Sie sind auf Seite 1von 6

1.

novembar 2014.

Nihad HALILBEGOVI

KAKVI TREBAJU BITI NAI POLITIARI?


- Neke zaboravljene poruke Alije Izetbegovia asilni protesti koji su poetkom febrauara
2014. godine potresli Bosnu i Hercegovinu,
tj. njene dijelove u kojima ivi veinom
bonjako stanovnitvo, otvaraju brojna pitanja i
potiu na razmiljanje o uzrocima i povodima. Jedno je sigurno i u tome se manje-vie svi slau: jedan
od uzroka jeste teka socijalna i ekonomska situacija, siromatvo, nezaposlenost i beznae, ali u isto
vrijeme, kao potpuna suprotnost nabrojanom rastronost, arogancija i bezobzirnost politiara, koji se
esto ponaaju kao da su zaboravili najvaniju injenicu: da su predstavnici graana u vlasti, te da su
duni zastupati njihove interese. Naprotiv, u naem
javnom prostoru ve je postao uobiajen izraz "politika elita", koji izgleda ima puno utemeljenje: politiki predstavnici su danas faktiki jedna zasebna
klasa, koja se najveim dijelom potpuno odvojila od
naroda i primarno je motivisana svojim uskim materijalnim interesima, a ne interesima onih koji su ih
posredno ili neposredno birali.

nanje. Kada je u pitanju politika scena Bosne i Hercegovine, odnosno bonjakog naroda, poruke Alije
Izetbegovia kao politikog lidera imaju univerzalan
karakter. Na njih, meutim, posebno treba da se
podsjete politiki predstavnici Stranke demokratske
akcije (SDA), iji je Alija Izetbegovi osniva, utemeljitelj i prvi predsjednik. Zasluge SDA za nezavisnost, odbranu i opstanak BiH su nemjerljive, a isto
se moe kazati i za neke kljune korake u poslijeratnoj integraciji i jaanju drave. No, uza sve to,
SDA danas, kao jedna od najjaih stranaka u Bosni i
Hercegovini, ne moe izbjei dio odgovornosti i za
sve negativne procese koji su se odvijali u naem
drutvu, samim tim to je participirala u vlasti najvei dio vremena od prvih poslijeratnih izbora do
danas. Osim toga, politiki predstavnici i kadrovi iz
reda SDA danas dobrim dijelom predstavljaju dio
prethodno spomenute "politike elite" koja ivi u
potpunom kontrastu sa bosanskohercegovakim
socioekonomskim sivilom.

U ovom trenutku se neizbjeno nameu rijei rahmetli predsjednika Alije Izetbegovia, prvi put izreene pred onima koji su vrili najvanije funkcije tokom rata za Bosnu i Hercegovinu, a kasnije vie puta
ponovljene: liite na narod iz kojeg potiete. Dananji bonjaki politiari su ovu poruku, izgleda, najveim dijelom potpuno zaboravili: veoma visoka primanja politiara i uposlenika u javnom sektoru, brojni dodaci, naknade i privilegije, skupocjeni automobili, raskoan ivot itd., sve to je suta suprotnost
onome kako obini graani ive, pogotovu oni najsiromaniji, iji je procenat svakim danom sve vei.

Gdje je u svemu tome Alija Izetbegovi, kao osniva i neosporni glavni kreator ideja na kojima je SDA
nastala u proljee 1990. godine i sa kojima je Bosnu i
Hercegovinu i bonjaki narod vodila kroz najtea
iskuenja koja je sudbina stavila pred njih? U zavrnoj rijei na Drugom kongresu SDA (7. septembra
1997.), Alija Izetbegovi je pozvao lanove svoje stranke da ostanu privreni tradicionalnim vrijednostima
bonjakog naroda i univerzalnim vrijednostima svijeta, prvenstveno slobodi i toleranciji, kao i utvrenim socijalnim programima SDA, a zatim je izrekao
rijei koje danas zvue gotovo proroanski:

Alija Izetbegovi je linost koju historiari ocjenjuju najznaajnijom u novijoj historiji Bosne i Hercegovine: s njim na elu ova zemlja je stekla nezavisnost, a Bonjaci konano izborili nacionalno priz-

"Nemojte nikada dopustiti da Stranka doe u ruke


dvije vrste ljudi: inovnika i tijesnih i uskogrudih
ljudi. Ako se dogodi prvo, umjesto stranke imat emo
samo organizaciju, puki mehanizam za ouvanje vla1

od glavnih faktora odluivanja u stranci koju je osnovao i iji je predsjednik bio.

sti, lien idejne sadrine. Ako se dogodi ovo drugo,


Stranka e prestati biti ono to je bila i to je i danas:
veliki pokret bonjakog naroda irom planete. Ona
e se postepeno pretvarati u sve manju grupu ljudi
koja e tvrdoglavo nametati svoje ideje bez veze sa
potrebama naroda i bez veze sa prostorom i vremenom u kojem ivimo".1

Ilustrativno je Izetbegovievo izlaganje na sjednici Glavnog odbora u Sarajevu, 9. marta 1997. godine, u kome se dotakao i predstojeih izbora i sastavljanja izbornih lista. Tada je izmeu ostalog kazao:
"Izbjegavajte bogatae. Ima ljudi koji su se obogatili.
Mi ne znamo kako su oni doli do tih para. Po svemu
sudei ne ba poteno, iako je neko mogao da doe i
poteno do para. Ali za svaku sigurnost izbjegavajte
bogatae. Nek nam u vrhu Stranke ne sjede ljudi koji
se voze skupim kolima, ili imaju lanac radnji, i sl.
Stavite tamo one ljude koji su se istakli u borbi, koji
su skromni i kojima nema narod ta da prigovori."
Dodao je da to ne znai da SDA treba da progoni
bogate ljude: "Danas je dobro da budu ljudi bogati.
Ako bi mogla da bude i zemlja bogata, bilo bi vrlo dobro, mada se na ovim naim prostorima obino dogaa drugaije: bogati ljudi, a siromana drava."3

Da li su se ova upozorenja Alije Izetbegovia obistinila? Odgovor na to pitanje moda zavisi od perspektive i osobnog gledita, ali injenica je da bi mnogi
graani tradicionalno naklonjeni politici ove stranke
odgovorili potvrdno. U javnosti se sve vie iznosi ocjena da se SDA udaljila od svoje izvorne ideje i puta
kojim je stranku vodio Alija Izetbegovi. Istini za volju, sam Izetbegovi je na Drugom kongresu SDA poruio da nove generacije imaju pravo izabrati vlastiti
put, ali je odmah dodao da se ipak sjete ponekad i
onoga to je tada kazao, ukljuujui i prethodno citirano upozorenje, te je naglasio: Ouvajte srednju liniju Stranke koju smo danas utvrdili i nastojte da ona
uvijek ostane u rukama razumnih ljudi koji e znati
nai pravu mjeru izmeu ideja koje volimo i realnosti
koje nam uglavnom nisu naklonjene.2 Taj srednji
put SDA, kada je u pitanju dravotvorna politika,
priznat e i svaki objektivan kritiar, ali je teko zanijekati da je da je imid jednog prosjenog politiara
iz dananjeg establimenta ove stranke, pa i sa ukupne bonjake politike scene, potpuno razliit od onoga kakav je kao politiar bio Alija Izetbegovi.

Ovo navedeno je bilo upueno rukovodstvima


njegove stranke, ali sline poruke Alija Izetbegovi
je imao i za obine birae. Tako je pozvao da se prije
glasanja svako upita da li su predloeni kandidati ranije poteno radili, poruivi: "Nemojte glasati za
one koji su se pretvorili u lokalne monike, nemojte
glasati za one koji su stekli bogatstvo ije se porijeklo
ne zna, nemojte glasati ni za one koji mnogo govore,
a malo rade i nemojte glasati za one koji za sebe agitiraju".4 Drugom prilikom, spominjui one koji se "u
nevrijeme voze skupim kolima i uzimaju velike stanove" i ija "birokratska ravnodunost i inovniki
odnos" duboko vrijeaju socijalno ugroene kategorije stanovnitva, poruio je: "Pamtite ih i ne glasajte
za njih. Glasajte za one koji su u ratu bili sa vama i
koji su i danas sa vama. To su oni to ne zaboravljaju
da je zemlja siromana, koji rade poteno svoj posao i
ive skromno. Tako ete ih poznati? Po djelima
njihovim poznat ete ih davno je zapisano".5

Po svom politikom imidu i uope stilu ivota,


Alija Izetbegovi je bio blizak narodu: skroman, jednostavan, sa nastupom i rijeima razumljivim obinim ljudima, ije je simpatije pridobijao, istovremeno kao i simpatije stranih dravnika, ali i vodeih
svjetskih intelektualaca. Kao takav, Alija Izetbegovi
je iskazivao razumijevanje prema miljenju i raspoloenju naroda, te iskazivao znaajan senzibilitet prema socijalnim problemima, to je izgleda upravo
ono to fali dananjim politiarima, ukljuujui i velik dio onih u rukovodnim strukturama SDA. Alija
Izetbegovi je svoju osobnu skromnost nastojao primjenjivati i u politici, u vrijeme kada je sam jo uvijek bio politiki aktivan i kada je predstavljao jedan

Na sjednici Glavnog odbora SDA od 9. 3. 1997.


Alija Izetbegovi se dotakao i dranja nekih politi
3
Glavni odbor SDA, Dokumenti sa devete redovne
sjednice odrane u Sarajevu 9. marta 1997., Sarajevo, juli
1997., str. 65.

1
Alija Izetbegovi, Govori, intervjui, izjave i pisma 1997.,
Sarajevo, DES, 1998., str. 150-151.
2

Isto, str. 151.


2

Govori, intervjui, izjave i pisma 1997., str. 148.

Isto, str. 52-53.

kih funkcionera, osudivi kupovinu skupih automobila od strane ministarstava i vlada u Bosni i Hercegovini, istaknuvi da su automobili potrebni za posao, a ne pokazivanje. Na svoj nain, otvoreno i jednostavno, istaknuo je sljedee: "Svi smo trebali imati
golfove i nita vie". Jo je otvoreniji bio u diskusiji
nakon izlaganja, kada je pokrenuo inicijativu da se
ogranie plate funkcionera i uposlenika u administraciji, koje su tada bile nesrazmjerno vee od plata
uposlenika u zdravstvu i drugim oblastima, sa dodacima veim od prosjenih penzija. Upozorio je da i u
Bosni i Hercegovini moe doi do nemira i demonstracija, kakve su se u to vrijeme deavale u Beogradu, dodavi da e se to izbjei "ako budemo poteni,
ako smanjimo svoje plate, ako moemo izai svjetla
obraza pred onog invalida pa mu kazati ni ja to nisam primio".6

kojima je SDA u okviru Koalicije za cjelovitu i demokratsku Bosnu i Hercegovinu ostvarila pobjedu.
U svojstvu predsjednika SDA, Alija Izetbegovi je 20.
oktobra 1998. godine uputio svim odborima i kadrovskim komisijama SDA raspis sljedeeg sadraja:
"Poto na osnovu provedenih opih izbora predstoji razmatranje novog kadrovskog rasporeda na
svim nivoima, molim da prilikom predlaganja kandidata, koji e kao profesionalci vriti svoju funkciju,
vodite rauna o slijedeem:
1. Niko ne moe imati dvije (ili vie) funkcija koje po
opisu i svojoj prirodi zahtijevaju cjelodnevni angaman (puno radno vrijeme i stalni radni odnos). To
je do sada ponekad bio sluaj. Izuzetak mogu biti
samo profesori univerziteta za ogranien broj sati.
2. Niko ne moe imati pune plate za dvije funkcije,
to je takoe bio sluaj.

Predloio je da SDA, "kao odgovorna Stranka kojoj je stalo do ove Bosne, kojoj nije svejedno ta e biti
s njom" pokrene inicijativu za smanjenje plata, barem u onom dijelu nae zemlje gdje ima politikog
uticaja: "Tamo gdje kontroliramo situaciju moemo
kazati, plate ne mogu biti vee od ovog iznosa. Nije
pravino da budu vee. Mislim da bi plate ministara
trebale da budu takve da se od njih moe ivjeti. Niko
ne bi trebao u ovom vremenu da se kapitalizira niti
da mu ita ostaje. A ja drim, koliko sam obavjeten,
da ostaje. Ako neko ima dvije plate, ostaje mu jedna
plata kod kue. To je u ovom momentu sramna
stvar". Na kraju svoje diskusije, upozorio je: "Ta
nepravda e nam se obiti o glavu jednog dana. Dok
nije kasno, uradite tu stvar i nemojte ekati...".7

3. Lice koje ima (ili lan njegove ue porodice ima)


privatnu firmu, ne moe biti ni na kakvoj vanijoj
dravnoj funkciji. Neka se bavi firmom.
4. Ne treba dozvoliti da pojedinci budu u upravnim
odborima vie firmi i ustanova. Takoer, bilo bi
korisno da se u upravne odbore angauju i penzioneri strunjaci iz odgovarajuih oblasti, koji imaju i vremena a i iskustva da pomognu izvrnim organima u prouavanju nekih sloenih pitanja.
5. Treba preispitati ponaanje direktora pojedinih firmi kad je rije o zapoljavanju boraca. Na svojim
mjestima ne mogu ostati oni koji nisu zapoljavali
borce, a mogli su.
6. Na funkcije predloite borce (borbene ljude koji
imaju svoje stavove i brane ih) a ne inovnike."

Navedeni citati su iz ranije objavljenih obraanja,


izlaganja i diskusija predsjednika Izetbegovia. Ovome treba dodati i dva dokumenta, koja je autor ovog
priloga sauvao u svojoj privatnoj arhivi, a koji su
veoma ilustrativni kada je u pitanju stav rahmetli
predsjednika Izetbegovia o funkcionerima u vlasti.
Do sada, koliko je poznato, nisu objavljivani ili citirani, a njihova aktuelnost je viestruka.

U ovom raspisu, na mjestu gdje spominje zapoljavanje boraca, Alija Izetbegovi je mislio na demobilisane pripadnike Armije RBiH, ali pod sljedeom
takom, kako i sam pojanjava, pojam borci koristi
za ljude spremne da brane vlastite stavove, a to su
uglavnom bili mladi ljudi, iji je angaman u politici
i, naravno, svojoj stranci Izetbegovi vie puta zagovarao.8 Nasuprot tome, i ovdje se uoava njegova

Prvi od tih dokumenata je nastao netom nakon


opih izbora u Bosni i Hercegovini 1998. godine, na

8
Na spomenutoj sjednici Glavnog odbora od 9. 3. 1997.
Alija Izetbegovi je poruio da se na liste stave novi i
mlai ljudi, kao i u rukovodea tijela Stranke,. Zagovarao
je uope otvorenost SDA: "...Stranku nemojte zatvoriti.
Otvorite za sve ljude koji ispunjavaju one temeljne uvjete:

6
Glavni odbor SDA, Dokumenti sa sjednice od 9. 3.
1997., str. 69.
7

Isto.
3

nesklonost prema "inovnicima", kao osobama bez


stava i kritikog miljenja.

Predlaem da vijenici (zastupnici) s vremena na


vrijeme zatrae izvjetaje o navedenim izdacima i
procijene da li se kreu u razumnim iznosima.

Drugi od spomenutih dokumenata je okrunica


koju je Alija Izetbegovi izdao u svojstvu lana, odnosno predsjedavajueg Predsjednitva Bosne i Hercegovine, 23. februara 1999. godine, uputivi ga Vladi Federacije BiH, kantonalnim guvernerima i premijerima, te Ministarstvu odbrane. U dokumentu
stoji:

Molim da ovaj napis u vidu cirkularnog pisma


proslijedite na sve vama podreene institucije i direktore firmi.
Iz navedenog se vidi da je Alija Izetbegovi nastojao iskoristiti i svoj autoritet kao izabranog predstavnika graana u najviem organu vlasti, naloivi smanjenje neracionalnih trokova, neodgovornosti i rastronosti u dravnoj administraciji i javnom sektoru.

"Iz izvjetaja i zavrnih rauna za prolu godinu,


moe se zakljuiti da su dvije stavke u trokovima
poslovanja radnih organizacija i dravnih institucija
(svih budetskih korisnika) neopravdano velike. To
su telefonski trokovi i izdatci za slubena putovanja.

Tako je to bilo nekada, u vrijeme kada je rahmetli


Alija Izetbegovi bio jedan od vodeih politikih
predstavnika i lidera u Bosni i Hercegovini.

Oito je da se ne vodi dovoljno rauna o racionalnom koritenju telefona, ne vri se uvid u raune, a
slubena putovanja su vrlo esta i neopravdano duga.
Sve je preputeno na savjest pojedinaca a, sudei po
visini trokova, savjesti nema dovoljno.

Naalost, danas, skoro petnaest godina nakon povlaanja iz politikog ivota i vie od deset godina
od preseljenja na Ahiret, Alija Izetbegovi je za
mnoge tek unosan kapital u politikom marketingu.
Svjesni te injenice, predstavnici nekih drugih politikih opcija ili tzv. nevladini aktivisti u njihovoj
slubi svakodnevno nasru na Izetbegovievu linost
i djelo, razliitim neutemeljenim optubama, a nerijetko i najbezonijim laima i klevetama. Jedan od
karakteristinih primjera je i izmiljena izjava o "zlatnim kaikama", ijim se tendencioznim ponavaljanjem izmeu ostalog podmee tobonja socijalna
neosjetljivost i nebriga Alije Izetbegovia. Iz svega
onoga to je navedeno u ovom tekstu vidi se koliko
takvo neto ima veze s realnou. Svi oni koji izriu i
ponavljaju ovakve klevete ne obazirui se na injenicu da je Alija Izetbegovi jedan od autoriteta odbrane Bosne i Hercegovine i njene opstojnosti, te da
je uspomena na njegov lik i djelo batina svih Bonjaka i drugih potenih graana i patriota ove zemlje
iskazuju vlastitu politiku, graansku, nacionalnu,
pa i moralnu neosvijetenost. Osudu, meutim, zasluuju i oni pripadnici "politike elite" koji su na
rijeima veliki Izetbegovievi potovaoci, a kada se
pogleda u njihova djela, odnosno u nastup, praksu,
politiko djelovanje i svakodnevno ponaanje kod
velike veine njih je malo toga to je spojivo sa onim
kako je kao politiar djelovao Alija Izetbegovi.

Bosna i Hercegovina i sadanje stanje nae ekonomije ne mogu izdrati ovakav tempo poveanja svih
vrsta izdataka. Situacija postaje kritina.
Zato vas molim da odmah uvedete odgovarajua
ogranienja, i to:
- da zadrite plate na nivou 1998. godine, uz manje
korekcije ako su neophodne,
- za mobitele odobrite maksimalno do 30 KM mjeseno, s tim da prekoraenje plaa sam korisnik,
- za slubena putovanja tano utvrditi opravdano
trajanje putovanja za svakog funkcionera (radnika) koji treba da putuje, i na osnovu toga, planirajte ukupan iznos izdataka po ovom osnovu,
- uope svugdje traite specifikaciju trokova i ne
dopustite paualno odmjeravanje istih.
Razmotrite i sve druge mjere tednje.

da su poteni i estiti ljudi, da su se u toku rata borili, da


vole ovaj narod i ovu zemlju. Ne trai se neto vie. Nemojte
u to ukljuivati strogi ovaj vjerski kriterij, ide li neko esto u
damiju ili ne ide. Neka to bude lina stvar svakog ovjeka.
(...) A kad je rije o izborima, glasajte za nove i mlade
ljude. Stranka mora da se otvara i podmlauje. Ne slaem
se da moraju ostati sve sami tzv. prvoborci Stranke. Neki
prvoborci nisu poloili ispit, nekih nije bilo ovdje kad je
grmjelo, dok se jedan dio pretvorio u lokalne monike koji su
kompromitirali Stranku... (str. 65-66).

Naalost, sve ovo skupa su simptomi bolesti dananjeg bonjakog drutva, bolesti iji su rezultat
bili i nasilni protesti u naim gradovima poetkom
4

februara 2014. godine. Ako ita dobro izae iz tih


protesta, onda je to to ih je, kako stvari stoje, dananja "politika elita" shvatila kao svojevrstan amar od naroda i to je sada spremna ograniiti vlastite privilegije. Neke stvari koje je svojevremeno preporuivao Alija Izetbegovi danas bi ponovo mogle
biti itekako primjenjive, barem unutar stranke koju

je utemeljio i iji predstavnici najee istupaju kao


potovaoci njegovog lika i djela. Za njih je to ujedno
prilika da svoje politiko djelovanje i nastup to je
mogue vie priblie i usklade sa skromnou i jednostavnou Alije Izetbegovia, ali i njegovom socijalnom osjetljivou, te razumijevanjem za obian
narod.