Sie sind auf Seite 1von 53

Izet ABOTI

Mirza EHAJI

PRIPREME ZA NASTAVNI AS HISTORIJE


metodiki prirunik

Razred devetogodinje osnovne kole

Tuzla, 2010.

UVOD

Cijenjene kolegice i kolege!

Pripreme za nastavni as historije kao metodiki prirunik imaju za cilj da prije svega olakaju rad
nastavnicima/cama kao glavnim realizatorima nastavnog procesa. Izraene su uz udbenik historije
za 6. razred devetogodinje osnovne kole u izdanju izdavake kue Nam Tuzla. One ne pretenduju
da postanu obavezna literatura za nastavnike odnosno nastavnice nego samo donose prijedlog
moguih aktivnosti na asu, a na Vama je da odluite da li ete ih pratiti ili ne. Iskreno se nadamo da
je ovo samo jedan poetak, koji e uz Vau pomo, savjete, kritike i sugestije rezultirati njihovim jo
boljim i kvalitetnijim sadrajem.
Iskreno se nadamo da e Vam ovaj prirunik barem malo pomoi u radu s uenicima, te da e
Vam skratiti vrijeme potrebno za pripremanje realizacije nastavnih asova.
Na kraju, elimo Vam se zahvaliti to ste se opredijelili za na udbenik, a mi emo se potruditi
da kvalitetom i sadrajem opravdamo Vae ukazano povjerenje i u narednom periodu. elimo Vam
puno uspjeha u radu.
S potovanjem!

Autori

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS
PREDMET: Historija
RAZRED: VI
DATUM:
REDNI BROJ ASA: 1.
NASTAVNA TEMA: Uvod u historiju
NASTAVNA JEDINICA: Prolost i sadanjost
CILJEVI ASA:
1. obrazovni: Upoznavanje uenika sa pojmom historija, njenim zadacima i historijskim izvorima
te podjelom prolosti. Stjecanje znanja o historiji i njenom razvoju kao nauke, uoavanje vanosti
historije.
2. odgojni: Razvijanje kritikog miljenja, razvijanje zanimanja za prolost; Promicanje kulturnog i
mentalnog razvoja uenika.
3. funkcionalni: Razvijanje sposobnosti uporeivanja,vjebanje snalaenja u radu sa udbenikom,
Razvoj intelektualnih i komunikativnih sposobnosti.
TIP ASA: Obrada nove nastavne jedinice
OBLICI RADA: frontalni, individualni
NASTAVNE METODE: Usmeno izlaganje, razgovor.
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: Udbenik, dodatna literatura.
ARTIKULACIJA ASA
UVODNI DIO ASA
Predstavljanje i upoznavanje sa uenicima. Nakon toga predstaviti predmet i nastavne sadraje
koji e se izuavati u ovom razredu. Objasniti nain rada na asovima, predstaviti udbenik, navesti
neophodan pripor za rad i dati ostale infomacije koje su neophodne za to laku adaptaciju na
predmet.
GLAVNI DIO ASA

Pojam historije:
Historija je nauka koja prouava prolost ljudskog drutva od najstarijih vremena pa do danas.
Sama rije historija, porijeklom je iz starogrkog jezika gdje histor znai onaj koji zna, svjedok, a
historeo istraivati saznati. Znai u prevodu rije historija bi oznaavala provjerenu vijest. U tom
znaenju rije se upotrebljava jo kod grkog historiara Herodota u V stoljeu p.n.e koga nazivaju
ocem historije. Pod historijom Grci su podrazumijevali poznavanje i izlaganje dogaaja iz prolosti.
Da bi historija imala karakter nauke o razvoju ljudskog drutva u prolosti, ona treba odgovoriti na
pitanje ne samo kako se i kada neto desilo, nego i zato se to dogodilo i zbilo.
Predmet historije:
Ima veoma mnogo toga to se dogodilo, a da historija za to nije zainteresovana. Velike promjene
u prirodi npr. nisu predmet historije. U sutini predmet historije moe biti samo tamo gdje se ima
posla sa ljudima. Prema tome, predmet historije je prouavanje najvanijih drutveno ekonomskih
politikih i kulturnih zbivanja koja su presudno utjecala na razvoj ljudskog roda i drutva u cjelini.
Historijski izvori su ostaci ljudske prolosti na osnovu kojih saznajemo historijsku istinu. Mogu biti:
-

nepisani ili materijalni to su najstariji i najvjerodostojniji izvori, a tu spadaju: iskopine naselja,


iskopine graevina, iskopine orua i oruja, posua, nakita, novca, kipova i drugih raznih
predmeta.

Pisani historijski izvori pojavljuju se sa pojavom pisanja. Tu spadaju razni dokumenti, povelje,
diplome, ugovori, peati, epovi, memoari Iako pisani izvori pruaju daleko potpunije podatke o
prolosti od usmenih izvora i spomenika materijalne kulture, njihovo koritenje namee brojne
tekoe. Meu njima treba spomenuti problem deifrovanja, falsifikata, interpolacija kao i
subjektivnost u prikazivanju historijskih dogaaja koji je neizbjean pratilac izvora.

Usmeno predanje ili tradicija to je najmanje vjerodostajan historijski izvor i uvijek se uzima sa
velikom dozom rezerve. U tu grupu izvora obino spadaju prie ili kazivanja o nekom dogaaju
koji se davno desio ili o nekom glavnom junaku tog dogaaja iz prolosti. Takva pria se obino
prenosi s koljena na koljeno, usmenim putem. Upravo zbog toga esto se neto doda ili ispusti
tako da ta pria nakon izvjesnog vremena u potpunosti izgubi svoj istinski sadraj. U ovu grupu
izvora spadaju i mitovi, legende, narodne pjesme historijskog sadraja, poslovice, pripovijetke.

Historia magistra vita est historija je uiteljica ivota.


ZAVRNI DIO ASA
1. ta historija prouava?
2. ta bi historija znaila u prijevodu?
3. Ko se smatra ocem historije?
4. ta je predmet historije?
5. Kako se historija dijeli prema predmetu izuavanja?
6. ta su historijski izvori?
7. Kakvi mogu biti?
8. Objasni svaki historijski izvor pojedinano?
PLAN TABLE
Prolost i sadanjost
-

Historija je nauka koja prouava prolost ljudskog drutva od najstarijih vremena pa do danas.
Herodot, grki historiar koji je ivio u V stoljeu pr.n.e. se smatra ocem historije.
Ostaci ljudske prolosti na osnovu kojih saznajemo kako su ljudi ivjeli i ime su se bavili nazivaju
se historijski izvori.
historijski izvori mogu biti:
a) materijalni (Nauka koja se bavi iskopavanjem i prouavanjem materijalnih izvora naziva se
arheologija)
b) pisani
c) usmeni
Cjelokupna prolost ljudskog drutva dijeli na dva osnovna perioda: prethistoriju i historiju.
Prethistorija obuhvata period od nastanka ovjeka do pojave pisma u IV mileniju pr.n.e., a dijeli
se na:
a) starije kameno doba - paleolit, b) srednje kameno doba mezolit, c) mlae kameno
doba - neolit, d) metalno doba
Historija obuhavata period od pronalaska pisma do danas. Dijeli se na:
a) Stari vijek ( poinje otkriem pisma i traje do pada Zapadnog rimskog carstva 476. godine)
b) Srednji vijek ( obuhvata razdoblje od 476. godine do otkria Amerike 1492. godine )
c) Novi vijek ( traje od 1492. do kraja prvog svjetskog rata 1918.)
d) Savremeno doba ( razdoblje od 1918. godine do danas ).

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS
PREDMET: Historija
RAZRED: VI
DATUM:
REDNI BROJ ASA: 2.
NASTAVNA TEMA: Uvod u historiju
NASTAVNA JEDINICA: Raunanje vremena
CILJEVI ASA:
1. Obrazovni: Uoavanje vanosti snalaenja u vremenu i prostoru, stjecanje znanja o historijskim
razdobljima, njihovim odlikama i trajanju.
2. Odgojni: Razvijanje zanimanja za prolost i promjene u njoj
3. Funkcionalni: Vjebanje snalaenja u vremenu i prostoru, analiza slikovnog materijala.
TIP ASA: Obrada
OBLIK RADA: frontalni, individualni
NASTAVNE METODE: dijaloka, monoloka, tekst metoda
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: Udbenik, dodatna literatura.
ARTIKULACIJA ASA
UVODNI DIO
-

Zato je vano da znamo odrediti vrijeme?

Ljudi su jo od najstarijih vremena pokuavali da odrede vrijeme, naroito im je bilo stalo da


predvide godinja doba koja su imala veliki znaaj za njegov ivot.
Kako moemo odrediti vrijeme bez sata ako se nalazimo u prirodi? ( Posmatrajui nebo i
poloaj sunca ).
Posmatrajui ove pojave ovjek je nauio da odrdi termine poetka ili kraja odreenih
poljoprivrednih radova, vjerskih ili plemenskih sveanosti i slino.
Pojavom pisma stvoreni su uslovi da se odreena saznanja zapiu, ime se steena iskustva
prenose i na budue generacije. Tako je raunanje vremena postajalo sve tanije.
Pomona historijska nauka koja prouava razne sisteme raunanja vremena u prolosti zove se
hronologija ( od rijei hronos = vrijeme + logos = nauka )
Joseph Justus ( 1540 1609 ) se smatra za osnivaa hronologije.
GLAVNI DIO
Promatranjem kretanja nebeskih tijela ( sunca i mjeseca ) ovjek poinje raunati vrijeme.
Tako nastaju prvi kalendari koje vode porijeklo od starih Egipana.
Iako je u prolosti svaki narod raunao vrijeme na svoj nain, veina njih je koristila osnovne
vremenske jedinice: dan, sedmicu, mjesec i godinu. Da bi odreene pojave u prirodi koje su se
periodino ponavljale svake godine u iste datume, ljudi su stvorili kalendare.
Najstariji egipatski kalendar bio je lunarni raunao je vrijeme po mjeseevim mijenama.
Dananji kalendar koji se koristi kao slubeni kalendar u svijetu potie iz starog Egipta. Njega je 46.
godine pr.n.e. sa malim izmjenama pruzeo Gaj Julije Cezar, pa je po njemu prozvan Julijanski
kalendar. Ovaj kalendar je radio prema sunevoj godini. To je vrijeme koje je potrebno da zemlja
izvri kretanje oko sunca.On je naime godini koja je brojala 365 dana dodao jo 6 sati, a svake 4
godine dodavan je jo jedan dan koji je nastao od tih 6 sati pa se takve godine zovu prijestupne.
Gaj Julije Cezar Julijanski kalendar
Budui da prirodna- solarna ili suneva godina iznosi 365 dana, 5 sati, 48 minuta i 46 sekundi
to je julijanska godina bila dua za 11 i 14. Ta razlika se za 400 godina poveala za cijela 3 dana.
To znai da bi godinama dolo do situacije kada bi snijeg padao u maju, znai kada bi po kalendaru
tebalo poeti sa sijanjem usjeva. Zato se nametnula potreba za reformisanjem julijanskog kalendara.
-

To je uinio papa Grgur XIII uvodei novi kalendar, koji je po njemu prozvan Gregorijanski.
Po ovom kalendaru koristi se suneva godina, a svaka etvrta je prijestupna. Vremenom je
Gregorijanski kalendar prihvaen u veini zemalja svijeta.
- Papa Grgur XIII= Gregorijanski kalendar ( slubeni kalendar u svijetu )
Kod mnogih starih naroda razliiti su bili poeci raunanja godine. Uglavnom je to bilo od
nekog bitnog dogaaja. Tako su Grci vrijeme raunali od svoje prve olimpijade 776. god. pr.n.e.,
Rimljani od osnivanja grada Rima 753. g., muslimani od hidre tj. preseljenja Muhameda a.s. iz Meke
u Medinu 622. godine, a kranski narodi od roenja Isusa Krista odnosno Isa a.s. To je tzv. nulta
godina nove ere, od koje vrijeme rauna i Gregorijanski kalendar. Svo vrijeme prije Isusovog roenja
nazivamo starom erom.
Radi bolje preglednosti historiari su prolost podijelili na:
a) milenij ( tisuljee) = 1000 godina,
b) vijek ( stoljee ) = 100 god.
c) decenije (desetljee) = 10 godina.
ZAVRNI DIO
1. Koji je prvi savremeni kalendar koji je funkcionisao na tlu Evrope?
2. Zato se nametnula potreba za njegovom reformom?
3. Koji je danas opeprihvaeni kalendar u svijetu i po kome je dobio ime?
4. Od kojeg vremena su stari narodi poeli brojati godine?
5. Na koja vremenska razdoblja su historiari podijelili prolost?
6.Objasni osnovnu podjelu prolosti ljudskog roda?
7. Kako dijelimo historijsko doba?
8. U kojem mileniju, stoljeu i deceniji mi ivimo?
Novi pojmovi: era dui niz godina
PLAN TABLE
-

Koristei se iskustvom koje se prenosilo s generacije na generaciju ljudi su postepeno nainili


kalendar.

Raunanje vremena u prolosti


U prolosti nije postojao jedinstven nain raunanja vremena.
- Grci su raunali vrijeme od odravanja prvih olimpijskih igara 776. god. pr.n.e.,
- Rimljani od osnivanja grada Rima 753. godine pr.n.e.,
- muslimani od preseljenja Muhameda a.s. iz Meke u Medinu 622. godine n.e.,
- kranski narodi od roenja Isusa Krista. To je tzv. nulta godina nove ere, skraeno piemo n.e.
Za ono to se dogodilo ranije, tj. prije roenja Isusa Krista kaemo da se desilo prije nove ere ili
stare ere. Skraeno piemo pr.n.e ili st.e.
- Kalendar po kojem se danas rauna slubeno vrijeme u svijetu godine 1582. izradio je papa
Grgur XIII koji je po njemu prozvan Gregorijanski kalendar.
Vremenska razdoblja
a) 10 godina naziva se decenija ili desetljee,
b) od 100 godina vijek ili stoljee i od
c) 1000 godina milenij ili tisuljee.

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS
PREDMET: Historija
RAZRED: VI
DATUM:
NASTAVNA TEMA: Uvod u historiju
NASTAVNA JEDINICA: Prolost i sadanjost, raunanje vremena
CILJEVI ASA:
1. Obrazovni: Uvrivanje steenog znanja kod uenika.
2. Odgojni: Promicanje kulturnog i mentalnog razvoja uenika.
3. Funkcionalni: Razvoj intelektualnih i komunikativnih sposobnosti.
TIP ASA: Utvrivanje
OBLIK RADA: Frontalni, individualni
NASTAVNE METODE: dijaloka, tekst metoda.
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: Udbenik, dodatna literatura.

REDNI BROJ ASA: 3.

ARTIKULACIJA ASA
UVODNI DIO ASA
Najviti tip nastavnog asa. Istai nastavne sadraje koji e biti obuhvaeni asom. Uenike pripremiti
za tzv. kviz takmienje. Podijeliti ih u grupe, a potom upoznati sa pravilima. Svaka grupa e dobiti
pitanje na koji treba da odgovori. Svaki taan odgovor nosi dva poena. U sluaju da ne znaju na
pitanje, odgovara ona grupa koja se prva javi. Stvoriti takmiarski duh i atmosferu.
GLAVNI DIO ASA
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.

Objasni ta historija prouava?


Kako se zvao prvi historiar, otac historije?
ta su historijski izvori?
Kako se dijele historijski izvori?
Objasni od kad traje i kako se dijeli prethistorija.
Objasni od kad traje i kako se dijeli historija.
Navedi godine od kojih su stari narodi poeli da raunaju vrijeme?
Kako se zove kalendar po kojem danas raunamo vrijeme?
Nacrtaj liniju vremena i objasni gdje je nova, a gdje stara era
Kako se naziva razdoblje od 10, 100 i 1000 godina?
Objasni! 1356 godina, koji je to vijek?

ZAVRNI DIO ASA:


U zavrnom dijelu sumirati rezultate, odnosno broj tanih odgovora. Odrediti pobjedniku ekipu
i najbolje nagraditi.
Zajedno sa uenicima popuniti tabelu. Nekoliko ocijeniti prema stepenu pokazanog znanja i aktivnosti
tokom samog asa.
era

godina

dogaaj
Roenje Isusa krista

Muslimanska
776. god. pr.n.e
Osnivanje Rima

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS
PREDMET: Historija
RAZRED: VI
DATUM:
REDNI BROJ ASA: 4.
NASTAVNA TEMA: Prethistorija
NASTAVNA JEDINICA: ivot ljudi u najstarije doba
CILJEVI ASA:
1. Obrazovni: Stjecanje znanja o nastanku ovjeka i ivotu ljudi u najstarije doba, uoavanje
promjena u nainu ivota ljudi i njihovom napretku.
2. Odgojni: Isticanje potreba ovjeanstva za stjecanjem novih saznanja, uoavanje promjena u
nainu ivota ljudi i njihovom napretku
3. Funkcionalni: Razvijanje sposobnosti uporeivanja, izdvajanja bitnih sadraja.
TIP ASA: Obrada
OBLIK RADA: Frontalni, individualni
NASTAVNE METODE: Usmeno izlaganje, razgovor.
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: Udbenik, dodatna literatura.
ARTIKULACIJA ASA
UVODNI DIO ASA
U uvodnom dijelu objasniti da kada je u pitanju postanak i razvoj ovjeka postoji 2 oprena
miljenja od kojih je jedno vjersko, a drugo religijsko. Pitati: Zna li neko ko je prema religijskom
stanovitu prvi ovjek na zemlji? Od ega je stvoren ovjek? Ko ga je stvorio? ta vi mislite kako je
ovjek nastao?
GLAVNI DIO
-

Po vjerskom tumaenju ovjeka je stvorio Bog od zemlje, a potom mu udahnuo duu, odnosno
ivot.
Nauno stanovite je da se ovjek razvio od stvorenja koje je bilo blisko dananjim ovjekolikim
majmunima (impanze, gorile i orangutani). Taj razvoj trajao je milionima godina.

PALEOLIT

Razdoblje u kojem su ljudi ivjeli od lova, ribolova i sakupljanja divljih plodova, pri tome se sluei
oruima od grubo klesanog kamena, drveta i kosti naziva se starije kameno doba ili paleolit.
Ljudi tog doba nazivaju se peinski ljudi. ivjeli su u grupama koje nazivamo horde. Bili su
nomadi (skitai)
Najkrupnije otkrie u paleolitskoj eri je otkrie vatre.

NEOLIT

doba u kojem je ovjek koristio orua i oruja od bruenog i glaanog kamena, naziva se mlae
kameno doba ili neolit.
Otkria koja su iz temelja promijenila ivot neolitskog ovjeka jesu; pronalazak luka i strijele,
pronalazak keramike, pojava zemljoradnje i stoarstva, naputanje nomadskog i pralazak na
sjedilaki nain ivota te pojava matrijarhata ( lat. mater majka; gr: arhe vlast ). period u
kojem je ena imala vodeu ulogu u porodici
Horde su nestale, a izmeu ljudi se javljaju stalne ljudske zajednice tzv. rodovi, te se cjelokupno
drutvo naziva rodovsko. U rodovskom drutvu svi su bili jednaki i imali ista prava. Nekoliko
rodova inilo je veu ljudsku zajednicu koju nazivamo bratstvom. Vie bratstava inilo je pleme.

ZAVRNI DIO
Otkloniti nejasnoe. Zajedno ponoviti najvanije injenice vezano za lekciju. Aktivne uenike
ocijeniti. Najaviti narednu nastavnu jedinicu.

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS
PREDMET: Historija
RAZRED: VI
DATUM:
REDNI BROJ ASA: 5.
NASTAVNA TEMA: Prethistorija
NASTAVNA JEDINICA: Vjerovanje ljudi kamenog doba
CILJEVI ASA:
1. Obrazovni: Upoznavanje uenika sa vjerovanjem ljudi u kamenom dobu.
2. Odgojni: Razvijanje pozitivnog odnosa prema civilizacijskim dostignuima ljudi u kamenom
dobu, uvianje stalnog napretka ovjeanstva, Isticanje potreba ovjeanstva za stjecanjem novih
saznanja, uoavanje promjena u nainu ivota ljudi i njihovom napretku
3. Funkcionalni: razvijanje sposobnosti uoavanja uzrono-posljedinih veza, vjebanje analize
slikovnog materijala, vjebanje snalaenja u vremenu i prostoru
TIP ASA: obrada
OBLIK RADA: frontalni, individualni
NASTAVNE METODE: monoloka, dijaloka, analiza slikovnog materijala
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: udbenik
ARTIKULACIJA ASA
UVODNI DIO
-

Od kad do kad traje prethistorija?


Na koje periode se dijeli?
Objasniti najznaajnije karakteristike paleolita i neolita.
Objasniti ta je kultura i kako se dijeli ( na materijalnu, duhovnu i nacionalnu )

Najava teme...
GLAVNI DIO
Nastanak religije se objanjava strahom prvobitnih ljudi od prirodnim pojava koje nisu
mogli objasniti. Tako se vremenom razvijaju se razliite vjerske predstave:
a) totemizam vjerovanje u natprirodnu mo ivotinja i biljaka
b) animizam (lat. animus - duh, dua). - vjerovanje u sile duhova
e) kult predaka - vjerovanje koje je bazirano na shvatanju da duh pretka ivi i nakon smrti. Zato su
ljudi u grobove stavljali oruje, nakit pa ak i posude s hranom.
Prelaskom na zemljoradnju ljudi postaju ovisni o suncu, zemlji i kii. Ljudi su zamiljali da
prirodne sile od kojih zavisi plodnost tla predstavljaju vrlo mona boanstva. Zato su razvija kult
sunca i mjeseca kao i kult boice plodnosti (Kibele) za koju se smatralo da utjee na rasplod
ivotinja i koliinu uroda. Najee je zamiljana u vidu ene, tzv. prethistorijske venere sa
naglaenim bokovima i grudima kao simbolom plodnosti.
Usko povezana sa religijom bila je i umjetnost. Ona je naroito sluila za izvoenje vjerskih
obreda odnosno magije. Tako su ljudi, na zidovima peina crtali ivotinje u pokretu, probodene
kopljem vjerujui da e im one pomoi u pronalaenju hrane te osigurati uspjeh u lovu.

( kult pretjerano oboavanje nekoga ili neega )


ZAVRNI DIO

Otkloniti nejasnoe. Zajedno ponoviti najvanije injenice vezano za lekciju. Aktivne uenike
ocijeniti. Najaviti narednu nastavnu jedinicu.

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS
PREDMET: Historija
RAZRED: VI
DATUM:
REDNI BROJ ASA: 6.
NASTAVNA TEMA: Prethistorija
NASTAVNA JEDINICA: ivot ljudi u najstarije doba; Vjerovanje ljudi kamenog doba
CILJEVI ASA:
1. Obrazovni: Utvrivanje steenog znanja u nastavnim jedinicama: ivot ljudi u najstarije doba;
Vjerovanje ljudi kamenog doba
2. Odgojni: Razvijanje pozitivnog odnosa prema civilizacijskim dostignuima ljudi u kamenom
dobu, uvianje stalnog napretka ovjeanstva.
3. Funkcionalni: Razvoj intelektualnih i komunikativnih sposobnosti.
TIP ASA: utvrivanje
OBLIK RADA: individualni
NASTAVNE METODE: dijaloka,
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: udbenik
ARTIKULACIJA ASA
UVODNI DIO
Uenicima najaviti tip nastavnog asa, potom ih podijeliti u nekoliko grupa ( 4 5 uenika ). Svakoj
grupi podijeliti nastavne listie sa pripremljenim pitanjima i odrediti vrijeme dozvoljeno za njihove
odgovore.
GLAVNI DIO
PRILOZI!!
Nastavni listi 1
-

Navedi dvije teorije koje se odnose na nastanak ovjeka.


ta su primati?
zajednice?
Kako se pojavio artikulisani govor?
ta je totemizam?
Nastavni listi 3

Nastavni listi 2
- Kako dijelimo prethistoriju?
- Koje su prve ljudske
- ta je animizam?
- Pojasnite pojam hominidi?
Nastavni listi 4

Kada se pojavio prvi ovjek na zemlji?


- Kako je promjena klime utjecala na razvoj
ovjeka?
- ta je paleolit?
- Koji su se ovjekovi preci najranije pojavili?
- Kako su ivjeli ljudi u paleolitskom dobu?
- ta je oznaavao kult predaka?
- Na ta su se odnosile prve vjerske predstave? - Pojasnite pojam kanibalizam?
Nastavni listi 5
-

Kako se otkrie vatre odrazilo na ivot ljudi?


Zato se razdoblje paleolita naziva i doba divljatva?
Koji je znaaj vjerovanja kulta boginje plodnosti?
Gdje se nalaze najstarija nalazita hominida?

Pri traenju odgovora uenici bi imali pravo zajednikog dogovaranja, a predstavnik grupe bi izlagao
odgovore.

ZAVRNI DIO

Predstavnici grupa e odgovoriti na pitanja o emu emo zajedniki prodiskutovati. Ocijeniti


uenike prema pokazanoj aktivnosti na asu.

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS
PREDMET: Historija
RAZRED: VI
DATUM:
REDNI BROJ ASA: 7.
NASTAVNA TEMA: Prethistorija
NASTAVNA JEDINICA: Ljudi metalnog doba
CILJEVI ASA:
1. Obrazovni: Stjecanje znanja o karakteristikama bakarnog, bronzanog i eljeznog doba,
uoavanje promjena u ivotu ljudi i njihovog napretka u metalnom dobu.
2. Odgojni: Uoavanje razvoja ovjeanstva, vanosti ouvanja kulturne batine, razvijanje
estetskih vrijednosti i radnih navika.
3. Funkcionalni: Razvijanje sposobnosti uporeivanja, zakljuivanja i izdvajanja bitnih podataka.
TIP ASA: obrada
OBLIK RADA: frontalni, individualni
NASTAVNE METODE: monoloka, dijaloka
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: udbenik, fotografije
ARTIKULACIJA ASA
UVODNI DIO
Kako se dijeli prethistorija?
Zato kaemo kameno i metalno doba?
Kako dijelimo kameno doba?
Koja su glavna obiljeja neolita?
Kako se obraivao kamen u neolitu?
ta mislite da li je lake obraivati zemlju, kriti umu, loviti ivotine pomou kamenog ili metalnog
orua i oruja?
Najava teme...
-

GLAVNI DIO
Razdoblje u kome ovjek izrauje orua od metala nazivamo metalnim dobom. Ono se dijeli
na: 1. bakarno, 2. bronzano i
3. eljezno doba.
Upotrebom metala dolazi do razvoja topioniarstava i rudarstva. Pored kvalitetnijeg oruja
ovjek poinje izraivati i nakit, a razvija se trgovina i zanatstvo.
Poetkom I milenija pr.n.e. poinje upotreba eljeza - eljezno doba. To je period kada se
raspada rodovsko drutvo i javljaju imovinske razlike ( bogati siromani ) te nastaje robovlasniko
drutvo.
Rat postaje stalni pratilac ljudskog drutva ime se razvija patrijarhat ( lat. pater otac )
ZAVRNI DIO
Otkloniti nejasnoe. Zajedno ponoviti najvanije injenice vezano za lekciju. Aktivne uenike
ocijeniti. Najaviti narednu nastavnu jedinicu.

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS
PREDMET: Historija
RAZRED: VI
DATUM:
REDNI BROJ ASA: 8.
NASTAVNA TEMA: Prethistorija
NASTAVNA JEDINICA: Podruje dananje BiH u prethistoriji
CILJEVI ASA:
1. Obrazovni: Stjecanje znanja o prethistorijskom razdoblju, njegovim karakteristikama i vanijim
nalazitima u BiH. Analiza prostornog razmjetaja nalaza iz prethistorije u naoj zemlji
2. Odgojni: Uvidjeti znaaj prethistorijskog razdoblja za razvoj ljudskog drutva na prostoru BiH,
razvijati ljubav prema domovini.
3. Funkcionalni: Vjebanje samostalnog opisivanja slikovnih izvora, vjebanje snalaenja u
vremenu i prostoru.
TIP ASA: obrada
OBLIK RADA: frontalni, rad u parovima
NASTAVNE METODE: dijaloka, demonstracija, tekst metoda
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: udbenik, karta BiH
ARTIKULACIJA ASA
UVODNI DIO
- Kako dijelimo prethistoriju?
- Koje su osnovne odlike tih razdoblja?
- Kada se javlja umjetnost?
- Kakve su bile prve vjerske predstave kod ljudi?
Najava teme...
GLAVNI DIO
Uenici e metodom rada u parovima odgovoriti na pitanja iz udbenika. Nakon isteka
predvienog vremena nekoliko uenika e odgovoriti na pomenuta pitanja. Zajedniki emo pomou
zidne karte pretstaviti prostorni razmjetaj prethistorijskih lokaliteta na tlu BiH.
ZAVRNI DIO
Uenike u tri reda podijeliti na tri grupe ( paleolit, neolit i metalno doba ) svaki uenik e imati
zadatak da na listiu papira napie jedno od prethistorijskih nalazita u BiH iz odreenog razdoblja
koje mu je zadano. Nakon toga nastavnik ita izmijeane uenike odgovore dok uenici proitano
upisuju u odgovarajuu kolonu u tabeli koja je prethodno nacrtana na tabli.

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS
PREDMET: Historija
RAZRED: VI
DATUM:
REDNI BROJ ASA: 9.
NASTAVNA TEMA: Prethistorija
NASTAVNA JEDINICA: Uvod u historiju; Prethistorija
CILJEVI ASA:
1. Obrazovni: Utvrivanje znanja steenog u tematskoj cjelini: Prethistorija
2. Odgojni: Razvijanje kritikog miljenja, evaluacija znanja.
3. Funkcionalni: Primjena steenog znanja
TIP ASA: test
OBLIK RADA: individualni
NASTAVNE METODE: rjeavanje zadataka
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: nastavni listii

ARTIKULACIJA ASA
UVODNI DIO
Uenicima najaviti tip nastavnog asa. Dati im vremena da se psiholoki pripreme. Podijeliti ih u dvije
grupe. Podijeliti im testove sa pitanjima na koja trebaju odgovoriti. Odrediti vremenski rok za izradu
od 30 minuta.
GLAVNI DIO
U glavnom dijelu uenici e individualno rjeavati zadatke date u tekstu. Nastavnik nadzire rad i
daje eventualna pojanjenja i povremeno skree panju na odreene propuste kod pojedinih uenika.
ZAVRNI DIO
Nakon isteka predvienog roka pokupiti radove. Zajedno sa uenicima odgovoriti na pitanja
data u testu. Najaviti narednu nastavnu jedinicu.

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS
PREDMET: Historija
RAZRED: VI
DATUM:
REDNI BROJ ASA: 10.
NASTAVNA TEMA: Historijsko doba
NASTAVNA JEDINICA: Egipat
CILJEVI ASA:
1. Obrazovni: Stjecanje znanja o nastanku egipatske drave
2. Odgojni: Razvijanje afirmativnog stava prema vrijednostima ljudske civilizacije
3. Funkcionalni: Vjebanje snalaenja u vremenu i prostoru
TIP ASA: obrada
OBLIK RADA: frontalni, individualni
NASTAVNE METODE: monoloka, dijaloka, demonstracija, tekst metoda
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: Udbenik, zidna karta, radna sveska, geog. karta
ARTIKULACIJA ASA
UVODNI DIO
Nastavnu jedinicu zapoeti tako to e neko od uenika proitati uvod u lekciju. Nakon toga postaviti
nekoliko pitanja:
- Gdje nastaju najstarije drave svijeta?
- Razmislite zato su prve drave nastale ba na tom podruju.
- Kojoj civilizaciji one pripadaju ?
- Pojavom drava i pisma zapoinje novo razdoblje historije ljudskog drutva. Kako se ono zove?
GLAVNI DIO
Metodom usmenog izlaganja predstaviti uenicima kako su poslovi vezani za rijeku Nil utjecali
na stvaranje veih naselja a potom i drave u Egiptu. Objasniti uenicima kako je dolazilo do
fenomena periodinih poplava Nila te kako su se ti dogaaji odrazii na razvoj egipatske nauke, u
prvom redu astronomije, geometrije i nastanka kalendara.
Geografska podjela Egipta prikazana je u udbeniku na historijskoj karti. Analizom iste, uenici
e uz moju pomo uoiti podruja Gornjeg i Donjeg Egipta te njihove prijestolnice. Uenicima
objasniti nove pojmove kao to su nome, nomarsi, dinastija, faraon, piramide te predstaviti razdoblja
egipatske prolosti i uzroke pada tog carstva
ZAVRNI DIO
Provjera i sumiranje iz nastavne jedinice obraene na ovom asu. Mogua pitanja su:
- Kako je nastao stari Egipat?
- Pojasnite ulogu faraona u egipatskoj dravi?
- Kako dijelimo egipatsku dravu?
- Zbog ega su graene egipatske piramide?
- Koji su najznaajniji faraoni graditelji piramida?
Osim toga uenici mogu da odgovore na pitanja iz radne sveske.

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS
PREDMET: Historija
RAZRED: VI
DATUM:
REDNI BROJ ASA: 11.
NASTAVNA TEMA: Historijsko doba
NASTAVNA JEDINICA: Vjerovanje i kultura starih Egipana
CILJEVI ASA:
1. Obrazovni: Uoavanje vanosti egipatske civilizacije za razvoj svjetskog drutva
2. Odgojni: Razvijanje kritikog odnosa prema historijskim dogaajima i linostima
3. Funkcionalni: Razvijanje sposobnosti uoavanja uzrono posljedinih veza
TIP ASA: obrada
OBLIK RADA: frontalni, individualni
NASTAVNE METODE: monoloka, dijaloka, demonstracija
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: Udbenik, zidna karta, radna sveska, geog. karta
ARTIKULACIJA ASA
UVODNI DIO
- Kako je nastao stari Egipat?
- Kako dijelimo egipatsku dravu?
- Ko se nalazio na njenom elu?
- Pojasnite ulogu faraona u egipatskoj dravi?
- Zbog ega su graene egipatske piramide?
- Koji su najznaajniji faraoni graditelji piramida?
Najava teme: Danas nastavljamo upoznavanje Egipta ali emo se fokusirati na kulturna dostignua
starih Egipana.
GLAVNI DIO
-

Egipani su vjerovali u vie bogova (politeizam). Najpoznatiji su bili Amon Ra (bog Sunca), Oziris
(bog Nila), Horus (bog svjetlosti)
Vjerovali su i u zagrobni ivot zbog ega su nastojali sauvati tijelo od propadanja (mumije)
Vjerovanje u jednog boga naziva se monoteizam.
U Egiptu je nastalo najstarije pismo sredinom IV milenija pr.n.e. poznato kao hijeroglifi. To pismo
se umjesto slova sastojalo od velikog broja slika ili znakova.
U Egiptu je pronaen papirus pretea dananjeg papira.
Egipani su izraivali statue ogromnih razmjera. Najpoznatija je sfinga lav s ljudskom glavom
visoka 20 m.

ZAVRNI DIO
Provjera i sumiranje iz nastavne jedinice obraene na ovom asu. Uenici mogu u predvienom
vremenskom roku da napiu krai sastav o onome ta su nauili na ovom asu o egipatskoj kulturi.
Da bi se dobio krai i konkretniji rad zadatak moe biti usmjeren odreenoj temi: pismo, vjera, nauka,
piramide, arhitektura i umjetnost.

HISTORIJSKI IZVOR

O POGREBNIM OBIAJIMA I BALZAMIRANJU


alosne pjesme i pokopi kod njih su ovakvi: umre li u nekoj kui kakav cijenjen ovjek, sva
enska druina iz te kue namae blatom glavu i lice, a zatim ostave mrtvaca u kui i krue gradom
udarajui se u grudi, te s haljinama svezanim ispod njedara pokazuju dojke, dok ih prate sve
roakinje. Na drugoj se strani udaraju u prsa mukarci koji su potpasani na isti nain. Kad to obave,
nose mrtvaca na balzamiranje.
Postoje ljudi koji su upravo za to zadueni i koji raspolau takvim umijeem. Ovi, kad im se
donese mrtvac, pokazuju onima koji su ga donijeli drvene uzorke leeva, posve vjerno obojene, pa za
one najbolje izraene kau da pripadaju onome ije ime u vezi s tim, mislim, nije dozvoljeno izrei, a
zatim pokazuju drugu vrstu, slabiju i jeftiniju od prve, i napokon treu, najjeftiniju; kad ih pokau,
pitaju prema kojem uzorku ele da im mrtvac bude ureen.
Kada se sloe oko cijene, naruioci odlaze da ne bi smetali, a oni koji ostaju u radionici s
najveim marom poinju balzamirati: najprije eljeznom kukicom kroz nosnice izvlae mozak, no
zapravo tako izvlae dio mozga, a u drugi usipavaju neki rastvor. Zatim, poto su otrim etiopskim
kamenom zarezali trbunu upljinu iz koje izvade svu utrobu i poto su je oistili i isprali palminim
vinom, ponovno je ispiru utrljavajui u nju miomirise. Nakon toga ispune trbuh istom razmrvljenom
mirtom, kasijskim lovorom i drugim miomirisima, osim tamjana, i opet ga zaiju. Kad to urade,
balzamiraju s pomou sode u kojoj le lei sedamdeset dana: due se od toga ne smije suiti.
Kad proe sedamdeset dana, poto le operu, itavo tijelo omotaju razrezanim trakama od
tanke lanene tkanine i premau ih gumom kojom se Egipani uvelike slue umjesto tutkala. Tad ga
roaci preuzmu i prave za nj drveni sanduk u ljudskom obliku, a kad to uine, unutra stavljaju
mrtvaca i, poto ga zatvore, pohranjuju ga u obiteljsku grobnicu, i to tako da ga postave okomito uza
zid. Tako ureuju leeve po najvioj cijeni []
(Herodot, Povijest, 191-193)

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS
PREDMET: Historija
RAZRED: VI
DATUM:
REDNI BROJ ASA: 12.
NASTAVNA TEMA: Historijsko doba
NASTAVNA JEDINICA: Egipat, Vjerovanje i kultura starih Egipana
CILJEVI ASA:
1. Obrazovni: Sistematizacija znanja steenog u nastavnim jedinicama: razvoj robovlasnikog
drutva, Egipat; Vjerovanje i kultura starih Egipana, povezivanje uzroka i posljedica historijskih
dogaaja
2. Odgojni: Razvijanje kritikog miljenja, evaluacija znanja, razvijanje stava uenika o vanosti
egipatske civilizacije i njenom utjecaju na cjelokupno ljudsko drutvo, razvijanje afirmativnog stava
prema uenju u kontinuitetu, poticanje razvoja vlastitih stavova
3. Funkcionalni: Razvijanje sposobnosti uoavanja uzrono posljedinih veza, razvijanje
sposobnosti usmneog izraavanja uenika, razvijanje sposobnosti izdvajanja bitnih sadraja,
vjebanje snalaenja u vremenu i prostoru.
TIP ASA: utvrivanje
OBLIK RADA: individualni
NASTAVNE METODE: dijaloka, tekst metoda,
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: Udbenik, historijska itanka, zidna karta, radna sveska,
geog. karta
ARTIKULACIJA ASA
UVODNI DIO
Uenike pripremiti za as ponavljanja isticanjem nastavnih sadraja koji e biti obuhvaeni
ovim asom.
GLAVNI DIO
U glavnom dijelu asa emo da proitamo nekoliko historijskih tekstova koji govore o ovoj
tematici. Tekstove emo da itamo iz historijske itanke. Nakon svakog teksta razgovarati emo o
tekstu da bi ga uenici bolje shvatili. Nakon toga emo da odgovorimo na pitanja iz radne sveske.
Pri kraju asa u nekoliko uenika da ispitam kako su shvatili ovu tematiku.
ZAVRNI DIO
Ocijeniti uenike koji su bili aktivni tokom asa.

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS
PREDMET: Historija
RAZRED: VI
DATUM:
REDNI BROJ ASA: 13.
NASTAVNA TEMA: Historijsko doba
NASTAVNA JEDINICA: Civilizacija stare Mezopotamije
CILJEVI ASA:
1. Obrazovni: Stjecanje znanja o nastanku i kulturi drava na tlu Mezopotamije (Sumeru, Akadu,
Babilonu i Asiriji); uoavanje vanosti ovih civilizacija za razvoj svjetskog drutva, usvajanje novih
pojmova; Mezopotamija ili Meurjeje, Eufrat, Tigris, gradovidrave, civilizacija, klinasto pismo,
visei vrtovi, zigurat; ponavljanje pojmova: nomadi, kultura
2. Odgojni: Razvijanje pozitivnog stava prema razliitim kulturnim i civilizacijskim dostignuima,
uoavanje vanosti pisma i pismenosti, uoavanje vanosti ouvanja kulturne batine, razvijanje
estetskih vrijednosti, uvianje stalnog napretka ovjeanstva, razvijanje radnih navika
3. Funkcionalni: Razvijanje sposobnosti uoavanja uzrono-posljedinih veza, vjebanje analize
slikovnog materijala, vjebanje snalaenja u vremenu i prostoru, razvijanje sposobnosti usmenog
izlaganja uenika, izdvajanja bitnih podataka
TIP ASA: obrada
OBLIK RADA: frontalni, individualni
NASTAVNE METODE: dijaloka, tekst metoda, rad sa slikovnim materijalom, demonstracija
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: Udbenik, historijska itanka, zidna karta
ARTIKULACIJA ASA
UVODNI DIO
Zamoliti nekog od uenika/ca da proita uvodni dio iz udbenika. Nakon to smo posluali proitano,
postavljamo pitanja:
- Koje prostore u prednjoj Aziji su Grci nazivali Mezopotamojom?
- Koji prirodni uslovi su utjecali na nastanak prvih drava na ovom podruju?
- Objasni kako se Mezopotamija dijeli u geografskom pogledu?
- Kako se zajednikim imenom nazivala srednja i juna Mezopotamija?
Najava teme
GLAVNI DIO

Mezopotamija obuhvata prostor izmeu rijeka Eufrata i Tigrisa.


Dijelila se na Junu Mezopotamiju Sumer, srednju Akad i sjevernu Asiriju
Najstarija drava Mezopotamije je Sumer nastala u III mileniju pr.n.e.
Oko 2300. godine pr.n.e. Sumerani su pali pod vlast Akada. Akadski vladar Sargon I stvorio je
mono Sumersko akadsko carstvo, koje je nestalo nakon dva stoljea postojanja.
Babilon nastaje u Mezopotamiji poetkom II milenija pr.n.e (Staro i Novo carstvo)
Najpoznatiji vladar starobabilonskog carstva bio je Hamurabi. On je donio prvi zakonik u ljudskoj
historiji, poznat kao Hamurabijev zakonik
Asirija je nastala u I mileniju pr.n.e na sjeveru Mezopotamije. Granice ove drave su se protezale
od Sredozemnog mora do Perzijskog zaljeva. Prijestolnica je bio grad Niniva, u kojoj je pronaena
uvena Biblioteka cara Asurbanipala, najstarija poznata biblioteka u svijetu.
Na ruevinama Asirije krajem VII stoljea pr.n.e nastale je Novo babilonsko carstvo.

U IV milenijumu u Sumeru se razvilo klinasto pismo


Religija je bila mnogoboaka i politeistika

Najznaajnija boanstva Mezopotamije bili su: Marduk (vrhovno boanstvo), Enlil (bog zemlje)m
Ea (bog mudrosti), ama (bog sunca) i Itar (boginja prirode, ivota i raanja)
Jedno od najpoznatijih djela Starog istoka je ep o Gilgameu koji je nastao kod Babilonaca.
Kulturna dostignua Mezopotamije su preko Grka i Rimljana naslijedili narodi savremenog svijeta.
ZAVRNI DIO
Otkloniti eventualne nejasnoe. Kroz nekoliko pitanja zajedno sa uenicima ponoviti najvanije
injenice. Nekoliko uenika/ca ocijeniti prema pokazanoj aktivnosti. Najaviti narednu nastavnu
jedinicu.

HISTORIJSKI IZVOR
Grki putopisac i povjesniar Herodot u V. st. pr. Kr. proputovao je gotovo itav onda poznat
svijet. Tijekom svog putovanja posjetio je i Babilon. Proitat emo kako je Herodot doivio i opisao
Babilon:
Lei u velikoj ravnici, a podignut je u obliku etverokuta ija je svaka stranica dugaka stotinu
i dvadeset stadija: sve u svemu, opseg grada obuhvaa etiri stotine osamdeset stadija. Tolika je,
dakle, veliina grada Babilona, a ureen je ljepe od ijednog drugog grada to ga poznajemo.
Najprije ga okruuje jarak, dubok, irok i napunjen vodom, a iza njega se nalazi zid irok pedeset
kraljevskih lakata, a visok dvije stotine lakata. A kraljevski je lakat za tri puta dui od obinog.
Moram jo tome dodati za to je bila upotrijebljena zemlja iz jarka i kako je izgraen zid. Dok su
kopali jarak, istovremeno su od zemlje koju su vadili iz iskopine pravili opeke, a kad su nainili
dovoljno opeka, ispekli su ih u peima; a kao vezivnu buku upotrebljavali su zemljanu smolu, te su
nakon svakog tridesetog sloja opeka postavljali pleter od trske i tako izgradili najprije rubove jarka, a
zatim, na isti nain, i sam zid. Na vrhu zida izgradili su uz oba njegova ruba niz kula na kat, u paru,
tako da gledaju jedna prema drugoj: izmeu kula ostavili su prolaz za etveropreg. Uokolo zida
postavljeno je stotinu vrata, a sva su mjedena, jednako kao i dovratnici i nadvratnici. []
Tako je Babilon bio opasan zidinama, a grad se dijeli na dva dijela. Naime, po sredini ga
presijeca rijeka po imenu Eufrat [] Na obje strane zid pod kutom dopire do rijeke: a od tog mjesta
pruaju se krivudavo, slijedei obalu rijeke, manji zidovi od peene opeke. Sam je grad prepun
trokatnih i etverokatnih zgrada, a mrea mu je ulica pravilna, pa su jedne usporedne s rijekom, a
druge na nju okomite. Iz svake ulice kroz manje zidove uz rijeku vode prolazi kojih ima toliko na broju
koliko i ulica. I ti su prolazi bili mjedeni i sezali su do same rijeke.Ove su zidine poput oklopa grada, a
unutar njih teku druge zidine, koje su bile jedva malo slabije od onih prvih zidina, ali i nie od njih.
U sreditu svakog od dijelova grada bila je sazidana graevina, u jednome kraljevska palaa s
velikom i snanom ogradom koja ju je okruivala, a u drugome svetite Zeusa Bala, s mjedenim
vratima, nepromijenjeno sve do dana dananjega, u obliku etvorine sa stranicama od dva stadija.
Usred svetita izgraena je vrsta kula od jednog stadija u duinu i irinu, a na toj je kuli podignuta
druga kula, a na njoj trea i tako dalje - sve u svemu osam kula. A uspinje se na njih izvana krunim
stepenitem oko svih kula. Na sredini uspona nalazi se odmorite sa sjedalicama za odmor na kojima
mogu sjesti i otpoinuti oni koji se uspinju. Na posljednjoj se kuli uzdie velik hram: u hramu je
postavljena velika lealjka s lijepim pokrovom, a uz nju je zlatan stol. No ovdje nije podignut nikakav
kip boanstva; niti ijedan ovjek provodi ovdje no, osim jedne jedine domae ene koju je izmeu
svih, kako kau Kaldejci koji su sveenici ovoga boga, odabrao bog.
(Herodot, Povijest, 133-136)
Pitamo i upuujemo: Kakav je dojam na Herodota ostavio Babilon? Kakav je dojam na vas ostavio
ovaj Herodotov opis? Pokuajte nacrtati Babilonsku kulu.

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS
PREDMET: Historija
RAZRED: VI
DATUM:
REDNI BROJ ASA: 14.
NASTAVNA TEMA: Historijsko doba
NASTAVNA JEDINICA: POSREDNICI IZMEU ISTOKA I ZAPADA
CILJEVI ASA:
1. Obrazovni: Stjecanje znanja o zemljama i narodima koji su bili posrednici u trgovini i kulturnoj
razmjeni izmeu istoka i zapada
2. Odgojni: Razvijanje stava uenika prema vrijednostima ljudske civilizacije, uvianje stalnog
napretka ovjeanstva
3. Funkcionalni: Vjebanje snalaenja u vremenu i prostoru, razvijanje sposobnosti uoavanja
uzrono posljedinih veza, vjebanje samostalnog zakljuivanja
TIP ASA: utvrivanje
OBLIK RADA: frontalni, individualni
NASTAVNE METODE: monoloka, dijaloka, tekst metoda, demonstracija, analiza slikovnog
materijala
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: Udbenik, historijska itanka, zidna karta, geog. karta
ARTIKULACIJA ASA
UVODNI DIO
Pripremu uenika za novu nastavnu jedinicu izvriti upotrebom zidne karte. Uenici bi trebali
samostalno da zakljue u kakvim prirodnim uvjetima nastaju Kreta i Fenikija te kako se to moglo
odraziti na nain ivota ljudi.
GLAVNI DIO
Podijeliti odjeljenje u nekoliko grupa. Svaka od grupa imala bi zadatak da obradi posebnu temu
iz dananje nastavne jedinice. Zadaci su:
1.
2.
3.
4.
5.

Kreta
Kulturni uticaji
Uspon i pad Krete
Fenikija
Alfabetsko pismo

Svaka grupa e samostalno, koristei udbenik obraditi svoju temu nakon ega bi predstavnik
grupe temu predstavio razredu. Uenici iste grupe imaju pravo i da se nadopunjuju. Najznaajnije
teze bi ja bi zapisao na tabli dajui pri tome ire objanjenje. Na voja nain bio se vjebao
samostalan rad uenika na historijskom tekstu. Svi uenici bi imali zadatak da prepiu teze sa table.
ZAVRNI DIO
Provjera i sumiranje iz nastavne jedinice obraene na ovom asu emo odraditi kroz rijeavanje
pitanja iz radne sveske. Ocijeniti najaktivnije uenike.

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS
PREDMET: Historija
RAZRED: VI
DATUM:
REDNI BROJ ASA: 15.
NASTAVNA TEMA: Historijsko doba
NASTAVNA JEDINICA: Historijsko doba (Egipat i Stari Istok)
CILJEVI ASA:
1. Obrazovni: Utvrivanje steenog znanja u nastavnoj cjelini: Historijsko doba (Egipat i Stari Istok)
2. Odgojni: Razvijanje kritikog miljenja, evaluacija znanja, razvijanje stava uenika o vanosti
civilizacija naroda Starog Istoka i njihovom uticaju na cjelokupno ljudsko drutvo.
3. Funkcionalni: Primjena steenog znanja
TIP ASA: tematsko ponavljanje
OBLIK RADA: individualni,
NASTAVNE METODE: dijaloka, rjeavanje zadataka
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: ispitni listii
ARTIKULACIJA ASA
UVODNI DIO
Pripremiti uenike za as sistematizacije gradiva. Zadatke umnoiti tako da svaki uenik dobije
svoj listi sa zadacima. Uenike upoznati sa vrstom zadataka i odgovorima koji se od njih oekuju, te
vremenom koje je predvieno za izradu.
GLAVNI DIO
Uenici rjeavaju pripremljene zadatke: Primjer
-

Iz koje drave Starog istoka potjee najstarije pismo na svijetu?

Kakvu su funkcije imale egipatske piramide?

Koji je narod prvi upotrijebio alfabetsko pismo?

Kako se dijelila egipatska drava?

Koje su oblike hijeroglifskog pisma korisitili Egipani?

Objasni pojam faraon.

Hronoloki poredaj mezopotamske narode:


Novobabilonci
Sumerani
Asirci
Akaani
Babilonci

ZAVRNI DIO
Pokupiti listie i nekoliko njih ocijeniti. Zajedno sa uenicima odgovoriti na svako pitanje.
Najaviti narednu nastavnu jedinicu.

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS
PREDMET: Historija
RAZRED: VI
DATUM:
NASTAVNA JEDINICA: Sistematizacija gradiva prvog polugodita
CILJEVI ASA:
1. Obrazovni: Utvrivanje znanja steenog u prvom polugoditu
2. Odgojni: Razvijanje kritikog miljenja, evaluacija znanja,
3. Funkcionalni: Primjena steenog znanja
TIP ASA:
OBLIK RADA: individualni, grupni
NASTAVNE METODE: dijaloka, rjeavanje zadataka
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: ispitni listii

REDNI BROJ ASA: 16.

ARTIKULACIJA ASA
UVODNI DIO
Pripremiti uenike za as sistematizacije. Zadatke predstaviti na grafofoliji. Uenike upoznati
sa vrstom zadataka i odgovorima koji se od njih oekuju
GLAVNI DIO
Pojmovi: otkrie vatre, hijeroglifi, homosapiens, kaste, barut, faraoni, matrijarhat, klinasto
pismo, Hamurabi, prve sojenice, mumificiranje, haltat, pojava keramike, Kleopatra, Babilon,
Kartagina, Kir, Menes, papirus, alfabet, peinski ovjek, pojava zemljoradnje...

Paleolit

Neolit

Metalno doba

Egipat

Sumer

Akad

Asirija

Babilon

Fenikija

Perzija

ZAVRNI DIO
Analizirati stepen usvojenog znanja. Nekoliko uenika ocijeniti. Najaviti narednu nastavnu
jedinicu.

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS
PREDMET: Historija
RAZRED: VI
DATUM:
REDNI BROJ ASA: 17.
NASTAVNA TEMA: Stara Grka
NASTAVNA JEDINICA: Grka, zemlja i more seoba grkih plemena
CILJEVI ASA:
1. Obrazovni: stjecanje znanja o prostornoj i vremenskoj dimenziji nastanka stare Grke, stjecanje
znanja o najstarijim grkim narodima, uoavanje vanosti grke civilizacije za razvoj svjetskog
drutva, usvajanje i analiza novih pojmova.
2. Odgojni: Razvijanje kritikog miljenja, isticanje potreba ovjeanstva za sticanjem novih
saznanja, uvianje stalnog napretka ovjeanstva
3. Funkcionalni:
Razvijanje sposobnosti izdvajanja bitnih podataka, razvijanje sposobnosti
uporeivanja i donoenja zakljuaka, razvijanje sposobnosti uoavanja uzrono posljedinih
veza, vjebanje samostalnog rada uenika sa zidnom kartom.
TIP ASA: obrada
OBLIK RADA: frontalni, individualni
NASTAVNE METODE: dijaloka, monoloka, demonstarcija, analiza slikovnog materijala.
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: udbenik, radna sveska, zidna karta,
ARTIKULACIJA ASA
UVODNI DIO
U uvodnom dijelu asa objasniti uenicima da e se od ovog asa obraivati tzv. antiko doba
koje su obiljeile grka i rimska kultura. Nakon toga, pomou zidne karte prostorno predstaviti
podruje grke kulture.
GLAVNI DIO
-

Stara Grka je obuhvatala Juni dio balkanskog poluostrva, zatim ostrva Egejskog i Jonskog
mora te zapadnu obalu Male Azije.
Glavna grka plemena su Ahajci, Dorci, Jonci i Eolci. Sva ova plemena zajedniki su se nazivala
Heleni, a svoju zemlju Helada.
Naziv Grci dali su im Rimljani po malom plemenu Grekoi sa kojim su najprije stupili u kontakt.
Ahajci su prvi doli na tlo dananje Grke u II mileniju pr.n.e.
Bili su pod jakim uticajem Krete pa su osnovali jednu novu Kretsko Mikensku kulturu.
Tu veliku civilizaciju unitila su ostala grka plemena koja su se doselila oko 1100. godine pr.n.e.
Propau Mikenske kulture poinje homersko doba u grkoj historiji koje je trajalo od 1100. do
800. godine pr.n.e.
Ovaj period je tako nazvan po slijepom grkom pjesniku Homeru koji je napisao Ilijadu i Odiseju
veliko djelo koji slui kao jedini izvor za ovaj period.

ZAVRNI DIO
Otkloniti nejasnoe. Zajedno ponoviti najvanije injenice vezano za lekciju. Aktivne uenike
ocijeniti. Najaviti narednu nastavnu jedinicu.

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS
PREDMET: Historija
RAZRED: VI
DATUM:
REDNI BROJ ASA: 18.
NASTAVNA TEMA: Stara Grka
NASTAVNA JEDINICA: Homerski svijet bogova i ljudi
CILJEVI ASA:
1. Obrazovni: stjecanje znanja o sadraju grkih epova Ilijada i Odiseja, stjecanje znanja o
odlikama i bogatstvu grke religije i mitologije, uoavanje vanosti grke civilizacije za razvoj
svjetskog drutva, usvajanje i analiza novih pojmova.
2. Odgojni: Razvijanje kritikog miljenja, razvijanje interesa za grku kulturu, uvianje stalnog
napretka ovjeanstva
3. Funkcionalni:
Razvijanje sposobnosti izdvajanja bitnih podataka, razvijanje sposobnosti
uporeivanja i donoenja zakljuaka, vjebanje samostalnog rada uenika sa tekstom.
TIP ASA: obrada
OBLIK RADA: frontalni, individualni
NASTAVNE METODE: dijaloka, monoloka, demonstarcija, analiza slikovnog materijala.
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: udbenik, radna sveska, zidna karta,
ARTIKULACIJA ASA
UVODNI DIO
-

Nabroj najpoznatija grka plemena?


Kako su se ona zajedniki nazivala?
Otkuda im naziv Grci?
Gdje je, ko i kad stvorio Kretsko mikensku kulturu?
Kako i kada je unitena ta kultura?
Koji period karakterie homersko doba?

GLAVNI DIO

Ilijada i Odiseja
Grci su kao i drugi stari narodi vjerovali u vie bogova (politeizam). Predstavljali su ih u ljudskom
obliku (antropomorfizam) pa su im kao takvim pridavali i neke ljudske osobine.
Grci su smatrali da njihovi bogovi ive na vrhu najvie planine u Grkoj, Olimpu zbog ega su ih
nazivali Olimpskim bogovima.
Bilo ih je ukupno dvanaest. Vrhovni grki bog zvao se Zeus. Njegova ena bila je Hera, zatitnica
braka. Zeusov brat Posejdon vladao je morem. Najstariji zeusov sin Ares bio je bog rata. Njegov
brat Apolon bio je bog svjetlosti i muke ljepote. Zeusova ki Atena bila je boginja mudrosti.
Jedna od najprikazivanijih boica bila je Afrodita, zatitnica ljubavi i simbol enske ljepote.
U njihovu ast svake etvrte godine poev od 776. god. pr.n.e odravane su Olimpijske igre.
Grci su imali i razvijene mitove (stare prie) kojima su objanjavali ono to im je bilo nepoznato.
Skup mitova naziva se mitologija.

GLAVNI DIO
Otkloniti nejasnoe. Zajedno ponoviti najvanije injenice vezano za lekciju. Aktivne uenike
ocijeniti. Najaviti narednu nastavnu jedinicu.

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS
PREDMET: Historija
RAZRED: VI
DATUM:
REDNI BROJ ASA: 19.
NASTAVNA TEMA: Stara Grka
NASTAVNA JEDINICA: Grki polis velika grka kolonizacija
CILJEVI ASA:
1. Obrazovni: Stjecanje znanja o nastanku i izgledu grkog polisa, olimpijskim igrama i razdoblju
velike grke kolonizacije, uoavanje vanosti grke civilizacije za razvoj svjetskog drutva,
usvajanje i analiza novih pojmova.
2. Odgojni: Razvijanje kritikog miljenja, razvijanje interesa za grku kulturu, uvianje stalnog
napretka ovjeanstva.
3. Funkcionalni:
Razvijanje sposobnosti uporeivanja i donoenja zakljaka, vjebanje
samostalnog rada uenika sa zidnom kartom
TIP ASA: obrada
OBLIK RADA: frontalni, individualni
NASTAVNE METODE: dijaloka, monoloka, demonstarcija, analiza slikovnog materijala.
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: udbenik, radna sveska, zidna karta,
ARTIKULACIJA ASA
UVODNI DIO
-

Opii geografske odlike stare grke?


Da li su stari Grci u brdsko planinskom podruju mogli imati dobre komunikacije?
ta je posljedica takve loe koimunikacije? Kako je staragrka bila podijeljena?
ta su polisi?

Ti polisi su bili okrueni zidinama, koji su vremenom postajali sve tjenji usljed poveanog broja
stanovnika u njima. Zahvaljujui tome, kao i nedostatku plodne zemlje, Grci su bili primorani na
seobu i naseljavanje obala sredozemnog i Crnog mora. Ta seoba poznata je kao kolonizacija. Najava
teme...
GLAVNI DIO
Grki polis i olimpijske igre
- Slaba povezanost zbog brdsko-planinskog terena utjecala je na to da Grka nikad nije bila
jedinstvena zemlja.
- Na njenom podruju razvili su se nezavisni gradovi drave tzv. polisi
- Svaki polis se sastojao od agore gradskog trga, gimnazija tj. vjebaone i akropole utvrenja
iznad grada.
- Poev od 776. godine Grci su u ast boga Zeusa svake etiri godine odravali svete igre. Igre su
odravane u gradu Olimpiji te su poznate kao Olimpijske igre. Od prvih OI Grci su raunali vrijeme.
Velika grka kolonizacija
- Zbog prenaseljenosti i nedostatka obradivog zemljita Grci su u periodu od 8. do 6. st. pr.n.e
naseljavali obale Sredozemnog i crnog mora to je poznato kao velika grka kolonizacija. Kolonije
koje su formirali na tim prostorima su postale izvor irenja grke kulture i umjetnosti. Gradovi koje su
osnovali Grci kao svoje kolonije danas su: Istanbul, Marsej, Napulj, Trogir...
ZAVRNI DIO

Otkloniti nejasnoe. Zajedno ponoviti najvanije injenice vezano za lekciju. Aktivne uenike
ocijeniti. Najaviti narednu nastavnu jedinicu.
PRIPREMA ZA NASTAVNI AS
PREDMET: Historija
RAZRED: VI
DATUM:
REDNI BROJ ASA: 20.
NASTAVNA TEMA: Stara Grka
NASTAVNA JEDINICA: Homerski svijet bogova i ljudi; Grki polis, velkika grka kolonizacija
CILJEVI ASA:
1. Obrazovni: Sistematizacija steenog znanja iz nastavnih jedinica: Grka, zemlja i more seoba
grkih plemena; Homerski svijet bogova i ljudi; Grki polis velika grka kolonizacija
2. Odgojni: Razvijanje kritikog miljenja, evaluacija znanja, razvijanje stava uenika o vanosti
civilizacija stare Grke i njenom utjecaju na cjelokupno ljudsko drutvo.
3. Funkcionalni: vjebanje snalaenja na zidnoj karti, vjebanje snalaenja u vremenu i prostoru,
razvijanje sposobnosti izdvajanja bitnih sadraja, razvijanje sposobnosti usmenog izraavanja
uenika.
TIP ASA: ponavljanje
OBLIK RADA: individualni
NASTAVNE METODE: dijaloka, rjeavanje zadataka, analiza slikovnog materijala.
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: udbenik, radna sveska, zidna karta,
ARTIKULACIJA ASA

UVODNI DIO
Uenike pripremiti za as ponavljanja skretanjem panje na nastavno gradivo koje trebaju
ponoviti. Provjeriti kako su rijeeni zadaci iz radne sveske.
GLAVNI DIO
Pomou historijskih karata sa uenicima u metodom frontalnog rada ponoviti nastavno
gradivo koje je do sada obraeno iz navedenih nastavnih cjelina.
Ponoviti koje je podruje zahvatala najstarija grka drava i prve grke kulture. Kakve su bile
prirodne odlike prostora i kako se to odrazilo na razvoj grke civilizacije i ivot stanovnitva. Koliki su
utjecaj imale susjedne drave na staru Grku i kakve su odlike najstarijih grkih civlizacija. Naglasiti
odlike herojskog doba i znaaj epova Ilijade i Odiseje.
Ponoviti i objasniti pojam grkih polisa i razloge njihvog nastanka. Ponoviti najznaajnije
podatke vezane za olimpijske igre kao i veliku grku kolonizaciju. Uenici e dio svojih odgovora
pojasniti na zidnoj karti. Prilikom ponavljanja nastavnog gradiva uenici ne bi trebali koristiti
udbenike, sveske.
Nakon frontalnog ponavljanja sa uenicima analizirati slikovni materijal i pisani historijski tekst iz
historijske itanke.
Poslije toga rijeiti pitanja iz radne sveske.
ZAVRNI DIO
Ocijeniti najaktivnije uenike na asu.

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS
PREDMET: Historija
RAZRED: VI
DATUM:
REDNI BROJ ASA: 21.
NASTAVNA TEMA: Stara Grka
NASTAVNA JEDINICA: Atina
CILJEVI ASA
1. Obrazovni: Stjecanje znanja o pojavi i razvoju polisa Atine, stjecanje znanja o drutvenim
odnosima u Atini, grko perzijskim ratovima, sukobu izmeu Atine i Sparte, shvatanje uzroka,
toka i posljedica ratova, usvajanje i analiza novih pojmova
2. Odgojni: Razvijanje kritikog miljenja, razvijanje interesa za grku civilizaciju, razvijanje
kritikog odnosa prema historijskim dogaajima
3. Funkcionalni: razvijanje sposobnosti uoavanja uzrono posljedinih veza, razvijanje
sposobnosti uporeivanja i donoenja zakljuaka
TIP ASA: obrada
OBLIK RADA: Frontalni i individualni
NASTAVNE METODE: Monoloka i dijaloka, analiza slikovnog materijala
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: Udbenik, zidna karta, radna sveska
ARTIKULACIJA ASA
UVODNI DIO
-

Zato su se na prostoru stare Grke formirali polisi, a ne jedinstvena drava?


Kako je izgledao jedan polis?
Koja su dva najpoznatija polisa u staroj grkoj?
Koja je najvea zajednika svetkovina svih starih Grka odnosno Helena?
Koji su bili uzroci velike grke kolonizacije?
Najava teme...

GLAVNI DIO
-

Atinu su osnovali Jonci u pokrajina Atika.


Atinom su najprije vladali kraljevi da bi umjesto njih vlast preuzelo vijee od 9 lanova, koji su se
zvali arhonti.
Time je Atina prestala biti monarhija, a postala aristokratska republika.
Stanovnitvo se dijelilo na eupatride, demos i robove.
Solonove reforme
Vlast prela u ruke mukaraca sa navrenih 20 godina ivota.
ene stranci i robovi nisu imali pravo glasa pa se takvo dravno ureenje naziva robovlasnika
demokratija.
Periklo 460-430. god. pr.n.e. zlatno doba Atine
500-449. pr.n.e. grko-perzijski ratovi
Bitka na Maratonu, Bitka u Termopilskom klancu, Bitka kod Salamine, Bitka kod Plateje
Perzijanci u potpunosti protjerani sa grke teritorije.
Atinsko-pomorski savez na elu sa Atinom
Peloponeski savez na elu sa Spartom

ZAVRNI DIO
Otkloniti nejasnoe. Zajedno ponoviti najvanije injenice vezano za lekciju. Aktivne uenike
ocijeniti. Najaviti narednu nastavnu jedinicu.

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS
PREDMET: Historija
RAZRED: VI
DATUM:
REDNI BROJ ASA: 22.
NASTAVNA TEMA: Stara Grka
NASTAVNA JEDINICA: ivot i kultura Starih Grka
CILJEVI ASA
1. Obrazovni: Stjecanje znanja o ivotu i kulturi grke drave, uoavanje vanosti grke civilizacije
za razvoj svjetskog drutva, stjecanje znanja o vanosti grke graditeljske batine
2. Odgojni: Razvijanje pozitivnog stava prema razliitim kulturama i njihovim dostignuima,
razvijanje estetskih vrijednosti, razvijanje sposobnosti uenika da upoznaju historiju iz razliitih
historijskih izvora.
3. Funkcionalni: vjebanje snalaenja u vremenu i prostoru, razvijanje sposobnosti izdvajanja
bitnih podataka
TIP ASA: obrada
OBLIK RADA: Frontalni i individualni
NASTAVNE METODE: Monoloka i dijaloka, analiza slikovnog materijala
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: Udbenik, zidna karta
ARTIKULACIJA ASA
UVODNI DIO
U uvodnom dijelu ponoviti gradivo sa prethodnih asova a koje je vezano za ovu nastavnu
jedinicu.
GLAVNI DIO
Uenicima prvo predstaviti znaaj grke kulture za razvoj cjelokupne svjetske civilizacije. Na temeljima grke kulture razvila se savremena
ljudska civilizacija a mnoga dostignua antikih stvaralaca su nepravaziena i do danas. Nakon toga uenicima predstaviti najznaajnije grke filozofe i
znaaj ove discipline za Grke.
Analiza materijala sa grafofolija (slike Sokrat, Platon i Aristotel) mogu posluiti uenicima da steknu dodatna saznanja o njima.
Nakon toga uenicima predstaviti najznaajnije karakteristike grke knjievnosti i dati osnovne podatke o razvoju drame.
Razvoj grke arhitekture najbolje oslikavaju materijali iz udbenika( slike Akropole, Epidaurus, stilovi u grkoj arhitekturi). Uenike treba upoznati i sa
razvojem grkog kiparstva i slikarstva te najznaajnijim predstavnicima.

Na temeljima grke kulture razvila se kultura savremenog svijeta


ivot mukaraca i ena u staroj grkoj znatno se razlikovao. Mukarci su se bavili dravnim
poslovima dok su ene veinu vremena provodili kod kue.
kole su pohaali samo djeaci bogatih roditelja (zdrav duh u zdravom tijelu)
Svi slobodni graani su veinu vremena provodili na trgovima koji su se zvali agore.
Nauka po kojoj su stari Grci bili naroito poznati jeste filozofija (Tales, Pitagora, Sokrat, Platon,
Aristotel, Arhimed..)
Sapfo sa ostrva Lezbosa prva poznata ena pjesnikinja
Najpoznatiji dramski stvaraoci bili su: Eshil, Sofokle, Euripid i Aristofan
Stilovi u arhitekturi: dorski, jonski i korintski
uveni grki kipari bili su: Fidija, Miron i Poliklet.
Najvei uspon grka kultura dostie u V i IV stoljeu pr.n.e.

ZAVRNI DIO
Otkloniti nejasnoe. Zajedno ponoviti najvanije injenice vezano za lekciju.
Provjeru i sumiranje znanja izvriti kroz nekoliko pitanja. Kako se razvijala grka filozofija? Koji su
najznaajniji predstavnici grke knjievnosti? Koji su stilovi u graditeljstvu postojali kod Grka?
Aktivne uenike ocijeniti. Najaviti narednu nastavnu jedinicu.

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS
PREDMET: Historija
RAZRED: VI
DATUM:
REDNI BROJ ASA: 23.
NASTAVNA TEMA: Stara Grka
NASTAVNA JEDINICA: Grka pod makedonskom vlau
CILJEVI ASA
1. Obrazovni: Stjecanje znanja o nastanku i usponu antike Makedonije, uoavanje vanosti
makedonske civilizacije za razvoj svjetskog drutva, shvatanje uzroka toka i posljedica
Aleksandrovih ratova, usvajanje i analiza novih pojmova
2. Odgojni: Razvijanje pozitivnog stava prema razliitim kulturama i njihovim dostignuima,
razvijanje stava uenika prema vrijednostima ljudske civilizacije, razvijanje kritikog odnosa
prema historijskim dogaajima i linostima
3. Funkcionalni: vjebanje snalaenja u vremenu i prostoru, razvijanje sposobnosti uoavanja
uzrono-posljedinih veza, vjebanje samostalnog opisivanja slikovnih izvora, razvijanje
sposobnosti izdvajanja bitnih podataka
TIP ASA: obrada
OBLIK RADA: Frontalni i individualni
NASTAVNE METODE: Monoloka i dijaloka,demonstacija, analiza slikovnog materijala
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: Udbenik, zidna karta
ARTIKULACIJA ASA
UVODNI DIO
U uvodnom dijelu ponoviti gradivo sa prethodnih asova a koje je vezano za ovu nastavnu
jedinicu.
GLAVNI DIO
-

Nedugo nakon to su porazili Perzijance, u staroj Grkoj je izbio Peloponeski rat (431- 404.
godine pr.n.e.)
Rat je izbio izmeu Sparte i Atine, ali su u njemu uea uzeli svi grki polisi.
Oslabljeni ratom nisu se mogli suprotstaviti Makedoniji
Uspon Makedonije poinje u IV stoljeu za vrijeme Filipa II Makedosnakog (359-336 pr.n.e)
Nakon bitke kod Heroneje 338. godine pr.n.e. Makedonija je osvojila Grku, a Filip II je posato
kralj ujedinjenje makedonsko-grke drave.
Nakon smrti Filipa II naslijedio ga je njegov sin Aleksandar Makedonski (336-323. pr.n.e)
Zbog uspjeha koji je imao prozvan je veliki
Osvojio Perziju, Siriju, Palestinu, Egipat, Mezopotamiju, Iran, Afganistan i stigao u Indiju.
Nakon njegove smrti makedonsko carstvo se raspalo
Rezultat njegovih ratova je mijeanje kultura Grke sa kulturom istonih naroda. Tako je nastala
nova, helenistika kultura, a razdoblje u kojem je ona postojala nazivamo helenizam
(323-30. pr.n.e.)
Nakon makedonske vladavine grki svijet e doi pod vlast Rima

ZAVRNI DIO
Provjeru i sumiranje znanja izvriti kroz nekoliko pitanja. Na kraju zadati zadau.

HISTORIJSKI IZVOR I
KUGA U OPSJEDNUTOJ ATINI 430. pr.n.e.
Peloponeani su bili tek nekoliko dana u Atici kad se u Ateni pojavie prvi znakovi kuge.[]
Lijenici nisu nita mogli doli njegovati bolesnike jer spoetka nisu poznavali bolest. tovie, oni su
najvie umirali jer su najvie dolazili u doticaj s bolesnicima. Pa ni ikakvo drugo ljudsko umijee nije
pomagalo. Sve molitve u hramovima, sve raspitivanje u proroitima i slino, sve je bilo beskorisno, i
napokon ostavie sve i prepustie se sudbini. [] I ja sam se razbolio od kuge i promatrao sam
druge bolesnike []
Najstranija je u cijeloj nevolji bila klonulost, to bi je odmah osjetio bolesnik - on bi, naime,
odmah izgubio svu nadu i posve se predao, ne pruajui nikakva otpora - i ljudi bi se, njegujui jedni
druge, zarazili boleu i umirali kao muhe. I ba je to bio uzrok najveim gubicima
U cijelom se ovom jadu stanovnitvo Atene povealo sve veim dolaskom ljudi sa sela u grad. Guva
je, meutim, najvie pogodila same bjegunce. Kua, naime, nije bilo dovoljno, pa su morali ljeto
provesti u zaguljivim drvenjarama, te pogibali u posvemanjem neredu [...]
Veina ljudi, posve svladana bijedom i ne znajui to e od njih biti, vie nije marila za vjeru i
pobone obiaje. [] Kuga je i inae bila poetak openitog propadanja morala u Ateni. Mnogi se
ovjek sada drsko usudio initi ono to bi prije moda samo posve tajno radio.
Tako su Atenjani ivjeli u bijedi i nevolji koja ih je pritiskala. U gradu su umirali ljudi, a napolju je
neprijatelj pustoio njihovu zemlju
[Tukidid, Peloponeski rat, 110-113, 115]

HISTORIJSKI IZVOR II
U as se moe ukomponovati i tekst pisanog historijskog izvora koji e proitati neko od
uenika. Upuujemo: to ste saznali o Demostenu?. Kako se zovu vatreni i otri govori koje je
Demosten drao protiv Filipa? Proitat u vam nekoliko reenica iz treeg Demostenova govora
protiv Filipa. (prilagoeno i skraeno)
Premda je, Atenjani, bilo mnogo rijei gotovo u svakoj skuptini o tome kako Filip, otkad je s
vama sklopio mir, nanosi nepravdu ne samo vama, ve i drugima [] vidim da su sve nae prilike
dovedene dotle i proputene, da se bojim da ne kaem bogohulno, ali istinito: kad bi svi govornici u
skuptini i htjeli govoriti a vi glasovati kako bi na poloaj ispao to slabiji, drim da ne bi mogao
postati gorim nego li je sada. []
Ako je dakle naoj dravi mogue da provodi mir i ako to stoji do nas - da ponem otuda - ja
tvrdim da mi trebamo provoditi mir i molim da onaj tko to predlae to i pismeno predloi i da ne vara.
No ako onaj drugi s orujem u rukama i s golemom silom oko sebe vama dobacuje rije mir, a sam
rabi ratna sredstva, to preostaje no braniti se? Ako pak elite tvrditi da provodite mir poput njega, ne
protivim se. No ako tko podrazumijeva takav mir po kojem e on, zauzevi sve ostalo, krenuti na nas,
prvo je lud, a potom govori o miru koji vi provodite prema njemu, a ne on prema vama. A to je ono to
Filip kupuje troei sav novac: da on s vama ratuje, a da vi ne ratujete s njime. Budemo li ekali da
on prizna da ratuje s nama, najlakoumniji smo ljudi na svijetu! Ako je suditi po tome kako je postupao
s ostalima, nee on to izustiti ni onda kad ve poe na Atenu i Pirej!
Pitamo: Na to Demosten upozorava Atenjane? Mislite li da su ovakvi govori opravdano dobili naziv
filipike?

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS
PREDMET: Historija
RAZRED: VI
DATUM:
REDNI BROJ ASA: 24.
NASTAVNA TEMA: Stara Grka
NASTAVNA JEDINICA: Stara Grka
CILJEVI ASA
1. Obrazovni: Utvrivanje znanja steenog u nastavnoj cjelini: Stara Grka
2. Odgojni: Razvijanje kritikog miljenja, evaluacija znanja, razvijanje stava uenika o vanosti
grke civilizacije i njenom utjecaju na cjelokupno ljudsko drutvo
3. Funkcionalni: primjena steenog znanja
TIP ASA: tematsko ponavljanje
OBLIK RADA: individualni
NASTAVNE METODE: dijaloka, rjeavanje zadataka
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: ispitni listii
ARTIKULACIJA ASA
UVODNI DIO

Pripremiti uenike za as sistematizacije gradiva. Zadatke umnoiti tako da svaki uenik dobije
svoj listi sa zadacima. Uenike upoznati sa vrstom zadataka i odgovorima koji se od njih oekuju.
GLAVNI DIO

A grupa
1. Odgovorite na pitanja!
Gdje je nastala stara Grka ?
_________________________________________________________________________________________________________________________

Ko su bili Heleni, kako ih zovemo i zato?


_________________________________________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________________________________________

Po emu je poznata planina Olimp?


_________________________________________________________________________________________________________________________

2. Objasnite sljedee pojmove


Mitologija:

_________________________________________________________________________________________________________

Monarhija:

_________________________________________________________________________________________________________

3. Dopunite reenice:
Olimpijske igre su odravane svake _______________ godine u ast boga ____________. To razdoblje od etiri
godine izmeu dvaju olimpijskih igara Grci su nazivali ____________________.

Nakon bitke kod Heroneje

__________

pr.n.e. Makedonija je osvojila

_______________

, a

_____________

je

postao kralj ujedinjenje ______________________drave.


4. Poveite pojmove
Zeus

boginja ljubavi

Afrodita

vrhovno boanstvo

Posejdon

bog rata

Ares

bog mora

B grupa
1. Odgovorite na pitanja
Po emu je poznat grad Olimpija?
_________________________________________________________________________________________________________________________

Opii svakodnevni ivot starih Grka


_________________________________________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________________________________________

Nabroj stilove u arhitekturi stare Grke


__________________________, ___________________________, __________________________

2. Objasnite sljedee pojmove


Eupatridi:
______________________________________________________________________________________________________________

Demokratija:
______________________________________________________________________________________________________________

3. Dopunite reenice

Rezultat ratova koje je vodio Aleksandar Makedonski je


______________

naroda. Tako je nastala nova,

__________________

___________________

kultura Grke sa kulturom

kultura, a razdoblje u kojem je ona

postojala nazivamo _________________ (323-30. pr.n.e.)

Atinom su najprije vladali _______________ da bi umjesto njih vlast preuzelo vijee od 9 lanova, koji su se
zvali ________________. Time je Atina prestala biti _______________, a postala _______________________republika.

4. Poveite pojmove
Atina

bog rata

Ares

boginja mudrosti

Apolon

bog svjetlosti

Hera

boginja braka
PRIPREMA ZA NASTAVNI AS

PREDMET: Historija
RAZRED: VI
DATUM:
REDNI BROJ ASA: 25.
NASTAVNA TEMA: Stari Rim
NASTAVNA JEDINICA: Stari Rim zemlja i stanovnitvo
CILJEVI ASA
1. Obrazovni: Stjecanje znanja o prirodnim i geografskim odlikama Apeninskog poluostrva ,
najstarijim narodima koji su tu ivjeli, uoavanje vanosti rimske civilizacije za razvoj svjetskog
drutva, usvajanje i analiza novih pojmova.
2. Odgojni: Razvijanje kritikog miljenja, isticanje potreba ovjeanstva za stjecanjem novih
saznanja, uvianje stalnog napretka ovjeanstva
3. Funkcionalni: Razvijanje sposobnosti izdvajanja bitnih podataka, razvijenje sposobnosti
uporeivanja i donoenja zakljuaka, razvijanje sposobnosti uoavanja uzrono posljedinih
veza, vjebanje samostalnog rada uenika sa zidnom kartom
TIP ASA: obrada
OBLIK RADA: frontalni, individualni
NASTAVNE METODE: metoda usmenog izlaganja i razgovora, demonstracija, analiza slikovnog
materijala
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: udbenik, radna sveska, zidna karta
ARTIKULACIJA ASA
UVODNI DIO
U uvodnom dijelu uenicima objasniti da e od ovog asa obraivati novu nastavnu oblast
Rim. Nakon toga prikazati i prostorno predstaviti podruje rimske kulture uz pomo zidne karte.
Nakon to su predstavljene prirodne odlike Apeninskog poluotoka-klima, voda, otoci, planine
najaviti temu dananjeg sata.
GLAVNI DIO
-

Apeninski polutok se nalazi u centralnom dijelu Sredozemnog mora. Protee se od Alpa na


sjeveru do Sicilije na jugu sa kojom zajedno ini jednu cjelinu.
Krajem II milenija pr.n.e. Apeninski poluotok naseljavala su razliita indoevropska plemena. Meu
njima najbrojniji su bili Italici (Latini, Umbri, Samniti, Liguri... ) po kojima je Italija kasnije dobila
ime. Pored ovih plemena, na krajnjem sjeveru ivjeli su Gali, na jugu Grci, dok je zapadni dio
srednje Italije bio naseljen Etruanima.
Etruani su uz Grke imali najrazvijeniju kulturu na Apeninskom poluotoku
Latini su bili najpoznatije italsko pleme. ivjeli su u srednjoj Italiji, a osnovali su grad Rim koji e
vremenom pokoriti gotovo itav do tada poznati svijet.

ZAVRNI DIO
Provjeru i sumiranje znanja izvriti kroz nekoliko pitanja. Aktivne ocijeniti. Na kraju zadati zadau.

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS
PREDMET: Historija
RAZRED: VI
DATUM:
REDNI BROJ ASA: 26.
NASTAVNA TEMA: Stari Rim
NASTAVNA JEDINICA: Doba kraljeva Rimska republika
CILJEVI ASA
1. Obrazovni: Stjecanje znanja o dravnom ureenju starog Rima, drutvenoj strukturi rimske
drave, uoavanje vanosti rimskog prava za razvoj drutvenih odnosa, usvajanje i analiza novih
pojmova.
2. Odgojni: Razvijanje kritikog miljenja, razvijanje afirmativnog stava prema civilizacijskim
dostignuima, uvianje stalnog napretka ovjeanstva
3. Funkcionalni:
razvijanje sposobnosti izdvajanja bitnih podataka, razvijenje sposobnosti
uporeivanja i donoenja zakljuaka, razvijanje sposobnosti uoavanja uzrono posljedinih
veza
TIP ASA: obrada
OBLIK RADA: frontalni, individualni
NASTAVNE METODE: metoda usmenog izlaganja i razgovora, demonstracija, analiza slikovnog
materijala
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: udbenik, radna sveska, zidna karta
ARTIKULACIJA ASA
UVODNI DIO
Pripremu uenika za novu nastavnu jedinicu izvriti ponavljanjem gradiva iz prethodne
nastavne jedinice. Pitanja su:
- Gdje se nalazi Apeninski poluotok?
- Koja plemena su naseljavala Apeninski poluotok krajem II milenija pr.n.e.
- Koji je narod uz Grke bio najrazvijeniji na Apeninskom poluotoku?
- Koje su gradove osnovali Grci na krajnjem jugu Italije kako se ta oblast jo zvala?
- Ko su Latini i koji su prostor naseljavali?
GLAVNI DIO
Dvije teorije o osnivanju grada Rima:
- Prema legendi Rim su osnovali blizanci Romul i Rem 753. god. pr.n.e
- Nauka tvrdi da je Rim nastao ujedinjavanjem naselja italskih plemena (Latina i Sabinjana) u VIII
st. pr.n.e
Historija rimske drave dijeli se na:
- doba kraljevstva (753-509 pr.n.e)
- doba carstva (509-31 pr.n.e)
- doba republike (31pr.n.e. -476 n.e)
-

Stanovnitvo se dijelilo na patricije (vladajui sloj aristokracija) i plebejce (obian narodpotinjeni stale)
Prvom rimskom dravom vladali su kraljevi (ukupno 7) uz koje je postojao i Senat sastavljen od
starijeina 300 rodova koliko ih je bilo u Rimu
509. god. pr.n.e. vlast u Rimu preuzima Senat ime je uspostavljena Republika.
Dravom upravljaju konzuli koji su birani na godinu dana.
U sluaju ratne opasnosti neogranienu vlast dobija diktator, ali ne due od 6 mjeseci.
U V st. pr.n.e uvedeni su prvi zakoni poznati kao zakoni 12 ploica.

Uenicima proitati nekoliko izvadaka iz Zakonika dvanaest ploica, a potom proanalizirati iste.
PLOA I.
1. AKO JE NETKO POZVAN NA SUD, NEKA IDE. AKO NE IDE, NEKA (VJEROVNIKU) UZME
SVJEDOKA I NEKA GA UHVATI.
6. AKO SE SPORAZUMIJU (NAGODE), NEKA SE TO OGLASI.
7. AKO SE NE SPORAZUMIJU, NEKA NA FORUMU ILI KOMICIJU PRIJE PODNE UKRATKO
IZLOE SPOR. DOK SE IZLAE, NEKA OBOJICA BUDU PRISUTNI.
8. POSLIJE PODNE NEKA SE O PARNICI ODLUI U KORIST PRISUTNOG.
9. AKO SU OBOJICA PRISUTNA,
(ZA DONOENJE PRESUDE).

NEKA

ZALAZAK

SUNCA

BUDE

KRAJNJI

ROK

PLOA II.
3. KOME SE SVJEDOK NE ODAZOVE, NEKA GA ON TRI DANA PRED KUOM POZIVA.
PLOA VIII.
2. AKO NETKO (NEKOME) PREBIJE UD, PA SE NE NAGODE, NEKA SE (OVOME TO) ISTO
UINI.
4. TKO DRUGOME NANESE OSOBNU POVREDU, NEKA BUDE KANJEN S DVADESET PET
ASA.
12. AKO NETKO NOU KRADE, PA BUDE UBIJEN, NEKA JE S PRAVOM UBIJEN.
ZAVRNI DIO
Otkloniti nejasnoe. Zajedno ponoviti najvanije injenice vezano za lekciju. Aktivne uenike
ocijeniti. Najaviti narednu nastavnu jedinicu.

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS
PREDMET: Historija
RAZRED: VI
DATUM:
REDNI BROJ ASA: 27.
NASTAVNA TEMA: Stari Rim
NASTAVNA JEDINICA: Prodor Rima na Sredozemno more
CILJEVI ASA:
1. OBRAZOVNI: Stjecanje znanja o organizaciji i odlikama rimske vojske, uoavanje uzroka i toka
rimskih osvajanja do II st. pr.n.e., usvajanje i analiza novih pojmova.
2. ODGOJNI: Razvijanje kritikog stava prema osvajakim ratovima, historijskim dogaajima i
linostima, razvijanje radnih navika.
3. FUNKCIONALNI: Vjebanje snalaenja u vremenu i prostoru, razvijanje sposobnosti uoavanja
uzrono-posljedinih veza, vjebanje analize slikovnog materijala, razvijanje sposobnosti
usmenog izlaganja uenika, izdvajanja bitnih podataka
TIP ASA: Obrada nove nastavne jedinice
NASTAVNE METODE: dijaloka, monoloka, metoda demonstracije, tekst metoda
NASTAVNA SREDSTVA: udbenik, karta, grafoskop, slike, kreda, tabla, nastavni listii.
OBLICI RADA: frontalni, individualni
ARTIKULACIJA ASA
Napomene!
Ovaj model pripreme asa je u svom sadraju asimilirao pet podnaslova:
Rimska vojska
Vojna disciplina
Osvajanje Apeninskog poluotoka
Punski ratovi
Trei Punski rat i Rimska osvajanja na Istoku
Uenici su ve od ranije podijeljeni u grupe. Svaka grupa je dobila, kao radni materijal,
flomastere, i grafofoliju na kojoj su ve od ranije predstavljene slijepe karte, Rimski legionar i slino
to je potrebno dovriti u glavnom dijelu asa.. Uenici e u toku prezentacije svojih odgovora
postavljati grafofoliju na grafoskop uz pomo ega e obrazlagati svoje odgovore.
UVODNI DIO
Uvod u lekciju obraditi kroz igru u cilju stvaranja oputenije atmosfere i oslobaanja
uenika od treme. (biranje depova sa pitanjima pri emu je nastavnik ranije pripremio
platno s depovima).U izvlaenju pitanja uestvuju uenici koji ujedno postavljaju pitanja i
prozivaju nekog od uenika da odgovori na pitanje.
Zadaci za ponavljanje sakriveni u depovima: Kratka pitanja i kratki odgovori:
1. Kad je i kako je nastao stari Rim?
Stari Rim je nastao 753. godine pr.n.e, a postoje dvije teorije o njegovom nastanku. Prema
prvoj teoriji grad Rim su osnovala Braa Romul i Rem. Po toj teoriji u toku izgradnje izmeu njih je
izbila svaa u kojoj je Romul ubio Rema i tako postao prvim vladarem novoosnovanog grada koji je
kasnije po njemu dobio ime Roma, odnosno Rim.

2. Kako dijelimo historiju starog Rima?


Prema nainu vladavine i dravnom ureenju koje se mijenjalo, historija Rima se moe podijeliti
na 3 dijela:
1. doba kraljevstva ( od 753. 509. god. pr.n.e. )
2. doba republike ( 509. do 31. god. pr.n.e )
3. doba carstva ( 31. god. pr.n.e. 476. god. n.e. )
3. Kako se dijelilo stanovnitvo u Rimu, objasni?
Stanovnitvo u Rimu se dijelilo na patricije i plebejce. Patriciji su bili privilegovani sloj drutva tj.
pretstavljali su rimsku aristokraciju. Potjecali su od starosjedilaca, osnivaa Rima i bili podijeljeni na
300 rodova. lanovi tih rodova inili su " rimski narod ", koji je raspolagao svim politikim pravima i u
ijim rukama je bila sva vlast. Preostalo slobodno stanovnitvo, nazivalo se plebs, to u prijevodu
znai " prosta svjetina." Plebejci su bili trgovci i zanatlije koji su se doselili iz drugih krajeva, kao i
pripadnici pokorenih plemena. Oni nisu imali pravo na vrenje dravne slube, ali su, kao i patriciji,
morali sluiti u vojsci. Nejednak poloaj u pravima, a jednak u dunostima navodio ih je na stalne
pobune i traenje istih prava s patricijima.
4. Nabroj plemena koja su naseljavala Apeninsko poluostrvo?
Krajem II milenija pr.n. e. Apeninski poluotok naseljavala su razliita indoevropska plemena.
Meu njima najbrojniji su bili Italici (Latini, Umbri, Samniti, Liguri... ) po kojima je Italija kasnije
dobila ime. Pored ovih plemena, na krajnjem sjeveru ivjeli su Gali, na jugu Grci, dok je zapadni dio
srednje Italije bio naseljen Etruanima.
5. Meu Italskim plemenima koje pleme se posebno isticalo i po emu?
Meu italskim plemenima posebno se isticalo pleme Latina koje je naseljavalo prostor juno od
rijeke Tiber ( pokrajina Lacij ). Govorili su latinskim jezikom, a od Grka su preuzeli pismo, preuredili
ga i stvorili latinski alfabet. Latini su osnovali i grad Rim koji e vremenom pod svoju vlast
postepeno staviti naprije Italiju, a onda i gotovo itav do tada poznati svijet.

Najava teme: Danas emo govoriti o irenju Rima,njegovom osvajanju susjednih podruja i
prodoru na Sredozemno more. Napiite naslov: Prodor Rima na Sredozemno more.
GLAVNI DIO
Uenici sjede rasporeeni po grupama (pet grupa).
1. grupa obrauje podnaslov Rimska vojska.
Dobili su grafofoliju na kome se nalazi rimski legionar na kojem je potrebno oznaiti dijelove
njegove opreme i plakat na kojem e pisati svoje teze.
-

Rimski vojnik je bio svaki slobodan rimski graanin od 18. do 46. godine ivota
Legija osnovna vojna jedinica rimske vojske (3000 6000 vojnika)

2. grupa obrauje podnaslov: Vojna disciplina.


Dobili su plakat i grafofoliju na kojoj je predstavljena sveana povorka. Voa grupe prilikom
izlaganja plakat sa tezama e okaiti magnetom na tablu dok e grafofoliju staviti na grafoskop
i istim se sluiti po potrebi.
-

U rimskoj vojsci je vladala stroga disciplina

Decimiranje kazna za neposluh gdje bi svaki deseti bio pogubljen


Trijumf sveana kolona kroz Rim vojske koja bi pobijedila u nekom ratu.

3. grupa obrauje podnaslov: Osvajanje Apeninskog poluotoka


Dobili su plakat i grafofoliju na kojoj je prikazano osvajanje Apeninskog poluotoka. Voa grupe
prilikom izlaganja plakat sa tezama e okaiti magnetom na tablu dok e grafofoliju staviti na
grafoskop i istim se sluiti po potrebi.
-

Osvajanje Italije od strane Rimljana trajalo je od 5. do 3. stoljea pr.n.e.


Pirova pobjeda pobjeda sa puno gubitaka

Zajedno sa uenicima ponoviti najvanije injenice vezane za prva tri podnaslova. Postaviti im nekoliko
pitanja.

4. grupa obrauje podnaslov: Punski ratovi.


Dobili du plakat i grafofoliju na kojoj je prikazana Italija i Kartagina u doba Punskih ratova.
Voa grupe prilikom izlaganja plakat sa tezama e okaiti magnetom na tablu dok e grafofoliju
staviti na grafoskop i istim se sluiti po potrebi.
-

Punski ratovi ( 264 146. god. pr.n.e. ) ratovi izmeu Rima i Kartagine
U I Punskom ratu Rimljani osvojili Siciliju, Sardiniju i Korziku
Nakon II Punskog rata Rim je postao najmonija drava Zapadnog sredozemlja
Hanibal-Kartaanski vojskovoa

Nakon to grupa zavri izlaganje i uenici prepiu najvanije teze. Kratko pustiti film o Hanibalu
(manji insert)

5. grupa obrauje podnaslove: Trei punski rat i Rimska osvajanja na istoku.


Dobili du plakat i grafofoliju na kojoj je prikazano irenje Rimskog carstva. Voa grupe prilikom
izlaganja plakat sa tezama e okaiti magnetom na tablu dok e grafofoliju staviti na grafoskop
i istim se sluiti po potrebi.
-

Trei punski rat okonan je potpunim slomom i unitenjem Kartagine


Divide et impera (zavadi pa vladaj) osnovni princip spoljne politike Rima
Osvojeni: Balkan, Mala Azija, Sirija i Egipat

Zajedno sa uenicima ponoviti najvanije injenice vezane za prva tri podnaslova. Postaviti im nekoliko
pitanja.

ZAVRNI DIO
-

Podijeliti nastavne listie i odrediti vremenski rok za njihovu izradu od 5 minuta.

Nakon toga iste pokupiti i nekoliko ocijeniti.

Dati zadau.

Uputiti uenike na dodatnu literaturu.

Najaviti narednu nastavnu jedinicu

PLAN TABLE
PRODOR RIMA NA SREDOZEMNO MORE

Rimski vojnik je bio svaki slobodan rimski graanin od 18. do 46. godine ivota
Legija osnovna vojna jedinica rimske vojske (3000 6000 vojnika)

U rimskoj vojsci je vladala stroga disciplina


Decimiranje kazna za neposluh gdje bi svaki deseti vojnik bio pogubljen
Trijumf sveana kolona kroz Rim, vojske koja bi pobijedila u nekom ratu.

Osvajanje Italije od strane Rimljana trajalo je od 5. do 3. stoljea pr.n.e.


Pirova pobjeda pobjeda sa puno gubitaka

Punski ratovi ( 264 146. god. pr.n.e. ) ratovi izmeu Rima i Kartagine
Hanibal-Kartaanski vojskovoa

Trei punski rat okonan je potpunim slomom i unitenjem Kartagine


Divide et impera (zavadi pa vladaj) osnovni princip spoljne politike Rima
Osvojeni na istoku: Balkan, Mala Azija, Sirija i Egipat

PRILOG 1

oprema
kaciga (cassis = metalna, gaeal
= kona); tit (scutum; drven,
presvuen koom i okovan mjeu s
ispupenjem); oklop (lorica; od
metalnih traka ili karika);
koplje (pilum = lako, s dugim
metalnim iljkom koji se odlomi pri
udarcu, i hasta = teko); ma (gladius;
s vremenom se skratio i zailjio);
bode (pugio)
lukovi i strijele pripadaju
pomonim etama; prake nose
siromani
Odjea
Sagum = ratna kabanica,
etverokutna, kopa se na desnom
ramenu (paludamentum = ratna
grimizna kabanica za vojskovoe)
Calligae = kone sandale ili
cipele pletene od remenja sa eljeznim
avlima
Braccae = hlae, zbog
praktinosti preuzete od sjevernjakih
naroda

Rimski legionar

Rimski konjanik

Balista je drvena
sprava za bacanje projektila,
obino dugakih strijela ili tekih
kugli. Najvee sprave ove
vrstesu mogle precizno da bace
teret do 27 kilograma teine na
razdaljinu od 450 metara.

Strijelac baca koplja

katapult ( balista ) - rimska artiljerija

PRILOG 2

Formacija u klin

Formacija zvana kornjaa

PRILOG 3

DISCIPLINA U RIMSKOJ VOJSCI

Disciplina u rimskoj vojsci je imala poseban znaaj. U pohodu vojnik je bio u potpunosti potinjen
svome starijeini. Disciplina je odravana strogim kaznama. Komandant vojske, mogao je po svom
nahoenju da podvrgne krivca smrtnoj kazni. U zavisnosti od poinjenog prekraja; lijenost, spavanje
na dunosti, bijeg iz borbe, ugroavanje jedinice naputanjem straarskog mjesta, bijeg ili pobuna cijele
jedinice, primjenjivale su se i razliite tjelesne ili smrtne kazne. Tu su spadali, spavanje izvan logora,
najloija hrana, smrtna kazna batinjanjem, smrtna kazna kamenovanjem i desetkovanje ( decimatio ).
Tu su jo odbitak od plae, oduzimanje ina, produljenje slube i neasni otpust.
Ali, disciplinu nisu odravale samo kazne. Rimska se vojska sastojala od slobodnih ljudi,
zainteresovanih za pobjedu nad neprijateljem, jer se radilo o odbrani rodnog grada ( kao to je to bilo
za vrijeme galske najezde ili rata s Pirom ) ili pak o osvajanju novih zemljita za njive i panjake.
U rimskoj vojsci pored kazni postojale su i nagrade. Napredovanje u hijerarhiji, javna pohvala,
odlija: narukvice, ogrlice, medalje, zastave i koplja za asnike, te najvrednije: vijenci ( zlatni ili od
hrastovog lia ).
Vojskovoa koji bi dobio rat sa spoljnim neprijateljem, sticao je pravo na trijumf, kako se zvala
sveana povorka, u kojoj je s lovorovim vijencem i u purpurnoj, zlatom ukraenoj togi na kolima ulazio u
Rim, praen pobjednikom vojskom.

Prikaz trijumfalne povorke u Rimu

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS
PREDMET: Historija
RAZRED: VI
DATUM:
REDNI BROJ ASA: 28.
NASTAVNA TEMA: Stari Rim
NASTAVNA JEDINICA: Stari Rim od nastanka do prodora na Sredozemno more
CILJEVI ASA
1. Obrazovni: Sistematizacija znanja steenog u nastavnim jedinicama: Stari Rim zemlja i
stanovnitvo; Doba kraljeva, rimsak republika; Prodor Rima na Sredozemno more
2. Odgojni: Razvijanje kritikog stava, evaluacija znanja, razvijanje afirmativnog stava prema uenju
u kontinuitetu, poticanje razvoja vlastitih stavova
3. Funkcionalni: Vjebanje snalaenja u vremenu i prostoru, vjebanje snalaenja na zidnoj karti,
razvijanje sposobnosti izdvajanja bitnih sadraja
TIP ASA: ponavljanje
OBLIK RADA: individualni
NASTAVNE METODE: metoda razgovora, rjeavanje zadataka
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: udbenik, radna sveska, zidna karta
ARTIKULACIJA ASA
UVODNI DIO
Uenike pripremiti za as ponavljanja isticanjem nastavnih sadraja koji e biti obuhvaeni ovim
nastavnim satom.
GLAVNI DIO
Uenike podijeliti u parove. Parove odrediti prema rasporedu uenika u klupama. Svaki par e
dobiti zadatak na nastavnom listiu sa zadatkom da zajedno na njega odgovore. Prilikom rada uenici
ne smiju koristiti udbenik. Nakon isteka predvienog vremena, uenci sa zadatkom broj jedan prvi
odgovaraju, a potom prozivaju sljedei broj i odreuju ko e u paru da odgovora.
Prilikom obrazlaganja svojih odgovora uenici se trebaju sluiti i kartom. Po potrebi davati
dodatna pojanjenja.
ZAVRNI DIO
U zavrnom dijelu asa ocijeniti uenike koji su se najvie istakli. Najaviti narednu nastavnu jedinicu.

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS
PREDMET: Historija
RAZRED: VI
DATUM:
REDNI BROJ ASA: 29.
NASTAVNA TEMA: Stari Rim
NASTAVNA JEDINICA: ivot i vjerovanje starih Rimljana
CILJEVI ASA
1. Obrazovni: Stjecanje znanja o izgledu grada Rima, njegovom ivotnom i radnom prostoru,
drutvenim razlikama, poloaju robova te najstarijim oblicima rimskog vjerovanja.
2. Odgojni: Razvijanje pozitivnog stava prema razliitim kulturama i njihovim dostignuima, razvijanje
osjeaja tolerancije prema razliitim narodima i vjerovanjima
3. Funkcionalni: vjebanje snalaenja u vremenu i prostoru, razvijanje sposobnosti uoavanja
uzrono-posljedinih veza, vjebanje samostalnog opisivanja slikovnih izvora, razvijanje
sposobnosti izdvajanja bitnih podataka.
TIP ASA: obrada
OBLIK RADA: frontalni, individualni
NASTAVNE METODE: monoloka metoda, dijaloka metoda, demonstracija, analiza slikovnog
materijala
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: udbenik, radna sveska, zidna karta
ARTIKULACIJA ASA
UVODNI DIO
-

Ko je osnovao grad Rim?


Koje italsko pleme je ivjelo na tom prostoru?
Od koga su oni preuzeli kulturu i mnoge druge obiaje?
Kako se dijelilo stanovnitvo Rima?
Jesu li oni bili ravnopravni?

GLAVNI DIO
Grad Rim i stanovnitvo
Svaki pasus podnaslova grad Rim, ivotni i radni prostor proitat e glasno po jedan uenik. Zatrait emo da izgled
rimskog grada i nain ivota njegovih stanovnika uporede sa dananjim gradom i ivotom u njemu

Forum glavni gradski trg gdje su se okupljali stanovnici Rima


Najei tip rimske kue bio je domus, s unutranjim nenatkrivenim dvoritem atrijem. U njoj su
ivjeli bogatiji graani Rima.
Insule gradski blokovi za siromanije graane.
Stari Rimljani su gradili i kanalizacije, akvadukte (vodovode), mostove i ceste
Propadanje seljaka i stvaranje velikih zemljinih posjeda latifundije
Nova podjela drutva: nobili bogati i proleteri siromani sloj drutva
Poloaj robova bio je jako teak. Gospodar je roba mogao ubiti, a da za to nikome nije odgovarao.

Vjera
Podnaslov Vjera starih Rimljana obradit emo kombinacijom rada s tekstom i analize slikovnog materijala. Uputit emo
uenike da nacrtaju tabelu u koju e unositi imena i atribute rimskih bogova. Ovu tabelu uenici e rjeavati konstantno
tijekom uenja nastavne cjeline ivot i vjerovanje starih Rimljana kod kue za domau zadau. Naime cilj ove nastavne
jedinice nije da u jednom satu uenici upamte sve rimske bogove, ve upoznavanje s vjerovanjima Rimljana. Rimski
panteon uenici e postupno upoznavati tijekom uenja nastavne cjeline. Nastavnik e nacrtati na plou ili pokazati na
grafofoliji kako tabela treba izgledati. Zatrait emo takoer da u posljednji stupac tabele upiu imena grkih bogova s istim
atributima.

Najstariji oblik rimske religije bio je animizam (mali kipovi lari i penati)

Pod grkim uticajem poeli su svoje boanstva predstavljati u ljudskom obliku i poistovjeivati sa
bogovima Grka.
Jupiter (Zeus) vrhovno boanstvo, Junona (Hera) zatitnica braka, Minerva (Atena) boginja
mudrosti, Mars (Ares) bog rata, Venera (Afrodita) boginja ljubavi, Merkur (Hermes) bog
trgovine, Neptun (Posejdon) bog mora

ZAVRNI DIO
Otkloniti nejasnoe. Zajedno ponoviti najvanije injenice vezano za lekciju. Aktivne uenike
ocijeniti. Najaviti narednu nastavnu jedinicu.

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS
PREDMET: Historija
RAZRED: VI
DATUM:
REDNI BROJ ASA: 30.
NASTAVNA TEMA: Stari Rim
NASTAVNA JEDINICA: Kraj Rimske republike
CILJEVI ASA
1. Obrazovni: Upoznavanje sa pokuajem reformi brae Grah, stjecanje znanja o poloaju robova i
njihovim ustancima, stjecanje znanja o vojnim reformama u Rimskoj republici, upoznavanje uenika
sa uzrocima, tokom i rezultatima graanskih ratova u Rimu, stjecanje znanja o uzrocima koji su
doveli do formiranja prvog i drugog trijumvirata, uoavanje vanosti historijskih linosti Gaja Julija
Cezara i Oktavijana Avgusta, usvajanje i analiza novih pojmova.
2. Odgojni: razvijanje kritikog miljenja, razvijanje stavova o vrijednostima drutva ravnopravnih
graana, o vrijednostima tolerancije i mirnog rjeavanja suprotnosti.
3. Funkcionalni:
Razvijanje sposobnosti izdvajanja bitnih podataka, razvijanje sposobnosti
uporeivanja i donoenja zakljuaka,
TIP ASA: obrada
OBLIK RADA: frontalni, individualni
NASTAVNE METODE: monoloka metoda, dijaloka metoda, demonstracija, analiza slikovnog
materijala
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: udbenik, radna sveska, zidna karta
ARTIKULACIJA ASA
UVODNI DIO
Pripremu uenika za novu nastavnu jedinicu izvriti ponavljanjem gradiva sa prethodnih asova.
Mogua pitanja za ponavljanje:
-

Kako je bila organizovana rimska vojska?


Navedite rimska osvajanja u III i II stoljeu pr.n.e.
Koji su uzroci doprinijeli pojavi krize u rimskoj dravi?

GLAVNI DIO
-

Braa Tiberije i Gaj Grah pokuali su izvriti agrarnu reformu koja je podrazumijevala ograniavanje
veliine zemljinih posjeda. Cilj je bio da se viak zemlje podijeli siromanim graanima kako bi se
ponovo dobili seljaci koji su inili stub rimske vojske. Zbog otpora nobila, oba brata su ubijena.
73-71. godine pr.n.e ustanak robova pod vodstvom Spartaka koji je u krvi uguen.
Konzul Gaj Marije vojnom reformom u I stoljeu pr.n.e uvodi profesionalnu vojsku.
Kako bi zatitili svoje posjede bogati zemljoposjednici (optimati) zagovaraju uvoenje diktature
(negraniene vladavine pojedinca)
Vojskovoa Sula 82. godine pr.n.e. postaje doivotni diktator.
60. godine pr.n.e Prvi trijumvirat (Kras, Pompej i Cezar)
Cezarova diktatura i njegovo ubistvo u Senatu 44. god. pr.n.e.
43. godine pr.n.e Drugi trijumvirat (Marko Antonije, Lepid i Oktavijan)
Ubrzo su meu trijumvirima izbili sukobi koji su okonani 31. godine pr.n.e pobjedom Oktavijana.
Republika je ukinuta, a uspostavljeno Rimsko carstvo.

ZAVRNI DIO
Otkloniti nejasnoe. Zajedno ponoviti najvanije injenice vezano za lekciju. Aktivne uenike
ocijeniti. Najaviti narednu nastavnu jedinicu.

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS
PREDMET: Historija
RAZRED: VI
DATUM:
REDNI BROJ ASA: 31.
NASTAVNA TEMA: Stari Rim
NASTAVNA JEDINICA: Rimsko carstvo, kranstvo
CILJEVI ASA
1. Obrazovni: Stjecanje znanja o dobu Oktavijanove vladavine, stjecanje znanja o daljem razvoju
Rimskog carstva, upoznavanje uenika sa nastankom i razvojem kranstva
2. Odgojni:
Razvijanje kritikog miljenja, razvijanje afirmativnog stava prema civilizacijskim
dostignuima Rimljana, razvijanje pozitivnog stava prema razliitim kulturama i njihovim
dostignuima, razvijanje osjeaja tolerancije prema razliitim narodima i vjerovanjima
3. Funkcionalni: vjebanje snalaenja na zidnoj karti, vjebanje snalaenja u vremenui prostoru,
vjebanje samostalnog opisivanja slikovnih izvora, razvijanje sposobnosti uoavanja uzronoposljedinih veza.
TIP ASA: obrada
OBLIK RADA: frontalni, individualni
NASTAVNE METODE: monoloka metoda, dijaloka metoda, demonstracija, analiza slikovnog
materijala
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: udbenik, radna sveska, zidna karta
ARTIKULACIJA ASA
UVODNI DIO
Pripremu uenika za novu nastavnu jedinicu izvriti ponavljanjem gradiva sa prethodnih asova.
Mogua pitanja za ponavljanje:
-

Kako je Gaj Marije obnovio snagu rimske vojske?


Zbog ega dolazi do graanskih ratova u Rimu?
Po emu je poznat Gaj Julije Cezar?
Opiite stanje u rimskoj dravi u vrijeme djelovanja Drugog trijumvirata
ta predstavlja 31. godina pr.n.e. u rimskoj historiji?

GLAVNI DIO
Rimsko carstvo
-

Oktavijan je vladao od 31. godine pr.n.e do 14. godine n.e.


Oblik vladavine koje je uveo Oktavijan naziva se Principatom
Oktavijan je formirao dvorsku gardu pretorijance
Njegovo doba se smatra zlatnim dobom Rima
Za vrijeme vladavine careva Trajana i Hadrijana Rimsko carstvo dostie vrhunac svoje moi
Rimsko carstvo se protezalo do Atlantika do Irana
Nakon njihove vladavine mo carstav poinje opadati

Kranstvo
-

Jevreji su irili vjerovanje u spasitelja (mesiju) iz ega se razvila nova religija kranstvo
Ono se javlja u I stooljeu, a iri ga Isus Krist
Uprkos velikim progonima kranstvo se brzo proirilo
Car Konstantin je Milanskom ediktom 313. godine proglasio kranstvo slobodnom religijom
Car Teodosije je 391. godine Kranstvo proglasio dravnom i jedino dozvoljenom religijom u
rimskom carstvu

Pad Zapadnog rimskog carstva


-

Posljednji veliki rimski car je bio Konstantin. On gradi novu prijestolnicu-Konstantinopolj (Carigrad)
Car Teodosije je 395. godine podijelio carstvo na Istono i Zapadno
Pod pritiskom Huna krajem IV stoljea Barbarska plemena Germana (Vizigota, Vandala,
Ostrogota) prodiru na teritoriju Rimskog carstva
Posljednjeg rimskog cara Romula Augustula je 476. godine zbacio germanski plaenik Odoakar
ime je Zapadno rimsko carstvo restalo postojati.
Ta godina se uzima kao granica izmeu starog i srednjeg vijeka.
Istono rimsko carstvo pod imenom Bizantija je opstalo i u srednjem vijeku.

ZAVRNI DIO
Otkloniti nejasnoe. Zajedno ponoviti najvanije injenice vezano za lekciju. Aktivne uenike
ocijeniti. Najaviti narednu nastavnu jedinicu.

HISTORIJSKI IZVOR
OPIS HUNA
Mongolski narod Huna provalio je u Europu potkraj IV. stoljea. Glas o njihovoj okrutnosti irio se
daleko ispred njih. Njihove obiaje, odvratne rimskom mentalitetu, opisao je posljednji veliki rimski
povjesniar Amijan Marcelin. Usporedite odjeu i higijenske navike Huna s rimskim obiajima.
Narod Hunski, malo poznat u starim spomenicima, boravei tamo od movare Meotske k
Ledenom oceanu, prelazi svaku mjeru divljatva. Maloj djeci ve od roenja brazdaju eljezom obraze,
kako bi oiljci odmah dlaku unitili, te e djeca odrasti golobrada bez ikakve krasote, a slina kopcima.
Svima su krupni i vrsti udovi, uz jake potiljke; po irini ljudske su nakaze, rekao bih ivine su dvonoge
ili neotesani kakvi likovi od drveta, to se kao prisloni na mostove naprave.
U ljudskoj nemiloj spodobi tako su surova iv-ljenja da ne trebaju ni vatre niti zainjenog jela, ve
im je hrana divlje korijenje i kakvegod ivotinje sirovo meso, koje e oni meu stegnima svojim i
konjskim leima kako-tako osuiti. Pod krovom od kue ne stoje nikad, nego se klone kua, kano
grobova od ljudi; i nije nai kod njih kolibe, trskom makar pokrivene. Skiui se po brdima i umama, od
povoja ve su navikli podnositi mraz, glad i e. Nee pod krov ui, ve ako ih nagna prijeka potreba,
jer pod krovom ne cijene se sigurnima.
Oblae se u lanenu odjeu ili u kouhe od koica puhovih, i nemaju jednu odjeu po kui a drugu
vani; niz vrat obuenu tuniku, kad jednom izgubi boju, sve dotle nee izmijeniti, dok, trunui dugo, sama
se u dronjke ne raspadne. Glavu pokrivaju krljacima zavinutih krila i runjave noge oblau kozinom;
njihova obua se ni na kakav kalup ne stavlja, te slobodnome koraku smeta. Zbog toga malo su
podobni za pjeake bojeve; naprotiv kao prikovani su za vrste, ali rune konje, a gdjekad na enski
sjede na njima i opremaju poslove.
Na konjima, po danu i po noi, svak u ovom narodu kupuje i prodaje, uzima jelo i napitak, a kad
se paripu na tanki vrat nagne, uljuljat e se u produeni drijem, ak i do sanje mnogovrsne. I kad je
ureeno vijee o stvarima ozbiljnim, oni onako jau svi na zajedniko raspravljanje. Njih ne tjera
strogost kraljevska, nego su zadovoljni neureenim vodstvom svojih boljara, pod kojima sve razbiju na
to naiu. Navaljuju iznenada, i gomile jedna za drugom nasru u boj s raznom a stranom vikom. A
kako su prebrzi te iznebuha udaraju, tako se prijeko i navalice raspruju nepolomljeni, pa ratrkani tre,
koljui i tamo i amo; kad prodru u utvrdu, kad tabor neprijateljev oplijene, od velike ih brzine njihove ne
vidi.
Lako e ih proglasiti za borce od svih najljue zato to se izdaleka tuku streljivom od vrstih
kostiju, udnom vjetinom zailjenih poput strelice s vrkom eljeznim, dok se izbliza bezobzirno tuku
maem; a kad neprijatelj pazi na udare, drugom e ga rukom omotati konopcem i, omotavi udove
njegova tijela, oduzeti mu snagu da jae ili da korak mie. Nitko od njih ne ore niti se ikad ralice
dohvaa, jer su svi bez stalnog naselja, bez ognjita i zaklona, bez postojanog poretka; uvijek slini
bjeguncima lutaju s kolima u kojima borave i gdje im ene pletu tamnu odjeu i djecu, dok ne dorastu,
hrane. U primirju su nevjerni, nestani; trepeu pri svakom vjetru nove nade, svom duom se podaju
goropadnoj bjesnoi. Osvojila ih je neizmjerna pouda za zlatom. Tako su nestalni da ponekad u isti
dan po vie puta od saveznika svojih otpadaju [] Ovaj hitri i neukroeni ljudski rod, zagrijan pustom
pohlepom za plijenom po tuini, preko pljake i pokolja svojih susjeda doprije do Alana.
[Am. Marcelin, Rerum gestarum libri u: unji, Hrestomatija, 39-40]

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS
PREDMET: Historija
RAZRED: VI
DATUM:
REDNI BROJ ASA: 32.
NASTAVNA TEMA: Stari Rim
NASTAVNA JEDINICA: ivot i vjerovanje starih Rimljana: Kraj Republike; Rimsko carstvo,
kranstvo
CILJEVI ASA
1. Obrazovni: Sistematizacija znanja steenog u nastavnim jedinicama: ivot i vjerovanje starih
Rimljana; Kraj Rimske republike; Rimsko carstvo Kranstvo
2. Odgojni:
razvijanje afirmativnog stava prema razliitim narodima i kulturama, razvijanje
afirmativnog stva prema uenju u kontinuitetu, poticanje razvoja vlastitih stavova
3. Funkcionalni: Razvijanje sposobnosti izdvajanja bitnih podataka, razvijanje sposobnosti
uporeivanja i donoenja zakljuaka, razvijanje sposobnosti uoavanja uzrono-posljedinih veza.
TIP ASA: ponavljanje
OBLIK RADA: individualni
NASTAVNE METODE: dijaloka metoda,
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: radna sveska, zidna karta
ARTIKULACIJA ASA
UVODNI DIO
Uenike pripremiti za as ponavljanja isticanjem nastavnih sadraja koji e biti obuhvaeni ovim
nastavnim satom.
GLAVNI DIO
Uenici e ponavljati gradivo kroz igru i pitanja koja e sami pripremiti. Dati odreeno vrijeme
uenicima da samostalnim radom pripreme pitanja iz nastavnih jedinica koje se ponavljaju. Nakon
isteka predvienog vremena zapoeti igru. Igra poinje da ja osmislim pitanje i bacim lopticu. Uenik
koji je uhvatio lopticu treba prvo da odgovori na pitanje a potom postaviti svoje pitanje i dobaciti lopticu
nekom drugom ueniku koji bi imao isti zadatak. Tokom igre neki od uenika bi mogao da izae i neki
odgovor objasni na karti. Ukoliko bude trebalo ja u da pojasnim jo neto da upotpunim odgovore
uenika.
U drugom dijelu asa emo analizirati pisani historijski izvor iz historijske itanke na osnovu
kojeg moemo saznati jo vie o navedenim temama
ZAVRNI DIO
U zavrnom dijelu asa analizirati stepen usvojenog znanja. Ocijeniti uenike koji su se najvie istakli.

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS
PREDMET: Historija
RAZRED: VI
DATUM:
REDNI BROJ ASA: 33.
NASTAVNA TEMA: Stari Rim
NASTAVNA JEDINICA: Rimska kultura, Antika kultura na prostoru Bosne i Hercegovine
CILJEVI ASA
1. Obrazovni: Stjecanje znanja o kulturi rimske drave te antikoj kulturi na prostoru Bosne i
Hercegovine, uoavanje vanosti rimske civilizacije za razvoj svjetskog drutva, stjecanje znanja o
vanosti graditeljske batine
2. Odgojni: razvijanje pozitivnog stava prema razliitim kulturama i njihovim dostignuima, razvijanje
estetskih vrijednosti
3. Funkcionalni: vjebanje snalaenja u vremenu i prostoru, razvijanje sposobnosti uoavanja
uzrono posljedinih veza, vjebanje samostalnog opisivanja slikovnih izvora, razvijanje
sposobnosti izdvajanja bitnih podataka
TIP ASA: obrada
OBLIK RADA: frontalni, individualni
NASTAVNE METODE: monoloka, dijaloka, demonstracija, analiza slikovnog materijala
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: udbenik, radna sveska, zidna karta
ARTIKULACIJA ASA
UVODNI DIO
Pripremu uenika za novu nastavnu jedinicu izvriti ponavljanjem gradiva sa prethodnih asova
koje je vezano za ovu nastavnu jedinicu.
Uvod u nastavnu jedinicu mogue je izvriti i tako to e nastavnik provjeriti kako su rijeeni
zadaci iz radne sveske.
GLAVNI DIO
Uenike podijeliti u 6 grupa. Svaka od grupa e imati poseban zadatak. Svakoj grupi dodatnim
pojanjenjima pomoi organizovati rad. Po jedan od uenika iz svake grupe e imati zadatak da izlae
njihov rad, a drugi da u kratkim tezama predstavi na tabli.
Rimska kultura
1. grupa e obraditi podnaslove: Arhitektura i graditeljstvo te kiparstvo
2. grupa: knjievnost i nauka
3. grupa: antika kultura
Antika kultura na prostoru dananje Bosne i Hercegovine
4. grupa: Grki utjecaj
5. grupa: Rimski utjecaj; Dalmacija i Panonija
6. grupa: Kultura
Za vrijeme rada, obilaziti grupe, provjeriti podjelu rada i razumijevanje zadataka te pomoi u izradi teza.
U drugom dijelu asa uenici e po grupama prezentirati svoja saznanja o zadatim temama.
Prilikom izlaganja uenici iz iste grupe mogu se meusobno kontrolisati i dopunjavati.
ZAVRNI DIO
Otkloniti nejasnoe. Zajedno ponoviti najvanije injenice vezano za lekciju. Ocijeniti najaktivnije
uenike i grupe. Najaviti narednu nastavnu jedinicu.

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS
PREDMET: Historija
RAZRED: VI
DATUM:
REDNI BROJ ASA: 34.
NASTAVNA TEMA: Stari Rim
NASTAVNA JEDINICA: Stari Rim
CILJEVI ASA
1. Obrazovni: Utvrivanje znanja steenog u nastavnoj temi: Stari Rim
2. Odgojni: evaluacija znanja
3. Funkcionalni: primjena steenog znanja
TIP ASA: pismena provjera znanja (test)
OBLIK RADA: individualni
NASTAVNE METODE: rjeavanje zadataka
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: testovi sa zadacima
ARTIKULACIJA ASA
UVODNI DIO
Pripremiti uenike za as sistematizacije gradiva. Testove umnoiti tako da svaki uenik dobije
svoj test. Uenike upoznati sa vrstom zadataka i odgovorima koji se od njih oekuju.
GLAVNI DIO
-

Uenici rjeavaju pripremljene testove


Odrediti vremenski rok za njihovu izradu

ZAVRNI DIO
Zajedniki, frontalnom metodom odgovoriti na sva pitanja navedena u testu.

PRIPREMA ZA NASTAVNI AS
PREDMET: Historija
RAZRED: VI
DATUM:
REDNI BROJ ASA: 35.
NASTAVNA JEDINICA: Sistematizacija gradiva drugog polugodita; zakljuivanje ocjena
1. Obrazovni: sistematizacija znanja steenog u drugom polugoditu
2. Odgojni: evaluacija znanja, razvijanje afirmativnog stava prema uenju u kontinuitetu
3. Funkcionalni: primjena steenog znanja
TIP ASA: sistematizacija
OBLIK RADA: individualni
NASTAVNE METODE: dijaloka metoda,
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: radna sveska, zidna karta
ARTIKULACIJA ASA
UVODNI DIO
Pripremiti uenike za as sistematizacije gradiva. Uenike upoznati sa vrstom zadataka i odgovorima
koji se od njih oekuju
GLAVNI DIO
Uenici rjeavaju pripremljene zadatke. Gradivo moemo provjeriti unosei navedene pojmove u
tablicu koju smo pripremili. Pri tome od uenika oekujem da svoj izbor objasne.
Pojmovi: eklesija, bitka kod Salamine, Aleksandar Makedonski, patriciji, Miron, Eshil, Punski ratovi,
Hanibal, gladijatori, Maratonska bitka, Aristotel, Sula, Perikle, Marko Antonije, Etrurci, apela, eupatridi,
Spartak, Vergilije. Teodosije, Atila, Desidijati, Teuta. Lakedemon, Romul, Senat, Galski ratovi, Cezar,
Isus krist, Oktavijan, Trajan, Baton.
Sparta

Atina

Grki ratovi

Grka kultura

Ostalo

Rimska republika

Rimsko carstvo

Rimski ratovi

Rimska kultura

Iliri

ZAVRNI DIO
Zakljuiti ocjene. Kod zakljuivanja prate se i ocjenjuju svi elementi rada uenika od poetka do
kraja polugodita. Razmotrit u rad svakog uenika pojedinano i na osnovu postignutih rezultata,
aktivnosti i ocjena, uzimajui u obzir kriterije ocjenjivanja zakljuiti konanu ocjenu.