analitika psihologija

SEMINAR O NIEOVOM ZARATUSTRI

Karl Gustav Jung

In the Spring of 1934, Doctor Carl Gustav Jung with a group

advanced students had engaged themselves with Nietzsches
strange and wonderful work Thus Spoke Zarathustra as their new
topic. And when the group convened in May, they heard their
mentors warning that they all had an uphill and rocky path before
them. However, their journey was destined to end before its natural culmination, drowned out by the alarms as the fateful summer of 1939 approached. C. G. Jung throws new light on
Nietszches psyche as well as on the condition of the German collective psyche during those fateful years of 1934 to 1939.

Predavanje III
20. maj 1936.

Prof. Jung: Nadam se da shvatate da su Blaena Ostrva

veoma zamreno poglavlje, teko i duboko. Sadri probleme od
najvee vanosti, i moram priznati osjeam se pomalo
neodluno u njegovom komentarisanju jer nas vodi u dubine sa
kojima se teko nositi. Sjetite se, stigli smo do onog paragrafa
gdje on govori o mogunostima naeg bia, barem kao velikih
djedova Natovjeka. On nastavlja:
Bog je nagaanje: Ali, ja bih elio da vae nagaanje
ograniim na zamislivo.

www. maticacrnogorska.me

MATICA, jesen/zima 2012.

453

Karl Gustav Jung

Moete li zamisliti Boga? Ali, neka to znai da se ova vaa

Volja za Istinom moe pretvoriti u ljudski zamislivo, vidljivo i
razumljivo. Svoj vlastiti razum ete slijediti do kraja!
Ve smo se upoznali sa injenicom da Nie uzima Boga kao
ovjekovu nagaanje da nije ak ni pohvalno, i takoe izjavljuje
da je Bog mrtav. Ovdje vidimo dublji razlog za taj posebni stav.
To je manje ustupak duhu njegovog vremena nego ustupak,
moglo bi se rei, njegovom vlastitom potenju; on ne mari da
stvori nagaanje koje see izvan ovjekovog dometa. Ovaj stav je
pripremio Kant; kao to znate Kant je pokazao na nepobitan nain
da se ne mogu praviti metafizike pretpostavke.1 I pored toga duh
vremena je uticao na Niea u velikoj mjeri u njegovoj pretpostavci da je Bog ovjekovo nagaanje; moglo bi se drati ba
kao da je iskustvo. Kant je to ostavio otvorenim: jasno je vidio da
je njegova intelektualna, filosofska kritika samo filosofska kritika
i nije dodirnula podruje iskustva, posebno iskustvo stvari koje ne
mogu podnijeti teoloku kritiku. Vidite, on je ivio u vrijeme kada
se pretpostavljanje ili ak objanjavanje svijeta kroz postojanje
Boga uzimalo zdravo za gotovo. To je bila istina. Tada se smatralo
prilino razumnim razmiljati na takav nain.
Do osamnaestog vijeka praktino svaka nauna knjiga poinje
sa stvaranjem svijeta od strane Boga, estodnevnog djela. Bilo
je apsolutno izvjesno, bez rasprave, da je Bog stvorio svijet i da
dalje odrava funkcionisanje svijeta. Ali, u Nieovo vrijeme ta
biva neposredna izvjesnost izgubljena je iz vida, pa Nieovo
kazivanje da je Bog nagaanje nije samo ustupak duhu vremena,
1 Kant je ve pokazao da ne moemo imati znanje o svijetu noumena, to

jest, o stvarima prije nego to su podvrgnute kategorijama ljudskog

rasuivanja. Iako je vjerovao da je nuno pretpostaviti slobodnu volju, besm-

rtnost due i postojanje Boga tvrdio je da bilo koji dokaz o takvim

metafizikim tvrdnjama zavrava u antilogizam u kojem se moe istai jed-

nako dobar suprotni dokaz.

454

MATICA, jesen/zima 2012.

www. maticacrnogorska.me

Seminar o Nieovom Zaratustri

ve je takoe i svijest kritikog filosofa koja mu ne dozvoljava

da pretpostavlja vie nego to moe dokazati, ili vie nego to je
u ovjekovom djelokrugu. Pretpotavljati poput dogmatske
hrianske formulacije da je Bog beskonaan i vjean, ili da ima
neke takve kvalitete apsolutno je vjetaka pretpostavka i poten
ovjek nikad nee dati neki iskaz koji see izvan granica
ovjekovog razuma. To je kao da ste nekom obeali milion
franaka poslije dvjesta godina; naravno za djesta godina vi
neete postojati, i to vie nikad neete imati toliki iznos na
raspolaganju, tako da morate prevazii sebe. Stoga e se poten
i odgovoran mislilac suzdrati i ograniiti od stvaranja takvih
pretpostavki. Naravno, zabluda je pretpostavka da je Bog samo
nagaanje jer on moe biti i iskustvo, ali priznavanje te
mogunosti doista je nestalo iz polja Nieove vizije. Vidite,
pretpostavka da je koncepciju Boga doista ovjek stvorio
savreno je tana pretpostavka niko je ne moe osporiti, ba
kao to se i slijepa vjera u dogmu ne moe filosofski raspravljati.
Dakle, on pita: Moete li zamisliti Boga? Ne, ne moete; ne
moete zamisliti neto to je izvan ovjekovog dometa.
Govorei stvar je beskonana vi nijeste stvorili beskonanost, vi
ste stvorili samo rije. Stoga Nie kae da je volja za istinom u
ovjeku ono to mu zabranjuje da izmisli neto to nije
zamislivo ovjeku i da taj stav treba da bude pravilo miljenja,
kako niko ne moe nikad pretpostavljati vie od onog to moe
stvoriti. Tada, on kae:
I ono to nazivate svijet tek ete stvoriti: ...
Takoe, to se tie prirode svijeta ne smijete praviti nikakve
pretpostavke koje prevazilaze ovjekove granice, morate imati
hrabrosti da stvorite svijet koji je dodue vjetaki i antropomorfan. Drugim rijeima, morate priznati antropomorfni
kvalitet svih koncepcija. Dakle, to je stav koji srijeemo svaki
dan; jer jo uvijek smo skloni pretpostaviti da je naa nauna
istina neto vie nego od ovjeka stvorena, da ima odreenu
www. maticacrnogorska.me

MATICA, jesen/zima 2012.

455

Karl Gustav Jung

objektivnost i da nije samo relativna. Ali zapravo, to god

dodirnemo ili iskusimo u okviru je nae psihologije. Ako bih
tako neto trebao da kaem profesoru filosofije on bi me ubio na
licu mjesta, jer to znai ukidanje njegove pretpostavke da je njegovo miljenje izvan psihologije. Ali, univerzalna slika svijeta
psiholoka je injenica ili osobina iako je, priznajem, pod
uticajem neega to je izvan nae psihologije. to je to ne
znamo. Tu fiziar ima zadnju rije: on e nas obavijestiti da se
to sastoji od atoma i posebnih stvari unutar atoma, ali se ta
hipoteza stalno mijenja i tu jasno moramo doi do odreenog
kraja. Ako ode malo dalje on poinje da spekulie, tada upada u
miljenje i vjerovatno upada ravno u kolektivno nesvjesno gdje
otkriva psihologa ve u poslu. Spekulativni moderni fiziar
sigurno e doi u vrlo blizak kontakt sa psihologom, a u stvari
ve ga ima.2
Tako Nie u svojoj velikoj strasti za istinom doista nosi
najbolju kantovsku tradiciju, ali naravno on je takoe i dijete
svog vremena kada je preovladavala zabluda da je Bog
nagaanje ili koncept, a ne iskustvo.
I kako bi podnijeli ivot bez te nade, vi razboriti? Nijeste se
mogli roditi u nerazumnosti, niti u iracionalom.
Ali posve vam mogu otkriti moje srce, prijatelji moji: ali, da
bogovi postoje kako bih podnio da ne postoje! Dakle. Bogovi ne
postoje.
Dakle, ovdje je glavna ideja da ako postoji neto poput Boga
to bi za ovjeka bilo katastrofalno, jer bi bio lien svih svojih
najveih stremljenja i nada od strane bia beznadeno pretpostavljenog; tu bi ve bilo savreno bie. Tu bi ve bila
2 Oboje, Jung i vajcarski fiziar i nobelovac Wolfgang Pauli priloili su

eseje za Interpretaciju Prirode i Psihe, prevod R. F. C. Hull i P. Silz (New

York, 1955). Oni su uveliko pomogli jedan drugom da shvate odnos izmeu

psihologije i fizike. Vidite CW 8, Jung o Sinhronicitetu.

456

MATICA, jesen/zima 2012.

www. maticacrnogorska.me

Seminar o Nieovom Zaratustri

najkompletnija akcija ili predstava i kakva bi korist bila od

traenja ili napora da se stvori neto veliko ako ve postoji?
Zato se gnjaviti oko toga? Osim toga, vjerovatno moete imati
priliku komuniciranja sa tim vrhovnim biem i od njega primiti
neto emu nita ne moete dodati; tako da moete poeljeti
samo da ono nije tu da bi vi sami postali vrhovni. Ali, ako je ve
neko na mjestu koje ste planirali da zauzmete, ili, i dalje sa njim
morate raditi ili prestati i odustati nakon to izgubite svaku nadu
da stvorite neto vrijedno truda. I tako on kae: Ako bogovi
postoje kako ja mogu podnijeti da nema Boga! Stoga, bogovi ne
postoje. To je doista hybris (oholost, takoe Hubris grki bog
koji veinu vremena provodi meu mrtvima, pp.), to ide
predaleko. Ali pogledajte, sa Nieovog stajalita kao i sa stajalita istorije Bog pati od ljudske definicije da je summum bonum
(lat. najvee dobro, pp) na primjer, takve definicije ine Boga
ljudskim nagaanjem to je zapravo prilino bogohulno. Ako
pretpostavite da je Bog summum bonum to je onda infinum
malum (lat. vrhunsko zlo, pp)?3 Ne moemo samo rei da je
stvar krajnje dobra ve takoe morate ustanoviti i najnie zlo, jer
to je svjetlost bez sjenke? to je visoko bez niskog? Liavate
boanstvo njegove svemoi i univerzalnosti liavajui ga
tamnog kvaliteta svijeta. Pripisati ovjeku beskonano zlo i
Bogu svo dobro uinilo bi ovjeka previe vanim: bio bi veliki
kao Bog jer su svjetlost i odsustvo svjetlosti jednaki, pripadaju
zajedno kako bi inili cjelinu. Pa, njegova koncepcija o Bogu
nuno ga vodi u takav zakljuak, ali to se tie premise njegov
zakljuak je u pravu: Bog, kao to je bio zamiljan od
prethodnih stoljea nagaanje je, sasvim jasno. I niko ne pretpostavlja da je Bog neposredno iskustvo.
U hrianskoj crkvi mnogo govore o nunosti vjerovanja u
Boga, da stvarno postaje upitno da li Bog moe biti iskustvo.
3 Jung je bio vrsto uvjeren u dijalektiku suprotnosti, dokazuje da najvee

dobro mora biti ogranieno najniim zlom.

www. maticacrnogorska.me

MATICA, jesen/zima 2012.

457

Karl Gustav Jung

Vidite, ako imamo iskustvo nemamo potrebu vjerovasti. Tako

grka rije pistis koja znai povjerenje, odanost uopte nije ono
to mi podrazumijevamo pod vjerovanjem; ona znai odanost
injenici iskustva. Klasini primjer je Pavle koji je, moda u najgorem trenutku u svom ivotu, na putu proganjanja hriana u
Damasku, bio baen dolje sa tim iskustvom Boga. Tada je to
znao, i to to je imao pistis znai da je zaglavio u to iskustvo, i
nije iao dalje od te injenice. Sve vjerovanje u svijetu to ne ini.
U vjeri bi bilo mogue da neko ne doivi nita. Naravno, moglo
bi se nazvati milost ako je neko u stanju da vjeruje da je takvo
iskustvo mogue; ako je neko za cijeli ivot lien iskustva Boga,
najmanje zasluuje tu milost. Ali, bez iskustva Boga taj neko
nema pravo da ini napor da vjeruje to nikuda ne vodi. Nego,
bolje je rei da je neko lien toga. Pa, naravno kada se izvodi
zakljuak na takvoj nedovoljnoj premisi pomalo se ima
nesiguran osjeaj i Nie pokazuje taj sentiment dincertitude, (fr.
osjeaj nesigurnosti, pp) u sljedeoj reenici:
Da, izvukao sam zakljuak ...
I tada dolazi na vrlo interesantno stajalite:
Sada, meutim on mene vue.
Dakle, moete li to objasniti? to se ovdje dogodilo?
Prof. Fierz: On je u svojoj vlastitoj zamci.
Prof. Jung: Oito. On moe izvui zakljuak da bogovi ne
mogu postojati, ali sada je taj zakljuak jai od njega. On je
zarobljen. Kako to?
Dr Esher: To je postala autonomna energija.
Prof. Jung: Pa, moglo bi se rei da je ovaj zakljuak da nema
bogova iznenada preuzeo autonomni kvalitet, kao da je zaodjenut autonomnom energijom. To je poput opsesije; ta ideja je
jaa od njega, izvan njega. On je njena rtva. To se uvijek
dogaa kada pravite pogrenu pretpostavku koja se odnosi na
neto istinito i vitalno; to onda pretpostavlja autonomni karakter. To vrlo lijepo moete vidjeti u sluaju kompulzivne neuroze.
458

MATICA, jesen/zima 2012.

www. maticacrnogorska.me

Seminar o Nieovom Zaratustri

Ti ljudi pretpostavljaju da ne postoji moralni zakon, da se mogu

ponaati kao pravi avoli na potpuno neodgovoran i
nemilosrdan nain, i da to ne smeta. Ili ljudi koji mogu izgledati
prilino normalni ponekad misle da mogu ponekad uiniti neto
definitivno nemoralno, a budui da to nije javno poznato to je
bez posljedica. U stvari, to je iroko rasprostranjena ideja da
samo ako to smeta drugim ljudima to je vano, da ak moete
poiniti ubistvo ako niko ne zna. Ali, u stvari nije svejedno.
Sjeam se sluaja jedne ene koja je prije dvadesetak godina
poinila ubistvo i bila je potpuno unitena. To je veoma pametno
uinjeno; bila je vrlo inteligentna ena, ljekar koja je mogla
prikriti svoje tragove udesno, i nije mogla razumjeti zato je
unitena jer niko ne zna. Posve je zaboravila da ona zna i da je
ona itava nacija ili moda i vie. Vidite, nije bilo nacije na
zemlji koja bi joj pruila gostoprimstvo; njeno je nesvjesno
napravilo ugovor sa itavim svijetom da joj ne daju sklonite.
Zaboravila je da njen ego nije njena cjelokupnost; nije Sopstvo.
Nije bilo vano to njen ego zna, ali je jo neko bio u njoj, stvar
koja je mnogo vea od nje, koja je rekla: poinila si ubistvo; za
tebe nema mjesta u cijelom svijetu zato to to zna itavi svijet.
Jer mi smo itavi svijet u nama; a ne u egu, da se podsjetimo
na ego je u nama kao da je u velikom kontinentu ili u itavom
univerzumu. Njen je univerzum optuio za ubistvo i ona je
pogubljena; u vjenom je zatvoru gdje god da je tako da je itavo
ljudsko bie iz nje uklonjeno. Na kraju se mogla samo baviti ivotinjama. Kod mene je dola kada joj je pas postao hrom, tada je
to morala priznati svijetu tako to je meni priznala. ak je nijesam ni pitao za ime, bio je to anoniman posao.
Zapravo, to je ono to se Nieu dogodilo; bavio se situacijom
koju nije razumio. Poeo je sa pretpostavkom da je Bog
nagaanje sa im se nije mogao nositi; izvukao je taj zakljuak
i onda je on sa njim vladao. Rekao je da takva stvar kao Bog ne
moe postojati i onda je Sopstvo, nesvjesno, reklo: Sada si u
www. maticacrnogorska.me

MATICA, jesen/zima 2012.

459

Karl Gustav Jung

mojim rukama, zato to odbacuje moje postojanje moja si

rtva: To je najodluniji trenutak u cjelokupnoj drami
Zaratustre. Bie povuen od tog nesvjesnog faktora i vidjeete
u sljedeim poglavljima ako ikad doemo do njih
svjedoanstvo koje vrlo jasno pokazuje kako je u njemu radila
stvar koja je odbaena. To mjesto objanjava Nieov ivot poslije pisanja Zaratustre, njegovu traginu sudbinu.
Predavanje IV
27. maj 1936.

* * *
Doista, inio sam patnicima ovo i ono: ali sam inio uvijek
neto bolje, ini se, kada sam nauio da se bolje radujem.
Nauite ovo!
Otkad je ovjeanstvo nastalo ovjek je uivao premalo:
samo je to, brao moja, na prvobitni grijeh!
Tano, ako neko zna kako! To je veliki problem. Kako moete
da uivate? Da li znate? Jednom je izvjesni psihijatar poslao
upitnik vajcarskim psihijatrima traei definiciju sree; on nije
bio ba srean ovjek i elio je da sazna od svih tih ljudi koji trebaju neto da znaju o psihologiji to je tajna za sreu, kako je
stvoriti, tako da bi mogao za sebe napraviti pun dak sree.
Dakle, to bi vi odgovorili? Kako moete nauiti da uivate?
Miss Hannah: Tim to ne pokuavate biti nita drugo nego
ono to ste.
Prof. Jung: To je samo prvi korak, ali to ne znai da doista
moete da uivate u sebi. Ja bih rekao: Budite zadovoljni i tada
ete uivati. Ne moete uivati ako nijeste zadovoljni. Ljudi
misle da trebaju u neemu uivati, ali sama stvar ne proizvodi
uivanje ili bol, ona je nevana, samo je pitanje kako je uzimate.
Na primjer, ako imate izvrsno vino i ne volite vino, kako to da
460

MATICA, jesen/zima 2012.

www. maticacrnogorska.me

Seminar o Nieovom Zaratustri

vam pomogne. Morate biti sposobni da u njemu uivate. Pitanje

je kako moete sebi napraviti uitak?
Mrs. Sigg: U Nieovom sluaju to bi bilo vie mogue da je
razvio svoje inferiorne funkcije, osjeanje i senzaciju.
Prof. Jung: Tano, u njegovom sluaju to je veoma jasno; bez
osjeanja i senzacije kako moe uivati u svom ivotu, svom
svijetu ili u bilo emu drugom? Potrebna vam je vrlo pristojna
vrsta osjeanja da bi mogli uivati u nekoj stvari. Vidite, to mora
do vas doi, uivanje je neto to dolazi zapravo sa bojom
milou, i ako nijeste prirodni prosto poput primitivca u vaoj
inferiornoj funkciji vi ne moete uivati, to je savreno jasno;
jo uvijek morate da imate tu neposrednu svjeinu djeteta ili ivotinje. Pa, to vie prihvatate vae neizdiferencirane funkcije
vie je vjerovatno da ete vie biti u mogunosti da uivate u
neemu; uivanje sa svjeinom djeteta najbolje je uivanje, i to
je neto previe prosto. Ako ste sofisticirani stvarno ne moete
uivati; na primjer, uivate kad neko upadne u zamku koju ste
postavili, ali neko plaa za vae zadovoljstvo; to je ono to bih
ja nazvao sofisticirano zadovoljstvo. Die schonste Freude ist
die Schadenfreude, (njem. najvea radost je radost zle namjere, pp.) je njemaki iskaz uivanje da neko upadne u rupu
koju ste vi pripremili. Ali, stvarno uivanje nije na tetu bilo
koga; ono ivi samo po sebi, i samo ga imamo sa
jednostavnou i skromnou, ako ste zadovoljni onim to imate
pruiti. I naravno, dobiete ga od inferiornih funkcija jer one
sadre ivot, dok su vie funkcije toliko iscijeene i destilovane
da sa njima moete imitirati neku vrstu uivanja poto je to na
tetu neega drugog neko drugi mora da uskoi i plati za to.
I kad nauimo da u sebi bolje uivamo, onda emo zaboraviti da drugima zadajemo bol, i da se dovijamo bolu.
Savreno je tano da premalo uivamo i zato se naroito zadovoljavamo u muenju drugih ljudi. Na primjer, djeca koja su
okrutna prema ivotinjama ili prema svojim blinjima uvijek su
www. maticacrnogorska.me

MATICA, jesen/zima 2012.

461

Karl Gustav Jung

to djeca koja su muena od roditelja kod kue; i roditelji ih mue

jer su i sami bili mueni bilo od njih samih, ili od djeda i babe.
Ako su djed i baba mrtvi roditelji oni nastavljaju svoje loe
vaspitanje i mue sebe: misle to je njihova dunost, da uine
neto neprijatno sebi to je njihova ideja o moralu. I budui da
imaju takvo varvarsko vjerovanje prenose na svoju djecu takvu
neprirodnu brutalnost; a zatim dijete mui ivotinje, dadilje ili
drugove. Ljudi uvijek predaju ono to su dobili, pa to djeca ine
vrsta je pokazatelja to roditelji ine djeci. Naravno, sve je to
uinjeno nesvjesno. To je tipini protestantizam, to je
naslijeeni grijeh; te stvari prenose na sljedee generacije i onda
ih takoe na sebe prenose. Nie je mnogo toga znao, to je
sasvim jasno. Ako bi ljudi samo uivali ne bi predavali toliko
okrutnosti; tada ne bi uivali u neprijatnim stvarima i izbjegavali
bi da ih ine. Tada bi mogli rei da su vrlo nemoralni, ali bi bili
odgovorno nemoralni; imali bi vrstu moralne inferiornosti ali bi
imali legitimnu kaznu i ne bi prenijeli na kaznu ono to su propustili da uine. Ali, budui da imaju osjeanje dunosti i to
zovu moral misle da ga moraju prenijeti, i sljedee generacije su
kanjene na isti nain.
Zato perem ruku koja je pomogla patniku, pa takoe briem
i duu.
Ovo je apsolutno tano pod pretpostavkom da je patnja zapravo samonanesena bijeda koja dolazi iz istih premisa pod kojima
je i sam Nie patio, iz te posebne protestantske psihologije.
Vidjevi patnika kako pati bio sam posramljen od njegove
sramote, a kad bih mu pomogao ogrijeio bih se o njegov
ponos.
Vidite, to je tako samo kad Nie pretpostavi da je drugi patnik
u istom sofisticiranom stanju u kojem je i on sam, ali to nije
tano. Ovdje je zakomplikovao sa sofisticiranou pokuavajui
da igra heroja. Ako se ovjek pokua poistovjetiti sa herojskom
figurom dok je zapravo u bijedi, naravno, vrlo je osjetljiv i
462

MATICA, jesen/zima 2012.

www. maticacrnogorska.me

Seminar o Nieovom Zaratustri

prilino je delikatno sa njom se nositi jer mu protivurjei njegova bijeda. To pokazuje da je inferioran jer svojim stavom eli da
nas uvjeri da je veliki heroj, da je njegova patnja u potpunosti
pobijeena. Tada mu moramo pomoi da sakrije svoju bijedu,
ali to je la, i tada vae ruke postaju prljave i morate ih oprati, i
sasvim je u redu da se u tom sluaju stidite. Ali, ako se bavite
pravom patnjom to je druga stvar; osjeati da morate oprati ruke
poslije dodirivanja prave patnje samo je mogue kada ste i sami
u stanju bijede koju ne elite priznati.
Velike usluge ne stvaraju zahvalnost nego osvetoljubivost; i
kad se mala dobrota ne zaboravi ona postaje izjedajui crv.
Predavanje V
03. jun 1936.

* * *
Mrs. Baynes: Da li je istina da svaki vremenski period mora
iznova pronai svoj odnos prema iskustvu arhetipa? Na primjer,
pustinjaci ne mogu rei da su svjesni iskustva na nain kako mi
razumijemo svijest.
Prof. Jung: Ne, ne mogu. Oni su ivjeli u razliito vrijeme i
pod potpuno razliitim okolnostima, pa se njihovo iskustvo
nuno razlikuje od naeg. Moete vidjeti promjene kroz
vjekove. To je najinteresantniji proces koji ja naravno ne mogu
rasvijetliti bez vrlo paljive pripreme.
Mrs. Baynes: Pa, ne trebamo samo rei da moramo imati komunikaciju sa Svetim Duhom, ve moramo rei i da komunikacija postoji? To jest, moramo imati stav izmeu nas i komunikacije
prije nego to moemo rei da smo na nivou ovog perioda svijesti.
Na primjer, uzmimo Votan arhetip koji oito danas obilazi svijet,
mnogi ljudi doivljavaju ovaj arhetip, ali ne moemo rei da su ga
svjesni jer su u njemu. Ali, ako smo na savremenom nivou
moramo biti u stanju da kaemo: To je arhetip.

www. maticacrnogorska.me

MATICA, jesen/zima 2012.

463

Karl Gustav Jung

Prof. Jung: Da postuliranje odreenih razlika ego svijesti od

arhetipskog Ergriffenheit.4 Vidite, ta stvar je ovdje vrsta
periodinosti: naime, to je poput mentalnog ili psiholokog
razvoja pojedinca u naem vremenu sukoba i konfuzije, vremenu poplave. Recimo da ste vrlo jednostrani i ivite samo u
dvo-dimenzionalnom svijetu, iza zidova, mislei da ste savreno
sigurni; onda iznenada more provali u njega. Preplavljeni ste
arhetipskim svijetom i u potpunoj ste konfuziji. Tada se iznenada iz te konfuzije uzdigne izmirujui simbol ne moemo rei
taj uprkos injenici da je uvijek isti to je arhetipski simbol
ili simbol izmirenja koji ujedinjuje ovjekovu vitalnu potrebu sa
arhetipskim uslovima. Tako ste napravili korak naprijed ka
svjesnosti, dostigli ste vii nivo; pa to je, naravno, transcendentalna funkcija jer prelazite sa jednog nivoa na drugi. To je kao
da ste preli veliku poplavu, potop, ili veliku rijeku i stigli na
drugu obalu, pa ste preskoili prepreku. Zapravo, u tom novom
stanju ponovo ete se utvrditi, izgraditi nove zidove; jako dugo
ete ivjeti na iskustvu te duhovne intervencije koju vam je dao
izmirujui simbol. To ete uzeti kao konanu i odreenu manifestaciju boanstva, ako ste religiozni moda i pistis, lojalnost
vaem iskustvu. I to je nain koji bi trebao biti ak iako morate
ostati na tom nivou do kraja vaeg ivota, i mnogo ljudi to ine.
Ova intervencija je rijetka: takvih iskustava imamo veoma malo.
Imati otkrovenje izmirujueg simbola ne dogaa se desetak puta
u pojedinevom ivotu.
Pa, sada ako je rije o itavom ovjeanstvu onda jednom u
toku vjekova ljudi upadnu u veliku konfuziju. Poplavljeni su, a
izmirujui simbol je otkriven koji sada postaje istina: njemaki
termin Weltanschauung (Ideologija, pp.) to izraava.5 To postaje
novi pistis, nova vjera i bie utvrena zidovima. Branie se. I to
4 Ergrifftenheit: emocija.

5 Vidite, CW 16, par. 175 91, Jungov naslov Psihologija i Filosofija

ivota.
464

MATICA, jesen/zima 2012.

www. maticacrnogorska.me

Seminar o Nieovom Zaratustri

e funkcionisati sve dok zidovi izdre. Onda odjednom puknu

zidovi i stie poplava, i imamo novo stanje u kojem treba da se
objavi novi simbol, u kojem se moemo nadati objavi novog
simbola. Naravno, mi to ne moemo uiniti jer to nije nae
miljenje, ve je miljenje nevidljivog mislioca koji eka svoje
vrijeme. Kada je stanje ovjeka takvo da nemamo vie snage da
se odupiremo ili suprostavljamo sa naim idealima stari ideali
su najgori neprijatelji novim i ako je na otpor potpuno nestao
tada se moe dogoditi manifestacija novog simbola. I tada,
evolucija ide dalje kao to je uvijek ila. Da li je ovo jasno?
Mrs. Baynes: Pa, mislim da se to svodi na moje isekivanje
da znam da li transcendirajua funkcija zahtijeva svjesnu percepciju kako bi se upotpunila.
Prof. Jung: Vidite, sve dok ne znate od ega patite vi nemate
arhetipsko iskustvo. Ako ste na brodu koji tone i idete da igrate
poker u zadimljenoj sobi ne primjeujui da su vaa stopoala
mokra i da itava stvar ide dalje nikad ne doivite katastrofu
mrtvi ste prije nego to bilo to primijetite. Sasvim je neophodno da iskustvo uinite svjesnim, da znate da ste protiv osnovne
situacije. To je, naravno, prvi uslov. Opaziti situaciju nije jedini
zadatak za svijest. Postoji jo neto: morate drati svoj posjed,
boriti se za svoju vlastiti egzistenciju u poplavi. Ako jednostavno idete dolje znajui da idete dolje ne bavite se situacijom.
Morate da plivate, da koristite sva mogua sredstva da se odbranite od poplave, morate se rvati sa arhetipovima i kad ste stvarno protiv njih do posljednjeg daha otkrovenje se moe dogoditi. No, ne moete predvidjeti kako je to mogue tako da morate
pokazati borbu, drati svoj posjed. Obino, kad arhetipovi
stignu ljudi upravo klonu posve su uplaeni, sasvim izgubljeni.
Tada, samo moete uzeti metlu i poistiti svoj nered ili vas neko
mora podrati da bi bili sposobni da im se uopte suprotstavite.
Zapravo, oni ne razumiju da je arhetipska manifestacija od
ogromne elementarne snage tako da je sve vei ok. Ako osoba
koja nikad nije imala arhetipski san iznenada ima jedan, kako

www. maticacrnogorska.me

MATICA, jesen/zima 2012.

465

Karl Gustav Jung

poskoi! To je nevjerovatno. Sada imamo jo jedno pitanje da se

njime pozabavimo: Hoete li objasniti to ste mislili kad ste
govorili o arhainim elementima Sopstva?
Ovim pitanjem smo se ve bavili u Seminaru, ali nije suvino
ponovo prei preko terena jer je to veoma vaan i uznemirujui
problem. Vidite, arhetipovi znae arhaine elemente jer su oblici
psihikog ivota koji imaju vjenu egzistenciju. Postoje od pamtivijeka i nastavie postojati neodreeno u budunosti. I uvijek
zadravaju karakter koji mi zovemo arhaini, (arche znai
poetak ili naelo). Potiu od iskonskog stanja stvari i oblici su
ivota koji djeluju sa najveom uestalou i pravilnou. Iz
funkcionalne take posmatranja mogli bi se opisati kao sistem ili
funkcionalna cjelina koja sadri sliku sukoba, opasnosti, rizika
kao i njegovo rjeenje. To je tipian aspekt arhetipa i stoga je
koristan na mnogo naina: naime, kao preegzistirajue rjeenje
prosjenih sukoba. Mislim, odreenih sukoba i rizika poput
arhetipa prelaska preko gaza, na primjer. Uvijek je arhetipska
situacija posjednuta sa svim vrstama opasnosti kao to je
proderanost od zmije ili progutanost od velike ribe, i heroj uvijek neto radi kako bi izaao iz opasne situacije, ili se sa njima
bori ili se oslobaa kada je uhvaen. To je uski prolaz, ili su
dvije stijene sudarene, ili usta udovita, i tako dalje. Pa, ovi
arhetipovi ine takozvane arhaine elemente Sopstva.
Prema definiciji Sopstvo je ukupnost svih psihikih injenica
i sadraja. S jedne strane, sastoji se od nae ego svijesti koja je
ukljuena u nesvjesno kao to je mali krug ukljuen u jedan
vei. Pa, Sopstvo nije samo nesvjesna injenica ve takoe i
svjesna injenica: ego je vidljivost Sopstva. Naravno, Sopstvo u
egu postaje samo nejasno vidljivo, ali ete pod povoljnim uslovima dobiti ispravnu ideju o njemu kroz ego ne sasvim istinitu sliku jer to je pokuaj. Vidite, to je kao da Sopstvo pokuava
da se manifestuje u vremenu i prostoru, ali budui da se sastoji
od toliko elemenata koji nemaju kvalitete vremena i prostora ne
mogu se zajedno dovesti u prostor i vrijeme. I ta nastojanja
466

MATICA, jesen/zima 2012.

www. maticacrnogorska.me

Seminar o Nieovom Zaratustri

Sopstva da se manifestuje u empirijskom svijetu i prostoru

rezultiraju u ovjeku, on je rezultat pokuaja. Onoliko koliko
Sopstvo ostaje vani ne ulazi u ovaj trodimenzionalni svijet
iskusta. Dakle, Sopstvo se sastoji od najnovijih akvizicija ego
svijesti, a sa druge strane od arhainog materijala. Sopstvo je
injenica prirode i uvijek se pojavljuje kao takvo u neposrednom
iskustvu, u vizijama i snovima, i tako dalje; ono je duh u
kamenu, velika tajna koja mora biti otkrivena, izdvojeno je iz
prirode jer je zakopano u samoj prirodi. Takoe je veoma opasno, jednako opasno kao arhetipska invazija, poto sadri sve
arhetipove: moglo bi se rei arhetipsko iskustvo je iskustvo
Sopstva. Personifikacija je prirode i neega to se u prirodi
moe doivjeti, ukljuujui i ono to zovemo Bog.
Stoga se pojam Sopstva esto mijea sa idejom o Bogu. Ja to
ne bih inio. Rekao bih da bi pojam Sopstvo treba biti rezervisan
za sferu koja je unutar dometa ovjekovog iskustva, i trebamo
biti vrlo paljivi da ne koristimo rije Bog previe esto. Kako
je koristimo granii se sa drskou; neispravno je previe esto
koristiti takav koncept. Iskustvo Sopstva je tako udesno i tako
potpuno da je, naravno, ovjek u iskuenju da koristi koncepciju Boga da bi ga izrazio. Mislim da je bolje to ne initi jer Sopstvo ima poseban kvalitet specifinog bia, jo i univerzalnog.
Ono je ograniena univerzalnost i univerzalna ogranienost,
paradox; tako da je relativno univerzalno bie i stoga ne zasluuje da se zove Bog. O njemu moete misliti kao o posredniku
ili hijerarhiji svake proirene figure Sopstva dok neka ne stigne
do koncepcije boanstva. Pa, taj termin Bog trebamo rezervisati
za daleko boanstvo koje treba biti jedinstvo svih pojedinanih
kvaliteta. Sopstvo bi bilo prethodna faza, bie koje je vee nego
ovjek i koje se pokazuje odreeno; da je mislilac naih misli,
izvrilac naih djela, tvorac naih ivota, ali je jo uvijek unutar
dometa ovjekovog iskustva. I ta stvar se sastoji od arhainih
elemenata, od svih sumnjivih stvari sa kojima se moramo boriti. Jer se moramo boriti sa Sopstvom. Sopstvo nije naizgled

www. maticacrnogorska.me

MATICA, jesen/zima 2012.

467

Karl Gustav Jung

neprijateljsko. Ono je stvarno neprijateljsko takoe je, naravno, suprotno. Nije samo na najbolji prijatelj, ve takoe i na
najgori neprijatelj; poto ne vidi kao da nije svjesno vremenskih
i prostornih uslova. Moramo Sopstvu rei: Pa, ne budi slijepo;
za ime Boga budi razumno! Ja u uraditi najbolje to znam da ti
pronaem mjesto u ovom svijetu, ali ti ne zna uslove. Ti ne
zna to znai sluenje vojnog roka, poreznici ili ugled. Nema
pojma o ivotu u vremenu i prostoru. Pa, ako eli da za tebe
neto uradim, ako eli da ti pomognem da se manifestuje
mora biti razumno i ekati. Ne treba ti oluja u meni. Ako me
ubije gdje su ti stopala? To je ono to sam ja, (ego).
Sopstvo pravi velike zahtjeve i moe stvarno zahtijevatti previe. Jer ono je sljedea manifestacija nesvjesnog tvorca koji je
stvorio svijet u udesnom snu. Milionima godina je pokuavao da
stvori neto to ima svijest, neto poput ovjeka. Prvo je pokuao
sa abama, sa stvari koja ima dvije ruke i noge, i nema rep, ali bila
je hladnokrvna, i to nije funkcionisalo. Tada je izvukao zakljuak
da mora imati toplu krv, da oigledno samo topla krv uspijeva da
proizvede snanu svijest i usavreni mozak. Prvo je pokuao da
stvori skelet izvan tijela i naao je da to nije dobro, i onda ga je
napravilo unutar tijela. To je nain na koji stvar funkcionie:
zadralo se milionima godina da proizvede ovaj efekat. Ali ne
pokazuje preveliku promiljenost. To je upravo slijepo eksperimentisanje: osjeate taj slijepi nagon koji eli da doe u iskustvo,
i on je lijep i lukav, i zao, kao to je priroda. I vi ste pionir tog
nagona, videa i sluajua glava i pametne ruke sa kojima trebate
da stvorite oblik, stvorite prostor i iskustvo za tu stvar koja eli da
postane. Taj nagon je uvijek u vaoj pozadini koji vas uvijek
prisiljava na prilino sljepilo i kad postane prilino loe vi kaete:
Budi razumno, prevazilazi me. Kakva korist od toga? Ali,
samo to moete rei. Ali, ako laete i pokuate prevariti slijepog
tvorca, jaoj vama. To je kao igra vode koja uvijek pronae rupu
kroz koju iscuri. Pa, graditelj brane kae: To je avo od rijeke:
uvijek u temeljima nae mjesto gdje je kamenje malo slabije i
468

MATICA, jesen/zima 2012.

www. maticacrnogorska.me

Seminar o Nieovom Zaratustri

potkopava ga zato ne gdje je kamenje dobro? Ne, tano, to je

lukavstvo prirode: gdje god lei slaba taka, gdje god pokuate da
obmanete kreativno boansttvo tu ete biti ugroeni. Ne pomae
vam da varate, ne pomae vam da kaete: Ne, to je nemogue.
Samo je nemogue kada je argumenat nepromoiv; onda je
stvarno nemogue da se argument uje.
Jer, Tao je priroda vode: uvijek pronalazi najdublja mjesta, i
naravno potkopat e slabu taku; varanje nije mogue, vi sebe
potkopavate sa pogrenim iskazima. Pa, uvijek morate biti
veoma oprezni i razmotriti vau situaciju prije nego to kaete:
To je stvarno previe, ja to ne mogu uraditi. Inae, ispira
zemlju ispod vaih stopala i vi se iznenada okliznete. Trebate
prvo pokuati, i ako je stvarno nemogue to morate tako rei.
Tada e se to uti: to je arhetipski trenutak u kojem se dogaa
intervencija Svetog Duha. Tada vaa gradnja sa silama prirode
stvara takav afinitet izmeu arhetipskog svijeta i vaeg jadnog
pokuaja svijesti pa postanete ponovo jedno sa arhetipskim svijetom, i to je trenutak boanskog otkrovenja.
Pa, o Sopstvu moete rei sve; moete rei da je avo, bog,
nita osim priroda. Va je najgori porok ili vae najvie uvjerenje, ili vaa najvea vrlina. Ba je sve totalitet. Moete rei da
je ak i Sveti Duh. Ono je pobjeda boanskog ivota u meteu
prostora i vremena. Uspjeh je da se moglo manifestovati u prostoru i vremenu, da se moglo probiti u iskustvo i pojaviti u svijetu; i kada patite ili uivate u takvoj pobjedi vi uspijevate u
davanju ireg prostora za postojanje Sopstva. Ne znam nita
istinitije od injenice da neto eli da ivi, da postoji, da se
razvije; tigar eli da bude tigar, cvijet eli da bude cvijet, i zmija
zmija, a ovjek ovjek. Svi oni ele da postoje i da se pojavljuju. I mi elimo da uveamo nau svijest. to god znamo ili ne
znamo nije bitno. Ako moemo stvoriti uspjean ivot uz pomo
boanskog posredovanja ispunili smo smisao naeg postojanja.
Naravno, o tome moemo spekulisati zato bi tako trebalo biti
ali nikada neemo znati zato je to tako. Mislim da je korisno

www. maticacrnogorska.me

MATICA, jesen/zima 2012.

469

Karl Gustav Jung

imati prave ideje, a ja neku ideju zovem pravom ili istinitom

kada je korisna: to je jedini kriterijum.
Na primjer, kako moete znati da je odreeno voe dobro ili
otrovno? Jedite ga i tada ete vidjeti; ako je dobro i hranljivo,
ako vas ne otruje to je ono to ja zovem istinom. I na isti nain,
ako me istina hrani kada je jedem kaem to je dobra istina. Ako
ne znam treba li da pretpostavim da li je ovjekova dua besmrtna ja je jednostavno probam: jedem besmrtnost i vidim kako
utie na moju probavu. Ako loe utie ja je ispljunem i nikad je
vie ne jedem. Ako ima pravi uinak na moj nervni i mentalni
sistem ja pretpostavljam da je to pravi nain. I tako moemo
pretpostaviti mnoge stvari ukoliko se slau sa naim
funkcionisanjem. Ako se slau sa ivotom ba su dobre kao
istine. Moda ne znate da li je tijelu potrebna so tako da se suzdravate da je jedete, i imate loe posljedice patite od nedostatka soli; da li znate zato smeta: nedostatak soli je dovoljan i vi
ete biti povrijeeni. Pa, kad je odreena istina odsutna patiete
i biete nesreni, a ako moe biti prihvaena i ako se slae sa
vaim nervnim sistemom to je dobra stvar. To je jedini moj kriterijum; ako se slae to funkcionie. Vidite nama je doputeno,
ak moramo da spekuliemo o odreenim stvarima: zato je, na
primjer, potrebna tolika galama oko ovjekove svijesti. Zato je
bio potreban taj nagon da ovjek postane svjestan? To je predsvjesni nagon; nekad je ovjek bio sasvim nesvjestan, i onda je
prisiljen na svijest, najtraginiji poduhvat. Bilo bi mnogo bolje
da je prestao uveavati svijest jer to znai vie maina, vie
tragedije, veu distancu od prirode; ali, idemo dalje. Prisiljeni
smo od stvari koja misli prije nas, da elimo prije nas, tako da
pretpostavljamo da boanstvo zahtijeva od ovjeka svijest.
Ali, ako pogledamo njegova djela koja milionima godina
moemo posmatrati u studiju paleontologije i antropologije,
vidimo da je itava stvar otila na neregularan nain. U tome
nikad nije postojalo previe sistema uprkos previe pametnom
biu, pa pretpostavljamo da stvaranje nije sistematski pokuaj
470

MATICA, jesen/zima 2012.

www. maticacrnogorska.me

Seminar o Nieovom Zaratustri

ve je samo brljanje i eksperimentisanje, i konano padanje

pravo, manje ili vie. To je zakljuak koji stie i zapanjuje nas.
Ukoliko neko neto zna o prirodnoj nauci moe vidjeti kako se
zavrava nepotpun pokuaj. Prilino je pametno da voda dostie
svoju najveu gustinu na etiri stepena Celzijusa iznad nule; da
to nije tako nae rijeke, jezera i mora bili bi ispunjeni ledom koji
se nikad ne otapa, a klima na zemlji bila bi nepodnoljivo hladna. I da to nije tako nae stvaranje konano ne bi bilo mogue.
Pa, pod tim uslovima dozvoljeno nam je da spekuliemo jer
tvorac je slijep, potrebno mu je videe oko svijesti i zato je
napokon stvorio ovjeka, koji je bio veliko otkrie. On moe
neto rei. Moe postati svjestan da ivi u trodimenzionalnom
prostoru. Tvorac je stvorio prostorno vremenski kavez, od prostora je odvojio etvrtu dimenziju, i od prostora i tri preostale
dimenzije formiran je udestan kavez u kojem se stvari mogu
razdvajati. I kada je pridodato vrijeme razliiti uslovi koji su se
razvili u prostoru mogli su se proiriti u vremenskoj dimenziji.
Postoji irenje u prostoru i irenje u vremenu tako da se stvari
mogu vidjeti jasno, mogu se razlikovati i to je mogunost svijesti. Ako nema razlikovanja ni svijest nije mogua. Svijest
znai razlikovanje. Da bi ljudi mogli rei: ovo je ovo, a ovo je
ono najvee je otkrie. Tako je ovjek postao izuzetno vaan.
Ali, to nije bio samo ovjek. On je nosilac te najdragocjenije
svijesti, i potreba da postane svjestan postala je strast jer je
veoma traena. Onda smo kroz otkrovenje hrianske simbolike
nauili najvaniju injenicu, da je boanstvo pronalo sredstvo u
ovjekovoj psihi da se ponovo rodi, da se rodi kroz ovjeka. To
je poruka, veliko simboliko uenje; i to naravno poveava
ovjekovu svjesnu psihi do prevelikog stepena. Ona postaje
boanska kolijevka, materica, tajna vaza u kojoj e boanstvo
biti zakljuano, u kojoj se prenosi i raa. To je stvarno veliki
euangelion, (starogrki jezik Koine jevanelje, pp). Tako da
moramo gledati na itavo ovo pitanje ovjekove svijesti,
ovjekovog uma, i tako dalje, iz sasvim novog gledita.

www. maticacrnogorska.me

MATICA, jesen/zima 2012.

471

Zapravo, to je sve, naravno, spekulacija, ali kaem vam to je

savreno dobro za moj sistem, i za vas takoe moe biti ukoliko
moete napraviti takvu spekulaciju, i ukoliko moete posmatrati
kako ta stvar raste u vama. Inae, to ne znai nita, bila bi puka
kraa ako ukradete moje rijei i sa njima pobjegnete. Ali, ako
posmatrate neto to izgleda da je prava supstanca koja raste
kada je sami pronaete ne samo na jednom mjestu ve i na
mnogim tada je moete jesti, i ona e vas hraniti. Da sam vam
samo ispriao priu o toj biljci vi bi samo pojeli moje rijei i
ostali prazni; znate da imate krtolu u Americi, ali ovdje nita
nijeste vidjeli. Ali, ako negdje pronaete krtolu vi znate da je to
biljka koja se moe jesti, i da je hranljiva. To je moje stajalite
za spekulacije. Pa, otili smo malo dalje od izvornog problema
arhainih sadraja, ali takvo pitanje ne moemo rijeiti bez uzimanja u obzir ostalih aspekata problema.
Mrs. Sigg: ini se da nas je sve to ste rekli dovelo do naeg
poglavlja, jer je nedostatak te istine koju ste nam sada objasnili
o Sopstvu bio uzrok svih Nieovih patnji. On u Boga nije mogao
vjerovati. Bog o kojem je Nie uen nije imao arhaini elemenat u sebi. Nije bilo anse on nije smio da raspravi stvar sa
Bogom, jer to nije protestantsko gledite. Bio je u veoma tekoj
poziciji: osjeao je potrebu, i sebi nije mogao pomoi.
Prof. Jung: Mogao se samo na sebe ljutiti to nije pokuao da
to uini.
Mrs. Sigg: Ali, da je imao ovu koncepciju o Sopstvu?
Prof. Jung: O, da, nadam se da bi ova hrana bila dobra za
njega, ali oigledno nije dobio pravu krtolu.
Preveo i uredio: Ilija Kapii

472

MATICA, jesen/zima 2012.

www. maticacrnogorska.me