8 ,1

sja

smuile

1".

Sarajevske damije u narodnoj predaji

Muhamed Hadijahi
,

Veina sarajevskih mahala naziva se po osniva u oblinje

damije, na pr. po Armagandi Sinanovoj damiji zove se Armaganua, mahala oko Gazi Ferhad-begove damije naziva se
Ferhadija, po Sara Ismailovoj damiji nazvala se Sara eva mahala, itd.
Osim Begove i Careve damije naa narodna pjesma ne
opjevava sarajevske damije. Ove dvije damije spominju se pri
opisu kule Derzelez Alije. (Vidi: Kurt, br. 69; Behar II, str. 139)
Jedna dosad netiskana pjesma, koju je zabiljeio prijatelj Mahmut
Tralji , glasi:

Sarajevska
sp

II

88

728 2 497 6

0127804

COB I SS

Majka Fatu sitno pletijae

U petero i u devetcro.
Majka Fati tiho govorae:
Moja Fato, moja Ijepotice,
Nejdi sama priko At-mejdana
Bcz robinje i bez hizme ara;
Vidie te Garo, mom .e mlado."
Majka mlide, to niko ne uje,
Al to slua Garo, mom e mlado.

Govorilo jogun mome mlado:

..Al Boga mi, ostarila majko,
Nije Fata vrlo ni lijepa :
Glava joj je kube od hamarna,
Zubi su joj Begova munara,
Usta su joj Hrvatin megara,
Dva su oka, dva vel'ka findana,
Dvije ruke, dvije oklagije."

O podizanju ekrek i Sejh Muslihuddinove dlamije u Sarajevu (sagr. 930/1523) pripovijedala mi je erifa hanuma Kujundija (55-6o godina; umrla 2 2 veljae 1935) ovo: Damiju je
otpoeo graditi obrtnik, to na inja ekrke. Ali za svoj hajrat
(dobro djelo) potroi sve pare i ne mogae damiju dogotoviti.
Ovaj posao nastavi neki terzija, ali mu ne bi sueno dogotoviti
damiju, jer i njemu nestade novaca, prodao je ak i makase. Napokon damiju dovri tre i dobrotvor, koji je za izdravanje
odredio du ane, to se nalaze oko damije. U posjedu ovog
vakufa danas ima deset du ana.
Po prianju mujezina damije Hadi Hafiz Smail ef. Fazli a,
osniva ekrine damije pravio je ekrke, a uz to imao kravu i
prehranjivao se. Jednom na snu vidje svoga oca, koji mu re e, da
ode u Dubrovnik, proda kou od krave i za svaku dlaku naplati_...
,

.,. , Is

044

/ ::' 144 "....

r? " -~1,
Kulg.'
.44.101.1

Muhamed Hadijahi :

Sarajevske damije u narodnoj predaji

po dukat. Kad se ekrija probudi, krava mu bijae krepala. Poslua o ev savjet i ponese kou u Dubrovnik. Jedan trgovac ga
zapita za cijenu koe, a on re e, da je svaka dlaka dukat. Trgovac
na to ree: Da mi je ekri-babino blago, koje je zakopano pod
dudom, ne bih mogao platiti te koe. im je ovo uo Cekrija,
povrati se kui, iskopa blago i sagradi damiju.
Pri gradnji ove damije majstori se prepirahu, gdje je kibla,
jer se prema toj strani mora sagraditi mihrab u damiji. ekri-baba
pokae rukom i pred o ima majstora se ukae Bejtullah. Me u majstorima je bio i jedan vlah, koji odmah primi islam. (H. Hfz. S.
Fazli.)
H. Mehmed ef. Handi je uo pri ati, da je Terziba's'in
mesdid sagradio terzija. Pri gradnji ove damije prodao je sav
svoj imutak i dotjerao do makasa i arina. Kasnije je nastavio rad,
ali je opet prodao imutak i napokon, poslije tre eg pokuaja, dogotovio je ovu damiju. (O damiji vidi: Kemura, Sarajevske damije i druge javne zgrade turske dobe. Sarajevo 191o, str. 13-14.)
Neki Buzadi Hadi Hasan podigao je 1585 god. damiju u
Sarajevu. O gradnji ove damije sa uvala se pripovijetka: Bio jedan
buzadija, koji bi svako jutro podranio otiavi s buzom pred
banju, da togod zaradi. Jedne ve eri se probudi i kako bijae mjeseina, pomisli, da je zora, te po e u banju s buzom, a enu nije
budio. Kad tamo stigne, ugleda nekakve djevojke, gdje kolo igraju.
To bijahu vile (po drugom predanju dini). One mu popie svu buzu
i nasue u prazan sud i depove cimene od bijelog luka (po drugoj
verziji ugljenica, jlj kuma ili tikvenog tropa). Buzadija po e neveseo ku i, sipaju i iz depova ciminu. Kad je stigao doma, probudi
enu, koja je jo spavala. Ispri a joj sve, ta je doivio. Poto ena
otvori sud, veoma se za udi, kad vidje mjesto cimine dukate.
Buzadija se tome obraduje pa obe a sagraditi damiju i eni
srezati feredu, to i u ini. Poto je dogradio damiju, pozove enu,
da, mu vidi hajrat. eni se damija dopade, ali prigovori hajirsahibiji (dobro incu), to nije podigao esmu. On joj ree, da nema
vie novaca, stoga ena proda onu feredu i napravi esmu. (Predaju
sam uo od 8o-godinje Kanita hanume Telalagi , koja je sluala ovo
pri anje od pok. starice Ume Telalagi a.)
Spomenuta je esma stajala do prije nekoliko godina na uglu
Cemerline i Logavina sokaka. U Glasniku V. S. I. V. Z. (god.
III, str. 54) zabiljeio je Mustafa Hadimuli o toj esmi ovo: U

toj mahali stanovao je jedan ovjek sa svojom enom. Kako je bio

siromaan, nije mogao da kupi svojoj eni lijepe ferede, za to ga
je ona uvijek molila. ovjek, da bi je obradovao, kriju i je sabirao
novce i kada je sabrao, za koliko se moe kupiti dobra fereda, re e
tu radosnu vijest svojoj ent. Ali ona se tome toliko ne obradova,
nego mu re e: U naoj mahali nema nikakve esme, pa ti od tih
para napravi nama esmu, a feredu emo, kad mognemo, kupiti.
ovjek je poslua i napravi na uglu spomenutih ulica lijepu esmu,
koju narod zbog toga nazva Feredua.
Po narodnoj predaji oban Hasan Vojvodina damija sagradena je ovako: Neki je oban tukao ui na kamenoj plo i. Kad je
istucao 4r u, stijena raspukne i ukae se blago.' oban od ovih
novaca sagradi damiju. (O toj damiji vidi Kemura o. c., str.
19o-198.)
Tu sam predaju zabiljeio od erifa hanume Kujundije, dok
je po drugoj vijesti oban sagradio Koziju upriju kod Sarajeva.
Ima i tre a verzija ove pri e, a odnosi se na Hadi Sinana Keedije damiju zabiljeena od ejh Sejfuddin ef. Kemure (o. c., str.
135), a glasi doslovce: Narod pri a, da je taj Sinan bio obanin,
koji je uvajui koze po Jeredolima sa svojim bratom Mehmedom
jednoga dana nabasao u jednoj pe ini na novce, koje podijelie
meu se. Sinanov brat Mehmed sagradi upriju na istonom kraju
Sarajeva, koja se danas naziva Kozja uprija, a Sinan ode na abu
i kad se otuda vratio, sagradi ovu damiju.
Predaja. o Ke edinoj damiji i Kozjoj upriji moe se etimoloki objasniti, jer u turskom jeziku ke znai koza.
O damiji Magribiji zabiljeio je uitelj Ivan Zovko u
Glasniku Z. m. 1891, str. 97 ovo: Sultan Fatih Mehmed, kad
je stao fetom uinjavati Bosnu, najprije se pokazao sa svojom vojskorn jedno na pukomet hoda daleko od Sarajeva, nekako ba na
.dananjim Bakijana. Veoma mu se marifetli u ini, kad ugleda Magribiju damiju udno Sarajeva, te mu neto u metie, zato da
damija nije gdjegod uvrh Sarajeva ili to bi najbolje i najpovoljnije bilo, da je u srijedi samog ehera. Za ovu damiju divani
se, da je najstarija u svoj Bosni i Hercegovini i da je bila namje-

230

231

Narod vjeruje, da se blago moe iskopati samo onda, kad se u ini, tr je

odredio onaj, ko je blago zakopao. U naoj je pripovijetki odre eno, da se pub..
41 krv. Po drugoj vijesti kopaju i blago treba initi, to je radio onaj, ko je zakopao blago (na pr. otpasao se, pa i onaj, ko otkopava blago, mora pas odmotati,
jer inae blago bi tonulo, i ne bi ga nikad mogao izvaditi). Kad se iskopa, ne smije
se uzeti posuda, gdje je stajalo blago, nego se mora napuniti itom ili im drugim.

Muhamed Hadijahi :

Sarajevske damije u narodnoj predaji

tena jo prije feta, kad su jo Vlasi zapovijedali. Postavi malo

tako sultan Fatih Mehmed na onom istom mjestu, gdje se zaustavio
i sejirei tako Sarajevo, prva mu je rije bila, to je kazao svome
javeru: Baka, baka! (gle, gle!) gdje im je damija, kako im (Turcima) nijesu dali dumani sazidati je gdjegod na vrhu jli u sredini
grada. Otsele, ako Bog da, imalah, im zauzmemo Sarajevo, sagradiemo u njemu onoliko damija, turbeta i tekija, koliko ima u
godini dana. Za to Sarajevo imade ni jednu manje ni jednu vie
to damija, to tekija, to turbeta, ravno trista i ezdeset i est. A
kad je sultan Fatih Mehmed prvu rije probujurio: Baka, baka!
prozovu se po tome Bakije, koje se jo i sad tako zovu.
Po narodnom pri anju u istLnu je najstarija damija u Sarajevu Magribija, ali se ini, da to nije ta no. Po jednoj vijesti
Magribija je sagra ena 891/1485, a jo je 8401436 umrla Havvahatuna, osniva jedne sarajevske damije. (O Magribiji je pisao Kemura o. c., str. 256-257.)
Za damiju u ebedijama, iji je osniva Mokro zade Hadi
Sinan (XVI vijek), pri a se, da je sagra ena od neke djevojke, kojoj
se je na snu prividjelo, da ovo djelo izvri, i ona proda svoje ruho
za gradnju damije. Djevojka je pokopana u samoj damiji. (Prema
saopenju moje majke Esme.)
Bilu damiju na Vratniku sagradio je Divan Katib Hajdar ef.
prije 974 (1567), 2 a rahm. erifa h. Kujundija kae, da ju je
podigao nekakav Bijeli paa, koji je osim damije podigao i
Bijelu tabiju.
Napominjem, da su sve damije danas okre ene. Isp. Bila
kua na iikovcu, kojoj je danas vlasnik Avdaga Imamovi ,
koji tvrdi, da je potomak ljetopisca Mula Mustafe Baeskije
(XVIII v.).
Munara se gradi uvijek uz damiju. Me utim, munara Pribignute damije ilj Pribjegije u Kadinoj mahali (sagradio Kadija
Bali ef., prvi bosanski munla, prije 9oo/1582 ili 993/1584) prilino
je odmaknuta od diamije, na uzdignutom mjestu, jer je damija
graena u niskom predjelu, pa se zbog toga glas mujezinov ne bi
uo po mahalama.

Narod tvrdi, da je munara sagra ena uz damiju, ali je preko

no i pribigla, a kad su munaru ponovo smjestili na preclanje
mjesto, ona je opet priko no i pribigla. To su inili ,nekoliko
puta, dok se napokon nisu okanili. (Po kazivanju H. Hfz. S.
Fazlia.)

232

2 O Divan Katib Hajdar ef. zabiljeio je Seid M. Tralji u .1s1. svijetu" od

25 crujka 1934: Za cijeloga ivota ostavljao je odreske od pera. Bio je ostavio
dosta tih odrezaka i pred smrt je naredio, kad umre, da to potpale i vodu ugriju.
Kad je umro, tako su i uinili, te mu se ta elja ispunila. Ovo se tako er pria
za mog pradjeda Hasan ef. Hadijahi a, koji je umro u Sarajevu 185o.

233

Nategnuta damija jlj Nategua (osniva Davud elebi)

zove se, po kazivanju imama ove damije Hafiz ef. uka, zato,
to je greda od kraja na kraj damije bila kratka, ali je hairsahibija i neimar po nu natezati i s Bojim emerom nategnu.
Mehmed beg Kapetanovi -Ljubuak bjljei u Narodnorn blagu
(Sarajevo 1887, str. 137) poslovicu i objanjenje: Nategli ko tabaci gredu. Pri a se, da su tabaci nekad neto gradili, te nejmaju i
dosta dugake grede, uzee ovu kratku natezati.)
Za Kartal H. Mehmedovu damiju, poznatu pod imenom
Oborene damije, .narod objanjava, da se sruila na ovaj na in:
Jedan vlah, prave i se da je musliman, do e klanjati u ovoj damiji. Klanjaju i mu upade prst me u tahte. Muei se, da oslobodi
prst, ispusti vjetar, a damija puna pobonih ljudi odmah propade. (Po saop enju prijatelja M. S. Tralji a.)
ini se, da je ova damija sruena zbog nezgodnog terena,
koji je vlaan.
Hadi Hafiz Smail ef. Fazli pri a, da se Zetica Hadi Omer,
osniva damije u Pirui rodio, kad mu je mati umrla i bila pokopana. Na vrisak ljudi su otkopali grob majke i izvadili dijete.
Osniva damije na Pajama Hitri Sulejman ef. legendarna je
li nost. Njemu svijet poklanja prid duu. O smrti Sulejman ef.
pripovijeda se ovo: Poto je umro jedan ovjek, iskopaju mu raku.
Kad je to vidio Hitri Sulejman ef., re e, da je to tnjesto sebi odredio
za grob, i pade mrtav na zemlju. Sulejman ef. pokopaju u ovaj
grob, a onom mrtvacu, to je prije umro, iskopaju drugi. (Isp.
Tralji eve biljeke u Isl. svijetu od is oujka 1935.) Hitri Sulejman ef. pokopan je sam u istom groblju u blizini mesdida na
desnoj strani, a i dan danas se muslimani kopaju u ovom groblju.
Niani na grobu osniva a su oko i m visoki, na osam oeta, bez
saruka, a vie glave na nianu iskopana je udubina, koliko to
moe srednja jabuka ulje i, te ene za laka poro aja sipaju malo
vode u tu rupu pa je onda crpaju i piju kao lijek. (Kemura o. c.,
str. 47)
,

Muhamed Hadijahi :

Sarajevske damije u narodnoj predaji

Pri munari damije na Ulomjenici vide su udubine, za koje

narod vjeruje, da su otisci prsta erzelez Alije. (Esma Hadijahi .)
U blizini ove damije nalazi se poznata ku a erzelez (ili erdelez) Alije.

(O Carevoj damiji, koja je sagradena 1459, pisao je Kemura u

G1. Z. m. 1908, str. 475-512.)
Razumljivo je, da se o Gazi Husrev-begu (1480-154r)
uvalo
mnogo narodnih tradicija, koje je obradio prof. Alija
sa
Nametak (Gazi Husrev-beg u narodnoj tradiciji. Spomenica Gazi
Husrev-begove etiristogodinjice. Sarajevo 1932., str. 22-27) ponajvie po dru. Baagi u (Gazi Husrev-beg. U spomen 400-godinjice dolaska u Bosnu. Sarajevo 1907, str. 59) i dru M. Spahi
(Gazi Husrev-beg. Slika iz bosanske prolosti. Sarajevo 1907,
str. 5).
Znaajna je tradicija o Husrev begovoj damiji (sagr. 153o),
koju je zabiljeio Abdullah ef. Kantamirija (umro 1774 g.). Po
Baagievu prijevodu glasi: Pod Ozrenom imade esma, a vie nje
nalazi se majdan, iz koga je Gazi Husrev-beg vadio mramor i za
damiju i za hamam (banju). To mi je kazao jedan stari rob
Kalauz-zade Ahmed efendija. Biljeim, neka se znade. (Isp. J. Jeleni : Ljetopis Fra Nikole La ivanina. Sarajevo 1916, str. 71.)
Dr. Spaho je zabiljeio predaju o Begovoj damiji: da se
kre zakuhivao bjelancetom od jaja pri gradnji damije. 4
Nametak je zabiljeio pri anje, da je Gazi Husrev-beg sagradio u Sarajevu dvije damije: Begovu i Carevu, ali da je na
carevo ime na inio onu, koja sada nosi njegovo ime, jer je bila ve a
i impozantnija. Me utim neko ga opanjka kod Cara (vidi nar.
pjesmu!), da je u svoje damije na inio za basamak ve u munaru
nego u Careve. Kad je ponudio sultanu, da se jedna damija zove
Careva, a da je jedna njegova, sultan mu je rekao, neka se zove
Carevom ona, koju je Husrev-beg na svoje ime sagradio, a neka je
Begova ona, koju je bio prije namijenio Caru. Tako se i desilo, pa
je prema ovom pri anju Caru namijenjena damija postala Begovom, a Begova li na zadubina prozvana Carevom. (Isp. Mustafa Hilmi: Prilog istoriji Sarajeva. Gl. Z. m. 1889, str. zo.)
Moj je otac tako er uo pri ati, da je po Carevu nare enju
Husrev-beg podigao i Begovu i Carevu damiju. Svoju je damiju
sagradio ljepu od Careve, ali je pri Carevoj munari napravio vie
basamaka. Kad je bio pozvan na odgovornost, opravda se time, to
je Caru dao prednost sagradivi vie bosamaka. (Careva munara
danas ima i I 8, a Begova 115 stepenica.)

34

Nedaleko od H. Sejjidova mesdida nalazi se turbe Hasan

ef. Kotre (po Kemuri o. c., str. 52-3). Pri a g. Handi , da je
Kotro poao na put i ukazala mu se po propisima vjere potreba
da se okupa. On pomisli, da nije musliman, ne bi morao ovu
dunost izvriti, ali u isti as umre. U to je doba ivjela u be kog
esara ki Kotra, koja se osje ala muslimankom, i ona u isti as
umre. Hasan ef. pokopaju na mjesto, gdje je danas turbe, a djevojku po kranskim obredima i zakopaju s njom mnogo dragocjenosti. Ali kudret-cleve zamijene Hasan ef. sa djevojkom Kotrom.
Kad su razbojnici pokuali oteti blago iz groba esarove keri, zaudili su se ugledavi u grobnici Kotre hodu. Ovo se udo pronijelo i dolo do u Sarajevo. Kad su otkopali grob, gdje je bio
Hasan ef. pokopan, vidjeli su onu djevojku. Stoga je na uspomenu
sagraeno turbe, gdje se i danas okuplja enski svijet. (Neki Kotro
Mustafa pokopan je 1219/18o4 na velikom Kara inom groblju.)
Dugogodinji mujezin Careve damije Mehmed ef. Duvo
(umro oko 1909) pri ao je sadanjem mujezinu ove damije Mehagi Imamovi u, da su pod mihrabom i papu lukom Careve damije pokopana dva brata, putnika, dvije stotine godina prije Fetha
(osvojenja Bosne od sultana Mehmeda II Fatiha). Jedan brat je
bio na mariku (istoku), a drugi na magribu (zapadu) i nakon
dugo vremena sastanu se u umovitom predjelu, gdje je danas Careva damija. Stariji brat re e mlaem: Brate, ti se tu ukopaj, na
tebi e biti mihrab, a ja u nie tebe, na meni e biti papu luk.
Ova im se elja ispunila, kad je sagra ena Careva damija, a na
grob mlaeg brata potsje a jedna oznaka, urezana pri ulazu u
Carevu damiju.
Moj otac Demaluddin pri a, da je uvakufljen jedan vrijedan
dragi kamen u slu aju velike potrebe za vakuf Careve damije. Taj
skupocjeni kamen ukrao je jednom ferra ( ista) Careve damije,
ali je kamen prona en i zakopan pri zidu u mihrabu damije.
Danas se vide dva znaka, gdje je, kau, ta dragocjenost zakopana. 3
s Prema prianju H. M. Handia i danas se u Kairu odrao obi aj zakopavanja dragocjenosti u mihrab damija. .

23

Napominjem, da predaja takoer kae, da se pri gradnji sarajevskog grada

nuesto kre a i vode za maltar upotrebljavala so i mlijeko, ili, kako drugi pripovijedaju, ak so i jaja". (Islam. svijet" 25-111-1934, str. 18.)

23 6

/vIuhamed Hadijahi

Po pri anju moje majke Husrev-beg je uvakufio imutak za

izdravanje svojih zadubina na ovaj na in:
Doavi Gazija na erijatski sud, pokloni sav svoj in-tutak u
dobrotvorne svrhe. tavie, skinuo je sa sebe odijelo te ostao u ga ama i koulji. Tad je zamolio, da mu poklone odijelo i ku u, dok
bude ivio. Tom je prilikom uvakufio jedan dragocjeni tespih, koji
bi u slu aju nezgode mogao naknaditi cijelo njegova imanje.
U Husrev-begovoj vakufnami od konca studenoga 1531 itamo: Isto tako uvakufio je vakif zo.000 kovanih drama kao
cijenu tespiha, naki ena sa ioo istih okruglih bisernih zrna, od
kojih svako pojedino zrno vrijedi 200 kovanih srebrenih drama.
Rahmetli majka naeg u enjaka Hamdije Kreevljakovi a
pri ala je, da je Husrev-beg stanovao u dananjoj uria mahali
i da mu je ku a bila ondje, gdje je danas ku a Hadi Jusufagia i
da su se jo do nedavna vidjeli u ba i ove kue temelji Husrevbegovih dvora. To je sluala od svoje majke i daida Hadi Mehmedage i Mujage Hadi Jusufagi a. Premda se ne zna, gdje je
Husrev-beg stanovao, H. Kreevljakovi navodi i uvauje tu tradiciju zato, to je ovo najblie mjesto, odakle je divan izgled na
Husrev-begove zadubine i to je u ovoj mahali imala svoju ku u
robinja Husrev-begove majke, koju je spomenutom vakfijom od
i ssz uvakufila za svoju damiju i mekteb na Vratniku. (Spomenica str. 22.)
Husrev-beg se uputi sa ekrijom nai vrelo, odakle e dovesti vodu u grad za damije. U Stroi ima vide jednu djevojku i
upitaju je za vrelo, a ona re e, da e im kazati, ako i u Stroi e
dovedu vodu. Na to pristadoe, i djevojka ih uputa na Crnil. Zbog
toga se esma u Stroi ima i danas zove Djevoja ko vrelo. (Po
kazivanju H. Hfz. S. ef. Fazli a.)
Pri a Hajrija hanuma Sokolovi , da je neko davno usnio
Husrev-bega, kako uiva blagodati onog svijeta. Husrev-beg re e,
da ova uivanja nije stekao svojim velikim hajratima, nego tim, to
je jednom egrtu kupio bardak, kad je ovaj nehotice razbio bardak
strogog majstora.5
$ Vrijedno je istaknuti, da Sarajlije izgovaraju ime ovog glasovitog namjesnika:
Husrem-beg, Hrusten-beg, Hrustem-beg ili Hrustam-beg.

'