Sie sind auf Seite 1von 3

STILSKA IZRAAJNA SREDSTVA

1. GLASOVNE FIGURE (FIGURE DIKCIJE, ZVUNE FIGURE)


Figure ponavljanja glasova

ASONANCA stilska figura ponavljanja istih samoglasnika radi postizanja odreenoga zvukovnog ugoaja
Mlana no; u selu lave; kasan

ALITERACIJA stilska figura ponavljanja istih suglasnika ili glasovnih skupina u stihovima radi postizanja
odreenoga zvukovnog ugoaja
Ponekad se ponavljaju isti suglasnici ili slogovi na poetku vie rijei. esto se povezuje s asonancom.
Blaga svjetlost sipi sa visina;

ONOMATOPEJA stilska figura u kojoj se glasovima oponaaju odreenu zvuci iz prirode, ivotinjsko glasanje i sl.
Sitni cvrak sjetno cvri, jasan

Figure ponavljanja rijei

ANAFORA stilska figura ponavljanja jedne ili vie rijei na poetku nekoliko uzastopnih stihova
Noas se moje elo ari,
noas se moje vjee pote;

EPIFORA stilska figura ponavljanja jedne ili vie rijei na kraju nekoliko uzastopnih stihova
O, kako je teko na tuem pragu zvoniti,
Na sprovodu samoga sebe kako je alosno zvoniti.

SIMPLOKA ujedinjena anafora i epifora pojedina rije (ili vie rijei) ponavlja se i na poetku i na kraju nekoliko
uzastopnih stihova
...hoe li nai tijelo moje i grebotine moje?
Hoe li nai raupane usne i raskidano tijelo moje?

ANADIPLOZA stilska figura u kojoj se jedna ili vie rijei s kraja jednoga stiha ponavlja na poetku iduega stiha
A naa ulica je duga,
Duga,

2. FIGURE KONSTRUKCIJE (SINTAKTIKE FIGURE)

INVERZIJA - poredak rijei (ili reenica) obrnut od gramatikoga, ime se istie ono to se u gramatikome poretku
rijei ne bi moglo istaknuti.
Tu svaki vagon dimnjak ima,
eljezni, nahereni, tuni.
I udno ima ime:
Naputena pruga.

ELIPSA nastaje kada iz reenine cjeline izostavimo pojedine rijei, ali se smisao cjeline ipak moe razabrati.
Nedjelja. Tuno. Znamo, o znamo,
Znamo da alkohol kodi

POLISINDETON nastaje nizanjem veznika bez gramatike potrebe.


I nae oi dalje gasnu
I znoje se u radu dlanovi;
Umjesto nas putovahu svijetom
Nai stanovi.

ASINDETON nastaje nizanjem rijei bez njihova gramatikoga povezivanja (bez uporabe veznika).
Tu svaki vagon dimnjak ima,
eljezni, nahereni, tuni.

RETORIKO PITANJE posebna uporaba upitnih reenica postavlja se pitanje, a na njega se ne oekuje odgovor.
O gdje si sada, gdje si, Bezimena?

3. FIGURE RIJEI (TROPI)

METAFORA preneseno znaenje gradi prema slinosti pa ju neki nazivaju i skraenom poredbom to je takva
poredba u kojoj se ne kazuje to se s ime usporeuje nego se iskazuje samo drugi lan poredbe.
Moj prijatelju, mene vie nema.
Al nisam samo zemlja, samo trava.

PERSONIFIKACIJA stilska figura u kojoj se daju ljudske osobine ivotinjama i biljkama, prirodnim pojavama,
stvarima, apstraktnim pojavama i sl.
I to od svijetlog osta mi ivota,
U zagrljaju ostalo je rima.

METONIMIJA preneseno znaenje gradi prema nekim stvarnim odnosima.


Jer knjiga ta, to dri je u ruci,
Samo je dio mene koji spava.

SINEGDOHA stilska figura u kojoj se dio uzima umjesto cjeline , jednina umjesto mnoine.
U zagrljaju ostalo je rima.

EUFEMIZAM stilska figura u kojoj dolazi do zamjenjivanja neke rijei blaim izrazom.
Jer knjiga ta, to dri je u ruci,
Samo je dio mene koji spava.

EPITET rije koja se dodaje imenici radi stvaranja to potpunije predodbe nekoga bia, stvari ili pojave te za
izazivanje emocionalnoga dojma u itatelja.
Siroti mrtvac ja sam, koji u se
Nita od svijeta ne moe da prima.

ALEGORIJA produena metafora. Rijei se rabe u prenesenom znaenju, a pravi smisao otkriva se tek ako odreene
slike u cjelini zamijenimo pojmovima. Stoga se alegorija smatra figurom rijei, ali i figurom misli (preneseno znaenje
odnosi se na cijelo djelo).
Vedri se nebo. Sunce se raa.
Plovi iz luke jedna laa,
jedna to dugo stajae u doku,
sva izbijena, s ranama na boku.
More, ko mati, vue je na krilo.
Ljulja je, ape: Nita nije bilo.

SIMBOL stilsko sredstvo u kojemu dolazi do zamjenjivanja neke rijei, pojave ili pojma njegovom alegorijskom
oznakom. Poput alegorije, i simbol se smatra figurom rijei, ali i figurom misli.
Tee i tee, tee jedan slap;
to u njem zunai moja mala kap?

4. FIGURE MISLI

GRADACIJA nastaje takvim izborom rijei, slika i misli kojima se izaziva postupno pojaavanje ili slabljenje od
poetne predodbe ili misli.
Pod proljetnim nebom bez oblaka perem auto
krasan je mlaz vode iz crijeva
voda pljuti s krova
tako je puno vode s haue
sa stakla, iz crijeva, iz potoka
iz rijeke

USPOREDBA (KOMPARACIJA) nastaje kada se neto s neim usporeuje na temelju nekih zajednikih osobina
koje na prvi pogled nisu uoljive.
Otvori ga, i ja u u te prijei
Ko bujna rijeka u korito novo.

ANTITEZA posebna vrsta poredbe koja se zasniva na opreci.


tijesan mi bijae vijek, a velebna bjee dua.

- slavenska antiteza pitanje, negacija pitanja, odgovor Asanaginica


to se bili u gori zelenoj?
Al su snizi, al su labutovi?
Da su snizi, ve bi okopnili,
labutovi ve bi poletili:
ni su snizi, nit su labutovi
nego ator age Asan-age.

HIPERBOLA poseban nain poredbe: u njoj se neto preuveliava radi naglaavanja emocionalnoga stava.
imao sam glas kao vjetar,
ruke kao hridine,

LITOTA suprotna hiperboli. Njome se pravi izraz zamjenjuje slabijim, i to u pravilu negativnim ili suprotnim (po
naelu kontrasta).
Tamo vam nee biti loe. (u smislu Bit e vam dobro.)

IRONIJA izraavanje putem suprotnosti misli se zapravo suprotno od onoga to se kae.


gdje ima vatre ima i dim
gdje ima Boga ima i lima

OKSIMORON - posebna vrsta antiteze, odnosno paradoksa u kojoj se novi pojam stvara spajanjem naizgled
protuslovnih pojmova.
i krasan mrtvac e vas pogledati divnim oim
(automobil kao divni, ivi mrtvac)

PARADOKS figura u kojoj se izrie misao koja je u sebi naizgled protuslovna ili suprotna opemu miljenju.
Znam da nita ne znam. (Sokrat)
I to smo nebu blii, sve od neba smo dalji!