Udžbenik Za Sakupljanje Samoniklog Bilja - Igor Žilić

Lokalne inicijative za poticanje zapoljavanja
Mogunosti samozapoljavanja kroz odrivo sakupljanje samoniklog bilja
UDBENIK ZA SAKUPLJANJE SAMONIKLOG BILJA

Nositelj projekta: Poljoprivredna zadruga Glinska Banovina, Maja 42, 44400 Glina, tel/fax 044/880-129, www.pzglinskabanovina.hr
Partneri na projektu: Hrvatski Crveni kri, Gradsko drutvo Glina | Hrvatski zavod za zapoljavanje - ispostava Glina | Udruga ena Gora-Sibi |
Drutvo za socijalnu ekologiju Zeleno Zlato
Vie informacija:
Hrvatski zavod za zapoljavanje, Ured za financiranje i ugovaranje projekata Europske unije | www.hzz.hr/dfc, cesdfc@hzz.hr
Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije | www.mrrfeu.hr
Ministarstvo rada i mirovinskog sustava | www.mrms.hr
www.strukturnifondovi.hr
Sadraj ove publikacije iskljuiva je odgovornost Poljoprivredne zadruge Glinska Banovina.
Ulaganje u budunost
Europska unija
Projekt je sufinancirala Europska unija iz
Europskog socijalnog fonda
Nakladnik:
Poljoprivredna zadruga Glinska Banovina
Za nakladnika:
Dragan Beko
Autor i urednik:
Igor ili
Recenzent:
Ivan Lesinger
Lektor:
Sanja Tomazini Krotin
Obrada teksta:
Galerija ili, Petrinja
Dizajn naslovnice:
Galerija ili, Petrinja
Fotografije:
Igor ili, Ivan Lesinger, Pina ili
Tisak:
Tiskara Domigraf, Sisak
Naklada:
500 primjeraka
ISBN 978-953-58316-0-0
CIP zapis dostupan u raunalnome katalogu Nacionalne i sveuiline
knjinice u Zagrebu pod brojem 890715.
Glina, 2014.
Napomena:
Nijedan dio ove knjige ne smije se umnoavati,
fotokopirati ni na bilo koji nain reproducirati
bez nakladnikova pisanog doputenja.
Sve biljeke o upotrebi bilja i njihovim
svojstvima dane su samo kao informacija za
daljnje prouavanje i nisu zapisane u svrhu
dijagnosticiranja bolesti; propisivanja lijeka;
tretiranja bilo koje bolesti, ozljede ili stanja bez
daljnjih konzultacija sa strunjacima.
MOGUNOSTI SAMOZAPOLJAVANJA KROZ ODRIVO SAKUPLJANJE SAMONIKLOG BILJA
PREDGOVOR
Kako, kada, gdje i na koji nain sakupljati i suiti samoniklo
ljekovito bilje?
Autor i urednik ovog udbenika, gospodin Igor ili, pribliio

je itatelju odgovore na jednostavan, struan i pregledan
nain u kojem je prepoznatljivo njegovo dugogodinje
iskustvo i druenje s prirodom. itatelj je mnogo nauio iz
udbenika, voen svim bitnim jezgrovitim savjetima i
radnjama za pravilno branje i suenje bilja. Sr preporuenih
informacija usmjeren je u prvom redu na edukacijski informativni dio o bitnosti branja sakupljanja bilja, kao i na
njegovoj velikoj potranji, uporabi u proizvodnji ljekovitih
pripravaka te odgovornosti svakog budueg beraa sakupljaa za ouvanje eko sustava prirode, odrivog razvoja
i ekoloke svijesti.
Kronologija opisanih potrebnih radnji za branje samoniklog
ljekovitog bilja uvodi zainteresiranog beraa u savladavanje
niza izazovnih i nadasve vanih radnji od same pripreme za
branje do njegove edukacijske obuenosti da sam moe
prepoznati i pravilno brati i suiti samoniklo bilje. Moram
istaknuti da je udbenik najbolji alat koji budui bera treba
savladati, a kojemu se moe vraati po potrebi u bilo koje

vrijeme. Jednom rijeju postat e mu neraskidivi prijatelj vodilja u njegovoj elji da postane u prvom redu odgovoran i
savjestan eko bera samoniklog bilja.
elim svakako istaknuti bitnost odnosa beraa prema bilju
kojeg ubire. Naime, ne mogu, a da ne podsjetim budue
berae bilja da su kroz bogatu prolost uporabe i branja
samoniklog ljekovitog bilja razni narodi razvili svojstvene
metode rituale branja, pogotovo kad su ubirali za lijeenje
raznih tegoba. Vjerovali su i potivali ljekovitu energetsku
suptilnost same biljke berui je s potovanjem. Danas kad
beremo bilje u komercijalne svrhe, dobro je podsjetiti se i na
taj znanstveno dokazani dio. Kao velikom tovatelju prirode i
puke biljne medicine nezaobilazna mi je izreka Svete
Hildegarde 1:
Hildegarda iz Bingena (16. rujna 1098. - 17. rujna 1179.) - njemaka

asna sestra, katolika mistiarka, knjievnica i skladateljica.
PREDGOVOR
... u svemu stvorenom (drveu, biljkama, ivotinjama i

dragom kamenju) postoje udesne ljekovite sile, (viriditas za Hildegardu viriditas znai zeleno energija rasta naelo
ivota i seksualnosti. U biti to je ivot od Boga prenijet u biljke,
ivotinje i drago kamenje.) za koje ne zna ni jedna osoba ako
joj to ne otkrije Bog.
Nadasve dijelim zadovoljstvo buduih itatelja ovog
udbenika jer sam siguran da e kod itatelja izazvati veliku
panju, poradi injenice da je autor i urednik udbenika u
njega ugradio svoje ivotno struno iskustvo i ljubav prema
prirodi.
Zahvaljujem svim institucijama, nositeljima i partnerima
projekta koji su omoguili izdavanje ovog udbenika, u
prvom redu poradi velikog edukacijskog i praktinog znaaja
ovakova strunog prirunika.
Ivan Lesinger, homeopat
Naslovna ilustracije Hildegardine knjige Liber

Scivias koja ju prikazuje kako dobiva viziju i
diktira ju fratru Volmaru.
PREDGOVOR
Neka tvoja hrana bude lijek tvoj, a lijek tvoj neka bude hrana
tvoja.
Hipokrat
SADRAJ
Predgovor ....................................................................................................................................................................................................... 3
Sadraj ............................................................................................................................................................................................................ 5
Uvod.............................................................................................................................................................................................................. 10
Tradicija branja bilja ....................................................................................................................................................................................... 11
O samoniklom ljekovitom bilju .................................................................................................................................................................... 12
Branje bilja pravila i tehnike ...................................................................................................................................................................... 14
5
Prepoznavanje bilja ............................................................................................................................................................................... 14

Pravila branja bilja.................................................................................................................................................................................. 15
Vrijeme branja bilja ................................................................................................................................................................................ 18
Kalendar branja bilja .............................................................................................................................................................................. 19
Zatita stanita ...................................................................................................................................................................................... 22
Osnove boravka i kretanja u prirodi ..................................................................................................................................................... 23
Odjea i obua ................................................................................................................................................................................... 23
Alat i pribor za branje bilja ................................................................................................................................................................ 25
Oprema za boravak u prirodi ............................................................................................................................................................ 27
Konzerviranje bilja ....................................................................................................................................................................................... 30

Suenje .................................................................................................................................................................................................. 30
Izrada tinktura i macerata .................................................................................................................................................................... 32
Skladitenje bilja .......................................................................................................................................................................................... 33
Iskustva lokalnih beraa .............................................................................................................................................................................. 34
Pravna regulativa branja bilja ...................................................................................................................................................................... 36
Sakupljanje zatienih vrsta iz prirode ................................................................................................................................................. 36
Sakupljanje zatienih samoniklih biljaka ............................................................................................................................................ 36
Samoniklo bilje ............................................................................................................................................................................................. 38
Anelika (Angelica archangelica L.) ..................................................................................................................................................... 38
Bazga (Sambucus nigra L.) ................................................................................................................................................................... 39
Betonika (Betonica officinalis L.) ......................................................................................................................................................... 41
Bljut (Tamus communis L.) ................................................................................................................................................................. 42
Borovica (Juniperus communis L.) ....................................................................................................................................................... 43
Breza (Betula alba L.) ............................................................................................................................................................................ 44
Brljan (Hedera helix L.)........................................................................................................................................................................ 45
estoslavica (Veronica officinalis L.) .................................................................................................................................................... 46
iak (Arctium lappa L.) ........................................................................................................................................................................ 47
Divizma (Verbascum tapsus L.) ............................................................................................................................................................ 48

Dobriica (Glechoma hederacea L.) ....................................................................................................................................................... 49
Gavez (Symphytum officinale L.) ......................................................................................................................................................... 50
Glog, bijeli (Crataegus monogyna Jacq.) i crveni (Crataegus oxyacantha L.) .................................................................................... 51
Gospina trava ( Hypericum perforatum L.) .......................................................................................................................................... 52
Hmelj (Humulus lupulus L.) ...................................................................................................................................................................53
Ivanjsko cvijee (Galium verum L.) ...................................................................................................................................................... 54
Kadulja (Salvia officinalis L.)..................................................................................................................................................................55
Kamilica (Matricaria chamomilla L.) .................................................................................................................................................... 56
7
Kiica (Centaurium erytrea L.) .............................................................................................................................................................. 57

Kopriva (Urtica dioica L.)...................................................................................................................................................................... 58
Kruina (Rhamnus frangula L.) ............................................................................................................................................................ 59
Lazarkinja (Asperula odorata L.).......................................................................................................................................................... 60
Lipa, velelisna (Tilia grandifolia L.) i sitnolisna (Tilia cordata Mill.) ..................................................................................................... 61
Lovor (Laurus nobilis L.) ....................................................................................................................................................................... 62
Ljubiica (Viola odorata L.) ................................................................................................................................................................... 63
Majina duica (Thymus serpyllum L.) ................................................................................................................................................. 64
Marulja (Marrubium vulgare L.) ........................................................................................................................................................... 65
Maslaak (Taraxacum officinale L.)......................................................................................................................................................66

Matinjak (Melissa officinalis L.) .......................................................................................................................................................... 67
Medvjei luk (Allium ursinum L.)..........................................................................................................................................................68
Mravinac (Origanum vulgare L.) ..........................................................................................................................................................69
Petrovac (Agrimonia eupatoria L.)....................................................................................................................................................... 70
Plunjak (Pulmonaria officinalis L.) ....................................................................................................................................................... 71
Podbjel (Tussilago farfara L.) ............................................................................................................................................................... 72
Preslica (Equisetum arvense L.) ........................................................................................................................................................... 73
Rusomaa (Capsella bursa-pastoris L.) ................................................................................................................................................ 74
Sljez bijeli (Althea officinalis L.) ............................................................................................................................................................ 75
Sljez crni (Malva sylvestris L.) ............................................................................................................................................................... 76
Smilje (Helichrysum arenarium L.) ....................................................................................................................................................... 77
Stolisnik (Achilea millefolium L.) .......................................................................................................................................................... 78
ipak (Rosa canina L.) ........................................................................................................................................................................... 79
umska jagoda (Fragaria vesca L.) .......................................................................................................................................................80
Trava iva (Teucrium montanum L.) ...................................................................................................................................................... 81
Troskot (Polygonum aviculare L.) ........................................................................................................................................................ 82
Trputac uskolisni (Plantago lanceolata L.) ........................................................................................................................................... 83
Valerijana (Valeriana officinalis L.) ....................................................................................................................................................... 84

Verbena (Verbena officinalis L.)........................................................................................................................................................... 85
Vidac (Euphrasia officinalis L.) ............................................................................................................................................................. 86
Vlasac (Allium Schoenoprasum L.) ...................................................................................................................................................... 87
Vodopija (Cichorium intybus L.) ........................................................................................................................................................... 88
Vrbovica (Epilobium parviflorum L.) .................................................................................................................................................... 89
Vrijesak (Calluna vulgaris L.) ................................................................................................................................................................ 90
Vrijesak, planinski (Satureja montana L.) ............................................................................................................................................. 91
Vrkuta (Alchemilla vulgaris L.) ............................................................................................................................................................. 92
9
Zdravac (Geranium robertianum L.) .................................................................................................................................................... 93

Zeja stopa (Geum urbanium L.) ......................................................................................................................................................... 94
Literatura ......................................................................................................................................................................................................95
Knjige .................................................................................................................................................................................................... 95
Internet ................................................................................................................................................................................................. 96
O autoru ........................................................................................................................................................................................................ 97
UVOD
Povratak prirodi polako postaje
ivotni stil sve veeg broja ljudi. Sve
smo svjesniji vrijednosti
nepreglednog bogatstva samoniklog
ljekovitog i jestivog bilja koje nam
priroda nudi. Branje ljekovitog bilja iz
zanimacije, hobija, potrebe ili
ivotne filozofije moe se pretvoriti i
u izvor prihoda. Kod nas postoji
organizirani otkup ljekovitog bilja pa
se ljudi branjem bilja sve vie
profesionalno bave.
Autor fotografije: Igor ili
Svi organizirani i neorganizirani

berai trebali bi proi odreenu
naobrazbu kako bi se cijeli tijek od
branja do otkupa odraivao tono,
ali i kako bi se ouvala i njegovala stanita. Upravo ovim udbenikom budui berai upoznat e se s veinom znanja potrebnog za
sigurno, pravilno i odrivo sakupljanje samoniklog jestivog i ljekovitog bilja.
Udbenik je namijenjen buduim beraima samoniklog ljekovitog bilja koji se time planiraju baviti profesionalno, ali i hobistima koji
ele svoju kunu ljekarnu ili prehranu obogatiti samoniklim biljem.
UVOD
10
TRADICIJA BRANJA BILJA
11
Unazad nekoliko generacija, poznavanje ljekovitog bilja i

njegovog djelovanja na zdravlje bilo je uobiajeno, vie ili
manje ope poznato znanje, prijeko potrebno kako bismo
svoju obitelj odravali zdravom. Povijest poznavanja i
uporaba ljekovitog bilja see puno dalje, daleko koliko i
povijest ovjeanstva. Tisuama godina postojala je kultura
sakupljanja, uzgajanja, ouvanja, prerade i uporabe
ljekovitog bilja. Ljudi su u prolosti ivjeli skromno i tedljivo
te je najvee bogatstvo bila domiljatost. Ljekovito i jestivo
bilje bilo je nadohvat ruke, besplatno. Promatrajui ivotinje,
uei metodom pokuaja i pogreaka stvaralo se znanje koje
je znailo razliku izmeu bolesti i zdravlja, ivota i smrti.
Ljekovito i jestivo bilje uspjeno se rabilo u kulinarstvu,
medicini i poljoprivredi. Isprva se znanje o ljekovitom bilju
prenosilo usmenom predajom na temelju iskustva. S
vremenom su se ti podaci zapisivali pa postoje vrlo stari
zapisi, takozvane bilinari (npr. papirusi iz 28oo. g.p.K.) s
opisom bilja i njegove ljekovitosti. Krajem 19. stoljea
moderna zapadna medicina namee nove kemijske i
sintetske lijekove i od tada pokuava prikazati lijeenje
biljem zastarjelim, nepotrebnim i neuinkovitim. Ipak i danas
dvije treine ovjeanstva koristi bilje kao glavni nain
lijeenja, a veina farmaceutskih lijekova glavne sastojke
dobiva upravo iz ljekovitog bilja.
Iako je znanje pojedinaca o ljekovitom bilju skoro nestalo sve

vie se vraa u svakodnevicu. Razlog tomu je pristupaniji
nain lijeenja kao alternativa skupim farmaceutskim
lijekovima, ali i iroki spektar pozitivnog djelovanja na
ljudsko tijelo. Uporaba modernih lijekova sa sobom nosi
mnotvo negativnih nuspojava. Bez obzira to je lijeenje
biljem vie od jednog stoljea potiskivano ipak je tijek
njegove uporabe od postanka ovjeka do danas neprekinut,
a moderna medicina bilje sve vie koristi kroz fitoterapiju.
Ljekovito bilje sve vie se rabi u farmaceutskoj, kozmetikoj i
prehrambenoj industriji. U ljekarnama je sve vei broj
preparata na prirodnoj biljnoj bazi, poput ajeva, melema,
ulja... Naravno da jedan dio upotrebljenog bilja dolazi s
plantaa na kojima se organizirano uzgaja (ekoloki ili ne!),
ali ipak velik dio bilja dolazi iz prirode. Najkvalitetnije i
najtraenije je ipak divlje samoniklo ljekovito bilje s
nezagaenih podruja. Iako je godinama zapostavljano,
samoniklom bilju prijeti opasnost od prekomjernog branja pa
je nuno razmiljati o sustavnoj eksploataciji i djelovati na
ouvanju biljnog stanita. Upravo zato potrebno je nauiti
to vie o samoniklom ljekovitom bilju i pravilima njegovog
sakupljanja.
TRADICIJA BRANJA BILJA
O SAMONIKLOM LJEKOVITOM BILJU

Samoniklo ljekovito bilje je bilje koje bez ovjekovog utjecaja
divlje raste u prirodi, a svojim svojstvima moe pozitivno
utjecati na zdravlje ljudi i ivotinja.
Kako bismo se to bolje upoznali sa samoniklim biljem
potrebno je, prije svega, znati koji su dijelovi biljaka. Vrlo je
vano koji dio biljke rabimo u ljekovite svrhe. Bitno je i
upoznati se s terminom droga na koji ete nailaziti i u
ovom udbeniku, ali i ostaloj literaturi sline tematike. Taj
izraz koristi se za cijelu biljku ili njezin dio koji se koristi u
svrhu lijeenja. Droh je rije koja na starogermanskom znai
suho i oznaavala je prakaste supstancije koje su se koristile
u lijeenju.
Detaljne upute o dijelovima biljaka koje se beru pronai ete
u ovom udbeniku kod opisa pojedinih biljaka.
Dijelovi biljaka su:
nadzemni dijelovi:
cvijet (flos), list (folium), izbojci (turiones), pupovi
(gemmae), nadzemni dio (herba), plod (fructus),
sjeme (semen), kora (cortex), drvo (lignum), steljka
(thallus), truska (spora).
O SAMONIKLOM LJEKOVITOM BILJU
podzemni dijelovi:
korijen (radix), gomolj (tuber), podanak (rhizoma),
lukovica (bulbus).
Uz osnovne dijelove biljke potrebno je poznavati i osnovne

sastojke biljaka i to je to u njima to ih ini ljekovitim. U
njima se nalaze nizovi organskih i anorganskih spojeva.
Spomenut emo samo najvanije, a to su:
Alkaloidi
o spojevi duika koji mogu snano,
utjecati na organizam,
o pripaziti s doziranjem jer mogu
djelovati otrovno.
Glikozidi
o spojevi sastavljeni od eera i ostalih
sastojaka,
o mogu snano utjecati na organizam,
o pripaziti s doziranjem jer mogu
djelovati otrovno.
12
13
o
o
Gorke tvari
o tvari izrazito gorkog okusa,
o pozitivno utjeu na eludac i ivce.
Sluzi
o
o
o
Saponini
o spojevi koji smanjuju povrinsku
napetost vodenih otopina,
o najee se nalaze u podzemnim
organima, plodovima i sjemenkama,
o rastvori stvaraju pjenu,
o dijele se na neotrovne steroidne i
triterpenske saponine koji su toksini.
Vitamini
o esencijalni nutrijenti koje ovjek ne
moe proizvoditi nego ih mora uzimati
hranom,
o katalizatori znaajnih biokemijskih
procesa.
Popratne organske tvari

o organske kiseline,
pigmenti.
Trijeslovine (tanini)
o
o
o
organski spojevi gorkog okusa,

imaju protubakterijska i protugljivina
svojstva,
suavaju krvne ile,
razliitim
sloeni ugljikohidrati,
pozitivno djeluju na sluzokou,
pomau kod ublaavanja kalja, protiv
proljeva i crijevnih upala.
Eterina ulja
o smjese lako hlapljivih, bioloki aktivnih
kemijskih spojeva,
o svako ulje ima specifian miris,
o lako ulaze kroz kou te tako djeluju na
organizam,
o razrjeuju se biljnim uljima.
ublaavaju i lijee proljev,

djeluju protiv trovanja
tvarima i dr.
smole,
balzami,
BRANJE BILJA PRAVILA I TEHNIKE

Branje samoniklog ljekovitog bilja prije svega znai
sakupljanje ljekovitog bilja na njegovom prirodnom stanitu.
Naravno to bi trebala biti mjesta sa to manjim negativnim
utjecajem ovjekova djelovanja. Dakle, dalje od prometnica,
tvornica i ostalih zagaivaa. to je netaknutija priroda, to je
kvaliteta ubranog bilja vea.
Svaki bera mora obratiti pozornost na neka pravila branja.

Prije svega mora poznavati bilje koje bere, znati kako ga
pravilno ubrati, u kojem trenutku, ali i kako zatititi njegovo
stanite. Vrlo je vano i poznavanje osnova kretanja i
ponaanja u prirodi kako bismo smanjili mogunost
neugodnih iznenaenja i poveali osobnu sigurnost.
PREPOZNAVANJE BILJA
Mnotvo raznovrsnih, a ponekad i vrlo slinih vrsta bilja
zahtijeva od beraa iznimno dobru pripremu. Upravo iz tog
razloga najbitnije pravilo branja samoniklog ljekovitog bilja je
njegovo pouzdano prepoznavanje kako ne bi dolo do
zamjena s neuinkovitom vrstom ili nekom koja vam moe
nakoditi. Nuno je obratiti pozornost na specifine
karakteristike pojedine biljke kako bismo svaku sa
sigurnou identificirali. To je najtei dio pripreme svakog
beraa. Potrebno je uiti iz literature, ali prije svega uiti na
licu mjesta, na stanitu odreene biljke uz iskusnu i strunu
osobu. Tek u kombinaciji teorije i prakse sa sigurnou ete
svladati prepoznavanje bilja. Dodatan problem stvara
injenica da biljke razliito izgledaju u razliito doba godine

pa ih je nuno prouavati tijekom razvojnih stadija i izvan
vegetacije.
Ukoliko ste, napokon, upoznati s karakteristikama raznih
vrsta bilja i sa sigurnou ga raspoznajete, potrebno je znati i
na kojem stanitu rastu koje vrste. Osim to e vam to
utedjeti traenje, moe vam pomoi i kod branja za osobne
potrebe, a jo vie kod komercijalnog branja. Naime, na
odgovarajuem stanitu nalazit e se vea koliina traenog
bilja. Naravno da se isto to bilje ponekad moe pronai i na
netipinom stanitu, ali je to u manjoj koliini i za vee
potrebe branja potpuno zanemarivo.
14
PRAVILA BRANJA BILJA

Tono branje samoniklog bilja izuzetno je vano. Svaki
ozbiljan bera samoniklog ljekovitog bilja mora se pridravati
pravila branja svake pojedine vrste bilja i zasebno svakog
dijela biljke.
Za branje bilja uporabljujemo razne alate. Najee kare,
no, srp i lopaticu. Bitno da su otri, uinkoviti i sigurni za
jednostavnu uporabu. Uz alat nuna je i zatitna oprema.
Radne rukavice, dugi odjevni rukavi, pokrivalo za glavu
(najbolje eir), udobne izme. Dobro je imati i tap kojim se
u stanitu titite od zmija ili osinjaka, ali i da biste razmakli
raslinje koje vam smeta na putu do eljenog bilja. Naravno,
svatko bira opremu koja njemu najbolje odgovara i znanje
stjee osobnim iskustvom.
Kod skupljanja nadzemnog dijela biljke treba paziti da se
sakupljeno ne trpa u vree i ne sabija. Posude, koare ili
vree za branje moraju biti od prirodnih i prozranih
materijala. U njih se ubrano bilje stavlja tako da proces
suenja moe poeti ve tijekom branja ili barem da ne dolazi
do parenja bilja i unitavanja nabranog materijala.
Berite samo bilje koje pouzdano prepoznajete. Naite
nezagaenu lokaciju. To prije svega znai da je lokacija na
ekoloki istom podruju, a i da se ne bere uz cestu nego
barem stotinjak metara od manje prometne ceste, tj. to

dalje od utjecaja civilizacije.
Ne beru se niti zapraene, blatne biljke. Odmah prilikom
branja treba to vie paziti da se ne uberu bolesni ili oteeni
dijelovi biljke. Ako se i uberu odvojite ih prije nego dou u
kontakt s ostatkom ubranog.
Vrlo je vano upoznati se sa zatienim vrstama koje se ne
smiju brati kako ih ne bismo u neznanju dodatno ugrozili i
krili zakone.
Cvijet
Kod branja cvijeta treba obratiti posebnu pozornost na
njegovu osjetljivost i posebnost branja kod svake vrste.
Cvijet je najdelikatniji i tako mu treba pristupiti. Bere se
runo u prozrane koare ili papirnate vreice. Cvjetovi su
posebno osjetljivi na vlagu, jako je bitno brati ga za suha
vremena i u doba dana kada vie nema rose.
List
List se bere kada je potpuno razvijen. Nedozreli listovi se ne
skupljaju jer imaju sklonost tamnjenju pri suenju. Ne beru se
niti stari ili bolesni listovi. Kod branja listova moramo se
pridravati istih pravila kao i kod cvijeta. Zbog brzine
sakupljanja listova kod nekog bilja skupljaju se cijele granice

pa se naknadno izdvajaju listovi, prije ili nakon suenja. Kod
nekih pak vrsta ubiru se samo listovi prije suenja. To ovisi o
praktinosti i o utjecaju stabljike na naknadno otputanje

vlage u listove. Ako stabljika ugroava tijek suenja lista,
zbog vlage koju zadrava, onda je nuno listove ukloniti
ranije. Kod nekih je vrsta puno lake odvojiti listove nakon
to se osue jer su vrlo sitni ili se prevrsto dre za stabljiku u
svjeem stanju.
Zelen (herba)
Nadzemni dio biljke nazivamo herba ili zelen. Bere se u
sluaju da je cijela nadzemna biljka vrijedna zbog svojih
aktivnih sastojaka. Najee se bere poetkom cvatnje jer je
tada najvrjednija. Veina se bere rezanjem otrim alatom pri
dnu stabljike. Iznimka su viegodinje biljke koje pri dnu
odrvene. Njih se bere prirezivanjem mladih granica kako
bismo ih sauvali, ali i kako bismo dobili kvalitetniji dio biljke.
Moramo pripaziti na biljke koje se vrlo lako vade s
korijenjem. Iz tog razloga treba imati otar alat kako ne
bismo cijelu biljku izvadili s korijenom umjesto eljenih
nadzemnih dijelova. Sluajno upanje korijena nee samo
ugroziti biljku nego e i svojim sadrajem (zemlja,
kamenii...) pokvariti kvalitetu i istou ve ubranog bilja.
Isto tako kod nekog bilja bere se ili samo vrni dio biljke ili
gornja polovica. Razlog tomu je vea kvaliteta ubranog bilja
koje najvrjedniji dio ima upravo u tom gornjem dijelu biljke.
Kora
Kora se bere u rano proljee kada biljkom najjae kolaju
sokovi. Osim to je tada skidanje kore najlake, isto tako je i
najkvalitetnije. Kora se skida samo s mladih grana gdje je i
glatkija. Struganje kore izbjegavamo jer se tako skidaju i
dijelovi drva koji smanjuju kvalitetu ubranog materijala i
oneiuju ga.
16
17
Korijen, podanak, gomolj
Plod
Podzemni dijelovi biljke ubiru se u proljee i jesen kada biljka

stagnira u vegetaciji. Naime, biljka svojim rastom crpi
vrijedne sastojke iz podzemne stabljike i tada ga
osiromauje. Upravo
izvan
vegetacije
biljke,
podzemni
dijelovi
u
sebi
skladite
sve
potrebno za budui
rast biljke i tada su
nam najvrjedniji za
sakupljanje. Korijen
se iskapa u doba
umjerene vlanosti
zemlje.
Nakon
vaenja uklanja se s
njega vrni dio iz
kojeg raste stabljika,
otresu se i mehaniki
uklone neistoe i
odreu se mali korjenii i dlaice. Kod vaenja podzemnih
dijelova stabljike najvie se utjee na prorjeivanje stanita,
pa treba obratiti posebnu pozornost na njegovo ouvanje.
Plodovi se ubiru u ranije doba sazrijevanja i to prije nego

postanu meki, puniji sokom i eerom. Sok e oteati
manipulaciju i transport plodova, a i suenje e biti
problematinije.
S
druge strane eeri
e
ve
tijekom
branja, u posudama,
zapoeti
neeljeni
proces vrenja. Stoga
je nuno paziti da su
plodovi zreli, jedri i
jednobojni, ali jo
dovoljno tvrdi. Kod
svake biljke plodovi
se razlikuju pa svaka
ima svoje pravilo
sakupljanja. Osobitu
panju posveujemo
posudama u koje se
skupljaju
plodovi.
Bolje je imati vie posuda kako ne bismo natiskali sve ubrano
u jednu veliku posudu u kojoj e se donji dio zgnjeiti u
prijenosu.
VRIJEME BRANJA BILJA

Postoje neka opa pravila branja, ali branje ovisi i o
specifinosti svake biljke, godinjem ili vegetacijskom dobu.
Samoniklo ljekovito bilje sakuplja se po suhom i sunanom
vremenu i to sredinom dana, osobito kod sakupljanja cvijeta
i lista. Bitno je da prethodno nije padala kia i da na bilju
nema rose ili drugih izvora vlage. Nakon kie potrebno je
priekati jo jedan sunan dan kako bismo brali bilje.
Osim toga vrlo je vano sakupljati ga u pravom trenutku.
Bilje se bere na vrhuncu svog razvoja, a ne kad je prezrelo.
Kako bismo dobili bilje sa to vie vrijednih aktivnih sastojaka
potrebno je pripaziti na kalendar branja odreenog bilja.
Pri sakupljanju bilja beremo onu koliinu bilja koju smo u
mogunosti odmah nakon branja osuiti ili preraditi.
Oteano je suenje bilja u predebelim slojevima, a i
prevelikom koliinom utjeemo na kvalitetu suhog bilja ili
dovodimo u pitanje cijelu berbu.
Kod odabira vremena branja odreene biljke ne postoji
tono odreen datum. Postoji puno imbenika koji utjeu na
izbor pravog trenutka branja. Bitno je poznavati stanite na
kojem namjeravate brati. Plan branja ovisi o podneblju,
nadmorskoj visini i klimi u kojoj biljka raste. Razlike mogu biti

u danima, tjednima ili mjesecima; razliku ine i vremenski
uvjeti pojedine godine, koliina kie i sunca, topline ili
hladnoe. Od godine do godine ciljano pratimo bilje kako
bismo prepoznali optimalno vegetacijsko vrijeme za branje.
Postoje neka openita pravila branja bilja ovisno o dijelu
biljke koju elimo ubrati, izvaditi ili sakupiti.
Korijen i podanak najee se skupljaju u proljee prije ili na
poetku vegetacije i u jesen nakon vegetacije jer tada sadre
najvie aktivnih sastojaka.
Cvijet se sakuplja na poetku cvatnje biljke prije nego se
cvijet potpuno otvori.
List i stabljika beru se u doba cvatnje, s sjemenje se sakuplja
kada u potpunosti dozrije na stabljici.
Ipak, dobro je imati neki orijentir kada moemo oekivati
koje bilje pa na osnovu njega iskustvom stvoriti osobni
kalendar. Ovdje iznosim kalendar koji moe biti upravo
dobra osnova za daljnje prouavanje i branje bilja. Navodim
samo bilje koje se nalazi obraeno u udbeniku.
18
KALENDAR BRANJA BILJA
19
Veljaa
maslaak
medvjei luk
podbjel
list i korijen
list
cvijet
Oujak
bazga
bljut
breza
iak
gavez
hmelj
kruina
ljubiica
maslaak
medvjei luk
plunjak
podbjel
rusomaa
sljez, crni
valerijana
vlasac
vodopija
zeja stopa
kora i mladice
izdanci i korijen
lisni pupoljci i nektar
korijen
korijen
izdanci
kora
cvijet
list i korijen
list
zelen
cvijet
zelen
korijen
korijen
zelen
list i korijen
podanak
Travanj
anelika
list i korijen
bljut
breza
brljan
iak
dobriica
glog
hmelj
kamilica
ljubiica
maslaak
plunjak
podbjel
rusomaa
sljez, crni
umska jagoda
trputac
vlasac
vodopija
izdanci
list
list
korijen i list
zelen
cvijet
izdanci
cvijet
cvijet
cvijet i list
zelen
cvijet i list
zelen
list
list
list
zelen
list i korijen
Svibanj
anelika
bazga
breza
brljan
estoslavica
dobriica
gavez
list
cvijet
list
list
zelen
zelen
list
glog
hmelj
kadulja
kamilica
kopriva
lazarkinja
majina duica
matinjak
plunjak
podbjel
preslica
rusomaa
stolisnik
umska jagoda
trputac
vlasac
vodopija
vrkuta
zdravac
zeja stopa
cvijet
vrhovi
zelen
cvijet
list
zelen
zelen
list
zelen
list
zelen
zelen
zelen
plod i list
list
zelen
zelen
zelen
zelen
zelen
lipanj
anelika
bazga
brljan
estoslavica
divizma
list
cvijet
list
zelen
cvijet

dobriica
gavez
gospina trava
ivanjsko cvijee
kamilica
kopriva
lazarkinja
lipa
majina duica
marulja
matinjak
mravinac
petrovac
plunjak
podbjel
preslica
rusomaa
sljez bijel
sljez crni
stolisnik
umska jagoda
trava iva
trputac
verbena
vidac
vlasac
vodopija
vrbovica
vrkuta
zdravac
zelen
list
zelen
zelen
cvijet
zelen
zelen
cvijet
zelen
zelen
zelen
zelen
zelen
zelen
list
zelen
zelen
zelen
cvijet
zelen
plod
zelen
list
zelen
zelen
zelen
zelen
zelen
zelen
zelen
zeja stopa
zelen
Srpanj
anelika
betonika
brljan
estoslavica
divizma
gospina trava
ivanjsko cvijee
kadulja
kamilica
kiica
konara
lazarkinja
majina duica
marulja
mravinac
petrovac
sljez bijeli
sljez crni
podbjel
preslica
rusomaa
smilje
stolisnik
umska jagoda
trava iva
troskot
trputac
list
zelen
list
zelen
cvijet
zelen
zelen
zelen
cvijet
zelen
cvijet
zelen
zelen
zelen
zelen
zelen
zelen
cvijet
list
zelen
zelen
zelen
zelen
plod
zelen
zelen
list
verbena
vidac
vlasac
vodopija
vrbovica
vrijesak
vrkuta
zdravac
zelen
zelen
zelen
zelen
zelen
cvijet
zelen
zelen
Kolovoz
bazga
betonika
borovica
brljan
divizma
gospina trava
ivanjsko cvijee
kamilica
kiica
kopriva
majina duica
marulja
mravinac
planinski vrijesak
petrovac
preslica
rusomaa
sljez crni
smilje
stolisnik
plod
zelen
plod
list
cvijet
zelen
zelen
cvijet
zelen
zelen i sjeme
zelen
zelen
zelen
zelen
zelen
zelen
zelen
cvijet
zelen
zelen
20
21
troskot
trputac
vidac
vlasac
vodopija
vrbovica
vrijesak
vrkuta
zdravac
zelen
list
zelen
zelen
zelen
zelen
cvijet
zelen
zelen
Rujan
anelika
bazga
betonika
bijeli sljez
borovica
brljan
iak
hmelj
kopriva
marulja
planinski vrijesak
preslica
rusomaa
ipak
troskot
trputac
valerijana
sjeme
plodovi
zelen
cvijet i list
plod
list
korijen
eeri
sjeme
zelen
zelen
zelen
zelen
plod
zelen
sjeme
korijen
vlasac
vrbovica
vrijesak
zelen
zelen
cvijet
Listopad
anelika
bijeli sljez
borovica
iak
gavez
kopriva
lovor
ljubiica
marulja
maslaak
preslica
rusomaa
sljez bijeli
valerijana
vodopija
vrijesak
zeja stopa
sjeme i korijen
korijen
plod
korijen
korijen
sjeme
list
korijen
zelen
korijen
zelen
zelen
korijen
korijen
korijen
cvijet
podanak
Studeni
anelika
borovica
iak
lovor
sjeme i korijen
plod
korijen
list
ljubiica
maslaak
vodopija
korijen
korijen
korijen
ZATITA STANITA
Kada govorimo o komercijalnom branju samoniklog bilja
nuno je izuzetno veliko djelovanje na zatiti okolia i briga
za ouvanje stanita. U prolosti je velik broj prirodnih
stanita nepovratno uniten nepromiljenom berbom pa su
odreene vrste ugroene do te razine da su proglaene
zatienima.
Zbog toga pri svakom branju bilja moramo razmiljati o

budunosti i narednim godinama biljnog sakupljanja. Isto
stanite moe biti trajan izvor odreenog bilja ukoliko se
prema njemu odnosimo na pravilan nain. Moramo
poznavati karakteristike svake biljke i potivati pravila
njenog sakupljanja.
Osobito je vano biti posebno paljiv pri skupljanju
podzemnih dijelova biljke (korijen i podanak). U veini
sluajeva nije potrebno izvaditi cijeli korijen ve samo jedan
njegov dio, a ostatak se uvijek moe vratiti.
Isto tako postoji bilje koje raste na vrlo siromanom i
poroznom stanitu koje bi na utjecaj mogao ozbiljno
ugroziti.
22
Branje bilja ne smije biti uklanjanje. Na odreenom stanitu

ostavljamo netaknutu jednu treinu bilja radi obnove vrste.
Sakupljanje bilja je odriv i ekoloki prihvatljiv odnos s
prirodom. Iako bilje beremo, ostavljamo mu mogunost
rasta i razmnoavanja. uvamo prirodna stanita za sebe i
budue generacije.
OSNOVE BORAVKA I KRETANJA U PRIRODI

Priprema za branje samoniklog bilja u prirodi podrazumijeva izbor prikladne obue i odjee, izbor alata i orua, spremnika za
nabrano bilje, opreme za boravak u prirodi, izbor hrane i pia, a najvaniji element pripreme
je stjecanje potrebnih znanja i vjetina.
ODJEA I OBUA
23
Odjea
Pravilan izbor odjee i obue vrlo je bitan kod pripreme
odlaska u prirodu. Treba se odjenuti vieslojno. Uvijek je
bolje nositi vie tankih majica, nego jednu debelu. Dakle,
dajte si mogunost skidanja ili odjevanja slojeva ovisno je li
vam hladno ili toplo. Najbolja je ve iznoena odjea jer je
udobna, a nije vam je ao u sluaju oteivanja ili prljanja.
Obratite pozornost da je odjea od prirodnih materijala kako
bi lake proputala zrak, ali i upijala znoj.
Isto tako pripremite rezervnu odjeu u ruksaku. Najee je
dovoljna jedna rezervna majica ili potkoulja, ali ponekad je
dobro i vie ako ste skloni jaem znojenju.
U rezervnu odjeu dobro je uvrstiti jo jedne arape, a ako

ste dalje od kue ponesite u automobilu cijelu rezervnu
odjeu za sluaj iznenadnog pljuska ili pada u kakav potok.
Prije svega, pazite na svoje zdravlje!
to se tie hlaa, uvijek predlaem lagane otporne hlae koje
ne sputavaju kretanje, a imaju velike depove koji dobro
dou te remen na koji se moe zakaiti dio pribora. Najbolji
primjer su vojne ili lovake hlae ili hlae tog tipa predviene
za boravak u prirodi. Traperice su dobre zbog izdrljivosti, ali
uglavnom su krojene tako da ograniavaju kretanje. Trenirke
nemaju remen i esto nisu dovoljno otporne pa bi ih prvi grm
mogao rasparati, a esto su i vrlo zapaljive zbog sirovinskog
sastava.
Obua
Obua je moda i najvanija pri boravku u prirodi. Suha noga
u udobnoj odjei je prioritet. Obzirom da prilikom branja bilja
prolazite razne terene pa ste jedan tren na livadi, a onda na
strmom proplanku i ve sljedei tren prelazite potok.
Potrebno je obuti neto vrsto, izdrljivo, vodonepropusno i
udobno. Naravno da su gojzerice najbolji izbor. I to po
mogunosti kone. Osim svega navedenog one izvrsno dre
skoni zglob koji je najizloeniji raznim ozljedama, a prave
kone gojzerice jako su otporne na vodu pa u njima doslovce
moete pregaziti potok ili manju rjeicu, ovisno o njihovoj
visini. Ukoliko nemate gojzerice pokuajte izabrati neku
obuu koja zadovoljava najvie kriterija koje sam naveo.
Dobar izbor svakako su i visoke gumene radne izme. tite
vas od vode, raznih ozljeda i ugriza zmija. Kao i inae i u
prirodu je najbolje nositi ve noenu obuu kako ne bi dolo
do uljeva ili drugih ozljeda.
Kapa
Pri kretanju prirodom dobro je nositi i kapu. Ovisno o
godinjem dobu mijenjat e se izbor kape. Ona je prije svega
potrebna kako bi vas ljeti titila od sunca, a zimi od hladnoe.

Za noenje kape u prirodi postoji jo razloga. Jedan od njih je
zatita od ozljeda glave pri kretanju kroz gusti. Nadalje kapa
e smanjiti mogunost hvatanja krpelja na kosu ili uplitanja
lia, granica i sl.
U ruksak stavite i par radnih rukavica. Ovisno o potrebi
izaberite deblje ili tanje rukavice. esto je vano zatititi ruke
kod branja bilja, npr. kopriva ili borovica. Ponekad su vam
radne rukavice potrebne kako biste lake raskrili npr. divlju
kupinu koja vam sakriva traeno bilje.
Iskustvom ete i sami stvoriti pravila to vam je potrebno u
prirodi, a to ne. Izbjegavajte nositi previe jer ete se
nepotrebno preopteretiti i time se umarati i ograniavati vie
no to je potrebno.
Kabanica
Lagana kabanica koja ne zauzima puno prostora trebala bi
uvijek biti dio vae opreme u ruksaku. U sluaju iznenadnih
pljuskova zatitit e vas i vau opremu.
24
ALAT I PRIBOR ZA BRANJE BILJA
Najei alati za branje bilja su: kare, no, lopatica i srp.

Njihov izbor ovisi o tome to se planira brati, ali i o osobnom
izboru.
kare
25
Sve kare su dobre ukoliko su otre, vrste i ugodne za rad.

Koriste se obine uredske kare, voarske ili trsne kare, a
postoje i razne specijalizirane kare za rezanje bilja. Koriste
se pri preciznom rezanju biljke tako da se jednom rukom
pridrava biljka, a drugom se ree. Pogodno za stabljike
plitkog, osjetljivog korijenja kako ne bismo iupali cijelu
biljku.
No
Srp
Izbor noa ovisi od osobe do osobe. Najbolje je nositi mali

no, sklopivi ili u futroli. Vrlo je bitno da je no ispravno
odravan i otar. Noem reemo pojedinano bilje
otpornijeg korijena koristei samo jednu ruku.
Pogodan je za bre branje bilja u snopovima tamo gdje to

gustoa bilja doputa. Srp ne bere precizno, ali ubrzava
postupak te je nakon branja potrebno posebnu pozornost
obratiti kod ienja od neeljenog bilja.
Lopatica
Slui za vaenje podzemnih dijelova biljke. Najee se rabe
vee preklopive lopatice ili manje vrtne. Vea ili manja
lopatica stvar je osobnog izbora i trenutne potrebe. Ipak
postoji korijenje za koje niti lopatica nee biti dovoljna nego
morate posegnuti za velikom lopatom prevrtaom
ealj za branje
Za neko bilje i plodove koriste se razni prilagoeni eljevi
koji ubrzavaju branje (npr. kamilica i borovnica).
Maeta
Maeta omoguuje krenje nepristupanih terena.
Osim alata, prilikom branja bilja potrebne su posude, koare,
vree i vreice u koje emo skupljati bilje.
Razne vrste kutijice s poklopcem potrebne su nam kod
sakupljanja mekih i sonijih plodova. to je plod meki i
soniji to bi posude trebale biti manje kako bi se izbjeglo
gnjeenje i unitavanje nabranog.
Za cvijet i zelen koristimo vree od prirodnih materijala
(pamuk, lan...) ili mreaste vree poput onih u koje se pakira
krumpir ili luk. Bitno je da tijekom branja bilje ima cirkulaciju
zraka. U protivnom moglo bi postati beskorisno. Dobro je
kombinirati velike i male vreice i imati ih dovoljan broj kako
bismo svaku vrstu bilja brali u zasebnu vreicu.

Preporuujem vreice s dugakim drkama koje se mogu
staviti preko ramena i time osloboditi ruke za branje.
PVC vreice ne preporuaju se za branje cvijeta ili zeleni.
Prihvatljive su jedino za sakupljanje podzemnih dijelova
biljke, nekih oraastih plodova ili za transport biljke s ciljem
presaivanja na novu lokaciju.
Za manje koliine branja dobro je rabiti i pletenu koaru u
kojoj moete istovremeno nositi nekoliko vreica i posudica.
Isto tako u njoj moete nositi i dio potrebnog alata.
26
OPREMA ZA BORAVAK U PRIRODI
Ruksak
Manji ruksak u kojem ete nositi sve potrebno za boravak u
prirodi prilikom branja bilja. Ruksak se slae prema potrebi,
tako da su vam stvari koje e vam ee zatrebati nadohvat
ruke, a ostalo da je na dnu ruksaka. Ruksak se nosi vrsto
pritegnut uz tijelo kako bi se smanjilo njegovo trenje.
No
Vei no potreban je pri svakom odlasku u prirodu. Moe
zatrebati za prolazak kroz gusti, za izradu tapa koji e vam
pomoi dohvatiti neku udaljenu granu, pri pripremi obroka ili
pripremi vatrita prilikom duljih boravaka u prirodi. Isto tako
moe posluiti u nepredvienim i opasnim situacijama.
tap
Rijetko ga itko spominje u literaturi ili obukama boravka u
prirodi, a izuzetno je bitan. Najbolje je ubrati ravnu mladicu iz
gustia debljine 3-4 cm. Oistite od postranih granica i
odreete na visinu tako da vam vrh tapa dolazi do nosa.
tap vam pomae pri kretanja u prirodi tako da vam
rastereuje gornji dio tijela, pomae kod prelaska teih
terena: strmina, potoka, gustia... Dobar je za provjeravanje
mjesta branja kako ne bi bilo zmija, za razgrtanje bodljikavih

stabljika divlje kupine, a moe posluiti i za obranu u prirodi.
Kod branja bilja bit e dobar oslonac kod estog saginjanja
kao prevencija ozljeivanja lea.
Svjetiljka
Iako moda ne planirate noiti u prirodi, situacija se
nenadano moe promijeniti. U takvim sluajevima vrlo je
vano imati svjetiljku. Najbolja opcija je naglavna svjetiljka
koja e vam ostaviti slobodne ruke, a i pratiti va pogled
okretanjem glave. Svakako treba ponijeti i odgovarajue
nove rezervne baterijske uloke.
Sredstva za potpalu vatre
Nosite sa sobom sve potrebno kako biste sigurno upalili
vatru ukoliko bude potrebe za tim. ibice drite u
vodootpornoj kutijici.
Upalja vas moe izdati ukoliko je pri kraju s plinom ili se
oteti pa ponesite malo kvalitetniji model. Iskusnijima
svakako preporuam noenje kremena (firesteel). To je
ugljini visoko-iskrei tapi od magnezijeve legure
mali paketi prve pomoi koje e

sadravati: tablete protiv bolova,
alergija, munine i proljeva, jae
flastere (one koji se reu po potrebi),
sterilnu
gazu,
dva
komada
kompresivnih zavoja, dezinfekcijsko
sredstvo (medicinski alkohol). Ukoliko
bolujete od nekih kroninih bolesti za
koje imate dnevni raspored medicinskih
pripravaka obavezno ponesite sve
potrebno. Po potrebi ponesite i sprej
protiv komaraca, krpelja i sl.
28
Mobitel
Kontakt s ostalim ljudima je uvijek
bitan. esto se dogaa da nee biti
signala na mjestima udaljenijima od
namijenjen paljenju vatre ak i u vlanim uvjetima. Ukoliko
civilizacije, ali ipak i najmanji trag signala dobar je za poslati
niste iskusni u paljenju vatre ponesite i kocke za potpalu.
informaciju gdje se nalazite i kad predviate dolazak natrag.
Noviji modeli pametnih mobitela imaju dobro dole dodatke
Prva pomo
poput GPS-a (navigacije), svjetiljke, slanja lokacije i sl.
U prirodu uvijek nosite sve za osnovnu higijenu. Tu prije
Mobitel moe biti od presudne vanosti u sluaju nezgode u
svega mislim na dezinfekcijske maramice ili gel za
prirodi. Isto tako mogue ga je locirati ukoliko se izgubite.
dezinfekciju, toaletni papir, maramice. Obavezno pripremite
Boce za vodu
Radne rukavice
Ovdje svakako ne mislim na staklene nego na boce otporne

na razbijanje. Svakako preporuam aluminijske, predviene
za noenje u prirodu zbog toga to su vrlo otporne na
udarce, lagane su i mogu se viekratno uporabiti za razliku
od rabljenih PVC boca.
Neophodne su za zatitu ruku kod branja nekih vrsta bilja

(kopriva, kupina...). Isto tako mogu pomoi i kod zatite ruku
pri krenju, kuhanju na vatri, ali i za zatitu od hladnoe.
Kompas i karta i/ili GPS ureaj

Pomoi e vam snai se na terenu. Za njihovu upotrebu
potrebno je barem osnovno poznavanje orijentacije i
topografije. U suprotnom nee vam puno pomoi.
Ue
29
Dio je opreme koji uvijek treba. Posluit e za povezati

ubrano, za dohvatiti udaljenu granu kod sakupljanja plodova,
za prvu pomo, za spaavanje druge osobe, za prijelaz teih
terena i sl. Ponesite barem 8 m ueta od 6 do 8 mm, ako
planirate dulji boravak u prirodi, a za potrebe kraeg branja u
blizini, ponesite jednostavnije tanko ue.
atorsko krilo ili manja cerada

Posluit e kao podloga za sjedenje, za izradu zaklona od
vjetra i kie, kao improvizirana kabanica ili kao podloga za
lake prikupljanje nekih plodova (borovica, dud).
Posuda za kuhanje
Moe zatrebati kod duljeg boravka u prirodi kako bi se
pripremio topli obrok ili napitak. to laka to bolja. Za
osobne potrebe dobro je i da je manjih dimenzija kako ne bi
zauzimala previe prostora u ruksaku.
Ostalo
Igla (vea) i konac, tablete za proiavanje vode i/ili
hipermangan, zvidaljka, struna, udice i olovo, papir, olovka
s gumicom.
KONZERVIRANJE BILJA
Ubrano bilje u svjeem stanju, ima vrlo kratak rok uporabe. Upravo stoga osmiljeni su naini uvanja, tj. konzerviranja bilja kako bi
se ono moglo upotrijebiti i dugo nakon branja. Najee se radi o suenju biljnog materijala i izradi tinktura ili macerata.
SUENJE
Suenje je najpoznatiji nain uvanja bilja u duem periodu.
Glavni uzronik kvarenja ubranog bilja je voda pa je njeno
uklanjanje jedan od najuinkovitijih naina ouvanja bilja i
njegovih aktivnih sastojaka.
Suenje na suncu
Prihvatljivo je kod bilja ili plodova kod kojih sunce ne e
utjecati na boju ili kvalitetu aktivnih sastojaka.
Umjetno suenje
Bilje se sui prirodnim i umjetnim putem. Pod prirodnim

podrazumijevamo suenje u hladu i na suncu.
Suenje u hladu
Zahtjeva suh, prozraan i ist prostor zaklonjen od direktnog
sunca. Najee su to tavani ili druge prostorije
prenamijenjene za tu svrhu. Suiti se moe i pod
nadstrenicama i na balkonima zatienima od padalina i
direktnog sunca, ali veliki nedostatak je izloenost insektima,
nametnicima i drugim negativnim vanjskim utjecajima.
KONZERVIRANJE BILJA
30
Radi se o procesu isuivanja u kontroliranim uvjetima uz
pomo posebnih izvora topline.
U ostatku udbenika kod svake biljke zasebno e se navoditi
savjet o nainu suenja jer pojedini dijelovi biljke sue se po
zasebnim pravilima.
Cvijet
Ope pravilo za cvijee je brzo suenje u tankom sloju, u
hladu, na suhom i prozranom mjestu. Bitno je to vie
sauva prirodnu boju i oblik nakon suenja.
Neki cvjetovi su osjetljiviji od drugih i treba ima posebna

panja (bazga, divizma...). Ako se pak sui na umjetnoj
toplini temperatura ne bi smjela prijei 35-40C.
List
Slino kao i kod cvijeta, list je najbolje suiti u tankom sloju, u
hladu, na suhom i prozranom mjestu. List se sui neto
sporije od cvijeta. Nekad je dobro ukloniti deblje peteljke
koje mogu sadravati dovoljnu koliinu vlage koja bi mogla
ugroziti ili usporiti tijek suenja. List je potpuno suh tek kada
je i peteljka suha i lomljiva.
Zelen
31
Nadzemni dio stabljike sui se po istom pravilu kao cvijet i

list. Neko bilje s dugakim stabljikama mogue je vezati u
struke pri kraju stabljike i zakaiti na suho i prozrano
mjesto. Moramo pripaziti i ne raditi prevelike struke kako bi
se bilje to ravnomjernije osuilo.
Kora
Kora se moe suiti u hladu, ali i na umjetnoj toplini ili ak na
suncu. U svakom sluaju ne bi trebalo biti problema jer kora
nije jako osjetljiva pri suenju. Moe se suiti na umjetnoj
toplini, na temperaturi i do 100C.
Korijen, podanak i gomolj

Kako bi se to lake osuili deblji primjerci, reu se tanji
dijelovi po duini ili na ploke. Svi podzemni dijelovi mogu se
suiti i na suncu i u suari. Obzirom da se podzemni dijelovi
skupljaju u pravilu u proljee i jesen, esto vremenske prilike
nisu takve da bi se moglo pravilno suiti na suncu. Zbog toga
je najsigurniji nain suenja suara ili improvizirano suenje
iznad pei. U svakom sluaju temperatura ne bi smjela prijei
60 70C. Pri umjetnom suenju podzemnih dijelova najbolje
je postepeno podizati temperaturu procesa suenja kako se
ne bi stvorila kora koja bi usporavala suenje unutarnjeg
dijela. Pravilno osueni korijen, podanak ili gomolj mora biti
krt i lomljiv. Osobito moramo biti oprezni u suenju
unutranjosti jer e vlaga ubrzo unititi ostatak berbe.
Plod
Plodovi se najee sue na umjetnoj toplini. To najee
uvjetuje vrijeme branja ploda, ali i velik udio vode i eera
koji bi pri sporom suenju vrlo brzo zapoeli proces truljenja
ili fermentacije. Izuzetak su plodovi s eterinim uljima
(borovica) koji se moraju suiti u hladu, na suhom i
prozranom mjestu. Isto kao i kod suenja podzemnih
dijelova biljke, veinu plodova potrebno je suiti na
temperaturi do oko 60C. Isto tako potrebno je postupno
poveavati temperaturu zbog sprjeavanja stvaranja vanjske
kore.
KONZERVIRANJE BILJA
Sjeme
Autor fotografije: Pina ili
Sjeme se sui u tankim slojevima u hladu, na suhom i

prozranom mjestu. Dobro je suiti na podlozi koja e upiti
viak vlage, poput papira ili prirodne tkanine. Po potrebi
dosuuje se na umjetnoj toplini u suari ili iznad pei na
niskim temperaturama.
IZRADA TINKTURA I MACERATA

Tinkture su alkoholni ekstrakti koji se dobiju kad se bilje
odreeno vrijeme namae u alkoholu kako bi se iz njega
izvukli i sauvali aktivni sastojci. Postoje razni pristupi izradi
tinktura. Neke tinkture rade se u 40 do 96 postotnom
alkoholu ili u mjeavini s vodom najee u omjeru 60%
alkohola prema 40% vode. esto se tinktura radi s rakijom,
najee s votkom, najpopularnija je zbog neutralne boje i
mirisa (oko 40% alkohola).
Natopljeno bilje u alkoholu se dri od jednog tjedna do
jednog mjeseca, ovisno o bilju i alkoholu. Nakon toga se
procijedi i stavlja u boice ili staklenke te uva na tamnom
mjestu. Upotrebljava se u kapima prema uputi za pojedino
bilje, a dodaje se u vodu, aj ili eer.
KONZERVIRANJE BILJA
Macerati (macerare, lat. namoiti umekati) se dobiju kad

se bilje odreeno vrijeme, bez zagrijavanja, namae u
otapalu poput vode ili biljnog ulja kako bismo iz njega izvukli
aktivne sastojke te ih sauvali i pripremili za upotrebu.
Najee se macerati rade ostavljanjem izabranog bilja u
maslinovom ili bademovom ulju. Izbor otapala i vrijeme
namakanja, od nekoliko sati do nekoliko tjedana, ovise o
vrsti i dijelovima bilja. Namakanje se uglavnom obavlja na
sobnoj temperaturi, ali pobornici uljnog maceriranja na
suncu ili na toplom mjestu, skreu pozornost na kvalitetu
ulja. Moramo imati na umu da ulje ne bi smjelo uegnuti jer
e tako postati tetno i neugodno za uporabu.
32
SKLADITENJE BILJA
Pravilno skladitenje ima za cilj pregledno i kvalitetno
pakiranje biljnog materijala s ciljem njegovog uvanja i lakeg
i sigurnijeg koritenja i transporta. Prije
svega potrebno je ukloniti najee
uzronike kvarenja biljnog materijala, a to
su najee vlaga, suneva svjetlost i
nametnici. Skladini prostor mora biti
zatvoren, prozraan i uredan.
Neko bilje je osjetljivo na utjecaj sunevih zraka i svjetlosti

uope pa ga je potrebno pakirati i skladititi tako da se nalazi
na tamnom mjestu. Upravo zato se biljni materijal uva u
zatamnjenim sanducima ili viestrukim
papirnatim vreama. Moe se pakirati i u
papirnate vree koje se stavljaju u jutene
vree. Kvalitetno i sigurno pakiranje zatitit
e biljni materijal od neistoa, ali i od
nametnika poput moljaca i glodavaca.
Osueno bilje vrlo lako na sebe navlai

Postoje razne vrste ambalae koje mogu
vlagu. Npr. loi vremenski uvjeti s velikim
biti primjerene za pakiranje i skladitenje
postotkom vlage u zraku mogu uiniti puno
biljnog materijala.
tete neprimjereno uskladitenom biljnom
materijalu. Upravo zato bilje treba drati u
To mogu biti razne kutije, vree i sl. Vrlo je
suhim prostorijama koje je za suhog i
vano da je ambalaa cijela i neoteena.
sunanog vremena potrebno provjetravati.
Isto tako ne preporua se skladititi bilje
Posebno je bitno da je uskladiteni
direktno na betonskom podu jer zbog
materijal pregledno rasporeen i ispravno
velike mogunosti kondenzacije biljni
obiljeen. Na svakom pakiranju moraju biti
materijal najblii betonu moe preuzeti dio vlage i vrlo brzo
naljepnice s nazivom bilja, datumom i mjestom berbe,
unititi ostatak pakiranog bilja. Kako bismo tome doskoili
datumom pakiranja. Vrlo je bitno da se otrovno bilje
potrebno je napraviti prostor izmeu betona i pakiranja ime
posebno oznai i odvoji od drugog bilja kako bismo otklonili
bismo omoguili strujanje zraka. Najbolje je koristiti drvene
svaku mogunost zamjene.
palete.
Potrebno je obratiti pozornost na prilazni put i okoli

skladinog prostora. ist, betoniran ili asfaltiran okoli
smanjit e unoenje neistoa na najmanju moguu razinu.
Treba izbjegavati blizinu ili prolaz domaih ivotinja preko
prilaza kako ne bi oneistile urod ili skladite dlakama,
perjem, izmetom ili nametnicima.
Bilje ne smijemo dugo skladititi jer mu s vremenom opada

vrijednost. Veina bilja nakon godinu dana izgubi veinu
svojih svojstava i time postaje praktiki bezvrijedno. Stoga je
pakirano bilje potrebno to prije otpremiti distributerima
kako bi se iskoristilo dok vrijedi.
ISKUSTVA LOKALNIH BERAA

U ovih mojih 69 godina, 60 sam se zanimala za bilje i bavila
se njime zahvaljujui mojoj baki Sofiji i mom tati koji je
0drastao u prirodi. Sa 9 godina dobila sam zadatak brati
bijelu i crvenu djetelinu koju su izmeu ostalog ljekovitog
bilja otkupljivali ljekarnici u Metliki.
Kasnije sam, nasreu, imala divnu profesoricu botanike s
kojom sam puno vremena provela uei u prirodi i
Botanikom vrtu u Zagrebu (bio mi je u susjedstvu). Kasnije,
po zavretku kolovanja, otila sam raditi i ivjeti u Bosnu i
Hercegovinu gdje su ljudi oduvijek upueni u lijeenje i
dobrobit ljekovitog bilja.
Godine 1997. dola sam ivjeti u Petrinju. Odmah sam
krenula u istraivanje flore i faune. Otkrila sam bogatstvo
biljnog svijeta, odnosno ljekovitog bilja. Kada mi je pri dui
teko, odem u umu ili na livadu pa berem bilje, divim mu se i

smiljam nove recepte. (Nada T.)
Odmalena sam volio vie biti vani nego u kui. Kroz ivot
sam se bavio brojnim aktivnostima u prirodi. U sluaju
bolesti radije bih si probao pomoi prirodnim putem, biljem
koje pomae kod zdravstvenih tegoba.
Nitko u obitelji nije me usmjeravao niti sam imao od koga
uiti. Prva biljka koja mi je pomogla bila je kadulja s kojom
sam zauvijek otklonio operativni zahvat zbog uestalih upala
krajnika. Kroz razne ivotne situacije upoznavao sam se sa
svijetom bilja i gljiva. Na svojim lutanjima divljinama Hrvatske
upoznao sam samoniklo ljekovito i jestivo bilje koje u
svakom sluaju obogauje moj ivot.
34
Branje bilja prua spokoj i radost, hranu i lijek. Topao aj

prua okrjepu, zdravlje, ali me i podsjeti na prekrasna mjesta
koja sam proao. Uenje o bilju je cijeloivotni proces koji ne
prestaje. Ono je stalno istraivanje i razmjena iskustava.
Ustrajnost i ljubav prema bilju sigurno e biti nagraena.
(Robert L.)
35
Prije
30-ak
godina
s
prijateljima sam prvi put iao u
komercijalnu berbu gljiva.
Naime u to vrijeme su se
uvelike otkupljivali vrganji.
Uenjem pojedinih vrsta gljiva
i
boravkom
u
prirodi
zainteresirao sam se i za
samoniklo
ljekovito
bilje.
Uvijek sam na selu sluao
starije ene kako su brale i
spremale
pojedino
bilje.
Uglavnom
su
ga
upotrebljavale za pripravke poput ajeva i masti. Obzirom da
mi je majka imala dosta iskustva u prepoznavanju i branju
bilja pomalo sam uio uz nju pomaui joj brati ono to je
ona znala i upotrebljavala. Kad bih se naao u drutvu

prijatelja koji su imali iskustva s biljem volio sam
prokomentirati uspjenost pojedinih biljaka u lijeenju ljudi i
ivotinja. Uz to veliku podrku mi prua i supruga koja
takoer voli istraivati i brati ljekovito bilje, a ima dobar
osjeaj za detalje koji su bitni
za prepoznavanje bilja.
Svaki izlet u prirodu i kontakt s
biljem poseban je doivljaj. Mir
koji se moe nai u umi i na
prostranim
livadama
je
nezamjenjiv.
Naalost,
napretkom
tehnologije
previe smo se udaljili od
prirode. Povratkom prirodi
moemo nauiti mnoge stvari
koje su vrlo bitne za zdrav
ivot, a pogotovo za mlae
narataje koji e boravkom u
prirodi
shvatiti
koja
je
vrijednost ouvanja ekoloki istog stanita te povesti
rauna o ouvanju bilja kojem prijeti izumiranje. (Duan S.)
PRAVNA REGULATIVA BRANJA BILJA

SAKUPLJANJE ZATIENIH VRSTA IZ PRIRODE
Upotreba zatienih divljih biljnih vrsta dozvoljena je na
nain i u koliini koja populaciju na dravnoj ili na lokalnoj
razini ne dovodi u opasnost. Za sakupljanje biljaka, gljiva i
njihovih dijelova te hvatanje ili ubijanje ivotinja koje
pripadaju kategoriji zatienih vrsta u svrhu prerade,
trgovine i drugog prometa, potrebno je ishoditi dozvolu

Ministarstva zatite okolia i prirode. Za upotrebu zatienih
vrsta za osobne potrebe, kao i vrsta koje nisu zatiene, nije
potrebna dozvola Ministarstva.
SAKUPLJANJE ZATIENIH SAMONIKLIH BILJAKA

Samoniklo bilje koje se ubire u prirodi koristi se najee kao
ljekovito, ukrasno, prehrambeno bilje ili se pak uzgaja izvan
prirodnog stanita radi prerade i trgovine. Zakonom o zatiti
prirode (NN 80/13) i Pravilnikom o sakupljanju zatienih
samoniklih biljaka u svrhu prerade, trgovine i drugog
prometa (NN 154/08) regulira se sakupljanje zatienih
samoniklih biljaka u komercijalne svrhe te se utvruju uvjeti i
mjere zatite u cilju ouvanja povoljnog stanja vrsta i
stanita. U Pravilniku su navedene i koliine zatienih
samoniklih biljaka koje je za osobne potrebe mogue
sakupiti bez dozvole Ministarstva. Sakupljanje samoniklih
36
biljaka moe se obavljati uz suglasnost vlasnika ili nositelja

prava na prirodnim dobrima. Popis zatienih biljnih vrsta
naveden je u Prilogu III. Pravilnika o proglaavanju divljih
svojti zatienim i strogo zatienim (NN 99/09).
Sakupljanje strogo zatienih samoniklih biljaka je
zabranjeno, osim u iznimnim sluajevima kod znanstvenih
istraivanja, repopulacije isl. pod uvjetima strogog nadzora s
ciljem odranja povoljnog stanja vrste. Strogo zatiene
biljne vrste navedene su u Prilogu I. Pravilnika o
proglaavanju divljih svojti zatienim i strogo zatienim.
Zabranjeno je sakupljanje samoniklog bilja u nacionalnim
parkovima, strogim rezervatima te posebnim rezervatima
ako se radi o samoniklim biljkama radi kojih je podruje

primarno zatieno.
Godinju koliinu (kvotu) zatienih biljaka za sakupljanje u
komercijalne svrhe odreuje Dravni zavod za zatitu
prirode, koji ujedno izrauje i strunu podlogu za sakupljanje
samoniklih biljaka. Struna podloga se revidira svakih 5
godina. Temeljem godinjih izvjea o sakupljanju zatienih
samoniklih biljaka, koja nositelji dozvola dostavljaju
Ministarstvu, Zavod izrauje i odrava bazu podataka.
37
(Tekst unutar naslova Pravna regulativa branja bilja preuzet je s Internet portala zatite prirode Ministarstva zatite okolia i
prirode http://www.zastita-prirode.hr/ )
SAMONIKLO BILJE
ANELIKA (ANGELICA ARCHANGELICA L.)

Najei domai nazivi: angelika, kravojac, aneoski korijen, siri,
trubaljka, korijen sv. Duha
Opis: Anelika je velika dvogodinja biljka. Stabljika je debela, u
presjeku okrugla, a naraste i preko dva metra. uplja je i
izbrazdana. esto je crvenkasto sjajno nahukana2. Donji listovi su
veliki i trostruko perasti s ovalnim zailjenim listiima, a nalaze se
na dugakim upljim drkama koje su na presjeku
polumjeseaste. Gornji listovi su sjedei, manji i manje dijeljeni.
Na vrhu stabljike nalaze se velike titasto-okruglaste nakupine
cvjetia bijele ili zelenkaste boje. Cvjeta u srpnju i kolovozu.
Podanak je mesnat i krupan, s mnogo malih korjenia.
Stanite: Raste na umskim istinama i oko rubova uma na
vlanom tlu, uz brdske rijeke i potoke. Raste i na movarnim i
Nahukan prevuen finom magliastom prevlakom
SAMONIKLO BILJE
38
vlanim livadama i panjacima. Moe je se nai od nizina do gorskih predjela.

Branje i prerada: Koriste se listovi, korijen, podanak i sjeme. Listove beremo tijekom proljea i ljeta, a korijen s podankom vadimo
na proljee i u jesen. Sjeme sakupljamo u jesen. Listove suimo u to tanjem sloju u hladu na prozranom i suhom mjestu. Korijen
peremo hladnom vodom, a krupnije komade sijeemo uzduno i suimo na suncu ili u suari.
Najea uporaba: Bolesti ivanog sustava, problemi s probavom i dinim organima.
Napomena: Treba pripaziti da se ne zamijeni sa slinom vrlo otrovnom velikom kukutom (Conium maculatum L.). Kukuta nije
nahukana nego je posuta tamnomodrim prakom i proarana crvenkastim tokicama, osobito pri dnu stabljike i dnu peteljki
listova. Neto je tanja od anelike. Kukuta smrdi na mokrau kunog mia. Pri doticaju s anelikinim korijenom za vrijeme
pripreme, treba zatititi ruke od njegovih aktivnih sastojaka.
39
BAZGA (SAMBUCUS NIGRA L.)

Najei domai nazivi: zova, crna zova, zovika
Opis: Viegodinja grmolika ili drvenasta biljka visoka do 5 m. Grane su svijetlosmee boje, ispunjene bijelom sri. Kora je
blijedosmea i bradaviasta. Listovi su jajasti, duguljasti, perasto neparni (3-5-7), nasuprotni s nazubljenim rubovima. Lista u rano
proljee. Cvate u svibnju i lipnju sitnim titasto grupiranim bijelim cvjetiima koji izuzetno jako miriu. Sitni jednako grupirani
plodovi tamnoljubiaste boje sazrijevaju u kasno ljeto.
SAMONIKLO BILJE
Stanite: Kod nas jako rairena do 1200 m

nadmorske visine. Raste na vlanim i zaputenim
mjestima, uz rubove uma i imanja, uz potoke i
rijeke.
Branje i prerada: Koriste se cvjetovi, plodovi, list i
kora. Cvjetovi se beru u svibnju i lipnju za toplih i
suhih dana dok se jo nisu potpuno rascvali, a
listovi kada se potpuno razviju. Kora se sakuplja s
debljih grana u proljee, a plodovi se beru tek
kada su potpuno zreli. Cvjetovi se sue u to
tanjem sloju u hladu na prozranom i suhom
mjestu. Vrlo lako pocrne pa treba obratiti vie
panje kod suenja. Dobro je ukloniti velike
dijelove cvjetnih drki i suiti samo nakupine
cvjetia.
Najea uporaba: Cvijet i kora najee se koriste protiv prehlade i za poticanje mokrenja i znojenja. Kora se jo koristi kod
lijeenja bolesti bubrega, srca i jetara. Listovi se koriste kod zatvora i dijabetesa, kora se upotrebljava kod epilepsije, a korijen kod
pretilosti i vodene bolesti.
Napomena: Nezrele crvene ili zelene bobice bazge blago su otrovne. Niti potpuno zrele plodove ne bi trebalo konzumirati sirove
jer su blago toksini pa mogu izazvati muninu i proljev. Termikom obradom taj se uinak ponitava.
SAMONIKLO BILJE
40
BETONIKA (BETONICA OFFICINALIS L.)

Najei domai nazivi: istac, bukvica, kla.
Opis: Biljka uspravne etverobridne stabljike visoke 20 - 60 cm
prekrivene savijenim dlaicama priljubljenim nadolje. Ima
duguljaste jajolike nazubljene listove do 12 cm duge i do 4 cm
iroke. Donji listovi su uglavnom sakupljeni u rozetu. Cvjeta u 3-6
cm dugakom cvatu s ruiasto-modrim cvjetovima. Cvjeta od
srpnja do rujna na suhim livadama. Ima slab miris i gorak okus.
41
Stanite: Nalazi se u svijetlim prozranim umama, sunanim

obroncima i brdskim livadama.
Branje i prerada: Koristi se list, cijela biljka i korijen. Nadzemna
stabljika bere se za vrijeme cvjetanja rezanjem oko 5 cm iznad tla
jer ima drvenasti donji dio stabljike. Sui se u tankim slojevima u
hladu na suhom i prozranom mjestu.
Najea uporaba: Betonika se koristi za jaanje ivaca kod
epilepsije, utice, astme, garavice, reumatskih bolesti, gihta i
eluanog katara. Korijen se koristi kod povraanja i otrovanja.
SAMONIKLO BILJE
BLJUT (TAMUS COMMUNIS L.)

Najei domai nazivi: vilinski korijen, crni korijen, crna loza, kuk,
kuka, kukovina, blju.
Opis: Trajna povijua koja naraste do 3 metra, a nekad i vie. Ima
mesnati gomoljasti korijen dugaak 20-30 cm i irok 5-10 cm. Izvana je
tamno sme, a iznutra bjeliast. Sadri ljepljivi sok, neugodnog mirisa i
ljutog i gorkog je okusa. Stabljika je tanka, vijugava i uspinje se u
okolno raslinje, a listovi su na malim drkama, izdueni, srcoliki, iljasti,
zeleni, sjajni, naizmjenino poredani uz stabljiku. Neugledni ukasti
cvjetovi u grozdovima izbijaju iz pazuaca listova. Plodovi su grozdovi
od 4-6 crvenih bobica. Otrovne su i ne sakupljaju se.
Stanite: Penje se po ogradama, ivicama, stablima na sjenovitim
terenima uz rubove uma, najee bukovih.
Branje i prerada: Koriste se mladi izdanci i korijen. Mladi proljetni
izdanci sakupljaju se prije listanja. Koristi se korijen koji se vadi u rano
proljee ili jesen. Koristi se svje za obloge ili se radi tinktura.
Najea uporaba: Korijen se koristi kod reumatizma i iijasa. Mladi
proljetni Izdanci i vrhovi koriste se kao povre.
Napomena: Kod baratanja korijenom dobro je ruke zatititi
rukavicama.
SAMONIKLO BILJE
42
BOROVICA (JUNIPERUS COMMUNIS L.)

Najei domai nazivi: kleka, brinje, brina, brin, venja
Opis: Viegodinji srednje visoki zimzeleni grm ili nisko drvo
ljebastog debla. Ima raznoliko formiranu kronju od potpun
nepravilne do potpuno pravilne, s vrlo bodljikavim uskim iglicama.
Ima male neugledne jajaste ute cvjetove u pazucima listova. Cvate
u travnju i svibnju. Iz enskih cvjetova razviju se male zelene bobice
koje kad sazriju dobiju plaviastocrnu boju. Plodovi sazrijevaju u
jesen druge godine, tako da u isto vrijeme ima i zelenih i zrelih
plodova.
43
Stanite: Raste u umama i uz rubove uma na brdskim i planinskim

podrujima, uglavnom na krkoj i kamenitoj podlozi. Nalazi se od
nizinskih podruja do viih gorja.
Branje i prerada: Koriste se zrele bobice. Beru se u rujnu i listopadu.
Ako su previe vlani plodove dosuimo u hladu na suhom i
prozranom mjestu. Izuzetno bodljikavo lie oteava branje bobica
pa je potrebno koristiti zatitne rukavice i neki oblik alata poput
elja. Isto tako moe se i postaviti najlon ili platno ispod grma i
stresti sve zrele plodove. Sve zelene i uplje treba ukloniti.
Preporua se branje poslije prvog mraza jer tada sadravaju manje
vlage. Sui se na suhom i prozranom mjestu u plitkom sloju do 5
cm uz povremeno mijeanje.
Najea uporaba: Koristi za ubrzavanje izmjene tvari u organizmu i
kod problema s probavom i mjehurom.
SAMONIKLO BILJE
BREZA (BETULA ALBA L.)

Najei domai nazivi: bijela breza, alosna breza
Opis: Raste kao vitko stablo visoko do 30 m. Ima glatku na mjestima
krupno ispucanu koru sivobijele boje. Ima tanke grane s
crvenosmeim granicama koje vise. Ima sitno nazubljene, zelene,
nasuprotne, romboidne listove. Cvjetne rese duine 3-4 cm razvijaju
se zajedno s liem. Cvjeta krajem travnja i u svibnju.
Stanite: Raste svugdje, ak i po visokim planinama, u bjelogorinim
umama pojedinano ili u skupinama, ali i kao ukrasno drvo po
parkovima.
Branje i prerada: Koriste se listovi, kora i nektar. Mladi listovi beru
se u proljee kad se potpuno razviju, a kora mladih grana guli se u
proljee i u jesen. Nektar se vadi u rano proljee (krajem veljae i
poetkom oujka). Listovi se sue u tankom sloju na prozranom i
suhom mjestu, a kora se sui na suncu i umjetnoj toplini.
Najea uporaba: List se koristi za izluivanje mokrae, ienje
krvi i odstranjivanje kiseline iz organizma. Sok se koristi za proljetno
ienje organizma, pretilosti i kod problema s bubrenim
kamencima. Kora se koristi za probleme sa slezenom.
SAMONIKLO BILJE
44
BRLJAN (HEDERA HELIX L.)

Najei domai nazivi: brtan, zimzelen
Opis: Zimzelena puzava biljka koastih listova raznolikih oblika.
Listovi sterilnih izdanaka imaju 3 do 5 uglastih renjeva dok su na
cvatuim izdancima duguljasti nerazdijeljeni. Svojim se vrijeama
uz pomo sitnog zranog korijenja penje po drveu, stijenama,
zidovima ili jednostavno puzi po tlu. Naraste do 20 metara. Cvjeta
od runa do listopadu zelenkastim cvjetovima grupiranim u titaste
cvatove. Plodovi su male crne bobice.
45
Stanite: Raste na raznim terenima u listopadnim umama, u

dvoritima, na zaputenim imanjima, uz zidove, stabla...
Branje i prerada: Listovi su skupljaju od proljea do jeseni. Sue se
na suhom i prozranom mjestu u hladu ili na suncu.
Najea uporaba: Kod katara dinih puteva, gihta, reume, za
zacjeljivanje rana i protiv konih nametnika.
SAMONIKLO BILJE
ESTOSLAVICA (VERONICA OFFICINALIS L.)

Najei domai nazivi: razgon, razlog,
propinjaa, trava od ljame, veronika,
pozemljua
Opis: Trajnica dugakih stabljika (10-35 cm) koje
su polegnute po zemlji. Iz stabljika putaju
vlaknaste korjenie. Gornji dio je pridignut i
dvoredno dlakav. Listovi su mutno-zeleni, jajasti,
gusto dlakavi i na rubu nazubljeni. Postavljeni su
nasuprotno s kratkim peteljkama. Cvjetovi su
svjetlo-plavi ili svijetlo-ljubiasti. Izlaze iz
pazuaca gornjih i srednjih listova u obliku
grozdastog cvata. Cvjeta od svibnja do kolovoza.
Stanite: Raste obilno na sunanim okrajcima
uma, livadama i mjestima uz ivice i puteve.
Branje i prerada: Koristi se lie i cvjetni vrhovi.
Bere se cijela stabljika za vrijeme cvatnje. Sui se
u hladu na suhom i prozranom mjestu.
Najea uporaba: Koristi se za probleme s pluima, gihtom, reumom, kod ekcema i drugih konih bolesti.
SAMONIKLO BILJE
46
IAK (ARCTIUM LAPPA L.)

Najei domai nazivi: kalj, repuina, repuh,
poluina
47
Opis: Dvogodinja biljka koja u prvoj godini

formira prizemnu lisnu rozetu, a u drugoj godini
cvjetno razgranato stablo visoko do 1,5 m.
Korijen je dugaak do pola metra, sivo-sme,
razgranat s karakteristinim mirisom. Listovi su
srcoliki neravne povrine na rubu nazubljeni. Na
vrhu stabla nalaze se cvasti s purpurnoljubiastim
cvjetovima koji zavravaju mnotvom kukica.
Cvjeta od srpnja do kolovoza.
Stanite: Raste na zaputenim povrinama uz
naselja i pored puteva.
Branje i prerada: Koriste se korijen, list i sjeme. Dvogodinji korijen vadimo u proljee i poetkom jeseni. Krupnije komade reemo
uzduno kako bi se lake suili i to na suncu ili u suari. Lie se bere dok je jo mlado, a sjeme kad sazrije.
Najea uporaba: Koristi se kod raznih upala, za ienje organizma, ispiranje rana i kod problema s mokranim organima.
Napomena: Korijen se teko vadi, pa je potrebno koristiti adekvatan alat poput jake tihae ili krampa.
SAMONIKLO BILJE
DIVIZMA (VERBASCUM TAPSUS L.)

Najei domai nazivi: vuji rep, svijenjak, svenjak, lunik, utocvijet,
lepruh
Opis: Viegodinja uspravna biljka visine i do dva metra. Stabljika je
obrasla gustim dlaicama na kojoj rastu sjedei iroki, jajoliki jednako
dlakavi listovi. U prvoj godini rasta razvije se samo prizemna lisna
rozeta, a u drugoj godini razvije se visoka stabljika sa sjedeim listovima
i veliki utim cvjetovima u velikom uspravnom grozdu na vrhu stabljike.
Cvjeta od lipnja do kolovoza.
Stanite: Raste uz puteve, potoke, na pjeskovitom tlu, na zaputenim
zemljitima, krevinama, ruevinama i umskim istinama.
Branje i prerada: Koristi se prije svega cvijet, ali i list i korijen. Kod
branja cvjetova posebno treba paziti da nema nikakve vlage na
cvjetovima prilikom branja, a treba voditi rauna i da se cvijet ne gnjei
jer vrlo lako pocrni. est do sedam kilograma svjeih cvjetova daje
jedan kilogram suhih. Cvijet i list sue se u tankim slojevima u hladu na
suhom i prozranom mjestu.
Najea uporaba: Divizma se koristi kod bolesti plua, jetre, slezene,
liajeva, hemoroida i otoka.
SAMONIKLO BILJE
48
DOBRIICA (GLECHOMA HEDERACEA L.)

Najei domai nazivi: brtan, mjesenjak, ognjanik, povijaica, samobojka
49
Opis: Viegodinja biljka s etverobridnom

stabljikom. Donji dio je puzei dok je gornji dio
uspravan i razgranat. Iz stabljike rastu mnoge
vrijee kojima se razmnoava. Listovi imaju druge
drke esto srcoliko okruglastog oblika, naborane
povrine i krupno zupastog ruba. S gornje strane
su sjajni i tamnije boje. Ljubiasti cvjetovi
peterozube ljevkaste ake nalaze se u pazucima
gornjih i srednjih listova i njih 3-4 tvore prividni
prljen. Cvjeta od travnja do lipnja.
Stanite: Raste u velikim nakupinama u ikarama,
ivicama, na livadama i rubovima uma. Raste i po
svijetlim umama i parkovima. esta na vlanim
stanitima i u sjeni.
Branje i prerada: Nadzemna stabljika bere se cijelo
vrijeme vegetacije rezanjem noem u blizini tla.
Sui se u hladu na suhom i prozranom mjestu.
Najea uporaba: Za pomo kod probave, dinih organa, kamenaca u mjehuru i bubrezima, te bolesti jetre. Izvana za tretiranje
rana i ireva.
SAMONIKLO BILJE
GAVEZ (SYMPHYTUM OFFICINALE L.)

Najei domai nazivi: crni gavez, crni korijen, kilnjak, konjski rep.
Opis: Viegodinja razgranata biljka maljavih, upljih stabljika visokih
do 1 metar. Korijen je crn i razgranat, a iznutra je bijel i sluzav. Ima
velike, na dodir grube, dlakave, duguljaste, kopljaste listove jednako
maljave kao i stabljika. Donji listovi su na drkama, a gornji su sjedei.
Cvijeta zvonastim blijedoutim, ruiastim do crvenkastim cvjetovima
grupiranim u visee cvati u pazuhu gornjih listova. Cvijeta od svibnja
do rujna.
Stanite: Raste po vlanim livadama, u jarcima, uz rijeke i potoke.
Branje i prerada: Koristi se list i korijen. Korijen se skuplja u rano
proljee i kasnu jesen, a list u svibnju i lipnju. Korijen se pere i prosui
kako ne bi izgubio previe aktivnih tvari. Nakon toga se ree na sitnije
dijelove i sui u suari. List se sui na suhom i prozranom mjestu.
Najea uporaba: Za zarastanje rana, prijeloma, iaenja, podljeva i
nagnjeenja. Kod bolesti dinih organa.
Napomena: Kod branja korijena nije potrebno izvaditi cijeli korijen.
Korijen gaveza raste dosta duboko i vrlo ga je teko izvaditi cijelog, a
za to nema niti potrebe. Dio korijena moe se ostaviti kako biste
ouvali stanite.
SAMONIKLO BILJE
50
GLOG, BIJELI (CRATAEGUS MONOGYNA JACQ.) I CRVENI (CRATAEGUS OXYACANTHA L.)

Najei domai nazivi: glogovac, glogovka, gloginja, trnovina, otri trn, bijeli trn
51
Opis: Grm ili stablo visoko do 4 metra. Jako je razgranat

s trnovitim granama na kojima rastu listovima s 5-7
renjeva. Cvatu u travnju i svibnju. Cvjetovi su bijeli s
crvenkastim pranicima. Plod je crvena ovalna bobica.
Crveni i bijeli glog razlikuju se u listu i plodu. Bijeli glog
ima jae urezane listove neto manji plod duljine 7 do 10
mm s jednom koticom koji raste na 10-20 mm dugakim
peteljkama. Crveni glog ima neto manje urezani list,
malo vei do 12 mm dugaak plod s dva sjemena, a koji
raste u parovima i stoji na kraim peteljkama duljine 8-15
mm.
Stanite: Raste po ikarama, livadama, uz rubove uma i
skoro na svim zemljitima.
Branje i prerada: Koriste se cvijet, list, plod i kora.
Cvjetovi se beru u proljee u travnju i svibnju u
poetnom cvatu, tj. dok je dio cvata jo u pupovima.
Mogu se sabirati s liem ili bez. Listovi se beru do srpnja, a plodovi bez peteljke i kora s mladih grana u jesen. Cvjetovi i list sue se u tankim
slojevima u hladu na suhom i prozranom mjestu. Kora i plodovi sue se na suncu ili u suari.
Najea uporaba: Koristi se kod regulacije visokog krvnog tlaka, aritmije srca, arterioskleroze i za jaanje srca i ivaca.
SAMONIKLO BILJE
GOSPINA TRAVA ( HYPERICUM PERFORATUM L.)

Najei domai nazivi: kantarion, kantarija, krvavi korijen, strano
zelje, ivanje zelje, krv sv. Ivana, gora, zvoni, gorac, perikot trava
Opis: Viegodinja uspravna biljka visoka do 50-80 cm. Stabljika je
pri dnu odrvenjela. Jako je razgranata s nasuprotnim granicama
koje nose male listove. Listovi su jajoliki s cijelim rubom i imaju sitne
rupice koje se vide kada se list okrene prema izvoru svjetlosti. Na
vrhovima nosi male ute cvjetove koji obino rastu po tri zajedno i
tako se grupiraju u bogate zlatnoute cvatove. Cvjetovi imaju 5
latica koje odozdo imaju crne tokice. Cvijet u sredini ima izraen
tamno-uti do naranasti tuak i mnotvo pranika. Cvjetovi
ostavljaju crvenkasti trag kada se protrljaju meu prstima. Cvjeta od
lipnja do rujna. Plod je dugi tobolac sa sjemenom.
Stanite: Na livadama, kraj puteva, na zaputenim povrinama,
suhim breuljcima ili kamenjaru.
Branje i prerada: Bere se gornja polovica biljke u cvatu rezanjem
noem, karicama ili srpom od lipnja do kolovoza. Sui se u tankim
slojevima u hladu na suhom i prozranom mjestu. 4 kg svjee biljke
daje 1 kg suhe.
Najea uporaba: Koristi se kao antidepresiv, protiv glavobolje, greva u elucu, svih vrsta rana i opeklina.
SAMONIKLO BILJE
52
HMELJ (HUMULUS LUPULUS L.)

Najei domai nazivi: hmel, hmelina,
hmeljevina, kudilice, melika, melj, meljevina,
miljevina
53
Opis: Trajna povijua dugake, hrapave stabljike

koja naraste do 3-6 metara. Listovi su hrapavi,
trokrpasti ili peterokrpasti. Mladi listovi
podsjeaju na list kupine. Cvate od srpnja do
kolovoza neuglednim mukim metliastim
cvatovima, a enski cvatovi kasnije se razvijaju u
male eere.
Stanite: Raste na sjenovitim terenima uz
rubove uma, na vlanim mjestima, uz
vodotoke, u vonjacima. Penje se po ogradama,
ivicama, grmlju i stablima.
Branje i prerada: Sakupljaju se mladi proljetni izdanci ili vrci mladih stabljika u oujku i travnju koji slue kao povre. eeri se
sakupljaju prije sazrijevanja u rujnu. Sue se u hladu, na suhom i prozranom mjestu.
Najea uporaba: Koristi se za izluivanje vika vode iz tijela, za smirenje i jaanje eluca.
SAMONIKLO BILJE
IVANJSKO CVIJEE (GALIUM VERUM L.)

Najei domai nazivi: broika, gospina stelja, siritica,
broac, slipavka
Opis: Viegodinja biljka visoka do 80 cm. Stabljika je
drvenasta uspravna i pri dnu granata. Listovi su sitni dugaki i
zailjeni s jednom ilom u sredini i grupirani su (6-8) poput
vijenca na koljencima stabljike. uti cvjetovi grupirani su u
druge rastresite cvasti na vrhu stabljika. Cvate tijekom cijelog
ljeta.
Stanite: Na zaputenim povrinama, na panjacima i pored
puteva.
Branje i prerada: Beru se vrhovi stabljika u cvatu. Sui se u
tankim slojevima u hladu na suhom i prozranom mjestu. Za
vrijeme suenja biljka djelomino potamni.
Najea uporaba: Kod tumora, epilepsije i napadaja histerije.
Za izluivanje mokrae. Kod upale jetre, bubrega i organa za
disanje.
SAMONIKLO BILJE
54
KADULJA (SALVIA OFFICINALIS L.)

Najei domai nazivi: alfija, kadilja, ku
Opis: Viegodinja polugrmovita zimzelena biljka visine do 60 cm.
Stabljike su u presjeku kvadratne i drvenaste u donjem dijelu. Osim
drvenastih dijelova cijela biljka obrasla je svilenkastim maljama.
Listovi su srebrni, ovalni, izdueni i sitno maljavi listovi, a rastu
nasuprotno. Jako je aromatina i prilikom branja osjea se jak i
ugodan miris. Cvijeta od svibnja do srpnja ljubiastim cvjetovima
sloenima u klasove na vrhovima ogranaka.
55
Stanite: Raste kao samonikla biljka u podrujima s toplom klimom.

Kod nas u viim dijelovima Hrvatskog primorja, Dalmacije, te
osobito na jadranskim otocima. U ostalim podrujima se uzgaja.
Branje i prerada: Koriste se listovi i neodrvenjeli vrhovi mladih
granica (15-ak cm). Bere se prije cvatnje ili dok se nije potpuno
rascvala. Najee u svibnju i lipnju. Sui se u to tanjim slojevima u
Najea uporaba: Kod problema s unutarnjim organima, viroza i
bolesti dinih puteva.
SAMONIKLO BILJE
KAMILICA (MATRICARIA CHAMOMILLA L.)

Najei domai nazivi: bijela rada, kamomila, titrica, milica, abnjak, maternjak, kokotnjak.
Opis: Jednogodinja do pola metra visoka
razgranata biljka dvostruko perasto razdijeljenih
listova. Miriljave cvjetne glavice rastu
pojedinano na dugim stapkama. Sredina cvijeta
je uta ispupena uplja cvjetna loa, a okruena
je bijelim laticama koje su u punom cvatu
savijene prema dolje. Biljka cvate od kraja
travnja do rujna. Posebno je ugodnog mirisa.
Stanite: Raste na zaputenim suhim osunanim
mjestima, na glinastu tlu, na neplodnim
mjestima, uz naselja, puteve i u itaricama.
esto se nalazi i u velikim koliinama.
Branje i prerada: Beru se samo cvjetne glavice.
Na mjestima gdje se nalazi u veoj koliini bere
se posebno pripremljenim eljevima kako bi se
ubrzao postupak branja. Sue se u tankim
slojevima u hladu na suhom, toplom i
prozranom mjestu. Nakon suenja mora
zadrati boje i ljepotu.
Najea uporaba: Koristi se za ublaavanje bolova i greva, regulaciju probave i lijeenje eluca, ali i za ispiranje grla i usta.
SAMONIKLO BILJE
56
KIICA (CENTAURIUM ERYTREA L.)

Najei domai nazivi: crveni kantarion, gorica, trava od
groznice, kantarija, kitica
Opis: Jednogodinja ili dvogodinja 10-40 cm visoka biljka. Ima
pri vrhu razgranatu, u presjeku etvrtastu stabljiku koja na
vrhovima nosi crvene cvasti. Listovi su razliito uski
nasuprotni. Cvate od srpnja do rujna. Nema mirisa, a izrazito je
gorkog okusa.
57
Stanite: Vlane umske livade, istine i uz puteve. Voli

vapnenasto ili ilovasto toplo tlo. Iako moe uspijevati i na
drugim povrinama.
Branje i prerada: Bere se vrni dio biljke (do 25 cm) u cvatu
karama ili noem tijekom cijelog ljeta. Sui se u tankim
slojevima ili snopovima u hladu na suhom i prozranom
mjestu.
Najea uporaba: Potie apetit i pomae kod drugih
potekoa u probavi.
Napomena: Kiicu treba rezati otrim karama kako je ne bi
sluajno iupali s korijenom.
SAMONIKLO BILJE
KOPRIVA (URTICA DIOICA L.)

Najei domai nazivi: ara, obina kopriva, velika kopriva
Opis: Viegodinja biljka visoka oko 1 m. Ima jak i razgranat puzavi
podanak bjeliastoute boje. Stabljika je uspravna, etverobridna i
lankovita, s nasuprotnim tamnozelenim srcastim listovima, krupno
nazubljenog ruba na vrhu zailjenih. Cijela nadzemna biljka je
obrasla dlaicama (alcima) koje na dodir izazivaju peckanje i
plikove. Cvjetovi su neugledni zeleni grupirani u visee rese u
pazucima listova.
Stanite: Raste gotovo svuda, a osobito na plodnim neodravanim
terenima.
Branje i prerada: Bere se list, zelen, podanak i sjeme. Podanak se
vadi u rano proljee ili u jesen. Mladi listovi i vrhovi stabljika beru se
tijekom proljea, itava stabljika cijelu godinu, a sjeme se skuplja u
kolovozu i u rujnu. Zelen se sui se u tankim slojevima u hladu na
suhom i prozranom mjestu, a podanak i sjeme u suari ili na suncu.
Osuene listove treba protresti kako bi iz njih uklonili ostatke
sjemena, cvjetova ili drugih primjesa koje umanjuju kvalitetu droge.
Najea uporaba: Protiv rana, groznice i slabokrvnosti. Za ienje
krvi i kod upala mokranih puteva.
SAMONIKLO BILJE
58
KRUINA (RHAMNUS FRANGULA L.)
59
Najei domai nazivi: krkavina, kruica, frangula, pasja lijeska

Opis: Drvoliki razgranati grm ili nisko drvo nepravilne kronje visoke od 3 do 6 m. Ima ovalne nasuprotne listove sitno nazubljenih
bridova zailjenih prema vrhu. List stoji na
dugakoj fino dlakavoj peteljci. Cvate u svibnju i
lipnju neuglednim zelenkasto bijelim cvjetovima.
Plodovi su kao graak male bobice, isprva zelene,
kasnije crvene, a naposljetku modrocrne boje.
Kora je kod mladih izbojaka svijetlosiva, sjajna i
glatka, a kasnije je tamnosive boje i poinje se
ljutiti. Kora je iznutra naranastouta. Na kori su
uoljive male svijetle poprene linije.
Stanite: Raste u brdskom podruju na suhim,
sunanim i kamenitim mjestima s vapnencem.
Branje i prerada: U proljee prije listanja skida se
kora s mladih grana i mlaih stabala. Reu se
deblje grane, a kora se ukrug obrezuje na svakih
20-30 cm. Nakon toga obrezuje se uzduno i guli.
Dobivaju se komadi kore u obliku cijevi. Sui se u
suari ili na suncu. Lom osuene kore je ist (bez
vlakana).
Najea uporaba: Koristi se kao blago sredstvo za ienje crijeva.
Napomena: Svjee osuena droga kruine uzrokuje povraanje. Upotrebljavamo je tek nakon jednogodinjeg skladitenja ili nakon
grijanja na 100 C (1-2 sata). Ne preporua se trudnicama ili dojiljama.
SAMONIKLO BILJE
LAZARKINJA (ASPERULA ODORATA L.)

Najei domai nazivi: lazarica, broika, divlji bro, jari bro,
mirisni bro, marinka
Opis: Viegodinja biljka dugog i puzavog podanka i uspravne,
glatke, etverobridne i lankovite stabljike visoke do 50 cm. Na
lancima raste 6-8 dugih jajastih listova uokolo stabljike. Sitni
bijeli cvjetovi grupirani su na vrhu stabljika. Ugodnog je i
intenzivnog mirisa. Cvjeta od svibnju do srpnja.
Stanite: Raste u ogradama, u grmlju, na rubovima, najee
bukovih, uma.
60
Branje i prerada: Bere se zelen poetkom cvjetanja. Prilikom
branja treba biljku rezati, a ne upati kako ne bismo u nabrano
sluajno dodali i dijelove podanka i zemlju. Sui se u tankim
slojevima u hladu na suhom i prozranom mjestu. Pravilno
osuena zelene je boje i ugodnog mirisa.
Najea uporaba: Protiv lupanja srca, migrene i nesanice. Kod
lijeenja mokranih organa i utice. isti krv i pojaava
znojenje. Kao zain potie tek.
Napomena: Prevelike doze mogu otetiti sredinji ivani sustav.
SAMONIKLO BILJE
LIPA, VELELISNA (TILIA GRANDIFOLIA L.) I SITNOLISNA (TILIA CORDATA MILL.)

Najei domai nazivi: velelisna - ljetna, rana, crna i malolisna
zimska, kasna, bijela
Opis: Listopadno razgranato stablo visoko 20 do 40 metara. Moe
doivjeti starost i do nekoliko stotina godina. Ovisno o vrsti listovi se
razlikuju po veliini i boji, ali svi su srcolikog oblika sitno nazubljenih
rubova. Cvate blijedoutim mirisnim cvjetovima grupiranih u male
cvatove. Uz njih imaju dugake priperke koji su prirasli uz drak cvata.
Cvijeta od lipnja do srpnja. Sitnolisna lipa cvate oko dva tjedna kasnije
nego velelisna.
61
Stanite: Raste na plodnijim tlima brdskih podruja ali se esto sadi u

gradovima kao ukrasno stablo.
Branje i prerada: Sakuplja se cvijet s priperkom na poetku cvatnje za
suhog i sunanog vremena. Kod crne lipe bere se i list i to od svibnja
do kolovoza. Sui se u tankim slojevima u hladu na suhom i
prozranom mjestu. Cvjetovi suenjem moraju zadrati svoju
prirodnu boju i ugodan miris.
Najea uporaba: Kod problema s dinim putevima, prehladom,
crijevima, mokranim organima, kod bolesti ivaca.
SAMONIKLO BILJE
LOVOR (LAURUS NOBILIS L.)

Najei domai nazivi: lovorika, javorika
Opis: Zimzeleno grmoliko stablo s vrstim i do 10 cm dugakim
koastim i kopljastim listovima koji stoje na kratkim peteljkama. List je
s gornje strane gladak, sjajan i tamno zelene boje, dok je s donje
strane svjetliji i bez sjaja. Ugodnog je mirisa. Ima neugledne
blijedozelene cvjetove iz kojih nastaju modrocrne bobice.
Stanite: Kod nas toplim i primorskim krajevima. Raste rjee
samoniklo grupirano u umarcima, a ee kao ukrasno drvo ili ivica.
Branje i prerada: Koriste se listovi i plodovi. Listovi se sakupljaju od
rujna dok je biljka u mirovanju. Sue se u tankim slojevima u hladu na
suhom i prozranom mjestu. Potrebno ih je tijekom suenja
povremeno okretati kako bi se lake osuili to moe potrajati i do
mjesec dana. Moe se suiti i u suari na temperaturi do 40 c. Plodovi
se mogu brati zajedno s listovima za dobivanje ulja tijetenjem. Od 2
do 2,5 svjeih listova dobije se 1 kg suhih. Osueni listovi trebaju biti
cijeli i imati prirodnu zelenu boju. Loe osueni primjerci posmee.
Najea uporaba: Listovi se koriste najee kao zain i kod konzerviranja u octu. Koriste se kao kupka kod reumatski bolova, kao
tinktura kod ozljeda zglobova. Koristi se za poticanje rada eluca i kod munine. Ulje plodova koristi se u proizvodnji parfema.
SAMONIKLO BILJE
62
LJUBIICA (VIOLA ODORATA L.)

Najei domai nazivi: mirisna ljubica, poljska ljubica, viola,
fijolica.
Opis: Viegodinja biljka s kratkim i debelim podankom. Listovi
su okruglasti bubreasti na 1-5 cm dugim drkama. Cvate u
oujku i travnju ljubiastim, a ponekad i bijelim cvjetovima koji
stoje na do 7 cm dugakim drkama. Ugodnog je mirisa.
63
Stanite: Nalazi se u svijetlim listopadnim umama, na

sjenovitim livadama, uz vrtove, ivice, grmlje, te na obalama
rijeka i potoka.
Branje i prerada: Cvjetovi i listovi beru se u razdoblju
cvjetanja. Sue se brzo u tankim slojevima na tamnom, suhom
i prozranom mjestu. Cvjetovi su osobito osjetljivi kod suenja
jer lako pocrne i izgube ljekovitost. Korijen se vadi u listopadu
i studenom.
Najea uporaba: Kod problema s dinim organima. isti krv,
pomae kod upale bubrega i problema s mjehurom.
SAMONIKLO BILJE
MAJINA DUICA (THYMUS SERPYLLUM L.)

Najei domai nazivi: divlji bosiljak, timijan, bakina duica, popovac
Opis: Viegodinja niska biljka grmolikog rasta.
Tvori zbijeno busenje od poleglih, tankih,
razgranatih i u donjem dijelu drvenastih stabljika
do 20 cm visine. Listovi su sitni jajasti, blago
savijeni prema dolje. Cvate od lipnja (u toplijim
krajevima i od svibnja) do kolovoza (nekad i
dulje) grimiznim cvjetovima koji ine okruglaste
zbijene cvatove na vrhu stabljike. Ima jak i
ugodan miris.
Stanite: Raste na sunanim mjestima,
kamenjarima,
vapnenakim
terenima,
panjacima, suhim travnjacima i jarcima.
Branje i prerada: Bere se nadzemna stabljika s
cvijetom u razdoblju cvjetanja, ali bez odrvenjelih
dijelova. Sui se u tankim slojevima u hladu na
suhom i prozranom mjestu. Kod suenja dobro
ju je povremeno prevrtati drvenim tapiima.
Najea uporaba: Koristi se kod problema s dinim organima, eluanih poremeaja, slabokrvnosti...
Napomena: Ne smije se upati nego rezati otrim karama ili noem jer ju sluajno moete izvaditi zajedno s korijenom.
SAMONIKLO BILJE
64
MARULJA (MARRUBIUM VULGARE L.)

Najei domai nazivi: tetrljan, bijeli tetrljan, oajnica, gorika,
smrdua, jetrenjaa.
65
Opis: Viegodinja biljka visine 30 do 60 cm, uplje stabljike

prekrivene sitnim bijelim dlaicama. Bijelosrebrni sitno maljavi
listovi rastu nasuprotno i ovalnog su oblika nepravilno
nazubljenog ruba. Lice lista je nepravilne povrine u pravilu bez
dlaica i zbog toga tamnije od nalija. Listovi su ljutog i gorkog
okusa. Ima bijele cvjetie bez peteljke koji grupirani oko stabljike
rastu iz pazuaca listova i tvore male guste vjenie. Cvjetne ake
imaju 8-10 zubaca po emu se razlikuju od drugih srodnih vrsta.
Cvjeta od lipnja do kasno u jesen. Svjea ima ugodan i intenzivan
miris koji se gubi suenjem.
Stanite: Raste samonikla pored zidova, puteva, na kamenjarima i
kru, kao i na neobraenim i zaputenim povrinama.
Branje i prerada: Bere se nadzemna stabljika u razdoblju
cvjetanja. Ne bere se sasvim do zemlje jer je pri dnu odrvenjeli dio
koji kvari kvalitetu droge. Sui se u tankim slojevima u hladu na
suhom i prozranom mjestu.
Najea uporaba: Koristi se kod lijeenja dinih puteva,
probavnih organa, jetre, hemoroida, slabokrvnosti, neredovite
mjesenice i nepravilnih otkucaja srca.
SAMONIKLO BILJE
MASLAAK (TARAXACUM OFFICINALE L.)

Najei domai nazivi: radi, mljenjak, uanik, gorko zelje
Opis: Jedna od najpoznatijih biljaka naih travnjaka. Maslaak je
viegodinja niska biljka izduenih i viestruko usjeenih listova
koji tvore prizemnu rozetu. Cijela biljka sadri neotrovan mlijeni
sok gorkog okusa. Cvjetovi su ute glavice koje stoje na upljim
stabljikama. Cvate od ranog proljea do kasne jeseni, a esto ga se
moe nai i kroz cijelu godinu.
Stanite: Raste na livadama i zaputenim vlanim povrinama.
Branje i prerada: Bere se cvijet, list i korijen. Cvijet se bere bez
drke, list dok je mlad prije cvjetanja. Cvijet i list suimo u tankim
slojevima u hladu na suhom i prozranom mjestu. List i korijen se
mogu koristiti i svjei. Korijen se bere u proljee i jesen. Nakon
vaenja i pranja u hladnoj vodi, prereemo ga i suimo na suncu ili
u suari do 40c.
Najea uporaba: Protiv groznice, hemorioda, ireva, bolesti
jetre...
Napomena: Kod skupljanja prije cvatnje mogua je zamjena s
divljom cikorijom (Cichorium intybus). Listovi maslaka strelasto
su duboko urezani dok su listovi cikorije pilasto plie urezani, imaju
crvenkastu glavnu ilu i obrasli su sitnim dlaicama. Nema opasnosti zbog eventualne zamjene jer se radi o jestivoj vrsti.
SAMONIKLO BILJE
66
MATINJAK (MELISSA OFFICINALIS L.)

Najei domai nazivi: melisa, pelinja ljubica, pelinja metvica, miloduh, limunka, maternjak, matinik, medenka, pitoma metvica,
rojevac, rojevnica.
67
Opis: Viegodinja 60-ak cm visoka grmolika

biljka uspravnih etverobridnih razgranatih
stabljika. Listovi su svijetlozeleni iroko jajoliki
nasuprotni, a na rubovima pilasto nazubljeni.
Stoje na kratkim drkama i pomalo slie koprivi. I
stabljika i listovi obrasli su malim dlaicama. U
pazuhu gornjih listova razvijaju se svjetlo
ljubiasti ili bijeli cvjetovi. Cvjeta od lipnja do
rujna. Ima izuzetno ugodan miris na limun.
Stanite: Raste samonikla u blizini naselja, na
sjenovitim mjestima uz ivice, grmlje i puteve.
Voli vlanija zemljita.
Branje i prerada: Koriste se listovi. Skupljaju se
neposredno prije cvatnje i to tako da se
nadzemna stabljika ree i naknadno se uklanjaju
listovi od stabljika. Sui se u tankim slojevima u hladu na suhom i prozranom mjestu. Mogue su i dvije berbe u sezoni.
Najea uporaba: Koristi se za smirenje organizma, protiv greva, nadimanja i za jaanje eluca.
SAMONIKLO BILJE
MEDVJEI LUK (ALLIUM URSINUM L.)

Najei domai nazivi: srijemu, crijemu, remu, divlji luk,
pasji luk
Opis: Listovi su plosnati, kopljasti, sjajni i izbijaju iz duguljaste 2
do 4 cm duge lukovice ve krajem zime i u rano proljee. Stoje
na 0,5 do 2 cm dugoj peteljci. Cvjetna stabljika raste uspravno
do 30 cm, a na sebi nosi bijeli okruglasti cvat. Cvijeta od
svibnja do lipnja. Cijela biljka ima karakteristian miris na
enjak.
Stanite: Raste na humusnom vlanom tlu najee u
bjelogorinim umama. Moe ga se nai i na sjenovitim i
vlanim dolinama.
Branje i prerada: Mladi listovi beru se prije cvjetanja, od
oujka do svibnja, a lukovice u kasno ljeto i jesen. Kod suenja
listovi gube na vrijednosti, pa se preporua raditi tinkture,
macerate ili koristiti svjee.
Najea uporaba: Koristi se kod problema sa elucem i
crijevima i krvoilnim sustavom.
Napomena: Prepoznatljiv je po intenzivnom mirisu luka, pa ga
je tako nemogue zamijeniti za sline otrovne biljke poput
urice i mrazovca (koji najee rastu na drukijem stanitu). Treba biti oprezan kod branja zato to meu grmovima luka moe
rasti otrovni kozlac. Stoga ipak treba brati list po list i izbjegavati koenje kosom ili srpom.
SAMONIKLO BILJE
68
MRAVINAC (ORIGANUM VULGARE L.)

Najei domai nazivi: vranilova trava, vranilovka, origano, divlji mauran.
Opis: Viegodinja biljka uspravne (samo pri dnu
ponekad
leee)
etverobridne,
esto
crvenkaste stabljike jajolikih kopljastih listova
Najee je visoka 50 do 80 cm. Cvate od lipnja
do kolovoza ruiasto-crvenim cvatovima na
vrhu stabljika. Cijela biljka jako je aromatina i
ima ugodan miris.
69
Stanite: Neobraeno tlo, sunane livade, rijetke

ume, uz ikare i ivice.
Branje i prerada: Bere se gornja polovica biljke u
cvatu. Sui se u hladu na suhom i prozranom
mjestu, najee u manjim strucima.
Najea uporaba: Koristi se kod problema s
dinim putevima i probavom, a povoljno djeluje i
na ivani sustav.
SAMONIKLO BILJE
PETROVAC (AGRIMONIA EUPATORIA L.)

Najei domai nazivi: turica, skoruica, kostolom, ovji iak, mali
iak, trava od poseke
Opis: Vitka uspravna biljka visoka do 70 cm. Rijetko je razgranata i
cijela je obrasla sitnim dlaicama. Na njoj rastu veliki naizmjenini
tamnozeleni perasti listovi koji su s donje strane obrasli bijelim
dlaicama. Ima male ute cvjetove u dugakim grozdovima na vrhu
stabljike. Cvate od lipnja do rujna.
Stanite: Raste na osunanim mjestima, najee uz puteve, po
meama, livadama.
Branje i prerada: Sakuplja se nadzemni dio stabljike u cvatu. Sui se
u tankim slojevima u hladu na suhom i prozranom mjestu.
Najea uporaba: Koristi se kod bolesti jetre, katara eluca, spore
probave i proljeva. Koristi se i izvana za ispiranje usta, protiv
krvarenja rana, hemoroida i alergijskih reakcija na koi.
SAMONIKLO BILJE
70
PLUNJAK (PULMONARIA OFFICINALIS L.)

Najei domai nazivi: medunica, kudravac
Opis: Trajnica irokih jajolikih dlakavih listova s
karakteristinim bjelkastim mrljama. Donji listovi su vei i
rastu na kratkim peteljkama u razini tla. Gornji listovi su
manji i sjede na stabljici. Biljka dosegne 30 cm. Cvjeta od
oujka do lipnja raznobojnim ljevkastim cvjetovima
(ljubiastim, plavim i crvenim) grupiranim na vrhu stabljike.
Korijen je koso razgranat i valjkast.
71
Stanite: Raste po umama, uz ivice i grmlja uglavnom na

vlanijim tlima.
Branje i prerada: Bere se nadzemna stabljika za vrijeme
cvjetanja. Sui se u tankim slojevima u hladu na suhom i
prozranom mjestu.
Najea uporaba: Koristi se kod lijeenja plunih bolesti,
kalja, ienja krvi i za dobivanje energije.
Napomena: Kod suenja ne smije promijeniti boju.
SAMONIKLO BILJE
PODBJEL (TUSSILAGO FARFARA L.)

Najei domai nazivi: bjelokopitnjak, bjeluina, konjski
lopuh, konjsko kopito
Opis: Viegodinja biljka s vodoravnim podankom. Cvijeta u
rano proljee u oujku i travnju. Stabljike su 15-ak cm visoke, a
na glavi nose ute cvjetne glavice. Lista nakon cvjetanja. Oni
dosegnu visinu do 30 cm, imaju nazubljen rub i tvore lisnu
rozetu. Lice listova je zeleno, a nalije je prekriveno bijelim
dlaicama.
Stanite: Raste na vlanijim ilovastim stanitima, na livadama,
jarcima i pored vodotoka, a ponekad i na vapnenastim
terenima.
Branje i prerada: Koristi se cvijet i list. Bere se rascvjetana
cvjetna glava bez peteljke u rano proljee odmah nakon
otapanja snijega. Ne beru se stariji cvjetovi kojima je sredina
potamnila. List se bere nakon cvjetanja od svibnja do srpnja i
to bez peteljke. I cvijet i list se sue u tankim slojevima u hladu
na suhom, toplom i prozranom mjestu ili u suari na
temperaturi do 30C.
Najea uporaba: Kod bolesti dinih organa (kaalj i astma), za ienje organizma.
SAMONIKLO BILJE
72
PRESLICA (EQUISETUM ARVENSE L.)

Najei domai nazivi: rastavi, konjski rep, kositrenka
Opis: U rano proljee iz zemlje izbijaju do 30 cm visoke plodne
stabljike sa sporangijima, a tek nakon njih dolaze sterilne
stabljike. Stabljike su izbrazdane povrine, lankovite i uplje,
visoke do 100 cm. Listovi su igliasti i rastu prstenasto oko
lanaka stabljike. Izgledom podsjeaju na malu jelu.
Stanite: Raste na vlanim livadama, njivama i panjacima.
Moe se nai uz puteve i eljeznike nasipe. Pokazatelj je
kiselog tla.
73
Branje i prerada: Bere se nadzemna stabljika sterilnih biljaka
noem ili karama tako da se prireu do zemlje. Bere se od
kasnog proljea sve do listopada. Sui se u tankim slojevima u
hladu na suhom i prozranom mjestu. Iz 4-5 kg svjee biljke
dobije se oko 1 kg suhe.
Najea uporaba: Kod problema s dinim putevima,
unutarnjeg krvarenja i kod lijeenja mokranih organa.
Napomena: Razlikuje se od ostalih preslica po tome to joj je
lie okrenuto prema gore, a stabljika je zelena cijelom
duinom.
SAMONIKLO BILJE
RUSOMAA (CAPSELLA BURSA-PASTORIS L.)

Najei domai nazivi: pastirska torbica, hou-neu, djevojaka
trava, goromuk, monjak.
Opis: Dvogodinja biljka visoka do 40 cm. Ima uspravne tanke
stabljike koje na vrhu nose sitne bijele cvjetove. Donji listovi su
krupniji urezanog ruba i tvore rozetu slinu maslaku, dok su gornji
listovi sitniji, cijelog ruba, bez drki i osnovom obuhvaaju stabljiku.
Cvjeta od oujka do studenog malim neuglednim cvjetiima iz kojih
nastaju trokutaste komuice koje asociraju na mala srca.
Stanite: Raste kao korov na zaputenim povrinama, najee uz
puteve, ograde ili pored manjih vodotoka.
Branje i prerada: Bere se nadzemna stabljika tijekom cijele sezone, s
tim da je mlaa biljka ljekovitija. Sui se u tankim slojevima u hladu
na suhom i prozranom mjestu.
Najea uporaba: Kod krvarenja, niskog tlaka, bolesti mokranih
organa i organa za probavu.
Napomena: Ne smije promijeniti boju pri suenju.
SAMONIKLO BILJE
74
SLJEZ BIJELI (ALTHEA OFFICINALIS L.)

Najei domai nazivi: pitomi sljez, veliki sljez,
sliz, ljez, ljezovina
75
Opis: Viegodinja biljka visoka do 2 m. Cijela biljka

je gusto obrasla svilenkastim dlaicama. Korijen je
jak, razgranat, bjeliastoute boje. Stabljika je
uspravna, slabo razgranata, pri dnu odrvenjela.
Listovi su naizmjenini, jajoliki, usjeenog ruba,
razliite veliine. Cvjetovi su lijepi bijeli ili rozikasti,
a rastu grupno u pazuhu vrnih listova. Cvjeta
cijelo ljeto.
Stanite: Raste samoniklo ili se uzgaja na vlanim
mjestima. Raste uz potoke, pored puteva i u
jarcima.
Branje i prerada: Koristi se list i korijen, a rjee cvijet. Cvjetove i listove beremo tokom cijelog ljeta, a korijen vadimo na kraju
vegetacije u listopadu. Cvjetove i listove suimo u tankim slojevima u hladu na suhom i prozranom mjestu. Korijen istimo i
peremo te suimo s korom ili oguljen na suncu ili u suari. Prije suenja dobro ga je nasjeckati na sitne kockice.
Najea uporaba: Koristi se za pomo kod bolesti dinih organa, crijeva, bubrega i krajnika.
Napomena: Kod vaenja korijen glave treba vratiti u zemlju. Bolji je korijen jednogodinjih biljaka. Nakon suenja treba zadrati
lijepu bijelu boju.
SAMONIKLO BILJE
SLJEZ CRNI (MALVA SYLVESTRIS L.)

Najei domai nazivi: divlji sljez, planinski
sljez, veliki sljez
Opis: Viegodinja biljka visoka oko 1 m. Ima
mek korijen. Stabljike su uspravne, slabo obrasle
kratkim dlaicama. Listovi su na dugim drkama,
tamnozelene boje, sjajne povrine duboko
urezanog ruba. Nalije listova je slabo obraslo
kratkim dlaicama. Svjetlo ljubiasti cvjetovi
isprugani su crnim linijama, imaju duge drke,
rastu u pazuhu listova i imaju dlakavu aicu u
drku. Cvjeta cijelo ljeto.
Stanite: Raste samoniklo uz naselja, na
njivama, zaputenim mjestima, pored puteva.
Branje i prerada: Koristi se cvijet i list. Beru se mladi listovi prije cvjetanja biljke, a cvjetove kada su potpuno otvoreni.
Najea uporaba: Kod bolesti dinih organa, hemoroida i ireva.
SAMONIKLO BILJE
76
SMILJE (HELICHRYSUM ARENARIUM L.)

Najei domai nazivi: uto smilje, smilj, cmilj
Opis: Viegodinja biljka visoka od 10 do 30 cm. Raste kao niski
polugrm. Stabljika i listovi prekriveni su gustim bijelim maljama.
Na Listovi su uski, duguljasti i pri vrhu zaobljeni. Na vrhu stabljika
cvate utim okruglastim cvjetovima koje su skupljeni u guste
cvasti. Cvate od srpnja do kolovoza.
Stanite: Raste na suhim i neplodnim stanitima u toplim
primorskim krajevima. Moe se nai uz puteve, po kamenjarima,
u pukotinama stijena i na zaputenim zemljitima.
77
Branje i prerada: Koristi se vrni dio biljke s cvjetovima. Bere se
iskljuivo neposredno pred cvjetanje dok se pupoljci jo nisu
otvorili. Sue se u hladu, na suhom i prozranom mjestu. Suha
biljka mora zadrati svoju jarku utu boju.
Najea uporaba: Kod konih bolesti, bolesti mokranih
organa, protiv crijevnih nametnika i uiju, ali i kao zatita od
moljaca te zain.
Napomena: Kod branja je potrebno pripaziti na ouvanje
stanita.
SAMONIKLO BILJE
STOLISNIK (ACHILEA MILLEFOLIUM L.)

Najei domai nazivi: hajduka trava, kunica, kaak, kostenica.
Opis: Viegodinja biljka visoka 40 do 80 cm. Ima nerazgranatu
uspravnu stabljiku s dugim perastim listovima. Mnogobrojni bijeli
ili rozikasti cvjetovi rastu na vrhu stabljike i tvore titastu cvat.
Cvijeta od lipnja do listopada.
Stanite: Raste gotovo svuda u velikoj koliini, a osobito na
plodnim neodravanim terenima.
Branje i prerada: Bere se vrni dio stabljike u cvatu (cca 15 cm).
Listovi se mogu brati kroz cijelu sezonu. Sui se u hladu na suhom i
prozranom mjestu.
Najea uporaba: Zbog brojnih djelotvornih tvari to ih sadri
stolisnik je iznimno ljekovit. Koristi se prije svega kod problema sa
slabom probavom i grevima u elucu i crijevima. Koristi se i kod
bolnih menstruacija i obilnijih krvarenja.
SAMONIKLO BILJE
78
IPAK (ROSA CANINA L.)

Najei domai nazivi: ipurak, ipurina, divlja rua, pasja rua
79
Opis: Viegodinji trnoviti grm s jako razgranatim

uspravnim stabljikama visokim nekad i preko dva
metra. Listovi su jajoliki, dugi, perasto izdijeljeni
na neparan broj sjedeih liski koje imaju
nazubljen rub. Pri osnovi peteljke nalaze se lisni
zalisci. Cvjetovi su najee pojedinani, bijele do
ruiaste boje s pet latica savinutih prema dolje.
Plod je duguljasta crvena bobica s tamnim vrhom
ispunjena dlakavim koticama. Cvjeta u svibnju i
lipnju, a plodovi sazrijevaju od rujna do sredine
studenog.
Stanite: Raste samoniklo na zaputenim
mjestima. U umarcima i uz mee. Ne raste na
vlanim i movarnim mjestima.
Branje i prerada: Koristi se plod koji se bere
poetkom jeseni dok su bobice jo blijedo crvene
ili naranaste boje. Plodovi se raspolovljeni sue
na suncu ili u suari do 50C. Prije suenja plodovi
se mogu oistiti od kotica koje se isperu od
dlaica. Kotice se sue u hladu na suhom i
prozranom mjestu.
Najea uporaba: Plod se koristi kod upalnih procesa u bubrezima. Koristi se za poticanje izluivanja tekuine, a i kao blagi
purgativ. Bogat je vitaminom C pa je izvrstan kao prevencija bolesti. I sjemenke se koriste za poticanje izluivanja tekuine, a i
ukusan su aj. Prije upotrebe potrebno ih je zdrobiti.
SAMONIKLO BILJE
UMSKA JAGODA (FRAGARIA VESCA L.)

Najei domai nazivi: divlja jagoda, jagodnjak, kitnjaa,
pozemljua
Opis: Viegodinja biljka visoka do 15 cm s kosim podankom iz
kojeg na dugim peteljkama izbijaju listovi. Sastoje se od tri
listia sa svilenkasto dlakavim nalijem i zupastog ruba.
Dugake cvjetne drke na vrhu nose bijele pravilne cvjetie s
pet latica. Razmnaa se vodoravnim vrijeama koje puu
vodoravno po zemlji. Cvjeta tijekom travnja i svibnja, raa
malim crvenim njenim plodovima tijekom svibnja, lipnja i
srpnja.
Stanite: Raste samoniklo u umama, na livadama, uz mee i
na krevinama.
Branje i prerada: Koristi se list, podanak i plod. Listove beremo
u proljee, a plodove krajem proljea i poetkom ljeta. Listove
suimo u tankim slojevima u hladu na suhom i prozranom
mjestu. Od 4-5 kg svjeih listova dobije se 1 kg suhih. Podanak
istimo i peremo te suimo s korom ili oguljen na suncu ili u
suari. Od 3-4 kg. Plodovi se koriste svjei ili se zamrzavaju.
Najea uporaba: Koristi se za pomo pri izluivanju mokrae, kod napetosti i protiv proljeva.
SAMONIKLO BILJE
80
TRAVA IVA (TEUCRIUM MONTANUM L.)

Najei domai nazivi: mali dubaac
Opis: Viegodinja biljka koja tvori mali grm
poleglih stabljika koje se izdiu pri vrhu. Listovi su
duguljasti, cijelog ruba, a na naliju su obrasli
gusto zbijenim dlaicama. Cvjeta od lipnja do
kolovoza malim utim cvjetovima skupljenim u
cvasti na vrhu stabljika.
81
Stanite: Na viim nadmorskim visinama, na

suhim krenjakim obroncima.
Branje i prerada: Beru se vrhovi u cvatu. Suimo
ju u tankim slojevima u hladu na suhom i
prozranom mjestu.
Najea uporaba: Koristi se kod problema s
probavnim i dinim sustavom i za oporavak
organizma.
Napomena: Potrebno je obratiti pozornost na odrivo branje ove biljke, pa ju treba brati otrim karicama i na svakom grmiu
ostaviti oko 30% cvata.
SAMONIKLO BILJE
TROSKOT (POLYGONUM AVICULARE L.)

Najei domai nazivi: dvornik, ptiji dvornik, pasja trava, oputina,
kokoica, salomunov peat.
Opis: Jednogodinja biljka s tankim, dugim i razgranatim stabljikama
koje puze po zemlji. Listovi su sitni i duguljasti bez drke. Cvjetovi su
sitni, bijele do svijetlo ruiaste boje. Cvjeta od srpnja do rujna.
Moe dosta razliito izgledati ovisno o tlu na kojem raste.
Stanite: Raste samoniklo kao korov na ugaenim mjestima oko
kua i puteva. esto raste u napuklinama asfalta i betona.
82
Branje i prerada: Bere se nadzemna biljka u cvatu tijekom cijele
sezone. Suimo ju u tankim slojevima u hladu na suhom i
prozranom mjestu.
Najea uporaba: Koristi se kod bolesti mokranih i dinih organa,
dijabetesa, ireva u elucu, upala u ustima i probavnim organima,
kod proljeva i problema s krvotokom.
SAMONIKLO BILJE
TRPUTAC USKOLISNI (PLANTAGO LANCEOLATA L.)

Najei domai nazivi: uskolisna bokvica, enska bokvica, mala
bokvica
Opis: Viegodinja biljka iji listovi tvore prizemnu rozetu. Listovi su
uski, dugi i iljasti, na kratkim drkama. Cvjetne drke su due od
listova, zavravaju kratkom klasastom cvasti. Cvjetovi su bjeliasti.
Sjeme je sitno, smee boje. Cvjeta od travnja do listopada.
Stanite: Raste samoniklo na livadama, panjacima, okunicama i
pored puteva.
83
Branje i prerada: Koristi se list i sjeme. Listove beremo od svibnja do
kolovoza. Sjeme sakupljamo na kraju ljeta. Listove i sjeme suimo u
tankim slojevima u hladu na suhom i prozranom mjestu.
Najea uporaba: Koristi se kod katara gornjih dinih puteva, kao
pomo kod izbacivanja sluzi i iskaljavanja, kod upale sluznice usne
upljine i bolesti debelog crijeva. Svje se koristi kao pomo kod
ozljeda i uboda insekata.
SAMONIKLO BILJE
VALERIJANA (VALERIANA OFFICINALIS L.)

Najei domai nazivi: odoljen, macina trava, kozli
Opis: Viegodinja biljka s uspravnom pri vrhu razgranatom
stabljikom visokom nekad i do 2 m. Stabljika je gola i pri zemlji
pahuljasto dlakava. Ima kratak i zadebljao podanak iz kojeg
izbijaju mnogobrojni korjenii. Na povrini je ukastosme, a
iznutra je bjelkaste boje. Listovi su neparno perasto izdijeljeni.
Cvjetovi su sitni, ruiasto-bijele boje, titasto grupirani na vrhu
stabljike. Ugodnog su mirisa. Cvjeta od svibnja do rujna.
Stanite: Raste samoniklo na vlanim mjestima, pored potoka i
rijeka, uz umarke, na vlanim livadama. Na planinama se esto
moe nai srodna neto nia vrsta planinska valerijana
(Valerijana collina) koja raste na sunanim i kamenitim
poloajima, a jednako se moe koristiti u ljekovite svrhe.
Branje i prerada: Koristi se podanak s korijenjem. Vadi se u kasno
ljeto ili ranu jesen i proljee. istimo ga, te peremo u hladnoj
vodi. Glavu korijena vraamo u zemlju. Krupnije korijenje prije
suenja reemo uzduno. Suimo ga u suari ili na suncu.
Najea uporaba: Kod problema s krvnim tlakom, za smirenje i
za jaanje probavnih organa. Koristi se kod problema s koncentracijom.
SAMONIKLO BILJE
84
VERBENA (VERBENA OFFICINALIS L.)

Najei domai nazivi: spori, bori, divlja vrbena, elezna
trava, eljezarka, ljutovnica
85
Opis: Jednogodinja i viegodinja biljka visoka do 70 cm.

Ima etverobridnu vrstu dugaku i golu stabljiku
razgranatu u gornjem dijelu. Na donjem dijelu stabljike
listovi su manji i grublje nazubljeni dok su na srednjem dijelu
vei i sastoje se od tri renja od kojih je srednji puno vei od
bonih. Svi listovi su nasuprotni. Cvate od lipnja do
kolovoza, pa i kasnije malim ljubiastim cvjetovima u
klasastim cvatovima na vrhu stabljika.
Stanite: Nalazi se uz puteve, jarke, na panjacima , uz
rubove uma i na livadama.
Branje i prerada: Sabire se cijeli nadzemni dio biljke i to
najbolje u poetku cvjetanja. Suimo ju u tankim slojevima u
Najea uporaba: Koristi se kod bolesti jetre i ui,
problema dinih puteva i protiv greva. Izvana za opekline i
nadraaje koe.
SAMONIKLO BILJE
VIDAC (EUPHRASIA OFFICINALIS L.)

Najei domai nazivi: oanica, vidova trava, vidovaa.
Opis: Jednogodinja poluparazitska biljka s drvenastim puzeim
korijenom. Stabljika je njena, visoka 12-25 cm, pri vrhu slabo
razgranata. Listovi su sitni, jajasti, sjedei, urezanog ruba, tamno
zelene boje. Cvjetovi su bijeli ili svijetlouti s ljubiastom pjegom
na bazi latice. Smjeteni su u pazucima listova na gornjem dijelu
stabljike. Cvjeta od srpnja do rujna.
Stanite: Raste samoniklo na umskim livadama, u svijetlim
umama, po suhim obroncima, vritinama i pored puteva.
Branje i prerada: Koristi se nadzemna stabljika. Bere se od
poetka lipnja do srpnja. karama reemo nadzemni dio biljke u
cvatu. Suimo ju u tankim slojevima u hladu na suhom i
prozranom mjestu.
Najea uporaba: Kod prehlade, za ispiranje upaljenih oiju,
kod problema s probavom.
SAMONIKLO BILJE
86
VLASAC (ALLIUM SCHOENOPRASUM L.)

Najei domai nazivi: drobnjak, sitni luk, ptiji luk.
Opis: Sitna vrsta luka visoka 15-35 cm. Lukovica je sitna i
njena. Iz nje izbijaju gusti, elastini, uski i uplji
plavkastozeleni listovi. Na vrhu stabljike, koja se jedva
razlikuje od listova, u svibnju i lipnju cvatu crvenkasti
cvjetovi skupljeni u polukuglasti cvat. Cijela biljka ima
intenzivan miris po luku. Javlja se meu prvim zelenim
biljkama nakon zime.
87
Stanite: Raste uz obale rijeka, na vlanim livadama i

travnjacima, nekad i u velikim koliinama. esto raste
skriven u travi gdje ga je lako prepoznati zbog boje listova
koja odskae od ostatka okolne trave.
Branje i prerada: Bere se kroz cijelu sezonu vegetacije tako
da se listovi odreu u blizini zemlje. Ne vadi se kako bi
mogla pustiti nove listove. Koristi se svje.
Najea uporaba: Koristi se kao zain u kulinarstvu. Ima
antibakterijski uinak. Koristi se kod anemije, problema s
probavom, visokog tlaka, nadimanja i za ienje krvi.
Napomena: Postoji biljka vrlo slina vlascu koja raste na istom stanitu. Razlikuje se po tome to nema miris luka i svijetlozelene je
boje.
SAMONIKLO BILJE
VODOPIJA (CICHORIUM INTYBUS L.)

Najei domai nazivi: cikorija, konjogriz, kaiput, konjska trava,
konjogriz, radi, sunevo cvijee, enetrga, utinica.
Opis: Viegodinja biljka duge uspravna i pri vrhu razgranate
stabljike visoke i do jedan metar. List je duguljast, grubo
nazubljeni, sueni u drku, tvore rozetu i slie listovima
maslaka. Cvijet je lijepe svijetloplave boje, sa ljubiastim
pranicima koji imaju svjetliji vrh. Latice su na vrhovima
nazubljene. Korijen je vretenast, valjkastog oblika. Okus biljke je
gorak, kako listova, tako i korijena.
88
Stanite: Moe se pronai posvuda, raste kao korov, pored staza
i puteva, po panjacima, livadama, rubovima uma.
Branje i prerada: Koristi se list, cvijet i korijen. Korijen se vadi u
proljee i jesen, a zelen cijelo ljeto u vrijeme cvatnje. Korijen
suimo u suari, a list u tankim slojevima u hladu na suhom i
prozranom mjestu. List se sabire i kao proljetno povre koje se
koristi svjee.
Najea uporaba: Kod problema s jetrom, problema s
probavom, bolesti mjehura i kod dijabetesa.
SAMONIKLO BILJE
VRBOVICA (EPILOBIUM PARVIFLORUM L.)

Najei domai nazivi: umska vrbovica, planinska vrbovica, svilovina, vrbolika, sitnocvijetna vrbolika
Opis: Biljka uspravne neznatno razgranate u
gornjem dijelu maljave stabljike. Visoka je 20 80
cm. Podanak je jako razvijen, s puno vrijea.
Listovi su sjedei, dugi, jajoliki, nejednoliko
nazubljeni sa iljastim vrhom. Cvate od lipnja do
rujna. Cvjetovi su sitni, blijedoruiasti s etiri
latice i rastu na duguljastim sjemenim
mahunama. Kad ocvate mahuna se raspukne i
otkrije pahuljaste sjemenke koje raznosi vjetar.
89
Stanite: Raste na umskim istinama, sjeama,
paljevinama, meu borovima, uz umske putove,
u crnogorinim ili u listopadnim umama. Voli
svjea hranjiva tla bogata duikom.
Branje i prerada: Sakuplja se cijela biljka u doba
cvjetanja tako da se prelomi u sredini kako bi
mogli narasti novi boni izdanci. Usitnjavamo ju
dok je jo svjea.
Najea uporaba: Kod problema s prostatom, ali i bubrezima i mjehurom.
SAMONIKLO BILJE
VRIJESAK (CALLUNA VULGARIS L.)

Najei domai nazivi: erika, crnjua, vrijes, jesensko resje, jesenski vrijes, vritika, vrit.
Opis: Nizak jako razgranati grm 30 do 60 cm
visine. Granice su uspravne ili polegle, vrlo
guste, ibolike i krhke. Ima vrlo sitne i uske
nasuprotne listie poredane unakrsno. Cvijeta od
srpnja do rujna sitnim zvonastim blijedo-crvenim
cvjetiima sakupljenim u cvasti dugake do 20
cm.
Stanite: Raste u velikom mnotvu na
siromanim zemljitima kiselog tla. Raste na
vritinama, suhim livadama i panjacima gorskih
predjela.
Branje i prerada: Beru se cvjetovi tako da se
povlaenjem uklone s granica. Naknadno se
iste od ostataka listia i suhih granica. Sue se
u hladu na suhom i prozranom mjestu.
Najea uporaba: Kod bolesti bubrega i mjehura, te kalja i reume.
SAMONIKLO BILJE
90
VRIJESAK, PLANINSKI (SATUREJA MONTANA L.)

Najei domai nazivi: primorski vrisak, ubar, bresina, vrijesak, vris
Opis: Trajni grm koji naraste 20-40 cm u visinu.
Ima snaan i razgranat korijen. Stabljika je u dnu
drvenast. Listovi su nasuprotni, uski, mali i
gotovo igliasti. Cvjetovi rastu u pazuhu listova i
uglavnom su bijele boje. Cvijeta od kraja ljeta do
jeseni. Cijela biljka pokrivena je vrlo kratkim
dlaicama i lijezdama s eterinim uljem zbog
ega je izuzetno aromatina.
91
Stanite: Raste po suhim, toplim, kamenitim i

vapnenastim tlima.
Branje i prerada: Bere se cijeli neodrvenjeli dio
nadzemne biljke za vrijeme cvatnje. Koristi se list
odvajanjem od stabljike. Sui se u tankim
slojevima u hladu na suhom i prozranom mjestu.
Najea uporaba: Koristi se kao zain, a u
lijeenju za poticanje probave, protiv crijevnih parazita, te za izluivanje vode iz organizma.
Napomena: Kod branja potrebno je pripaziti da se ne vadi korijen. Vaenjem korijena mogu nastati nepopravljive tete na ionako
krtom stanitu.
SAMONIKLO BILJE
VRKUTA (ALCHEMILLA VULGARIS L.)

Najei domai nazivi: gospin plat, virak, rosanica, biserak,
plahtica, rosnik, rosica, rosanica.
Opis: Viegodinja biljka vrste uspravne stabljike visoke do 50
cm. Ima polukrune listove sa sedam, devet ili jedanaest
renjeva zupastog ruba obraslih sitnim dlaicama. Na naliju
lista jako se istiu glavne ile. Prizemni listovi rastu u obliku
rozete iz koje raste stabljika. Cvjeta od svibnja do kolovoza
neuglednim ukasto zelenim cvjetovima na vrhovima
stabljika. Biljka je gorkastog okusa.
Stanite: Raste uz rubove uma i putova meu kamenjem, na
obroncima i livadama uglavnom na viim i planinskim
podrujima.
Branje i prerada: Skuplja se cijela nadzemna stabljika u doba
cvatnje. Sui se u hladu na suhom i prozranom mjestu.
Najea uporaba: Kod problema s proljevom i krvarenjima.
Izvana kod rana i ireva. Upotrebljava se i kod enskih bolesti i
probavnih smetnji.
SAMONIKLO BILJE
92
ZDRAVAC (GERANIUM ROBERTIANUM L.)

Najei domai nazivi: iva trava, krvnica, pastirska iglica, crveni zdravac
Opis: Jednogodinja vrlo razgranata biljka do
40cm visoka. Ima slab, ali razgranat korijen.
Stabljika je crvenkasta, sona i lako lomljiva.
Listovi su perasto izdijeljeni, s obje strane
obrasli dlakama. Cijela biljka je obrasla
dlaicama i jakog je i neugodnog mirisa. Cvate
od svibnja do kolovoza. Cvjetovi su na dugim
drkama, sitni, crvenkasti.
93
Stanite: Raste na vlanim, sjenovitim mjestima,

u rijetkim umama, uz zidove, plotove i po
stijenama.
Branje i prerada: Sakuplja se cijela nadzemna
biljka u cvatu. Sui se u hladu na suhom i
prozranom mjestu.
Najea uporaba: Koristi se kod upala oiju,
grla, eluca, crijeva, bubrega, ali i kod reume i
gihta.
Napomena: Kod sakupljanja biljke preporuljivo je ostaviti barem pola biljaka netaknuto kako bi se omoguila regeneracija
stanita.
SAMONIKLO BILJE
ZEJA STOPA (GEUM URBANIUM L.)

Najei domai nazivi: blaenak, mitrovica,
zeja noga, uti karanfili, klini, konac.
Opis: Viegodinja biljka od 20 do 100 cm visine
sa slabo razgranatom i dlakavom stabljikom.
Podanak je smee boje i mirii na klini, a iz
njega izbija brojno debelo korijenje. Prizemni
listovi su grupirani u rozetu od sedam listova i
perasto su izdijeljeni, s urezanim rubom. Listovi
stabljike su trodijelni s dva palistia, osnovom
obuhvaaju stabljiku, imaju urezan rub. Cvjetovi
su uti i imaju dugu drku. Cvjeta do svibnja do
listopada. Nakon cvatnje cvjetovi se pretvaraju u
male ike s crvenkasto-smeim kukicama.
Stanite: Raste samoniklo u sjenovitim mjestima
na rubovima uma i umskim istinama, uz
grmlje, pored puteva i ograda.
Branje i prerada: Koristi se nadzemna biljka i
podanak s korijenjem. Nadzemnu masu beremo
tijekom cijele vegetacije, a najbolje poetkom
cvjetanja. Podanak vadimo u jesen ili proljee.
Herbu suimo u tankim slojevima u hladu na
suhom i prozranom mjestu, a podanak na suncu
ili u suari.
Najea uporaba: Za jaanje organizma, te kod katara bronhija, eluca i crijeva.
SAMONIKLO BILJE
94
LITERATURA
KNJIGE
95
Ai, Simon. 1999. Ljekovito bilje. Duevi & Krovnik. Rijeka.

Borovac, Ida.2012. Ljekovito bilje od A do Knjiga 1. 24sata. Zagreb.
Crvenka, Mario. 1996. Atlas otrovnog bilja. Svjetlo rijei. Livno.
Duke, James A.1997. Lijeenje ljekovitim biljem Zelena ljekarna. Marjan tisak. Split.
Gal, Monika. 2013. Ljekovito bilje ivotinje i ovjek. Centar za kreativni razvoj Jupiter. Zagreb.
Gelenir, Nikola. 1975. Prirodno lijeenje biljem. Znanje. Zagreb.
Grli, Ljubia. 2005. Enciklopedija samoniklog jestivog bilja. Biblioteka Natura. Rijeka.
Lesinger, Ivan. 2012. Priroda kao lijek. Knjiga 1 - Bilje. Adami. Rijeka i 24sata d.o.o. Zagreb.
Lesinger, Ivan. Priroda kao lijek: Knjiga 2 - Povre, Adami, Rijeka i 24sata d.o.o., Zagreb, 2012.
Lesinger, Ivan. 2012. Priroda kao lijek: Knjiga 3 - Voe. Adami. Rijeka i 24sata d.o.o. Zagreb.
Lesinger, Ivan. 2012. Priroda kao lijek: Knjiga 4 - Zaini. Adami. Rijeka i 24sata. Zagreb.
Markovi, Branimir-Brana. 1973. Prirunik za sakupljanje i gajenje lekovitih biljaka i peuraka. Rad. Beograd.
Markovi, Stribor. 2005. Fitoaromaterapija. Centar Cedrus. Zagreb.
Mehmeti, Arben; Sherifi, Enver; Demaj, Adem. 2007. Lekovito bilje. Drutvo za organsku poljoprivredu Kosova DOPK.
Pritina.
Mhring, Wolfgang. 1999. Antibiotici iz prirode. Mozaik knjiga. Zagreb.
Opletal, Lubomr; Volk, Jan. 2001. Bilje za zdravlje. Stanek. Varadin.
Pai, Salko; Delali, Ezrema. 2004. Prirunik za sakupljae ljekovitog i aromatskog bilja, umskih plodova i gljiva.
ECON. Sarajevo.
Sadikovi, Sadik.2010. Narodno zdravlje. Europapress holding. Zagreb.
LITERATURA
Schaffner, Willi. 1999. Ljekovito bilje: Kompendij. Leo Commerce. Rijeka.

Stojanovi, Danilo; Jani, Radia; Lakui, Branislava.; Slavkovska, Violeta. 2007. Samonikle lekovite biljke Stare
planine. Beograd.
ili, edomil. 1997. umske zeljaste biljke. IGKRO Svjetlost OOUR Zavoda za udbenike. Sarajevo. kolska knjiga.
Zagreb. Vuk Karadi. Beograd.
ili, edomil. 1990. Atlas drvea i grmlja. SP Svjetlost. Sarajevo. Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Sarajevo.
Zavod za udbenike i nastavna sredstva. Beograd.
Toplak Galle, Katja. 2001. Hrvatsko ljekovito bilje. Mozaik knjiga. Zagreb.
Treben, Maria. 2011. Zdravlje iz Boje ljekarne. Mozaik knjiga i Mavrica. Zagreb.
Videk, Vilko. 1960. Ljekovito bilje. Poljoprivredni nakladni zavod. Zagreb.
Vraari, Borivoj; Baki, Josip; oli, Duan.; Lintner, Vojteh; Mickovi, Miodrag; Raji, Radomir; Stevanovi, Drago;
Uvalin, Milenko. 1977. Ishrana u prirodi. Vojnoizdavaki zavod i Narodna knjiga. Beograd.
Wilkinson, John; Dunford, Andrew. 2006. Prirodni lijekovi. Mozaik knjiga. Zagreb.
INTERNET
http://www.gospodarski.hr/
http://www.zastita-prirode.hr/
http://hr.wikipedia.org
LITERATURA
96
O AUTORU
Roen sam 4. listopada 1976. u Sisku. Odrastao sam u centru Petrinje, a u svakodnevnom ivotu
moja mala djeja prirodna oaza bio je zeleni pojas travnjaka i stabala u blizini kue.
Obiteljski odlazak na planinu Perun u Vareu, u Bosni i Hercegovini, otkrio mi je jo u ranom
djetinjstvu mo prirode i ljekovitog bilja. Tri dana istog planinskog zraka i domarev aj od
nabranog bilja bili su dovoljni da me trajno izlijee od kroninog bronhitisa.
97
Polovinom osamdesetih selimo se izvan centra grada, u naselje sa stambenim zgradama. Nova
zgrada gledala je na malu prirodnu oazu divljeg grmlja i stabala nazvanu umica. U naselju su bili
popularni izviai pa smo tamo radili prirodna sklonita, primitivna oruja, penjali se i igrali
raznih igara..., nesvjesno upoznavali smo prirodu. Poetkom rata odlazimo u Zagreb. I u
njegovim najurbanijim dijelovima uvijek je bilo manjih ili veih prirodnih kutaka u kojima se
moglo uivati. ak i tamo sam osjeao prirodu i bio impresioniran njenom snagom.
Nakon Domovinskog rata i zavrene Ugostiteljsko-turistike kole u Zagrebu, upisujem uiteljski studij na Filozofskom fakultetu
pedagogijskih znanosti, Odsjek za razrednu nastavu u Petrinji. Voenje izviaa u vrijeme studija vodilo me u prirodu vie nego
ikad prije. Izviaka znanja koristio sam kasnije u voenju planinarskog drutva i organizaciji mnogobrojnih izleta. Dobro su dola i
nadogradila se prilikom obuke za priuvne asnike tijekom sluenja vojne obveze, a jo vie u koli preivljavanja u prirodi.
Samoniklo ljekovito i jestivo bilje uskoro je privuklo moju pozornost. Zanimanje za bilje uvrstio sam upoznavanjem moje
mentorice Nade koja me nauila neizmjerno puno o samoniklom bilju. Daljnje prouavanje bilja rezultiralo je organizacijom i
voenjem brojnih radionica.
esto, moja supruga Pina i djeca Ema i Vito, odlaze sa mnom u etnje, na izlete i planinarenja prirodom. Uzgajamo brojne vrste
ljekovitog bilja u svom vrtu, skupljamo samoniklo bilje za lijeenje i prevenciju bolesti te svakodnevnu ishranu i kozmetiku. to smo
blii prirodi, ona nam nesebino otkriva sve vie tajni.
O AUTORU

Udžbenik Za Sakupljanje Samoniklog Bilja - Igor Žilić

Hochgeladen von

Dokumentinformationen

Originaltitel

Copyright

Verfügbare Formate

Dieses Dokument teilen

Dokument teilen oder einbetten

Freigabeoptionen

Stufen Sie dieses Dokument als nützlich ein?

Sind diese Inhalte unangemessen?

Copyright:

Verfügbare Formate

Udžbenik Za Sakupljanje Samoniklog Bilja - Igor Žilić

Hochgeladen von

Copyright:

Verfügbare Formate

Lokalne inicijative za poticanje zapoljavanja

Mogunosti samozapoljavanja kroz odrivo sakupljanje samoniklog bilja

UDBENIK ZA SAKUPLJANJE SAMONIKLOG BILJA

Poljoprivredna zadruga Glinska Banovina

Sanja Tomazini Krotin

Galerija ili, Petrinja

Galerija ili, Petrinja

Igor ili, Ivan Lesinger, Pina ili

Tiskara Domigraf, Sisak

MOGUNOSTI SAMOZAPOLJAVANJA KROZ ODRIVO SAKUPLJANJE SAMONIKLOG BILJA

Autor i urednik ovog udbenika, gospodin Igor ili, pribliio

savladati, a kojemu se moe vraati po potrebi u bilo koje

Hildegarda iz Bingena (16. rujna 1098. - 17. rujna 1179.) - njemaka

UDBENIK ZA SAKUPLJANJE SAMONIKLOG BILJA

... u svemu stvorenom (drveu, biljkama, ivotinjama i

Naslovna ilustracije Hildegardine knjige Liber

Prepoznavanje bilja ............................................................................................................................................................................... 14

Konzerviranje bilja ....................................................................................................................................................................................... 30

Divizma (Verbascum tapsus L.) ............................................................................................................................................................ 48

Kiica (Centaurium erytrea L.) .............................................................................................................................................................. 57

Maslaak (Taraxacum officinale L.)......................................................................................................................................................66

Valerijana (Valeriana officinalis L.) ....................................................................................................................................................... 84

Zdravac (Geranium robertianum L.) .................................................................................................................................................... 93

UDBENIK ZA SAKUPLJANJE SAMONIKLOG BILJA

Autor fotografije: Igor ili

Svi organizirani i neorganizirani

MOGUNOSTI SAMOZAPOLJAVANJA KROZ ODRIVO SAKUPLJANJE SAMONIKLOG BILJA

TRADICIJA BRANJA BILJA

Unazad nekoliko generacija, poznavanje ljekovitog bilja i

Iako je znanje pojedinaca o ljekovitom bilju skoro nestalo sve

TRADICIJA BRANJA BILJA

UDBENIK ZA SAKUPLJANJE SAMONIKLOG BILJA

O SAMONIKLOM LJEKOVITOM BILJU

O SAMONIKLOM LJEKOVITOM BILJU

Uz osnovne dijelove biljke potrebno je poznavati i osnovne

MOGUNOSTI SAMOZAPOLJAVANJA KROZ ODRIVO SAKUPLJANJE SAMONIKLOG BILJA

Popratne organske tvari

organski spojevi gorkog okusa,

ublaavaju i lijee proljev,

UDBENIK ZA SAKUPLJANJE SAMONIKLOG BILJA

BRANJE BILJA PRAVILA I TEHNIKE

Svaki bera mora obratiti pozornost na neka pravila branja.

BRANJE BILJA PRAVILA I TEHNIKE

injenica da biljke razliito izgledaju u razliito doba godine

PRAVILA BRANJA BILJA

barem stotinjak metara od manje prometne ceste, tj. to

UDBENIK ZA SAKUPLJANJE SAMONIKLOG BILJA

sakupljanja listova kod nekog bilja skupljaju se cijele granice

Autor fotografije: Igor ili

praktinosti i o utjecaju stabljike na naknadno otputanje

BRANJE BILJA PRAVILA I TEHNIKE

MOGUNOSTI SAMOZAPOLJAVANJA KROZ ODRIVO SAKUPLJANJE SAMONIKLOG BILJA

Korijen, podanak, gomolj

Podzemni dijelovi biljke ubiru se u proljee i jesen kada biljka

Plodovi se ubiru u ranije doba sazrijevanja i to prije nego

BRANJE BILJA PRAVILA I TEHNIKE

UDBENIK ZA SAKUPLJANJE SAMONIKLOG BILJA

VRIJEME BRANJA BILJA

nadmorskoj visini i klimi u kojoj biljka raste. Razlike mogu biti

MOGUNOSTI SAMOZAPOLJAVANJA KROZ ODRIVO SAKUPLJANJE SAMONIKLOG BILJA

KALENDAR BRANJA BILJA

BRANJE BILJA PRAVILA I TEHNIKE

UDBENIK ZA SAKUPLJANJE SAMONIKLOG BILJA