Sie sind auf Seite 1von 46

PEDAGOKI FAKULTET

AKADEMSKA 2009./2010.
ODSJEK: RAZREDNA NASTAVA
GODINA STUDIJA: III
SKRIPTU RADILA: SPAHI SEDINA

KOLSKA PEDAGOGIJA
LITERATURA:
Devdeta Ajanovi, Marko Stevanovi, KOLSKA PEDAGOGIJA,
Sarajevo 1998.
Marija Bratani, MIKROPEDAGOGIJA-KOMUNIKACIJSKI ASPEKT
ODGOJA, Zagreb, 1993.
Valentin Puevski, KOLA OTVORENIH VRATA, Jastrebarsko, 2002.
Gordana Hitrec, KAKO PRIPREMATI DIJETE ZA KOLU, Zagreb, 1991.
Tomas Gordon, KAKO BITI USPJEAN NASTAVNIK, Beograd, 1998.
Lawrence E.Shapiro, KAKO RAZVITI EMOCIONALNU
INTELIGENCIJU KOD DJETETA, Zagreb, 2007.

Doc.dr.Miroslava Topi
Mr. Irma ehi

Sarajevo, septembar 2010.

TEMA broj 2
KOLSKA PEDAGOGIJA I NJEN PREDMET
1.Predmet prouavanja kolske pedagogije
kolska pedagogija prouava onaj dio ukupnog odgoja koji se odnosi na kolsku
populaciju (osnovnu i srednju kolu). kolska pedagogija stvaralaki povezujui teoriju i
praksu prouava zakonitosti koje se javljaju u procesu odgoja i obrazovanja nae
suvremene privatne i dravne, osnovne i srednje kole. U vezi s tim kolska pedagogija:
-stvara uvjete da se poduavanje transformira u meta-uenje(uenje uenja kako uiti)
-naglaava i objektivizira novu futuroloku poziciju kole i potie primjenu stvaralakih
modela uenja(strategija uenja otkrivanjem)
-stvara preduvjete za postizanje individualnog maksimuma:antropocentriki orijentirana
kola, kola usmjerena prema ueniku i uitelju
-priprema mlade za aktivan i stvaralaki ivot u 21 vijeku
-osnovni cilj je stvaralako ponaanje subjekta u nastavi(aktivno uenje)
-multimedijalnost u nastavi tj.upotreba savremene nastavne tehnologije
-pouava odgojno-obrazovnu teoriju i praksu kole kao specifine zajednice uenika,
uitelja i roditelja(partnerstvo obitelji i kole)
-prouava specifinosti i zakonitosti odgoja i obrazovanja uenika kolske dobi
(mlae,srednje i starije kolsko doba).
kolska pedagogija ima kompleksno podruje djelatnosti, a to znai da:
Prikuplja, opisuje i verificira kolski odgoj
Utvruje zakonitosti i uzrono-posljedine veze meu pedagokim pojavama
Istrauje pedagoku praksu i daje sugestije za njeno unapreenje.
Struktura kolske pedagogije obuhvaa:
-kolu kao socijalno povijesnu tvorevinu,
-organizaciju ivota i rada kole,
-nastavnika,
-uenika
-razred,
-kolsku pedagogiju teorija i praksa.
2.Zadaci kolske pedagogije
Zadaci kolske pedagogije predstavljaju konkretizaciju njenog predmeta prouavanja.
Zadaci kolske pedagogije su:
Prouava uloge uitelja i uenika u nastavnom procesu
Prouava kolu:teorije kole, alternativne kolske metode i kritiki ih analizira,
Stvara uvjete da se pouavanje pretvara u meta uenje(to je problem kako uiti)
Koristi se rezultatima drugih nauka(interdisciplinarnost)
Razvija i usavrava metodologiju u istraivanju problema suvremene kole,
Prouava pedagoke zakonitosti, ciljeve, sadraje, metode i sredstva.

1.
3.kolska pedagogija kao znanstvena disciplina u sustavu pedagogijske znanosti
kolska pedagogija prouava kolski odgoj koji se realizira u koli kao drutvenoj,
povijesnoj, pedagokoj, kulturnoj i antropolokoj instituciji. Temelje kolske pedagogije
postavio je J.A.Komenski u djelu ''Velika didaktika'' sredinom 17st.(nastavu podijelio na
dva segmenta-polugodita, utvrdio duinu nastavnog sata....)
Sistem pedagokih disciplina ini:
kolska, obiteljska, predkolska, visokokolska, povjesna pedagogija, surdopedagogija,
tiflopedagogija, oligofrenopedagogija,logopedija, pedagogija slobodnog vremena,vojna
pedagogija....
3.1.Povezanost kolske pedagogije sa pedagogijskim disciplinama
-didaktika(nauno-pedagoka disciplina koja prouava zakonitosti nastavnog procesa
radi njegovog unapreenja tj.teorije nastave-osnivai Ratke i Komenski)
-metodika(nauno-pedagoka disciplina koja prouava zakonitosti nastave pojedinih
predmeta radi unapreenja te nastave),
-predkolska pedagogija(smisao predk.odgoja je briga o djeci predkolske dobi i
njihovom raznovrsnom aktivnou u skladu sa odgojnim ciljem, zadacima i
zakonitostima psihofizikog razvitka djece, osigurava povoljne uvjete i omogui da ona
radosno proive djetinjstvo)
-obiteljska pedagogija(odgoj u obitelji je direktno povezan s odgojem u koli)
-komparativna pedagogija(razliitosti sistema- kad poredimo nau kolu i neku stranu)
-integrativna pedagogija(specijalna pedagogija-djeca sa smetnjama se ukljuuju u
redovne kole).
4.kolska pedagogija i druge znanosti
4.1.Psiholoke discipline:
-razvojna psihologija-poznavati psihiki razvoj djeteta jako utie na njegov odgoj u
kolskoj dobi,
-kolska psihologija-razvoj psihikih sposobnosti uenika u kolskoj dobi,
-socijalna psihologija-socio-psihiki uticaj na djecu kolske dobi
-psihologija mladih
-mentalna higjena
-psihopatologija.
4.2.Ostale naune discipline
-Anatomija-graa tijela
-fiziologija-rad organa
-genetika-bioloko nasljee
-sociologija odgoja i obrazovanja,
-komunikologija,
-informatika,
-kibernetika-(gr.-kybernao upravljam vladam)nauka o opim zakonitostima procesa
upravljanja i komunikacije u organiziranim sistemima, ivim organizmima i meusobnim
odnosima jednih prema drugim, definira se i kao nauka o nainima primanja, predaje,
uvanja, obrade i iskoritavanja informacija;kibernetika pedagogija utvruje naela
upravljanja odgojno-obrazovnim procesom.

2.
-ekologija-(gr.oikos:kua, dom; logos- rije, govor)nauka o odnosu organizma prema
okolini, o njegovom smjetaju i pojavljivanju u prostoru; ureeni prostori u kojima se
odvija odgojno-obrazovni procesi oznaavaju se nazivom ''odgojno-obrazovna ekologija''.
-ergologija-relativno mlada znanstvena disciplina koja tei sjedinjavanju parcijalnog
ljudskog znanja o procentima i odnosima na bazi rada, sintezi dostignua posebnih
znanosti o radu kao to su psihologija rada, sociologija rada, pedagogija rada i filozofija
rada; ergologija je opa znanost koja prouava rad zakonitosti i uinke rada: uenje je
vrsta ljudskog rada koja se odvija u odgojno-obrazovnom procesu; nastava je osnovni
oblik u kojem se realizira odgojno-obrazovni rad u kolama razliitih vrsta.
-viktimologija- je znanost koja prouava rtve, kako se postaje rtva i koje su preventivne
mjere da do njih ne doe. Interdisciplinarno se bavi prouavanjem obiljeja rtve(njihov
socioloki, ekonomski, politiki i dr.poloaj) kao i psiholokih uvjeta koji su prethodili
dogaaju i posljedica koje su uslijedile:uenici mogu biti rtve svojih nastavnika i
obrnuto.
-kineziologija-nauka o fizikim mogunostima uenika i njihov maximum
-gnoseologija-nauka o spoznaji
-aksiologija,
-kulturna antropologija- je znanstvena disciplina antropologije. Prouava relacije linostkultura,kulturne steevine i drugo, nastavni programi treba da inkorporiraju specifinosti
sredine u kojoj se realiziraju.
5.Metodologija kolske pedagogije
Metodologija- (gr.methodos-put, logos-rije)je nauka kojom se na naunim pristupima
istrauju stanja, pojave i dogaaji objektivnog svijeta.
5.1.Vrste istraivanja
5.1.1.Fundamentalna ili bazina istraivanja
Ova istraivanja su interdisciplinarnog karaktera i usmjerena su na pronalaenje
osnovnih zakonitosti na kojima se temelji odgojna vrijednost kole.
Npr.taksonomija ciljeva odgoja i obrazovanja u devetogodinjoj osnovnoj
koli(kognitivno,afektivno i psihomotorno podruje).
5.1.2.Operativna istraivanja
Ona su po svom obimu ua od fundamentalnih. Njima se istrauju konkretni procesi ili
situacije. Npr.realizacija specifinih ciljeva na podruju kognitivnog, afektivnog i
psihomotornog podruja u razrednoj nastavi.
5.1.3.Razvojna(akciona)primijenjena istraivanja
Ova vrsta istraivanja je znaajna za odgojno-obrazovnu praksu jer u njima pored
znanstvenika uestvuju i nastavnici iz neposredne odgojno-obrazovne prakse. Njihova je
prednost to se brzo dolazi do rezultata i to to kao istraivai uestvuju nastavnici koji
dobro poznaju odgojno-obrazovnu praksu. Npr.prednosti opisnog ocjenjivanja u
razrednoj nastavi.
5.1.4.Teorijska istraivanja
Ona su rezultat misaone tj.kvalitativne analize odreenih podataka. Npr.holistiki
pristup razvoju svakog uenika i emancipacijski odgoj(razviti slobodnog i potenog
ovjeka). Holinistiki pristup u razvoju obuhvata:

-kognitivni razvoj-da ih obrazujemo,treba podsticati i njihov socijalno-emocionalni


razvoj; -psihomotorni razvoj.
3.
5.1.5.Empirijska istraivanja
Ona se odnose na prouavanje pedagoke prakse tj.neposredne pedagoke stvarnosti.
Empirijsko istraivanje ne moe dati pouzdane rezultate ako nije povezana s teorijom.
5.1.6.Longitudinalna istraivanja
Karakteristika longitudinalnih istraivanja je da hronoloki prati jednu pojavu.
Npr.razvoj uenikih socijalnih kompetencija od 1 do 9 razreda osnovne kole
5.1.7.Transverzalna istraivanja
Za razliku od longitudinalnih istraivanja transverzalna istraivanja hronoloki prati
odreenu pojavu u presjeku, samo u odreenom razdoblju. Npr.razvoj djejih socijalnih
kompetencija u razrednoj nastavi.
5.2.Istraivake metode
5.2.1.Povijesna ili historijska metoda
Omoguava prikupljanje podataka o koli iz davne prolosti.
Npr.razvoj kolstva u BiH u vrijeme Austrougarske.
5.2.2.Deskriptivno-analitika metoda
Ova metoda se najee koristi u kolskoj pedagogiji. Pomou ove metode se istrauju i
opisuju odreeni podaci i odreena pedagoka dokumentacija. Deskriptivno-analitika
metoda ukljuuje: prouavanje, analiziranje i interpretiranje dokumentacione grae.
5.2.3.Eksperimentalna metoda
Primjenom ove metode u istraivanju se namjerno izazivaju odreene pedagoke
pojave uvoenjem eksperimentalnog faktora i prati se njegova efikasnost. Formiraju se
dvije grupe: kontrolna i eksperimentalna grupa. U eksperimentalnu grupu se uvodi
eksperimentalni faktor ija se efikasnost eli utvrditi.
5.3.Istraivaki postupci
5.3.1.Promatranje
Instrument promatranja se naziva protokol promatranja. Pedagoka pojava se promatra i
biljei na razliite naine(video zapise, magnetofonsko snimanje, obino zapisivanje
podataka). Promatranje moe biti: namjerno sistematsko, a moe biti ne namjerno ne
sistematsko. Promatranje se organizira sukladno predmetom promatranja, zatim se
odreuje mjesto i vrijeme promatranja, vrsta promatranja, nain voenja zabiljeki,
duina trajanja, podaci o subjektu koji je predmet promatranja. Prethodno je neophodno
sainiti obrazac protokola promatranja.
5.3.2.Intervju
Intervju podrazumijeva direktan razgovor intervjuira(nastavnika) i respodenta(uenika).
Moe biti standardizirani(voeni) i nestandardizirani(slobodni). Kod voenog pitanja se
unaprijed, precizno formuliraju i sustavno biljee odgovori respodenta. Kod
nestandardiziranog intervjua pitanja se jasno i precizno formuliraju ali se njihova
formulacija moe modificirati. Prema svojoj namjeni intervju moe biti:
Gnoseologijski (spoznajni esto se upotrebljava u naunim istraivanjima)
Terapeutski (djelovanje na respodenta putem razgovora)
Informativni (prikupljanje podataka ili informacija).

4.
5.3.3.Anketiranje
Anketiranje se provodi pomou instrumenta koji se naziva upitnik. Kod anketiranja se
provodi pismeno ispitivanje. Pomou upitnika se moe ispitati veliki broj ispitanika i u
tome se ugleda njegova ekonominost i prednost u odnosu na intervjuiranje.
TEMA broj 3
RAZVOJ IDEJA I KONCEPCIJA O OSNOVNOJ KOLI
kola otvorenih vrata-Valentin Puevski
1. PRVOBITNA ZAJEDNICA
Neosvijetena kola
Odgoj i kola prate ovjeka tokom cijele njegove historije. Prva ''neosvijetena kola''
nastala je u procesima ivota i rada prve do danas poznate privredne i drutvene
organizacije ivota u prvobitnoj zajednici. ivei uz odrasle, mladi ovjek od prvih dana
opstanka ljudskog roda ui, usvaja odreena znanja, radne vjetine i druga iskustva
ivljenja. Ta se prva ''kola'' utemeljila na neposrednoj i izravnoj komunikaciji u kojoj su
odrasli nesvjesno demonstrirali mladima poeljne vjetine i iskustva, a oni ih
oponaanjem usvojili. Zahvaljujui mogunosti komuniciranja ovjek se uspio izdvojiti
od ostatka svijeta. Bio je to prvi korak na putu prema koli.
Inicijacija
Prije oko 500 000god.kada je ovjek ovladao verbalnom komunikacijom mogao je
mnoga znanja, vjetine i navike uspjeno prenositi na mlade u organizovanom obliku
inicijacije.Prvi preduitelji iz tog doba bili su veterani(za mukarce) i matroni( za
djevojke). Svake godine bi u svakom plemenu veterani bi odvodili prispjele novicijate na
odabrana mjesta i odreeno vrijeme obuavali bi ih u svemu to je rad pleme uspio u
svom dugogodinjem radu saznati i otkriti. Inicijacija je prijelazni oblik izmeu
neosvijetene i osvijetene kole. Sada se ui verbalnom i kinetikom porukom,
posebnim pouavanjem. Nakon zavretka odravani su rigorozni ispiti i u septembru
plemena predviena je velika svetkovina povodom proglaavanja mladih za punopravne
lanove zajednice.
Otkrie pisma
Trea velika etapa u razvoju kole, dogodila se u vrijeme otkria pisma. Tek kada je
ovjek ovladao pismom kao sredstvom komuniciranja, mogle su se prenositi velike
koliine informacija o radnim procesima, ljudskim odnosima i drugim obiajima. ovjek
je tek uenjem pisma bio osposobljen za dalji kulturni i privredni uspon. Novija
arheoloka istraivanja pokazuju da se prve kole javljaju u Sumeru(Akad). Prvi
profesionalni odgajatelj nazivao se umia, to je znailo brat, prijatelj, onaj koji pouava.
Uila su se slova, itanje, pisanje i razgovor o proitanom. Pisalo se na glinenim
ploicama.

5.
2.ROBOVLASNIKO DRUTVO(pisarske kole)-1450g Gutenberg
2.1 Indija (hindusi)
Hindusi su razvili poseban sistem kolovanja. Hinduski modeli kole su temeljni
modeli od kojih se kola u svijetu dalje razvijala. Uenje je bilo zasnovano na jogi i
meditaciji.
2.2 Kina (kineska kola)
Na prostorima Kine stvorena je sasvim drugaija kola. Ta kola je bila
najdemokratinija kola u cijelom starom svijetu, jer je omoguavala svima da stiu
znanja i vjetine. Uitelji su samo uili i pouavali uenike. Uenici nisu dobijali
svjedodbe, niti su se obavljali zavrni ispiti nego su to obavljale posebne komisije.
Osnovu odgoja sainjavala je etika. Naroito je bio razraen obiteljski odgoj. Odgojem se
trailo izvravanje obiteljskih dunosti, zatim da se ne kre dravni zakoni, ne vrijea
vlada, potuje uitelj, pomae drugima....Svaki graanin je mogao sticati obrazovanja na
svim stupnjevima u dravnim ili privatnim kolama. Postojale su osnovne, srednje kole i
sveuilita.
2.3 Egipat (Egipatska pisarna kola)
Prvenstveni zadatak odgoja bio je pomlaivanje sveenikog aparata pa su kole bile
osnivane uz hramove u veim gradovima. U kolama se izuavala geometrija,
astronomija, aritmetika, astrologija, javljaju se i prvi poeci medicine. U kolu se kree sa
otprilike 5 godina. Prvo se uilo itat i pisat, a pisali su crnom ili crvenom tintom. Pisalo
se na votanim tablicama, a kasnije na papirusu.
2.4 Grka (Atina i Sparta)
Najvii domet u razvoju kole u Antici postigli su Grci. Sparta i Atena su bile ne tako
prostorno udaljene jedna od druge, ali su geografske, ekonomske, politike, drutvene i
kulturne prilike bile vrlo razliite to je utjecalo i na odgojni sustav. Zajednika im je crta
to je odgoj bio namijenjen iskljuivo za djecu robovlasnika.
Atina
Na osnovu Aristotelovog uenja izvrili su klasifikaciju ontogeneze na etiri etape od
po 7 godina:djetinjstvo, mladost, zrelost i starost. Do 7 godina djeca su odgajana u
porodici. Djevojice su i dalje ostajale u kui pod majinim nadzorom da ue kuanske
poslove ali i uile su ih o pjesmi i plesu djeaci su odlazili u kolu. Pohaali su kole
gramatista i kitarista. U koli gramatista uili su itanje, pisanje i raunanje. Uitelj se
nazivao gramatist. Primao je plau od roditelja. U koli kitarista uili su sviranje na liri
kitari, pjevali lirske i epske pjesme, te plesali. S 13 godina djeaci su odlazili u
Palestre(kola borbe). Uili su i plivanje s ciljem da se razvije snaga i ljepota. Bogatiji su
svoju djecu slali u gimnazije. U njima se uila politika, filozofija, umjetnost. Cilj
Atenskog odgoja je bio kalokagatia-jedinstvo dobrote i ljepote, iz ega su se izvodili i
nastavni sadraji. Platon je otvorio svoju akademiju, a Aristotel visoku kolu gdje se
izuavala filozofija, etika, estetika, logika i prirodne znanosti.

6.
Sparta
Odgoj u Sparti je bio u rukama drave. Cilj je bio vojniki odgoj, kako bi mlade bila
spremna za ratovanje. Do 7 godine djeca su ostajala kod kue. Poslije 7 godine odlazila
su u javne odgojne ustanove gdje su ostajala do 18 godine. Najvea panja se poklanjala
tjelesnom vjebanju s ciljem da se tijelo razvije i ovrsne. ivot se odvijao kao u
vojnikom logoru sa slabom hranom i loom odjeom. Djeaci su uili i borbene pjesme i
muziku. U lov na robove(radi vjebanja u napadu na druge neprijatelje) ili su mladii u
dobi od 18-20g. Zvali su se efebi. Djevojke su se odgajale javno, pod dravnim
nadzorom. I one su uile borilake vjetine, pjevanje i ples.
2.5 Rim (elementarne gramatike i govornike kole)
Odgoj u starom rimu je bio pod utjecajem grkog odgoja. Prve elementarne kole,
pojavile su se u Rimu oko 5 st.p.n.e.gdje se razvijao domoljubivi odgoj. Uei ''zakone 12
ploa'' trebalo je razvijati i uvravati pravnu dravu da bi robovlasnici znali koristiti
svoja prava. Pored elementarnih kola osnivaju se i gramatike kole gdje se izuavao
latinski i grki jezik. Javljaju se i govornike kole, gdje se pored govornitva izuavaju
jo i filozofija, pravo, matematika i astronomija. Najznaajniji Ruski pedagoki teoretiar
bio je Mark Fabije Kvintilijan. U svom poznatom djelu ''Obrazovanje govornika'' iznosi
odgojni cilj i metode pouavanja.
3.FEUDALNO DRUTVO(srednji vijek i srednjovjekovne kole)
3.1 Pojava kranstva
Na razvoj srednjovjekovne kole odluujui utjecaj imalo je kranstvo. Kranstvo je
uvelo pojam demokratizacije kole, jer je kola bila dostupna svima, ne samo djeci
feudalaca nego i kmetova, koja su s djecom svojih gospodara mogla pohaati
samostanske i upne kole.
3.1 Samostanske kole
Ove kole u prvom stepenu su imale dva kursa:
1.scola interior-sprema novicijate za svetenike
2.scola exterio-kola za svjetkovni stale i puk
a)septem artis liberalis(dijalektika, retorika, gramatika, aritmetika, astronomija,
geometrija i muzika)
b)septem artes probitatis(sedam vitekih vjetina:jahanje, plivanje, gaanje kopljem i
strijelom, maevanje, lov, ah, sastavljanje stihova)
c)septem artis mechanicum(pomorstvo , trgovina, graevina, poljuprivreda, medicina,
kazalite)
Meutim da se uz sve ovo 1450g.nije pojavio Gutenberg sa izumom tiskom, ope
narodna puka kola iji je utemetelj J.A.Komenski ne bi bila ostvarena, budui da
potpuna demokratizacij osnovne kole nije zamisliva dok god ovjek ivi, radi i odgaja
se u pismoslovoj komunikaciji. Svi gradovi u Evropi imali su univerzitete:Bolonja,
Oxford, Pariz, Lisabon, Rim,Prag,Canbrigde, Be....

7.
4.KAPITALISTIO DRUTVO
4.1 Buroaska pedagogija 17 i 18st.
4.1.1.Jan Amos Komensky
Buroazija je za svoju djecu u gradovima otvorila gimnazije, srednje i vie strune
kole i sveuilita. Za djecu radnika, seljaka i siromanih zanatlija buroazija je otvorila
takav tip kola koje su se pripremale iskljuivo za proizvodnju, za razne djelatnosti.
Sadraj obrazovanja takve djece je bio siromaan. U 17st. Sa svojim pedagokim idejama
javlja se Jan Amos Komenski. Komenski je traio ope, besplatno i drutveno kolovanje,
vrstu organizaciju nastavnog rada, analiziranje potrebnih sadraja itd. Djeca su do 6
godina ostajala u porodici, od 6-12g. pohaala su kolu maternjeg jezika koja danas
odgovara naoj srednjoj nastavi, od 12-18g. gimnaziju gdje se izuavala gramatika,
retorika, etika, zemljopis. Od 18-20g. djeca su mogla pohaati akademiju koja je imala
teoloki, pravni i medicinski fakultet. Zahvaljujui Komenskom obrazovanje i otvorenje
kola se javlja kao veliki drutveni i pedagoki pokret, svojevrsna evolucija u odgoju.
4.1.2.Don Lock
Pie o odgoju razuma, tjelesnom i moralnom odgoju. On je detaljno obradio teoriju
tjelesnog odgoja. Vie je cijenio sposobnost da se neto umije nauiti nego kvantitet
znanja. Zalagao se za privatni odgoj, gdje bi nastavnik imao samo jednog uenika.
Nastavnik treba biti svjetski obrazovan i da ima sposobnost svladavanja samog sebe.
Poznato mu je djelo ''Misli o odgoju''.
4.1.3.an ak Ruso
Vjerovao je u mo prirode i slobodu ovjeka, po emu je sa svojim djelom ''Emil''
postao poznat u cijelom svijetu. Odgoj treba polaziti od djeteta onakvog kakvo ono jeste.
Dijete treba da ivi svojim ivotom. Prvi uitelj treba da bude priroda, zatim iskustvo, a
tek onda ljudi. Njegov Emil do 12g. ne ide u kolu, a kada u 12-toj krene u kolu, uenje
e se zasnivati na radoznalosti.
4.2.Pedagogija 19 stoljea
4.2.1. Karakteristike 19st.
Devetnaesto stoljee je bilo veoma bitno, to je stoljee stasanja mnogih znanosti,
irenja industrije...dolazi do znaajne diferencijacije, dolazi do porasta ope prosvjete.
Trai se besplatna, obavezna osnovna kola za sve, koja e ii ukorak s vremenom.
Utjecaj Pestalocijeva uenja vodio je demokratski orijentiranoj koli. To je stoljee
pedagokih klasika:Pestolacija, Frebela, Herbarta, Uinskog i Spensera.
4.2.2.Johan Heinrih Pestaloci
Svoje imanje pretvara u domove za sirotinjusku djecu i posveuje se odgoju. Smatrao je
da odgoj treba biti u funkciji promjena u drutvu. Odgoj treba biti opi za svu djecu i
pripremu za rad. Svako dijete posjeduje unutarnje sile i zadatak kole je da pokrene te
sile. Sadraj nastave treba se zasnivati na tri osobine;ime, broj i oblik. Poznata su mu
pedagoka djela ''Veernji satovi jednog pustinjaka'' ''Leonardo i Gertuda'' , a posebno
djelo ''Kako Gertuda pouava svoju djecu''. Govori o tri ovjekove sile: pamet, srce i
ruka.

8.
4.2.3.Fridrik Frebel
Ubraja se meu najmonije Pastelocijeve uenike i sljedbenike. Iao je u posjetu
Pastelociju i tamo ostao dvije godine. Uio je da odgoj djeteta treba biti u skladu sa
njegovim radom. Glavno mu je djelo ''Odgoj ovjeka''. Osnovao je zabavnik za djecu koji
je nazvao ''Djeiji vrti''. Posvetio se izradi djejih igraaka.
4.2.4.Uinski
Isticao je aktivnost kao bitnu pojavu kod djece, koju treba razvijati aktivnim uenjem.
Zalagao se za naelo zornosti u nastavi, a razradio je metodiku nastave materinjeg jezika.
Bio je od najveih metodiara i didaktiara.
4.2.5.Johan Fridrih Herbart
Smatra se osnivaem pedagogije kao nauke. Nakon zavrenih studija odlazi u Bern gdje
prihvaa Pastelocijeve odgojne metode. Kada se vratio u Njemaku poeo je iriti
njegove ideje(Pastelocijeve). Postao je poznat po svojim djelima:''Opa pedagogija''
''Opa praktina filozofija''. Osnovao je eksperimentalnu gimnaziju kao vjebaonicu s
domom. Tu je napisao psiholoka djela:'' Udbenik za psihologiju'' ''Psihologija kao
nauka'' ''Nacrt predavanja iz pedagogije''. U odgoju Pasteloci razlikuje tri glavna
podruja:upravljanje, nastavu i disciplinu. Najbolja sredstva upravljanja su autoritet i
ljubav. Nastava prolazi kroz 4 stupnja:jasnost, asocijaciju, sistem i metodu.
5.3.Pedagogija 20 stoljea
5.3.1.Karakteristike 20st.
Dvadeseto stoljee karakterizira mnotvo modernih pedagokih pokuaja u
''modeliranju'' kole. Zahtjeva se kola koja e se vie pribliiti ivotu, kola koja e
uenika stavljati u aktivan odnos prema uenju i okolini. U kolstvu tog doba oglasili su
se John Dexey i Georg Keretajner. G.Ketetajneru bio je ideolog pedagogije ''radne
kole'' u Njemakoj. On govori mnogo o vaspitanju karaktera. Pri vaspitanju karaktera on
prvenstveno istie vaspitanje vrste volje. On je htio da pomiri klasne suprotnosti u
Njemakoj. Po njemu radna kola treba da otpone jo u osnovnoj koli. Osnovna kola
daje djetetu osnovne vjetine:itanje, pisanje, raunanje, prije svega spretnost u runom
radu. Poznat je u istoriji kolstva po tzv.produnim kolama, koje je organizovao prije
svega za radniku omladinu. Ameriki pedagog Dexey(Djuji)predstavnik filozofije
pragmatizma. Odgoj treba zasnivati na praktinim aktivnostima uenika u neposrednoj
ivotnoj stvarnosti, pri emu treba uvaavati djeije interese, sklonosti i nagone. Otro je
kritikovao staru kolu, on je protiv razreda, protiv nastavnog sata i protiv klasine podjele
gradiva. Otvorio je prvu eksperimentalnu kolu u ikagu sa svojom enom. Pragmatizam
tvrdi da objektivna istina ne postoji ve samo ono to je korisno za pojedinca.
Javlja se mnotvo razliitih pedagokih smjerova(individualna,socijalna, aksioloka,
moralna, umjetnikog odgoja....)
To je vrijeme nastanka eksperimentalne pedagogije:August Lay Meuman, A. Binet, E.
Thorndike......
Znaajno za sve ove smjerove,da ponekad jedni drugima, proturjee , da zastupaju
sasvim razliita gledita, da je naao klju svih naih problema, a svaki se pribliava istini

iz drugog vidnog kutka. Nastupa vrijeme reformskih pedagokih pokreta usmjereno na


rjeenje kolskih pitanja, pod nazivom ''nova kola''.
9.
6.Stvaranje socijalistike drave
Dvadeseto stoljee je i vrijeme stvaranja prve socijalistike drave i pokuaja izgradnje
socijalistike kole s prvim teorijama o odumiranju kole i praksom jedinstvene kole, i
prvim pedagokim imenima socijalistike pedagogije(Krupska, Blonski, uljgin,
Makarenko). Makarenko je bio pedagoki optimist i vjerovao u mogunost odgoja putem
kolektiva. On je u svojim djelima raspravljao o disciplini. Smatrao je da osnovu
vaspitnog sistema treba traiti u socijalistikom humanizmu. Njegova djela
su:''Pedagoka poema'' '' Zastave na kulama'' ''knjiga za roditelje'' kao i mnoge lanke i
predavanja to je izalo u njegovim ''Sabranim pedagokim djelima''.
Osnovna kola u 20st.doivljava znaajne promjene. Produuje se i dnevno trajanje rada
kole, unutarnja organizacija ivota i rada. Poinju procesi akcija za ivotnou kole koji
traju i danas.
TEMA broj 4
KARAKTERISTINE TENDENCIJE U RAZVOJU SAVREMENE OSNOVNE
KOLE
1.TEORIJE KOLA
1.1.Duhovno-znanstvena teorija kole
Teorije kola u osnovi su prouavanja odnos kole kao institucije i drutvenog sastava.
Za duhovno-znanstvenu teoriju kole teite prouavanja je ''bit'' kole. Znanost nije zbog
sebe same, nego je za potrebe i pedagoke prakse. Treba povezati teoriju i praksu da bi se
sagledala funkcija kole.
1.2.Strukturalno-funkcionalna teorija kole
Prouava funkciju odgoja u ouvanju funkcije drutva pomou socijalizacije tj.daljnje
prenoenje sustava vrijednosti i normi, i socijalno formiranje linosti.
1.3.Psihoanalitika teorija kole
Objanjava djelovanje kole kao institucije na uenika i nastavnika. Ova teorija istie
vanost strune kvalifikacije, razvoj linosti i graansku poslunost.
Teorija interakcije ukazuje na smetnje koje prouzrokuje kola u odnosu na svoje subjekte.
Pomou interakcijskog okvira moe se objasniti da kola kao odluujui imbenik
sudjeluje u nastanku potekoa i smetnji kod uenika. Ova teorija razmatra ponaanja
sudionika unutar kole, kako razvijaju svoj identitet i kako ga prezentiraju
2.TEORIJE ODGOJA-PRAVCI U PEDAGOGIJI
2.1.Sociologijska teorija
Osniva je A.Kant, zasniva odgoj na sociologiji pri emu se umanjuje uloga linosti u
odgoju. Zajednica je ta koja odgaja, a osoba se prilagoava. Drutvo ui pojedinca i on
mu se prilagoava. Znaaj ovog pravca je u tome to se polazi od injenice da je odgoj
drutvena pojava i da mu ciljeve postavlja drutvo.
2.2.Pragmatika teorija

Predstavnik je Don Djuji. Ui da je odgoj namjenjen pojedincu i da pojedinac


sainjava drutvo. Odgoj mora biti orue za potrebe prakse. Pojedinac se treba razvijati
kroz rjeavanje svakodnevnih ivotnih problema kako bi postao sposoban za ivot kao
slobodna, samostalna i autentina linost.
10.
2.3.Bihevioristika teorija
Osniva je Don Votson. Ovaj pravac naglaava znaaj ponaanja odreene osobe.
Navodi se da se ponaanje moe kontrolirati i da se njime moe upravljati. Potrebno je
znati odnose izmeu podraaja na organizam, reakcije i potkrepljenje. U odgoju je
potrebno uenike vjebati u odgovarajuim reakcijama kako bi se prilagodili okolini. Za
uspjeh je vana poticajna okolina, da bi se od svakog uenika mogao izgraditi dobar
strunjak, a sa loom okolinom biti e suprotan rezultat.
2.4.Esencijalistiki pravac /teorija
Zastupa da je za odgoj najbitnije da uenici naue bitne sadraje, pa e se lake
snalaziti u radu i ivotu. To e se postii organizacijom nastave po predmetima,
disciplinom uenika i realizacijom ciljeva. Ovaj pravac osporava shvaanja pedocentrista
(da je djete u sreditu pozornosti) i pragmatike koncepcije J.Djujija.
2.5.Egzistencijalistiki pravac
Prenio se iz filozofije i psihologije. Osnovno pitanje je problem ljudske egzistencije, a
ne ljudska priroda. Pod egzistencijom se podrazumijeva da neto postoji, da jeste, a pod
esencijom ono to je bit toga to postoji.
2.6.Etatistika koncepcija odgoja
Polaze od snanog uticaja drutva na pojedinca. U Rusiji je A.S.Makarenko razvio
sistem kolektivnog odgoja u koloniji ''Maksim Gorki''. Smatrao je da je odgoj teak, ali
ostvarljiv pomou kolektiva.
2.7.Personalistike teorije
Imaju svog utemeljitelja E.Monuiera koji istie vanost linosti kao integrirajue
strukture. Naglaava vanost drugog ovjeka za razvoj pojedinca. Personalizmu pridaje
veliko znaenje odgoju kao ravnopravnom dijalogu u kojem se ljudi osvjeuju i postaju
autonomne linosti koje egzistiraju.
3.SAVREMENE DOKTRINE O DEKOLARIZACIJI I KRITIKE KOLE
Dekolarizacija- davanje koli novih zadaa kako bi se pravile neke promjene u drutvu
odnosno potreba da se kola mijenja, transformira u suvremeniju.
3.1.Preduvjeti dekolarizacije kole
Uenik je stvaralaka linost. Stvaralatvo je okosnica cjelokupne aktivnosti uenika.
Nastavu u suvremenim uvjetima treba shvatiti prvenstveno kao organizacijsku i
motivacijsku aktivnost nastavnika. Nastava dobiva nove paradigme, ona se transformira u
uenje. Uenje podrazumijeva kooperativno uenje, samostalno planiranje i istraivanje
uenika.
Korikulum-vea samostalnost i autonomija nastavnika i uenika u izradi nastavnih
programa(planova,programa,medija,mjesta realizacije...)
AUTORI KOJI ZAGOVARAJU DEKOLARIZACIJU
E.Gielpi-istie da je osnovna orijentacija kole da se transformira u kolu bez razreda
''kola bez katedre'' i eksperime. kolu u kojoj e uenici imati mogunost da istrauju.

M.Jorgensen-pokazali su da se mladima moe ukazati povjerenje. Rezultate kole


osnovali su uenici u Oslu. Rezultati ukazuju na veliku vrijednost uenike inicijative i
njihove autonomije u nastavnom radu.
11.
John Holt-skola jo uvijek ne moe izdvojiti bitna znanja. Osnovno pitanje je kako e
se odabrati sadraj koji e biti odgovarajui za talentiranu djecu i ispod prosjenu. U
svom poznatom djelu '' Kako djeca doivljavaju neuspjeh'' govori o apsurdnosti nastavnih
planova i programa. Holt to obrazlae da taj koncept plana i programa ne bi vrijedio da se
sve ukljui u njega jer znanje se mijenja.
I.Winkel-nastava se mora ravnati prema ueniku. Nastava koja se ravna prema
ueniku, znai da se na nastavi pomogne svakom ueniku da napreduje u uenjuorganiziranje nastave na vie nivoa.
A.Madelin-navodi da kolu treba ''osloboditi'' dosadanjeg naina rada,izbor sadraja,
plana, programa...Uenicima treba nuditi programe ''ala carte'' kao to se u restoranu
mogu izabrati jela za svakog gosta.
J.Lesourne-kritiki se odnosi prema postojeoj koli i trai izgraivanje''instrumentalnih
spoznaja''. Postojea kola ima zadatak da oblikuje senzibilitet i stvaralatvo.
H.Hentig-zalae se za strukturiranje evropske kole. Iznosi mnoge pojave s kojima se
mladi susreu, to su: nasilje, pretjerano gledanje TV...Navodi da treba pomoi narataju
da odrastu u svijetu u kojim ivi. Svoja razmatranja iznosi u 6 teza: najvanije znaajke
drutva, odgoj za slobodu trae puno vie, kola kao mjesto na kojem se stjee iskustvo,
mjesto na kojem se ivi, sustav obrazovanja, zapoljavanja, vlasti, prometa i informacije,
mjesto na kome se razvijaju i uvjebavaju sposobnosti, na kojem se stjeu znanja.
W.Glasser-za probleme suvremene kole nalazi izlaz u kvalitetnom obrazovanju.
Prema Glasseru uspjean nastavnik je onaj ko uspije uvjeriti ne polovinu ili etvrtinu
nego sve njegove ili njezine uenike da u koli kvalitetno rade. Glasser iz nepovoljne
situacije vidi izlaz u voditeljskom upravljanju bez prisile, od prosvjetnih vlasti do
nastavnika. Dananja djeca su esto preputena samom sebi, ako ne raunamo skrb, vrtie
i kole. Porodica i kola gube monopol nad odgojem. Kod djece se javlja nesigurnost,
izgubljenost i bespomonost. Suvremeno dijete pronalazi aktivnosti koje jo vie razaraju
njegovu psihiku i fiziku linost. Najvei dio vremena provodi pred TV ekranom,
sluanje muzike.....a u teem sluaju to je puenje , alkohol, droga...
3.2.Uspjena kola
Uspjena kola potuje svoje uenike i uitelje, te vodi o njima rauna. Ona se bavi
uenicima i uiteljima. Svaka kola poinje na 4 temelja, a to su:
-kolska ekonomija(zgrada,oprema,financije)
-nastavni programi
-kolska okolina
-uitelji i uenici.
kola se ne moe razvijati bez uenika i uitelja. Ona je nastala zahvaljujui njima.
Uitelji predstavljaju ''duu'' i ivot kole. kola bi trebala sluiti razvoju ovjeka u
ueniku i to potpunog a ne djelominog. Rezultat svakog kolovanja ne bi smio biti
strunjak nego i ovjek. Osnovni instrument razvijanja uspjene kole jeste ljubav meu
uiteljima, kao i njihova ljubav prema koli i uenicima. Osnovni organ razvoja i

odravanja ljudskosti u uitelju i ueniku je mozak. On je nezamjenjiv. kola treba


uitelje i uenike koji se slue mozgom, a nisu samo ''vlasnici mozga''. Tajna uspjene
kole jeste aktivan mozak. Da bi se razvijali i odravali ovjeka potrebni su motivirani
uitelji i uenici. Tajna uspjenog motiviranja je ljubav meu uiteljima i uenicima.
12.
Uspjean je onaj nastavnik koji zna motivirati svoje uenike. Demokratsko voenje je
vana vjetina uitelja. On mora biti voa, osoba koja privlai a ne odbija. Bez ekipe
nema razvoja kole. Timski orijentirana kola je kreativna kola. Interpersonalna
komunikacija je bitna vjetina razvijene i uspjene kole. koli su potrebni uitelji i
uenici koji mogu razvijati i odravati ovjeka. Osnovne tajne uspjene kole:uitelj i
uenik(ljubav,mozak i ekipa)-motiviranost, voenje i komunikacija=kola.
Sedam tajni svakog uspjeha:
1.ovjek je osnova svakog uspjeha
2.ljubav je tajna zajednikog uspjeha
3.dobro koriten mozak je tajna svakog uspjeha
4.samo motivirani ovjek moe uspjeti
5.voenje pomou ljubavi vodi nas do zajednikog uspjeha
6.ekipna suradnja ljudi i mozgova stvara udo
7.kvalitetna komunikacija osigurava uspjeno i kreativno zajedniko preivljavanje.
3.2.1.''Meka'' i ''Tvrda'' kolska stvarnost
''Meku'' stvarnost predstavljaju vrijednosne norme, principe i naine ponaanja, pravila
igre, uvjerenja i fantazije o sebi i drugima.(Rutinger)
U ''meku'' stvarnost ubrajamo znaenje, smisao i vrijednost kole za uitelje i uenike,
njihovo subjektivno doivljavanje kole, njihovo meusobno komuniciranje i sl.(Mori).
On opisuje osjeaje i interakcije, grupne norme, etiku, moral, stavove prema koli,
nastavi, radu s uenicima, tradiciju i filozofiju kole. To je neformalni dio kole''podvodni
dio sante leda''(formalni) i ''nadvodni dio''(neformalni). ''Meka'' stvarnost nisu dogaaji
unutar kole, nego njihove interpretacije(Gerken). Ona je u razmiljanjima, njihovoj
svijesti i fantazijama. To su ''meki faktori'' kole, vizije, duh i osjeaji. ''mekoj'' stvarnosti
pripada i lojalnost(Ziglar) koja znai eljeti uspjeh, biti vjeran i poten, prema sebi,
suradnicima i koli. To znai potovati i vjerovati, voljeti i ne iznevjeriti sebe, suradnike i
kolu. Odgojna komponenta kola, ali i uspjenosti prenoenja obrazovnih sadraja
smjetene su u ''Mekoj'' ,a ne u ''Tvrdoj'' stvarnosti kole. Ono to utie na uenike jeste
ono to vide i doive, a ne toliko ono to uju i shvate.
''Tvrda'' stvarnost- nadvodni, vidljivi dio sante
''Meka'' stvarnost- podvodni, nevidljivi dio sante.
3.2.2.kolska edukacija (obrazovanje i izobrazba)
kola kao initelj drutvene promocije odigrati e svoju ulogu samo pod uvjetom da
obrazovanje i izobrazba postavi na zdravim temeljima. Obrazovanje i izobrazba klju je
mogunosti da svako nadzire svoju budunost i svoj osobni razvitak. kola e ostvariti
svoju drutvenu promociju u suvremenim uvjetima kada edukacijom uspije osigurati
mogunost zaposlenja. kola e se morati preusmjeriti i za edukaciju za prilagodbu.
kola e se pojaviti i kao organizacija koja ui.

13.
4.BUDUNOST KOLE
Budunost kole je u sljedeim promjenama:
-transformacija kole u insituciju koja e uvaavati uenikove individualne mogunosti
-privatne i dravne kole-vea mogunost izbora
-upotreba interneta doivjet e pravu ekspanziju
-vea povezanost izmeu kole i promjena u drutvu:kola e postati99edukativna
zajednica''uenika i roditelja
-nastavnik mjenja svoje uloge:organizira, promatra, podrava, razvija otvorenu
komunikaciju
-u nastavnim programima biti e integrirani novi sadraji: odgoj za ljudska prava, odgoj
za mir, toleranciju, za ouvanje okoline....
-obrazovanje u budunosti najvie operira sa sljedeim terminima:ope i struno
obrazovanje,kompjuterska tehnologija, ''nekolske institucije'', slobodno vrijeme,
permanentno obrazovanje, televizijska nastava, ivot i uenje ispred ekrana itd.
-obrazovanje e za pojedinca u budunosti imati vee znaenje (postojat e vie kolskih
sistema i veliki broj kolskih programa).
-kolu e zahvatiti multimedijalnost, pojavit e se novi profili nastavnog osoblja.
5.ALTERNATIVNI KOLSKI SUSTAVI KOLE
Alternativne kole krajem 20 stoljea izlazi s modernijim programima koji uenicima
daju aktualna znanja. Takvi uenici provode u koli cijeli dan i imaju velike mogunosti
da zadovolje svoje interese, elje . pored obaveznih sadraja, uenici mogu i sami birati
sadraj. Nastava je u formi dijaloga, igre, zabave i sl. Nain sticanja znanja polazi od
potreba i mogunosti svakog uenika posebno. Opa karakteristika alternativnih kola je
u tome da: uvaavaju individualizaciju uenika, uenje putem igre i slobode izbora
uenika i suodgovornosti uitelja, uenika i roditelja za rezultate rada.
5.1.Freneov pokret
Dosta je prihvaen Freneov pokret, nazvan po njegovom zaetniku Selesten Freneu.
Ovaj uitelj je sa svojim uenicima izraivao zidne novine, radio u vrtu, uvaavao
njihove elje i interese, a najvei dio gradiva izuavan je putem prepiske s drugim
kolama. Ovdje se nastavni predmeti ne izuavaju kao u tradicionalnim kolama, nego su
zamijenjeni sadrajima iz ueg i ireg djejeg okruenja.
Udbenike, potrebne tekstove prave sami uenici. Djeca su u prilici samostalnog i
timskog sticanja znanja. Zastupljeni su razne proslave roendana, nastava u vrtu,
dvoritu, umi, na njivi isl.
5.2.Montesori sistem
Razvija se pod utjecajem svoje utemeljiteljice Marije Montesori, djejeg lijenika i
psihijatra. Ona je u djejim bolnicama zapoela s mirnim nainom poduavanja sa
djecom koja su bila odrasla za kolu. U Rimu je osnovala djeji dom za djecu

predkolske dobi. Uradila je dosta materijala pomou koga je sa djecom u igri razvijala
motoriku, osjet dodira. Za svaku dob djece postojao je i odgovarajui materijal.
Djeca samostalno biraju materijal i njime rukuju prema svojim eljama. U ovom
sistemu djeci se nita ne namee. Ona sam biraju sredstva i nain rada. Djeca sve sama
izvravaju ali zato na raspolaganju moraju imati sav potreban materijal.
14.
5.3.Waldofske kole
Njihov utemeljitelj je Rudolf tajner. 1919g.kola je poela djelovati pod patronatom
vlasnika tvornice cigareta. Trebalo je imati posebnu kolu za djecu radnika koji ostaju u
tvornici po cijeli dan u kojoj bi djeca svih uzrasta imala skrb, odgoj i uenje. Vlasnik
tvornice je gledao svoje interese. Cilj mu je bio da zaposleni to manje odsustvuju sa
posla. U ovim kolama se polazi od djeteta, od toga da se ispita ime je obdareno i to
ono moe sve postii. Za rad u ovim kolama potrebni su kreativni nastavnici za
izvoenje nastavnog i vannastavnog rada za svih 12 razreda (osnovna i srednja kola).
kola koju je osnovao Rudolf ima sve vie pristalica u svijetu. Uenici u njima stiu
produbljeno znanje iz nauke o ovjeku, odgajaju se tjelesno, intelektualno i estetski. U
ovoj koli nema ponavljanja razreda. Oni uenici koji na vrijeme ne postignu
odgovarajue rezultate upuuju se na dodatne teajeve.
5.4.Jena plan u evropskim zemljama
Krajem 20st.pojavljuju se i novi odgojni ciljevi. Bilo je vano kako se mladi osjeaju u
vrijeme viegodinjeg boravka u koli. Takvi se odgojni ciljevi nisu mogli ostvariti u
nastavi u razrednim odjeljenjima. U tim su odjeljenjima sva djeca priblino iste starosti,
ali veoma razliitih potreba i interesa. Zbog toga tragalo se za novim organizacijskim
oblicima rada u koli. U okviru tih nastojanja zapaene rezultate postigao je Peter
Petersen u gradiu Jeni.
Peter Petersen
Ukljuio se u aktivnosti kolskih reformi. Bio je angaovan kao savjetnik jedne
gimnazije, zatim kao pomoni uitelj pedagogije i psihologije na enevskoj uiteljskoj
koli. Radio je kao upravitelj i uitelj u prvoj njemakoj vioj koli. Petersen je u kolskoj
praksi koristio svaku priliku da izvodi metodike eksperimente u svom odjeljenju sa
malim brojem uenika. Prilika da svoje pedagoke ideje cjelovito implementira u kolsku
praksu pruila se Petersenu u koli u Jeni.
Osnove Petersenove teorije nastave
Zalae se da kola postane kola obitelji. To znai da kola ima zadau nastaviti
obiteljski odgoj pruajui ugodu obiteljske atmosfere. Da bi ostvario svoje ciljeve
socijalnog uenja tj.odgojne ciljeve, Petersen formira odjeljenske zajednice od uenika
triju godita(kolskog godita). U svojoj teoriji nastave Petersen istie ulogu igre i rada, a
posebnu panju posveuje razgovoru. Razgovor se odvija redovito u krugu-djeca sjede u
stolicama da bi se stalno gledali licem u lice za razliku od sjedenja u ostalim kolama.
Jena plan u Amsterdamu
U Amsterdamu je osnovana kola za katoliku nastavu koja radi prema modelu Jenaplana. kola je ureena kao zajednica djece, uitelja i roditelja u kojoj je uenje sastavni
dio ivota. U koli se nastoje stvoriti pogodnosti koje dijete ima kod kue. To se postie
stalnom suradnjom uitelja i roditelja te angairanju roditelja kao pomagaa. Skupina
djece u jednom odjeljenju sastavljena je od djece razliite dobi i sposobnosti. U mlaoj su

skupini djeca od4-5 godina, u srednjoj od 6-9, a u starijoj od 9- . svake godine iz


skupine odlazi 1/3 djece, a dolazi treina novih uenika. Djeca biraju s kim ele
suraivati i kojim e tempom raditi.

15.
Petersen na Majni
To je jedna kola na podruju Frankfurta. Osnovana je kao narodna i realna kola koja
radi prema koncepciji Jena-plana. Unutarnju organizaciju kole istiu osnovne odrednice
poznate kao Jena-plan. To znai da je vano odgojno djelovanje, a ne samo sticanje
znanja. Prvu skupinu ine uenici prve godine kolovanja koji su upisali se uenici 2,3 i 4
razreda. Ti uenici e prei u sljedeu skupinu ako su sposobni itati glatko i s
razumijevanjem, ako poznaju 4 osnovne raunske operacije i mogu rjeavati tekstualne
zadatke. Uenici koji uspjeno zavre desetu godinu ''gimnazijskog''programa mogu
nastaviti kolovanje u nekoj drugoj gimnaziji. Roditelji su esto i rado vieni u koli. Za
njih se organizuju razgovori, sastanci i druenja. Mogu i prisustvovati nastavnim
aktivnostima.
7.PROMJENE NA RAZINI KOLE
Trai se humanistiko obrazovanje koje bi bilo u funkciji svakog pojedinca. Postavljaju
se konkretni ciljevi:
-osigurati izgradnju instrumentalnih spoznaja, prvenstveno itanje,
-posveuju posebnu panju praktinom aspektu, osamostaljenju usvojenih znanja.
Nadmoena trijada
Novu kolu moemo oznaiti sa dvije vane karakteristike:otvorenost i primjerenost
doivotnom obrazovanju. Njena je glavna uloga u podrci subjektu koji ui. Njemu ona
mora ponuditi viestruki izbor mogunosti uenja.
TEMA broj 5
1.PROFESIONALNA KOMPETENTNOST UITELJA:STICANJE,
RAZVIJANJE I USAVRAVANJE
1.1.Esej-test: kako sebe zamiljam kao budueg uitelja?
1.2.ta je uitelj?
Uitelj nije samo predava, nego je i odgajatelj, njegov utjecaj na uenike je vrijedno
odgojno sredstvo i nije ga mogue nadoknaditi drugim utjecajima. Uitelj mora biti:
-moralna, cjelovita, stabilna linost,
-obrazovan, kulturan, opeobrazovan,
-dobar strunjak-struno osposobljen tj.kompetentan za odreenu nastavnu oblast,
-mora posjedovati pedagoku kulturu (ovladati osnovama pedagoke prakse),
-pozitivan odnos prema ljudima, optimizam, ljubav prema poslu,
-da posjeduje ugled i autoritet.
Uitelj je: uenik, voditelj, inspirator, umjetnik, glumac, kreator, borac, vizionar, sanjar,
organizator, reiser, realista, programer, scenarist, araner, koordinator, dijagnostiar i
terapeut, mentor, savjetodavac, suradnik, istraiva, inovator, evaluator, planer.
1.3.ta ini njegovu profesionalnu kompetentnost?

-Pojam kompetentnosti
-Elementi profesionalne kompetentnosti uitelja
Kompetentan(lat.Connpetens) nadlean, mjerodavan, osposobljen, sposoban,
kvalificiran, odgovoran za neto.
16.
Elementi koji ine profesionalnu kompetentnost uitelja su:
Adekvatna motivacija za profesiju
Sposobnosti
Svojstva linosti
Znanja
Opu kulturu
Informiranost
Profesionalnu zrelost
Spremnost za stalno uenje, mijenjanje i usavravanje.
1.4.Komunikacija, interakcija i kooperacija uitelja sa djecom
Komunikacija-razgovor
Interakcija-uspostaviti dijalog
Kooperacija-zajedniki rad sa djecom
U komunikaciji, interakciji i kooperaciji sa djecom neophodno je da uitelj bude:
-senzibilan,
-kreativan,
-integrativan (da uenici slobodno govore svoje ideje bez pritiska),
-otvoren,
-hrabar,
-alternativan,
-srdaan,
-vedar,
-odluan,
-empatian (npr.ja znam kako se ti osjea),
-osjeajan,
-demokratian,
-fleksibilan,
-tolerantan (prihvata razliitosti kod djece , ljudi),
-osoba koja doivljava sebe,
-osoba koja je kritina prema sebi,
-osoba koja izgrauje sebe.
1.5.Komunikacija, interakcija i kooperacija uitelja sa roditeljima
U komunikaciji, interakciji i kooperaciji sa roditeljima neophodno je da uitelj bude:
-prijatelj,
-suradnik,
-savjetnik,
-instruktor (pomae roditelju kako da kod kue pomae djetetu),
-konsultant,

-informator.
1.6.ta ini profesionalnu kompetentnost uitelja?
Profesionalnu kompetentnost uitelja ine odgovarajui nivoi obrazovanja:
-pedagoki,
-psiholoki,
-didaktiki,
-metodiki,
-opi i posebni.
17.
2.LIK UITELJA U ODGOJNO-OBRAZOVNOM RADU
2.1. Prouavanje lika uitelja (pedeutologija)
Linost uitelja je klju za uspjeno izvravanje kolskog programa. Mnogi faktori
utiu na uiteljevo pravilno postupanje sa djecom. Svakako da su uiteljeva sredina,
obrazovanje, vjetina i iskustvo od veoma velikog znaaja, ali su od istog, ako ne i veeg
znaaja, linost uitelja i njegovo razumijevanje samog sebe. Uitelj koji sebe razumije,
koji je svjestan svojih slabosti, ali i svojih snaga, posjeduje zdrave temelje za rad sa
djecom.
Pedeutologija-znanstvena disciplina
Pedoutologija je pedagogijska disciplina koja se bavi prouavanjem profesije uitelj.
Svaka osoba nije podjednako sposobna za obavljanje uiteljske funkcije. To znai da bi
se uitelj trebao odlikovati ne samo dobrim fizikim i mentalnim zdravljem, nego i
razliitim drugim osobnim kvalitetama i pedagokim osobinama. Svrha pedeutologije kao
pedagogijske discipline je da se uitelju tijekom kolovanja i u procesu permanentnog
obrazovanja i usavravanja omogui stjecanje sustavnih znanja o funkciji uitelja,
osobinama o radu u odgojno-obrazovnom procesu.
Otuda je mogue izdvojiti tri osnovna zadatka pedeutologije:
1.omoguiti uiteljima da psiholoke spoznaje o linosti, initeljima razvitka linosti
povezuju sa svojim radom, usavravanjem i odnosom prema sebi;
2.poticati prakticiranje ispravnog kvalitetnog odnosa prema drugima: prema uenicima,
roditeljima, kolegama i drugima;
3.omoguiti upoznavanje uitelja sa specifinostima uiteljske profesije.
Pri koncipiranju programa pedeutologije sadraji se mogu razvrstati u tri ira podruja:
Osobine uitelja
Profesionalno obrazovanje i permanentno obrazovanje i struno usavravanje
Norme i obaveze specifine za odgojno-obrazovnu djelatnost.
Osobine uitelja:linost, initelji razvitka linosti, line osobine uitelja-tipologija
linosti uitelja; pedagoke osobine uitelja-stil rada uitelja, meuljudski odnos,
specifinost odnosa uitelj-uenik, elementi uspjena odnosa, interakcija i komunikacija;
psihohigjena uiteljskog poziva- radna optereenost i zamornost uiteljskog poziva,
organiziranost uiteljeve radne sredine i osobnog ivota.
Profesionalno obrazovanje, permanentno obrazovanje i struno usavravanje:
ope, struno, pedagoko-psiholoko obrazovanje, pedagoka funkcija uitelja,
metodika funkcija uitelja, uitelj i tehnologija nastave, uiteljeva funkcija u razliitim
oblicima odgojno-obrazovnog rada izvan nastave, korelacija povezanosti izmeu
strunog, pedagoko-psiholokog obrazovanja i uenikova rada i uspjeha.
Norme, obaveze i specifinosti odgojno obrazovne djelatnosti: deontologija(deongr.-to treba initi; logos gr.-znanost)-ukupnost etikih normi i obaveza u odgojno-

obrazovnoj djelatnosti, odgovornost prema radu i rezultatima rada, drutveni, pravni i


materijalni poloaj uitelja, izbor kandidata za uiteljski poziv(selekcija), znanstveno
usavravanje uitelja i napredovanje u radu, etiki kodeks uiteljske profesije,
organiziranost uiteljstva i profesionalna udruenja uitelja.

18.
Carl R.Rogers (Roders 1985) naglaava da sljedee osobine nastavnikove linosti i
kvalitete njegovog rada utjeu na stvaranje klime u kojoj se odvija uenje koje dovodi do
unutranjih promjena su:
Suoavanje s problemom
Kongruentnost nastavnika(biti nastavnik onakav kakav jesi bez maske,
principijelan, objektivan, pravian)
Bezuvjetna naklonost-postigne naklonost uenika zbog njegovog demokratskog
odnosa prema svima
Empatiko razumjevanje
Doivljaj uenika-onako kako uenici doive nastavnika
Svojstva uspjenih nastavnika(R.A.Magoon):
Fleksibilnost-spremnost nastavnika da se prilagoava
Empatinost-sposobnost suosjeanja sa drugima, stav prihvaanja drugih onakvih
kakvi jesu
Personalizirani stil
Kreativnost-potie originalne ideje, rjeavanje ideja na neobian nain
Komunikativnost-imati sposobnost komunikacije znai imati sposobnost ostvariti
dobre odnose sa drugim ljudima
Strunost
Savjesnost
Odgovornost
Osjetljivost-osjetljivost za tuu tugu, radost
Leernost-stvaranje atmosfere gdje nema straha
Smisao za humor
2.2.Stavovi nastavnika i interakcije u razredu
Suvremeni pristup locira odgoj i obrazovanje u dinamian i sloen interacijski odnos
izmeu nastavnika i uenika, u kojem ovisno o uzrastu, mogunostima i sposobnostima
uenika treba da se izmjenjuje pozicija subjekta i objekta u odnosu. U praksi se najvie
susreemo sa dvije krajnosti, ili je uenik uvijek u poziciji objekta ili je postavljen u
poziciju subjekta. Uenik mora osjetiti da moe slobodno izraziti svoje miljenje, da
nastavnik potuje to miljenje. Da bi nastavnik doveo uenika da to osjea on mora
poticati uenika na izraavanje vlastitog miljenja, razvijati ideju uenika, u konfliktnim
situacijama nastavnik treba omoguiti ueniku da izrazi svoje miljenje.
2.3.Socijalna reverzibilnost u razrednoj komunikaciji

U razrednoj komunikaciji znaajna je uloga nastavnika jer uenik oponaajui


nastavnika usvaja interakcijske i komunikacijske modele ponaanja. Nastavnikovo
ponaanje mora ueniku biti i emocionalno privlano. Naziv socijalna reverzibilnost
ukazuje i na demokratinost odnosa meu subjektima odgojno-obrazovnog procesa.
Socijalno reverzibilne su one izjave, ponaanje i govor nastavnika koji su takvi da se
uenik moe istim rijeima obratiti nastavniku a da pri tom ne kri pravila pristojnosti.
Znai, verbalne izjave nastavnika smo podijelili na reverzibilne i ireverzibilne. Iako je
sadraj izjave isti, ona pak moe biti reverzibilna i ireverzibilna, ovisno o formi.
19.
Npr.Molim te izai pred tablu! (reverzibilna)
Npr.odmah izai pred tablu! (ireverzibilna)
To odreuje i neverbalna komunikacija (gest, mimika). Socijalna reverzibilnost javit e se
kao posljedica uspostavljenog humanog odnosa izmeu nastavnika i uenika, ali isto tako
doprinosi oplemenjivanju tog odnosa. S veim stupnjem zrelosti uenika, postie se vea
reverzibilnost.
3.ODNOS IZMEU NASTAVNIKA I UENIKA
3.1.Kako posmatramo odnos izmeu nastavnika i uenika?
Veza koja nedostaje
Poduavanje kod mladih moe biti frustrirajue praeno razoarenjima. Susreemo se sa
tvrdoglavim otporom, slabom motivacijom... Kada mladi ljudi odbijaju da ue ono emu
odrasli hoe da ih naue, poduavanje je sve drugo osim zadovoljstva. Faktor koji ima
najvie utjecaja je stepen uspjenosti nastavnika u uspostavljanju posebnog odnosa sa
uenicima. Sutina je u kvalitetu odnosa izmeu nastavnika i uenika.
ta je bitno za odnos nastavnik uenik
Ne smijemo zaboraviti da su poduavanje i uenje dvije razliite funkcije, dva odvojena
i posebna procesa. Proces poduavanja obavlja jedna osoba, dok se proces uenja odvija
u drugoj. Kvaliteta odnosa izmeu nastavnika i uenika je sutina poduavanja, bez
obzira sto ne ui. U koli veliki dio vremena koji bi trebalo posvetiti procesu uenja
koristi se za rjeavanje problema za ta su nastavnici rijetko obueni.
Provjerene vjetine umjesto nejasnih apstrakcija
Uspjenost nastave prirodno je orijentirana na razvoj specifinih vjetina. Panja je
usmjerena na praktine stvari koje nastavnici svakodnevno moraju da primjene u
uionici, a ne apstraktne obrazovne komponente. Nastavnici su upoznati sa pojavama, ali
nisu naueni kako da ih primjene u praksi. Te pojave su: uenje s ljubavlju, sloboda
uenja, atmosfera u uionici.....
Vjetine koje unapreuju razvoj uenika
Metode koje koristi veina nastavnika ine sve drugo osim onoga to bi od uenika
stvorilo nezavisne i zrele osobe. Umjesto da podstiu razvoj odgovornosti, nastavnici i
direktori kola kontroliu uenike svih uzrasta kao da im se ne moe vjerovati i kao da
nikad ne mogu postati odgovorni.
Jedna od filozofija za sve uenike(uzraste i tipove)
Naa se filozofija sastoji u tome da su uenicima bilo koje dobi, ljudska bia i da sa
nastavnicama razvijaju meuljudske odnose, dobre ili loe, u zavisnosti od toga kako ih
nastavnici tretiraju. Vjerujemo da meu uenicima postoji mnogo vie slinosti nego

razlika. Prije svega svi su ljudska bia. Svi imaju ljudske karakteristike, ljudska osjeanja
i ljudske reakcije. Sva djeca osjeaju uzbuenje kada zaista neto ue, a dosadu kada to
ne ine. Svako dijete moe da se naljuti i eli da se osveti, ona i tite svoja ljudska prava.
Kako razrijeiti spor izmeu autoritarnosti i popustljivosti
Dugo vremena postoje kontraverzna miljenja o tome da li kole treba da budu vrste ili
popustljive, tradicionalne ili konzervativne. Ovo jo uvijek nije razrijeeno. Stalno se
pojavljuje fundamentalno pitanje koje zanima roditelje i nastavnike. Oni koji podravaju
strogost i vrst stav ele da odrasli kontroliu i usmjeravaju mlade ljude koristei svoju
mo i autoritet.
20.
Oni koji zagovaraju popustljivost i slobodu za djecu u kolama nesvjesno se opredjeljuju
za takve uslove u kojima je uenicima doputeno da koriste svoju mo i time
nastavnicima zagoravaju ivot. Nastavnici e nauiti kako da uspostave i odre pravila i
red u odjeljenju bez upotrebe moi.
3.2.Tolerantni i netolerantni nastavnici
Model efikasnog uenja izmeu uenika i nastavnika
Veina nastavnika zapoinje svoj profesionalni ivot sa idejom da e iskusiti radost
uspjeha, ali umjesto toga kolski ivot postaje pun nesloge, mjesto gdje su nastavnici
suprotstavljeni uenicima i sve to lii na borbu za opstanak. Kada nastavnici doive
razoarenje pokuavaju da shvate ta se to dogodilo. Ponekad okrivljuju nastavnike,
savjetnike, direktore, a najgore je kada okrivljuju sebe, smatraju da nisu stvoreni da budu
nastavnici. Mnogi budu obeshrabreni, naputaju profesiju. Sindikat prosvjetnih radnika
rijetko uspijeva da rijei problem. Oni su zadueni za poboljanje radnih uslova,
poveanje plae, ali nastavnici i dalje ostaju frustrirani.
ta je dobar odnos izmeu uenika i nastavnika?
Dobar je ako postoji:
-otvorenost (tako da je lako biti direktan i iskren jedan prema drugom)
-brinost (kada svako zna da ga onaj drugi potuje)
-meuzavisnost (to je suprotno od zavisnosti)
-samostalnost (koja doputa da svako razvije svoju jedinstvenost, kreativnost i
individualnost)
-uzajamno zadovoljenje potreba (tako da nijedna potreba nije zadovoljena na raun
potrebe onog drugog)
Kako posmatramo odnos izmeu nastavnika i uenika?
Postoji model koji nastavnici lako mogu koristiti i razumjeti u svakodnevnom
pronalaenju odgovarajueg ponaanja u odreenoj situaciji. Sve to uenik moe da
uradi i kae nalazi se u pravougaoniku. Drugi nain da razmiljamo o pravougaoniku
jeste da razmislimo da je to prozor kroz koji posmatramo uenika.
-uenik mirno radi
svoj zadatak

- uenik slijedi nastavnikova


uputstva
prihvatljiva ponaanja

-uenik pomae
drugom ueniku

-nakon asa likovnog uenik


raiava stvari za sobom

-uenik je buan i
ometa druge

-uenik ne vraa radni


materijal koji koristi
neprihvatljiva ponaanja

-uenik gura i udara


druge

-uenik prekida druge


kada recituju

21.
Sutinska razlika izmeu tolerantnih i netolerantnih nastavnika
Oni nastavnici koji imaju tendenciju da kritikuju uenici ih doivljavaju strogim, te ih
izbjegavaju. Slika 1. prikazuje netolerantnog nastavnika, a slika 2.tolerantnog(za njega je
vei broj ponaanja uenika u oblasti prihvatljivog)
prihvatljiva ponaanja

neprihvatljiva ponaanja
Slika 1.

prihvatljiva ponaanja

neprihvatljiva ponaanja
slika 2.

3.3.Faktori koji uslovljavaju tolerantnost i netolerantnost nastavnika


Promjene u samom sebi(nastavniku): razliito se ponaaju iz asa u as, mjenjaju
se zbog neeg to se deava u njima samim
Promjena u drugoj osobi(ueniku):nastavnici su prema nekim uenicima
tolerantniji, uvijek e postojati individualne razlike
Promjene situacije ili okruenja(mjesto,vrijeme)
RAZRED je relativno stalna radna zajednica uenika priblino jednake hronoloke dobi
i predznanja, koja pod rukovodstvom nastavnika po istom nastavnom planu i programu
sistematski stiu odgoj i obrazovanje.
Nastavna/razredna klima najvie zavisi od samog nastavnika. Ona e biti povoljna
ukoliko uenici osjete da ih nastavnik potie, uvaava njihove inicijative, brine za njih,
posjeduje dobar pedagoki takt, ima povjerenje u potencijale svojih uenika i posjeduje
visoke moralne osobine.
Prema karakteristikam klime koja se javlja u koli moemo govoriti o etiri osnovna tipa
kole:
1.KOLA AUTOKRATSKO-IZOLIRAJUA-kola orjentisana znanju, kogniciji,
programima koji se realiziraju u koli bez mogunosti vanjskih uticaja.
2.KOLA AUTOKRATSKA-BLISKA IVOTU-je neto otvorenija prema ivotu. kola
pokazuje svoje rezultate, ali je to djelo dominantne uprave ili nastavnika.

3.DEMOKRATSKO-IZOLIRAJUI TIP KOLE-ima razvijene unutranje demokratske


odnose izmeu svih subjekata, ukljuujui i roditelje, priznaju se individualna prava, ali
kola djeluje kao svijet za sebe.
4.DEMOKRATSKA I IVOTNO BLISKA KOLA-to je kola koja uvaava interese
uenika za razliite sadraje nastave, nastavnici su otvoreni za vlastiti razvoj i suradnju s
okruenjem. Roditelji mogu davati incijative za razliite sadraje u koli.

22.
RAZREDNO-NASTAVNA KLIMA KAO ZAVISNA VARIJABLA
Na nastavno-razrednu klimu pored unutranjih faktora(stepen organizacije
nastave,interpersonalni odnosi subjekta, starosna dob uenika, razred koji pohaaju, broj
uenika u razredu..) utiu i vanjsku faktori.a to su:kolska sredina, arhitektonsko
obiljeje, unutranjost prostora, organizacijska obiljeja, obiljeja nastavnika i obiljeja
uenika.
1.kolska sredina(prirodna i drutvena)drutvena sredina-ugled kole,briga za njen
razvoj, ugled prosvjetnih radnika; prirodna sredina-tj.prirodni uslovi za rad
kole(lokacija, komunikacija, buka, praina ,vjetar, sunce...)
2.arhitektonsko obiljeje-radi se o kolskom prostoru i kolskoj zgradi. Danas sve vie
ima pristalica za formiranje fleksibilnog kolskog prostora. Provode se u dva koncepta:
-djelomino fleksibilan kolski prostor
-potpuno fleksibilan kolski prostor.
3.unutranjost prostora,njegova urednost-bitno za nastavnu klimu. Uionice koje su
neuredne, obljepljene neadekvatnim crteima, iarane klupe, prljavi zidovi...su
neprivlani za uenje za razliku od suprotnog.
4.organizacijska obiljeja- unutranja i vanjska organizacija donosi dobre rezultate i
moe govoriti o pogodnoj radnoj emocionalnoj klimi, a ako vlada stanje, nepotuju
kolsko zvono, buka za vrijeme nastave moe se govoriti o gore navedenom.
5.obiljeja nastavnika-nastavnici se meusobno mnogo razlikuju, po karakteru,
socijalnom statusu, u koli i okruenju, strunosti, opoj kulturi...
6.obiljeja uenika-broj uenika, razredni stupanj, psihofizike osobine, odreuju klimu
u razredu i koli..
4.UITELJ-NASTAVNIK-PROFESOR
Uloga uitelja
Nove funkcije kole podrazumijevaju i nove uloge nastavnika. Te uloge su sljedee:
-pouavanje uenika u svrhu sticanja znanja, vjetina-uloga obrazovatelja
-pouavanje uenika u svrhu usvajanja vrijednosti, stavova, navika-uloga odgajatelja
-sudjelovanje u procesima razvoja kole,tj.razvoju procesa obra. i odgoja-razvojna uloga.
Funkciju nastavnika moemo promatrati na dvije razliite ravni: s tradicionalne ravni i
ravni suvremenosti. U tradicionalnoj koli nastavnik je bio mentor, posrednik izmeu
nastavnih sadraja i uenika. Uenik je bio objekt. Pod suvremenim nastavnikom su
zadaci koje treba realizirati. To su:

-novi nastavni sadraji


-nove metode, oblici i sredstva
-nova uloga uenika.
U takvim uvjetima nastavnik je sve vie:
-redatelj nastave
-organizator
-koordinator, programer,mentor.
Da bi nastavnik mogao prihvatiti i funkcionisati s novim ulogama, mora prije svega
poznavati svoju struku, pedagogiju, psihologiju, didaktiku, metodike, voljeti djecu, da
ima razvijene stvaralake komunikacije, da stvara povoljnu pedagoku klimu.
23.
Glavne osobine nastavnikog poziva
U osnovnoj koli mogu raditi uitelji koji su zavrili uiteljsku kolu, pedagoku
akademiju ili odgovarajui fakultet, koji imaju visoke psihike, fizike i druge
sposobnosti potrebne za rad u koli. Od suvremenog nastavnika se trai visoka idejnomoralna izgraenost, solidno ope i struno obrazovanje, psiholoko- pedagoka i
didaktiko-metodiko osposobljenost, ljubav i potovanje djeje linosti. Djecu treba
voljeti. Nastavnik treba uspostaviti prijateljski kontakt s uenicima. Uenici na svakom
koraku trebaju osjetiti da ih nastavnik potuje. Posebna karakteristika nastavnikog
poziva odnosi se na njegov stvaralaki rad. Za taj poziv znaajne su i njegove karakterne
osobine. On mora biti izgraena moralna linost. Treba djelovati vedro, optimistino i
imati korektan govor bez vikanja. Osobni primjer nastavnika najbolje je odgojno
sredstvo. On je u svemu uzor svojim uenicima. Rad nastavnika se ogleda u redovnoj
nastavi, izvannastavnim i izvankolskim aktivnostima. Nastavniki poziv je ujedno i
poziv odgajatelja, stoga on mora raspolagati visokim mentalnim, emocionalnim i
karakternim osobinama.
Timovi uitelja
Nastavnici su u svom poslu nastupali i djelovali kao individualisti. Nije postojala elja
za timskim radom. Suradnja se zapaala samo na poetku kolske godine kada se vri
planiranje. Iako je timska nastava teorijski dobro razraena, rijetko se primjenjuje.
Suvremeni zahtjevi trae timski rad uitelja. Samo timovi nastavnika mogu provoditi
potrebna istraivanja i izvoditi odgovarajue zakljuke.
Na osnovu tih istraivanja poduzimale bi se mjere da se nastavna praksa mijenja i
unapreuje. Zato su u svakoj koli potrebni kreativni nastavnici. Uvoenje pedagokih,
didaktikih i metodikih inovacija ne moe se zamisliti bez timskog rada.
Permanentno obrazovanje
Uitelji imaju obavezu da svoja znanja produbljuju, mijenjaju i prihvaaju nova. To je
stalan, permanentan proces koji traje cijelog radnog vijeka. Steeno znanje samo je uvjet
za poetak profesionalnog rada, ali ne i garancija da e biti dovoljno. Njegova aktualnost
je vrlo kratka(3-5god.). Zato se u nastavnikoj profesiji permanentnom obrazovanju daje
visoka vrijednost. Permanentno obrazovanje trebalo bi prije svega(biti) pomoi
nastavnicima da steknu sposobnost pravilnog procjenjivanja date situacije i provjere
rezultate odreenih promjena u odgojno-obrazovnom procesu. Permanentno obrazovanje
negira tradicionalna shvaanja da u ovjekovom ivotu postoje dva perioda. Prvi daje
znanje a drugi upotreba tog znanja. Permanentno obrazovanje treba da znai kontinuiran

proces mijenjanja nastavnika. Nastavnik nikad ne moe rei da je zavrio svoje


obrazovanje. Nastavnik se stavlja u ulogu uenika. Permanentno obrazovanje doprinosi
potrebi za osposobljavanje i uenika za permanentno obrazovanje.
Psihohigjena uiteljeva poziva
Nastavnici imaju potrebne tekoe oko zatite svog psihikog zdravlja. Mentalno
zdravlje se najee opisuje u okviru sljedeih dimenzija:
-uravnoteen emocionalni ivot,
-realna slika o sebi,
-sposobnost mijenjanja i prilagoavanja.
24.
Nastavniki poziv je teak, a to se ogleda u :
-potrebi za empatikim stavom prema drugim,
-potencijalne nesloge u nastavnikom kolektivu,
-stalna suradnja s drugim,
-uenika disciplina(ne),
-pritisci roditelja.
Zbog svega toga dolazi do ugroenosti psihikog i fizikog zdravlja (iscrpljenost, smetnje
pri radu srca..). Na psihikom planu moe doi do poremeaja miljenja, pamenja i
smetnji afektiviteta i voljnih aktivnosti.
Poremeaj miljenja:
Opseno miljenje (udaljava se od glavne teme)
Koenje misaonog toka (vrsto se dri jedne misli, ideje)
Bujica ideja (brzo prelazi sa jedne na drugu ideju)
Poremeaj pamenja:
Prolazna zaboravnost
Amnezija (zaboravljanje za odreeni vremenski interval)
Hipermnezija (reproduciranje ranijih doivljaja)
Poremeaj panje:
Slab tenacitet (ne moe se dugo koncentrirati)
Slaba vigilnost panje (nesposobnost usmjeravanja na nove predmete)
Afektivni poremeaji:
Projekcija afekta (okrivljuje se osoba koja nije kriva)
Depresivno raspoloenje (zabrinutost)
Euforino raspoloenje (veselost bez razloga)
Voljni poremeaji:
Abulija (nedostatak voljnih podstreka)
Histerine osobe (naglo mijenjaju raspoloenje)
Anankastine osobe (pretjerana krutost)
Feminizacija uiteljskog poziva
To se odnosi na to da ima vie ena nego mukaraca u uiteljskom pozivu. To naroito
dolazi do izraaja u pojedinim zemljama u drugoj polovini 20 stoljea. Kada je Franke u
graduHale otvorio prvu uiteljsku kolu, u nju su primali samo mukarci. Pod utjecajem

Pestalocijevih ideja 1847 u Cirhu otvorena je enska uiteljska kola, ali nije imala ake
pa je za tri godine zatvorena. Prva enska uiteljska kola otvorena je u Francuskoj 1881
godine. U Zagrebu su sestre milosrdnice u svome samostanu otvorile prvu privatnu
kolu(ensku) 1851g. Dravna enska uiteljska kola otvorena je u Zagrebu 1882g. Prva
uiteljska enska kola ta vrijeme turske vladavine u BiH bila je enska kola Stake
Skenderove, osnovana u Sarajevu 1857-1878. od 1871 milosrdne sestre dolaze iz Zagreba
pa se privatne enske kole otvaraju u Sarajevu, Banjaluci..

25.
TEMA broj 6
ZRELOST ZA KOLU
Brojna istraivanja u razvojnoj psihologiji pokazala su da postoji optimalno vrijeme
uenja pojedinih vjetina, koje su psiholozi nazvali ''kritinim vremenom za uenje''.
Rezultati uenja nee se pokazati ako se uenjem pone prije nego je postignut odreen
stepen zrelosti ivanog sistema i organizma. Krene li dijete u kolu u pravo ''kritino''
vrijeme a uenje i druge aktivnosti nee biti problema. Izrazi ''zrelosti'' i
''pripremljenosti'' upotrebljavaju se kao sinonimi , iako je pripremljenost adekvatnija
rije. Zrelost je rezultat procesa sazrijevanja koji je bioloki uvjetovan, dok
pripremljenost ukljuuje znanja, iskustva kao i motivaciju. Mi emo koristiti izraz
''zrelost za kolu''.
Zakonom se propisuje hronoloka dob kada djeca moraju krenuti u kolu. Kod nas je to
navrenih est godina. Kriterij hronoloke dobi se pokazuje nepouzdanim, jer ima djece
kojoj program nije primjeren, tako da su trebali krenuti godinu ranije ili kasnije. Zrelost
se posmatra sa vie aspekata: fizika, intelektualna i emocionalno-socijalna.
Fizika zrelost
Fiziki zrelim djetetom se smatra dijete koje je zdravo i zadovoljava standarde za
visinu, teinu i tjelesne proporcije. Ona podrazumijeva i normalno funkcioniranje
osjetnih organa, normalan sluh i vid. Podrazumijeva da dijete nema potekoa u stajanju,
kretanju i sjedenju.
Intelektualna zrelost
Podrazumijeva adekvatnu govornu razvijenost, razvijenost opaanja, miljenja i
pamenja. Ta ''adekvatnost'' se ogleda u nainu na koji dijete posmatra svijet oko sebe.
Dijete treba da je realistiki usmjereno,tj.da ima orijentaciju u vremenu i prostoru. Kod
djeteta treba da je razvijen govor, da razumije govor drugih, te da moe drugima
saopavati svoje misli. Da se u procesu miljenja slui osnovnim misaonim operacijama,
analizom, sintezom, apstrakcijom i generalizacijom. Od djeteta se zahtijeva i
koncentracija panje.
Emocionalna zrelost
Podrazumijeva da je dijete steklo emocionalnu stabilnost i kontrolu. To znai da
posjeduje odreenu razinu tolerancije na frustraciji koja e mu omoguiti da ustraje u
kolskom uenju i onda kada mu ba i nije zanimljivo. Emocionalno nezrelo dijete lako
gubi motivaciju i teko podnosi kolsku disciplinu. Sve to dovodi do slabije socijalne

prihvaenosti od vrnjaka. Ostala djeca izbjegavat e ga ili e mu se rugati. Emocionalna


zrelost povezana je sa socijalnom, a ona podrazumijeva da prvokolac ima krug prijatelja
s kojima se drui i igra, koji ga prihvaaju kao ravnopravnog partnera. Meu
najznaajnije uzronike kolskog neuspjeha ubraja se psihika nezrelost. Psihiku
nezrelost utvruje psiholog u koli(intelektualnu zrelost) na dva naina:
-primjenom testova inteligencije, gdje se djetetov uinak izraava mentalnom dobi.
-primjenom posebnih testova za zrelost.
Primjenom nekog testa inteligencije psiholog odreuje mentalnu dob djeteta. Mentalna
dob odreuje poloaj koji nae dijete ima u skupini vrnjaka u rjeavanju standardnih
zadataka koji ine test inteligencije.
26.
REAKTIVNA STANJA PRVOKOLACA
Reaktivna stanja djeteta na polazak u kolu posljedica su nedovoljne emocionalnosocijalne zrelosti intelektualne razvijene djece. Zahtjevi kole za njih su izvor frustracija i
stresova te uzrokuju reakcije koje su simptomima nalik na neurotske. Ta stanja se mogu
manifestirati na sljedei nain:
KONVERZIVNA SIMPTOMATOLOGIJA u podruju:
-urogenitalnog sistema:nono-dnevno mokrenje,
-gastroentimalnog sistema:munine, povraanje, stolica
-motorike:tik, mucanje
-vegetativnog sistema:glavobolje,drhtanje
-u podruju sna
-selektivni mutizam:ne govori u odreenim situacijama.
ANKSIOZNO REAKTIVNO STANJE(strah od uiteljice)
DEPRESIVNO REAKTIVNO STANJE(plaljivost)
ODGOJNE TEKOE(agresivnost).
Prestrogi zahtjevi ine djecu preosjetljivom, povuenom, nemirnom, a pretjerano
poputanje dovodi do nesamostalnosti, nesigurnosti. Reaktivna stanja ea su kod
pedagoki zaputene djece. Simptomi s vremenom ieznu i djeca se bar donekle
prilagode situaciji, ali ostaje negativan stav prema koli. Reaktivno stanje djeteta mora
biti poticaj da razmislimo o odgojnim postupcima koji primjenjujemo, o atmosferi kojim
ga okruujemo. Uiteljicu s tim problemom treba upoznati. Ova stanja su posljedica
nedovoljne socijalne emocionalne i intelektualne zrelosti.
PROBLEMI U KOLSKOM UENJU
Problemi u porodici
Dijete vrlo osjetljivo reagira na svoj poloaj u porodici, naroito na zanemarivanje,
odbacivanje, neprihvaanje. Dijete lae ili krade, nervozno je ili pretjerano stidljivo, bez
interesa je. To su samo neki signali koji nam ''javljaju'' da je nesretno, nesigurno,
uplaeno. U razredu se katkad dogode i prave mobe eksplozije nediscipline. Sukob
rjeava tuom, prema uiteljici nema distance, ljutnju izraava i udarcima nogom. Djeci
kvari igru, trga stvari. Promjene u porodici uoi polaska u kolu mogu dovesti do
problema u uenju i ponaanju djeteta: roenje brata, razvod braka, bolest ili smrt
ukuana, preseljenje u novi stan, odlazak u novu sredinu.

Djeca sa tekoama u razvoju


Kod djece zbog nekog oteenja ili bolesti smanji se sposobnost u nekim podrujima
ponaanja. Smanjenje neke od tih sposobnosti naziva se ''tekoama u razvoju''.
Sve do nedavno naglasak je bio na onome to dijete ne moe zbog svog oteenja, a
danas se nastoji otkriti ono to je usprkos oteenju ostalo zdravo.
Oteenja koja uvjetuju tekoe u razvoju su sljedee:
-oteenje vida
-oteenje sluha i govora
-tjelesna invalidnost
-mentalna retardacija
-poremeaji ponaanja.
27.
Ova oteenja mogu biti razliitog stepena, mogu uticati na sticanje iskustava koja su
potrebna djetetu za svakodnevan ivot. Veina oteenja otkrije se u ranom djetinjstvu,
neka pri pregledu za polazak u kolu ili kasnije, kada se pone tragati za razlozima
neuspjeha. Danas je u cijelom svijetu prisutno nastojanje da se djeca sa blaim tekoama
u razvoju ukljue u razrede sa svojim vrnjacima, koja takve tekoe nemaju. Uz zdravu
djecu ubrzava se njihov emocionalni, socijalni i intelektualni razvoj. A druga djeca stjeu
iskustva o razlikama meu ljudima. esto se za djecu s tekoama u razvoju mora
primjenjivati tzv.prilagoeni program. U redovnom programu izaberu se oni sadraji koji
ta djeca mogu savladati uz odgovarajuu pomo.
Specifine tekoe u uenju
Dijete u prvom razredu ima pravo na razdoblje privikavanja na kolu u kojem njegove
pogreke i potekoe ne smiju biti upotrebljene za postavljanje dijagnoza. S vremenom se
pokae da neka djeca imaju tekoa u praenju rada. Kad djetetov uspjeh u kolskom
radu znatno zaostaje za njegovim stvarnim sposobnostima, onda kaemo da ima
specifine tekoe u uenju. Iako se roditeljima i nastavnicima ini da ono nije
zainteresirano, ipak radi se o tome da ono ne moe. Specifine tekoe u uenju oituju
se kao tekoe u sticanju sposobnosti sluanja, govora, itanja, pisanja i raunanja. Radi
se o disleksiji, disgrafiji i diskalkuliji(raunanje). Disleksine i disgrafine tekoe treba
shvatiti ozbiljno te je potrebno potraiti pomo defektologa-logopeda. Posljedice tekoa
osjeaju se na obrazovnom, osobnom i socijalnom planu.uzroke treba traiti u nasljednim
faktorima, oteenju mozga, nepovoljnim uticajima sredine. Svaki od njih moe dovesti
do disfunkcije sredinjeg ivanog sistema koja lei u osnovi specifinih tekoa u
uenju. Sve to ine roditelji, nastavnici kako bi pomogli takvom djetetu mora polaziti od
osnovnih principa djejeg uenja.
Atmosfera uenja mora biti osloboena straha od neuspjeha . optuivanje djeteta da se ne
trudi i naa nervoza jo vie ga koi.
Vjebanje mora imati uporite u djejem iskustvu u njemu bliskim sadrajima i
predmetima.

28.
TEMA broj 7
INTEGRACIJA DJECE S TESKOAMA U RAZVOJU U O. -STRUNE I
DRUTVENE ODREDNICE
Integracija djece s tekoama u razvoju obavezna je prema zakonu od 1975 god.(SAD).
Sva djeca od 3-21 god.obuhvaena su kolovanjem u zajednikim kolama do najvieg
stupnja. Namjera je da se takva djeca smjeste u ''najmanju ograniavajuu sredinu''. kola
je obavezna izraditi pojedinani obrazovni program u emu sudjeluju uitelj, pedagog,
psiholog i roditelj.
Struktura populacije djece s tekoama u razvoju
-ispodprosjenim intelektualnim funkcijama(lako,umjereno,tee i teko mentalno
retardirane osobe)
-oteenje vida(sljepoa i slabovidnost)
-oteenje sluha(gluhoa i nagluhost)
-poremeaj u motorici
-poremeaj u ponaanju na organskoj podlozi,emocionalna neuravnoteenost
(hiperaktivnost)
-oteenje govora i glasa(mucanje i tepanje)
-viestruka oteenja.
Svaka od navedenih vrsta ima zahtjeve:
-primjenu specifinih odgojnih i rehabilitacijskih postupaka
-primjenu specifinih sredstava,pomagala i opreme
-osposobljeno defektoloko-rehabilitacijsko osoblje.
Uenici s usporenim kognitivnim razvojem koji intelektualno funkcioniraju na
razini (lake) lake mentalne retardacije
Mentalna retardacija je stanje u kojem je intelektualno funkcioniranje znatno ispod
prosjeka, to se oituje u razvojnom razdoblju i za koje je tipina neprimjerenost
adaptivnog ponaanja. Stupnjevi mentalne retardacije su:
-laka mentalna retardacija
-umjerena mentalna retardacija
-tea mentalna retardacija i
-teka mentalna retardacija.
Laka mentalna retardacija 50-69 IQ, praena je blaim odstupanjima u psihomotornom,
govornom, socijalnom i emocionalnom razvoju. Ta djeca su sposobna za odgoj i

obrazovanje i uenje, ako nastavni plan i program,metode i sredstva rada prilagodimo


njihovim smanjenim sposobnostima, te ako provodimo naelo individualizacije.
Uzroci tekoa u uenju su posljedica njihovog slabijeg pamenja,siromane mate,
ograniene sposobnosti zakljuivanja i apstrahiranja. Ovo trebaju poznavati svi strunjaci
koji rade s ovom djecom. U protivnom njihovo ponaanje e postati neprihvatljivo za
okolinu, pa e ga odbaciti, to izaziva osjeaj manje vrijednosti, a pokazuje se u dva
oblika: nedisciplina i povlaenje u sebe.
Treba osigurati niz subjektivnih i objektivnih pretpostavki integracije. U subjektivne
pretpostavke integracije ubrajamo subjekte koji su ukljueni u odgoj:
-djeca s tekoama u razvoju
-uitelji i defektolozi
-uenici bez razvojnih smetnji
-roditelji.
29.
Meu objektivne pretpostavke integracije ubrajamo:
-kolska zgrada sa specifinim prostorijama
-specifina didaktina sredstva
-financiranje rada.
Ova djeca imaju specifine somatske(tjelesne)probleme. Imaju poremeaj u
govoru,glasu,oteenje vida, sluha te bolesti:epilepsija,neuroze,psihoze.
Uitelj mora biti sposoban za:
-izradu primjerenih programa
-izradu individualnih zadataka
-specijalnih i individualnih nastavnih sredstava
-individualizirano ocjenjivanje.
Treba osigurati i cjelodnevni struni postupak:
1.pravilna izmjena rada i odmora
2.primjena znanja u ivotu
3.pravilna prehrana
4.igra,etnja,izleti
LAKA MENTALNA POTEKOA 50-69 IQ
UMJERENA-----------------------------35-49 IQ
TEA-------------------------------------20-34 IQ
TEKA-----------------------------------ispod 20 IQ
Posebni oblici mentalne retardacije(potekoa):
AUTIZAM(slaba socijalna integracija, stereotipije, sami sebe zovu imenom,
abnormalne reakcije na zvuk, dodir, ne razvijaju privrenost..)
DOWNOV SINDROM(trisomija 21,hromozomski mozaik,translokacija)
Uenici sa oteenjem vida
Tu spadaju djeca koja su slijepa ili slabovidna. Slijepa imaju ouvan vid do 10%, a
slabovidna od 10-40%. Slijepo dijete zbog oteenja vida znanje, vjetine i navike stie
putem opipa i sluha. Kretanje slijepe djece ogranieno je od samog roenja,pokreti su
siromani, ne mogu oponaati pokrete. Snalaenje i kretanje su naelo koje mora biti
prisutno u svim osnovnokolskim aktivnostima.
Da bi se slijepo dijete moglo ukljuiti u O potrebno je zadovoljiti nekoliko uvjeta:
-suradnja uitelja i defektologa
-za uitelja temeljne informacije iz podruja sljepoe

-prijevoz i pratnju
-suradnja s roditeljima.
Od tehnikih i nastavnih pomagala treba osigurati:
-tablicu i ilo za pisanje Brailleova pisma
-stroj za pisanje
-raunarsku spravu za slijepe
-pribor za reljefno crtanje
-Brailleovu slovaricu
-tap za slijepe.
Jako su bitna naela taktilne zornosti, koji podrazumijeva uenje putem neposrednog
taktilnog promatranja, naelo individualizacije te svjesne aktivnosti.
30.
Za slabovidnu djecu potrebno je osigurati:
-udbenike sa uveanim crnim tiskom,
-crtee koji ne smiju biti pretrpani pojedinostima,
-naoale, povealo...
Uenici sa oteenjem sluha
Ovdje spadaju gluha i nagluha djeca. Gluhoom se smatra gubitak sluha od 81 decibela
i vie. Gluhou dijelimo na:
1. gubitak sluha bez usvojene vjetine glasovnog sporazumijevanja
2. gubitak sluha s usvojenom vjetinom glasovnog sporazumijevanja.
Nagluhou se smatra oteenje sluha od 25-80 decibela. Ona se dijeli na:
-laki,
-umjereni i
-tei gubitak sluha.
Pri ukljuivanju u redovnu kolu, uenik s oteenjem sluha trebao bi imati razvijen
govor da moe komunicirati. Nastavnik treba upoznati sluni, intelektualni, socijalni i
emocionalni status uenika. Ovakvi uenici bi trebali sjediti u prvoj klupi. Nastavnikovo
lice treba biti osvijetljeno i okrenuto prema ueniku. Ne treba hodati po razredu i
govoriti, kao svi okrenuti lice ploi. Treba koristiti individualizirani rad i pisani oblik
provjere znanja.
Uenici sa organskim uvjetovanim poremeajima u ponaanju
Meu djecom sa smetnjama u razvoju, po svojoj se sloenosti istiu djeca s organskim
uvjetovanim poremeajima u ponaanju koji su posljedica ozljede mozga. Rezultati toga
mogu biti:poremeaj percipiranja, miljenja i emocionalnog ponaanja. Osnovna tekoa
te djece je uenje. U ranoj dobi ta djeca pokazuju poremeaj u ponaanju: hiperaktivnost i
emocionalna labilnost. Polaskom u kolu otkrivaju se potekoe u:
-itanju
-apstrahiranju
-percipiranju dio-cjelina.
Hiperaktivnost moe biti:
1. SENZORNA HIPERAKTIVNOST(hiperaktivno djeluje na nebitne podraaje:
pokret,boja, zvuk)

2. MOTORNA HIPERAKTIVNOST(ne moe se uzdrati na reakciju koju izaziva


motorika reakcija:sve to vidi guva, upa,premjeta)
DISOCIJACIJA-ne mogu voljeti stvar kao cjelinu
POREMEAJ PRIPERCIPIRANJU PRVOG PLANA I POZADINE
Kada su kolske obaveze u pitanju imaju sljedee potekoe:
-govor: isputanje i dodavanje rijei
-itanje: sporo itanje, isputanje i dodavanje slogova
-pisanje: isputanje slova,naopako piu
-matematika: ne razlikuje geometrijska tijela
-muzika: nema ritma
-sport: oteano kretanje, nespretnost.
31.
Uenici sa tjelesnom invalidnou i hroninim bolestima
Ovdje se radi o tri skupine: tjelesne invalidnosti kao posljedica oteenja lokomotornog
aparata, tjelesna invalidnost zbog oteenja nervnog sistema, tjelesna invalidnost zbog
kroninih bolesti. Ovi uenici se mogu kolovati ali je potreban graevinski pristup
kole. Potrebna su didaktika sredstva, ortopedska i tehnika pomagala. Oni ostvaruju
pravo na prijevoz, treba ih prihvatiti uitelj.
Tjelesno invalidni uenici:
-uenici bez udova
-sa amputiranim udovima
-sa oduzetou
-sa cerebralnom paralizom.
Hronino bolesni uenici:
-bolest srca
-bolest dinih putova
-padavica(epilepsija)
-dijabetes.
POSTUPCI OSTVARIVANJA SOCIJALNE INTEGRACIJE
Opservacija uenika s tekoama u razvoju u funkciji kvalitetne dijagnostike
Opservacija ili promatranje u uem smislu je jedna od mnogih metoda istraivanja
odnosno dijagnosticiranja. Provodi se u razrednom odjeljenju za vrijeme rada s
uenicima, za vrijeme igre. U opservaciji stanja djeteta i njegovog ponaanja nije korisno
obratiti panju samo na tekoe, potrebno je obratiti panju na djetetove ''jake strane'' i
pozitivne osobine.
Potrebni opi uvjeti za ostvarivanje opservacije u koli su:
-broj uenika mora biti po mjeri
-uitelj ne smije biti poetnik
-primjeren prostor
-prijevoz.
Sastav strunog tima za opservaciju:
-uitelj
-defektolog
-pedagog

-psiholog
-lijenik.
Zadae strunjaka:
DEFEKTOLOG:
-upoznaje dijete
-prouava djetetovu dokumentaciju
-daje strunu pomo.

32.
UITELJ:
-prouiti dokumentaciju o ueniku
-treba pripremiti uenike da prihvate uenike s tekoama
-treba raditi s roditeljima drugih uenika
-utvruje programske sadraje
-treba primjenjivati individualizaciju
-suraivati sa defektologom
-voditi zakljuke.
PSIHOLOG:
-upoznati dokumentaciju
-razgovarati s djetetom
-savjetovati se s uiteljem, defektologom.
PEDAGOG:
-upoznaje dokumentaciju
-sudjeluje u izradi programa
-sudjeluje pri izvjeu.
Priprema uenika za prihvaanje uenika s tekoama u razvoju
To je vrlo odgovoran i osjetljiv posao. Primjereni razgovori trebali bi uenike navesti na
prihvaanje spoznaje o postojanju uenika koji se razlikuju od njih. to su uenici
hronoloke dobi nie tee im je objasniti. U takvim okolnostima moda je dovoljno
istaknuti da nekim uenicima treba neke sadraje vie puta ponoviti kako bi ih usvojili,
da neki uenici ne vide dobro, ne uju i sl. Mala djeca su sklona ruganju a neka
izraavaju previe zatitnikih stajalita.
Priprema uitelja za rad s uenicima s tekoama u razvoju
Obavjetenje uitelja o uenikom oteenju, njegovim mogunostima i potrebama,
vano je za motivaciju uitelja. U trenutku kada se uenik upisuje u redovnu kolu, uitelj
treba imati potpuni uvid u niz objektivnih strunih argumenata o zrelosti. Ako je u pitanju
uenik s oteenim sluhom, uitelj treba znati kakav je njegov sluni status, kada je
nastupilo oteenje i sl., kakva mu je socijalna i emocionalna zrelost. Ako je rije o
oteenju vida treba se upoznati sa stupnjem oteenja i sve kao i kod sluha. Kada je u

pitanju tjelesna invalidnost uitelj treba dobiti informacije o sposobnosti djetetove


komunikacije, intelektualni razvoj, emocionalni i socijalni(status) razvoj.
Suradnja s roditeljima
Roditelji imaju vanu ulogu u unapreivanju procesa integracije, u smislu poticanja.
Oni sudjeluju u stvaranju programa. Posebnu pozornost treba obratiti na roditelje ija
djeca imaju osjeaj manje vrijednosti, a i oni sami. S druge strane su roditelji djece koja
nemaju oteenja. Boje se da e djeca s tekoama loe uticati na njihovu djecu.

33.
TEMA broj 8- Irmino
TRI ASPEKTA ODGOJA
Imamo tri aspekta odgoja:
1. drutveno-generacijski aspekt-odgoj kao pojava
2. individualni aspekt razvoja linosti-odgoj kao proces
3. interakcijsko-komunikacijski aspekt-odgoj kao djelatnost
1.Drutveno-generacijski aspekt
Odgoj s ovog aspekta definiemo kao prenose iskustava, znanja i socijalnog nasljea sa
starijih na mlae.
2.Individualni aspekt odgoja
Odgoj sa ovog aspekta moemo definisati kao svjesno i namjerno djelovanje odnosno
samodjelovanje na razvoj fizikih i psihikih osobina linosti pojedinca.
3.Interakcijsko-komunikacijski aspekt odgoja
Odgoj sa ovog aspekta definiemo kao odnos subjekta u nastavi ucenika i uitelja koji se
odvija u naizmjeninom zauzimanju pozicije subjekta i objekta, a ije ostvarenje ovisi o
mogunostima, odnosno osposobljenosti svakog sudionika.
FAKTORI USPJENOSTI MEULJUDSKOG ODNOSA
Meuljudski odnosi zavise od vie faktora, mi emo izdvojiti tri:
socijalnu percepciju
emocionalne stavove
empatiju
Socijalna percepcija
Socijalna percepcija je meuzavisno percipiranje osoba u socijalnoj situaciji. U
percipiranju druge osobe moe se poi sa dva gledita:
- vlastito gledite- da drugi doivljavaju i posmatraju svijet kao ja; tj.stojimo na vlastitom
stajalitu i traimo od drugih da imaju istu sliku svijeta oko nas to je egoistiko gledite,
gdje nastavnik mora posmatrati uenike sa svih gledita.
- slinosti gledita- tj.gledite da su drugi slini meni tj. Imaju slino miljenje o svietu
oko sebe to iskljuuje razliitosti.

Ova dva gledita se temelje na racionalnom pristupu, a imamo i ove:


Nesvjesna funkcija psihe- tj.nesvjesni mehanizmi psihe koje prvenstveno nastavnici u
odgojno-obrazovnom procesu trebaju dobro upoznati.
Socijalni pristup je meusobno percipiranje osobe u socijalnoj situaciji.
Zakonitosti socijalne percepcije
-osoba A percipira psihike procese osobe B kroz psihike procese u samoj sebi
-meuljudski i drutveni odnosi temelje se na objanjenju tuih reakcija pomou
motivacije u samom sebi koja skoro uvijek ostaje nesvjesna
-proekcijska introspekcija
nesvjesna funkcija psihe
proekcija-odbrambeni mehanizam
introspekcija
34.
Proekcijska introspekcija-da se meuljudskom odnosu tue ponaanje objanjava na
osnovu nesvjesne funkcije psihe, pa drugoj osobi pripisujemo neke osobine, stavove,
motive, ponaanja koji su zapravo u nama samima , a kojih nismo svjesni i ne elimo ih
priznati pa ih rjeavamo na taj nain da ih pripisujemo drugima.
Povjerenje je kamen temeljac svakoj istinskog pravog meuljudskog odnosa.
Pristupi povjerenju:
-optimistiki: Imam povjerenja u svakog
-pesimistiki: Nemam povjerenja ni u koga
-realan-human: Imam povjerenja u onog ko to zasluuje
Prvi dojam
Halo efekat
-transfer pojedine osobine
-transfer cjelovitog dojma
U prvom susretu s nekom osobom i stvaranju prvog dojma moe doi do djelovanja
podsvjesnih procesa koji mogu zamagliti pravu sliku o drugom. Poznat je mehanizam
nazvat ''halo efekat''. Halo efekat je mehanizam koji djeluje na nesvjesnoj osnovi u
stvaranju prvog dojma prema nekome tj.radi se o tome da mi u prvom susretu s drugom
osobom uoimo neku njenu osobinu na osnovu koje prosuujemo itavu linost. Tu se
radi o transferu pojedine osobine na miljenje o cjelokupnoj linosti. Npr.uoimo
urednost i imamo dobro miljenje o toj osobi.
Prosuivanje i procjenjivanje percipiranog
Prosuivanje i procjenjivanje zavisi od:
-sposobnosti ljudi
-kvaliteta osobine
-slinosti osoba
U procesu osposobljavanja nastanik treba da posebnim vjebama djeluje na razvoj
sposobnosti precipiranja, prosuivanja i procjenjivanja linosti uenika. Sposobnosti
procjenjivanja na osnovu percipiranja zavisi od:
-kvaliteta osobine koja se procjenjuje
-inteligencije
-autoritativnosti
-stepenu objektivnosti.

Tanost socijalne percepcije


Istrauje Gage
Dvije vrste linosti u odnosu na socijalnu percepciju:
1.odnosi se na ono to nama znai ono to percipiramo(npr.suze u oima-neko tuan, a
moe biti alergian) tj.naa ocjena je bila bez uivljavanja u stanje te osobe.
2.odnosi se na stepen uivljavanja u poloaj drugog od ega zavisi uspjenost
meuljudskog odnosa u pozitivnoj korelaciji.

35.
Emocionalni stavovi
Zauzimanje stavova u odnosu ovisi i ponaanje osobe koje su u njemu.
1.pojam i komponenta stava
Stav i njegove komponente
Stav- tendencija koja usmjeruje nae ponaanje
Komponente stava:
-spoznajna-znanje
-emocionalna-osjeaj,emocija prema
-motivacijska-poticaj za ponaanje
Emocionalna komponenta je bitna za vrijednost, jainu i kvalitet stava.
Polariziranje i gradiranje emocija u stavu
Simpatija olakava uspostavljanje odnosa, omoguava spontanu i prirodnu interakciju i
komunikaciju. Antipatija predstavlja konicu u uspostavljanju odnosa, te oteava
interakciju i komunikaciju meu ljudima. Humani ljudski odnos moe se zasnivati samo
na pozitivnim emocionalnim stavovima.
Stavovi nastavnika o konkretnim pitanjima:
-disciplina uenika
-neprilagoenost,loe ponaanje uenika
-motivacija uenika
-autoritet nastavnika
-autoritet uenika
-strogost-blagost nastavnika
-slobodi uenika.
EMPATIJA
Empatija je spoznajno-emocionalna sposobnost uivljavanja u poloaj druge osobe i i
sagledavanje svijeta njenim ocima. Ukljuuje intelektualnu i afektivnu sferu linosti to je
zavlaenje pod kou druge osobe,koje nam omoguava da sagledamo svijet njenim
oima.
Komponente empatije:
1.kognitivno intelektualna
-posmatranje druge osobe s njene take gledita
-preuzimanje uloge druge osobe u odreenoj situaciji

2.afektivno-emocionalne
-osjetljivost prema osjeanjima druge osobe
-sposobnost suosjeanja
Teorije empatije
a)psiholoki usmjerena teorija nam govori da za razvoj i osjeaj empatije
vanakoncepcija vlastitog ''JA'' ili ega koji se odlikuje:
-sposobnou samopromatranja
-zauzimanju distance u odnosu na sebe i svoje ponaanje
-formiranje pojma o sebi.
b)socioloki usmjerena teorija istie vanost koncepcije vlastitog ''JA'' ali vie u procesu
razvoja te sposobnosti. Ova teorija naglaava da se empatija razvija:
-u komunikaciji sa drugima
-preuzimanju razliitih socijalnih uloga.
36.
Eksperiment u Helsinkiju
Eksperiment u Helsinkiju je potvrdio da se empatija moe razvijati. Uenici nekoliko
kola u Helsinkiju su bili podvrgnuti tzv.''empathy week'', odnosno sedmice u kojima su
im svjesno stvarali situacije koje potiu i razvijaju osjeaj empatije. U odnosu na
kontrolne grupe eksperimentalne grupe su pokazale znatno vei stepen empatije na kraju
''empathy week''.
Rezultati su pokazali da se moe svjesno uticati na razvoj empatije i to naroito one
sposobnosti koje se odnose na emocionalno prihvatanje, empatino sluanje i
razumjevanje drugog.
Vanost empatije u odgojnom radu
-otkrivanje osjeanja koje prate ponaanje
-prihvatanje osobe onakve kakva jeste
-otkrivanje emocionalno-motivacijskih faktora
-shvaanje odgajanika u njegovom tonalitetu
-biranje adekvatnih odgojnih sredstava i postupaka
-prilagoavanje komunikacije uenicima
-uspjenost odgojnog djelovanja.
INTERAKCIJA I KOMUNIKACIJA U ODGOJU
Odgojno djelovanje u meuljdskom odnosu ne moe se odvijati ako meu sudionicima
tog odnosa nema interakcije koja se najee uspostavlja komunikacijom.
Pojam interakcije i komunikacije
Interakcija- meusobno djelovanje ljudi koji jedan prema drugom zauzimaju stavove i
koji sebi obostrano odreuju ponaanje.
Komunikacija- proces stvaranja znaenja izmeu dvije ili vie osoba ili kao proces
uzajamne razmjene znaenja.
Pojam interakcije
-meusobno djelovanje
-zauzimanje stavova
-odreivanje ponaanja.

Pojam komunikacije
-interakcija putem znakova
-proces stvaranja znaenja
-proces uzejamne razmjene znaenja.
Ako je prenos poruke jednosmjeran tj.poruka tee samo u jednom smjeru taj proces
zovemo informisanje.
Ako poruka tee u oba smjera, onda taj proces zovemo komuniciranje.
Informacije se prenose znakovima, tj.znakovi moraju neto znaiti. Nastavne sadraje
koje treba prenijeti uenicima prvo treba pretvoriti u odreene znakove. U ljudskoj
komunikaciji openito pa tako i u nastavnoj moemo razlikovati dva aspekta
komunikacije:
-sadrajni-pri upotrebi znakova
-odnosni.
37.
Sadraj,znak i um
Sadraj:pojam,misao,ideja,osjeaj,poticaj
Znak:verbalni:vizualni(pismo)
Akustini(govor)
Neverbalni:vizualni(skica,mimika,gest)
Akustini(muzika)
um:objektivni(slab tisak,buka)
Subjektivni(nepoznavanje koda,raspoloenje,stav).
Znakovi su osnovni elementi i bitni sadraji svakog komuniciranja. Svaki znak ima
svoje znaenje. Svaka rije ima svoje znaenje. Razlikujemo OBILJEAVAJUE ILI
DENOTATIVNO ZNAENJE rijei-isti sadraj za sve ljude i ISKUSTVENO ILI
KONOTATIVNO ZNAENJE koje je vezano za na vlastiti emocionalni doivljaj i
emocionalno je obojeno.
Rijeima kojima se sluimo u komunikaciji jedni autori nazivaju znakovima, dok drugi
simbolima. Razlikujemo ih posredstvom njihovih znaenja. Znak je jednoznaan. Simbol
je mnogoznaan.
Oblici komunikacije
Prema broju osoba i nainu komunikacijemoemo razlikovati:
-komunikacija izmeu dvije osobe-direktni oblik komunikacije, licem u lice,ukljuuje
verbalni i neverbalni sporazum.
-komunikacija u maloj grupi-tri ili vie osoba u komunikaciji
-javna komunikacija-na javnim mjestima, ima drutveni karakter, unaprijed planirana
-organizirana komunikacija-bujica poruka unutar mree meusobno ovisnih odnosa.
-komunikacija masmedija-sredstva javnog informisanja.
U koli se javljaju svi oblici komunikacije.
Vrste komunikacije
I Intrapersonalna- ja ja
Interpersonalna ja ti ,ti ja
Masovna komunikacija- ja grupa, grupa mi
II

Neposredna
Telekomunikacijska

III Personalna(dvije osobe)


Apersonalana(jedna osoba-onaj to ita vjesti ne zna ko ga gleda)
IV Nasilna(najee jedna osoba ne uestvuje dobrovoljno)
Nenasilna(obje strane uestvuju dobrovoljno)
V Autoritarna
Demokratska
VI Jednosmjerna(autokrate ,osobe koje nareuju)
Dvosmjerna
38.
Struktura komunikacije ovisi o nekoliko faktora:
-o linosti nastavnika
-nastavnom sadraju
-strukturi nastavnog sata
- linosti uenika
-duhu grupe i sl.
Karakteristike interpersonalne komunikacije
1.interpersonalna komunikacija ukljuuje verbalno i neverbalno ponaanje
2. interpersonalna komunikacija ukljuuje spontano, formalno ili konstituirano
ponaanje, kombinaciju toga
3. interpersonalna komunikacija nije statina nego dinamina
4. interpersonalna komunikacija ukljuuje personalnu povratnu informaciju, interakciju,
usklaenost
5.interpersonalna komunikacija je voena unutranjim i vanjskim pravilima.
6. interpersonalna komunikacija je aktivnost
7.interpersonalna komunikacija moe ukljuiti uvjeravanje.
TEORIJA KOMUNIKACIJE WATLAWICKA
Teorije komunikacije-karakteristike:
1. ovjeka promatrati u odnosu s drugima
Polazi od odnosa jednog ovjeka prema drugom, od njihove interakcije. Tek u
interakcijskim odnosima ljudi mogu da dou do izraaja ne samo prema sebi nego i
prema drugima.
2. Meuljudski odnos posmatrati u komunikaciji
Informacije koje dobijamo od drugih odreuje na odnos prema nama samima, a
informacije koje dajemo drugima odreuju opet njihov doivljaj sebe.
3. Povratna informacija- bitna za ponaanje
Sistemi kao to su grupa, razred, obitelj i sl.moraju se promatrati kao krugovi
informacija, i to zato to u njima ponaanje svakog pojedinca uvjetuje ponaanje drugog,
s druge strane, njegovo ponaanje uvjetovano je ponaanjem svih drugih. Uzroni faktori
odreenog ponaanja ne trae se ni u pojedincu ni u njegovoj okolini, nego u
interakcijskom krugu . pojedinac-okolina-pojedinac.

4. meusobno uticanje uvjetovano je situacijom i na nju djeluje


Jedna osoba djeluje na drugu i izaziva promjene u njenom ponaanju, ali to novo
ponaanje druge osobe utie na prvu osobu. Kontekst u kojem se odvija njihov odnos
utie na obje osobe, koje opet sa svoje strane utiu na taj kontekst.
5.Postoje razliiti stupnjevi svjesnosti o naem ponaanju
Samo smo djelomino svjesni pravila koja vladaju naim ponaanjem. Ovdje razlikujemo
pravila ponaanja kojih smo potpuno svjesni, pravila koja su nesvjesna ali se lako
prepoznaju ako nas neko na njih upozori i pravila koja su potpuno izvan nae svijesti, pa
se ne prepoznaju ni onda kad nas neko na njih upozori.
6.komunikacija je itavo ponaanje i utie na ponaanje
Pojam simptoma nastaje kao posljedica interpersonalnih odnosa. Simptom prestaje biti
vlastitost pojedinca postaje oblik odnosa, nain reagovanja, nain komunikacije.
39.
AKSIOMI-TEORIJA KOMUNIKACIJE
1.nije mogue ne komunicirati
Svako odbijanje komunikacije je ustvari komunikacija jer svako ponaanje u
interpersonalnoj situaciji ima karakter poruke.
2.komunikacija ima sadrajni aspekt i aspekt odnosa
Postoji vie varijanti koje se mogu pojaviti izmeu sadrajnog aspekta i aspekta odnosa.
-ekstremni pozitivni-partneri se slau u oba aspekta
-ekstremni pozitivni-partneri se ne slau ni u jednom
3.odnos je uvjetovan interpretacijom ponaanja
esto od drugih oekujemo odreeno ponaanje pa se ponaamo u skladu stim da takvo
ponaanje sami uvjetujemo tj.prisiljavamo druge da se tako ponaaju pa ih optuujemo.
4.komunikacija je verbalna i neverbalna
Tj.tee na dva nivoa:verbalnom-digitalnom i neverbalnom-analognom.
5.komunikacija moe biti simetrina i komplementarna
U simetrinim odnosima tei se slinou, a u komplementarnim se dopunjuju
razliitosti.
VERBALNA I NEVERBALNA KOMUNIKACIJA
Komunikacija stalno tee na dva nivoa verbalnu i neverbalnu., nemogue je djeliti.
Neverbalna i verbalna mogu biti u tri razliita odnosa:
-neverbalna poruka moe zamjeniti verbalnu. Gestovni znakovi imaju svoje znaenje i
variraju od kulture do kulture.
-neverbalna poruka moe dati veu snagu verbalne poruke.
-jedna moe proturjeiti drugoj.
Verbalna komunikacija je vie pod kontrolom svijesti nego neverbalna.
Funkcije neverbalne komunikacije
1.izraavanje emocija
2.izraavanje uzajamnih stavova
3.prezentiranje vlastitih osobina
4.praenje,podrka i dopuna verbalne komunikacije
5.zamjena za verbalnu komunikaciju

6.konvencionalno izraavanje.
Neverbalni komunikacijski znakovi se dijele na:
-paralingvistike i
-ekstralingvistike.
Paralingvistiki su:
-svi popratni glasovi i umovi koje ujemo uz izgovor glasova i rijei,
-otvorenije ili zatvorenije izgovaranje samoglasnika,
-karakteristike u brzini interpretacije i intezitetu izgovaranja u emocionalnom statusu,
intonaciji izgovorene reenice,
-naglaavanju pojedinih rijei u reenici,
-due ili krae pauz meu rijeima.
40.
Ekstralingvistiki znakovi mogu biti kineziki i prokineziki.
Kineziki znakovi se odnose na razne vrste pokreta i poloaj tjela.
Prokineziki znakovi predstavljaju udaljenost, prostorne odnose meu uesnicima u
komunikaciji. To su:
-fizika blizina, udaljenost meu osobama u komunikacijskoj interakciji
-prostorni raspored uesnika komunikacije
Funkcije verbalne komunikacije
1.informiranje o objektivnom(zbivanje,stanja,predmeti)
2.informiranje o subjektivnom(emocije, stavovi, vrijednosti)
3.iznoenje ideja.
Interakcijska povezanost u komunikaciji
Stupnjevi interakcijske povezanosti u komunikaciji:
A) fizika prisutnost-neverbalna komunikacija razliiti stupnjevi unutarnje
povezanosti
B) akcijsko-reakcijsko komuniciranje pitanje-odgovor
C) empatijsko komuniciranje prilagoavanje komunikacije onima kojima
komuniciramo, informiranje i utjecanje
D) dijalog-obostrano empatijsko komuniciranje, meusobno utjecaji-ideal ljudske
komunikacije
Uvjeti za empatijsko komuniciranje i dijalog:
1.komunicirati sa malim brojem osoba
2.dobro poznavati osobe s kojima se komunicira
3.biti osjetljiv na ljudsko ponaanje
4.imati razvijenu empatiju
5.biti motiviran za uzajamnu povezanost.
Uspjena odgojna komunikacija
Karakteristike uspjene komunikacije:
-razumjevanje
-zadovoljstvo
-uticaj na stavove

-oplemenjivanje odnosa
-izazivanje akcije.
Razumjevanje-odnosi se na tanost primanja poruke, informacije
Zadovoljstvo-odnosi se na ono to linost u komunikaciji emocionalnodoivljava,osjea
Uticaj na stavove- zavisi od pozitivnih osjeanja, meusobne naklonitosti
Izazivanje akcije-uenja nema bez vlastite aktivnosti uenika. Zato je motivacija
uenika vaan djelokrug nastavnika.

41.
Interakcija i komunikacija u razredu
Socioemocionalna klima u razredu
Kvalitet meuljudskih odnosa izmeu sudionika nastavnog procesa utie na stvaranje
odreene emocionalne klime koja vlada u razredu.
Emocionalna klima-podrazumjeva afektivan ton u odnosima:
-nastavnik-uenik
-nastavnik-nastavnik
-uenik-uenik
Anderson razlikuje dva oblika nastavnikovog ponaanja koja su suprotna i rijetko se
javljaju u istom obliku:
1.dominantno- gui i frustrira individualne razlike i ne doputa slobodan razvoj
uenikove linosti
2.integrativno- demokratski proces u grupi.
Ova ponaanja nastavnika odgovaraju nastavnim stilovima voenja koja su prouavali
Levin i Lippit:
-autoritarni stil
-demokratski stil
-ravnoduni stil.
Autroritativni stil-uenici imaju malo mogunosti za samostalnu akciju. Tako
nastavnik sputava, gui svaku aktivnost uenika za koje smatra da je van njegovih
zahtjeva, dominira linost nastavnika.
Demokratski stil-oituje se od spremnosti nastavnika da dovede uenike do aktivnog
rada i suradnje,potie samostalnos i incijativu.
Ravnoduni stil-nastavnik nije zainteresovan za uenike to stvara ravnodunu klimu
koja je nepovoljna za uenje prisutna je pasivnost i apatija.
Prouavanjem nastavnikovog ponaanja prema uenicima I.Withall je uoio dva tipa
ponaanja:
1.nastavnik u centru nastavnog procesa to odgovara dominantnim odnosno
autoritativnom stilu
2.uenik u centru nastavnog procesa odgovara integrativnom tj.demokratskom tipu
ponaanja nastavnika.

Flanders na temelju svojih prouavanja dijeli nastavnike zavisno od uticaja na uenike


na:
-direktne- nastavnik objanjava, iznosi vlastito miljenje, upravlja uenikovom
aktivnou, kritizira uenikovo ponaanje.
-indirektni-nastavnik potie uenike da daju svoje miljenje, iznosi ideje, koristi njihove
ideje i proiruje ih, hvali, ohrabruje uenikovo sudjelovanje u radu.
Direktan nastavnik je krut,neprilagodljiv i stvara klimu koja frustrira uenike i oni
imaju negativan stav prema koli.
Indirektni nastavnici stvaraju klimu koja motivie uenike. Uenici imaju pozitivnu
stranu prema koli, imaju manje disciplinarnih problema.
Stil ponaanja nastavnika i njegovi oblici uticaja na uenike primarni su faktor za
stvaranje socio-emocionalne klime nastavnog procesa, dok je sastav grupe od sekundarne
vanosti.
42.
SVOJSTVA USPJENIH NASTAVNIKA
MAGOON
1.FLEKSIBILNOST-izraavaju spremnost da budu prilagodljivi
2.EMPATINOST-sposobnost percipiranja uenika sa njegove take gledita
3.PERSONALIZIRAN STIL-stil prouavanje prilagoavanja vlastitoj
linosti(orginalnost)
4.KREATIVNOST- unose inovacije u svoj rad, nova rjeenja,eksperimentiraju
5.KOMUNIKATIVNOST-vjet u postavljanju pitanja
6.STRUNOST-dobro poznaje svoj predmet i podruja koja su s njegovim povezana
7.SAVJESNOST-pripremaju se za ispite
8.ODGOVORNOST-uenicima pomau u uenju
9.OSJETLJIVOST-razmiljaju o stavovima koji se cijene
10.LEERNOST-govor protkan veselou i humorom
11.SMISAO ZA HUMOR
Smatra se da nastavnikova linost u veoj mjeri odreuje socio-emocionalnu klimu
nego njegove pedagoke mjere.
Osobine nastavnikove linosti i kvalitete njegova rada koje u veoj mjeri utie na
stvaranje klime u kojoj se odvija uenje koje dovodi do unutranjih promjena su Carl
Rogrs-razmatra uslove u kojima se odvija uenje znaajno za razvoj linosti, to su:
1.suoavanje sa problemom-tj.stvaranje poticajne klime gdje se uenici suoavaju sa
problemom( problemska )
2.kongruetnost nastavnika-biti nastavnik onakav kakav jesi tj.bez maske, principilan,
objektivan
3.bezuslovna naklonost-postii naklonost zahvaljujui demokratskom nainu rada
4.empatino razumjevanje- razumjeti uenika s njegove take gledita
5.doivljaj uenika-sve prethodne zahtjeve uenici treba da doive.
STAVOVI NASTAVNIKA I INTERAKCIJA U RAZREDU
Savremeni pristup locira odgoj i obrazovanje u dinamian i sloen interakcijski odnos
izmeu nastavnika i uenika u kojem zavisno o uzrastu, mogunostima i sposobnostima
uenika treba da se izmjenjaju pozicije subjekta i objekta u odnosu. U praksi najee
susreemo dvije krajnosti ili je uenik uvijek u poziciji subjekta ili objekta. Uenik mora

osjetiti da moe slobodno izraziti svoje miljenje i da nastavnik potuje to miljenje. Da


bi nastavnik doveo uenika da to osjea, on mora poticati uenika na izraavanje vlastitog
miljenja, uvaavati ideje uenika, u konfliktnim situacijama mora omoguiti ueniku da
kae svoje miljenje.
SOCIJALNA REVIRZIBILNOST U RAZREDNOJ KOMUNIKACIJI
U razrednoj komunikaciji znaajna je uloga nastavnika, jer uenik oponaajui
nastavnika usvaja interakcijske i komunikacijske modele ponaanja. Nastavnikovo
ponaanje mora ueniku biti emocionalno privlano.
Naziv socijalna reverzibilnost ukazuje na demokratinost odnosa meu subjektima
odgojno-obrazovnog procesa. Socijalno reverzibilne su one izjave, ponaanje i govor
nastavnika koji su takvi da se uenik moe istim rijeima obratiti nastavniku, a da pri
tome ne kri pravila pristojnosti.
43.
Verbalne izjave nastavnika podijelili smo na:
-reverzibilne i
-ireverzibilne.
Reverzibilne su takve izjave koje uenik moe oponaati u svom obraanju nastavniku,
a da pri tome ne narui pravila pristojnosti.
Ireverzibilne izjave su pak one koje nastavnik sebi uzima za pravo da ih primjenjuje u
svom ophoenju s uenikom, ali bi njihovo oponaanje od strane uenika dovelo do
naruavanja pravila pristojnosti i izazvalo negativne reakcije nastavnika.
Svaka izjava ima svoju sadrajnu i formalnu stranu. Sadraj je bitan, ali nije svejedno
kojom formom ga izriemo, to znai u izjavama koje su reverzibilne po sadraju
verbalna forma i neverbalni momenti te cjelokupni kontekst situacije odredit e da li e ta
izjava biti doivljena reverzibilno ili ireverzibilno(mimika, gest, boja glasa...)
TA I TA proveli su istraivanje socijalne reverzibilnosti i ireverzibilnosti kao oblika
ponaanja u nastavi biljeei nastavnikove izjave i uoili su da za procjenu
reverz./ireverz. nije svejedno nije svejedno da li se uzima u obzir mimika, glas i opa
situacija ili se procjena vri samo na osnovi sadraja tj.spoznali su da na procjenu
verbalne izjave nastavnika utjeu ne samo ta nastavnik kae, nego i koliko kae. Time su
istakli znaenje neverbalne komunikacije koja prati verbalnu