Sie sind auf Seite 1von 32

Poloaj Bonjaka na irem tuzlanskom podruju neposredno nakon Drugog svjetskog rata

Doc. dr. Izet aboti


Arhiv Tuzlanskog kantona

Poloaj Bonjaka na irem tuzlanskom podruju


neposredno nakon Drugog svjetskog rata
Saetak: U radu se govori o prilikama na irem tuzlanskom podruju
neposredno nakon Drugog svjetskog rata s posebnim osvrtom na stanje i
poloaj Bonjaka. Bonjaci su se nakon Drugog svjetskog rata nali u prilino
nezavidnom poloaju, izloeni brojnim represivnim mjerama od strane nove
vlasti. Te mjere predstavljale su direktan udar na njihova osnovna ljudska i
graanska prava, ali i njihov integritet. Znaajan e broj Bonjaka stradati
mimo sudskog procesuiranja, dok e drugi stradati traei spas na putu bez
povratka u tzv. marevima smrti koje dananja historiografija oznaava pojmom Bleiburki zloin. U marevima smrti nai e se i veliki broj Bonjaka
sa ireg tuzlanskoga podruja.
Potkraj Drugog svjetskog rata i neposredno nakon toga Bonjaci e biti
izloeni brojnim pritiscima. Znaajan broj uglednih Bonjaka biti e proglaen
dravnim neprijateljem, ime su stvoreni uvjeti za njihovo proganjanje te
provoenje mjera konfiskacije i eksproprijacije njihove imovine. Na taj nain
njihove porodice ostajale su bez elementarne ivotne egzistencije. Poseban
pritisak bit e izvren na Islamsku zajednicu, na njene duhovne i materijalne
vrijednosti mjerama poput ukidanja islamskih vjerskih kola, protjerivanja
vjeronauke iz kola, oduzimanja imovine, procesuiranja vjerskih slubenika,
provoenja procesa skidanja zara i ferede i dr. Svi ti procesi imali su negativne posljedice na daljnju sudbinu Islamske zajednice i samih Bonjaka.
Pritisak na Bonjake vrio se i kroz ukidanje nacionalnih, kulturnih i humanitarnih drutava. Posebnu je okrutnost nova vlast iskazala prema politikim
neistomiljenicima, procesuiranjem i provoenjem politikih procesa protiv
istih. Snaan pritisak od strane komunistike vlasti izvren je na lanove or265

BONJACI I DRUGI SVJETSKI RAT - TOKOVI I POSLJEDICE

ganizacije Mladi Muslimani. Rukovodstvo i brojni lanovi ove organizacije progonjeni su i isljeivani, te na kraju osueni na izuzetno visoke kazne
dugogodinje robije, a jedan je broj istaknutih lanova strijeljan. Procesi i
pritisci nove vlasti potkraj i neposredno nakon Drugog svjetskog rata ostavit
e brojne neeljene posljedice po Bonjake.
Kljune rijei: Bonjaci, ire tuzlansko podruje, Bosna i Hercegovina, nova komunistika vlast, Komunistika partija, prisile, progoni, sudski
procesi, konfiskacije, eksproprijacije, represalije, procesuiranje, suenje, skidanje zara i ferede.

Uvodne naznake
Neposredno nakon Drugog svjetskog rata politika situacija u Bosni i Hercegovini bila je optereena brojnim ratnim posljedicama. Iz Drugog svjetskog
rata Bosna i Hercegovina izala je s ogromnim ljudskim i materijalnim gubicima. Stradalo je 541.717 stanovnika, a uniteno je oko 417.000 stambenih
objekata. Od toga se broja vie od 103.000 odnosilo na stradanje Bonjaka.
Da su Bonjaci procentualno bili najvei stradalnici u Drugome svjetskom ratu
najbolje pokazuje tvrdnja Vladimira erjavia, koja glasi: Naziv najtraginije
jugoslavenske nacije ne nose Srbi, nego Muslimani, jer im je rat odnio 8,1%
stanovnitva. Gubici su na irem tuzlanskom podruju takoer bili ogromni.
Samo na prostoru Tuzlanskoga sreza u toku Drugog svjetskog rata bilo je 4.852
rtve, 1.734 nestalih, i 3.730 onesposobljenih lica. Isto tako, porueno je 10.744
 Vladimir erjavi, Gubici stanovnitva Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu, (dalje: V.
erjavi, Gubici stanovnitva Jugoslavije), Zagreb 1989., str. 61., Budimir Milii, Pogled
na drutvene prilike sela u Bosni i Hercegovini 1945.-1953. godine, Prilozi, Institut za istoriju Sarajevo, br. 29, Sarajevo-Wien 1994., str. 162.
 Husnija Kamberovi, Prema modernom drutvu, Bosna i Hercegovina od 1945. do 1953.
godine, (dalje: H. Kamberovi, Prema modernom drutvu), Teanj 2000., str. 18., Borba, 24.
avgust 1946., str. 4.
 Safet Bandovi, Ratna tragedija Muslimana, (dalje: S. Bandovi, Ratna tragedija
Muslimana). Novi Pazar 1993., str. 187.
 V. erjavi, Gubici stanovnitva Jugoslavije, str. 70,
266

Poloaj Bonjaka na irem tuzlanskom podruju neposredno nakon Drugog svjetskog rata

objekata, a oteeno njih 14.325, to je inilo negdje oko 55% ukupnih industrijskih postrojenja. Sve to imalo je utjecaja na status i poloaj stanovnitva, a
posebno na razvoj privrede ovog podruja u prvim godinama nakon rata.
U pogledu pismenosti neposredno nakon Drugog svjetskog rata stanje
je bilo veoma nepovoljno. Na prostoru Bosne i Hercegovine zavrenu osnovnu kolu imalo je 662.002, ili 25,90% stanovnitva, dok je nepismenih
bilo 1.903.261, ili 74,10%. Procent neprosvijeenih i nepismenih na irem
tuzlanskom podruju bio je izuzetno veliki. Osjeao se nedostatak velikog
broja prosvjetnog kadra, kolskih zgrada i uila. Godine 1945. na podruju
Tuzlanskoga okruga bilo je svega 78 kola sa 143 odjeljenja, 12.517 uenika
i 128 uitelja, to je oteavalo normalizaciju ivota na ovom podruju neposredno nakon Drugog svjetskog rata.
Stanovnitvo Bosne i Hercegovine bilo je optereeno brojnim vieslojnim
problemima. Po okonanju rata oko 60.000 bosankohercegovakih izbjeglica
zateklo se u Srbiji i 25.000 u Hrvatskoj. Od toga broja, njih 20.000 bilo je s Tuzlanskoga okruga. Nakon rata narod se trebao vratiti na svoja naputena ognjita.
Od maja 1945. do aprila 1946. godine u Bosnu i Hercegovinu vratilo se iz Srbije 20.000, a iz Hrvatske 10.000 izbjeglica. Profil bosanskohercegovakoga
drutva u poslijeratnom periodu karakterisala je vjerska, nacionalna i socijalna
nehomogenost uvjetovana odreenim historijskim i drutvenim okolnostima.
Sve je to dovodilo do nacionalnih i vjerskih protivrjenosti, netrpeljivosti i
nepovjerenja, to je rezultat ratnih posljedica. Takva netrpeljivost bila je prisutna i unutar same Komunistike partije, pa je iz tih razloga veoma esto dolazilo
do nesporazuma, to je dovodilo do nestabilnosti partije, rasputanja partijskih
organizacija i smjenjivanja partijskih rukovodstava. Tako je bilo i na irem
tuzlanskom podruju. Zbog sveopeg meunacionalnog nepovjerenja i net Arhiv Tuzlanskog kantona (dalje: A TK), f - Okruni narodni odbor Tuzla (dalje:
OKNOT), k-1, pov-1, dok. 15/15. (Ratna teta na Tuzlanskom srezu, od 28. juna 1945.
godine).
 ore Pejanovi, Stanovnitvo Bosne i Hercegovine, Nauna knjiga, Beograd 1955. (dalje:
D. Pejanovi, Stanovnitvo BiH), str.102.
 A TK, OKNOT, k-1, fasc. 1, dok. 239/45.(Izvjetaj Izvrnog odbora Okrunog narodnog
odbora Tuzla, sa tree redovne sjednice od 28. decembra 1945. godine).
 S. Bandovi, Ratna tragedija Muslimana, str.182.
267

BONJACI I DRUGI SVJETSKI RAT - TOKOVI I POSLJEDICE

rpeljivosti rasputene su partijske organizacije u Brkom, Lukavcu, Puraiu,


Bukviku i drugim mjestima na Tuzlanskom okrugu.
U prvim godinama nakon uspostave nove vlasti na sloenost politike
situacije utjecale su brojne nepravilnosti nove vlasti prema stanovnitvu, to
se reflektovalo na njihov ivot, izmeu ostalog i po pitanju nepravilne raspodjele hrane, itarica, tekstila i slino, zbog ega su veoma esto bile izraene
albe, te estoke reakcije i negodovanja.10
Bosna i Hercegovina je 1945. godine, pored izrazito agrarne drutvene
strukture, bila ekonomski dosta zaostala zemlja, u kojoj je stanovnitvo, osobito seosko, ivjelo u veoma tekim uvjetima. Loem ekonomskom stanju
neposredno nakon Drugog svjetskog rata doprinosila je loa putna infrastruktura, te slabo razvijena privreda, bez industrije. Politika je situacija bila
optereena brojnim svjeim ratnim posljedicama. Meunacionalni odnosi bili
su proeti velikim nepovjerenjem i netrpeljivou, to je esto znalo eskalirati
i u meusobnim sukobima.

Proces uspostave nove vlasti


Komunisti su vlast zvanino preuzeli nakon parlamentarnih izbora
odranih u novembru 1945. godine. Ti su izbori provedeni i pripremani u nedemokratskim uvjetima, gdje je proforme postojala tzv. Grolova opozicija, kojoj
su komunisti radi odravanja prividne demokracije dozvolili da egzistira, ali ne
i da politiki djeluje. Na takvo nedemokratsko djelovanje nove komunistike
vlasti nakon Drugog svjetskog rata upuene su otre reakcije od strane jugoslavenskih politikih krugova iz inozemstva, koji su uputili niz memoranduma
zapadnim saveznicima, traei obrazovanje demokratske vlade. Vlade Velike
Britanije i SAD uputile su 26. 10. 1945. godine otru notu jugoslavenskoj vladi
u povodu ostavke dr. Ivana ubaia, upozoravajui da bi apstiniranje opozicije
na izborima moglo biti tetno po meunarodni poloaj Jugoslavije.11
A TK, f- Okruni komitet KPJ Tuzla (dalje: OK KP Tuzla), k-2, f-1, dok. Ic 45/1. (Zakljuak
sa sastanka sreskih komiteta OK Okruga Tuzla, od 23. februara 1946. godine).
10 A TK, OK KP Tuzla, k -2, f-2, dok. Ic 452/1.
11 H. Kamberovi, Prema modernom drutvu, str. 30.
268

Poloaj Bonjaka na irem tuzlanskom podruju neposredno nakon Drugog svjetskog rata

Politike prilike prvih parlamentarnih izbora u zemlji, kao posljedica


stranih meunacionalnih obrauna u toku rata bile su izuzetno zategnute. Ti
odnosi dodatno su zaotreni znaajnim prisustvom na terenu oruanih formacija
poraenih u ratu, gdje je posebno dobro bila organizirana srpska reakcija, koja
je najsnanije djelovala, i kojoj je veliku podrku pruala pravoslavna crkva.
Snane reakcije protiv nove komunistike vlasti imala je i katolika crkva. Ove
snage stvorile su dodatnu nesigurnost kod naroda, to e imati odraza na izbore. U borbi protiv ovih elemenata bila je ukljuena vojska ali i tzv. narodna
milicija. U tako nestabilnoj politikoj situaciji, nova vlast je 1. septembra 1945.
godine raspisala izbore za Ustavotvornu skuptinu Jugoslavije. Prije toga, vlasti
su uz veliku propagandu provele izbore za sreske i okrune narodne odbore,
kao nekakvu generalnu probu pred glavne izbore. Da je vlast po pitanju izbora eljela staviti sve pod kontrolu pokazuju brojni primjeri politike agitacije
i pritisaka od strane pripadnika JA i OZN-e.12
Ono to je karakteriziralo ove izbore jeste injenica da je iz izbornoga prava
iskljuen znatan broj graana, pod parolom da su se ogrijeili o narodne interese. Nedemokratinost izbora potvrena je injenicom da je u Izbornom zakonu
bilo predvieno da se moe isticati samo savezna lista, to je unaprijed osiguravalo pobjedu komunistima, koji su jedini mogli istaknuti saveznu listu. Prema
slubenom izvjetaju Savezne izborne komisije, u cijeloj Jugoslaviji na biralita je
izalo 88,66% upisanih biraa, a savezna kandidatska lista Narodnog Fronta (NF)
dobila je 90,48%, prema 9,52%, koliko je dobila kutija bez liste. U Bosni i Hercegovini na biralite je izalo 92,53% upisanih biraa, lista NF dobila je 95,21%
glasova, a kutija bez liste 4,79% glasova. Karakteristino je da je najvei broj
brisanih iz birakih spiskova bio u Bosni i Hercegovini (oko 40.000 graana).13
Meutim, u ispravnost izbora i tanost zvaninih rezultata ima mnogo razloga za
sumnju. U mnogim srezovima i mjestima deavalo se da je bilo vie glasova nego
to je bilo upisanih glasaa. Tako je u srezu Tuzla bilo upisano 24.527 biraa, a gla-

12 A TK, OK KP Tuzla, k-1, f-1, dok: 061/1, (Dopis Okrunog komiteta KPJ Tuzla upuen
Pokrajinskom komitetu za Bosnu i Hercegovinu, dana 18. septembra 1945., gdje se dostavlja
spisak oficira JA i pripadnika OZN-e, koji su potrebni za predizbornu kampanju).
13 H. Kanberovi, Prema modernom drutvu, str. 39.
269

BONJACI I DRUGI SVJETSKI RAT - TOKOVI I POSLJEDICE

salo je 26.343.14 Ovakvih primjera bilo je i u drugim srezovima i mjestima u Bosni


i Hercrgovini. Druga karakteristika vezana za ove izbore odnosi se na konstataciju
da su se Bonjaci procentualno najvie izjasnili za listu NF. Jedan od razloga za
to jeste svakako i pritisak koji je permanentno vren na njih, to potvruju brojni
primjeri, poput onih u Graanici ali i u drugim mjestima.15 No bilo je i sluajeva
da su u organima vlasti izabrana lica koja nisu imala pravo glasa, a nepanjom su
se nala na birakom spisku, to je kasnije stvaralo odreene probleme.16
Po okonanju izbora i pobjede NF otpoelo je naglo guenje i ono malo
politikog pluralizma, ime je nova vlast eljela jasno pokazati kako e i na
koji nain vladati. Na sve to uslijedile su otre reakcije ambasada zapadnih
zemalja, a posebno Velike Britanije i SAD-a.
U Bosni i Hercegovini izbori za Ustavotvornu skuptinu odrani su 13.
oktobra 1946., a 1. decembra 1946. godine Skuptina je usvojila Ustav NR
Bosne i Hercegovine. Neto ranije, donesen je Zakon o narodnoj vladi, te
izvrena administativno-teritorijalna podjela Bosne i Hercegovine na 7 okruga, 77 srezova, a Sarajevo je izdvojeno kao posebno podruje. Na ovaj nain
pravno je zaokruen sistem organizacije vlasti u Bosni i Hercegovini. U tom
sistemu vlasti jedan od okruga bio je tuzlanski, u iji sastav su ulazili srezovi:
bijeljinski, branski, gradaaki, loparski, zvorniki, srebreniki, trnavski, tuzlanski, vlaseniki, kladanjski, lukavaki, modriki i tri gradska podruja: tuzlansko, bransko i bijeljinsko.17 U organima vlasti u prvim godinama nakon
Drugog svjetskog rata bili su samo lanovi Komunistike partije, a dvije treine
ukupnog partijskog lanstva u Bosni i Hercegovini inili su Srbi. Srbi su inili
81,05% sekretara osnovnih organizacija KP Bosne i Hercegovine. U prvom
CK KP Bosne i Hercegovine (1948.), oko 70% lanova inili su Srbi iako su
14 H. Kamberovi, Prema modernom drutvu, str. 39.
15 A TK, f- Sreski komitet Saveza komunista Graanica, (dalje: SK SK G), dok. 1/45.
16 A TK, f- SK SK G, dok. 1/45. (Na podruju Mjesnog odbora Gornji Moranjci dogodilo se
da su dva odbornika izabrana, a da nisu imala pravo glasa. Oni su izabrani na predizbornim
konferencijama i upisani u kandidatske liste. Nakon toga sreska komisija ponitila je izbor
ova dva odbornika).
17 Sl. list Narodne Republike Bosne i Hercegovine, br. 11/45. (Na osnovu ove administrativno-teritorijalne podjele Bosna i Hercegovina je podijeljena na slijedee okruge: banjaluki,
bihaki, dobojski, hercegovaki, sarajevski, travniki i tuzlanski).
270

Poloaj Bonjaka na irem tuzlanskom podruju neposredno nakon Drugog svjetskog rata

u ukupnom ueu stanovnitva inili 44,29%, dok je zastupljenost druga dva


ravnopravna naroda bila ispod ukupnog broja stanovnika. Tako da su Bonjaci
participirali sa 24,09%, a Hrvati sa 11,27%.18 Na ovaj nain stvoreni su uvjeti
za potpuni monopol srpske komunistike elite, to e imati potpuni odraz na
sva politika, nacionalna, vjerska i privredna kretanja u Bosni i Hercegovini,
pa time i na irem tuzlanskom podruju, ne samo u prvim godinama nakon
Drugog svjetskog rata, ve i sve vrijeme komunistike vladavine.

Posljedice odnosa nove vlasti prema Bonjacima


u prvim godinama nakon Drugog svjetskog rata
Kako je predmet naeg interesovanja status Bonjaka, odnosno odnos
nove vlasti prema Bonjacima krajem i neposredno nakon Drugog svjetskog
rata na irem tuzlanskom podruju, pokuat emo na osnovu dostupnih historijskih injenica ukazati na neke najznaajnije karakteristike tog odnosa.
Na drutvene prilike u Bosni i Hercegovini i posebno na status i poloaj
Bonjaka direktno su utjecali ratni dogaaji, ali i radikalni komunistiki odnos,
to je dovelo do zamrenih etnikih, meuvjerskih i ekonomskih odnosa koji su u
mnogim sluajevima poprimili represivne oblike. Nakon to se nova komunistika
vlast odluno obraunala s najistaknutijim protivnicima komunistikog reima i
poiniocima zloina poinjenih tokom rata, ona zapoinje novu fazu represije s
ciljem radikalne drutvene preobrazbe kako bi se stvorili uvjeti za obrazovanje
jedne centralizirane i totalitarne drave. Na udaru nove vlasti bez rezerve nali
su se svi oni koji su na bilo koji nain imali dodira s okupatorskom vlau. U
tom brutalnom pohodu pobjednika u Drugom svjetskom ratu stradat e mnogi
neduni, bez sudskog procesuiranja i bez prava na odbranu.
U Bosni i Hercegovini i na prostoru nekadanje Jugoslavije jo uvijek
nisu utvreni svi podaci o broju rtava i nainu stradanja istih. U vremenu od
1945. do 1990. godine nije se raspravljalo, niti postavljalo pitanje o stradanju
bonjakih rtava, posebno o stradanju krajem i neposredno nakon okonanja
Drugog svjetskog rata. Radi se o tekim ratnim zloinima tadanjih pobjed18 Vera Kac, Osnovno obiljeje socijalne strukture lanstva KPJ u Bosni i Hercegovini
1945.-1953., Prilozi Instituta za istoriju Sarajevo, br.22., Sarajevo 1986., str. 186.
271

BONJACI I DRUGI SVJETSKI RAT - TOKOVI I POSLJEDICE

nika, komunista. Ovi zloini se ve nekoliko godina istrauju pod projektom


Bleiburg, pri emu je objavljen znaajan broj historiografske literature i dokumentarne grae, posebno u Sloveniji i Hrvatskoj. Naalost, ovom pitanju
u Bosni i Hercegovini nije posveena potrebna panja. Rije je o stranim
zloinima uinjenim od strane JA i komunistikih vlasti nad pripadnicima
razliitih oruanih formacija i izbjeglih civila s podruja nekadanje NDH
i prostora bive Kraljevine Jugoslavije, koji su od strane saveznikih snaga
(Britanaca) izrueni JA. injenice ukazuju na masovne egzekucije kod Maribora, Zidanog Mosta, Celja, Dravograda, to potvruju naene masovne grobnice, njih 570.19 Bleiburg je tako postao paradigma stradanja u savremenoj historiografiji. On danas predstavlja masovna ubistva, muenja i druge zloine
poinjene od strane JA nad pripadnicima poraenih vojnih snaga i izbjeglih
civila u zavrnici rata i neposredno nakon rata. Bleiburki zloin nedvosmisleno predstavlja teko krenje zakona, obiaja ratovanja i meunarodnih pravnih akata koji su tada vaili. Ukupan broj rtava Bleiburkog zloina teko je
ustanoviti, ali se procjenjuje broj od 80.000 ljudi, najveim dijelom Hrvata,
ali isto tako i Bonjaka, Nijemaca, Slovenaca, Srba, Crnogoraca i drugih.20
O stradanju Bonjaka u tzv. marevima smrti sa ireg tuzlanskog
podruja najbolje pokazuju istraivanja grupe autora okupljenih oko asopisa
Graaniki glasnik. Isti ve due vrijeme (od 2004. godine) istrauju ovu problematiku, te su u dva navrata (u 29. i 30. broju ), objavili priloge pod naslovom: rtvoslov bonjakog stanovnitva s podruja opine Graanica 19411945,21 i Graanlije u marevima smrti koji predstavljaju preliminarne rezultate koji se odnose na vangradsko i gradsko podruje22 gdje je utvreno 407
rtava Bleiburkog zloina samo za vangradsko podruje Graanice, dok obrada podataka za gradsko podruje nije zavrena. Sve to upuuje da e broj stra-

19 Omer Hamzi, Izet Spahi, Graanlije u marevima smrti 1945. godine: iskazi preivjelih,
Graaniki glasnik, br. 30, Graanica 2010., str. 80.
20 Isto
21 Omer Hamzi, Edin akovi, rtvoslov bonjakog stanovnitva s podruja opine
Graanica 1941.-1945., Graaniki glasnik, br. 29 (dalje: O. Hamzi, E. akovi, rtvoslov
bonjakog stanovnitva Graanice), Graanica 2010., str. 92-122.
22 Graaniki glasnik, br.30, str. 80-104.
272

Poloaj Bonjaka na irem tuzlanskom podruju neposredno nakon Drugog svjetskog rata

dalih biti znatno vei. Rezultati do kojih su autori ovog projekta doli ukazuju
da je broj stradalih na ovaj nain znatno vei nego cjelokupan broj rtava na
podruju opine Graanica u periodu 1941.-1945. godine.23 Rije je o rtvama
zarobljenim i likvidiranim od strane JA, ukljuujui i umrle od posljedica torture, izgladnjivanja i nehumanih uvjeta u zarobljenikim logorima.
Osim toga, od strane JA i komunistikih vlasti na podruju seoskog
dijela opine Graanica ubijeno je vie od 30 ljudi, neto vie njih stradalo
je na ovaj nain iz gradskog podruja. Veliki je broj nepoznanica o stradanju
Bonjaka na irem tuzlanskom podruju neposredno nakon Drugog svjetskog
rata. Brojni dostupni podaci ukazuju na surovu sudbinu stradanja Bonjaka,
poput Musi (Ibrahima) Osmana iz Doborovaca Donjih (20 godina), koji je
zarobljen od partizana u maju 1945. godine, odveden u logor u Tuzlu, odakle
se nije vratio; Dedi (Emina) Ibrahima, iz kahovice (Graanica), uhapenog
od UDB-e na neiju dojavu pod optubom da je ubio partizana, odveden u
Doboj i strijeljan 1946. godine. U Brijesnici je na taj nain stradalo vie osoba, est je ubijeno od strane JA, a deset se vodi pod oznakom odstupilo.24 U
tim tekim vremenima ljudi su stradali, a da im nije dokazana krivica. Takav
je sluaj i s Vehabovi Mehmedom iz Brijesnice, kojeg su pripadnici OZNe likvidirali zbog navodne saradnje s etnicima.25 Zabiljeena su stradanja
Bonjaka i u drugim mjestima ireg tuzlanskog podruja. Posebno lo odnos
prema domaem bonjakom stanovnitvu iskazale su jedinice JA iz Srbije i
Crne Gore, koje su neposredno nakon Drugog svjetskog rata boravile na irem
tuzlanskom podruju. Brojni su sluajevi progona, maltretiranja, iivljavanja,
pa i likvidacija Bonjaka, a da se prethodno nije utvrdila krivica istim. Tako
su pripadnici Druge beogradske brigade odveli etiri Bonjaka iz mjesta Glodi i Novog Sela, srez Zvornik, a da ih nisu vratili.26 Pripadnici e ove brigade

23 O. Hamzi, E. akovi, rtvoslov bonjakog stanovnitva Graanice, str. 96


24 A TK, f- Sreski narodni odbor Graanica (dalje: SNO G), k-30, dok. br. 24/46, od 21.
februara 1946. (Spisak od 16 lica sa podruja MNO Brijesnica, od kojih je njih 6 poginulo od
strane JA, a njih 10 je pobjeglo s okupatorom).
25 A TK, SK SK G, k-1, dok: 2/45.
26 A TK, f- OK KP Tuzla, k-1, f-1, dok. 014/1. (Dopis OK KPJ Tuzla Pokrajinskom komitetu KPJ za Bosnu i Hercegovinu, br. 30/45 od 3 juna 1945. godine).
273

BONJACI I DRUGI SVJETSKI RAT - TOKOVI I POSLJEDICE

neto kasnije bez prethodne istrage i suenja likvidirati 15 Bonjaka iz mjesta


Grbavci kod Zvornika.27 U mjestu Memii u istom srezu, komanda mjesta
oduzela je goveda i drugu stoku Bonjacima i podijelila Srbima.28 Bilo je i
drugih otvorenih pritisaka na bonjaku populaciju u Zvorniku,29 ali i drugim
mjestima ireg tuzlanskog podruja i Bosne i Hercegovine, to je stvaralo
nesigurnost i nepovjerenje istih prema novoj vlasti.
Na udaru nove vlasti neposredno nakon Drugog svjetskog rata doi e i
brojne institucije, ustanove i pojedinci koji su na bilo koji nain mogli biti prepreka uspostavi totalitarnog komunistikog reima, poput vjerskih, kulturnih
i politikih ustanova, ponajvie bonjakih, ali i drugih. Politiko djelovanje
bit e strogo kontrolirano i suzbijano od strane Komunistike partije. Privatno
vlasnitvo ogranieno je i suzbijano konfiskacijama, nacionalizacijama, eksproprijacijama, raznim agrarnim i drugim upravnim mjerama s ciljem promjene
zateenih vlasnikih odnosa i uruavanja ekonomske i politike moi institucija
i pojedinaca. Izmiljenim optubama za neprijateljsko djelovanje i kolaboracionizam, neovisno o stvarnoj ratnoj ulozi, uklonjeni su svi potencijalni politiki
suparnici KP. Teror i presija vreni su sustavno i sistematino i u oblasti obrazovanja, kulture i vjere. To se radilo veoma perfidno, preko tzv. Zemaljske komisije za utvrivanje zloina okupatora i njihovih pomagaa,30 koja je imala
zadatak da prikupi podatke o djelovanju u ratnom periodu prije svega uglednika, ali i kulturnih, obrazovnih i drugih ustanova i drutava. Navedeni su

27 A TK, f- OK KP Tuzla, k-1, f-1, dok. I b 13/1. (Izvjetaj Sreskog komiteta Zvornik
Okrunom komitetu Tuzla od 23. jula 1945. godine).
28 A TK, f- OK KP Tuzla, k-1, f-1, dok. o14/1.
29 A TK, Sreski komitet Saveza komunista Zvornik (dalje: SK SK Zvornik), k 1, dok. 28/47.
(Zejnelagi Muhamed iz Zvornika je kazao Mnogo je muslimana nestalo u prvim danima
osloboenja, kada jo nije bilo suda, a danas kada ima sud mnogi se hapse samo zato to su
Muje).
30 A TK, GNO G, dok. 1158/45, od 28. avgusta 1945. godine. (Dopis Zemaljske komisija
Federalne Bosne i Hercegovine za utvrivanje zloina okupatora i njihovih pomagaa, gdje
se zahtijeva od strane SNO da najhitnije dostave ovoj Komisiji izvjetaj: u kojim jedinicama
okupatorske vojske i od kada do kada su boravili, u kojim mjestima su djelovali i u kojim
poduhvatima su suraivali i ko su im bili poznati komandanti i oficiri). U vezi s ovim procesom Dravna komisija za utvrivanje zloina uputila je proglas narodima Jugoslavije gdje
detaljno navodi uvjete o krivnji za ratne zloine i obaveze dravnih institucija i graana.
274

Poloaj Bonjaka na irem tuzlanskom podruju neposredno nakon Drugog svjetskog rata

podaci koriteni u nedemokratskim sudskim procesima i kao pravna osnova za


zabranu djelovanja i uklanjanja pojedinaca iz javnoga ivota.
Posebno represivan odnos nove vlasti izvren je prema vjerskim zajednicama, pa tako i prema Islamskoj zajednici. U skladu s komunistikom,
ateistikom doktrinom sve vjerske institucije bile su ugroene stalnim pritiskom
militantne ateistike propagande. Kakav e odnos imati nova vlast prema ovim
pitanjima najbolje e pokazati donoenje seta zakona kojima e biti limitirana
njihova prava. Donijeti su propisi o agrarnom maksimumu vjerskih institucija31
i konfiskaciji imovine.32 Vlada NR Bosne i Hercegovine na sjednici od 12. februara 1946. godine donijela je Zakljuak o obaveznoj likvidaciji erijatskih
sudova,33 to e ubrzo biti provedeno u praksi. Predstavnici i rukovodne strukture Islamske zajednice bile su pod konstantnim pritiskom i prismotrom, ostali
su bez kontakta s niim vjerskim slubenicima i organima. Jedan broj njih se
dobrovoljno ili po sili zakona povukao iz slube. Vjeronauka je pretvorena u
neobavezan predmet, iako se veliki broj uenika prijavio za pohaanje.34 Da je
nova vlast vrila pritisak na roditelje ija su djeca pohaala vjeronauku pokazuju brojni primjeri na irem tuzlanskom podruju. Na podruju sreza Zvornik
vie od 300 roditelja uputilo je optube zbog spreavanja uenja vjeronauke u

31 lanom 7. Zakona o agrarnoj reformi i kolonizaciji (Sl. List DFJ, br. 64/45, od 28.
avgusta 1945. godine), utvreno je da se vjerskim institucijama oduzima povrina vea od
10 hektara, a u sluajevima da su vjerske institucije posjedovale kulturno-historijske vrijednosti, taj iznos je bio 30 ha obradive zemlje i 30 ha ume.
32 Zakon o konfiskaciji imovine i izvrenju konfiskacije (Sl. Glasnik DFJ, br. 40/45, od
12. juna 1945. godine). Ovim zakonom konfiskacija imovine ratnih zloinaca i njihovih
pomagaa bila je u nadlenosti sudova, dok je konfiskacija imovine lica njemake narodnosti
bila povjerena mjesnim i sreskim narodnim odborima.
33 Zbornik dokumenata Narodna vlada Narodne Republike Bosne i Hercegovine 1945-1948
(zapisnici), priredila Cvijovi Rosa, Sarajevo 1985., (Zapisnici sa sjednica Vlade odranih 5.
juna 1945. i 12. februara 1946. godine, gdje je dato Hamdiji emeliu da pripremi projekt u
vezi s erijatskim sudovima i predloi Predsjednitvu Narodne skuptine njihovo ukidanje.
34 H. Kamberovi, Prema modernom drutvu, str.75.
275

BONJACI I DRUGI SVJETSKI RAT - TOKOVI I POSLJEDICE

kolama.35 Snaan je pritisak vren i kada je rije o upranjavanju drugih vjerskih prava i obiaja poput posta za vrijeme mjeseca ramazana i slino.36 Prema
raspoloivim podacima u 1946. godini na podruju okruga Tuzla privedeno je i
pritvoreno vie vjerskih slubenika zbog tzv. neprijateljskog djelovanja. Ustvari, oni su doivjeli torturu samo zato to su bili privreni vjeri i to su potivali
vjerska naela.37 Tako je hoda iz Srednje Trnave proglaen dravnim neprijateljem, samo zato to je traio da se uvede vjeronauka u kolama.38
Posebno se na udaru nala imovina Islamske zajednice, procesima konfiskacije, nacionalizacije, eksproprijacije i brojnih donesenih mjera od strane
nove vlasti. Islamska zajednica ostala je bez vrijedne imovine neophodne za
dalje egzistiranje. Na ovaj nain oduzeto je zemljite brojnih vakufa. U Tuzli
su oduzete ogromne povrine zemljita Behram-begovog, Turali-begovoga,
ethode 39 i drugih brojnih vakufa. Posebno se na udaru nove vlasti nala
imovina ahzimet hanume Tuzli.40 Eksproprijacije su vrene i u drugim
podrujima. U Brkom je izvrena eksproprijacija posjeda vakufa damije u
35 A TK, SK SK Zvornik, k-1, dok. 28/47. (Upravi Osnovne kole u Zvorniku upueno je
pismo od strane vie od 300 roditelja gdje su iznijete optube o spreavanju uenja vjeronauke
u kolama. U pismu se na jednom mjestu navodi Predstavnici Demokratske Jugoslavije u
komisijama Generalne skuptine UN bore se protiv diskriminacije crnaca, a mi muslimani
doivljavamo diskriminaciju. aliemo se i pisati UN, lanovima islamske vjeroispovijesti i
boriti se ne samo legitimnim, nego i ilegalnim sredstvima).
36 A TK, SK SK Zvornik, k-1, dok. 17/2, od 5. avgusta 1946. godine. (U izvjetaju SK
Zvornik govori se o stanju na podruju sreza koje je pogorano u mjesecu ramazanu, gdje su
hode uspjele mobilisati muslimanski ivalj da posti i ide u damiju. Na emu se posebno
isticao ef. Demal Holusi. Isti je zbog toga pozivan na razgovor od strane vlasti u Zvorniku.
Kako bi Partija razbila ramazanske aktivnosti bonjake omladine tokom mjeseca ramazana,
intenzivirala je sastanke omladine i nona sijela).
37 A TK, f. Okruni narodni odbor Tuzla (OKNOT), k-1, f-1.
38 A TK, f. OK KP Tuzla, k-2, f-1, dok. Ic 231/1.
39 Arhiv Bosne i Hercegovine (dalje: A BiH), f- ARIK, k- 424, dok. 7320, (Podacio o ekspropisanom zemljitu Vakufa Turali-bega i ethode u Tuzli, od 1. marta 1947. godine. Zemljini posjed ovog Vakufa nalazio se na vie lokacija: u Solini 375 dunuma obradive zemlje i 144 dunuma
ume, u i selu 138 dunuma obradive zemlje i 59 dunuma ume i oko 200 dunuma obradivog
zemljita u Slavinoviima, od Vakufa ethode oduzeto je vie od 200 dunuma zemlje).
40 A BiH, ARIK, k-431, dok. 11695. (Odluka o odbijanju albe ahzimet hanume Tuzli na
eksproprijaciju posjeda u povrini od 1.538 dunuma od strane Ministarstva poljoprivrede
Bosne i Hercegovine, od 11. septembra 1947. godine).
276

Poloaj Bonjaka na irem tuzlanskom podruju neposredno nakon Drugog svjetskog rata

Omerbegovai,41 u Brezovu Polju vakufa Azizija damije,42 u Oraju posjedi


vakufa Azizija damije,43 u Gornjoj Tuzli oduzeti su znaajni posjedi Hadi
Efenderove damije,44 kao i druga imovina Islamske zajednice. Prema nepotpunim podacima, na ovaj nain oteto je od Islamske zajednice na irem
tuzlanskom podruju oko 850 ha zemljita i znaajan broj drugih vrijednih
nekretnina. U Bosni i Hercegovini je putem raznih mjera koje su sprovele
nove vlasti u prvim godinama nakon Drugog svjetskog rata oduzeto od Islamske zajednice oko 3.500 ha zemlje.45
Torturi i raznim pritiscima bili su podvrgnuti Bonjaci uglednici, bogati
pojedinci, koji su bili u nemilosti nove vlasti. Najdrastiniji primjer brutalnosti nove vlasti, odnosno partizana, vien je prilikom njihovog prvog ulasku
u Tuzlu, oktobra 1943., godine, kad su stradali brojni uglednici Tuzle. Posebnu uznemirenost tuzlanske arije izazvalo je strijeljanje Muhamed-age
Hadiefendia, komandanta Domobranske dobrovoljake pukovnije u Tuz-

41 A BiH, f-ARIK, k-408, dok. 25987/46, od 25. oktobra 1946. (Eksproprijacija posjeda
Vakufa u Omerbegovai. Odlukom Okrune agrarne komisije u Tuzli Arik br. 57/46, od 4.
aprila 1946. godine na osnovu l. 7. ta. c. Zakona o agrarnoj reformi oduzet je u korist
dravnog zemljinog fonda cjelokupan posjed Vakufa damije u Omerbegovai u ukupnoj
povrini od 140 dunuma).
42 ABiH, ARIK, k-380, dok. 11541. (Ovom Vakufu oduzeto je zemljite u iznosu od oko
600 dunuma. (Molba Vakufa Azizije damije u Brezovom Polju radi ostavljanja maksimuma
vakufske zemlje upuena Ministarstvu poljoprivrede Federativne republike Bosne i Hercegovine).
43 A BiH, ARIK, k-386, dok. 11099/46. (Od ovog Vakufa oduzeta su 152 dunuma zemlje.
Vakufsko- mearifsko povjerenstvo u Brkom trailo je 16. marta 1946. godine od Ministarstva poljoprivrede Federacije Bosne i Hercegovine priznavanje veeg znaaja i historijske vrijednosti. Meutim, Ministarstvo je 19. aprila 1946. godine negativno odgovorilo na molbu
Vakufsko-mearifskog povjerenstva).
44 A BiH, ARIK, k-411, dok. 28926.
45 A BiH, ARIK, k-460, dok. 8815. (Izvjetaj Odjeljenja za agrarnu reformu i kolonizaciju
o provoenju agrarne reforme i kolonizacije u 1947. godini).
277

BONJACI I DRUGI SVJETSKI RAT - TOKOVI I POSLJEDICE

li.46 Tada je u veoma kratkom vremenu stradalo vie od 50 ljudi, meu kojima i Husein ef. Jahi, tabor imam Dobrovoljake domobranske pukovnije.
Sudionici tog vremena izjavljuju da je cifra pogubljenih bila daleko vea,
te da se zapravo nikada nee tano i decidno utvrditi. 47 I sluaj i sudbina
Sead-bega Kulovia, uglednog Tuzlaka i gradonaelnika Tuzle, obavijena je

46 Prema Presudi Vojnog suda XVII istono bosanske divizije Muhamed Hadiefendi
osuen je oktobra mjeseca 1943. godine na kaznu strijeljanja. U ovom sudskom procesu na
istu kaznu osueni su: Zvonimir Lukendi, advokat iz Tuzle, dr. Dragi Dujmui, svetenik
iz Tuzle i Jure Milas, gostioniar iz Tuzle. U Obrazloenju presude stoji da je Muhamed
Hadiefendi, major iz Tuzle, kriv to je bio jedan od glavnih organizatora SS za Njemaku,
te je time sluio okupatoru i radio protiv interesa naroda, u prvom redu muslimana, ije je
sinove na ovaj nain bacio na ratnu klaonicu za raun okupatora. Pored toga, kriv je to je
bio jedan od glavnih uesnika kaznene ekspedicije 1941. godine protiv partizana i naroda
ibonice. Prilikom zadnjeg pokuaja okupatora i ustakih bandi da upadnu u osloboenu
Tuzlu on je rovario i radio protiv interesa Narodnooslobodilake vojske, stvarajui paniku i
unosei nemir meu stanovnitvom.Ostaje nedoumica o krivnji Muhameda Hadiefendia,
na to ukazuje injenica da nije odmah uhapen nakon ulaska partizana u Tuzlu. Nakon rata
sva imovina porodice Hadiefendi je konfiskovana, to je otealo dalju egzistenciju njegovoj porodici (etvoro djece i supruga). No, i pored toga njegova djeca su zavrila fakultete
i visoke kole i bili ugledni graani Tuzle. Stradanje Muhamedage Hadiefendia u Tuzli je
sve ove godine obavijeno velom tajne.
air Filandra, Bonjaka politika u XX stoljeu, Sarajevo 1998., str. 174. Muhamed
Hadiefendi (1898.-1943.) tuzlanski trgovac i uglednik, zavrio je do Drugog svjetskog rata
Trgovaku akademiju u Sarajevu, a na podruju vojnog obrazovanja i usavravanja stekao je
zvanje majora /bojnika. Najuspjeniji je bonjaki vojni zapovjednik u Drugom svjetskom ratu.
Na samom poetku rata u tuzlanskom kraju osnovao je Dobrovoljaki odjel narodnog ustanka
bojnika Hadiefendia s isto bonjakim ljudstvom, kao sredstvo zatite Bonjaka od napada
etnika. Iako je imala naziv Dobrovoljaka domobranska pukovnija ili DOMDO, ta vojna
postrojba je nazvana Muslimanska legija, a u narodnom sjeanju ostala je zapamena kao
Hadiefendieva legija. Snagom je brojala pet do est hiljada ljudi rasporeenih u est bojni.
Bonjaci tuzlanske regije su tom postrojbom, poznatom po odlinom ustroju i komandnom
kadru, bili osigurali bonjako stanovnitvo od napada etnika.
47 Adnan Jahi, Muslimanske formacije tuzlanskog kraja u Drugom svjetskom ratu, (dalje:
A. Jahi, Muslimanske formacije), Tuzla 1995., str. 95-96.
278

Poloaj Bonjaka na irem tuzlanskom podruju neposredno nakon Drugog svjetskog rata

velom tajni.48 Ono to je izvjesno i to se zna jeste da je njegova imovina konfiskovana, od ega 1.043 dunuma zemlje.49 Nakon ulaska partizana u Tuzlu
1944. godine, zaslugom vlade Popovia, osvjedoenog neprijatelja Bonjaka,
bit e ubijeno nekoliko uglednih Tuzlaka, meu kojima i advokat dr. Bahrija
Kadi,50 te Sulejman Omazi, Sakib Ibriimovi i drugi aktivni lanovi muslimanskih kulturnih drutava Senat, Bosna i Narodna uzdanica.51 I bijeljinski gradonaelnik Hasan-aga Pai naao se na udaru komunistike vlasti.
Drava je izvrila eksproprijaciju njegovih velikih zemljinih posjeda.52 U Bijeljini su optueni i oznaeni kao dravni neprijatelji i drugi ugledni graani,
poput: Hivze Salihbegovia, Jusuf-age Hadisalihovia, Hasana Lagumdije,
te Hasan-bega Hadia iz Trnave.53 Njihova imovina je konfiskovana. Slino

48 Sead-beg Kulovi (1897.-1945.), tuzlanski veleposjednik i politiar, jedna od najaktivnijih i najutjecajnijih drutvenih figura meu Bonjacima Tuzle meuratnog i ratnog perioda. S
poetka rata biljeimo njegovu ulogu gradonaelnika Tuzle, gdje je ostao negdje oko godinu
dana, kada ga je zamijenio azim-aga uni. Kasnije je obnaao dunost dravnog tajnika,
da bi uao u njemake kombinacije vezane za aktuelizirani koncept autonomne Bosne, kao
eventualni guverner i prvi ovjek. Ipak, njegova stvarna uloga u tom periodu ostaje krajnje
tmurna i zamagljena. Zna se da su ga partizani po ulasku u Tuzlu 2. oktobra 1943. proglasili
narodnim neprijateljem, da mu je odmah konfiskovana imovina, no ima tvrdnji koje govore
da su izvjesni domai komunistiki krugovi, podrani od dobrog dijela lokalnog populusa,
nakon drugog partizanskog osvajanja Tuzle traili svojevrsnu Sead-begovu rehabilitaciju i
integriranje u novonastajue upravno-politike strukture, emu su se navodno estoko suprotstavili neki Srbi i ostali koji su ga teretili za angaman u ustakoj Hrvatskoj. Neki smatraju da je s nastupanjem 1945. odveden, na najbrutalniji nain, u Sarajevo, gdje je i pogubljen.
(A. Jahi, Muslimanske formacije, str. 22).
49 A BiH, ARIK, k- 406, dok. 24881. (Izdvajanje iz zemljinog fonda konfiskovanog i
ekspropisanog zemljita Kulovi, roene Gradaevi, Raid-hanume i Sead-bega Kulovia
za radniko oporavilite i odmaralite i osnivanje stoarske stanice Maline, od 19. septembra 1946. godine).
50 A. Jahi, Muslimanske formacije, str. 91.
51 A TK, OKNOT, k-1, f-1, dok.2343/1. (po kazivanju Hasiba Dinde suvremenika ovih
dogaaja)
52 A TK, OKNOT, k-62. f-1, dok. 8346/11.
53 A TK, OKNOT, k-62, f-1, dok. 8346/11.
279

BONJACI I DRUGI SVJETSKI RAT - TOKOVI I POSLJEDICE

je proao i Abdulah-beg Fidahi iz Zvornika, 54 te Ibrahim Nali iz Janje.55


Na podruju sreza Graanice konfiskovano je zemljite i imovina vie zemljoposjednika,56 a konfiskacija imovine uglednih Bonjaka desila se i u drugim
srezovima Tuzlanskog okruga.
Pritisak na bonjaku populaciju izvren je i prisilnim ulanjenjem u
Seljake radne zadruge (SRZ), to je veoma teko padalo domainima koji su
znali gazdovati svojim imanjima. O kakvom se otporu radi, najbolje pokazuje
primjer Mehe Hasanovia iz sreza Zvornik, koji je kazao da mu ne treba ni
ivot kad nije gospodar svoje zemlje i stoke.57 U SRZ Bratstvo iz Koraja
pored pritiska na ulanjenje u zadrugu u istoj se forsirao uzgoj svinja, iako je u
zadrugu bilo ulanjeno iskljuivo bonjako muslimansko stanovnitvo.58 Od
strane vlasti poduzimane su veoma rigorozne mjere protiv protivnika SRZ-a,
to potvruje i Presuda Sreskog suda u Tuzli, kojom je osuen Adem Mujki
iz SRZ Kolektiv iz Devetaka na kaznu zatvora od pet mjeseci, zato to je
sa zadrune njive otjerao svoj par volova koje je ranije uknjiio u zadrugu.59
Primjeri otpora SRZ-u brojni su i uglavnom su se Bonjaci nerado ukljuivali
u ovu formu kolektivnoga poljoprivrednog rada, forsiranu u prvim godinama
nakon Drugog svjetskog rata.
Na udaru nove vlasti posebno su bili bonjaki uglednici - prvaci, kojima
se traila i najmanja krivica kako bi se okvalificirali kao dravni neprijatelji.
Bez valjanog dokaza za neprijateljsko djelovanje optueni su u Bratuncu uitelj

54 A TK, OKNOT, k-56, f-1, dok. 3541/1.


55 A TK, f. SK SK Bijeljina, dok. 3144/45, od 9. januara 1945. (Zapisnik Narodnog odbora
Janja, od 9. januara 1945. godine u krivinom predmetu protiv Branderbuke divizije i njegovih pripadnika, meu kojima i Nali Ibrahima zbog ratnih zloina).
56 A TK, f- SNO Graanica, Sreska agrarna komisija Graanica, k-1, dok. 141/46. (Konfiskovana je imovina od slijedeih zemljoposjednika: Sprei Jusufa iz Sokola, oli Hasana
iz Piskavice, M. Huseinovi Ibrahima iz kahovice, Sabrije Prohia iz Graanice, Debi
Adema iz Graanice, Raidbegovi Hazima iz Graanice i dr.).
57 A TK, f-SK SK Zvornik, k-1, dok. 41/6 (Zapisnik sekretara partijskih organizacija SK
Zvornik, od 23. maja 1949. godine).
58 Front slobode, br. 242, str. 3, od 2. februara 1950. godine.
59 A TK, Sreski savez zemljoradnikih zadruga Tuzla, k-23. (Presuda Mujki Adema, od 27.
avgusta 1951. godine).
280

Poloaj Bonjaka na irem tuzlanskom podruju neposredno nakon Drugog svjetskog rata

Ferhatbegovi, matiar Dani, Mustafa Hadiabdi, lan sreske skuptine, kao


i Ahmed ozi, predsjednik sreskog odbora NF Srebrenica i Behaija ozi,
kadija u Srebrenici.60 Hivziefendia Hivzu, ratnog gradonaelnika Graanice,
komunistike su vlasti osudile 1945. godine na 10 godina gubitka asti i 5 godina prisilnog rada, a da mu nisu utvrdile krivicu.61 U Srebrenici su optueni za
neprijateljsko djelovanje Muhamed ozi, Ismet Bektaevi i Jusuf ozi, a
njihova imovina je konfiskovana,62 kao i imovina vie od 20 uglednih Bonjaka
iz Graanice, meu kojima i cjelokupna imovina irbegovi Ibrahima i brojnih
drugih uglednih Graanlija63 Velikom broju lica na irem tuzlanskom podruju
oduzeto je pravo glasa. Samo u Graanici to pravo izgubilo je oko 60 ljudi.64 I
mnogi drugi poznati i ugledni Bonjaci na irem tuzlanskom podruju i cijeloj
Bosni i Hercegovini bili su predmetom isljeivanja i progona nove vlasti.
U poratnom vremenu veliki broj Bonjaka pripadnika muslimanskih
vojnih formacija procesuiran je i osuen na velike zatvorske kazne, koje su
se kretale u rasponu od 3 do 20 godina. Hajku na ove ljude direktno je vodio i

60 A TK, OK KP Tuzla, k-2, f-1, dok. Ic 87/1.


61 A TK, SNO G, k-51, f-2, dok. 27/45. (Prilikom donoenja presude Hivziefendi Hivzi
navedeno je da je kriv to je za vrijeme okupacije u Graanici bio ustaki gradonaelnik, te
to je svakom prilikom psovao i grdio NOV i na taj nain ruio njen ugled).
62 A TK, OKNOT, dok. 32/46, (SNO Srebrenica je dostavila izvjetaj o neprijateljskom
djelovanju Muhameda ozia, Jusufa ozia i Ismeta Bektaevia. Istima je nakon toga
konfiskovana imovina. Prema kazivanju dr. Adiba ozia, Jusuf ozi je nakon Drugog
svjetskog rata prebjegao u Libanon, gdje je postao visoki oficir libanonske vojske).
63 A TK, SNO G, br. 331/45 (irbegovi Ibrahim iz Graanice, konfiskacija imovine).
Na podruju sreza Graanica konfiskovana je imovina slijedeim licima: Mustafi Ahmet,
amdi Ramo, Piragi Mujo, Mei Osman, Jusufovi Omer, Osmanovi Osman, Tufeki
Osman, Bei Agan, Meanovi Abdulah, Omeri Ibro, Avdagi Began, Mandi Smajo,
akal Jaar, Mujkanovi Huso, Mujki Huso, Beirovi Jusuf, Pai Ibrahim, Huseinovi
Meho, ori Hasan, Sprei Jusuf, Mujkanovi Salko, Vehabovi Mehmed dr.).
64 A TK, SNO G, br. 11/45. (Spisak lica koja nemju pravo glasa. Na istom su navedena imena
od oko 60 uglednih Bonjaka iz Graanice).
281

BONJACI I DRUGI SVJETSKI RAT - TOKOVI I POSLJEDICE

podsticao Mika Stankovi, predsjedavajui Okrunog suda u Tuzli.65


Na stotine je primjera na irem tuzlanskom podruju oduzimanja zemlje bogatim Bonjacima i ostavljanja agrarnog maksimuma, s ciljem promjene
vlasnitva i njihovog osiromaenja. Na podruju SNO Gradaac do kraja
1946. godine oduzeto je 15 velikih posjeda Bonjaka u ukupnoj povrini od
19.477 dunuma.66 Samo u vremenu provoenja procesa tzv. agrarne reforme
(1945.-1948.), oko 130.000 ha zemlje u Bosni i Hercegovini promijenilo je
vlasnika, od toga je vie od 87 % zemlje pripadalo Bonjacima.67 Na taj nain
nova vlast nastavila je proces daljeg siromaenja i ekonomskog slabljenja
bonjakog elementa i suavanja njihovog ivotnog prostora, zapoet 1918.
godine provoenjem tzv. Prve agrarne reforme (1918.-1941.), to e imati
dalekosene refleksije po sudbinu Bonjaka i Bosne i Hercegovine.
Presija i brutalnost nove vlasti bila je izraena i vidljiva i kada je rije o
sudbini ene Bonjakinje. Neuvaavajui tradicionalna, vjerska i opa ljudska
naela i prava, komunistika vlast provodila je proces skidanja zara i ferede
pod parolom emancipacije muslimanske ene, ukazujui navodno na njen drugorazredni poloaj u drutvu i ekonomsku i politiku neiskoritenost. Nova
vlast eljela je preko noi promijeniti ponaanje i obiajne norme, ne vodei
rauna na posljedice psiholokog, linog i moralnog karaktera. Ovo vie iz
razloga naina i surovosti na koji je provoen ovaj proces, uz primjenu sile,
te uz veliko propagandno-mobilizatorsko djelovanje od strane komunistikih
organizacija, posebno AF-a. Da je proces skidanja zara i ferede protekao
brutalno i bolno, a ne onako kako su to predstavljale nove vlasti, najbolje
pokazuju brojni primjeri otpora od strane muslimanskih ena i njihovih poro65 A. Jahi, Muslimanske formacije, str. 99. (U Tuzli je 20. februara 1947., donesena presuda
grupi Harisa Hadimehmedovia i ostalim. Tada su na dugogodinju robiju poslani: Haris
Hadimehmedovi, Mahmut elo, Meho Karavdi, Salko Sokolovi, Suljo Ferhatovi, Muharem Dedi, Mehmed Mujkanovi, Mujo Sulji, Mustafa Hametovi, Hasan Mujkanovi
i Ibrahim Ali. (PRESUDA u ime naroda, Okruni sud u Tuzli, br. KO 587/46. Privatna
dokumentacija A. Hadimehmedovia.).
66 A BiH, ARIK, k-418, dok. 2267. (Stanje radova po pitanju provoenja agrarne reforme i
kolonizacije na podruju sreza Gradaac, od 21 decembra 1946. godine).
67 A BiH, ARIK, dok. 9198/48, Izvjetaj ora Krstia, naelnika za agrarnu reformu i kolonizaciju o rezultatima provedene agrarne reforme u Bosni i Hercegovini, od 28. decembra
1948. godine.
282

Poloaj Bonjaka na irem tuzlanskom podruju neposredno nakon Drugog svjetskog rata

dica, to se naalost znalo zavriti pogubno po iste. U srezu Zvornik ene


muslimanke iskazale su negodovanje prema skidanju zara i ferede Neemo
se otkriti pa makar skakale u Drinu, Mi se neemo otkriti i pogaziti vjeru.68
Za otpor koji je pruen po pitanju skidanja zara i ferede vlasti su okrivljivale
hode, pa su uslijedili brojni pritisci na njih. Pritisak je vren i na Bonjake
lanove Komunistike partije kako bi isti bili primjerom drugim, insistirajui
da se njihove ali i uglednije ene ne otkrivaju pojedinano, ve zajedniki na
konferencijama.69 U srezu Graanica i pored velikog pritiska partije odreeni
lanovi KP-a, Bonjaci, nisu bili spremni izvriti taj partijski zadatak, nakon
ega su podvrgnuti raznim sankcijama i represivnim mjerama. Takav je bio
sluaj i sa Alihodi amilom iz OPO u Lukavici, Ibrahimom Iljazoviem u
OPO Graanica, evalom Otrakovi iz Raljeva i drugim.70 Svi su iskljueni
iz Partije, koja je nakon toga bila nemilosrdna prema njima. Da se radilo
o prisili najbolje potvruju podaci o pritiscima i angaovanju UDB-e u
sprovoenju akcije skidanja zara i ferede. Brojni su primjeri takvog prisilnog djelovanja. Tako je bilo i na podruju sreza Graanica, to podtvruju i
podaci s Pete sreske partijske konferencije odrane 22. i 23. novembra 1950.
godine, pri emu se ukazalo na zloupotrebu i drsko ponaanje sekretara Sreskog komiteta KP Graanica Kasima Delia. U vezi s tim Nesib Daferovi
kazao je slijedee: Kada je poela akcija za skidanje zara, gdje je dat zadatak
svakom lanu Partije da kod svojih drugarica odbace zar, kao i kod svoje blie
familije, neki drugovi nisu mogli da izvre taj zadatak, tako da su ih Kasim
Deli i ijak Huzeir (ef UDB-e) pozvali u Sreski komitet, gdje su ostali na
isljeivanje cijelu no.71 O maltretiranju lanova partije ije ene nisu skinule zar i feredu od strane Huzeira ijaka i Todora ue govorili su i drugi
na Petoj sreskoj partijskoj konferenciji Sreskog komiteta Graanica. Ovakvi

68 A TK, SK SK Zvornik, k-1, dok.18/1. (Izvjetaj SK SK Zvornik za mjesec juli 1947.


godine).
69 A TK, SK SK Zvornik, k-1, dok. 18/1.
70 A TK, SK SK Graanica, k-1, dok. 1/1, (Zapisnik sa 5. sreske partijske konferencije za
srez Graaniki, koja je odrana 22. i 23. novembra 1950. godine).
71 A TK, SK SK Graanica, k-1, dok. 1/1. (Zapisnik sa 5. sreske partijske konferencije za
srez Graaniki, koja je odrana 22. i 23. novembra 1950. godine).
283

BONJACI I DRUGI SVJETSKI RAT - TOKOVI I POSLJEDICE

primjeri bili su prisutni i u drugim srezovima. Proces skidanja zara i ferede


propisan je odredbama Zakona o skidanju zara.72 Koliko se radi o bolnom
i psihiki tekom procesu najbolje ukazuju injenice da znaajan broj ena
koje su na silu odbacile zar i feredu dugo vremena nigdje nisu izlazile iz
svoje kue, a neke ak ni do kraja ivota.
Komunistike su vlasti shodno svojoj nakani uspjele okonati proces
skidanja zara i ferede ne vodei pri tome rauna o uruavanju normi vezanih za moralnost, tradiciju, vjerske i kulturoloke fenomene pokrivanja
muslimanki. Na ovaj nain u KPJ nisu ni prema jednom narodu kao prema
Bonjacima bile usmjerene zakonske, partijske i policijske mjere u vezi s
spoljanjim manifestacijama vjere, tradicije, nonje i oblaenja.
Na bonjake drutvene prilike direktno e utjecati i injenica ukidanja muslimanskih kulturnih i humanitarnih drutava, prije svega Gajreta i
Narodne uzdanice i drugih. U Sarajevu je u aprilu i maju 1945. godine
pod optubom ustakog djelovanja uhvaeno i potom pred Vojnim sudom
JA osueno na viegodinju robiju gotovo cjelokupno rukovodstvo Narodne uzdanice (predsjednik Edhem Mulabdi, sekretar Alija Nametak i osam
lanova GO).73 Ministarstvo prosvjete NR Bosne i Hercegovine kao uvod u
sudsku likvidaciju uvelo je povjerenstvo Narodne uzdanice. Veoma brzo
doi e do slabljenja aktivnosti ogranaka Narodne uzdanice i u Tuzli, a
potom i njegovog gaenja.
Istu sudbinu doivio je i Gajret, drugo kulturno drutvo Bonjaka,
koje se preimenovalo prvo u KMD Preporod da bi se zajedno s drugim
nacionalnim kulturnim drutvima 1949. godine ugasilo. Komunistika vlast
ukinula je drutva: Trezvenost, Senat i Merhamet.74 Umjesto njih stvorena su neka nova kulturno-umjetnika drutva, uz objanjenje da je to volja
sva tri naroda i da e se na taj nain bre razvijati bratstvo i jedinstvo. U tu
je svrhu u Tuzli sredinom 1948. godine osnovan Savez kulturno-prosvjet72 Sl. list NR BiH, br. 32/50,od 5. decembra 1950.
73 Zlatko Hasanbegovi, Muslimani u Zagrebu 1878.-1945. Doba utemeljenja, Zagreb 2007.,
str. 395.
74 Sead Trhulj, Mladi Muslimani, (dalje S. Trhulj, Mladi Muslimani), Sarajevo 1995.,
str.12.
284

Poloaj Bonjaka na irem tuzlanskom podruju neposredno nakon Drugog svjetskog rata

nih drutava sa zadatkom da pomognu na ostvarivanju zadataka narodnim


vlastima i Narodnom frontu na idejno-strunom unapreenju rada. Tako su
umjesto Preporoda, Prosvjete i Napretka u Tuzli formirana kulturna drutva
poput: KUD Mitar Trifunovi Uo, KUD Ivan Markovi Irac i dr.75
Svoju e ideoloku ateistiku orijentaciju nova vlast posebno usmjeriti
ka zatvaranju medresa, do tada temeljnih obrazovnih oslonaca u Bonjaka.
Na irem tuzlanskom podruju jedna za drugom bit e ukinute medrese u
Graanici (1945.), Zvorniku (1946.), Gradacu (1947.),76 a neto kasnije i
Tuzli (1949.).77 Na taj su nain veliki broj mladia i djevojaka koji su se
obrazovali i odgajali u medresama bili lieni osnovnog ljudskog prava, prava
na vjeru i obrazovanje. Sve je to komunistiki reim uruio s ciljem stvaranja
jednog novog nestvarnijeg pogleda na svijet, jedne nove ideologije koja e
ugroziti nacionalni identitet, pa e Bonjacima, suprotno odlukama AVNOJ-a
i ZAVNOBiH-a, zduno ponuditi da se opredijele kao Srbi, Hrvati, ili pak,
budu neopredijeljeni.
Uz progone i provoenje procesa protiv zloinaca i dravnih neprijatelja odmah nakon Drugog svjetskog rata, te progona i hapenja informbiroaca od 1948. godine, progoni i procesi protiv lanova organizacije Mladi
muslimani po svom obimu, karakteru i okrutnosti, spadaju u najmasovnije
politike procese u Jugoslaviji. Prema dostupnim injenicama organizacija
Mladi muslimani nastala je potpuno samoniklo u etvrtom desetljeu dvadesetog stoljea u Bosni i Hercegovini.78 Naime, grupa je mladia spontano
osjetila potrebu da se intelektualno i idejno uzdiu za potrebe i ciljeve svoga
naroda, doprinosei njegovoj politikoj orijentaciji i prosperitetu.
Sve se to deava u sloenim politikim okolnostima po Bonjake, koji
su tada u Jugoslaviji bili jedini narod koji nije imao ni svoje ime ni nacio75 Front slobode, br. 202,od 19. marta 1949. godine, str.3, (Savez kulturno-prosvjetnih
drutava u Tuzli treba da u ovoj godini izvri krupne zadatke).
76 Bilal Hasanovi, Islamske obrazovne ustanove u Bosni i Hercegovini, Sarajevo 2008,
str. 236.
77 Isti, str. 252. Rjeenjem GNO Tuzla Berham-begova medresa u Tuzli trebala je biti
zatvorena 1947. godine, ali je ista zatvorena tek 30. septembra 1949. godine).
78 dr. Omer Nakievi, dr. Ibrahim Nakievi, Teoak kroz Protok vremena, (dalje: O.
Nakievi, I. Nakievi, Teoak kroz protok vremena), Teoak 2009., str. 155,
285

BONJACI I DRUGI SVJETSKI RAT - TOKOVI I POSLJEDICE

nalna prava. Spletom historijskih okolonosti, predsjednik JMO Mehmed Spaho umro je iznenada pod veoma sumnjivim okolnostima,79 pa e nakon toga
njegova stranka izgubiti znaajan ugled i utjecaj u zemlji i u vlastitom narodu.
Uporedo s tim u avgustu 1939. godine dogovorom Cvetkovi Maek, stvorena je Banovina Hrvatska, ime je jedna drava neprirodno podijeljena, a
time i jedan narod - bonjaki. U takvim okolnostima oko jedne ideje okupljala se grupa studenata (Esad Karaozovi, Tarik Mufti, Emin Granov i
Husrev Baagi).80 U poetku su ih zbliavali razgovori o islamskim temama,
ulozi islama u savremenom svijetu, odnosi meu islamskim zemljama, odnosi kranstva prema islamu. Ta e druenja nastaviti na akim sastancima,
sijelima, skupovima u muslimanskim kulturnim drutvima. Zvanino e organizacija biti osnovana neposredno pred rat (marta 1941. godine). Tragali
su za imenom, a poto su bili vjernici i bili mladi, nazivali su sebe Mladi
muslimani.81
U toku rata Udruenje je djelovalo polulegalno, a forme rada bile su
razliite, sve s ciljem da se u ratnim okolnostima pomogne muslimanskom
ivlju. Pred kraj rata veina lanova mobilizirana je u JA. Naalost, ve 1946.
godine neki lanovi bili su uhapeni i osueni,82 jer novi komunistiki reim
nije dozvoljavao bilo iju djelatnost izvan okvira komunistike ideologije.
Nakon toga e lanovi organizacije Mladi muslimani prei u ilegalu. Ilegalno su raene i umnoavane broure i informativni bilteni koji su obraivali
razna pitanja iz kulture, morala i vjere. lanstvo se stalno poveavalo, tako
da je udruenje preraslo u pokret s lanovima u velikom broju gradova i sela
79 Vidjeti vie u Husnija Kamberovi, Mehmed Spaho (1883.-1939.) - politika biografija,
Sarajevo 2009., str. 280.
80 S. Trhulj, Mladi muslimani, str. 12.
81 Isto.
82 S. Trhulj, Mladi muslimani, str. 13. (Karakteristino je da nova revolucionarna vlast
u prvim danima poslije Drugog svjetskog rata nije nita poduzimala protiv lanova organizacije Mladi Muslimani, a to je vrijeme kada se na sve strane odravaju suenja ratnim
zloincima, kvislinzima i drugim ratnim saradnicima okupatora, kada se vri obraun s kulacima, to je najvie podrazumijevalo imune ljude, iji je imetak trebalo oduzeti i pretvoriti
u drutvenu imovinu. Mladi Muslimani se slobodno sastaju i dogovaraju i veoma su aktivni
u muslimanskim kulturnim krugovima. To znai da nova vlast nije imala ta da im zamjeri,
to se tie dranja u ratu).
286

Poloaj Bonjaka na irem tuzlanskom podruju neposredno nakon Drugog svjetskog rata

u Bosni i Hercegovini, pa tako i na tuzlanskom podruju. Tokom itavog razdoblja vrena su stalna hapenja pojedinaca i grupa. Najmasovnija hapenja
izvrena su u aprilu 1949. godine.83 Ista su propraena surovim isljeivanjima
i masovnim procesima u Sarajevu i u drugim mjestima irom Bosne i Hercegovine, uz izricanje izuzetno tekih kazni. Danas je nemogue rei koliko je
tada mladih ljudi pohapeno, ali je broj sigurno bio velik. Tane brojke se ne
mogu utvrditi zato to nisu sauvani zapisnici svih suenja koja su obavljana.
Jednom broju pripadnika Mladih muslimana kazne su izricale specijalne komisije pri narodnim odborima i slali ih u zatvore do dvije godine na drutveno
koristan rad. Tvrdi se da je osuenih na ovaj ili onaj nain bilo neto vie od
hiljadu.84 Glavni proces lanovima organizacije Mladi muslimani vodio se u
Sarajevu i trajao je od 1. do 12. avgusta 1948. godine. Tada su izreene veoma
stroge presude okrivljenim: Hasan Biber, Halid Kajtaz, Omer Stupac i Nusret
Fazlibegovi osueni su na smrtnu kaznu strijeljanjem, Ismet Serdarevi na
kaznu od 20 godina robije, Hilmija Mufti 16 godina, Teufik Velagi 15 godina, Tarik Mufti i Mahmut Jarebica 12, Ramo Habota osam, Ejub Hadi
sedam, Esad Koji pet, Sulejman Musakadi i Kemal Kurbegovi tri godine
robije.85 Pored utvrene robije svim je osuenim konfiskovana imovina i oduzeta su im osnovna graanska prava.
I na irem tuzlanskom podruju dolo je do progona i hapenja lanova
i simpatizera organizacije Mladi Muslimani. Uhapeno je vie lanova organizacije. Istim se sudilo pred krivinim vijeem Okrunog narodnog suda
u Tuzli. Suenje je poelo 24. avgusta 1949. godine, sudilo se deveterici
lanova organizacije Mladi muslimani. Ovaj su proces pratili mediji, a
posebno lokalni list Front slobode iz Tuzle,86 koji je veoma pristrasno iznosio
ideoloka stajalita i veliki broj netanosti, a sve kako bi se imalo opravdanje za ono to je slijedilo optuenima. Sud je za krivina djela protiv na83 S. Trhulj, Mladi muslimani, str. 14.
84 S. Trhulj, Mladi muslimani, str.20.,
85 S. Trhulj, Mladi muslimani, str.30.,
86 Front slobode, br. 222, od 29. avgusta 1949. godine, str. 1-2. (Suenje lanovima ilegalne
organizacije Mladi muslimani). Vidjeti vie: O. Nakievi, Ibrahim Nakievi, Teoak kroz
protok vremena, str. 147-152.,
287

BONJACI I DRUGI SVJETSKI RAT - TOKOVI I POSLJEDICE

roda i drave optuio: Nakievi Omera, studenta filozofije iz Teoaka, Safeta


Tokia, studenta filozofije iz Jelove Sela, srez Gradaac, ikui Ferida,
aka Gazi Husrev-begove medrese, rodom iz eria, srez Tuzla, Okanovi
Omera, hodu iz Poljica, srez Tuzla, Hundur Hamzaliju, aka medrese u
Sarajevu iz Tenja, amdi Sulejmana, studenta agronomije iz Puraia,
srez Tuzla, Ahmetbegovi Abdulaziza, aka medrese, roenog u Sokolu,
srez Graanica, Turajli Ismeta, aka srednje kole, rodom iz Tenja i Jahi
Muhameda, slubenika otkupnog preduzea Sprea iz Tuzle. Na samom
suenju iznijeto je niz neistina na raun optuenih od strane javnog tuioca
za Tuzlansku oblast Mike Stankovia. Navedeno je da je organizacija Mladi
muslimani, tijesno povezana s kapitalistikim imperijalistikim zemljama,
da su se okrivljeni pripremali za svoje zloinake namjere i ciljeve usmjerene
ka obaranju narodne vlasti i ponovno stvaranje eksploatatorske vlasti, da su
zamisao o stvaranju organizacije Mladi muslimani donijeli u nau zemlju
hode na elu s faistikim agentima Handiem i Dobraom, te da je ova organizacija konano stvorena 1943. godine pod pokroviteljstvom ustaa i Gestapoa. U optunici se takoer navodi da je organizacija Mladi muslimani
preko nekih muslimanskih svetenika El Hidaje, na elu s Dobraom, pristupila stvaranju muslimanskih formacija i agitacija za mobilizaciju Muslimana u Handar i SS diviziju87. U samom procesu ispitivanja optuenih od strane
Krivinog vijea bilo je puno konstrukcija, insinuacija, subjektivnih tvrdnji,
lanog svjedoenja, a sve s ciljem da se optueni to vie opterete te budu
osueni na teke zatvorske kazne, to se i dogodilo, i to: Omer Nakievi,
Safet Toki, Ferid ikui, Omer Okanovi i Sulejman amdi osueni
su na kaznu lienja slobode sa prinudnim radom u trajanju od 20 godina,
Hundur Hamzalija i Turajli Ismet na 12, Ahmetbegovi Abdulaziz na 10 i
Jahi Muhamed na osam godina zatvora. Svi optueni osueni su na gubitak
graanskih i politikih prava na pet godina.88

87 Front slobode, br. 222, od 29. augusta 1949. godine,str. 1.2, (Suene lanovima ilegalne
organizacije Mladi muslimani).
88 Front Slobode, br. 222, od 29. augusta od 1949. godine, str. 1-2, (Suenje lanovima ilegalneorganizacije Mladi muslimani). Vidjeti vie u: O. Nakievi, I. Nakievi, Teoak kroz
protok vremena, str. 153.
288

Poloaj Bonjaka na irem tuzlanskom podruju neposredno nakon Drugog svjetskog rata

I ova grupa iz organizacije Mladi muslimani, kao i drugih hiljadu


mladia i djevojaka proli su zatvorske kazamate i radne logore i druge vidove pritisaka, kako na njih same, tako i na njihove porodice, asno izdravajui
sva iskuenja.

Umjesto zakljuka
Period neposredno nakon Drugog svjetskog rata bit e obiljeen brojnim procesima i dogaajima koji e imati za cilj obraun nove vlasti s ostacima poraenih snaga u Drugom svjetskom ratu i uspostavu nove jednopartijske ideoloke komunistike vlasti. Ti procesi su provoeni veoma brutalno
pri emu nova vlast u svom djelovanju nije birala sredstva, to je ostavilo
dubok trag i velike posljedice po ukupne drutvene odnose. Poseban odnos
nova vlast imat e prema Bonjacima, posebno prema onom dijelu koji u toku
Drugog svjetskom ratu nije bio na strani NOP-a. Brojne provedene mjere
od strane nove vlasti uinit e ivot nesigurnim i nesnoljivim ovom dijelu
bonjake populacije. U zavrnici Drugog svjetskog rata provest e se brojne
egzekucije, pri emu e stradati brojni ugledni Bonjaci, a da im se nije dokazala krivica. Stradanja je doivjela na ovaj nain brojna bonjaka populacija
na irem tuzlanskom podruju. Na taj nain pobjednike snage i nova vlasti
dali su do znanja kako e vladati.
U zavrnici Drugog svjetskog rata brojni Bonjaci nai e se u
marevima smrti u redovima oruanih snaga i drugih osovinskih formacija
koje su bjeale ispred partizana. Ovi su dogaaji danas poznati pod pojmom Bleiburki zloin. Tad su tokom maja, juna i jula 1945. godine velike
mase vojnika i civila sprovedene u privremene logore da bi u narednih nekoliko dana nekoliko desetina hiljada zarobljenih bilo masovno pogubljeno.
Meu ubijenim je bio znaajan broj Bonjaka, a velik broj njih bio je sa ireg
tuzlanskog podruja. Naalost, u naoj historiografiji ovom dogaaju nije
posveena znaajnija panja.
Odmah nakon rata zapoele su egzekucija i progoni brojnih uglednih
Bonjaka proglasivi ih prethodno dravnim neprijateljem, nakon ega je
konfiskovana njihova imovina, ostavivi time porodice istih bez osnovnih iz289

BONJACI I DRUGI SVJETSKI RAT - TOKOVI I POSLJEDICE

vora egzistencije. Znaajan je broj tzv. dravnih neprijatelja na irem tuzlanskom podruju odmah po uspostavi nove vlasti zatvoren, a jedan je broj
ubijen uz prethodno isljeivanje, najee mimo provoenja sudske procedure. Posebno na udaru novih vlasti nai e se Bonjaci koji su u toku Drugog
svjetskog rata bili u sastavu muslimanskih vojnih formacija. Isti su osueni
na visoke zatvorske kazne, uz oduzimanje osnovnih ljudskih prava na izvjesan vremenskih period. Ono to je karakteristino jeste da e njihove porodice
biti na poseban nain tretirane od strane nove vlasti.
Neposredno su se nakon rata na posebnom udaru nove vlasti nale vjerske zajednice, pa tako i Islamska zajednica. Smatrajui Islamsku zajednicu
bitnom preprekom u uspostavi novih ideolokih i politikih vrijednosti kojima su teili predstavnici nove vlasti, ista je poduzimala niz represivnih mjera
prema njoj. Posebno su se na udaru nale brojne tradicionalne vrijednosti
Bonjaka. Vjeronauka je prvo postala neobavezan predmet, a potom je i ukinuta. Iako je po Ustavu vjera bila odvojena od drave, drava se najdirektnije
mijeala u sve sfere i pitanja vjere, pokuavajui oslabiti i obezvrijediti poziciju Islamske zajednice. Na udaru se posebno nala njena imovina. Oduzete
su ogromne povrine vakufske zemlje, te je konfiskovana i nacionalizovana
znaajna druga imovina IZ s ciljem da se ugrozi njena ekonomska osnova
i pozicija. Udar na IZ vrit e se i pritiscima i procesom skidanja zara i
ferede. U ovom procesu komunistike vlasti nee uvaavati tradicionalno i
vjersko pravo jednog naroda, pa e se ovaj proces provoditi na brutalan nain
s ogromnom propagandom i pritiskom od strane politikih organizacija, koje
su bile pod kontrolom nove vlasti. Ovaj proces e se svom estinom provoditi i na irem tuzlanskom podruju, gdje e biti izraen otpor prisilnom skidanju zara i ferede, ak i od strane jednog broja Bonjaka lanova KPJ. Cilj
je Partije na kraju ostvaren, ali s velikim posljedicama, posebno po ensku
bonjaku populaciju.
Udar na bonjaki interes bit e izraen i gaenjem vjerskih obrazovnih institucija, prije svega medresa i mekteba. Na irem tuzlanskom podruju
jedna za drugom do 1949. godine ugasit e se sve etiri medrese: u Gradacu,
Graanici, Zvorniku i Tuzli. Rad mekteba, gdje se stjecala vjerska naobrazba,
bit e potpuno kontroliran od strane nove vlasti, a vjerski dostojanstvenici i
290

Poloaj Bonjaka na irem tuzlanskom podruju neposredno nakon Drugog svjetskog rata

mektepski polaznici veoma esto bit e izloeni brojnim pritiscima i neugodnostima.


Bonjaci su bili dodatno izloeni pritisku nove vlasti provoenjem brojnih drutvenih procesa, poput agrarne reforme, nacionalizacije i dr. U ovim su
procesima Bonjaci ostali bez ogromnih zemljinih posjeda i druge imovine,
to e dodatno oslabiti njihovu ekonomsku poziciju. Hiljade hektara zemljita
promijenile su vlasnika, uglavnom na tetu bonjake populacije.
I u kulturnom i humanitarnom pogledu izvrit e se pritisak na Bonjake,
gaenjem njihovih nacionalnih kulturnih i humanitarnih drutava Gajreta,
Narodne uzdanice, Merhameta, Trezvenosti, Senata i na posljetku Preporoda.
Sve je to uraeno s ciljem novog kulturnog oblikovanja i nametanja nekih
novih kulturnih vrijednosti Bonjacima, zasnovanih na novim ideolokim i
politikim naelima.
Politiko djelovanje Bonjaka bit e uglavnom marginalizirano.
Bonjaci koji su politiki djelovali u okviru struktura nove komunistike vlasti bit e politiki nezapaeni, s osnovnom ulogom slijepe poslunosti, uz
neprepoznavanje, pa ak i negiranja bonjake posebnosti. S druge strane,
izvanreimsko politiko djelovanje bit e strogo kontrolirano i sankcionirano
uz provoenje najotrijih mjera od strane komunistikih vlasti. To se najbolje
moe vidjeti kroz isljeivanje, progon i procesuiranje lanova organizacije
Mladi muslimani, gdje je nekoliko hiljada ljudi zbog drukijeg politikog
ubjeenja bilo izloeno estokoj torturi i maltretiranju. Voeni su procesi
u Sarajevu, Tuzli i drugim mjestima u Bosni i Hercegovini. Znaajan broj
predstavnika ove organizacije osuen je na najstroiju kaznu strijeljanjem,
kao i kazne dugogodinje robije, pri emu su okrivljeni optueni kao narodni
neprijatelji, a da im se pritom nije dokazala objektivna krivica.
Oigledno je da je nova komunistika vlast potkraj i neposredno nakon Drugog svjetskog rata provodila brojne brutalnosti i surovosti prema
Bonjacima. Represivne mjere jako su bile izraene i na irem tuzlanskom
podruju, kao i na cijelom podruju Bosne i Hercegovine. Takvo djelovanje
imalo je za cilj uspostavu jednopartijske ideoloke vlasti i formiranja i oblikovanja ateistike svijesti u Bonjaka. Bonjaci e biti kao trei narod po
brojnosti u dravi satanizirani, nacionalno nedefinirani, vjerski i politiki obe291

BONJACI I DRUGI SVJETSKI RAT - TOKOVI I POSLJEDICE

spravljeni i neravnopravni s drugim narodima. Takav odnos nove komunistike


vlasti prema Bonjacima imat e ogromne i dalekosene posljedice, ije e
refleksije doi do izraaja u vremenu agresije na Bosnu i Hercegovinu, kad je
uinjen genocid nad Bonjacima Srebrenice, kao i brojni drugi zloini diljem
Bosne i Hercegovine.
Abstract: The study refers to the conditions existed in the wider Tuzla
area subsequently after the World War Two and especially to the position
of Bosniaks. They found themselves in a rather difficult position and were
exposed to a number of repressive measures by the new government. Those
measures were a direct attack on their human and civic rights, and their integrity as well. A great number of Muslims will be victims past judicial enquiry,
while many others will die seeking a salvation on the endless road of so called
- marches of death- named as Bleburg crime by modern historical science.
Many victims of those marches were from wider Tuzla area.
At the end of and subsequently after the World War Two, Bosniaks will
be exposed to lots of pressures. Numerous respectable Bosniaks will be proclaimed state enemies, which made their prosecution, their wealth confiscation and real estate expropriation possible. Their families were left with
no means of living. The Islamic Community will undergo special pressures
aimed at their spiritual and material values. Islamic schools were closed, religious education was expelled from schools, their wealth was confiscated,
their clerks and priests were prosecuted, and Muslim women were forbidden
to cover their faces and their hair. All those processes had negative effects on
the Islamic Community and Bosniaks further destiny.
Pressures were also made in order to end national cultural and humanitarian societies. Political opponents underwent special cruelty and were prosecuted politically. The same happened to the members of Mladi Muslimani
organisation. The leaders and a lot of members were sentenced to long-lasting
imprisonment and a number of prominent members were shot. All those processes and pressures will cause a lot of damages to Bosniaks.

292

Zbornik radova
Nauni skup:

Bonjaci u
Drugom svjetskom ratu
Sarajevo, 24. novembar 2011.

Sarajevo, 2012. godine

Zbornik radova sa naunog skupa Bonjaci u Drugom svjetskom ratu


koji je odran 24. decembra 2011. godine u Sarajevu.
Naslov: Bonjaci i Drugi svjetski rat tokovi i posljedice
Izdava:

Udruenje Mladi muslimani Sarajevo

Za izdavaa:

Edhem Baki

Redakcijski kolegij:


prof. dr. Adnan Jahi,


prof. dr. Safet Bandovi,
dr. sc. Admir Mulaosmanovi,
Anes Dunuzovi

Lektura i korektura:

Nizama Imamovi-Foo

Prijevod saetaka na engleski:

Nizama Imamovi-Foo

DTP:

Nelmedin Kolubara

tamparija:

Dobra knjiga d.o.o. Sarajevo

Tira:

500 primjeraka

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------CIP - Katalogizacija u publikaciji


Nacionalna i univerzitetska biblioteka
Bosne i Hercegovine, Sarajevo
94(497.6=163.4*3)1941/1945(082)
NAUNI skup Bonjaci u Drugom svjetskom ratu
(2011 ; Sarajevo)
Zbornik radova / Nauni skup Bonjaci u Drugom
svjetskom ratu, Sarajevo, 24. novembar 2011. Sarajevo : Udruenje Mladi muslimani, 2012. - 293
str. ; 24 cm
Bibliografija i biljeke uz tekst.
ISBN 978-9958-9181-6-2
COBISS.BH-ID 19745798
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------

SADRAJ
PREDGOVOR ............................................................................................ 7
POZDRAVNI GOVORI
Bakir Izetbegovi ....................................................................................... 9
Edhem Baki ............................................................................................ 13
LANCI
Safet Bandovi:
Bonjaki antifaizam: Rezolucije graanske hrabrosti i
odgovornosti (1941.) ................................................................................... 15
Adnan Jahi:
Pismo hafiza Muhameda ef. Pande hafizu Aliji Traki
oktobra 1943. godine . ................................................................................. 67
Adnan Velagi:
etniki pokret i pozicija Muslimana u Hercegovini (1941.-1945.) ......... 87
Fikret Midi:
Muslimanske vojne formacije u Bosni i Hercegovini 1941. 1945.
sa posebnim osvrtom na muslimansku miliciju Huske Miljkovia
u Cazinskoj Krajini ..................................................................................... 107
Admir Mulaosmanovi:
Sjeanje pripadnika Handar divizije . .................................................... 153
Idriz Duranovi:
Mladi Muslimani u Drugom svjetskom ratu ........................................... 163
Zlatko Hasanbegovi:
Iza antifaistike kulise. Muslimanska graanska politika
u Bosni i Hercegovini u rvnju komunistike revolucije ........................... 177


Admir Muratovi:
Stradanje Bonjaka Sandaka za vrijeme Drugog svjetskog rata
politika zloina u kontinuitetu ................................................................. 201
Nihad Halilbegovi:
Iskustva u istraivanju stradanja Bonjaka u Drugom svjetskom ratu
- Masovne likvidacije i masovne grobnice u Sarajevu,
1945., 1949. godine - . ................................................................................. 225
Muhamed Nametak:
Kulturna politika komunistikih vlasti BiH i njen odnos
prema Bonjacima 1945 1952. godine .................................................... 247
Izet aboti:
Poloaj Bonjaka na irem tuzlanskom podruju
neposrijedno nakon Drugog svjetskog rata ................................................ 265
Zahvalnica ................................................................................................... 293