PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG ASA

KOLA: JU Tehnika kola Brko distrikt BiH

RAZRED: II
NASTAVNI PREDMET: Bosanski jezik i knjievnost
REALIZATOR NASTAVNOG ASA :
NASTAVNA OBLAST: Kultura izraavanja
NASTAVNA JEDINICA : Pripovijedanje
TIP ASA : Obrada
NASTAVNI CILJEVI
ODGOJNI CILJEVI : njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao naslijeu, njegovanje govorne
kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u izraajnim sposobnostima,
navikavanje na timski rad, razvijanje jezike radoznalosti i istraivakog duha, razvijanje sklonosti ka
sadrajima koji poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha, bogaenje rjenika
OBRAZOVNI CILJEVI: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda, upoznavanje
uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje novih znanja iz oblasti kulture
izraavanja: Prianje (pripovijedanje/naracija), hronoloki i retrospektivan redoslijed prianja,
objektivno i subjektivno prianje, standardne i nestandardne rijei i izrazi, prianje u prvom i treem
licu
FUNKCIONALNI CILJEVI : razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje smisla za
konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih,
manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i
podsticanje kreativnosti i vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu,
razvoj kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja, samosvijesti i
osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici
NASTAVNE METODE : monoloka, dijaloka, metoda pisanja, metoda rada na teksu, metoda
ilustracije
NASTAVNA SREDSTVA : tabla, sveska, olovka, tekst, fotografija
OBLICI RADA : frontalni, individualni i u parovima
MJESTO RADA: klasina uionica
LITERATURA:
Na jezik Ratmira Pjani ''Sarajevo Publishing'' Sarajevo
Milivoj Solar, Teorija knjievnosti, kolska knjiga, Zagreb, 1997.

ARTIKULACIJA NASTAVNOG ASA

UVODNI DIO ASA-5 minuta
Uenicima pokazujemo uvelianu isprintanu fotografiju.

N: ta za vas predstavlja ova fotografija?

U: Iz knjiga izlaze razni likovi, prie o zmajevima, princezama, vizetovima...
N: Dobro, to su likovi, ega su to zapravo likovi ta to itamo u knjigama?
U: Sve su to likovi pria, bajki, prie itamo u knjigama.
N: Da bi prie postojale mora ih neko ispripovijedati, mi emo danas govoriti o pripovijedanju.
Piemo naslov.
GLAVNI DIO ASA-35 minuta
Pripovijedanje oznaava in knjievnog kazivanja. Pripovijedati se mogu privovijetke, novele , romani
i druge pripovijedne vrste. Pipovijedanje ima razliite oblike: subjektivno pripovijedanje ima oblik
prvog lica jednine (JA forma pripovijedanja): sve zbivanje i likovi dati su kroz oi jednog subjekta koji
vodi priu, organizuje situaciju, komentarie i objanjava ono to smatra da treba objasniti. To je obino
neki lik iz djela glavni ili sporedni. Ovo pripovijedanje ima suen vidokrug jer prikazuje samo ono to
zna, vidi i uje lik narator (pripovijeda): izvan tog vidokruga za njega je sve nepoznato. Objektivno
pripovedanje je najstariji oblik pripovedanja: ima formu treeg lica (ONforma pripovedanja) a tee iz

perspektive sveznajueg naratora to jeste pripovjedaa. Nikada ne smijemo poistovijetiti pripovjedaa

sa samim piscem djela, ak kad im se i imena podudaraju. Pripovjeda je uvijek neko ko je roen u
djelu i odvaja se od realnog svijeta. Ve ste primijetili da spominjem rije narator, narator je drugi naziv
za pripovjedaa. Naziv narator potjee od latinske rijei narrare to znai pripovijedati. Za objektivnog
pripovjedaa je karakteristina distanca izmeu pripovjedaa i onoga o emu se pripovijeda. To povlai
izvjesnu mirnou u kazivanju.
Pripovijedanje podrazumijeva spoj pripovjednih tehnika: pripovijedanje, opisivanje i dijalog.
Glavnim predmetom prianja su najee neki zanimljivi dogaaji u kojima ne moramo, ali
moemo i sami uestvovati. O njima ovjek pria, iskazuje svoja osjeanja, iznosi svoje stavove.
ovjekov ivot je pria. Knjievnici nam esto u svojim djelima kazuju svoje i tue ivotne prie.
Prianje moe biti ostvareno usmenim i pismenim putem. Usmeni nain je jednostavniji,
govornik u trenutku govora bira rijei i oblikuje reenice. Ljepoti njegovog prianja doprinose: glas
(boja, visina glasa, dikcija), tempo govora, izbor rijei, nain slaganja reenica... Pismeno kazivanje
nudi mnogo vie mogunosti. Mogue je razmisliti, odabrati prave rijei i izraze i tek tada ih staviti na
papir. Ako smo uesnici dogaaja, onda se radi o doivljenom dogaaju ili doivljaju. Svako prianje
dogaaja ili doivljaja mora imati svoj poetak, glavni dio i zavretak. U glavnom dijelu je najee
izdvojen poetak radnje, zaplet i vrhunac radnje (kulminacija), nakon ega slijedi rasplet. Svako
prianje ne mora imati izdvojen zavretak.
Prianje dogaaja ili doivljaja ima svoju sadanjost, tj. vrijeme pripovijedanja. Ono se ne mora
podudarati sa stvarnim vremenom deavanja radnje o kojoj pripovijedamo. Postoje dva redoslijeda
prianja: hronoloki i retrospektivni. Hronoloki/vremenski redoslijed prianja podrazumijeva izlaganje
pojedinosti onim redom kojim su se u ivotu i deavale. Retrospektivni redoslijed prianja je onaj u
kojem se priajui iz sadanjosti vraamo u prolost.
Svaka pria ima svoj uvod, zaplet, vrhunac, rasplet i kraj.
Sve bitno zapisujemo na na tablu.
Uenicima dajem radni list sa primjerima u prvom li treem licu iz Bate sljezove boje i iz
Bosanske kafane. Traimo od uenika da odrede pripovjedae, to jeste u kojem je licu pisana pria.
Uenici trebaju odrediti i pripovjedne tehnike na primjerima. Oekujemo od uenika da primjete da je
prvi primjer u prvom, a drugi u treem licu. U oba primjera prisutan je dijalog i pripovijedanje. U
drugom primjeru pronalazimo i opisivanje kao pripovjednu tehniku. Doivljaj je opisan u drugom
primjeru.
ZAVRNI DIO ASA-5 minuta
N: ta je pripovijedanje?
U: Pripovijedanje oznaava in knjievnog kazivanja
N: U kojem licu moe biti?
U: U prvom-Ich forma i u treem-Er forma.
N: Koje su pripovjedne tehnike?
U: Pripovijedanje, opisivanje, dijalog.
Uenicima dajemo zadatak da za domau zadau napiu kratku priu inspiriranu fotografijom koju smo
na poetku pokazali. Svima dijelimo kopije fotografije. Traimo od uenika da nam ispriaju ta se
desilo, ili ta se deava na fotografiji. Dajemo uputstvo da izaberu lice i kojim se vremenskim
redoslijedom priati.
Mentor: Mirela Jaarevi, prof.
_____________________________

Emina Osmi-Hajdarevi, MA
_______________________________

RADNI LIST
1. Odredi u kojem licu se pripovijeda u primjerima?
2. Odredi pripovjedne tehnike u odlomcima?
3. Koji od dvaju primjera je prianje doivljaja?
Bata sljezove boje
Branko opi
...
Vuk je zelen! okidoh ja ponosito.
Uiteljica se tre i zaueno nadie obrve.
Bog s tobom, dijete, gdje si to uo?
Kae moj djed odvalih ja samouvjereno.
Nije tano, vuk nije zelen.
Jeste, zelen je! neoekivano se uzjogunih ja kao pravi unuk estitog djeda Rade.
Uiteljica mi prie sasvim blizu, ljutito uzriki u moje lice i povue me za uvo.
Kai ti svome mudrom djedu da to nije istina. Vuk je siv. Siv, zapamti.
Skoro plaui otklipsao sam toga dana kui i mrcajui ispriao djedu sve to se u koli dogodilo.
Ni slutio nisam kakva e se bura oko toga podii.
...
U bosanskoj kafani
Zija Dizdarevi
Sjede ljudi.
Preko sasuenih usana, iz dubine sagorjelih plua, kulja i vue se dim. Ide tromo, slae se, kolutovi se
gomilaju na sredini kafane i ispunjavaju je sve do svoda. A ljudi sjede, nepokretni. Noge prekrtene,
misli dosadno nejasne kao polubijel dim to se povlai okolo. Lica se ne razaznaju, alme i fesovi na
as se udno izdue, protegnu, dobiju fantastine izglede u pokojem novom valu dima, neko se iskalje,
a za "odakom" zazvei dezva.
- Rasime, jednu i dva!
Do Erefa je Suljaga. Razlie iz jedne dezve u dva fildana pa sru. ute. Do njih Ahmetaga. Dimi i
uti. Pa Mao, Muan, Mean, Ibro. Pue i ute.
Klupe su poredane unaokolo. Sredina kafane, sva puna sivog, gustog i tekog dima, podsjea na baru.
Ponekada tek kogod uzdahne, val jurne u sredinu, ustalasa uspavane naslage dima, pa se postepeno
sve smiri.
.

PLAN PLOE
Pripovijedanje
PRIPOVJEDA=NARATOR (lat. narratio narrare: pripovijedati)
FORME PRIPOVIJEDANJA:
-Prvo lice (Ich-forma)-SUBJEKTIVNOST
-Tree lice (Er-forma)-OBJEKTIVNOST
PRIPOVJEDNE TEHNIKE
-pripovijedanje
-opisivanje
-dijalog
VREMENSKI REDOSLIJED
-retrospektivni
-hronoloki