Sadraj

Uvod............................................................................................................................................2
1.

2.

3.

Zrelost ili gotovost djece za polazak u kolu.......................................................................3

1.1.

Pojam zrelosti za kolu.................................................................................................3

1.2.

Gotovost dijeteta za polazak u kolu............................................................................5

etiri pristupa pojmu gotovosti...........................................................................................7

2.1.

Gotovost za kolu kao proies sazrijevanja...................................................................7

2.2.

Gotovost kao rast i socijalno iskustvo..........................................................................7

2.3.

Uticaj teorije L. S. Vigotskog.......................................................................................8

2.4.

Model kumulativnih vjetina........................................................................................8

Vrste zrelosti ili gotovosti..................................................................................................10

3.1.

Fizika zrelost............................................................................................................10

3.2.

Intelektualna zrelost...................................................................................................10

3.3.

Emocionalna zrelost...................................................................................................11

3.4.

Socijalna zrelost..........................................................................................................11

Zakljuak...................................................................................................................................13
Literatura...................................................................................................................................14

Uvod

Sva djeca ne napreduju istim tempom, ni u fizikom, emotivnom, socijalnom a ni u

intelektualnom razvoju. Dijeca istog kalendarskog uzrasta se zato nalaze na razliitim
stupnjevima razvoja. Zato sam kalendarski uzrast dijeteta ne moe i nije jedino mjerilo
zrelosti dijeteta za polazak u kolu. Polazak u kolu bi trebao da podrazumjeva i dijetetovu
zrelosti za uenje i sticanje novih znanja. Svakom roditelju se desilo da je elieo svoje dijete,
u nekom uzrastu da naui neto a da u tome nije uspjevao. Iako je znao da je njegovo dijete
vjeto u reavanju mnogih problemskih situacija i da ne zaostaje od vrnjake grupe djece
ipak je doivavalo neuspehe. Roditelj tada nije bio svijestan da za uenje svakog novog
znanja i vjetine postoji optimalno vrijeme u razvoju dijeteta. To je ono vreme kada je dijete
zrelo, kada posjeduje iskustva koja ine osnovu za sticanje nekog znanja ili vjetine. Dijete je
zato u tome uspeno i povratno ima dodatni motiv da sa tim aktivnostima i nastavi dalje.
Zrelost podrazumjeva zrelost nervnog sistema i organizma u cjelini, na fiziki i fizioloki
razvoj koji omoguava uspjeh.
Nezrelo dijete je ono dijete kod koga vjebanje neke aktivnosti daje male rezultate uz
ulaganje ogromnog truda. To dijete nije dostiglo stvarnu zrelost, zrelost nervnog sistema i
organizma u cjelini. Rezultati uenja i vebanja su mali ili potpuno izostaju i povratno
demotiviu dijete za dalje uenje i vebanje te vetine. Neuspjeh moe da izazove i otpor u
uenju. Dijete moe da povee negativne emocije sa svakim sticanjem novih saznanja zbog
anticipacije sopstvenog neuspjeha.

1. Zrelost ili gotovost djece za polazak u kolu

1.1.

Pojam zrelosti za kolu

Djeca se meusobno razlikuju po sposobnostima prilikom upisa u kolu. Postoje

razlike u zrelosti, iskustvu, motivaciji za uenje, socijalnoj i emocionalnoj zrelosti. Zrelost
dijeteta za polazak u kolu podrazumeva novi, kvalitativni stepen razvoja linosti. To je
termin koji se vie odnosi na bioloki aspekt sazrijevanja, jer rast posmatra iskljuivo kao
bioloki rast i razvoj. Autori zrelost definiu kao nivo psihikog i fizikog razvoja, na osnovu
kojeg se moe pretpostaviti da e dijete u potpunosti moi da zadovolji zahtjeve koji e mu
biti postavljeni u koli. Zrelost dijeteta za polazak u kolu u prvom redu zavisi od njegovog
tjelesnog razvoja i tjelesnog stanja, ono podrazumjeva opte tjelesno stanje i tjelesnu
ishranjenost. Meutim, autori razliito definiu pojam zrelosti za kolu i njen karakter. Pod
zrelou za kolu redovno se razumeva takvo stanje mladog bia, koje njemu doputa da na
osnovi razvojnog nivoa svojih fizikih i psihikih sposobnosti uspeno sudeluje u
organiziranom vaspitno-obrazovnom radu odreene kole.1"
Koh istie kao opte obeljeje zrelosti za kolu sposobnost za obrazovanje u grupi, s
pretpostavkom da uz to kod djeteta postoji stav zainteresovanosti prema obrazovnim
sadrajima, te sposobnost ukljuivanja u rad kole. Biler pak navodi kao bitno obiljeleje zrelost za rad, shvatanje ozbiljnosti rada, sposobnost savladavanja potekoa i privoenje
nekog zadatka zavretku. arlota Biler zrelost za polazak u kolu posmatra kao spremnost
dijeteta da izvri dodjeljene zadatke. Odnosno, ona kae da kad je diijete sposobno za rad,
zrelo je za nastavu"2.
N. Hetzer iznosi da kolska zrelost znai sposobnost dijeteta da moe u zajednici sa
vrnjacima planskim radom usvajati tradicionalna kulturna dobra. Ono mora biti sposobno da
prihvata zadatke, razlikuje igru od rada i poseduje volju za rad, mora biti sposobno da se
ukljui u rad razredne zajednice i, konano, da bude nezavisno od neprekidnog nadzora
roditelja. Stern opet navodi da je dijete zrelo za kolu ako je postiglo takav stepen razvoja u
fizikom i psihikom pogledu, da moe da odgovori zahtevima kole bez ikakvih tetnih
posledica u pogledu svog fizikog i pshikog rasta i razvoja. Ova definicija je ira jer se
pojam zrelosti vezuje uz kolski ivot i rad i organizaciju vaspitno-obrazovnog rada. Kostujak
1 Kamenov, E. (1977): Diskusija povodom okruglog stola posveenoj temi Saradnja vrtia i kole",
Predkolsko dijete, 1, 67 -74.
2 orevi, B. (1968): Zrelost djeteta za polazak u kolu i problem obuke, Nastava i vaspitanje, 3, 265-276.
3

pak smatra da gotovost za sistematsku kolsku nastavu je rezultat meusobne povezanosti

sazrijevanja i uenja, koja u sebe ukljuuje itav niz fiziolokih i psiholokih komponenata.
Ona se karakterie eljom dijeteta da ui, sposobnou dijeteta da regulie svoje ponaanje,
odreenim stepenom radnih sposobnosti i razvoja saznajnih procesa."
Veina istraivaa je saglasna u tome da je dijete zrelo za polazak u kolu onda kada je
u stanju da uspeno savlada odgovarajue vjetine i znanja.
Za Korela zrelost za uenje zavisi od etiri faktora:
1) fiziko zdravlje;
2) emocionalna stabilnost;
3) intelektualni razvoj;
4) prethodno iskustvo u uenju
Tompson postavlja slijedea mjerila gotovosti za uenje:
1) otrina ula;
2) razvijenost opaanja;
3) razvijenost pojmova potrebnih u itanju;
4) ineligencija;
5) emocionalna stabilnost;
6) socijalna razvijenost;
7) fizika razvijenost.
Lote enk-Dancinger postavlja tri elementa za zrelost3:
1) Lina zrelost - da dijete do izvesne mjere ovlada nagonskim impulsima kako bi se
moglo prilagoditi novim socijalnim situacijama. 2) Funkcionalna zrelost - znai djeju
usmerenost ka realistikom shvatanju i razumjevanju, to omoguava poetak kauzalnog i
apstraktnog miljenja i misaonog sintetiziranja. 3) Tjelesna zrelost - predstavlja stanje
3 orevi, B. (1968): Zrelost deteta za polazak u kolu i problem obuke, Nastava i vaspitanje, 3, 265-276.

tjelesnog razvoja koji omoguava da se dijete potini kolskom radu i redu bez nepovoljnog
uticaja na njegovo zdravlje, rast i razvoj.
B. orevi (1968) smatra da zrelost za kolu obuhvata sledee komponente:
1) fiziko zdravlje i fizika zrelost; 2) emocionalna stabilnost; 3) socijalna zrelost; 4)
intelektualna zrelost; 5) ranija iskustva u prethodnom uenju; 6) zainteresovanost (motivaciju)
za uenje.
Pojam zrelosti se ne vezuje iskljuivo za kolu, ve se ona pojavljuje i kao zrelost za
polazak u vrti, za prelazak u srednju kolu, za odlazak na univerzitet, za obavljanje
odreenog posla, zrelost u profesionalnom smislu... Prilikom razmatranja pojma zrelosti za
kolu, moramo imati u vidu sadraje na kojima se zasniva koncepcija date ustanove, jer
razliiti tip kola, odnosno razliiti programi, stavljaju akcenat na razliite aspekte zrelosti. Za
odreenu kolu je bitno da dijete odgovara kriterijumima koje ona postavlja i koje omoguava
da dijete uspeno savlauje dati program, da u skladu sa svojim mogunostima rijeava
zadatke... Stoga, ciljevi i zadaci date kole odreuju tip zrelosti koja se trai od djece.

1.2.

Gotovost dijeteta za polazak u kolu

S obzirom na injenicu da zrelost ima bioloki prizvuk, adekvatniji je termin gotovost.

Gotovost za kolu se odnosi na posjedovanje potrebnih vjetina, znanja, stavova, motivacije i
drugih odgovarajuih osobina koji omoguavaju onome ko eli da ui da maksimalno
profitira od kolske nastave. To su vjetine koje dijete treba da poseduje da bi se nosilo sa
situacijom poduavanja i uenja. Da bi dijete doivjelo pozitivno iskustvo kolovanja, ono
mora biti spremno. Ona podrazumeva stepen razvoja linosti, koji omoguava dijetetu da
uestvuje u sistematskom procesu vaspitanja i obrazovanja i uspeno usvaja njegove sadraje,
kao i celovit sistem osobina i kvaliteta koje predkolsko dijete treba da stekne u toku svog
fizikog, umnog i estetskog razvoja.4" U literaturi se govori o optoj i specijalnoj gotovosti za
kolu. Opta gotovost koja se izgrauje cjelovitim razvijanjem linosti je osnova razvoja
specifine, koja, sa druge strane, ne moe prethoditi optoj gotovosti. Specifina gotovost
podrazumjeva gotovost za uenje itanja, pisanja, matematike i dr.
Pripremu djece za kolu, kao i gotovost, moemo posmatrati na dva naina:

4 Kamenov, E. (1977): Diskusija povodom okruglog stola posveenoj temi Saradnja vrtia i kole",
Predkolsko dijete, 1, 67 -74.
5

- kao vebanje djece u ispisivanju linija i tome sl. direktno preuzetog iz kolskog
programa i (manje-vie) redukovano primenjeno u vrtiu;
- ili kao optija, manje neposredna, trajnija po efektima i obuhvata kompletnije fiziko,
intelektualno, emocionalno-voljno pripremanje djece koje prerasta okvire pripreme za prvi
razred.
Nijedan specifino ljudski, psiholoki kvalitet: logiko miljenje, stvaralaka mata, voljna
regulacija radnji itd. - nije rezultat sazrevanja organskih zaetaka. Za to su potrebni
odgovarajui socijalni uslovi ivota i vaspitanja... van socijalnih uslova ivota i vaspitanja u
rem smislu te rei, duhovni razvoj ljudske linosti je nemogu. Dokazano je ga u toku
djetinjstva individua usvaja drutveno iskustvo prethodnih pokoljenja, da se obuava
odreenim znanjima i vjetinama, da ovladava estetskim i moralnim normama i da je bez
takvog prisvajanja drutvenog iskustva psihiki razvoj dijeteta nemogu.5"
Gredler (1992, 7) na osnovu rijenika opisuje sljedee definicije gotovosti: 1) Mentalna
ili fizika priprema za neko iskustvo ili akciju; 2) Postati znaajno vjetiji, viniji i spretniji;
3) Trenutna raspoloivost.

2. etiri pristupa pojmu gotovosti

5 Zaporoec, B. i J. F. Zmanovski (1977): Ispitivanje psihofiziolokih mogunosti predkolskog deteta i

optimalnih pedagokih uslova njihove realizacije u SSSR", Predkolsko dete, 3-4, 269-276.
6

2.1.

Gotovost za kolu kao proies sazrevanja

Polazna osnova ovog posmatranja gotovosti jeste da je ona povezana sa hronolokim

uzrastom, tj. fizioloki i psihosocijalni rast djece je povezan sa uzrastom. Ovaj koncept
gotovosti posmatra dijete kao organizam, ija je gotovost u tjesnoj vezi sa njegovim
biolokim razvojem, na koje sredinski inioci ne utiu. Po ovom shvatanju, u toku razvoja
dijete e samo pokazati znake gotovosti za kolu. Koncept maturacije, koja je povezana sa
gotovou, dovodi do isticanja potrebe odlaganja kolovanja sve dok dijete ne pokae znake
da je u mogunosti da ui. Pijaeova teorija je posluila kao podrka ovoj teoriji gotovosti po
kojoj dijete ima svoj nain razmiljanja, koji je kvalitativno razliit od razmiljanja odraslog
ovjeka, i koji prolazi odreene faze.

2.2.

Gotovost kao rast i socijalno iskustvo

Ovaj pristup posmatra uticaj inilaca sredine na uspjeh djece. Koncept gotovosti kao
rasta i socijalnog iskustva razvio je David Ausubel. Za njega gotovost oznaava da je
trenutni razvoj organizma takav, da umjereno ekonomino poveanje u kapacitetu moe biti
anticipirano u odgovoru na odgovarajuu stimulaciju - nezavisno kako je to stanje postignuto,
ili od tipa stimulacije koja je primenjena." Nedovoljan nivo gotovosti kod djece moe biti
rezultat nedovoljnog uenja, kao i nedostatka dovoljnog nivoa sazrijevanja. Izjednaavanje
principa gotovosti i maturacije je pogreno, jer nedostatak gotovosti dijeteta moe da
reflektuje nedostatak kognitivne gotovosti, koji opet, moe biti rezultat nestimulativnog ili
neadekvatnog obrazovnog okruenja". Vreme gotovosti dijeteta za polazak u kolu ne moe se
odrediti a da se ne uzmu u obzir relevantni uslovi okruenja. On gotovost opisuje kao stanje u
kojem:
1) dijete moe da ui lako, bez emotivnog napora; 2) e dijete pokazati odgovarajuu
motivisanost, jer napor u uenju obezbeuje adekvatne rezultate; 3) je instrukcionalni pristup,
koji se bazira na prethodnom iskustvu, briljivo primenjen.

2.3.

Uticaj teorije L. S. Vigotskog

Vigotski je razvio socio-kulturnu teoriju uenja, po kojoj je razvoj svih sloenih

7

mentalnih funkcija rezultat dijetetove interakcije sa lanovima svoje kulture. Njegova teorija
gotovosti podrazumeva odluujuu ulogu djetinje kulture i prirode interakcije izmeu dijeteta
i odraslog iz njegove kulture, koji poseduje vie znanja. Nivo dijetetovog razvoja odreen je
zadacima koje je u stanju da obavi bez pomoi odraslog, ali to nita ne govori o njegovim
potencijalima. On smatra da se djeca razlikuju po potencijalu za uenje, on to naziva zonom
narednog razvoja". To je manifestacija gotovosti, kreirana u interakciji izmeu odraslog i
dijeteta. Za njegovu teoriju je znaajno to gotovost ne posmatra kao statian entitet. Gotovost
je odreena mogunou dijeteta da ima korist u zajednikom reavanju problema sa osobom
koja zna vie.

2.4.

Model kumulativnih vjetina

Radei na problemima vojnog treninga, Gagne je doao do tri principa koja su

neophodna za uspeno uenje:
1) Omoguavanje instrukcija na setu zadataka koji grade konani zadatak; 2) Osigurati
da je svaka komponenta zadatka uvjebana i usavrena; i 3) Rasporeivanje djelova zadataka
da bi se obezbedio optimalni transfer do konanog zadatka.
On je doao do zakljuka da je neuspjeh koji su djeca iskusila u uenju prouzrokovan
rupama" u njihovom znanju. On smatra da je uenje kumulativno, to znai da vjetine koje
su ranije nauene doprinose uenju kompleksnijih zadataka. Znaaj modela kumulativnog
uenja je u tome da se proces obrazovanja mora zasnivati na identifikovanim sekvencama
vjetina koje se zasnivaju jedna na drugoj i uenju istih. Tako je, po Gagne-y, gotovost
sastavljena od relevantnih vjetina, koje su identifikovane kao osnovne potrebe, neophodne za
novo uenje.
U Gezelovom institutu se tvrdi da dijete koje nije spremno, retko nadoknauje taj
nedostatak i moe da razvije neujednaen obrazac rasta. Oni smatraju da se mnogi problemi u
koli, ukljuujui probleme koji su dijagnostikovani kao emocionalni poremeaj, poremeaji
uenja, minimalno oteenje mozga i zaostajanju, javljaju kada je dijete prisiljeno da djeluje
na nivou razvoja koji ono nije dostiglo.

Tradicionalno, gotovost se shvata kao neto to potie iz maturacije, tj. da je ona

definisana nasljeem, i da je nezavisna od uenja. Pod uticajem rezultata istraivanja Gezela i

saradnika, mnogi pedagozi su prihvatili miljenje da dijete nee biti uspeno u uenju sve dok
nije dostiglo potreban nivo razvoja, znai dok nije spremno. Ilg i Ejms (1972) smatraju da
dostizanje potrebnog nivoa gotovosti jeste stvar unutranjeg stanja pre nego stimulacija koje
dolaze iz spoljanje sredine. Postoje i drugi autori, koji smatraju da gotovost za kolu
iskljuivo zavisi od iskustvene pozadine onoga ko ui. Bruner npr. je ekstremnog stava da u
odreenom obliku osnove bilo kog predmeta moe nauiti bilo ko, na bilo kom uzrastu, te je
po njemu odreeni stepen gotovosti uvek prisutan".
Izmeu ova dva ekstrema nastaje nova koncepcija gotovosti: razvoj se posmatra kao
proces neprestane interakcije izmeu pojedinca i njegove okoline u kojem uestvuju i geni i
adaptacija na sukcesivni niz inilaca. Gotovost se posmatra kao produkt prethodnog odnosa
dijeteta i okoline, hijerarhijska koncepcija psihikog razvoja, kombinovana sa zahtjevima
kulture.
Tokom ranih godina obrazovanja, postoje dva faktora koja kontroliu napredovanje
svakog pojedinog dijeteta: 1) njegovo tjelo i um se fizioloki razvijaju odreenom brzinom, i
2) njegova okolina mu obezbeuje mogunosti za iskustvo samoobrazovanja i uenja koje mu
omoguavaju odrasli. Ako je dijete maturaciono spremno i pripremljeno od strane okoline,
novi zahtjevi i korienje novih informacija mogu biti izazovni i zabavni. Ako pak dijete nije
spremno, uenje e biti dosadno, i to je najgore, neto to treba izbjegavati.

3. Vrste zrelosti ili gotovosti

Zrelost djece za polazak u kolu promatra se kroz:

- Fiziku;
- Intelektualnu;
- Emocionalnu i
- Socijalnu zrelost.

3.1.

Fizika zrelost

Fizika zrelost dijeteta mora dosegnuti odreeni nivo da bi ono moglo podnijeti
tjelesne i psihike napore koji ga oekuju u koli. Fiziki zrelim smatra se dijete koje
zadovoljava stupanj jtelesne razvijenosti s obzirom na hronoloku dob (prosena visina za
djeake je 120 cm, a za djevojice 117 cm; prosena teina estogodinjeg djeteta iznosi oko
20 kg).

3.2.

Intelektualna zrelost

Odgovarajua intelektualna zrelost podrazumeva razvijenost opaanja, stabilnost

panje (koncentracija), govornu razvijenost, te razvijanost miljenja i pamenja. etnja,
pranje, odevanje, pospremanje stana i druge prilike omoguavaju da u prirodnoj atmosferi
vjebamo opaanje djece. Razliite slagalice, domino, konstrukcijske igre bolja su
priprema za uenje, itanje i pisanje nego forsirano uenje slova.
Za uenje vjetine itanja i pisanja vano je vidno i sluno opaanje. Tanost
sluanja razvija se i itanjem ili prianjem razliitih pria i pjesmica, govornim igrama,
igrama reima. Panja je bitna funkcija djeje intelektualne zrelosti. Kod estogodinje
djece prevladava nehotina (nenamerna) panja.
To utie na organizaciju i metode odgojno-obrazovnog rada u koli. Nastava mora
biti zanimljiva, sadrajno i metodiki primerena djeci tog uzrasta (u poetku aktivnost
treba trajati 25-30 minuta, a kasnije i due). Govor je jedan od bitnih uslova ljudske
komunikacije, prenoenja iskustva, uenja. Djeji govor moe se razviti jedino u
10

socijalnom okruenju. Dijete e govorom izraziti svoje oseaje, namere ili zahteve, ali isto
tako razumeti tui govor. Za poetak kolovanja naoito su vane misaone funkcije djeteta.
Miljenje kod prvaka jo je na tzv. Konkretnom nivou (npr. broj 3 su tri prstia, broj 4 su
etiri prstia itd.). Sposobnost usvajanja apstrakcije i generalizacije na samom su poetku.
Djeci je teko odrediti bitne karakteristike pojava u kojima treba odvojiti ono to je nebitno
ili manje vano da bi dobili nadreeni pojam. Intelektualna zrelost za kolu podrazumeva
da se dijete u procesu miljenja ve donekle slui osnovnim misaonim operacijama,
analizama, sintezom, apstrakcijama i generalizacijom.

3.3.

Emocionalna zrelost

Emocije ili oseaji naroito su vani za socijalni (drutveni) ivot dijeteta.

Emocionalna zrelost znai da dijete reaguje primereno odreenoj situaciji kao i veina djece
njegove dobi. Djeca poinju racionalno objanjavati svoje i tue ponaanje, a to onda
omoguuje i kontrolu tog ponaanja. Emocionalno nezrelo dijete lako gubi motivaciju za
uenje, slabo kontrolie svoje postupke pa i kolsku disciplinu teko podnosi. Emocije
olakavaju djetetu da prepozna sebe i svoje postojanje, dakle pomau razvijanju svesti o
sebi.

3.4.

Socijalna zrelost

Socijalna zrelost najue je vezana za emocionalnu zrelost. To podrazumeva da

prvokolac ima svoj krug prijatelja s kojima se igra i drui i koji ga prihvataju kao
ravnopravnog partnera, ali isto tako podrazumeva prilagoavanje na drutvene obaveze i
njihovo to temeljitije ispunjavanje u onoj meri u kojoj je to u stanju veina djece te dobi.
Vano je usmeriti dijete da samo vodi brigu o svojim stvarima. Dijete postepeno
razvija razliite socijalne vjetine, kao to je npr. saradnja, poputanje, iskazivanje vlastitih
potreba, stvaranje prijateljstava. Potrebno je kod djece kontinuirano razvijati samopouzdanje
i oseaj vlastite vrijednosti.
Vano je nauiti dijete da potuje i tolerie razliitost meu djecom i da u tim
razliitostima otkriva neije kvalitete. Djeci se isto tako mora dopustiti pravo na samou (to
ne znai usamljenost) nego treba potivati njihovu intimu. Potrebno im je i odreeno vrijeme
da se prilagode novim situacijama, te da razviju toleranciju na frustraciju. S vremenom e se

11

spontano ukljuiti u grupu, prihvatiti pravila ponaanja i razviti oseaj pripadnosti.

Zakljuak

12

Gotovost je spremnost dijeteta da prihvati obuku. Podrazumeva fiziku, intelektualnu,

socijalnu i emotivnu zrelost djeteta, ranija iskustva i motivisanost za samo uenje. Gotovost je
sloen spoj naslea i djelovanja okoline. Gotovost zavisi od stepena neuromuskulaturnog
razvoja .Ali u jo veoj mjeri od ranijeg iskustva i dostignutog nivoa znanja. Pod time se ne
podrazumevaju konkretna znanja slova ili itanja ve za nespecifina iskustva, na poetke
itanja i pisanja, na vjetinu dranja i korienja olovke i papira i korienja slikovnice,
bojanke, knjige... Misli se na odnos koji je dijetetu usaen, jo od najranijih faza razvoja, u
odnosu na sam proces sticanja znanja u najirem smislu. Na stav roditelja prema tome, kroz
hvaljenje za uspeno recitovanje, crtanje,bojenje... Na uestale

priane prie on ih

prepriavao, bio podstican da jasno razmilja i sam koristi literaturu... Kroz sve to dijete
vjeba svoje sposobnosti opaanja, razlikovanja oblika, uvianja odnosa, sposobnost
pamenja i zakljuivanja. Ta nespecifina iskustva i znanja su mnogo vanija od konkretnih
nauenih informacija.
Gotovost za polazak u kolu naravno podrazumjeva i emotivnu zrelost dijeteta. Na
mogunost dijeteta da se odvoji od roditelja, da prihvati sve specifinosti naina ivota u
kolektivu. Misli se na zrelost dijeteta da prihvati stvaranje novog emotivnog odnosa sa jo
nekim odraslim osobama (uiteljima). Da prihvati da je u kolektivu samo jedan od tridesetak
jednakih i da se izbori za svoje mesto u grupi u cjelini i mesto kod uitelja ...
Socijalno zrelo dijete shvata sva pravila ivota u socijalnog grupi, razumije pravila igre i sebi
nalazi mesto u svom vrnjakom okruenju.

Literatura

13

1. orevi, B. (1968): Zrelost dijeteta za polazak u kolu i problem obuke, Nastava i

vaspitanje, 3, 265-276.
2.

Kamenov, E. (1977): Diskusija povodom okruglog stola posveenoj temi Saradnja

vrtia i kole", Predkolsko dete, 1, 67 74.

14