AKADEMSKA 2009./2010.
ODSJEK: RAZREDNA NASTAVA
GODINA STUDIJA: III
SKRIPTU RADILA: SPAHI SEDINA
KOLSKA PEDAGOGIJA
LITERATURA:
Devdeta Ajanovi, Marko Stevanovi, KOLSKA PEDAGOGIJA,
Sarajevo 1998.
Marija Bratani, MIKROPEDAGOGIJA-KOMUNIKACIJSKI ASPEKT
ODGOJA, Zagreb, 1993.
Valentin Puevski, KOLA OTVORENIH VRATA, Jastrebarsko, 2002.
Gordana Hitrec, KAKO PRIPREMATI DIJETE ZA KOLU, Zagreb, 1991.
Tomas Gordon, KAKO BITI USPJEAN NASTAVNIK, Beograd, 1998.
Lawrence E.Shapiro, KAKO RAZVITI EMOCIONALNU
INTELIGENCIJU KOD DJETETA, Zagreb, 2007.
Doc.dr.Miroslava Topi
Mr. Irma ehi
TEMA broj 2
KOLSKA PEDAGOGIJA I NJEN PREDMET
1.Predmet prouavanja kolske pedagogije
kolska pedagogija prouava onaj dio ukupnog odgoja koji se odnosi na kolsku
populaciju (osnovnu i srednju kolu). kolska pedagogija stvaralaki povezujui teoriju i
praksu prouava zakonitosti koje se javljaju u procesu odgoja i obrazovanja nae
suvremene privatne i dravne, osnovne i srednje kole. U vezi s tim kolska pedagogija:
-stvara uvjete da se poduavanje transformira u meta-uenje(uenje uenja kako uiti)
-naglaava i objektivizira novu futuroloku poziciju kole i potie primjenu stvaralakih
modela uenja(strategija uenja otkrivanjem)
-stvara preduvjete za postizanje individualnog maksimuma:antropocentriki orijentirana
kola, kola usmjerena prema ueniku i uitelju
-priprema mlade za aktivan i stvaralaki ivot u 21 vijeku
-osnovni cilj je stvaralako ponaanje subjekta u nastavi(aktivno uenje)
-multimedijalnost u nastavi tj.upotreba savremene nastavne tehnologije
-pouava odgojno-obrazovnu teoriju i praksu kole kao specifine zajednice uenika,
uitelja i roditelja(partnerstvo obitelji i kole)
-prouava specifinosti i zakonitosti odgoja i obrazovanja uenika kolske dobi
(mlae,srednje i starije kolsko doba).
kolska pedagogija ima kompleksno podruje djelatnosti, a to znai da:
Prikuplja, opisuje i verificira kolski odgoj
Utvruje zakonitosti i uzrono-posljedine veze meu pedagokim pojavama
Istrauje pedagoku praksu i daje sugestije za njeno unapreenje.
Struktura kolske pedagogije obuhvaa:
-kolu kao socijalno povijesnu tvorevinu,
-organizaciju ivota i rada kole,
-nastavnika,
-uenika
-razred,
-kolsku pedagogiju teorija i praksa.
2.Zadaci kolske pedagogije
Zadaci kolske pedagogije predstavljaju konkretizaciju njenog predmeta prouavanja.
Zadaci kolske pedagogije su:
Prouava uloge uitelja i uenika u nastavnom procesu
Prouava kolu:teorije kole, alternativne kolske metode i kritiki ih analizira,
Stvara uvjete da se pouavanje pretvara u meta uenje(to je problem kako uiti)
Koristi se rezultatima drugih nauka(interdisciplinarnost)
Razvija i usavrava metodologiju u istraivanju problema suvremene kole,
Prouava pedagoke zakonitosti, ciljeve, sadraje, metode i sredstva.
1.
3.kolska pedagogija kao znanstvena disciplina u sustavu pedagogijske znanosti
kolska pedagogija prouava kolski odgoj koji se realizira u koli kao drutvenoj,
povijesnoj, pedagokoj, kulturnoj i antropolokoj instituciji. Temelje kolske pedagogije
postavio je J.A.Komenski u djelu ''Velika didaktika'' sredinom 17st.(nastavu podijelio na
dva segmenta-polugodita, utvrdio duinu nastavnog sata....)
Sistem pedagokih disciplina ini:
kolska, obiteljska, predkolska, visokokolska, povjesna pedagogija, surdopedagogija,
tiflopedagogija, oligofrenopedagogija,logopedija, pedagogija slobodnog vremena,vojna
pedagogija....
3.1.Povezanost kolske pedagogije sa pedagogijskim disciplinama
-didaktika(nauno-pedagoka disciplina koja prouava zakonitosti nastavnog procesa
radi njegovog unapreenja tj.teorije nastave-osnivai Ratke i Komenski)
-metodika(nauno-pedagoka disciplina koja prouava zakonitosti nastave pojedinih
predmeta radi unapreenja te nastave),
-predkolska pedagogija(smisao predk.odgoja je briga o djeci predkolske dobi i
njihovom raznovrsnom aktivnou u skladu sa odgojnim ciljem, zadacima i
zakonitostima psihofizikog razvitka djece, osigurava povoljne uvjete i omogui da ona
radosno proive djetinjstvo)
-obiteljska pedagogija(odgoj u obitelji je direktno povezan s odgojem u koli)
-komparativna pedagogija(razliitosti sistema- kad poredimo nau kolu i neku stranu)
-integrativna pedagogija(specijalna pedagogija-djeca sa smetnjama se ukljuuju u
redovne kole).
4.kolska pedagogija i druge znanosti
4.1.Psiholoke discipline:
-razvojna psihologija-poznavati psihiki razvoj djeteta jako utie na njegov odgoj u
kolskoj dobi,
-kolska psihologija-razvoj psihikih sposobnosti uenika u kolskoj dobi,
-socijalna psihologija-socio-psihiki uticaj na djecu kolske dobi
-psihologija mladih
-mentalna higjena
-psihopatologija.
4.2.Ostale naune discipline
-Anatomija-graa tijela
-fiziologija-rad organa
-genetika-bioloko nasljee
-sociologija odgoja i obrazovanja,
-komunikologija,
-informatika,
-kibernetika-(gr.-kybernao upravljam vladam)nauka o opim zakonitostima procesa
upravljanja i komunikacije u organiziranim sistemima, ivim organizmima i meusobnim
odnosima jednih prema drugim, definira se i kao nauka o nainima primanja, predaje,
uvanja, obrade i iskoritavanja informacija;kibernetika pedagogija utvruje naela
upravljanja odgojno-obrazovnim procesom.
2.
-ekologija-(gr.oikos:kua, dom; logos- rije, govor)nauka o odnosu organizma prema
okolini, o njegovom smjetaju i pojavljivanju u prostoru; ureeni prostori u kojima se
odvija odgojno-obrazovni procesi oznaavaju se nazivom ''odgojno-obrazovna ekologija''.
-ergologija-relativno mlada znanstvena disciplina koja tei sjedinjavanju parcijalnog
ljudskog znanja o procentima i odnosima na bazi rada, sintezi dostignua posebnih
znanosti o radu kao to su psihologija rada, sociologija rada, pedagogija rada i filozofija
rada; ergologija je opa znanost koja prouava rad zakonitosti i uinke rada: uenje je
vrsta ljudskog rada koja se odvija u odgojno-obrazovnom procesu; nastava je osnovni
oblik u kojem se realizira odgojno-obrazovni rad u kolama razliitih vrsta.
-viktimologija- je znanost koja prouava rtve, kako se postaje rtva i koje su preventivne
mjere da do njih ne doe. Interdisciplinarno se bavi prouavanjem obiljeja rtve(njihov
socioloki, ekonomski, politiki i dr.poloaj) kao i psiholokih uvjeta koji su prethodili
dogaaju i posljedica koje su uslijedile:uenici mogu biti rtve svojih nastavnika i
obrnuto.
-kineziologija-nauka o fizikim mogunostima uenika i njihov maximum
-gnoseologija-nauka o spoznaji
-aksiologija,
-kulturna antropologija- je znanstvena disciplina antropologije. Prouava relacije linostkultura,kulturne steevine i drugo, nastavni programi treba da inkorporiraju specifinosti
sredine u kojoj se realiziraju.
5.Metodologija kolske pedagogije
Metodologija- (gr.methodos-put, logos-rije)je nauka kojom se na naunim pristupima
istrauju stanja, pojave i dogaaji objektivnog svijeta.
5.1.Vrste istraivanja
5.1.1.Fundamentalna ili bazina istraivanja
Ova istraivanja su interdisciplinarnog karaktera i usmjerena su na pronalaenje
osnovnih zakonitosti na kojima se temelji odgojna vrijednost kole.
Npr.taksonomija ciljeva odgoja i obrazovanja u devetogodinjoj osnovnoj
koli(kognitivno,afektivno i psihomotorno podruje).
5.1.2.Operativna istraivanja
Ona su po svom obimu ua od fundamentalnih. Njima se istrauju konkretni procesi ili
situacije. Npr.realizacija specifinih ciljeva na podruju kognitivnog, afektivnog i
psihomotornog podruja u razrednoj nastavi.
5.1.3.Razvojna(akciona)primijenjena istraivanja
Ova vrsta istraivanja je znaajna za odgojno-obrazovnu praksu jer u njima pored
znanstvenika uestvuju i nastavnici iz neposredne odgojno-obrazovne prakse. Njihova je
prednost to se brzo dolazi do rezultata i to to kao istraivai uestvuju nastavnici koji
dobro poznaju odgojno-obrazovnu praksu. Npr.prednosti opisnog ocjenjivanja u
razrednoj nastavi.
5.1.4.Teorijska istraivanja
Ona su rezultat misaone tj.kvalitativne analize odreenih podataka. Npr.holistiki
pristup razvoju svakog uenika i emancipacijski odgoj(razviti slobodnog i potenog
ovjeka). Holinistiki pristup u razvoju obuhvata:
4.
5.3.3.Anketiranje
Anketiranje se provodi pomou instrumenta koji se naziva upitnik. Kod anketiranja se
provodi pismeno ispitivanje. Pomou upitnika se moe ispitati veliki broj ispitanika i u
tome se ugleda njegova ekonominost i prednost u odnosu na intervjuiranje.
TEMA broj 3
RAZVOJ IDEJA I KONCEPCIJA O OSNOVNOJ KOLI
kola otvorenih vrata-Valentin Puevski
1. PRVOBITNA ZAJEDNICA
Neosvijetena kola
Odgoj i kola prate ovjeka tokom cijele njegove historije. Prva ''neosvijetena kola''
nastala je u procesima ivota i rada prve do danas poznate privredne i drutvene
organizacije ivota u prvobitnoj zajednici. ivei uz odrasle, mladi ovjek od prvih dana
opstanka ljudskog roda ui, usvaja odreena znanja, radne vjetine i druga iskustva
ivljenja. Ta se prva ''kola'' utemeljila na neposrednoj i izravnoj komunikaciji u kojoj su
odrasli nesvjesno demonstrirali mladima poeljne vjetine i iskustva, a oni ih
oponaanjem usvojili. Zahvaljujui mogunosti komuniciranja ovjek se uspio izdvojiti
od ostatka svijeta. Bio je to prvi korak na putu prema koli.
Inicijacija
Prije oko 500 000god.kada je ovjek ovladao verbalnom komunikacijom mogao je
mnoga znanja, vjetine i navike uspjeno prenositi na mlade u organizovanom obliku
inicijacije.Prvi preduitelji iz tog doba bili su veterani(za mukarce) i matroni( za
djevojke). Svake godine bi u svakom plemenu veterani bi odvodili prispjele novicijate na
odabrana mjesta i odreeno vrijeme obuavali bi ih u svemu to je rad pleme uspio u
svom dugogodinjem radu saznati i otkriti. Inicijacija je prijelazni oblik izmeu
neosvijetene i osvijetene kole. Sada se ui verbalnom i kinetikom porukom,
posebnim pouavanjem. Nakon zavretka odravani su rigorozni ispiti i u septembru
plemena predviena je velika svetkovina povodom proglaavanja mladih za punopravne
lanove zajednice.
Otkrie pisma
Trea velika etapa u razvoju kole, dogodila se u vrijeme otkria pisma. Tek kada je
ovjek ovladao pismom kao sredstvom komuniciranja, mogle su se prenositi velike
koliine informacija o radnim procesima, ljudskim odnosima i drugim obiajima. ovjek
je tek uenjem pisma bio osposobljen za dalji kulturni i privredni uspon. Novija
arheoloka istraivanja pokazuju da se prve kole javljaju u Sumeru(Akad). Prvi
profesionalni odgajatelj nazivao se umia, to je znailo brat, prijatelj, onaj koji pouava.
Uila su se slova, itanje, pisanje i razgovor o proitanom. Pisalo se na glinenim
ploicama.
5.
2.ROBOVLASNIKO DRUTVO(pisarske kole)-1450g Gutenberg
2.1 Indija (hindusi)
Hindusi su razvili poseban sistem kolovanja. Hinduski modeli kole su temeljni
modeli od kojih se kola u svijetu dalje razvijala. Uenje je bilo zasnovano na jogi i
meditaciji.
2.2 Kina (kineska kola)
Na prostorima Kine stvorena je sasvim drugaija kola. Ta kola je bila
najdemokratinija kola u cijelom starom svijetu, jer je omoguavala svima da stiu
znanja i vjetine. Uitelji su samo uili i pouavali uenike. Uenici nisu dobijali
svjedodbe, niti su se obavljali zavrni ispiti nego su to obavljale posebne komisije.
Osnovu odgoja sainjavala je etika. Naroito je bio razraen obiteljski odgoj. Odgojem se
trailo izvravanje obiteljskih dunosti, zatim da se ne kre dravni zakoni, ne vrijea
vlada, potuje uitelj, pomae drugima....Svaki graanin je mogao sticati obrazovanja na
svim stupnjevima u dravnim ili privatnim kolama. Postojale su osnovne, srednje kole i
sveuilita.
2.3 Egipat (Egipatska pisarna kola)
Prvenstveni zadatak odgoja bio je pomlaivanje sveenikog aparata pa su kole bile
osnivane uz hramove u veim gradovima. U kolama se izuavala geometrija,
astronomija, aritmetika, astrologija, javljaju se i prvi poeci medicine. U kolu se kree sa
otprilike 5 godina. Prvo se uilo itat i pisat, a pisali su crnom ili crvenom tintom. Pisalo
se na votanim tablicama, a kasnije na papirusu.
2.4 Grka (Atina i Sparta)
Najvii domet u razvoju kole u Antici postigli su Grci. Sparta i Atena su bile ne tako
prostorno udaljene jedna od druge, ali su geografske, ekonomske, politike, drutvene i
kulturne prilike bile vrlo razliite to je utjecalo i na odgojni sustav. Zajednika im je crta
to je odgoj bio namijenjen iskljuivo za djecu robovlasnika.
Atina
Na osnovu Aristotelovog uenja izvrili su klasifikaciju ontogeneze na etiri etape od
po 7 godina:djetinjstvo, mladost, zrelost i starost. Do 7 godina djeca su odgajana u
porodici. Djevojice su i dalje ostajale u kui pod majinim nadzorom da ue kuanske
poslove ali i uile su ih o pjesmi i plesu djeaci su odlazili u kolu. Pohaali su kole
gramatista i kitarista. U koli gramatista uili su itanje, pisanje i raunanje. Uitelj se
nazivao gramatist. Primao je plau od roditelja. U koli kitarista uili su sviranje na liri
kitari, pjevali lirske i epske pjesme, te plesali. S 13 godina djeaci su odlazili u
Palestre(kola borbe). Uili su i plivanje s ciljem da se razvije snaga i ljepota. Bogatiji su
svoju djecu slali u gimnazije. U njima se uila politika, filozofija, umjetnost. Cilj
Atenskog odgoja je bio kalokagatia-jedinstvo dobrote i ljepote, iz ega su se izvodili i
nastavni sadraji. Platon je otvorio svoju akademiju, a Aristotel visoku kolu gdje se
izuavala filozofija, etika, estetika, logika i prirodne znanosti.
6.
Sparta
Odgoj u Sparti je bio u rukama drave. Cilj je bio vojniki odgoj, kako bi mlade bila
spremna za ratovanje. Do 7 godine djeca su ostajala kod kue. Poslije 7 godine odlazila
su u javne odgojne ustanove gdje su ostajala do 18 godine. Najvea panja se poklanjala
tjelesnom vjebanju s ciljem da se tijelo razvije i ovrsne. ivot se odvijao kao u
vojnikom logoru sa slabom hranom i loom odjeom. Djeaci su uili i borbene pjesme i
muziku. U lov na robove(radi vjebanja u napadu na druge neprijatelje) ili su mladii u
dobi od 18-20g. Zvali su se efebi. Djevojke su se odgajale javno, pod dravnim
nadzorom. I one su uile borilake vjetine, pjevanje i ples.
2.5 Rim (elementarne gramatike i govornike kole)
Odgoj u starom rimu je bio pod utjecajem grkog odgoja. Prve elementarne kole,
pojavile su se u Rimu oko 5 st.p.n.e.gdje se razvijao domoljubivi odgoj. Uei ''zakone 12
ploa'' trebalo je razvijati i uvravati pravnu dravu da bi robovlasnici znali koristiti
svoja prava. Pored elementarnih kola osnivaju se i gramatike kole gdje se izuavao
latinski i grki jezik. Javljaju se i govornike kole, gdje se pored govornitva izuavaju
jo i filozofija, pravo, matematika i astronomija. Najznaajniji Ruski pedagoki teoretiar
bio je Mark Fabije Kvintilijan. U svom poznatom djelu ''Obrazovanje govornika'' iznosi
odgojni cilj i metode pouavanja.
3.FEUDALNO DRUTVO(srednji vijek i srednjovjekovne kole)
3.1 Pojava kranstva
Na razvoj srednjovjekovne kole odluujui utjecaj imalo je kranstvo. Kranstvo je
uvelo pojam demokratizacije kole, jer je kola bila dostupna svima, ne samo djeci
feudalaca nego i kmetova, koja su s djecom svojih gospodara mogla pohaati
samostanske i upne kole.
3.1 Samostanske kole
Ove kole u prvom stepenu su imale dva kursa:
1.scola interior-sprema novicijate za svetenike
2.scola exterio-kola za svjetkovni stale i puk
a)septem artis liberalis(dijalektika, retorika, gramatika, aritmetika, astronomija,
geometrija i muzika)
b)septem artes probitatis(sedam vitekih vjetina:jahanje, plivanje, gaanje kopljem i
strijelom, maevanje, lov, ah, sastavljanje stihova)
c)septem artis mechanicum(pomorstvo , trgovina, graevina, poljuprivreda, medicina,
kazalite)
Meutim da se uz sve ovo 1450g.nije pojavio Gutenberg sa izumom tiskom, ope
narodna puka kola iji je utemetelj J.A.Komenski ne bi bila ostvarena, budui da
potpuna demokratizacij osnovne kole nije zamisliva dok god ovjek ivi, radi i odgaja
se u pismoslovoj komunikaciji. Svi gradovi u Evropi imali su univerzitete:Bolonja,
Oxford, Pariz, Lisabon, Rim,Prag,Canbrigde, Be....
7.
4.KAPITALISTIO DRUTVO
4.1 Buroaska pedagogija 17 i 18st.
4.1.1.Jan Amos Komensky
Buroazija je za svoju djecu u gradovima otvorila gimnazije, srednje i vie strune
kole i sveuilita. Za djecu radnika, seljaka i siromanih zanatlija buroazija je otvorila
takav tip kola koje su se pripremale iskljuivo za proizvodnju, za razne djelatnosti.
Sadraj obrazovanja takve djece je bio siromaan. U 17st. Sa svojim pedagokim idejama
javlja se Jan Amos Komenski. Komenski je traio ope, besplatno i drutveno kolovanje,
vrstu organizaciju nastavnog rada, analiziranje potrebnih sadraja itd. Djeca su do 6
godina ostajala u porodici, od 6-12g. pohaala su kolu maternjeg jezika koja danas
odgovara naoj srednjoj nastavi, od 12-18g. gimnaziju gdje se izuavala gramatika,
retorika, etika, zemljopis. Od 18-20g. djeca su mogla pohaati akademiju koja je imala
teoloki, pravni i medicinski fakultet. Zahvaljujui Komenskom obrazovanje i otvorenje
kola se javlja kao veliki drutveni i pedagoki pokret, svojevrsna evolucija u odgoju.
4.1.2.Don Lock
Pie o odgoju razuma, tjelesnom i moralnom odgoju. On je detaljno obradio teoriju
tjelesnog odgoja. Vie je cijenio sposobnost da se neto umije nauiti nego kvantitet
znanja. Zalagao se za privatni odgoj, gdje bi nastavnik imao samo jednog uenika.
Nastavnik treba biti svjetski obrazovan i da ima sposobnost svladavanja samog sebe.
Poznato mu je djelo ''Misli o odgoju''.
4.1.3.an ak Ruso
Vjerovao je u mo prirode i slobodu ovjeka, po emu je sa svojim djelom ''Emil''
postao poznat u cijelom svijetu. Odgoj treba polaziti od djeteta onakvog kakvo ono jeste.
Dijete treba da ivi svojim ivotom. Prvi uitelj treba da bude priroda, zatim iskustvo, a
tek onda ljudi. Njegov Emil do 12g. ne ide u kolu, a kada u 12-toj krene u kolu, uenje
e se zasnivati na radoznalosti.
4.2.Pedagogija 19 stoljea
4.2.1. Karakteristike 19st.
Devetnaesto stoljee je bilo veoma bitno, to je stoljee stasanja mnogih znanosti,
irenja industrije...dolazi do znaajne diferencijacije, dolazi do porasta ope prosvjete.
Trai se besplatna, obavezna osnovna kola za sve, koja e ii ukorak s vremenom.
Utjecaj Pestalocijeva uenja vodio je demokratski orijentiranoj koli. To je stoljee
pedagokih klasika:Pestolacija, Frebela, Herbarta, Uinskog i Spensera.
4.2.2.Johan Heinrih Pestaloci
Svoje imanje pretvara u domove za sirotinjusku djecu i posveuje se odgoju. Smatrao je
da odgoj treba biti u funkciji promjena u drutvu. Odgoj treba biti opi za svu djecu i
pripremu za rad. Svako dijete posjeduje unutarnje sile i zadatak kole je da pokrene te
sile. Sadraj nastave treba se zasnivati na tri osobine;ime, broj i oblik. Poznata su mu
pedagoka djela ''Veernji satovi jednog pustinjaka'' ''Leonardo i Gertuda'' , a posebno
djelo ''Kako Gertuda pouava svoju djecu''. Govori o tri ovjekove sile: pamet, srce i
ruka.
8.
4.2.3.Fridrik Frebel
Ubraja se meu najmonije Pastelocijeve uenike i sljedbenike. Iao je u posjetu
Pastelociju i tamo ostao dvije godine. Uio je da odgoj djeteta treba biti u skladu sa
njegovim radom. Glavno mu je djelo ''Odgoj ovjeka''. Osnovao je zabavnik za djecu koji
je nazvao ''Djeiji vrti''. Posvetio se izradi djejih igraaka.
4.2.4.Uinski
Isticao je aktivnost kao bitnu pojavu kod djece, koju treba razvijati aktivnim uenjem.
Zalagao se za naelo zornosti u nastavi, a razradio je metodiku nastave materinjeg jezika.
Bio je od najveih metodiara i didaktiara.
4.2.5.Johan Fridrih Herbart
Smatra se osnivaem pedagogije kao nauke. Nakon zavrenih studija odlazi u Bern gdje
prihvaa Pastelocijeve odgojne metode. Kada se vratio u Njemaku poeo je iriti
njegove ideje(Pastelocijeve). Postao je poznat po svojim djelima:''Opa pedagogija''
''Opa praktina filozofija''. Osnovao je eksperimentalnu gimnaziju kao vjebaonicu s
domom. Tu je napisao psiholoka djela:'' Udbenik za psihologiju'' ''Psihologija kao
nauka'' ''Nacrt predavanja iz pedagogije''. U odgoju Pasteloci razlikuje tri glavna
podruja:upravljanje, nastavu i disciplinu. Najbolja sredstva upravljanja su autoritet i
ljubav. Nastava prolazi kroz 4 stupnja:jasnost, asocijaciju, sistem i metodu.
5.3.Pedagogija 20 stoljea
5.3.1.Karakteristike 20st.
Dvadeseto stoljee karakterizira mnotvo modernih pedagokih pokuaja u
''modeliranju'' kole. Zahtjeva se kola koja e se vie pribliiti ivotu, kola koja e
uenika stavljati u aktivan odnos prema uenju i okolini. U kolstvu tog doba oglasili su
se John Dexey i Georg Keretajner. G.Ketetajneru bio je ideolog pedagogije ''radne
kole'' u Njemakoj. On govori mnogo o vaspitanju karaktera. Pri vaspitanju karaktera on
prvenstveno istie vaspitanje vrste volje. On je htio da pomiri klasne suprotnosti u
Njemakoj. Po njemu radna kola treba da otpone jo u osnovnoj koli. Osnovna kola
daje djetetu osnovne vjetine:itanje, pisanje, raunanje, prije svega spretnost u runom
radu. Poznat je u istoriji kolstva po tzv.produnim kolama, koje je organizovao prije
svega za radniku omladinu. Ameriki pedagog Dexey(Djuji)predstavnik filozofije
pragmatizma. Odgoj treba zasnivati na praktinim aktivnostima uenika u neposrednoj
ivotnoj stvarnosti, pri emu treba uvaavati djeije interese, sklonosti i nagone. Otro je
kritikovao staru kolu, on je protiv razreda, protiv nastavnog sata i protiv klasine podjele
gradiva. Otvorio je prvu eksperimentalnu kolu u ikagu sa svojom enom. Pragmatizam
tvrdi da objektivna istina ne postoji ve samo ono to je korisno za pojedinca.
Javlja se mnotvo razliitih pedagokih smjerova(individualna,socijalna, aksioloka,
moralna, umjetnikog odgoja....)
To je vrijeme nastanka eksperimentalne pedagogije:August Lay Meuman, A. Binet, E.
Thorndike......
Znaajno za sve ove smjerove,da ponekad jedni drugima, proturjee , da zastupaju
sasvim razliita gledita, da je naao klju svih naih problema, a svaki se pribliava istini
13.
4.BUDUNOST KOLE
Budunost kole je u sljedeim promjenama:
-transformacija kole u insituciju koja e uvaavati uenikove individualne mogunosti
-privatne i dravne kole-vea mogunost izbora
-upotreba interneta doivjet e pravu ekspanziju
-vea povezanost izmeu kole i promjena u drutvu:kola e postati99edukativna
zajednica''uenika i roditelja
-nastavnik mjenja svoje uloge:organizira, promatra, podrava, razvija otvorenu
komunikaciju
-u nastavnim programima biti e integrirani novi sadraji: odgoj za ljudska prava, odgoj
za mir, toleranciju, za ouvanje okoline....
-obrazovanje u budunosti najvie operira sa sljedeim terminima:ope i struno
obrazovanje,kompjuterska tehnologija, ''nekolske institucije'', slobodno vrijeme,
permanentno obrazovanje, televizijska nastava, ivot i uenje ispred ekrana itd.
-obrazovanje e za pojedinca u budunosti imati vee znaenje (postojat e vie kolskih
sistema i veliki broj kolskih programa).
-kolu e zahvatiti multimedijalnost, pojavit e se novi profili nastavnog osoblja.
5.ALTERNATIVNI KOLSKI SUSTAVI KOLE
Alternativne kole krajem 20 stoljea izlazi s modernijim programima koji uenicima
daju aktualna znanja. Takvi uenici provode u koli cijeli dan i imaju velike mogunosti
da zadovolje svoje interese, elje . pored obaveznih sadraja, uenici mogu i sami birati
sadraj. Nastava je u formi dijaloga, igre, zabave i sl. Nain sticanja znanja polazi od
potreba i mogunosti svakog uenika posebno. Opa karakteristika alternativnih kola je
u tome da: uvaavaju individualizaciju uenika, uenje putem igre i slobode izbora
uenika i suodgovornosti uitelja, uenika i roditelja za rezultate rada.
5.1.Freneov pokret
Dosta je prihvaen Freneov pokret, nazvan po njegovom zaetniku Selesten Freneu.
Ovaj uitelj je sa svojim uenicima izraivao zidne novine, radio u vrtu, uvaavao
njihove elje i interese, a najvei dio gradiva izuavan je putem prepiske s drugim
kolama. Ovdje se nastavni predmeti ne izuavaju kao u tradicionalnim kolama, nego su
zamijenjeni sadrajima iz ueg i ireg djejeg okruenja.
Udbenike, potrebne tekstove prave sami uenici. Djeca su u prilici samostalnog i
timskog sticanja znanja. Zastupljeni su razne proslave roendana, nastava u vrtu,
dvoritu, umi, na njivi isl.
5.2.Montesori sistem
Razvija se pod utjecajem svoje utemeljiteljice Marije Montesori, djejeg lijenika i
psihijatra. Ona je u djejim bolnicama zapoela s mirnim nainom poduavanja sa
djecom koja su bila odrasla za kolu. U Rimu je osnovala djeji dom za djecu
predkolske dobi. Uradila je dosta materijala pomou koga je sa djecom u igri razvijala
motoriku, osjet dodira. Za svaku dob djece postojao je i odgovarajui materijal.
Djeca samostalno biraju materijal i njime rukuju prema svojim eljama. U ovom
sistemu djeci se nita ne namee. Ona sam biraju sredstva i nain rada. Djeca sve sama
izvravaju ali zato na raspolaganju moraju imati sav potreban materijal.
14.
5.3.Waldofske kole
Njihov utemeljitelj je Rudolf tajner. 1919g.kola je poela djelovati pod patronatom
vlasnika tvornice cigareta. Trebalo je imati posebnu kolu za djecu radnika koji ostaju u
tvornici po cijeli dan u kojoj bi djeca svih uzrasta imala skrb, odgoj i uenje. Vlasnik
tvornice je gledao svoje interese. Cilj mu je bio da zaposleni to manje odsustvuju sa
posla. U ovim kolama se polazi od djeteta, od toga da se ispita ime je obdareno i to
ono moe sve postii. Za rad u ovim kolama potrebni su kreativni nastavnici za
izvoenje nastavnog i vannastavnog rada za svih 12 razreda (osnovna i srednja kola).
kola koju je osnovao Rudolf ima sve vie pristalica u svijetu. Uenici u njima stiu
produbljeno znanje iz nauke o ovjeku, odgajaju se tjelesno, intelektualno i estetski. U
ovoj koli nema ponavljanja razreda. Oni uenici koji na vrijeme ne postignu
odgovarajue rezultate upuuju se na dodatne teajeve.
5.4.Jena plan u evropskim zemljama
Krajem 20st.pojavljuju se i novi odgojni ciljevi. Bilo je vano kako se mladi osjeaju u
vrijeme viegodinjeg boravka u koli. Takvi se odgojni ciljevi nisu mogli ostvariti u
nastavi u razrednim odjeljenjima. U tim su odjeljenjima sva djeca priblino iste starosti,
ali veoma razliitih potreba i interesa. Zbog toga tragalo se za novim organizacijskim
oblicima rada u koli. U okviru tih nastojanja zapaene rezultate postigao je Peter
Petersen u gradiu Jeni.
Peter Petersen
Ukljuio se u aktivnosti kolskih reformi. Bio je angaovan kao savjetnik jedne
gimnazije, zatim kao pomoni uitelj pedagogije i psihologije na enevskoj uiteljskoj
koli. Radio je kao upravitelj i uitelj u prvoj njemakoj vioj koli. Petersen je u kolskoj
praksi koristio svaku priliku da izvodi metodike eksperimente u svom odjeljenju sa
malim brojem uenika. Prilika da svoje pedagoke ideje cjelovito implementira u kolsku
praksu pruila se Petersenu u koli u Jeni.
Osnove Petersenove teorije nastave
Zalae se da kola postane kola obitelji. To znai da kola ima zadau nastaviti
obiteljski odgoj pruajui ugodu obiteljske atmosfere. Da bi ostvario svoje ciljeve
socijalnog uenja tj.odgojne ciljeve, Petersen formira odjeljenske zajednice od uenika
triju godita(kolskog godita). U svojoj teoriji nastave Petersen istie ulogu igre i rada, a
posebnu panju posveuje razgovoru. Razgovor se odvija redovito u krugu-djeca sjede u
stolicama da bi se stalno gledali licem u lice za razliku od sjedenja u ostalim kolama.
Jena plan u Amsterdamu
U Amsterdamu je osnovana kola za katoliku nastavu koja radi prema modelu Jenaplana. kola je ureena kao zajednica djece, uitelja i roditelja u kojoj je uenje sastavni
dio ivota. U koli se nastoje stvoriti pogodnosti koje dijete ima kod kue. To se postie
stalnom suradnjom uitelja i roditelja te angairanju roditelja kao pomagaa. Skupina
djece u jednom odjeljenju sastavljena je od djece razliite dobi i sposobnosti. U mlaoj su
15.
Petersen na Majni
To je jedna kola na podruju Frankfurta. Osnovana je kao narodna i realna kola koja
radi prema koncepciji Jena-plana. Unutarnju organizaciju kole istiu osnovne odrednice
poznate kao Jena-plan. To znai da je vano odgojno djelovanje, a ne samo sticanje
znanja. Prvu skupinu ine uenici prve godine kolovanja koji su upisali se uenici 2,3 i 4
razreda. Ti uenici e prei u sljedeu skupinu ako su sposobni itati glatko i s
razumijevanjem, ako poznaju 4 osnovne raunske operacije i mogu rjeavati tekstualne
zadatke. Uenici koji uspjeno zavre desetu godinu ''gimnazijskog''programa mogu
nastaviti kolovanje u nekoj drugoj gimnaziji. Roditelji su esto i rado vieni u koli. Za
njih se organizuju razgovori, sastanci i druenja. Mogu i prisustvovati nastavnim
aktivnostima.
7.PROMJENE NA RAZINI KOLE
Trai se humanistiko obrazovanje koje bi bilo u funkciji svakog pojedinca. Postavljaju
se konkretni ciljevi:
-osigurati izgradnju instrumentalnih spoznaja, prvenstveno itanje,
-posveuju posebnu panju praktinom aspektu, osamostaljenju usvojenih znanja.
Nadmoena trijada
Novu kolu moemo oznaiti sa dvije vane karakteristike:otvorenost i primjerenost
doivotnom obrazovanju. Njena je glavna uloga u podrci subjektu koji ui. Njemu ona
mora ponuditi viestruki izbor mogunosti uenja.
TEMA broj 5
1.PROFESIONALNA KOMPETENTNOST UITELJA:STICANJE,
RAZVIJANJE I USAVRAVANJE
1.1.Esej-test: kako sebe zamiljam kao budueg uitelja?
1.2.ta je uitelj?
Uitelj nije samo predava, nego je i odgajatelj, njegov utjecaj na uenike je vrijedno
odgojno sredstvo i nije ga mogue nadoknaditi drugim utjecajima. Uitelj mora biti:
-moralna, cjelovita, stabilna linost,
-obrazovan, kulturan, opeobrazovan,
-dobar strunjak-struno osposobljen tj.kompetentan za odreenu nastavnu oblast,
-mora posjedovati pedagoku kulturu (ovladati osnovama pedagoke prakse),
-pozitivan odnos prema ljudima, optimizam, ljubav prema poslu,
-da posjeduje ugled i autoritet.
Uitelj je: uenik, voditelj, inspirator, umjetnik, glumac, kreator, borac, vizionar, sanjar,
organizator, reiser, realista, programer, scenarist, araner, koordinator, dijagnostiar i
terapeut, mentor, savjetodavac, suradnik, istraiva, inovator, evaluator, planer.
1.3.ta ini njegovu profesionalnu kompetentnost?
-Pojam kompetentnosti
-Elementi profesionalne kompetentnosti uitelja
Kompetentan(lat.Connpetens) nadlean, mjerodavan, osposobljen, sposoban,
kvalificiran, odgovoran za neto.
16.
Elementi koji ine profesionalnu kompetentnost uitelja su:
Adekvatna motivacija za profesiju
Sposobnosti
Svojstva linosti
Znanja
Opu kulturu
Informiranost
Profesionalnu zrelost
Spremnost za stalno uenje, mijenjanje i usavravanje.
1.4.Komunikacija, interakcija i kooperacija uitelja sa djecom
Komunikacija-razgovor
Interakcija-uspostaviti dijalog
Kooperacija-zajedniki rad sa djecom
U komunikaciji, interakciji i kooperaciji sa djecom neophodno je da uitelj bude:
-senzibilan,
-kreativan,
-integrativan (da uenici slobodno govore svoje ideje bez pritiska),
-otvoren,
-hrabar,
-alternativan,
-srdaan,
-vedar,
-odluan,
-empatian (npr.ja znam kako se ti osjea),
-osjeajan,
-demokratian,
-fleksibilan,
-tolerantan (prihvata razliitosti kod djece , ljudi),
-osoba koja doivljava sebe,
-osoba koja je kritina prema sebi,
-osoba koja izgrauje sebe.
1.5.Komunikacija, interakcija i kooperacija uitelja sa roditeljima
U komunikaciji, interakciji i kooperaciji sa roditeljima neophodno je da uitelj bude:
-prijatelj,
-suradnik,
-savjetnik,
-instruktor (pomae roditelju kako da kod kue pomae djetetu),
-konsultant,
-informator.
1.6.ta ini profesionalnu kompetentnost uitelja?
Profesionalnu kompetentnost uitelja ine odgovarajui nivoi obrazovanja:
-pedagoki,
-psiholoki,
-didaktiki,
-metodiki,
-opi i posebni.
17.
2.LIK UITELJA U ODGOJNO-OBRAZOVNOM RADU
2.1. Prouavanje lika uitelja (pedeutologija)
Linost uitelja je klju za uspjeno izvravanje kolskog programa. Mnogi faktori
utiu na uiteljevo pravilno postupanje sa djecom. Svakako da su uiteljeva sredina,
obrazovanje, vjetina i iskustvo od veoma velikog znaaja, ali su od istog, ako ne i veeg
znaaja, linost uitelja i njegovo razumijevanje samog sebe. Uitelj koji sebe razumije,
koji je svjestan svojih slabosti, ali i svojih snaga, posjeduje zdrave temelje za rad sa
djecom.
Pedeutologija-znanstvena disciplina
Pedoutologija je pedagogijska disciplina koja se bavi prouavanjem profesije uitelj.
Svaka osoba nije podjednako sposobna za obavljanje uiteljske funkcije. To znai da bi
se uitelj trebao odlikovati ne samo dobrim fizikim i mentalnim zdravljem, nego i
razliitim drugim osobnim kvalitetama i pedagokim osobinama. Svrha pedeutologije kao
pedagogijske discipline je da se uitelju tijekom kolovanja i u procesu permanentnog
obrazovanja i usavravanja omogui stjecanje sustavnih znanja o funkciji uitelja,
osobinama o radu u odgojno-obrazovnom procesu.
Otuda je mogue izdvojiti tri osnovna zadatka pedeutologije:
1.omoguiti uiteljima da psiholoke spoznaje o linosti, initeljima razvitka linosti
povezuju sa svojim radom, usavravanjem i odnosom prema sebi;
2.poticati prakticiranje ispravnog kvalitetnog odnosa prema drugima: prema uenicima,
roditeljima, kolegama i drugima;
3.omoguiti upoznavanje uitelja sa specifinostima uiteljske profesije.
Pri koncipiranju programa pedeutologije sadraji se mogu razvrstati u tri ira podruja:
Osobine uitelja
Profesionalno obrazovanje i permanentno obrazovanje i struno usavravanje
Norme i obaveze specifine za odgojno-obrazovnu djelatnost.
Osobine uitelja:linost, initelji razvitka linosti, line osobine uitelja-tipologija
linosti uitelja; pedagoke osobine uitelja-stil rada uitelja, meuljudski odnos,
specifinost odnosa uitelj-uenik, elementi uspjena odnosa, interakcija i komunikacija;
psihohigjena uiteljskog poziva- radna optereenost i zamornost uiteljskog poziva,
organiziranost uiteljeve radne sredine i osobnog ivota.
Profesionalno obrazovanje, permanentno obrazovanje i struno usavravanje:
ope, struno, pedagoko-psiholoko obrazovanje, pedagoka funkcija uitelja,
metodika funkcija uitelja, uitelj i tehnologija nastave, uiteljeva funkcija u razliitim
oblicima odgojno-obrazovnog rada izvan nastave, korelacija povezanosti izmeu
strunog, pedagoko-psiholokog obrazovanja i uenikova rada i uspjeha.
Norme, obaveze i specifinosti odgojno obrazovne djelatnosti: deontologija(deongr.-to treba initi; logos gr.-znanost)-ukupnost etikih normi i obaveza u odgojno-
18.
Carl R.Rogers (Roders 1985) naglaava da sljedee osobine nastavnikove linosti i
kvalitete njegovog rada utjeu na stvaranje klime u kojoj se odvija uenje koje dovodi do
unutranjih promjena su:
Suoavanje s problemom
Kongruentnost nastavnika(biti nastavnik onakav kakav jesi bez maske,
principijelan, objektivan, pravian)
Bezuvjetna naklonost-postigne naklonost uenika zbog njegovog demokratskog
odnosa prema svima
Empatiko razumjevanje
Doivljaj uenika-onako kako uenici doive nastavnika
Svojstva uspjenih nastavnika(R.A.Magoon):
Fleksibilnost-spremnost nastavnika da se prilagoava
Empatinost-sposobnost suosjeanja sa drugima, stav prihvaanja drugih onakvih
kakvi jesu
Personalizirani stil
Kreativnost-potie originalne ideje, rjeavanje ideja na neobian nain
Komunikativnost-imati sposobnost komunikacije znai imati sposobnost ostvariti
dobre odnose sa drugim ljudima
Strunost
Savjesnost
Odgovornost
Osjetljivost-osjetljivost za tuu tugu, radost
Leernost-stvaranje atmosfere gdje nema straha
Smisao za humor
2.2.Stavovi nastavnika i interakcije u razredu
Suvremeni pristup locira odgoj i obrazovanje u dinamian i sloen interacijski odnos
izmeu nastavnika i uenika, u kojem ovisno o uzrastu, mogunostima i sposobnostima
uenika treba da se izmjenjuje pozicija subjekta i objekta u odnosu. U praksi se najvie
susreemo sa dvije krajnosti, ili je uenik uvijek u poziciji objekta ili je postavljen u
poziciju subjekta. Uenik mora osjetiti da moe slobodno izraziti svoje miljenje, da
nastavnik potuje to miljenje. Da bi nastavnik doveo uenika da to osjea on mora
poticati uenika na izraavanje vlastitog miljenja, razvijati ideju uenika, u konfliktnim
situacijama nastavnik treba omoguiti ueniku da izrazi svoje miljenje.
2.3.Socijalna reverzibilnost u razrednoj komunikaciji
razlika. Prije svega svi su ljudska bia. Svi imaju ljudske karakteristike, ljudska osjeanja
i ljudske reakcije. Sva djeca osjeaju uzbuenje kada zaista neto ue, a dosadu kada to
ne ine. Svako dijete moe da se naljuti i eli da se osveti, ona i tite svoja ljudska prava.
Kako razrijeiti spor izmeu autoritarnosti i popustljivosti
Dugo vremena postoje kontraverzna miljenja o tome da li kole treba da budu vrste ili
popustljive, tradicionalne ili konzervativne. Ovo jo uvijek nije razrijeeno. Stalno se
pojavljuje fundamentalno pitanje koje zanima roditelje i nastavnike. Oni koji podravaju
strogost i vrst stav ele da odrasli kontroliu i usmjeravaju mlade ljude koristei svoju
mo i autoritet.
20.
Oni koji zagovaraju popustljivost i slobodu za djecu u kolama nesvjesno se opredjeljuju
za takve uslove u kojima je uenicima doputeno da koriste svoju mo i time
nastavnicima zagoravaju ivot. Nastavnici e nauiti kako da uspostave i odre pravila i
red u odjeljenju bez upotrebe moi.
3.2.Tolerantni i netolerantni nastavnici
Model efikasnog uenja izmeu uenika i nastavnika
Veina nastavnika zapoinje svoj profesionalni ivot sa idejom da e iskusiti radost
uspjeha, ali umjesto toga kolski ivot postaje pun nesloge, mjesto gdje su nastavnici
suprotstavljeni uenicima i sve to lii na borbu za opstanak. Kada nastavnici doive
razoarenje pokuavaju da shvate ta se to dogodilo. Ponekad okrivljuju nastavnike,
savjetnike, direktore, a najgore je kada okrivljuju sebe, smatraju da nisu stvoreni da budu
nastavnici. Mnogi budu obeshrabreni, naputaju profesiju. Sindikat prosvjetnih radnika
rijetko uspijeva da rijei problem. Oni su zadueni za poboljanje radnih uslova,
poveanje plae, ali nastavnici i dalje ostaju frustrirani.
ta je dobar odnos izmeu uenika i nastavnika?
Dobar je ako postoji:
-otvorenost (tako da je lako biti direktan i iskren jedan prema drugom)
-brinost (kada svako zna da ga onaj drugi potuje)
-meuzavisnost (to je suprotno od zavisnosti)
-samostalnost (koja doputa da svako razvije svoju jedinstvenost, kreativnost i
individualnost)
-uzajamno zadovoljenje potreba (tako da nijedna potreba nije zadovoljena na raun
potrebe onog drugog)
Kako posmatramo odnos izmeu nastavnika i uenika?
Postoji model koji nastavnici lako mogu koristiti i razumjeti u svakodnevnom
pronalaenju odgovarajueg ponaanja u odreenoj situaciji. Sve to uenik moe da
uradi i kae nalazi se u pravougaoniku. Drugi nain da razmiljamo o pravougaoniku
jeste da razmislimo da je to prozor kroz koji posmatramo uenika.
-uenik mirno radi
svoj zadatak
-uenik pomae
drugom ueniku
-uenik je buan i
ometa druge
21.
Sutinska razlika izmeu tolerantnih i netolerantnih nastavnika
Oni nastavnici koji imaju tendenciju da kritikuju uenici ih doivljavaju strogim, te ih
izbjegavaju. Slika 1. prikazuje netolerantnog nastavnika, a slika 2.tolerantnog(za njega je
vei broj ponaanja uenika u oblasti prihvatljivog)
prihvatljiva ponaanja
neprihvatljiva ponaanja
Slika 1.
prihvatljiva ponaanja
neprihvatljiva ponaanja
slika 2.
22.
RAZREDNO-NASTAVNA KLIMA KAO ZAVISNA VARIJABLA
Na nastavno-razrednu klimu pored unutranjih faktora(stepen organizacije
nastave,interpersonalni odnosi subjekta, starosna dob uenika, razred koji pohaaju, broj
uenika u razredu..) utiu i vanjsku faktori.a to su:kolska sredina, arhitektonsko
obiljeje, unutranjost prostora, organizacijska obiljeja, obiljeja nastavnika i obiljeja
uenika.
1.kolska sredina(prirodna i drutvena)drutvena sredina-ugled kole,briga za njen
razvoj, ugled prosvjetnih radnika; prirodna sredina-tj.prirodni uslovi za rad
kole(lokacija, komunikacija, buka, praina ,vjetar, sunce...)
2.arhitektonsko obiljeje-radi se o kolskom prostoru i kolskoj zgradi. Danas sve vie
ima pristalica za formiranje fleksibilnog kolskog prostora. Provode se u dva koncepta:
-djelomino fleksibilan kolski prostor
-potpuno fleksibilan kolski prostor.
3.unutranjost prostora,njegova urednost-bitno za nastavnu klimu. Uionice koje su
neuredne, obljepljene neadekvatnim crteima, iarane klupe, prljavi zidovi...su
neprivlani za uenje za razliku od suprotnog.
4.organizacijska obiljeja- unutranja i vanjska organizacija donosi dobre rezultate i
moe govoriti o pogodnoj radnoj emocionalnoj klimi, a ako vlada stanje, nepotuju
kolsko zvono, buka za vrijeme nastave moe se govoriti o gore navedenom.
5.obiljeja nastavnika-nastavnici se meusobno mnogo razlikuju, po karakteru,
socijalnom statusu, u koli i okruenju, strunosti, opoj kulturi...
6.obiljeja uenika-broj uenika, razredni stupanj, psihofizike osobine, odreuju klimu
u razredu i koli..
4.UITELJ-NASTAVNIK-PROFESOR
Uloga uitelja
Nove funkcije kole podrazumijevaju i nove uloge nastavnika. Te uloge su sljedee:
-pouavanje uenika u svrhu sticanja znanja, vjetina-uloga obrazovatelja
-pouavanje uenika u svrhu usvajanja vrijednosti, stavova, navika-uloga odgajatelja
-sudjelovanje u procesima razvoja kole,tj.razvoju procesa obra. i odgoja-razvojna uloga.
Funkciju nastavnika moemo promatrati na dvije razliite ravni: s tradicionalne ravni i
ravni suvremenosti. U tradicionalnoj koli nastavnik je bio mentor, posrednik izmeu
nastavnih sadraja i uenika. Uenik je bio objekt. Pod suvremenim nastavnikom su
zadaci koje treba realizirati. To su:
Pestalocijevih ideja 1847 u Cirhu otvorena je enska uiteljska kola, ali nije imala ake
pa je za tri godine zatvorena. Prva enska uiteljska kola otvorena je u Francuskoj 1881
godine. U Zagrebu su sestre milosrdnice u svome samostanu otvorile prvu privatnu
kolu(ensku) 1851g. Dravna enska uiteljska kola otvorena je u Zagrebu 1882g. Prva
uiteljska enska kola ta vrijeme turske vladavine u BiH bila je enska kola Stake
Skenderove, osnovana u Sarajevu 1857-1878. od 1871 milosrdne sestre dolaze iz Zagreba
pa se privatne enske kole otvaraju u Sarajevu, Banjaluci..
25.
TEMA broj 6
ZRELOST ZA KOLU
Brojna istraivanja u razvojnoj psihologiji pokazala su da postoji optimalno vrijeme
uenja pojedinih vjetina, koje su psiholozi nazvali ''kritinim vremenom za uenje''.
Rezultati uenja nee se pokazati ako se uenjem pone prije nego je postignut odreen
stepen zrelosti ivanog sistema i organizma. Krene li dijete u kolu u pravo ''kritino''
vrijeme a uenje i druge aktivnosti nee biti problema. Izrazi ''zrelosti'' i
''pripremljenosti'' upotrebljavaju se kao sinonimi , iako je pripremljenost adekvatnija
rije. Zrelost je rezultat procesa sazrijevanja koji je bioloki uvjetovan, dok
pripremljenost ukljuuje znanja, iskustva kao i motivaciju. Mi emo koristiti izraz
''zrelost za kolu''.
Zakonom se propisuje hronoloka dob kada djeca moraju krenuti u kolu. Kod nas je to
navrenih est godina. Kriterij hronoloke dobi se pokazuje nepouzdanim, jer ima djece
kojoj program nije primjeren, tako da su trebali krenuti godinu ranije ili kasnije. Zrelost
se posmatra sa vie aspekata: fizika, intelektualna i emocionalno-socijalna.
Fizika zrelost
Fiziki zrelim djetetom se smatra dijete koje je zdravo i zadovoljava standarde za
visinu, teinu i tjelesne proporcije. Ona podrazumijeva i normalno funkcioniranje
osjetnih organa, normalan sluh i vid. Podrazumijeva da dijete nema potekoa u stajanju,
kretanju i sjedenju.
Intelektualna zrelost
Podrazumijeva adekvatnu govornu razvijenost, razvijenost opaanja, miljenja i
pamenja. Ta ''adekvatnost'' se ogleda u nainu na koji dijete posmatra svijet oko sebe.
Dijete treba da je realistiki usmjereno,tj.da ima orijentaciju u vremenu i prostoru. Kod
djeteta treba da je razvijen govor, da razumije govor drugih, te da moe drugima
saopavati svoje misli. Da se u procesu miljenja slui osnovnim misaonim operacijama,
analizom, sintezom, apstrakcijom i generalizacijom. Od djeteta se zahtijeva i
koncentracija panje.
Emocionalna zrelost
Podrazumijeva da je dijete steklo emocionalnu stabilnost i kontrolu. To znai da
posjeduje odreenu razinu tolerancije na frustraciji koja e mu omoguiti da ustraje u
kolskom uenju i onda kada mu ba i nije zanimljivo. Emocionalno nezrelo dijete lako
gubi motivaciju i teko podnosi kolsku disciplinu. Sve to dovodi do slabije socijalne
28.
TEMA broj 7
INTEGRACIJA DJECE S TESKOAMA U RAZVOJU U O. -STRUNE I
DRUTVENE ODREDNICE
Integracija djece s tekoama u razvoju obavezna je prema zakonu od 1975 god.(SAD).
Sva djeca od 3-21 god.obuhvaena su kolovanjem u zajednikim kolama do najvieg
stupnja. Namjera je da se takva djeca smjeste u ''najmanju ograniavajuu sredinu''. kola
je obavezna izraditi pojedinani obrazovni program u emu sudjeluju uitelj, pedagog,
psiholog i roditelj.
Struktura populacije djece s tekoama u razvoju
-ispodprosjenim intelektualnim funkcijama(lako,umjereno,tee i teko mentalno
retardirane osobe)
-oteenje vida(sljepoa i slabovidnost)
-oteenje sluha(gluhoa i nagluhost)
-poremeaj u motorici
-poremeaj u ponaanju na organskoj podlozi,emocionalna neuravnoteenost
(hiperaktivnost)
-oteenje govora i glasa(mucanje i tepanje)
-viestruka oteenja.
Svaka od navedenih vrsta ima zahtjeve:
-primjenu specifinih odgojnih i rehabilitacijskih postupaka
-primjenu specifinih sredstava,pomagala i opreme
-osposobljeno defektoloko-rehabilitacijsko osoblje.
Uenici s usporenim kognitivnim razvojem koji intelektualno funkcioniraju na
razini (lake) lake mentalne retardacije
Mentalna retardacija je stanje u kojem je intelektualno funkcioniranje znatno ispod
prosjeka, to se oituje u razvojnom razdoblju i za koje je tipina neprimjerenost
adaptivnog ponaanja. Stupnjevi mentalne retardacije su:
-laka mentalna retardacija
-umjerena mentalna retardacija
-tea mentalna retardacija i
-teka mentalna retardacija.
Laka mentalna retardacija 50-69 IQ, praena je blaim odstupanjima u psihomotornom,
govornom, socijalnom i emocionalnom razvoju. Ta djeca su sposobna za odgoj i
-prijevoz i pratnju
-suradnja s roditeljima.
Od tehnikih i nastavnih pomagala treba osigurati:
-tablicu i ilo za pisanje Brailleova pisma
-stroj za pisanje
-raunarsku spravu za slijepe
-pribor za reljefno crtanje
-Brailleovu slovaricu
-tap za slijepe.
Jako su bitna naela taktilne zornosti, koji podrazumijeva uenje putem neposrednog
taktilnog promatranja, naelo individualizacije te svjesne aktivnosti.
30.
Za slabovidnu djecu potrebno je osigurati:
-udbenike sa uveanim crnim tiskom,
-crtee koji ne smiju biti pretrpani pojedinostima,
-naoale, povealo...
Uenici sa oteenjem sluha
Ovdje spadaju gluha i nagluha djeca. Gluhoom se smatra gubitak sluha od 81 decibela
i vie. Gluhou dijelimo na:
1. gubitak sluha bez usvojene vjetine glasovnog sporazumijevanja
2. gubitak sluha s usvojenom vjetinom glasovnog sporazumijevanja.
Nagluhou se smatra oteenje sluha od 25-80 decibela. Ona se dijeli na:
-laki,
-umjereni i
-tei gubitak sluha.
Pri ukljuivanju u redovnu kolu, uenik s oteenjem sluha trebao bi imati razvijen
govor da moe komunicirati. Nastavnik treba upoznati sluni, intelektualni, socijalni i
emocionalni status uenika. Ovakvi uenici bi trebali sjediti u prvoj klupi. Nastavnikovo
lice treba biti osvijetljeno i okrenuto prema ueniku. Ne treba hodati po razredu i
govoriti, kao svi okrenuti lice ploi. Treba koristiti individualizirani rad i pisani oblik
provjere znanja.
Uenici sa organskim uvjetovanim poremeajima u ponaanju
Meu djecom sa smetnjama u razvoju, po svojoj se sloenosti istiu djeca s organskim
uvjetovanim poremeajima u ponaanju koji su posljedica ozljede mozga. Rezultati toga
mogu biti:poremeaj percipiranja, miljenja i emocionalnog ponaanja. Osnovna tekoa
te djece je uenje. U ranoj dobi ta djeca pokazuju poremeaj u ponaanju: hiperaktivnost i
emocionalna labilnost. Polaskom u kolu otkrivaju se potekoe u:
-itanju
-apstrahiranju
-percipiranju dio-cjelina.
Hiperaktivnost moe biti:
1. SENZORNA HIPERAKTIVNOST(hiperaktivno djeluje na nebitne podraaje:
pokret,boja, zvuk)
-psiholog
-lijenik.
Zadae strunjaka:
DEFEKTOLOG:
-upoznaje dijete
-prouava djetetovu dokumentaciju
-daje strunu pomo.
32.
UITELJ:
-prouiti dokumentaciju o ueniku
-treba pripremiti uenike da prihvate uenike s tekoama
-treba raditi s roditeljima drugih uenika
-utvruje programske sadraje
-treba primjenjivati individualizaciju
-suraivati sa defektologom
-voditi zakljuke.
PSIHOLOG:
-upoznati dokumentaciju
-razgovarati s djetetom
-savjetovati se s uiteljem, defektologom.
PEDAGOG:
-upoznaje dokumentaciju
-sudjeluje u izradi programa
-sudjeluje pri izvjeu.
Priprema uenika za prihvaanje uenika s tekoama u razvoju
To je vrlo odgovoran i osjetljiv posao. Primjereni razgovori trebali bi uenike navesti na
prihvaanje spoznaje o postojanju uenika koji se razlikuju od njih. to su uenici
hronoloke dobi nie tee im je objasniti. U takvim okolnostima moda je dovoljno
istaknuti da nekim uenicima treba neke sadraje vie puta ponoviti kako bi ih usvojili,
da neki uenici ne vide dobro, ne uju i sl. Mala djeca su sklona ruganju a neka
izraavaju previe zatitnikih stajalita.
Priprema uitelja za rad s uenicima s tekoama u razvoju
Obavjetenje uitelja o uenikom oteenju, njegovim mogunostima i potrebama,
vano je za motivaciju uitelja. U trenutku kada se uenik upisuje u redovnu kolu, uitelj
treba imati potpuni uvid u niz objektivnih strunih argumenata o zrelosti. Ako je u pitanju
uenik s oteenim sluhom, uitelj treba znati kakav je njegov sluni status, kada je
nastupilo oteenje i sl., kakva mu je socijalna i emocionalna zrelost. Ako je rije o
oteenju vida treba se upoznati sa stupnjem oteenja i sve kao i kod sluha. Kada je u
33.
TEMA broj 8- Irmino
TRI ASPEKTA ODGOJA
Imamo tri aspekta odgoja:
1. drutveno-generacijski aspekt-odgoj kao pojava
2. individualni aspekt razvoja linosti-odgoj kao proces
3. interakcijsko-komunikacijski aspekt-odgoj kao djelatnost
1.Drutveno-generacijski aspekt
Odgoj s ovog aspekta definiemo kao prenose iskustava, znanja i socijalnog nasljea sa
starijih na mlae.
2.Individualni aspekt odgoja
Odgoj sa ovog aspekta moemo definisati kao svjesno i namjerno djelovanje odnosno
samodjelovanje na razvoj fizikih i psihikih osobina linosti pojedinca.
3.Interakcijsko-komunikacijski aspekt odgoja
Odgoj sa ovog aspekta definiemo kao odnos subjekta u nastavi ucenika i uitelja koji se
odvija u naizmjeninom zauzimanju pozicije subjekta i objekta, a ije ostvarenje ovisi o
mogunostima, odnosno osposobljenosti svakog sudionika.
FAKTORI USPJENOSTI MEULJUDSKOG ODNOSA
Meuljudski odnosi zavise od vie faktora, mi emo izdvojiti tri:
socijalnu percepciju
emocionalne stavove
empatiju
Socijalna percepcija
Socijalna percepcija je meuzavisno percipiranje osoba u socijalnoj situaciji. U
percipiranju druge osobe moe se poi sa dva gledita:
- vlastito gledite- da drugi doivljavaju i posmatraju svijet kao ja; tj.stojimo na vlastitom
stajalitu i traimo od drugih da imaju istu sliku svijeta oko nas to je egoistiko gledite,
gdje nastavnik mora posmatrati uenike sa svih gledita.
- slinosti gledita- tj.gledite da su drugi slini meni tj. Imaju slino miljenje o svietu
oko sebe to iskljuuje razliitosti.
35.
Emocionalni stavovi
Zauzimanje stavova u odnosu ovisi i ponaanje osobe koje su u njemu.
1.pojam i komponenta stava
Stav i njegove komponente
Stav- tendencija koja usmjeruje nae ponaanje
Komponente stava:
-spoznajna-znanje
-emocionalna-osjeaj,emocija prema
-motivacijska-poticaj za ponaanje
Emocionalna komponenta je bitna za vrijednost, jainu i kvalitet stava.
Polariziranje i gradiranje emocija u stavu
Simpatija olakava uspostavljanje odnosa, omoguava spontanu i prirodnu interakciju i
komunikaciju. Antipatija predstavlja konicu u uspostavljanju odnosa, te oteava
interakciju i komunikaciju meu ljudima. Humani ljudski odnos moe se zasnivati samo
na pozitivnim emocionalnim stavovima.
Stavovi nastavnika o konkretnim pitanjima:
-disciplina uenika
-neprilagoenost,loe ponaanje uenika
-motivacija uenika
-autoritet nastavnika
-autoritet uenika
-strogost-blagost nastavnika
-slobodi uenika.
EMPATIJA
Empatija je spoznajno-emocionalna sposobnost uivljavanja u poloaj druge osobe i i
sagledavanje svijeta njenim ocima. Ukljuuje intelektualnu i afektivnu sferu linosti to je
zavlaenje pod kou druge osobe,koje nam omoguava da sagledamo svijet njenim
oima.
Komponente empatije:
1.kognitivno intelektualna
-posmatranje druge osobe s njene take gledita
-preuzimanje uloge druge osobe u odreenoj situaciji
2.afektivno-emocionalne
-osjetljivost prema osjeanjima druge osobe
-sposobnost suosjeanja
Teorije empatije
a)psiholoki usmjerena teorija nam govori da za razvoj i osjeaj empatije
vanakoncepcija vlastitog ''JA'' ili ega koji se odlikuje:
-sposobnou samopromatranja
-zauzimanju distance u odnosu na sebe i svoje ponaanje
-formiranje pojma o sebi.
b)socioloki usmjerena teorija istie vanost koncepcije vlastitog ''JA'' ali vie u procesu
razvoja te sposobnosti. Ova teorija naglaava da se empatija razvija:
-u komunikaciji sa drugima
-preuzimanju razliitih socijalnih uloga.
36.
Eksperiment u Helsinkiju
Eksperiment u Helsinkiju je potvrdio da se empatija moe razvijati. Uenici nekoliko
kola u Helsinkiju su bili podvrgnuti tzv.''empathy week'', odnosno sedmice u kojima su
im svjesno stvarali situacije koje potiu i razvijaju osjeaj empatije. U odnosu na
kontrolne grupe eksperimentalne grupe su pokazale znatno vei stepen empatije na kraju
''empathy week''.
Rezultati su pokazali da se moe svjesno uticati na razvoj empatije i to naroito one
sposobnosti koje se odnose na emocionalno prihvatanje, empatino sluanje i
razumjevanje drugog.
Vanost empatije u odgojnom radu
-otkrivanje osjeanja koje prate ponaanje
-prihvatanje osobe onakve kakva jeste
-otkrivanje emocionalno-motivacijskih faktora
-shvaanje odgajanika u njegovom tonalitetu
-biranje adekvatnih odgojnih sredstava i postupaka
-prilagoavanje komunikacije uenicima
-uspjenost odgojnog djelovanja.
INTERAKCIJA I KOMUNIKACIJA U ODGOJU
Odgojno djelovanje u meuljdskom odnosu ne moe se odvijati ako meu sudionicima
tog odnosa nema interakcije koja se najee uspostavlja komunikacijom.
Pojam interakcije i komunikacije
Interakcija- meusobno djelovanje ljudi koji jedan prema drugom zauzimaju stavove i
koji sebi obostrano odreuju ponaanje.
Komunikacija- proces stvaranja znaenja izmeu dvije ili vie osoba ili kao proces
uzajamne razmjene znaenja.
Pojam interakcije
-meusobno djelovanje
-zauzimanje stavova
-odreivanje ponaanja.
Pojam komunikacije
-interakcija putem znakova
-proces stvaranja znaenja
-proces uzejamne razmjene znaenja.
Ako je prenos poruke jednosmjeran tj.poruka tee samo u jednom smjeru taj proces
zovemo informisanje.
Ako poruka tee u oba smjera, onda taj proces zovemo komuniciranje.
Informacije se prenose znakovima, tj.znakovi moraju neto znaiti. Nastavne sadraje
koje treba prenijeti uenicima prvo treba pretvoriti u odreene znakove. U ljudskoj
komunikaciji openito pa tako i u nastavnoj moemo razlikovati dva aspekta
komunikacije:
-sadrajni-pri upotrebi znakova
-odnosni.
37.
Sadraj,znak i um
Sadraj:pojam,misao,ideja,osjeaj,poticaj
Znak:verbalni:vizualni(pismo)
Akustini(govor)
Neverbalni:vizualni(skica,mimika,gest)
Akustini(muzika)
um:objektivni(slab tisak,buka)
Subjektivni(nepoznavanje koda,raspoloenje,stav).
Znakovi su osnovni elementi i bitni sadraji svakog komuniciranja. Svaki znak ima
svoje znaenje. Svaka rije ima svoje znaenje. Razlikujemo OBILJEAVAJUE ILI
DENOTATIVNO ZNAENJE rijei-isti sadraj za sve ljude i ISKUSTVENO ILI
KONOTATIVNO ZNAENJE koje je vezano za na vlastiti emocionalni doivljaj i
emocionalno je obojeno.
Rijeima kojima se sluimo u komunikaciji jedni autori nazivaju znakovima, dok drugi
simbolima. Razlikujemo ih posredstvom njihovih znaenja. Znak je jednoznaan. Simbol
je mnogoznaan.
Oblici komunikacije
Prema broju osoba i nainu komunikacijemoemo razlikovati:
-komunikacija izmeu dvije osobe-direktni oblik komunikacije, licem u lice,ukljuuje
verbalni i neverbalni sporazum.
-komunikacija u maloj grupi-tri ili vie osoba u komunikaciji
-javna komunikacija-na javnim mjestima, ima drutveni karakter, unaprijed planirana
-organizirana komunikacija-bujica poruka unutar mree meusobno ovisnih odnosa.
-komunikacija masmedija-sredstva javnog informisanja.
U koli se javljaju svi oblici komunikacije.
Vrste komunikacije
I Intrapersonalna- ja ja
Interpersonalna ja ti ,ti ja
Masovna komunikacija- ja grupa, grupa mi
II
Neposredna
Telekomunikacijska
6.konvencionalno izraavanje.
Neverbalni komunikacijski znakovi se dijele na:
-paralingvistike i
-ekstralingvistike.
Paralingvistiki su:
-svi popratni glasovi i umovi koje ujemo uz izgovor glasova i rijei,
-otvorenije ili zatvorenije izgovaranje samoglasnika,
-karakteristike u brzini interpretacije i intezitetu izgovaranja u emocionalnom statusu,
intonaciji izgovorene reenice,
-naglaavanju pojedinih rijei u reenici,
-due ili krae pauz meu rijeima.
40.
Ekstralingvistiki znakovi mogu biti kineziki i prokineziki.
Kineziki znakovi se odnose na razne vrste pokreta i poloaj tjela.
Prokineziki znakovi predstavljaju udaljenost, prostorne odnose meu uesnicima u
komunikaciji. To su:
-fizika blizina, udaljenost meu osobama u komunikacijskoj interakciji
-prostorni raspored uesnika komunikacije
Funkcije verbalne komunikacije
1.informiranje o objektivnom(zbivanje,stanja,predmeti)
2.informiranje o subjektivnom(emocije, stavovi, vrijednosti)
3.iznoenje ideja.
Interakcijska povezanost u komunikaciji
Stupnjevi interakcijske povezanosti u komunikaciji:
A) fizika prisutnost-neverbalna komunikacija razliiti stupnjevi unutarnje
povezanosti
B) akcijsko-reakcijsko komuniciranje pitanje-odgovor
C) empatijsko komuniciranje prilagoavanje komunikacije onima kojima
komuniciramo, informiranje i utjecanje
D) dijalog-obostrano empatijsko komuniciranje, meusobno utjecaji-ideal ljudske
komunikacije
Uvjeti za empatijsko komuniciranje i dijalog:
1.komunicirati sa malim brojem osoba
2.dobro poznavati osobe s kojima se komunicira
3.biti osjetljiv na ljudsko ponaanje
4.imati razvijenu empatiju
5.biti motiviran za uzajamnu povezanost.
Uspjena odgojna komunikacija
Karakteristike uspjene komunikacije:
-razumjevanje
-zadovoljstvo
-uticaj na stavove
-oplemenjivanje odnosa
-izazivanje akcije.
Razumjevanje-odnosi se na tanost primanja poruke, informacije
Zadovoljstvo-odnosi se na ono to linost u komunikaciji emocionalnodoivljava,osjea
Uticaj na stavove- zavisi od pozitivnih osjeanja, meusobne naklonitosti
Izazivanje akcije-uenja nema bez vlastite aktivnosti uenika. Zato je motivacija
uenika vaan djelokrug nastavnika.
41.
Interakcija i komunikacija u razredu
Socioemocionalna klima u razredu
Kvalitet meuljudskih odnosa izmeu sudionika nastavnog procesa utie na stvaranje
odreene emocionalne klime koja vlada u razredu.
Emocionalna klima-podrazumjeva afektivan ton u odnosima:
-nastavnik-uenik
-nastavnik-nastavnik
-uenik-uenik
Anderson razlikuje dva oblika nastavnikovog ponaanja koja su suprotna i rijetko se
javljaju u istom obliku:
1.dominantno- gui i frustrira individualne razlike i ne doputa slobodan razvoj
uenikove linosti
2.integrativno- demokratski proces u grupi.
Ova ponaanja nastavnika odgovaraju nastavnim stilovima voenja koja su prouavali
Levin i Lippit:
-autoritarni stil
-demokratski stil
-ravnoduni stil.
Autroritativni stil-uenici imaju malo mogunosti za samostalnu akciju. Tako
nastavnik sputava, gui svaku aktivnost uenika za koje smatra da je van njegovih
zahtjeva, dominira linost nastavnika.
Demokratski stil-oituje se od spremnosti nastavnika da dovede uenike do aktivnog
rada i suradnje,potie samostalnos i incijativu.
Ravnoduni stil-nastavnik nije zainteresovan za uenike to stvara ravnodunu klimu
koja je nepovoljna za uenje prisutna je pasivnost i apatija.
Prouavanjem nastavnikovog ponaanja prema uenicima I.Withall je uoio dva tipa
ponaanja:
1.nastavnik u centru nastavnog procesa to odgovara dominantnim odnosno
autoritativnom stilu
2.uenik u centru nastavnog procesa odgovara integrativnom tj.demokratskom tipu
ponaanja nastavnika.