Sie sind auf Seite 1von 15

Univerzitet u Sarajevu

Akademija likovnih umjetnosti Sarajevo


Prirodno-matematiki fakultet Sarajevo
Interdisciplinarni studij KONZERVACIJA I RESTAURACIJA
Osnovi konzervacije i restauracije kulturnog naslijea
prof.dr. Amra Hadimuhamedovi

Preventivna konzervacija: zagaenost zraka


Student: Ajla Alijagi

Sarajevo, novembar 2014.

Sadraj

Sadraj....................................................................................................................................................................... 2
Uvod.......................................................................................................................................................................... 3
Zagaivai zraka........................................................................................................................................................ 4
Monitoring gasovitih zagaivaa u muzejima............................................................................................................6
Izazovi razvoju standarda za zagaivae u muzejskim okruenjima........................................................................6
Zato treba nadgledati zagaivae u muzejima?...................................................................................................8
Nivoi monitoringa....................................................................................................................................................... 8
Vrste monitora........................................................................................................................................................... 9
Nadgledanje kvalitete zraka u muzejima (pasivno ispitivanje)...............................................................................9
Preventivne zatite u svrhu kontrole zagaenja zraka u muzejima.........................................................................10
Uklanjanje zagaivaa taloenjem na povrine...................................................................................................11
Strategije aktivne kontrole.................................................................................................................................... 12
Uinkovitost sistema za klimatiziranje u otklanjanju zagaivaa zraka...............................................................12
Sistem baziran na filterima................................................................................................................................... 12
Literatura.................................................................................................................................................................. 14
Reference............................................................................................................................................................. 15

Telemachus, spaze l' da oruja nema, i ptati stanu l' te z njeg:


''Iz dima oruje uzeh, jer nije vie na ono nalik, kako ga idu pod
Troju ostavi otac, nego je runo, jer doe do njga para i oganj''.
Homer, Odiseja, XIX pjevanje (800. g. p.n.e.)

Uvod
''Usprkos injenici da se od 1990-ih emisija zagaivaa znaajno smanjila, veina drava se i dalje
suoava sa loom kvalitetom zraka. Glavni krivci su procesi sagorijevanja u industriji, transport,
domainstva i agrikultura. Ovi procesi sagorijevanja dovode do emisije raznih supstanci koje imaju
uticaj na okoli i ljudsko zdravlje: gasovi kao to su ugljen monoksid (CO), ugljen dioksid (CO 2), azot
oksid (NOx) i sumpor dioksid (SO2), zapaljive organske supstance, estina materija (PM) i estice
ai. Druge supstance, kao to su troposferik ozon (O3), se formiraju tokom hemijske reakcije u zraku
i poznate su kao sekundarni zagaivai.
Pored toga to ima tetan uticaj na zdravlje i okoli, zagaenje je tetno i za mnoge materijale. U
zraku s niskim stepenom zagaenja, uticaji na materijale su prilino ogranieni, ali u toku dueg
perioda pojavljuju se ozbiljniji uticaji kao to je povrinska izmjena materijala, promjena boje, ali i
slabljenje samog materijala. Zbog toga je vano da ranjive materijale sa historijskim ili kulturolokim
vrijednostima uvamo u kontroliranim uvjetima bez zagaenog zraka.'' 1
''Zagaen zrak nije fenomen modernog doba. Lako je zamisliti da je i u prahistorijskom periodu, dim
vatre u peinama unitavao umjetnost na njihovim zidovima. Tokom rimskog doba i srednjeg vijeka u
Europi i Kini, taljenje bakra uzrokovalo je abnormalne koliine zagaivaa prenoenih zrakom koje su
na kraju nanijete u Greenland, (Hong et al 1996). ivahne boje Michelangelo-vih slika na zidovima
Sikstinske kapele u Vatikanu su ublaene/naruene dimom svijea paljenih stoljeima.'' 2
''U najirem smislu, zagaivai zraka su supstance koje imaju tetne efekte na okolinu, predmete,
zdravlje. Zbog ljudskih aktivnosti, koncentracije zagaivaa u zraku su vee od onih prirodnih.
Muzejskim, kulturnim predmetima prijete vanjski zagaivai (gasovi iz auspuha) i oni unutar muzeja
(proizvodi za ienje). Generalno, unutranji zagaivai tetniji su za muzejske predmete jer su u
neposrednoj blizini predmeta. irok spektar materijala, od tekstila i umjetnikih djela na papiru do
pigmenata i konih uveza, su ugroeni od strane gasnih zagaivaa.
teta na umjetnikim kolekcijama je posmatrana i zapisivana jo od antike. Jedan od najstarijih zapisa
je Homerov opis zatite oklopa od ai. Poevi s industrijskom revolucijom, opasnost po zdravlje
uzrokovana zagaenjem zraka, strahovito je porasla. Do polovine 1900-ih, primjetne/znaajne epizode
zraka loeg kvaliteta navele su svijet da obrati panju na zagaenje. Meutim, veza izmeu oteenih
predmeta i zranog zagaenja nije uvijek bila priznata. 1965. Thomson je napisao jedno od prvih djela
u literaturi odravanja objekata o zagaenju u muzejima Air Pollution: A Review for Conservation
Chemists. Poveanje svijesti o efektima zagaenja zraka na kulturnu batinu pojasnio je Thomson u
svom djelu The Museum Environment.3
''Strogi propisi o kvaliteti zraka i inovacije u kontroli zagaivanja kao to je katalizator za automobile,
dovelo je do mjerljivog smanjenja zagaenja, usprkos poveanju broja ljudi, automobila, kamiona, i
industrija. Moe se oekivati poboljanje kvalitete zraka s jo veim oslanjanjem na vozila s hibridnim i
alternativnim gorivima. Uporedo s tim, upotreba kvalitetnih fosilnih goriva dramatino je smanjila nivo
1

Krupiska Barbara, Van Grieken Ren, De Wael Karolien; Air quality monitoring in a museum for preventive conservation:
Results of a three-year study in the Plantin-Moretus Museum in Antwerp, Belgium; Microchemical Journal (
http://www.journals.elsevier.com/microchemical-journal ); 2013; broj 110; str. 350360; 350
2
Grzywacz, Cecily M.; Monitoring for Gaseous Pollutants in Museum Environments (Tools for Conservation); The
Getty Conservation Institute; Los Angeles; 2006.; str.14
3
Grzywacz, Cecily M. Monitoring for Gaseous Pollutants in Museum Environments (Tools for Conservation), The
Getty Conservation Institute, Los Angeles, 2006.; str.8

sumpor dioksida u Sjedinjenim Dravama, Kanadi, i Europi (Cape, Fowler, i Davison 2003). U nekim
regijama Sjedinjenih Drava, nivo sumpor dioksida je toliko opao da lokalne agencije za praenje
kontrole zraka vie ne moraju da kontroliu ovaj zagaiva.'' 4

Zagaivai zraka
''Na otvorenom, zagaenost je uzrokovana kombinacijom klime, geografije, koliinom i vrstom
industrije i vozila, koritenih goriva i slino. No, vanjski zagaivai mogu ui u zgradu, naroito zgrade
s prirodnim ventilacijskim sistemom (Druzik 1991), i predstavljaju rizik za kolekcije. Zgrade s prirodnim
ventilacijskim sistemom imaju gotovo istu koncentraciju vanjskih i unutranjih zagaivaa. Meutim,
zgrade s sistemom grijanja, ventilacije i klime (HVAC) koji imaju filtriranje gasova minimaliziraju
infiltraciju zagaivaa, smanjujui nivo unutranjeg zagaenja na otprilike 5% vanjske koncentracije.
Glavni vanjski zagaivai (koje moemo nai u muzejima) koji predstavljaju opasnost za kulturnu
batinu su sumpor dioksid, azot dioksid, azotov oksid, ozon i reducirani sumporni gasovi, kao to je
vodikov sulfid.
Najei gasovi proizvedeni u zatvorenom prostoru koji predstavljaju ozbiljnu prijetnju kulturnoj batini
su octena kiselina, mravlja kiselina, acetaldehid, formaldehid, vodikov sulfid, karbonil sulfid, i ozon.
Unutar muzeja, slike, ploe, tepisi, sredstava za ienje, kao i mnogih drugi materijali i proizvodi
mogu isputati ove zagaivae. Mogu nastati i tokom procesa kao to su kuhanje, ienje i grijanje.
Dim cigareta je izvor formaldehida i drugih toksinih sastojaka (Moree-Testa and Saint-Jalm 1981) pa
je puenje strogo zabranjenu u muzejima u Sjedinjenim Dravama, dok to nije uvijek sluaj u drugim
dijelovima svijeta. Koliina datog zagaivaa koja je proizvedena zavisi od prirode izvornih materijala
(Andersen, Lundqvist, i Mlhave 1975), vrsta i intenziteta aktivnosti u prostoru (Chuang et al. 1992), i
efikasnosti sistema za ventilaciju i izmjenu zraka. Naravno, brojni drugi gasovi- aceton, limonen,
ugljini dioksid, heksan su proizvedeni unutar prostorija, ali na sreu, veina ovih isparljivih
organskih gasova ne oteuju kolekcije.
Neki zagaivai bitni muzejima mogu biti proizvedeni i unutar i van prostorija. Na primjer, ozon, glavni
sastojak fotohemijskog smoga koji nastaje vani, moe biti proizveden i proiivaima zraka (U.S. EPA
OAR 1998) te postupkom suhog fotokopiranja unutar prostorija (Brown 1999). Formaldehid je tipino
vezan za unutranje zagaenje, naroito od potroakih proizvoda (Kelly, Smith, i Satola 1999) kao
to je perploa i druge mjeovite ploe (Andersen, Lundqvist, and Mlhave 1975). Meutim, nivoi
formaldehida i slinih spojeva proizvedenih vani rastu, posebno zbog upotrebe goriva baziranih na
alkoholima, kao to je dokumentovano u brojnim istraivanjima (Anderson et al. 1996, 1999; Anderson
and Lanning 1999; de Andrade, Miguel, i Seinfeld 1999; de Andrade, Pinheiro, i Andrade 1995; Tanner
et al. 1988; Yano, Ito, and Takehata 1986).''5
''Troposferski ozon nanosi tetu zdravlju, okoliu i materijalima. Za razliku od veine zagaivaa, ne
postoji direktan izvor O3 emisije. Ona nastaje kada se suneva svjetlost vee na drugi atmosferski
zagaiva kao to je NOx. Ozon je visoko reaktivan gas zbog svog jakog oskidacijskog svojstva.
Sposoban je otetiti razne materijale koji su osjetljivi na oksidaciju, posebno ozonolizijskom reakcijom
sa nezasienim organskim spojevima. Promjena boje i slabljenje pigmenta ilustruje ovaj fenomen.
Istraivanja pokazuju da su materijali pod rizikom samo ako su izloeni O 3 tokom dueg perioda.
Promjena ili slabljenje boje nastaje kada je organski pigment osjetljiv na specifinu oksidacijsku
reakciju. Osim toga, O3 uzrokuje tetu na fotografskim materijalima, te papiru i smanjuje izdrljivost
gume.
Prisutnost SO2 u atmosferi se moe, kao i u sluaju NO x , povezati sa transportom. Meutim, glavni
izvor emisija je proces sagorijevanja goriva koji sadre sumpor (95% pripada SO 2 i 5% pripada SO3).
SO2 je bezbojan i topljiv u vodi gas. Slino kao ozon, SO 2 je odgovoran za degradaciju boje te
oteenje fotografskog materijala i koe. To je rezultat oksidacijske reakcije koja uzrokuje konverziju
atmosferskog SO2 u sumpornu kiselinu (H2SO4), to moe otetiti muzejske primjerke. To su uglavnom
predmeti koji se sastoje od kalcijum karbonata (CaCO 3) (mramor, krenjak, freske), ali i celuloze
4

Grzywacz, Cecily M. Monitoring for Gaseous Pollutants in Museum Environments (Tools for Conservation), The
Getty Conservation Institute, Los Angeles, 2006.; str.14
5
Grzywacz, Cecily M. Monitoring for Gaseous Pollutants in Museum Environments (Tools for Conservation), The
Getty Conservation Institute, Los Angeles, 2006.; str.15-16

(papir, pamuk i lan), te svila, eljezo (Fe) i elik. Pod njegovim djelovanjem papir e promijeniti boju i
postati krhak, tekstil i koa e oslabiti i metali e postati mekan.
Spojevi NOx se proizvode procesom sagorijevanja kao rezultat oksidacije azota (N 2) u zraku. Postoje i
antropogeni i prirodni izvori. NO2 je toksian, crvenaksto-smei gas koji je slian SO 2 u pogledu
oteenja eksponata. U vlanom zraku se oksidira u zapaljivu azotsku kiselinu (HNO 3) reakcijom sa
hidroksilnim radikalima (OH-radicals). Ova kiselina moe izazvati izbjeljivanje tekstilnih boja i tetu na
fotografskom filmu kao i slabljenje tekstilnih vlakana.
estice koje karakterizira mali aerodinamni dijametar mogu lagano prodrijeti u muzej i uzrokovati
tetu na povrini muzejskih eksponata. Najei efekti su gubitak gustoe materije i promjena boje.
Dalja oteenja su mogua kada se estice navlae, omoguavajui im da lake reaguju sa
atmosferskim spojevima (SO2 i NO2) ili materijalima sa kojim dolaze u dodir. Kao to je ve navedeno
iznad, stvaraju se H2SO4 i HNO3, koji izazivaju izbjeljivanje boje, oteenja na papiru i tekstilu kao i
ubrzavanju korozije metala. Takoer, formira se amonijev sulfat ((NH 4)2SO4), a kao posljedica toga
stvaraju se zamagljena na lakiranim povrinama.
a nije samo problem zbog toga to prlja muzejske eksponate, ve je on i absorpcijski medij za SO 2.
Kada estice dou u dodir sa krenjakom (CaCO 3), formira se gips (CaSO4). Budui da je gips mnogo
vie porozan od krenjaka, estice lako mogu ui u pore izazivajui formiranje crnih krasti. Tamnjenje
krenjaka je vidljivo samo na mjestima koja su zatiena od kie. U dijelovima koji nisu zaklonjeni ne
pojavljuju se tamnjenje; meutim gubitak kamenog materijala (npr. reljefi) je veliki problem zbog toga
to kia sapire gips.
Opte je poznato da mravlja i siretna kiselina mogu uzrokovati koroziju legura koje sadre olovo i
druge metale, osipe na krenjakim materijalima (kamen, keramika) i smanjuje stepena polimerizacije
celuloze u papiru. Izvor ovih organskih zagaivaa se moe pripisati graevinskim materijalima koji su
se koristili prilikom gradnje muzejskih kuita (kutije, ormari, ladice, police i sl.). Poznato je da sva
tvrda drva u umama isputaju siretnu kiselinu.'' 6 ''Formaldehid i acetaldehid (grupno zvani aldehidi)
te mravlja i siretna kiselina (organske kiseline ili - organski karbonilni zagaivai) su uglavnom
isputani s odreenog izvora. Pored toga, siretna i mravlja kiselina mogu biti sporedni zagaivai
nastali oksidacijom acetaldehida i formaldehida. Jedan od ciljeva preventivne zatite je smanjenje
rizika za kulturnu batinu prouzrokovanih zagaivaima, minimiziranjem penetracije zagaivaa
nastalih van zgrade i reduciranjem izvora koji proizvode zagaivai unutar. Dostizanje ovog cilja
poinje s adekvatnim monitoringom kvalitete zraka unutar muzeja. Ovdje se monitoring odnosi na
odreivanje prisustva gasovitih jedinjenja u zraku koja bi mogla nakoditi kolekcijama, kako direktno
tako i kroz konverziju u druge proizvode.
Na stotine ovih spojeva moe biti detektovano unutar svih zgrada zato to ih isputa ogroman broj
razliitih izvora: graevinski materijal, boje na bazi rastvaraa, baze, lakovi, sprejevi pod pritiskom
(aersol sprejevi), istai i sredstva za dezinfekciju. ak i traak parfema posjetitelja muzeja je izvor
ovih spojeva. Nivo svih ovakvih spojeva u zgradi, je u irokom smislu, pokazatelj opte kvalitete zraka.
Neki detektori zagaivaa detektuju posebno sve ovakve spojeve i izraunavaju srednji broj nazvan'' 7
''Takoer, donoenje praine na obui i odjei se treba uzeti u obzir, zajedno sa injenicom da su i ljudi
potencijalni izvor estica, uglavnom organskog porijekla (npr. odumrla koa), ali i vlakna odjee.'' 8

Krupiska Barbara, Van Grieken Ren, De Wael Karolien; Air quality monitoring in a museum for preventive conservation:
Results of a three-year study in the Plantin-Moretus Museum in Antwerp, Belgium; Microchemical Journal (
http://www.journals.elsevier.com/microchemical-journal ); 2013, broj 110, str. 350360, 352
7
Grzywacz, Cecily M. Monitoring for Gaseous Pollutants in Museum Environments (Tools for Conservation), The
Getty Conservation Institute, Los Angeles, 2006.; str.16
8
Krupiska Barbara, Van Grieken Ren, De Wael Karolien; Air quality monitoring in a museum for preventive conservation:
Results of a three-year study in the Plantin-Moretus Museum in Antwerp, Belgium; Microchemical Journal (
http://www.journals.elsevier.com/microchemical-journal ); 2013, broj 110, str. 350360, 353

Monitoring gasovitih zagaivaa u muzejima


Interes za muzejsko okruenje moe se prati od 1899, kada je Loftus St. George Byne objavio prvi
izvjetaj o teti na kolekcijama zbog uslova skladitenja (Byne 1899). Byne je opisao koroziju uzoraka
koljki (ljutura) ali je to pogreno pripisao truljenju ivotinje unutar njih. Zapravo, korozija do koje je
dolo, uzrokovana je acidinim isparavanjima pojedinih vrsta drveta koritenih za skladitenje i
prezentovanje. Uprkos Byne-ovoj pogrenoj interpretaciji toga ta se deava koljkama, teta se i
dalje naziva Byne-ova bolest (Byne-ovo osip je taniji termin s obzirom da ovo nije bolest koja se iri
na druge objekte). Od tada, sve je vei broj objavljenih radovi o oteenjima materijala uzrokovanih
gasovitim zagaivaima.''9

Dodatak 1.10

Izazovi razvoju standarda za zagaivae u muzejskim okruenjima


''Na tetu uzrokovanu izloenosti zagaenju, ljudi su mnogo otporniji od umjetnost. ivi organizmi
imaju odbrambene sisteme i u sluaju napada, mogu se donekle samo-oporavljati. Za ljude su
postavljene granicu maksimalnog nivoa izloenosti tetnim zagaivaima. No isto tako, bilo koja
hemijska reakcija izmeu zagaivaa i objekta, nanosi tetu objektu. Iako ta teta moe biti na
molekularnom nivou i nije jo vidljiva, nepovratne hemijske promjene su se desile. Ovo je jedan od
razloga zbog kojih detektori zagaenja koji se koriste u muzejima moraju imati jako niske granice
detekcije, najee se izraava dijelovima po bilionu (parts per billion ili ppb).
Tehnoloki razvitak tokom proteklih dvadeset godina dozvolio je detekciju najmanjih koncentracija
gasovitih zagaivaa, preciznije nego ikad. Meutim, veliko pitanje je, ta ti brojevi ustvari znae kada
govorimo o zatiti kulturne batine.
Ovo nije pitanje na koje se moe lako odgovoriti. Za poetak, ne zna se dovoljno o hemijskim
procesima koji dovode do tete na kulturalnim materijalima uzrokovane zagaenjem. Takoer, mnogi
9

Grzywacz, Cecily M. Monitoring for Gaseous Pollutants in Museum Environments (Tools for Conservation), The
Getty Conservation Institute, Los Angeles, 2006.; str.17
10
Grzywacz, Cecily M. Monitoring for Gaseous Pollutants in Museum Environments (Tools for Conservation), The
Getty Conservation Institute, Los Angeles, 2006.; str.17

parametri doprinose opem riziku od tete na objektima, uzrokovane zagaenjem, te se i oni moraju
uzeti u obzir kada se postavljaju standardi dozvoljene izloenosti. Zagaivai napadaju materijale do
razliitog stepena, to zavisi i od funkcija onoga od ega je objekat napravljen i specifinih sastava tih
materijala. Integritet/cjelovitost objekta ( npr. kvalitet materijala od kojih je napravljen, njegova historija
i historija skladitenja) te uslovi okruenja (npr. relativna vlanost i temperatura), kao i prijanji procesi
ouvanja, svi igraju ulogu u cjelokupnom riziku od zagaenja.''11
''Ono to je komplikovano vezano za postavljanje standarda o zagaivaima zraka u muzejima, je to
to se njihovo prisustvo mjeri tek onda kada je teta ve poinjena. Ne moemo znati koji zagaiva je
konkretno bio tu kada je poelo propadanje niti njegovu koncentraciju, koliko je trajalo propadanje i
koliko je trebalo zagaivau da se razvije. esto je sam poetak propadanja postepen i proe
neprimijeeno posebno kad je rije o skladitenim objektima. Kada je teta napokon otkrivena, moe
biti pogreno pripisana nekom tadanjem dogaaju, kao to je bio sluaj u Kunsthistorisches muzeju u
Beu.12

Dodatak 213

Zato treba nadgledati zagaivae u muzejima?

11

Grzywacz, Cecily
Getty Conservation
12
Grzywacz, Cecily
Getty Conservation
13
Grzywacz, Cecily
Getty Conservation

M. Monitoring for Gaseous Pollutants in Museum Environments (Tools for Conservation), The
Institute, Los Angeles, 2006.; str.18,19
M. Monitoring for Gaseous Pollutants in Museum Environments (Tools for Conservation), The
Institute, Los Angeles, 2006.; str.18,19,20
M. Monitoring for Gaseous Pollutants in Museum Environments (Tools for Conservation), The
Institute, Los Angeles, 2006.; str. 20

''Provoenje kontrole nad kvalitetom zraka u muzejima bitni su zbog:

Sumnja se da su objekti oteeni, zbog zagaenje mikrookolia, na primjer, unutar ormaria


za skladitenje ili izloga.
Ako su problem zagaenja ve poznat, i potrebni su podaci o koncentraciji prije nego to
osoblje moe izdati fiskalne i kadrovske resurse za rjeavanje istog
Ukoliko se mjere ublaavanja sprovode radi smanjenja poznatog zagaivaa koji predstavlja
rizik za kolekcije ili objekte/djela. Da bi se odredilo koliko su uspjene bile pomenute mjere,
mora se odrediti i dokumentovati prvobitni nivo zagaenosti.
Ukoliko nije poznato koliko zgrada efikasno ne dozvoljava vanjskim zagaivaima da uu u
njene prostorije. Ovo moe biti odreeno mjerenjem i uporeivanjem zagaenosti vani i onoga
to se moe nai unutra.
Praenje zagaivaa moe iskljuiti problem kvalitete zraka u unutranjosti'' 14

Nivoi monitoringa
''Kontrola muzejskog okruenja povremeno je potrebna samo da
bi se ustanovilo da li su opasni zagaivai prisutni. Nekad je,
pak, potreban puno detaljniji program nadgledanja da bi se
odredilo koji zagaivai su prisutni i u kojoj koncentraciji. Ovo je
razlika izmeu kvalitativnog i kvantitativnog monitoringa.
Kvalitativni monitoring odgovara na pitanje da li okolina dovodi
objekte/djela u rizik od tete zbog prisutnosti zagaivaa? U
ovom pristupu, metalni kuponi (ploice) kao to su srebro, olovo,
bakar ili bronza, bivaju izloeni upitnom okoliu i posmatrani
zbog moguih vidljivih promjena, kao to je korozija, koje bi
ukazale na potencijalni problem. Ogranienje ovog testa je to
to, ak i ukoliko zrak ne oteti kupone, ne moemo biti sigurni
da je siguran za druge kulturalne materijale i objekte. Idejno bi
uzorci trebali biti slini materijalima od kojih su napravljeni
objekti ili materijalima koji su osjetljiviji. Jedan od primjera je
koritenje standarda plave-vune(blue-wool) za mjerenje male
izloenosti. Kvalitativni monitoring pored ovoga moe odrediti i
opte skupine/klase zagaivaa u okolini. Klase zagaivaa aldehidi, organske kiseline, sulfidi, neorganski spojevi mogu biti
odreene poznavanjem kako odreeni uzorak raguje na
prisustvo razliitih zagaivaa. Na primjer, prisustvo sulfida je
dokazano ako srebreni uzorci ponu da brzo tamne, a prisustvo
organskih kiselina pokazuje korozija olovnih uzoraka. Naspram
kvalitativnog monitoringa, kojim se mjeri uinak odreene klase
zagaivaa, kvantitativni monitoring mjeri koncentraciju
specifinog gasovitog zagaivaa. Ove informacije su potrebne
da bi se objasnio ili naveo najvjerovatniji izvor, da bi se sanacija
mogla odrediti i uraditi. Tako isto znanje o koncentraciji
specifinog zagaivaa predstavlja mnogo jai argument za
popravljanje kvalitete zraka u okolini.'' 15
Dodatka 316

Vrste monitora
14

Grzywacz, Cecily
Getty Conservation
15
Grzywacz, Cecily
Getty Conservation
16
Grzywacz, Cecily
Getty Conservation

M. Monitoring for Gaseous Pollutants in Museum Environments (Tools for Conservation), The
Institute, Los Angeles, 2006.; str.21,22
M. Monitoring for Gaseous Pollutants in Museum Environments (Tools for Conservation), The
Institute, Los Angeles, 2006.; str.22
M. Monitoring for Gaseous Pollutants in Museum Environments (Tools for Conservation), The
Institute, Los Angeles, 2006.; str.21

Monitoring kvalitete zraka u muzejima se provodi da bi se odredilo da li postoji rizik ili problem s
gasovitim zagaivaima.
Propisi koje je postavila OSHA17 i Environmental Protection Agency (EPA) da bi se zatitili ljudi od
prevelike izloenosti opasnim zagaivaima na radnom mjestu podstakla je inovacije u monitoringu
kvalitete zraka. Ovo je rezultiralo novim sistemima za detekciju s muzejski niskom osjetljivou.
Monitoring u muzejima se moe raditi i pasivnim i aktivnim sistemima. Aktivni sistem koristi pumpu
koja povue uzorak zraka u monitor (ureaj) dok pasivni doputa zraku da sam doe do monitora.
Zagaivai modifikuju i unitavaju osjetljive povrine, a u tom procesu mogu biti zauvijek uniteni bitni
dijelovi i informacije s nae kulturne batine. Ukoliko se ne promjene stvari u okolini, koje su izazvale
tu tetu, ona e se nastaviti i dodatni procesi za ouvanje e biti neophodni.'' 18

Nadgledanje kvalitete zraka u muzejima (pasivno ispitivanje)


''Trenutno postoje dva naina praenja kvalitete zraka: aktivni i pasivni. Oba pristupa koriste tehniku
'hvatanja' zagaivaa na absorbentu ili reaktivnu povrinu i onda njihove koncentracije bivaju
odreene direktno ili laboratorijskom analizom.
Sistem aktivnog praenja koristi pumpu da povue zrak u ureaj (pumped sampling). to se tie
ureaja za pasivno ispitvanje (PSD), zrak se spontano/prirodno spusti u zamku (diffusional sampling).
Aktivno praenje zahtjeva skupu, sofisticiranu opremu i tehnoloke vjetine. Za razliku od toga,
pasivno praenje je generalno jeftinije i lake za upotrebu. Meutim, aktivno ispitivanje ostaje primarna
metoda utvrivanja koncentracije tetnih gasova u zraku, prema kojoj su druge metode provjerene.
U poetku, metodologije aktivnog isptivanja su bile preciznije i tanije od pasivnih. Meutim, od 70-ih,
znaajni napreci su napravljeni u polju tehnologije pasivnog ispitivanja i analitikih procedura, posebno
glede anorganskih zagaivaa i aldehida kao to je formaldehid. Ova poboljanja su rezultat napora
organizacija kao to su OSHA, EPA i NIOSH, da smanje doputene levele izloenosti za radnike. Kao
posljedica toga, razlika u tanosti i preciznosti izmeu aktivnog i pasivnog ispitivanja su se smanjile.
Ovo je vodilo do istraivanja tehnika pasivnog ispitivanja za konzervaciju koje su poele 90-ih.
Meutim, nisu svi zagaivai koju su regulisani zbog ljudske izloenosti, prijetnja i za umjetnike
kolekcije. Npr, ugljen monoksid i ugljen dioksid su prijetnja ljudskom zdravlju, ali ne i kolekcijama.
Zapravo, CO2 se koristi za dezinfekciju kolekcija. Takoer, benzen je kancerogen, ali ne predstavlja
rizik kolekcijama. Stoga, ne trebamo poinjati sa pretpostavkom da ako OSHA regulira neki spoj, da bi
taj isti spoj trebao biti ukljuen u anketu kvalitete zraka muzeja. Nadalje, level koji se smatra sigurnim
za ljude je vii od razumnih levela za standarde ouvanja. Ogranienja, obino potrebna za ljudsko
zdravlje, se mjere u dijelovima po milionu (ppm), a teta artefaktima se mjeri u dijelovima po bilionu. U
nekim sluajevima, kao sa tetom koju srebro napravi ili diskoloracija hidrogen sulfidom, se moe
mjeriti u veoma malim dijelovima, dijelovima po trilionu.

Preventivne zatite u svrhu kontrole zagaenja zraka u muzejima


17

Occupational Safety and Health Administration (Amerika administracija za sigurnost i zdravlje pri radu)
Grzywacz, Cecily M. Monitoring for Gaseous Pollutants in Museum Environments (Tools for Conservation), The
Getty Conservation Institute, Los Angeles, 2006.; str.23
18

''U posljednjih 40 godina dolo je do znaajnih promjena u izvorima i koncentraciji urabnog zagaenja
(NO2, SO2, H2S i estica). Tokom ovog perioda, istraivanja su unaprijedila nae razumijevanje uticaja
zagaivaa na objekte u urbanim muzejima. Kao posljedica toga, kontrola zagaenja je postala
znaajan dio preventivne zatite. Razvila se i svijest o potrebi za strategijama kontrole zagaenja koje
su odrive na organizacionom i globalnom nivou.''19
''Tokom posljednjih decenija u UK urbani okoli se primjetno oporavio radi sve manjih emisija SO 2 i
dima zbog smanjenog sagorijevanja uglja. S druge strane, ostali zagaivai su sve ei. NO 2 emisije
u gradovima su se poveale s poveanjem broja vozila. O 3, koji nastaje fotohemijskim reakcijama koje
ukljuuju izduvne gasove vozila, je u porastu a postoje i dokazi da je H 2S koji isputaju vozila s
konzervatorima takoer u porastu. Iako su emisije dima zbog sagorijevanja uglja znaajno opale, a
dizelnih vozila javnog saobraaja i kamiona je postao bitan izvor estinog zagaenja u gradovima.'' 20
''U prolosti zgrade su se prirodno zraene 'istim vanjskim zrakom' da bi se sprijeilo nakupljanje
unutra proizvedenih zagaivaa, posebno bioefulenata. Ventilacijski standardi, kao to su CIBSE-ovih
'8 litara/po sekundi/po osobi' bazirani su na nivoima svjeeg zraka potrebnog da se rastvori ljudski
miris do prihvatljivog nivoa. S obzirom da provedemo nekih 90% svog vremena unutra, ventilacija ima
uticaj ne samo na komfor, nego i zdravlje. Moderni fit-out materijali i oprema u zgradama mogu
proizvesti zagaivae opasne po zdravlje. Zbog toga vlasnici zgrada moraju balansirati probleme
izazvane vanjskim i unutranjim nastajanjem zagaivaa kada postavljaju ventilaciju.'' 21
''Kontrola zagaenosti zraka, zahtjeva znaajnu koliinu resursa, u zavisnosti od toga kolika je granica
postavljena za tetu na objektima. Ako je standard da je bilo koja teta neprihvatljiva, onda bi muzej
morao da ima kontrolu zagaenja na nivoima manjim i nekoliko redova od veliine ispod granice za
ljudsko zdravlje. Standardi koji se trenutno koriste pokuavaju predstaviti realistine nivoe zagaenja
koje je mogue postii, uzimajui u obzir da je neka teta nemogua za izbjei i samim tim dozvoljena.
U mnogim muzejima kontrola zagaenja nije opcija jer je previe skupa ili je ugraena klima bez
karbonskog filtriranja. Meutim, muzeji mogu poduzeti korake kako bi kontrolisali zagaenje unutar
vitrina, ormaria za skladitenje i izloga.'' 22
''U zgradama s prirodnom ventilacijom, zrak krui horizontalno kroz zgradu ako je ventilacija pokrenuta
vjetrom, ili vertikalno ako je pokrenuta naslaganjem. Jedna od mjera kontrole koja se moe uraditi je
da se zgrada zapeati s vie zagaene strane, na primjer sa strane na kojoj je cesta, te da se zrak
uzima s ie strane. Ulazni holovi bi trebali imati dva para vrata da bi se smanjilo prodiranje
zagaivaa tokom ulaska gostiju. Meutim, mora se obratiti panja i na to da se zgrada ne zatvori u
potpunosti, jer bi u tom sluaju ventilacija moda bila nedovoljna da se rastvore zagaivai kao to je
ljudski miris.''23
''U svrhu preventivne zatite treba uzeti u obzir bolju izolaciju zgrade. S duge strane, priliv estine
materije zbog turistike aktivnosti, treba ograniiti, na primjer tako to e biti obavezno ostavljanje
kaputa u garderobi. Pored toga, u cilju zatite muzejskih predmeta (slike, rukopisi) od dugorone tete,
moe se uzeti u razmatranje stavljanje iza stakla ili u vitrine. Meutim, koritenje drvnog materijala za
izgradnju polica i vitrina treba ograniiti na minimum. Drvo, posebno u novom namjetaju otputa
visoke koliine organskih spojeva, ukljuujui mravlju i siretnu kiselinu, koje su opasne za metal i
organske predmete. Druga mogunost je da se napravi povrina u galerijama, koja bi zagaivae

19

Blades Nigel, Cassar May, Oreszczyn Tadj, Croxford Ben; Preventive conservation strategies for sustainable
urban pollution control in museums, http://discovery.ucl.ac.uk/2442/ UCL Discovery, update 24.03.207.,datum
pristupa: 14.11.2014. str.1
20

Blades Nigel, Cassar May, Oreszczyn Tadj, Croxford Ben; Preventive conservation strategies for sustainable
urban pollution control in museums, http://discovery.ucl.ac.uk/2442/ UCL Discovery, update 24.03.2007.,datum
pristupa: 14.11.2014. str.1
21
Blades Nigel, Cassar May, Oreszczyn Tadj, Croxford Ben; Preventive conservation strategies for sustainable
urban pollution control in museums, http://discovery.ucl.ac.uk/2442/ UCL Discovery, update 24.03.2007.,datum
pristupa: 14.11.2014. str.2
22
Blades Nigel, Cassar May, Oreszczyn Tadj, Croxford Ben; Preventive conservation strategies for sustainable
urban pollution control in museums, http://discovery.ucl.ac.uk/2442/ UCL Discovery, update 24.03.2007.,datum
pristupa: 14.11.2014. str.3
23
Blades Nigel, Cassar May, Oreszczyn Tadj, Croxford Ben; Preventive conservation strategies for sustainable
urban pollution control in museums, http://discovery.ucl.ac.uk/2442/ UCL Discovery, update 24.03.2007.,datum
pristupa: 14.11.2014. str.4

10

privukla i apsorbirala. Takva povrina bi se mogla koristiti i u manjim prostorima kao to su vitrine,
titei umjetnika djela od upijanja dijela zagaivaa.'' 24

Uklanjanje zagaivaa taloenjem na povrine


''Istraivanja su pokazala da je ''u kunoj okolini koncentracija SO 2 bila jako niska, ak i do 20% manja
od vanjske, zbog toga to je bila otklanjana taloenjem i hemijskom reakcijom s unutranjim
povrinama kao to su zidovi, podovi i plafoni. Zbog ovih reakcija koje SO 2 ima s materijalima, on ini
tetu, ali bi se upravo te reakcije mogle koristiti za njegovo uklanjanje iz muzejskog okolia.
Mehanizam otklanjanja taloenjem je vrlo bitan i za druge reaktivne zagaivae, kao to je O 3, koji je
ak i reaktivniji od SO2. NO2 je manje reaktivan i od SO2 i O3, ali ga je mogue otkloniti taloenjem na
neto manjem nivou nego druge gasove. Bitno je da zapamtite da otklanjanje zagaivaa taloenjem
uglavnom ukljuuje hemijsku transformaciju, te je samim tim nepovratno.
Stepen otklanjanja taloenjem zavisi od:

hemijskih svojstava gasa,


hemijske reaktivnosti podloge s kojom dolazi u dodir,
odnos povrine i volumena sobe ili zgrade;
brzine ventilacije sobe ili zgrade.''25

''Otklanjanje zagaivaa taloenjem moe biti osnova strategije za pasivnu kontrolu zagaenja u
muzejima. U praksi, takve intervencije bi znaile, na primjer:

biranje rasporeda s nizom malih soba, gdje svaka ima vrata koja ih veu, umjesto otvorenog
prostora;
beton, cigla ili malter kao zavrni slojevi na zidovima (alkalni materijali reaguju dobro s
acidinim zagaivaima kao to su SO2 i NO2) te podovi prekriveni tepihom;
smanjivanje direktne ventilacije iz vana na minimum i tjeranje zraka da ide vijugavim putem,
tako da je izloen to veem kontaktu s povrinama koje bi pomogle taloenju zagaivaa.

Ako ovakve modifikacije nisu izvodljive na zgradama muzeja, osjetljivi predmeti/objekti mogu biti
premjeteni u sobe gdje se odvija kontrola taloenjem zagaivaa, na primjer, sobe u centru zgrade, ili
u vitrinama s malom brzinom ventilacije.
Neupitno je da e se neko taloenje desiti kako na za to predvienim povrinama (zidovi, podovi,
plafoni) tako i na objektima, ali to e se desiti bilo gdje da su objekti smjeteni. Put (fluks) zagaivaa
do povrine je proporcionalan koncentraciji pa je najbolje objekte smjestiti u sobe s najmanjom
koncentracijom zagaivaa. Uslovi koji vode do dobre kontrole taloenjem su oni koji se najee
mogu nai u malim sobama s sporom ventilacijom kao to su skladita i arhive, za razliku od galerija i
prostora za izlobe, koji zahtijevaju bru ventilaciju da bi mogli biti uslovni za veliki broj ljudi. U ovim
situacijama ne postoji mnogo alternativa aktivnom sistemu kontrole zagaivaa, u koji se ukljuuje
karbonsko filtriranje.''26

24

Krupiska Barbara, Van Grieken Ren, De Wael Karolien; Air quality monitoring in a museum for preventive conservation:
Results of a three-year study in the Plantin-Moretus Museum in Antwerp, Belgium; Microchemical Journal (
http://www.journals.elsevier.com/microchemical-journal ); 2013, broj 110, str. 350360, 359
25
Blades Nigel, Cassar May, Oreszczyn Tadj, Croxford Ben; Preventive conservation strategies for sustainable
urban pollution control in museums, http://discovery.ucl.ac.uk/2442/ UCL Discovery, update 24.03.2007.,datum
pristupa: 14.11.2014. str. 5,6
26
Blades Nigel, Cassar May, Oreszczyn Tadj, Croxford Ben; Preventive conservation strategies for sustainable
urban pollution control in museums, http://discovery.ucl.ac.uk/2442/ UCL Discovery, update 24.03.207.,datum
pristupa: 14.11.2014. str. 8,9

11

Strategije aktivne kontrole


''Dobro postavljena i odravana mehanika ventilacija dozvoljava bolju kontrolu kvalitete zraka i brzinu
ventilacije u zgradi, nego pasivna kontrola, pod uslovom da je zgrada dobro zatvorena.
Aktivne kontrole ima sljedee prednosti kod kontrole zagaenosti:
1. Tana lokacija ulaza i izlaza zagaivaa u zgradama s prirodnom ventilacijom je nepoznata. U
zgradama s mehanikom ventilacijom tana lokacija na kojoj zrak ulazi u zgradu moe biti
kontrolisana, pa se moe odabrati najmanje zagaeno podruje u okolini zgrade, to je
najee krov, s kog bi se dopremao zrak. Premda koncentracija nekih od zagaivaa moe
da se povea iznad nivoa ulica.
2. Zrak se moe lake filtrirati prije ulaska u zgradu. Mehanika ventilacija prevazilazi otpornost
filtera na prolazak zraka preko medija. Pa je zbog toga mogue koristiti filtere koji su mnogo
efikasniji u otklanjanju zagaivaa nego to je sluaj u zgradama s prirodnom ventilacijom
gdje filter ak i s najmanjim padom pritiska moe znaajno smanjiti protok zraka
3. Kada je zgrada neokupirana ventilacija se moe svesti na minimum. Tokom sati otvaranja,
ventilacija se moe drati na nivou dovoljnom za ljudski komfor. Ovo je najlake postii
upotrebom senzora za ugljen dioksid, jer je koncentracija CO 2 direktan indikator brzine
ventilacije po osobi.
Mehanika ventilacija moe imati sljedee mane:
1. 1.Poveanje kapitalnih i trokova odravanja,
2. Vei problemi kontrole kada ovo postrojenje ne radi zbog kvara ili zakazanog odravanja,
3. Teko je postaviti u historijske zgrade. Muzeji su esto vani sami po sebi i moda nisu
dizajnirani sa mehanikim ventilacijskim sistemom. Ubacivanje velikih cijevi koje bi prenosile
zrak je teko, te je destruktivno za ve postojei materijal, dok manje cijevi zahtijevaju vie
energije i samim tim su mnogo skuplje.''27

Uinkovitost sistema za klimatiziranje u otklanjanju zagaivaa zraka


''Uinkovitost ovih sistema u smanjenju koncentracije zavisi od toga da li su ugraeni karbonski filteri.
Posmatranje muzeja s ovom vrstom ventilacije otkrilo je da su karbonski filteri uinkoviti u otklanjanju
SO2, O3 i H2S, te da mogu znaajno smanjiti koncentraciju NO 2. Istovremeno, istraivanja potvruju
vea koncentracija u prostorijama s klimatizacijom na kojoj nema karbonskih filtera. U ovim
sluajevima, ini se da klima poveava brzinu ventilacije, unosivi vie zagaenog zraka, to rezultira
gorom okolinom nego da zgrada ima prirodnu ventilaciju. Ovo implicira da bi muzeji trebali dobro
promisliti prije nego to ugrade sistem klimatizacije bez karbonskih filtera, jer e on dovesti do goreg
okolia nego u zgradama s prirodnom ventilacijom.''28

Sistem baziran na filterima


''Postoji veliki broj dostupnih filtera na tritu svaki s razliiti svojstvima. Veina muzeja koristi aktivne
karbonske filtere, koji otklanjaju sve gasovite zagaivae. Efikasnost i ivotni vijek ovih filtera moe se
poveati tako to se u karbon dodaju metali, ija je svrha da bespovratno zadre zagaivae.
Meutim, filteri nisu od velike koristi, ako zrak koji ulazi u zgradu ne prolazi kroz njih. Zbog toga ovakvi
sistemi moraju biti dizajnirani da sprijee svaki nain zaobilaenja filtera. Takvo zaobilaenje bi
dozvolilo nepreienom zraku da ue u zgradu kroz ulazni ventilacijski sistem. Takoer, mora se
27

Blades Nigel, Cassar May, Oreszczyn Tadj, Croxford Ben; Preventive conservation strategies for sustainable
urban pollution control in museums, http://discovery.ucl.ac.uk/2442/ UCL Discovery, update 24.03.207.,datum
pristupa: 14.11.2014. str. 9,10
28
Blades Nigel, Cassar May, Oreszczyn Tadj, Croxford Ben; Preventive conservation strategies for sustainable
urban pollution control in museums, http://discovery.ucl.ac.uk/2442/ UCL Discovery, update 24.03.2007.,datum
pristupa: 14.11.2014. str. 10,11

12

sprijeiti prolaenje nepreienog zraka kroz rupice u vanjskim materijalima od kojih je napravljena
zgrada. Dva para vrata, koja prave holove s propuhom, mogu znaajno smanjiti infiltraciju.
ivotni vijek karbonskih filtera odreuju i koliina i vrsta aktivnog karbona koji se koristi u proizvodnji
filtera, zajedno sa koncentracijom zagaivaa koji su u nadolazeem zraku. Stoga mjere koje
smanjuju nivo zagaivaa u zraku e uporedo produiti ivotni vijek filtera. Smanjenjem koliine
nadolazeeg zraka koji ulazi u sistem e se produiti trajanje i poboljati uinkovitost filtera. Koliina
zraka koji prolazi kroz klima ureaje se obino odreuje zahtjevima grijanja ili hlaenja zgrade, a ne
potrebom za svjeijim zrakom. Iz ovog razloga mnogi sistemi ne rade na 100% svjeem zraku, ve
znatan dio ponovo prerauju. Ovaj preraeni zrak bi trebao da ponovo proe kroz filtere, jer bi se tako
jo smanjila koncentracija zagaenja i pomae smanjenju zagaivaa iz internih izvora. Koliina
preraenog zraka bi trebala biti visoka za efikasnu kontrolu zagaivaa. Meutim, treba voditi rauna
da se prui adekvanta koliina svjeeg zraka dovoljna za ljudsku udobnost i zdravlje.'' 29

Dodatak 430

29

Blades Nigel, Cassar May, Oreszczyn Tadj, Croxford Ben; Preventive conservation strategies for sustainable
urban pollution control in museums, http://discovery.ucl.ac.uk/2442/ UCL Discovery, update 24.03.2007.,datum
pristupa: 14.11.2014. str. 11,12
30
Grzywacz, Cecily M.; Monitoring for Gaseous Pollutants in Museum Environments (Tools for Conservation); The
Getty Conservation Institute; Los Angeles; 2006., 21

13

Literatura
1. Grzywacz, Cecily M.; Monitoring for Gaseous Pollutants in Museum Environments
(Tools for Conservation); The Getty Conservation Institute; Los Angeles; 2006.
2. Krupiska Barbara, Van Grieken Ren, De Wael Karolien; Air quality monitoring in a museum
for preventive conservation: Results of a three-year study in the Plantin-Moretus Museum in
Antwerp, Belgium; Microchemical Journal ( http://www.journals.elsevier.com/microchemicaljournal ); 2013, broj 110, str. 350360
3. Blades Nigel, Cassar May, Oreszczyn Tadj, Croxford Ben; Preventive conservation
strategies
for
sustainable
urban
pollution
control
in
museums,
http://discovery.ucl.ac.uk/2442/ UCL Discovery, update 24.03.2007.

14

Reference
Monitoring for Gaseous Pollutants in Museum Environments (Tools for Conservation)
1.

Hong, S. M., J. P. Candelone, C. C. Patterson, and C. F. Boutron. 1996. History of ancient copper smelting pollution

2.
3.
4.

during Roman and medieval times recorded in Greenland ice. Science 272, no. 5259:464
Thomson, G. 1965. Air pollution: A review for conservation chemists. Studies in Conservation 10, no. 4:14767.
Thomson, G. 1994. The Museum Environment.
Cape, J. N., D. Fowler, and A. Davison. 2003. Ecological effects of sulfur dioxide, fluorides, and minor air pollutants:

5.

Recent trends and research needs. Environment International 29:20111.


Moree-Testa, P., and Y. Saint-Jalm. 1981. Determination of dicarbonyl compounds in cigarette smoke. Journal of

6.

Chromatography 217:197208.
Andersen, I. B., G. R. Lundqvist, and L. Mlhave. 1975. Indoor air pollution due to chipboard used as a construction

7.

material. Atmospheric Environment 9:112127.


Chuang, J. C., S. A. Wise, S. Cao, and J. L. Mumford. 1992. Chemical characterization of mutagenic fractions of
particles from indoor coal combustion: A study of lung cancer in Xuan Wei, China. Environmental Science &

8.

Technology 26, no. 26:9991004.


U.S. Environmental Protection Agency Office of Air and Radiation (U.S. EPA OAR). 1998. Ozone generators that are
sold as air cleaners. Web page, accessed 2003. http://www.epa.gov/iaq/pubs/ozonegen.html. Last updated

07/28/2003
9. Brown, S. K. 1999. Assessment of pollutant emissions from dry-process photocopiers. Indoor Air 9:25967.
10. Kelly, T. J., D. L. Smith, and J. Satola. 1999. Emission rates of formaldehyde from materials and consumer products
found in California homes. Environmental Science & Technology 33, no. 1:8188.
11. Andersen, I. B., G. R. Lundqvist, and L. Mlhave. 1975. Indoor air pollution due to chipboard used as a construction
material. Atmospheric Environment 9:112127.
12. Anderson, L. G., and J. A. Lanning. 1999. Long-term measurements of carbonyl compounds in Denvers atmosphere,
December 1987 through December 1994. In Preprints of Extended Abstracts: Presented at the 217th ACS National
Meeting, Anaheim, CA, March 2125, 1999, 34851. Washington, D.C.: American Chemical Society.
13. Anderson, L. G., J. A. Lanning, R. Barrell, J. Miyagishima, R. H. Jones, and P. Wolfe. 1996. Sources and sinks of
formaldehyde and acetaldehyde: An analysis of Denvers ambient concentration data. Atmospheric Environment 30,
no. 12:211323.
14. Anderson, L. G., J. A. Lanning, E. Prouty, R. Eisenhardt, and M. Pribil. 1999. Spatial variability of carbonyl compound
concentrations measured along the Colorado Front Range. In Preprints of Extended Abstracts: Presented at the
217th ACS National Meeting, Anaheim, CA, March 2125, 1999, 34346. Washington, D.C.: American Chemical
Society.
15. Anderson, R. C. 1993. Toxic emissions from carpets. In Indoor Air 93: Proceedings of the 6th International
Conference on Indoor Air Quality and Climate, Helsinki, July 48, 1993, ed. J. J. K. Jaakkola, R. Ilmarinen, and O.
Seppnen, 1:651 56. Health Effects series, vol. 1. Helsinki: International Conference on Indoor Air Quality and
Climate.
16. Tanner, R. L., A. H. Miguel, J. B. de Andrade, J. S. Gaffney, and G. E. Streit. 1988. Atmospheric chemistry of
aldehydes: Enhanced peroxyacetyl nitrate formation from ethanol-fueled vehicular emission. Environmental Science
& Technology 22, no. 9:102634.
17. Yano, T., K. Ito, and T. Takahata. 1986. Formaldehyde and acetaldehyde in exhaust gases emitted from an ethanol
fueled S. I. engine. Bulletin of the JSME 29, no. 225:302835.
18. Byne, L. St. G. 1899. The corrosion of shells in cabinets. Journal of Conchology 9:17278, 25354.

15