HRVATSKE ZEMLJE U RAZVIJENOM I KASNOM SREDNJEM VIJEKU

1. SMJENA DINASTIJA- 7.10.14

-

Po.11.st razvijen i srednji vijek

Zajednica sa Ugarskom

Vrijeme napretka i razvitka

Uspostava novih politikih formi

Arpadovii:

nisu politiki objedinili sav hrvatski prostor

od Gvozda do dalmatinskog zalea prostor plemenitakih obitelji

dalmacija pod upravom Mleana

Du polako postaje slobodan grad

Anuvinci:

polako poinje proces ujedinjenja hrv zemalja

zaustavljen provalom Mleana i ostalih naroda koji su pretendirali na hrv zemlje

Vladavina Petra Kreimira IV i Zvonimira

prati zapadni razvoj i Bizant

bogato drutvo

gosp razvoj uporaba zlata i bizantskog novca (nomizma)

Zemljini posjedi za vrijeme vladavine PKIV i Z

temelj gosp razvoja i drutvenog stalea

najvie podataka o crkvenim posjedima (uvani u katularima)

60-ih god razvijaju se benediktinski samostani najvie uz obalu ZD samostan sv.

Krevana

razvoj enskih benediktinskih samostana

Privatni posjedi

Petar Crni samostan sv. Petra

svjedoi nam i o razmjeni robe, svakodnevnom ivotu, ivotu robova

bogati sloj ulagao u kulturu (ulaganje u crkvene ustanove)

hospiciji, utoita veznao uz crkvu

11.st diferencijacija hrv drutva

Kraljevske darovnice vazalski odnosi stvaranje plemstva(dvorsko, velikako)

Ukljuivanje u regionalnu trgovinu jaanje Du, Zd, St jaanje graanskog sloja

(obrtnici, trgovci, obrazovani graani)

Bizantska Dalmacija slabi za vrijeme vladavine hrv kraljeva vei utjecaj zapada
postupan razvoj komuna (oblik samouprave karakteristian za Dal i Ita) razvoj
hrv obrtnikih gradova (Biograd, Nin, Skradin)

Romantiki stil gradnje najvie u dalmatinskim gradovima (imali gosp snagu sve to
financirati, npr Zd) Znak crkvene reforme- samostan sv. Petra i Mojsija-Solunska
crkva

Utjecaj reformatorske crkve u 11.st borba izmeu carstva i papinstva oko

zemaljinih posjeda

1054 raskol crkve jaa borba protiv simonije i laike investure

1059 Lateranski koncil

papa Grgur VII.

pitanje bogolsuja na slavenskom jeziku

zabrana enidbe sveenika

uporaba latinskog jezika

nepriznanje sveenika koji ne znaju latinski

zabrana simonije i konkubinata

razvoj samostana

reforma crkve

irenje pismenosti na latinskom jeziku najpoznatija pisma benvenitana i latina

1070 katular sv. Krevana primjer benvenitane brojne ligature i kratice

Bizantska vlast u Dalmaciji

Poetkom 11.st sve vie nominalna

Jaa samouprava gradova

Komunalna uprava znaila i odbacivanje Bizanata

1075 ukljuivanje Venecije javlja se dud koji nosi naziv dud Venecije i
Dalmacije

Ugari

11.st nastupanje prema Hrv gospodarska razmjena

Vojni pohodi prema Hrv

Rodbinske veze s hrv.kraljevskom obitelji Kreimir III.

Zvonimir nije iz loze Trpimirovia

Povezanost s ugarskom dvorom oenio ugarsku princezu Jelenu Arpadovi

2

Papa Grgur VII. Ga kruni za kralja

Savenzitvo sa papom ele se rijeiti Bizanta

1075. papa alje svog zastupnika u Split sinod u St rjeavanje crkvenih

pitanja obnovljena Ninska biskupija Zvonimir pristalica papinske reforme

9.10.1075 okrunjen za kralja Hrv i Dal u crkvi sv. Petra i Mojsija u Solinu

Znakovi kraljevske asti stjeg, ezlo, zastva, kruna, ma

Sjedite Zvonimirove drave je Knin

1o11 Baanska ploa

Smrt oko 1080 nasljednik Stjepan II. Trpimirovi

Problem Zvonimirove smrti pitanje odnosa prema papi Ljetopis popa

Dukljanina (kraj 13.st) kletva kralja Zvonimira

Dolazak Arpadovia kraj hrv srednjovjekovne drave

Poinju pregovori sa Jeleninim bratom Ladislavom

Hrv plemstvo protuugarska snaga eljeli hrv lozu

Protuugarska snaga

doveli Stjepana II. trpimirovia

star doao na prijestolje umire 1090 kraj Trpimirovieve loze

sukobi na vlasti

Arpadovii vide svoju ansu + slabi vlast Bizanta u Dalmaciji

legitimitet preko Zvonimirove ene Jelene

pozvani u Hrv

1091 Ladislavov pohod po Hrv prelazi Dravu do Zg pohod na Dalmaciju

Bizant kako bi zatitio svoje posjede u Dalmaciji vri napad na IUgarsku ugr se
vojska i Ladislav vraaju u Ugr privremeno na vlast stavlja Almoa

Hrv plemstvo, koje se protiovilo ugr vladarskoj lozi, na vlast stavlja Petra Snaia

sukob na vlasti

1094 utemeljenje Zg biskupije

1134. Felicijanova isprava najstarija isprava o zg biskupiji

biskupija se nalazila u Arpadoviuevom kastrumu u Zg (dananja galerija

Klovievi dvori)

podloena slavonskoj metropolitaniji ( prije toga sve biskupije splitskoj)

Zagreb tada je podruje dananjeg Kaptola

1097 Koloman (neak Ladislava) drugi pohod Ugara na Hrv

ele povezati Slavoniju sa Ugarskom

3

Obrazovan

elio proiriti vlast pozvao se na nasljedno prvao

Povezuje se sa papom Urbanom II. (plan Kriarskih ratova)

Oenio normansku princezu

Pohod protiv Petra Snaia preko Zg do Dal

1097 bitka na Gvozdu poraz i smrt Petra

Prevlast Kolomana elu upravu i nad dal gradovima

Konkurencija Venecije koji takoer ele upravu nad dal gradovima

1097 mleani ulaze u St i Trogir

1097/98

potpisan

ugovor

saveznitvu

izmeu

duda

Venecije,Dalmacije,Hrvatske Mihelija i Kolomana prijateljstvo i suradnja,

teritorijalana podjela hrv zemalja
-

1102. Drugi pohod Kolomana

kruni se u Biogradu

Pacta Conventa

Arpadovika vlast maltene nezastupljena u Dalmaciji (omuguen razvoj samouprava)

Pitanje sredita drave dosada usmjerenost prema Dal od sada sredinja Hrv

Povezivanje Sla sa Hrv i Sla sa Ugr

Sla manje razvijena

2. DALMACIJA U 11./12.ST 14.10.14

Uvod

ire podruje nego danas

Prvi rimska provincija 1.st.pr.Kr Ilirik

27.god.pr.Kr naziv Dalmacija

Izravan utjecaj Rima i Grke visoko urbanizirana pokrajina

U ranom srednjem vijeku etnika podjela na slavensko zalee i romanski dio uz obalu

Razvijeni srednji vijek 2 Dalmacije urbani dio uz more (Bizant) i planinska

seoska Dalmacija (dalmatinsko zalee) (hrv dio)

Prostor vladavine Trpimirovia

Uspon plemenitaa velikake obitelji za vrijeme Arpadovia

Odvija se novano-robna razmjena St, Zd, Du (povoljan smejtaj)

Gospodarski razvoj

Dolazak Arpadovia
4

Mleani zauzeti Kriarskim ratom

Koloman raskida dogovor s Mleanima o meusobnoj suradnji i podjeli teritorija

zapoinje pohod na dalmatinske gradove

1103 opsada St

1105 trogir, Zd

Arhiv zadarskog enskog benediktibnskog samostana sv. Marije svjedoi o

Kolomanovom opsadi Zd

Koloman dao izgraditi zvonik crkve

Trogir se mirno predao posjedovanjem biskupa Ivana

1107 Trogir dobio povlastice od kralja osloboen davanja poreza i samostalno

biranje biskupa, jedinstvo svjetovne i duhovne vlasti ( sveenstvo i puk biraju biskupa)

uva se u Luievu De regno Dalamatie, Croatie et Slavonie

Split 11.st/12.st sastavljali falsifikate privilegija

Sve privilegije kralje je morao osobno potvrditi ograniio autonomiju

Kralj uao i u Rb, Krk, Cres, Osor (srednjovjekovni Loinj)

Slabe mogunosti integracije sa Slavonijom i Hrvatskom

Namee se kraljev danak ograniio prihode

Postvalja svoju vojsku u gradove (zbog obrane od Mleana)

Ukida tribut mira (porez hrv kraljevine)

Uplie se u finaciranje komuna uzima 2/3 luke pristojbe

Prije Kolomana, za vrijeme Bizanta, u dal gradovima provedeno samostalno biranje

priora graanin plemi u nastajanju

Za vrijeme Ugarske comes (knez) pod utjecajem kralja suavanje autoriteta

komune

Javlja se otpor prema kraljevskoj vlasti Split postavljanje kraljevske vojske i

ubiraa poreza

Dolazi do pokuaja nametanja kraljevske vlasti u biskupskoj vlasti nametao svog

ovjeka za biskupa nakon smrtui biskupa Celestija

Zadar izdana kraljevska povlastica nije sauvana kralj se obvezao na ne u

nametanje biskupske vlasti potivanje tradicionalnih dalmatinskih prava

1205 privilegija Nina

Kralj izjednaiti dalmatinske gradove s hrvatskim

1167 privilegija ibenika pitanje autentinorti

Odlaskom Kolomana slabi vlast kralja u Dalmaciji

5

Boljka Ugarske nemaju jaku mornaricu kao Venecija

Sukob Venevije sa hrv-ugr kraljem

1115 Venecija poinje okupaciju Dalmacije razoren Biograd biskupija

premejtna u Skradin

Osor, Cres, Rab pripojeni Veneciji

Zadar sredite mletake vlasti u Dalmaciji esti sukobi i smjene mletakih i hrvuge snaga mletaki dud izdao prrivilegij koji nije potivao uvrivanje ml vlasti
u Dalmaciji biraju kneza i biskupa bune lokalnog stan tokom 12.st

Dolazi do prougr i proml strane

Provala za vrijeme kriarskih ratova 4KR- 1202

henrik dandolo zatraio od Kriara da osvoje ZD koji su tada drali ugari osuda
pape Inocenta postaje ml grad

Uvjeti mira: neobnavljanje sruenih zidina, plaanje poreza, prihvaanje ml vlasti,

davanje mladia u vojsku Kriara

Sve to dovelo je do naginjanja hrv strane Ugarima

1358 Ludovik Anuvinac ih oslobodio ml vlasti

1205 poetak ml vlasti u du (sve do 1358)

1116 smrt Kolomana javlja se borba za prijestolje sukob izbornog i nasljednog

prava

Prevlast nasljednog prava dinastike borbe

Naelo primogeniture teko prihvaeno

1133 vraanje St pod vlast kralja

1142 St dobiva potvrdu Kolomanovih povlastica (slobodna trgovina po Ugr,

slobodno biranje biskupa i kneza s kraljevskom potvrdom)

1165 uplitanje bizantskog kneza Emanuela alje vojsku na Ugr, Sla, Dal, Bosnu
osvaja velike dijelove Dal, Neretvanske kneevine, Duklju, Bosnu sklapanje
mira sa ugarskim kraljem Stjepanom III. 1167 Srijem, Bosna pada pod

bizantsku vlast s iznimkom Zd otpor crkve 1180 smrt Emanuela

Bela III.

KrALJ Hrv, Dal i Srijema

Obrazovan

Bizantski tienik odrasdtao u Carigradu, upoznao bizantsku kulturu, politiku,

dipolomaciju

Nakon povratka u Ugr otpor ugr plermstva prema njemu

6

Nakon smrti Emanuela raskida ugovor s Bizantom

Kree u pohod na Dalmaciju

Obnavlja ugr vlast u Dal i Zd

Mir s Bizantom krajem 12.st

Bela IV.

eli uvrstit vlast u dal

Tamo se naao dok je bjeao pred Tatarima

eli iz Zd protjerati ml vlast neuspjeno

St vlast potestata kolovani pravnici iz Italije i znanjem talijanske komununalne

vlasti gl predstvanik Toma Arhiakon

Sukob St i Trogira oko spltisko/trogirskg polja niz sukoba pobjeda Trogira

1201 . ponovan dolazak Bele IV u St i Trogir utvrdio grad Jablanac potvrdio
krke kenezove danak knezovima utvrdio posjede Bribirskih potvrdio
privilegioje i

Funkcija primorskog bana namjesnik kraljevske vlasti u Dalamciji (60 god 13.st)

70 god 13.st uspon hrv velikaa npr Bribirskih

Razvoj komunalnih drutava

Izvor i nasljee antika i Bizant

Autonomija samostalno donoenje zakona, pravosue, vojska, financije, peate,

grbove, zastave, zdravstvo

Prisega graana zajednika vlast odanost opini

Splitska prisega potestat Gargan reforma uprave mukarci s graanskim

pravom postupno izdvajanje plemstva

Nema sekularizacije duhovne i svjetovne vlasti

Kler biskup i kaptol

Incoles stanovnici nemaju graanska prava uivaju politike, drutvene

tekovine svakodnevnog ivota

Doseljenici iz drugih gradova mogu traiti priznanje graanskih prava u tom gradu

Pretkomunalana vlast:

Utjecaj rimskih municipija i kolonija te starohrv opina

Tradicija anmtikih gradova

Nedostatak sredinje vlasti gradovi prisiljeni se sami org uprava, vlast,

privreda,svakodnevni ivot

odg graana na raspad sredinje vlasti bez vladarsker inicijative zajednica

razliitih drutvenih slojeva

Elementi samoorg:

1. Organi samouprave, autonomna opinska tijela

2. Priznavanje nominalne vie vlasti npr bizantska vlast u Dal

3. Nisu nastali priznanjem kralja

4. Nemaju suverinitet vladara ili pape

5. Samosvijest graana

10.st razvoj komn vlati u Zd

Od 11.st ostali dal gradovi

Graani (cives (trgovci, obrtnici, zemljoposjednici, plemstvo) sugraani (concives),

graani bez gra prava (nisu dio vlati komuna), kler

Postupno izdvajan je plemstva do iskljuive vlasti

Glavni kriterij komuna bogatstvo (mjereno u posjedovanju zemelje)

NASTAVAK PREDAVANJA 21.10.14.

-

Postupno izdvajanje plemstva bogatstvo preuzimanje komulnih slubi

politike slube

Nobilis/nobiles isprave iz Zd 1094. prvo spominjanje

Innobiles neplemenit

Meugradski ugovori izmee dalmatisnkih gradova ili s talijanskim gradovima

trgovake privilegije meusobno prijateljstvo

Glavno tijelo komuna PUKA SKUPTINA punoljetni muki graani s

graanskim pravom trgovci ili crkva najee donose odluku o gradu
odluivanje o vojsci raspolaganje zemljom pojam komunitas se od 12.st javlja
u dal.ispravama sastajanje po potrebi na gradskim trgovima ili u crkvi

Nedostaci drutvena diferencijacija potreba za stalnim predstavnikim tijelom

masovnost ljudi na okupljenjima

Pojava Velikog/Opeg vijea manji broj graana elektivno i reprezentativno

tijelo sa suverenitetom izabrni graani kriterij: bogatstvo i sposobnost

Po 12.st reformirane komune do kraja 12.st

Slavenska rije opina 13.st-nije isto to i komuna

Diferencijacija Velikog vijea:

1. Malo vijee/Kneevo/Kurja (sudska funkcija)

Izvrni organ
8

Do 12 ljudi 2 skupine lanova suci 5, savjetnici 6, knez/potestat 1

Suradnici kneza

Pomono tijelo Velikog vijea

2. Vijee umoljenih/Tajno vijee

Stariji graani

Ne javlja se u svim gradovima ad hoc neformalno

U St se naziva Tajno vijee, a u Du Vijee umoljenih (funkcija pravnog suda)

3. Razliita povjerenstva

Do 5 ljudi

Rijeavaju vojene sukobe, diplomatske probleme, epidemije bolesti, razne reforme,

velike gradnje

4. Sudci i konzuli

Pojava u 12,st

Sudaka aristokracija jezgra plemstva

U to vrijeme imali puno iru funkciju od dananjeg sudstva s knezom upravljaju

gradom

Prior ljudi iz grada za vrijeme Bizanta

Comes potestat rektor- zamjenik kneza, graanin grada

Sve to je forma politikog privilegiranja i hijerarhijskog poretka kraj prvobitne

funkcije komune

Vanjski utjecaji na komune

1. Venecija

Prenoenje tal utjecaja preko potestata npr Gargan

Slanje tal knezova

Kancelari i notari

Pravno obrazovani

Nisu dio vlasti

Vode zapisnik, nadgledaju glasanje

Oni su kontinuitet funkcioniranja sustava

Prvi su bili klerici

Razvojem pomorske kole zamjenjuju ih kolovani pravnici koje imenuje papa ili kralj

Dokaz tome statuti gradova

1214. prvi gradski statut na latinskom jeziku Korulanski

Odnos svjetovne i duhovne vlasti

9

Poloaj biskupa 11/12.st

Datiranje gradskih dokumenata po njima

Svjedoci isprava

Imaju stvarnu vlast iako nisu slubeni dio svjetovne vlasti

Imaju i ulogu suca na svejtovnimn parnicama

On je i predstavnik opine u vanim situacijama

Sklapaju ugovore, rijeavaju diplomatska pitanja

Bira ih kler i puk objedinjeno svjetovno i duhovno

Oni su pripadnici uglednih obitelji esto dolazilo do sukoba meu obiteljima

odlueno da e se birati stranci

12./13. St postupno razdvajanje duhovne i svjetovne vlasti npr u St ili Du

Gradnja crkvi i samostana

Zadiranje svjetovne vlasti u crkvenu imenovanje crkvenih vjerodostojnika ili

posjedi sukob

Drutvena diferncijacija

Razvoj plemikih sltalea

13.st preuzimaju vlst u komunama nisu skroz definirani definirani postaju

zatvaranjem vijea

14.st staleka diferencijacija zatvaranje vijea - lanstvo u vijeu razlika od

grada do grada u kriteriju primanja u vijee

1332 prvo zatvoreno vijee u Du najzatvorenija elita

Postojao popis vijenika

Odreeno nasljedno pravo zakonska snaga

enidbeni kriterij endogamija

1334. St i Hvar manje stroi kriteriji

Rab pola puani pola plemii dio vijea

Zajedniko kriterij krvi zatvaranjem vijea nastaju stalei Veliko vijee je

nositelj suvereniteta

Stranci nemaju graanska prava mogu ga dobiti pod odreenim uvjetima u

gradu mogu trgovati i stanovati imaju pravi zatitu

Kriterij dobivanja statusa graanina s graanskim pravima:

1. Imovinski cenzus kupovina nekretnina

2. Broj godina ivljenja u gradu od 3-12 ovisno o gradu mora biti cijela obitelj u
gradu
10

3. Podnijeti zahtjev izglasava Veliko vijee 2/3 veinom

Etniki odnosi

14.st slavenizacija gradova

Slavenske obitelji brojnije od romanskih

Obitavaju veinom u zaleu dok romanske na obali

3. SJEVERNI JADRAN, ISTRA, KVARNER 28.10.14.

Sjeverni Jadran i Kvarner

6.st vlast Justinijana

Kralj Zvonimir takoer vladao tim podrujem Baanska ploa

12.st C.Schiaparelli: L`Italia descripta spominje hrvatsko ime sve do Du i Du

+ otoci Rab, Hvar i Cres

Rab, Hvar i Krk 12.st Venecija tu uspostavlja svoja kneevstva

uzimali porez od lokalnog stanovnitva

bili u sukobu sa sredinjom vlasti u Veneciji

poseban sukob javlja se na Krku Krki knezovi

do 1358 pod akvilejskom biskupijom

1160. Osnovana Senjska biskupija

1175 . Krbavska biskupija

Loinj (Osor) i Cres

Osor

Naseljeni veinom slavenskim stanovnitvom

Bitna toka u plovnom kanalu Osorski kanal

15.st postupno taj kanal propada jer se trgovaki pomorski putovi sele na Atlantik

nakon postupnog propadanja, ukinute su osorske solane pogodovalo razvoju

malarije

ssukob dvije duddevskih obitelji na prevlast Marozzini i Mikeli (pobjeda)

1280. Pronaene isprave koje nam svjedoe o odnosu vlasti prema lokalnom
stanovnitvu

Knez morao plaati godinji porez Veneciji u iznosu od 7000 libra

Ubirao je porez od lokalnog stanovnitva

Imao pravo birati suce

11

Postojalo Vijee otoana pokuaj autonomije skupina sudaca (koje bira knez)
nije prava autonomija

14.st javljaju se isprave koje svjedoe o pobunama lokalnog stanovnitva protiv

kneza

komune im nisu uspjele jer su imali na vlasti nasljedne knezove

Oni su sredita glagoljatva npr Valunska ploa iz 11.st (nadgrobni spomenik,

pisan oblom glagoljicom, kariolina, Cres)

Loinj

Srednjovjekovno ime Osor

Slabo naseljen u SV

U 14.st dolazi do naseljavanja uvale sv. Martina dananji Mali Loinj samostan
sv. Jeronima sredite glagoljatva

Razvoj gradova razvojem pomorstva

Krk

4.st javlja se pisani dokaz o otoku

5.st osnovana biskupija

Za vrijeme PKIV i Zvonimira bio pod hrv vlau

1118 mletaka vlast

Baanska ploa knez Kosmet

Krki knezovi

Glagoljako sredite Vrbnik

Postaju mletaki inovnici sklopili ugovor (Dujam- krki knezovi) i mletaki knez

Utvrene odredbe zatite stanovnitva

KK smatrali da je otok njihovo vlasnitvo

Imali kolektivnu vlast

Kraj 12.st stupaju u vazalski odnos sa ugarskim kraljevstvom poinju se iriti na

kopno- npr Modruki zaljev

Otok se naao izmeu dvije jake vlasti mletake i ugarske (preko KK)

KK se postupno osamostaljivali na Jadranu Mleani ih ele ukloniti uklonili KK

sa otoka vratili se ponovno 1260 svi m uki puunoljetni KK morali polagati
prisegu Veneciji i kupiti zemljita u Veneciji u iznosu od 10 000 libra

Stupanjem Anuvinaca na hrv prijestolje nova generacija KK se okree njima

Od 15.st KK se nazivaju Frankapanima

12

Prema otoanima se ponaaju kao prema podanicima stvarali novi sloj plemstva
tak0o to su postavljali u otoku odreene sebi odane ljude na odreene pozicije

15.st kraj vladavine KK prevlast Mleana

Rab

Utjeca i prevlast romanskog stanovnitva

Nema glagoljakih spomenika

11.st mletaka vlast nema jaeg pritiska Mleana jer nemaju puno koristi od
njega

esti sukobi s Pagom eljeli teritorij kako bi slali svoje ovce tamo na ispau
podjelili teritorij s Pagom

Imali svoje Vijee otoana alnovi bili pola puani pola plemii 32 lana (16:16)

Prevlast plemia

Istra

539. Dola pod vlast Bizanta car Justinijan

Prostor s estim migracijama stanovnitva

6./7. St dolazak Slavena i Avara bijeg romasnkog stan

Sredite Istre toga doba bio je grad Kopar

Kraj 8.st osnovana Franaka grofivija ( Franci osvajaju Langobardske kneevine)

Javlja se sukob franakog i antikog sustava vlasti

Obalni gradovi bili pod vlasti Venecije

Unutranjost pod vlasti Franaka

Franci poticali slavenizaciju stanovnitva obalni gradovi tome pruali otpor

Pazinska kneija ustrojena 1342 aus/njem dio Istre u SV

1374. Dolaze pod vlast Hbas

18.st proirili teritorij na vlasti sve do 1918.

12.st komune u Istri su bile su Pore, Kopar, Umag, Pula

Imali vlastitia vijea

Javljau se pobune gradova protiv vlasti Venecije neuspjele jo vea ogranienja

za njih od strane Venecije

1209 vlast Akvilijskog patrijahata imali svoje posjede u Istri nisu tamo
boravili ali su slali svoje predstvanike

1242 Pula boravila patrijahalna obitelj Sergijevac Kustropola bitni za

razvoj Pule kao grada

13

15.st slabi vlast Akvileje prevlast Mleana u Istri (1420 Akvileja pada pod
Veneciju)

Znakovi hrvatstva u Istri toga doba seosko stanovnitvo okupljeno u seoske

zajednice koji govore hrv jezikom i piu glagoljicom

Istarski razvod prv.pol.14.st pisan glagoljicom na njem, lat i hrv jeziku

Pravni akt razgranienja izmeu akvilejskih patrijahata, seoskog stanovnitva i

Pazinske kneije i Mleana

Postavlja se pitanje autentinosti tog dokumenta

1850 dokument objavili Ante Starevi i I.K.Sakcinski

Pislai ga 3 notara, 3 originala zapravo je izvorni pisan na hrv jezikuostali notari su

ga prevodili na njem i lat

Razvod=razgranienje

Vaan jer spominje hrva jezik

15.st poinju turske provale nove kolonizacije

Poetak gradnje istarskih utvrda

Doalzi do stradavanja seoskog stanovnitva

Gospodarska stagnacija i kriza

Razbojnitvo i pljakaki pohodi

Epidemije kuge (ranije) i malarije, glad

Hrv knjievnost i pismenost u Istri

Javlja se s dolaskom irila i Metoda

10.st iri se iz smjera Kvarnera

Ouvani natpisi: Plominski, Grdoselski,Supetarski

Spisi: misli, brevijari glagoljakih sveenika

Petrasov zbornik u njemu se nalaze razne prie npr Rimanac Trojanski, Apokalipsa

gombiev zbornik

Fresko slikarstvo

Istarski sveenici revidirali Misla po zakonu rimskoga dvora iz 1483.

Misal kneza Novaka

Tiskare iz Kosmaa i Senja

4. SLAVONIJA U 12./13.ST 4.11.14

14

Uvrivanje Arpadovia

Kralj postavlja hercege imali samostalnost u vladanju, ali odgovaraju kralju

Uspostavili mreu kraljevskih upanija

Podjelili zemlju velikaima slabe upanije

Velikake obitelji: Babonii, Gorjanski, Celjski, Butkeleng

Kraljevina Slavonija

Podijeljena na comitates upanije

Po uzoru na ugarske, organizhiraju se po naelu teritorija

June upanije imale vri ustroj

Kraljevski posjedi postavljaju sebi odane ljude

Dijele se na Velike i Male

Velike pravo ubiranja poreza, imali znakove kraljevske asti

Prihodi kraljevstva porezi i dae (maturine davanja od selita), carine, globa,

darovi, trgovake pristojbe, brodarina

Kraljevi imali pravo kovanja novca

Kraljevi imali pravo darovnica i privilegija

Sudstvo u rukama upana najvii sud je kraljevski (svatko ima pravo priziva)
kanonsko (crkveno) sudstvo saborski sud (sastanak velikaa, nema zakonodavni
niti izvrnu funkciju u to vrijeme)

Arpadovii imali potporu crkve darovali crkvu posjedima, osnivali samostane

Zagrebaka biskupija

Utemeljena 1094

Oslonac na Sisaku biskupiju

Imala velik teritorij

Zahvaala Slavoniju od Gvozda- umberak- dio Bosne- Poega

Podvrgnuta Ostrogonskoj nadbiskupiji, a od 1180. Kalakoj

Kaptol:

selo do 17.st

stanovnici sveenici kanonici Stjepan II. baboni dao zemljita (bio redovnik,
zalagao se za crkveni, duhovni i obrazovni ivot)

velika konkurencija vladarima

dolazak novih redova: templari, pavlini, franjevci, cisteciti

Templari:

Vojni crkveni red

15

Osnovani za vrijeme KR, funkcija im je bila titi hodoasnike u Palestinu

U Slavoniju stiu u 12.st na poziv zg biskupa

Dobivali posjede i privilegije teritorijalno moni

1169 osnovan samostan sv. Grgura u Vrani kraj Biograda (to mjesto odabrali jer je
on bio na putu prema Palestini)

Cisteciti:

U 14.st dovodi ih Andrija II. arpadovio

Drali se benediktinske regule, ali sa jo stroim nainom ivota drali do naela

Ora et labora posebice rad rukama (polje)

Osnovali samostane prvi u Toplici 1232, Senj, Samobor, Kutjevo

Imali velike posjede

Povlae se u 16.st pred turskom navalom

Ponovno se vraaju u 19.st

Franjevci i dominikanci:

Doalze u 13.st

Prvi dominikanski samostan 1225 u Du

Franjevci imali prvi samostan u Trogiru

1239 osnovana Slavonska provincija franjevakog reda

tokom 12./13. St osnovano niz novih samostana

Bizantska vlast

1165. Car Emanuel pokrenuo vojni pohod na Ugarsku elio vratiti izgubljene
posjede u Ugr i Dalmaciji

Pobjeda vratio sve posjede osim Zd

Drao sve pod svojom vlasti sve do smrti 1180

Kraj Bizanta 4KR carstvo ponovno obnovljeno 1261, ali ne u istom obujmu niti
sa istom moi i potrajnlo sve do pada Carigrada 1453.

Smrt Emanuela iskoristio Bela III.

Bela III. 1173-1196

Odgojen na bizantskom dvoru

Nakon povratka u Ugr uvodi elemente bizantske pravne kulture reforma sudstva
palatinsaki sud (palatin je bio zamjenik kralja, funkcija slina banu)

Uveo kulturu pisanog dokumenta

Proces kolonizacije otvorio granice zemlje nastanio Slavoniju razvoj

svakondevnog ivota
16

Financijske reforme novi porezi i carine naturalnje dae pretvorio u novane

napunio dravnu blagajnu bogati kralj

Uveo instituciju mladog kralja elio uvesti naelo primogeniture ujedno i uzrok
dinastikih sukoba 1194 kruni sina Emerika za kralja Hrv i Dal

Funkcija hercega

Kruna sv. Stjepana

Sastoji se od donjeg grkog dijela i gornjeg latinskog dijela

Kraljvi se krunili u Biogradu

Samo je ona oznaavala legitimnost kraljevske vlasti

Pitanje Bosne

Arpadovii se eljeli proiriti na teritorij Bosne

Imali podrku rimske kurije (na vlasti papa Inocent III) eljeli iskorijeniti crkvui
bosansku vrijeme KR

Bela III.

Za vrijeme njegove vladavine traje 3KR

Nakion svoje smrti ostavio novac sinu Andriji kojim je elio da Andrija krene u
kriarski pohod

Andrija II.

Papa Inocent III. Zahtrjevao od Andrije da to ispuni

Andrija taj novac iskoristio za rat protiv brata Emerika elio njegovu titulu i prostor
vladanja

1199 gubi taj rat, ali ga Emerik svejedno postavio za hercega Sla, Hrv i Dal

Andrija je i dalje troio novac i dijelio posjede

Vodio luksuzan ivot

Pokretao razne vojne pohode koji su zavravali neuspjeno

Svim time je oslabio kraljevsku vlast

Bio je najprije oenjen za njem groficu, a nakon njene tragine smrti (sukob na ugr
dvoru, jer ugr plemstvo nije trpilo strance) bio oenjen za caricu iz Latinskog carstva

1217 organizirao 5KR

skupio najveu kransku vojsku

prodao Zd Mleanima kako bi platio prijevoz u KR

o tome nam svjedoii Toma Arhiakon

17

za regenta (mijenja Andriju dok je on u KR) imenovao magistra templarskog reda

darovao im Klis

KR zavrio neuspjehom

1218 se vraa u Ugr

Za vrijeme njegove odsutnosti u Ugr zavladala anarhija prazna kralj blagajna

sukobi natjerali ostrogonskog biskuopa na bijeg

Andrija pokuao napuniti blagajnu raznim zavrzlmama (kovao manje vrijedan novac,
stalno kovao novi novac), uzimao zakupe od idova, poveao poreze

Slavonija u to doba imala vlastiti novac zvan frizatik, kasnije banovac u uporabi do
1384

Sve to uzrokovalo je okupljanje i jaanje nezadovoljnog nieg i srednjeg plamstva

poinje se organizirati pokret nezadovoljstva pritisak na Andriju

Zlatna bula iz 1222. odnosi se na Ugr

Andrija pod pritiskom niieg i srednjeg plemstva pristao na ustupke

Izdaje kraljev privilegij pod nazivom Zlatna bula, 1222.

Potvrdio zahtjeve nieg i srednjg plamstva ograniio svoju mo u hrv zemljama

Obvezao se da e jednom godinje sazvati sabor plemstva ( nema izvrnu i

zakonodavnu vlast, vie sastanak plemstva)

Dobili sudske privilegije zatita od vlasti da im ne mogu oduzet zemlju

Osloboeni su daa i poreza na svojim imanjima

Posjede dobili u nasljedno vlasnitvo

Morali u vojsku samo na podruju ugr kraljestva u sluaju napada, u suprotnom (ako
kralj org pohod) kralj mora sam plaati vojsku

Zabrana davanja teritoriuja strancima

Kovani novac mora biti u opticaju barem 1 god

Nie plemstvo dobilo pravo otpora kralju

Zakljuak Bule:

Slabi kraljevska vlast

Pojava nieg plemstva koje se staleki organizira

Svi ovi dogaaju u Ugr bili su povod razvoju parlamentarizma u Hrv

Okupljanje stalea u sabor (nema zakonodavnu ili izvrnu vlast)

5. Bela IV. i provala Mongola 11.11.14

-

Nakon loe vladavine Andrije II. dolazi Bela IV

18

Cilj Bele IV. bio je da ponovno oslabi velikae kojima je njegov otac dao privilegije i
vrati izgubljene posjede

Dobivao je pomo brata hercega Kolomana

1228. poeo je revidirati Andrijine donacije

Istraivao je koje su zemlje kraljevskog posjeda nezakonito otuene te ih je vraao

upanijama

Da bi ojaao blagajnu proglasio je slobodna plemena i vojnu obvezu ( 15 konjanika +

100 pjeaka )

Zabranio je svim velikaima da mu se obraaju usmeno mogu samo pismeno

1248. Rogerie je postao splitski nadbiskup ( o njemu pie Toma Arhiakon )

Reforme Bele IV. nisu potpuno uspjele jer je intervenirao papa pa je Bela morao
vratiti crkvene posjede samostanima
-> zbog toga se Bela oslanja na gradove koji su imali privilegije

Postojala su 2 politika i upravna teritorija -> 2 bana ( slavonski i hrvatskodalmatinski)

Bela IV. je naao pristalice u slobodnjacima ( iobadiones = u srednjem vijeku su imali

vii poloaj nego to to imaju kasnije )

Arpadovii -> slabljenje vladarskih vlasti, jaanje velikaa

Naselio je 40 000 kumanskih obitelji -> faktor za ujedinjenje kraljevih protivnika

Kralj nije oekivao neposluh plemstva

Carmen miserable poetak kronike Rogerijeve

Na istoku je trajao rat izmeu Junog i Sj. Kineskog Carstva

mongolski voa Ogotaj sruio Zapadno i Ist. Kinesko Carstvo -> njegov sin Temuin
sve ujedinio i proglasio se kanom => Dingis-kan

Ogotaj:
-> irenje prema zapadu
-> 1222. osvojio Perziju, sve do Inda, preko Gruzije..
->njegov nasljednik Bata-kan se irio prema Europi Srbija, Moskva, Bugarska
19

Tatarska drava obuhvaala pola svijeta dok je trajala bila je vojniki izuzetna
- ugarski velikai su ubili kumanskog vou, a Kumani su pljakali po Ugarskoj
- provala Tatara 1241.-1242.
- Peta ( podigli ga Nijemci ) bio je nizinski trgovaki grad u provali je zapaljen
- 11. 4. 1241. hrvatski odredi predvoeni splitskim nadbiskupom bitka na rijeci
aj- Tatari su ih napali nou, a Bela bjei preko rijeke Koloman je umro od
ranjavanja -> ubojstvo kralja znai pobjedu ->najvie je stradala Peta upravo zbog
svog nizinskog obiljeja -> Bela je prvo pobjegao u Bratislavu, zatim u Austriju, pa u
Zagreb i na kraju u Dalmaciju

Beli su pomogli knezovi Bribirski stie u Trogir ( Stjepan Bribirski )

Mongoli su azmu sruili do temelja, spalili su Zagreb i krenuli na jug ; pokorili

Srijem, Poeku upaniju dolaze i u Dalmaciju

Bitka kod otoka Paga javljaju se mnoge krivotvorine bitaka iz tog perioda

Mongoli odlaze iz Europe za sobom ostavljaju razorene gradove, a najtee je

bilo u istonoj Ugarskoj

Izgraena je Medvedgradska utvrda ( zagrebaki biskup ) i Popov toranj

Ojaana je kolonizacija Slavonije u odnosu na Andriju II.

Nie plemstvo mobilitirani slobodni seljaci

Prvi se puta nakon Bele III. vladar pojavljuje u Dalmaciji

Bela IV. je osnaio ulogu hrvatsko-dalmatinskog bana banom postaju ugarski

velikai u Splitu, Trogiru i ostalim dalmatinskim gradovima

Tek su 1272. hrvatski velikai vratili staru vlast -> ban Pavao ubi

20

Kolonizacija slavonskih gradova

-

Naseljavanje je zahvatilo istonu i srednju Europu

-> hospites ( gosti ) = naseljenici

Veliki dio stanovnitva uzdrava se zemljoradnjom

U poetku su doseljenici vie plaali dok ih Arpadovii nisu privilegizirali

Prva povlastica je povlastica stanovnicima Zagreba Andrije II. iz 1198.

4 nacije : Ugri, Nijemci, Latini-Talijani, Slaveni-Hrvati

Latini-Talijani su se naselili u Staroj Vlakoj

Zagreb je jo uvijek samo Kaptol, a biskupi su bili kao suci ( natura i novac )

Biha se prvi put spominje 1260. u povelji Bele IV., a slobodnim kraljevskim
gradom postaje 1262.

Raspad upanijskog ureenja ugroavao je gradove -> to je omoguilo da potpadnu

pod vlast velikaa i postanu neslobodni

Gradske opine bile su slobodne

Proces davanja kraljevih privilegija gradovima -> hospites se izuzimaju ispod

upanske vlasti

Najvee povlastice dobili su gosti Gradeca 16.11.1242. -> bula Bele IV.

Utvrda Zagrebake upanije -> Medveak -> kralj Ladislav

Najvie ima Nijemaca

Proglasio je Gradec slobodnim kraljevskim gradom

Jedina utvrena slobodna kraljevska varo je Gradec ; i za Anuvinaca i

Arpadovia

Upravne povlastice: graani biraju suca, Vijee staraca ( prvo vijee u Slavoniji )
trgovake povlastice: dva puta tjedno sajmovi na opinskom podruju, dobili su od
kralja velike povrine zemlje
vojna obveza -> 10 vojnika kada kralj odlazi u tajersku
zalaznina -> kada kralj ili ban dolazi u grad

1256. godinji sajam

Poek privilegije stupaju na snagu odmah, a obveze nakon 5 godina

Poloaj grada status plemia

Gradec je bitno odskoio od ostalih gradova

Kulturna zbivanja na jadranskoj obali

21

Varadin njemaki trgovci se naselili 1220. Belina isprava svjedoi o Varadinu > nisu imali pravo odravanja velikog godinjeg sajma

Samobor postaja tridesetnice ( carinarnica ) privilegija od Bele IV. kasnije je

postao velikaka varo

Perna 2.pol.13.st. pod vlast Babonia

Petrinja od kraja 14. st. pod zagrebakim kaptolom

Vukovar -> naseljen je 5 000 godina

-> spominje se od 9.st.
U 13.st. germanski nazivi
Vukovo u uporabi od 14.st.
1231. postaje slobodni kraljevski grad

Utvrda Kri -> oko te utvrde su se razvili Krievci

-> 1253. kraljeva povlastica -> smjeli su birati gradonaelnika, bili su
vie
pod vlau bana nego kralja

upanije postaju autonomne, a njima upravlja plemstvo

1273.sabor u Zagrebu ->Slavonski sabor -> prvi sauvani zapisnici sabora

-> pokazatelj slabljenja kraljevske vlasti
-> sudjeluje plemstvo
Nacrt pravila srednje i nie plemstvo s podruja Zagrebake,
Krievake i Zagorske upanije
Zakljuci sabora : prava ( sudska ), obvezna davanja iobadonea i
kmetova, upanije postale jako uporite srednjeg i nieg plemstva

Obrana od velikakih obitelji u Slavoniji

BABONII: ->goriki knezovi

-> najvanije uporite grad Steninjak
-> takoer i Vodiki knezovi
-> uspon obitelji za vrijeme brae Stjepana II. i Babona
->najstariji su vlasnici Ozlja ( 1280. )
-> u 14. st. imaju vlast u Samoboru, Okiu, Petrinji, Zrinu
-> krajem 13.st. meu najmonijim velikakim obiteljima ->uz Bribirce
najmoniji
-> od Andrije II. i Karla I. dobivaju gradove ( Vinodol, Turoplje,.. )
->sagradili su grad Blagaj -> nazvali su se i Blagajski knezovi
22

Nasljedna banska ast u Slavoniji

Banstvo postalo najvee mjerilo moi

Sudjelovali u protuturskim ratovima -> u 16.st. odlaze u Kranjsku

GSINGOVCI
-

Iz zapadne Ugarske

Ime su dobili po dvorcu Gsing

njemaka obitelj

slavonski ban Henrich u 2.pol.13.st.

Petrinja, Ozalj

Do 1285. ih potisnuo Ladoslav Baboni

Anuvinci su pokuali smanjiti njihovu mo, uzeli su im posjede

Porijeklo: njemaki vitezovi

Seljatvo najbroniji o njima najmanje znamo

Servi ( kmetovi )

Najvee crkveno vlastelinstvo vlastelinstvo zagrebake biskupije

Zagrebaki kanonici, Kaptol -> drugi po veliini koji imaju najvie posjeda
predijalisti ( godinje davali Kaptolu zakupninu,a neka davanja i u naturi)

6. SLAVONIJA NASTAVAK, SREDNJOVJEKOVNA HRVATSKA DO 14.ST,

KNEZOVI BRIBIRSKI UVOD 18.11.14

Slavonija nastavak

kulturni ivot slabiji nego u dalmatinskim gradovima

veinom mala trgovita bez razvijenog kulturnog ivota

romanika zdanja samostani i utvrde

23

nema mnogo novca za gradnju katedrala najpoznatija Zagrebaka katedrala

nastala u romanikom stilu trobrodna

stradala 1242 provalom Tatara

freske vladara i biskupa

obnova trajala do 15.st

posveena uznesenju djevice Marije i kralju Stjepanu II.

u 16.st utvrena zidinama i kulama

Osim nje izgraene su jo i kapela Stjepana Muenika (dao izgraditi Stjepan II.
Baboni) i crkva Uznesenja Marijina blizu K, kapelica u Poegi

Zagrebaka katedralna kola

Osniva blaeni Augustin Kaeti dominikanac iz Trogira, studirao u Parizu, 1303.

Postaje zg biskup sve do 1318 tad se sukobio sa kraljem oko crkvenih posjeda
kralj mu zabranio povratak u Zg otiao za vrijeme sukoba u Avinion uveo zg
obred (koji se zadrao sve do biskupa vrhovca), uveo crkveno pjevanje protivnik
inkvizicije i praznovjerja zalagao se za obrazovanje zatitnik templara
pomagao siromanima utemeljio hospicij kraj crkve

Reformirao Filozofsko sveuilite za namjenu za sveenike

Osim sveenika mogli su i drugi ii kaptol ih financirao

Uili trivium i kvadrium

Uzor razvoju drugih kola

Srednjovjekovna Hrvatska do 14.st

Prostor izmeu Gvozda i obale dalm gradova i dalm zalea

U tom prostoru dosta izolirano drutvo vlastiti gospodarski razvoj velikake

obitelji i slobodne opine (plemenitake ili seoske)

Izvori o tome manji broj isprava razlog tome je slabi utjecaj kraljevske vlasti,
nema gradova samo utvrde, slaba pravna struktura dio o tome je zapisan u i Pacti
conventi (hrv velikai dobili tu slobodan prostor)

Izoliranost slaba mo Arpadovia

Za vrijeme vladavine narodnih hrvatskih vladara imali jae veze sa ostatkom

sredite vlasti Trpimirovia

Velikake obitelji npr ubii, knez Domald Cetinski, Krki knezovi

borba za irenjem posjeda

upanska ast je tu bila nasljedna uspon Bribiraca bili nasljedni upani Bribira
24

Crkva

zadarska i splitska nadbiskupija samostalne u odnosu na vladara

Pokuaj Arpadovia da preko njih dou na vlast u tim gradovima neusojeno

Pavlini

kraj 13.st

prvi samostan osnovali u Dubici 1242

imali samostane u Lepoglavi, Remete, Senj, akovec, Crikvenica

vie od 20 samostana na prostoru hrv zemalja

skrooman i ponizan ivot, bave se poljoprivredom

knezovi Bribirski

hrv plemii iz zalea Zd oko Bribira Lika up

dio 12 plemena iz PC

postoji vie loza: zadarska, ostrovika, bribirska

bribir sagraen na ostacima rimskog grada Varvarie

bribirski se u ispravama pojavljuju od 12.st od 14.st se nazivaju ubiima

arpadovii im ostavili upanijsku ast na tom podruju

imali Bribir, Ostrovicu, Skradin strateki bitna podruja

13.st prodiranje u dalmatinske gradove prodiru u sklopu komunalne vlasti kroz

funkcije koje obnaaju

14.st dobivaju kneevinski naslov

Imali i utjecajne enidbene veze s drugim hrv plemenitaima ili sa ml duzdevima

Nain ivota slian onom grdskih elita

Bribir je graen ko grad

Dr.pol.13.st graditeljski procvat

Knez Domald protivnik Bribiraca knez i kasnije i St izvorno cetinski knez

Osim s Bribircima, bio i u sukobu sa Andrijom Arpadoviem 1223 u jednoj ispravi

ga poniava i oduzima mu posjede

St nakon toga izabrao Bribirce za knezove

Knez Stjepko Bribirski potestat u Trogiru nakon Bele IV. Ulaze u Trogir i
ibenik

Stjepanovi sinovi bili najuspjeniji Bribirci

Sin Pavle trogirski potestat i st knez 1277 primorski ban 1280 zauzeli veinu
dal gradova, sve osim Zd
25

Pobuna protiv bribiraca vrili stanovnike da sudjeluju u njihovim pohodima i u

sukobima s mletakim galijama koji su oni vodili

Pokuaj osvajanja dal otoka sukob s Mleanima

1311 osvojili Zd na 2 god

1292 sklapaju ugovor s Anuvincima to im uvelike pomoglo kada su Anuvinci

doli na vlast u Hrv 1301.

1299 knez Pavle Bribirski zavladao bosnom titula gospodar bosne

UPOZORENJE: AKO IMA GRAMATIKIH GREAKA, ISPRIAVAM SE

GREKA U PRETIPKAVANJU I DRUGO ZADNJE POGLAVLJE O
BRIBIRCIMA JE DOSTA OPENITO JER JU NISAM POHVATALA TAKO DA
TO ISITAJTE IZ LITERATURE (dio do bribirskih osvajanja po bosni):*

26