SVEUILITE U MOSTARU

FAKULTET PRIRODOSLOVNO-MATEMATIKIH I ODGOJNIH ZNANOSTI

STUDIJ GEOGRAFIJE

DEMOGEOGRAFIJA
(SKRIPTA)

PREDMET I METODA DEMOGEOGRAFIJE

o Demogeografija je znanstvena disciplina u sklopu drutvene geografije koja prouava
stanovnitvo kao subjekt vrlo sloenih prostornih odnosa i obiljeja radi
razumijevanja i objanjavanja geopovrinske stvarnosti te njezine transformacije i
valorizacije
o U aritu demogeografije je prouavanje prostorno-vremenske meuzavisnosti nataliteta,
mortaliteta i prostorne pokretljivosti koja izaziva promjene i prostorne razlike u
broju, razmjetaju i sastavu stanovnitva
o Dok se demografija bavi primarno samim stanovnitvom, demogeografija se bavi odnosima
to ih stanovnitvo formira oko sebe na geopovrini
o Prema Friganoviu, demogeografi trebaju pridonositi prouavanju i poznavanju stanovnitva
kao elementa prostora i vremena te kao modifikatora prostora i vremena
o Vana metoda u demogeografiji je kartografska metoda budui da karta olakava spoznaju o
prostornoj slinosti i razliitosti
DEMOGEOGRAFIJA KORIJENI I SUVREMENI PRISTUPI

o Demogeografija se pojavljuje izmeu dva svjetska rata u njemakoj geografiji, no u veini se

zemalja osamostaljuje kao geografija stanovnitva tek nakon Drugog svjetskog rata
o Faze razvoja demogeografije:
o prva faza faza osamostaljivanja traje do kraja 50-ih godina
vanost se pridaje povijesnom razvoju, prostornim razlikama u
razmjetaju, gustoi i strukturi stanovnitva te biolokim i socioekonomskim obiljejima stanovnitva
o druga faza obuhvaa 60-e i 70-e godine
vane postaju kvantitativne metode analize, socijalna fizika i prostorni
aspekti
o trea faza obuhvaa 80-e i 90-e godine
nastaju nove tendencije u razvoju geografije stanovnitva uvjetovane
uvoenjem humanistikih pristupa i promjenama u konceptu
geografije u cjelini
o 50-ih godina ameriki geograf Trewarth snano se zauzeo za osamostaljivanje i definiranje
geografije stanovnitva drei da je stanovnitvo stoerni element geografije oko
kojega su orijentirani svi ostali elementi
o U tradicionalnom geografskom pristupu prouavanja stanovnitva dominiraju dva pitanja:
gdje je neto? vano za razumijevanje i identificiranje procesa i pojava te za
predoavanje prostornog razmjetaja
zato je ondje? pitanje koje demogeografski pristup pribliava ekolokom
polju jer su prostorne znaajke usko usklaene s ukupnom
geografskom stvarnou

SUVREMENA DEMOGEOGRAFIJA, NOVE ZADAE I MOGUI NAGLASCI

o Jedan od najvanijih koraka u razvoju suvremene geografije stanovnitva je pojava i primjena

GIS-a koji se poeo rutinski rabiti u prostornom analiziranju odnosa stanovnitva i
prirodne osnove
o 80-ih godina dolazi do slabljenja veze izmeu demogeografije i geografije budui da se dio
geografa koji se bave stanovnitvom pribliio demografiji time je zanemarena
meuzavisnost pojedinih imbenika koji uvjetuju odreene strukture i dinamike
znaajke stanovnitva (suen je objekt geografskog prouavanja stanovnitva)
2

o Prostor kao skup geografskih i drugih elemenata treba demogeografima biti sredstvo
temeljitijeg predoavanja stanovnitva, a prije svega njegove uloge u oblikovanju i
mijenjanju geopovrinske stvarnosti
STANOVNITVO
o Stanovnitvo je skup osoba koje ive i rade na nekom dijelu Zemljine povrine, skup u kojem
svaka jedinka sudjeluje sa svojim posebnim obiljejima
o Broj, sastav i dinamika stanovnitva odreuju strukturna obiljeja potronje (indirektno
utjeu i na proizvodnju)
o Stanovnitvo utjee na promjene u okoliu i to u smjeru njegove degradacije
OSNOVNE JEDINICE U ISTRAIVANJU STANOVNITVA

o Stanovnik osoba nastanjena u odreenom mjestu (naselju)

o ta se jedinica podrobnije oznaava prema obiljeju podskupa kojemu pripada (npr.
umrla osoba, udana ena, visokoobrazovana osoba)
o Obitelj zajednica koja se temelji na vezi suprunika i srodstvu roditelja i djece
o Kuanstvo skup osoba koje ive u istom stanu i koje se zajedniki hrane, ali ne moraju biti u
rodu
o Naselje ovjekovo obitavalite, svaki vie-manje kompaktan skup zgrada bez obzira na
njihov broj i veliinu
IZVORI PODATAKA O STANOVNITVU
o Popis stanovnitva glavni izvor podataka o stanovnitvu
o 1785. godine proveden je prvi popis stanovnitva u Hrvatskoj tzv. jozefinski popis, no
njime nije obuhvaena ukupna populacija
o prvi pravi suvremeni popis u Hrvatskoj je proveden 1857. godine
o suvremeni popisi provode se redovito, obino svakih 10 godina
obuhvaaju ukupno stanovnitvo odreenog teritorija
podaci se prikupljaju neposredno od stanovnika
podaci popisa odnose se na tzv. kritini trenutak za koji se odabire vrijeme kad
je prostorna pokretljivost stanovnitva najmanja
o koncepcija popisa:
de iure popisuje se stalno stanovnitvo
de facto popisuje se prisutno stanovnitvo u trenutku popisa
o Demografska ili vitalna statistika na njoj se temelji prouavanje prirodnog kretanja
stanovnitva
vitalni se dogaaji (roenja, smrti, vjenanja) biljee u matinim knjigama i
obrauju u statistikim slubama
o Registar stanovnitva u njega se upisuju svi stanovnici neke opine
u svakom trenutku daje sliku stvarnog stanja stanovnitva
podaci se redovito dopunjuju, posebice promjene mjesta boravka
o Posebne slubene statistike o pojedinim skupinama stanovnitva
statistike slube prikupljaju podatke koji se odnose na odreene skupine
stanovnitva ili slue za posebne potrebe (statistika zaposlenih,
kolska statistika)
o Ankete o stanovnitvu koje provode statistike slube
ankete se provode npr. o ivotnom standardu, fertilitetu, profesionalnoj
orijentaciji kolaraca
3

o Razliiti upravni i drugi registri (baze podataka) pri pojedinim upravnim i drutvenim
slubama
npr. matine knjige, vojni registri, registri biraa
o Terenska sondiranja i istraivanja nuna su za podrobnije prouavanje stanovnitva
o Ostali izvori (npr. katastri karte i operati, literatura)
RAZMJETAJ STANOVNITVA
o Suvremeni neravnomjerni prostorni razmjetaj stanovnitva na Zemlji posljedica je
prilagoavanja stanovnitva razliitim prirodnim i drutveno-gospodarskim uvjetima
KONTINENTALNE I REGIONALNE RAZLIKE
o Prosjena gustoa naseljenosti Zemlje iznosi 12.7 st./km2, no gustoa naseljenosti kopnenog
dijela iznosi 43.4 st./km2 dok je gustoa naseljenosti ekumene (naseljenog kopna)
47.4 st./km2
o Tri petine svjetskog stanovnitva ivi u Aziji, a po udjelu populacije slijede Afrika i Europa
o Najveu gustou stanovnitva imaju Azija (88 st./km2) i Europa (69 st./km2), a najmanju
Australija i Oceanija (3.9 st./km2)
o Razlike u razmjetaju stanovnitva unutar pojedinih kontinenata:
velika je gustoa u podrujima povoljne prirodne osnove pri emu je mogunost
natapanja jedan od najstarijih privlanih imbenika
ljude privlae nizinski krajevi, vie od polovice svjetskog stanovnitva ivi u
podrujima do 200 m nadmorske visine
stanovnitvo se okuplja na rubovima kontinenata otprilike dvije treine
svjetskog stanovnitva ivi unutar 500 km od obale
o S obzirom na geografsku irinu, polovica stanovnitva ivi izmeu 20 i 40N
o Najnapueniji su umjereni pojasi Zemlje, a najslabije naseljeni pustinjski i polupustinjski
prostori te ekvatorijalne praume
o I u najnapuenijem pojasu postoje podruja rijetke naseljenosti (pustinje i polupustinje)
o U tropima od 20N do 20S ivi etvrtina svjetskog stanovnitva
o Najmanje stanovnitva ivi u pojasevima iznad 60 geografske irine
o Naseljenost s obzirom na hemisfere:
na sjevernoj polutci je 67% svjetskog kopna na kojem ivi 86.4% svjetskog
stanovnitva
na junoj polutci je 33% svjetskog kopna na kojem ivi 13.6% svjetskog
stanovnitva
o Naseljenost s obzirom na kontinente:
Stari svijet obuhvaa 63% svjetskog kopna i 86% svjetskog stanovnitva
Novi svijet obuhvaa 37% svjetskog kopna i 14% svjetskog stanovnitva
o Primorja su mnogo naseljenija od unutranjosti kontinenata i to istona primorja su
naseljenija od zapadnih
o Krajevi uzdu rijeka i oko jezera uglavnom su gusto naseljeni
o Razmjetaj stanovnitva obrnuto je proporcionalan nadmorskoj visini
do 200 m nadmorske visine ive 3/5 svjetskog stanovnitva (59%)
u pojasu iznad 1000 m nadmorske visine ivi tek oko 7% stanovnitva
o Vea je naseljenost uzdu transkontinentalnih prometnica (ceste i naroito eljeznike pruge)
o Najizrazitije okupljanje stanovnitva je u jugoistonoj Aziji, Europi (bez prostora nekadanjeg
SSSR-a) i jugoistoku SAD-a (na 15% povrine ivi 60% stanovnitva)
4

ZNAAJKE NERAVNOMJERNOG RAZMJETAJA STANOVNITVA

o Populacijski procesi irom ekumene esto idu u smjeru sve veeg okupljanja stanovnitva u
ve gusto naseljenim i prenaseljenim prostorima
o Mala naselja gube stanovnitvo i ak nestaju dok velika naselja akumuliraju stanovnitvo
o U promjeni neravnomjernog razmjetaja stanovnitva zadae su:
ukloniti dananji globalni model centar-periferija
smanjiti razlike u razinama i stopama razvitka pojedinih dijelova svijeta,
skupine zemlja i unutar dravnih granica
uskladiti porast i prostornu pokretljivost stanovnitva s drutvenogospodarskim razvojem
GUSTOA NASELJENOSTI
o Gustoa naseljenosti broj stanovnika koji ive na nekom podruju (na jedinici povrine)
o Gustoa naseljenosti izraava se relativnom vrijednou stanovnitvo/povrina
KATEGORIZACIJA GUSTOE NASELJENOSTI

o Aritmetika ili opa gustoa naseljenosti pokazuje ukupan broj stanovnika na jedinici
povrine, najee na 1 km2
o Fizioloka gustoa naseljenosti pokazuje broj stanovnika na jedinici obradive povrine
o Poljoprivredna gustoa naseljenosti pokazuje broj poljoprivrednog stanovnitva
(ukljuujui i uzdravane lanove obitelji) na jedinici poljoprivredne povrine (km2,
ha)
o Agrarna gustoa naseljenosti pokazuje broj poljodjelaca na jedinici oraninih povrina
o Ruralna gustoa naseljenosti pokazuje broj stanovnika na jedinici povrine seoskog
podruja neke regije ili Zemlje
o Urbana gustoa naseljenosti pokazuje broj gradskog stanovnitva na jedinici urbane
povrine
o Anekumena nenaseljeni prostori (uglavnom klimatski surovi, ogoljeli i neplodni prostori)
o Kategorije naseljenosti s obzirom na prosjenu naseljenost kopnenog dijela Zemlje:
rijetko naseljeni prostori manje od 15 st./km2
obuhvaaju 60% kopna, ali u njima ivi 13% stanovnitva
srednje naseljeni prostori 15 do 64 st./km2
ine etvrtinu naseljenog kopna i petinu stanovnitva
mnogi dijelovi tih prostora bogati su prirodnim resursima
gusto naseljeni prostori 65 do 115 st./km2
zahvaaju 5% naseljenog kopna i u njima ivi 14% stanovnitva
s poveanjem stupnja razvoja omoguena je vea naseljenost
prenaseljeni prostori vie od 115 st./km2
obuhvaaju 8% naseljenog kopna, a u njima ivi gotovo polovica
svjetskog stanovnitva
PROBLEM PRENASELJENOSTI

o Problem prenaseljenosti proistjee iz neusklaenog odnosa stanovnitva i proizvedenih

dobara
o Stupanj naseljenosti odreen je odnosom broja stanovnika i proizvedenih dobara u prostornoj
i vremenskoj raznolikosti
5

OPTIMALNA NASELJENOST
o Optimalna naseljenost broj stanovnika koji u odreenim prirodnim, kulturnim i socijalnim
uvjetima proizvodi najveu moguu ekonomsku dobit
o Vei broj stanovnika od optimuma znai prenaseljenost, dok manji broj stanovnika od
optimuma oznaava rjeu naseljenost
o S obzirom na dobni sastav, populacija s polovicom osoba u radno sposobnoj dobi ima razliite
gospodarske potencijale od populacije koja ima 2/3 osoba u toj dobnoj skupini
o Optimalna naseljenost je funkcija bogatstva prostora i ivotnog standarda
o Uvjetna prenaseljenost naseljenost pri kojoj stanovnici nemaju zadovoljavajuu kakvou
egzistencijalnih dobara
o S obzirom na mogunosti prehranjivanja stanovnitva, Zemlja je srednje naseljena, no s
obzirom na broj pothranjenog stanovnitva, Zemlja je uvjetno prenaseljena
METODE ANALIZE I PRIKAZIVANJA RAZMJETAJA STANOVNITVA I GUSTOE
NASELJENOSTI
o Za kvantitativno prikazivanje odnosa stanovnitva i povrine rabi se najee aritmetika
gustoa naseljenosti
o Koristi se i pokazatelj koji kae koliko je prostora na raspolaganju nekom broju stanovnika
o Pri pretpostavci da je naseljenost ravnomjerna koristi se indeks prosjene udaljenosti koji
oznaava udaljenost jednog stanovnika od drugog koji se grafiki prikazuje
esterokutom s ucrtanim trokutima
o Aritmetikom sredinjom tokom razmjetaja stanovnitva nekog podruja odreuje se
populacijsko teite za dio ukupne populacije
o Povrinsko-populacijski dijagram moe predoiti gustou naseljenosti za populacijski i
povrinski vrlo velike i vrlo male prostorne jedinice, a pritom toke s istom
gustoom naseljenosti lee na istom pravcu
o Izodemografska karta pokazuje gustou naseljenosti povrinski razliitih prostornih
jedinica pri emu se promatrani prostor prikazuje u mjerilu razmjernom broju
stanovnika
o Lorenzova krivulja pokazuje koncentraciju pojave u odnosu prema nekoj veliini koja je
uzeta kao temelj usporedbe ili u odnosu na hipotetinu distribuciju
to je vei otklon od hipotetine krivulje, neravnomjernost u razmjetaju
stanovnitva je vea
o Lokacijske karte koriste se tokama kao osnovnim pokazateljima razmjetaja stanovnitva
o Kartogram gustoe stanovnitva pokazuje prosjenu gustou stanovnitva na jedinici
povrine
URBANIZACIJA

o Najvea promjena u razmjetaju stanovnitva svijeta u posljednja dva stoljea uz

interkontinentalne migracije odnosi se na porast urbane populacije
o Urbanizacija je proces koji oznaava razvoj gradova, no obuhvaa i sloene promjene u
ruralnim sredinama kojima se smanjuju razlike izmeu sela i grada pa tako seoska
naselja postaju urbanizirana
o Proces urbanizacije zapoeo je u danas razvijenim zemljama, a zatim se sukcesijom irio i na
zemlje u razvoju
o Urbanizacija je najmasovniji proces suvremenog ovjeanstva
o S obzirom na nain kako se oituje u prostoru, urbanizacija se moe podijeliti na primarnu i
sekundarnu
6

 primarna urbanizacija podrazumijeva postanak i razvoj ''formalnog grada'', tj.

okupljanje stanovnitva u granicama gradova ili u njihovim rubnim
zonama
o tako nastaju kompaktno izgraene urbane tvorevine koje postaju
arita sekundarne urbanizacije
sekundarna
urbanizacija
podrazumijeva
demografske,
drutvenogospodarske, funkcionalne, fizionomske i druge promjene koje
smanjuju agrarna obiljeja ruralnih sredina u korist urbanih obiljeja
o najjae se oituje u okolici velikih gradova oko koji nastaju
prigradske urbanizirane zone, prostorno i funkcionalno
povezane s gradom

o Faze urbanizacije:
o primarna ili predindustrijska faza
stupanj urbanizacije je vrlo nizak i udio gradskog stanovnitva ne prelazi
estinu ukupnog stanovnitva
veliki gradovi razvijaju se samo kao metropole carstva, tj. glavna upravna
sredita
o sekundarna ili industrijska faza
dolazi do urbaniziranog razvoja potaknutog sekundarnim djelatnostima,
prije svega industrijom
prevladava migracija selo-grad i udio gradskog stanovnitva raste do
dvije treine ukupnog stanovnitva
o tercijarna ili metropolitanska faza
zbog visokog standarda, velikog broja automobila i razvijene mree
prometnica dolazi do metropolitanizacije
sredinji gradovi postupno gube stanovnitvo (posebice njihovi sredinji
dijelovi), a rubne zone se naseljavaju i urbaniziraju (migracija
grad-okolica)
nastaju metropolitanska podruja odnosno urbane regije
u gradovima ivi vie od dvije treine ukupnog stanovnitva, a vie od
treine u velikim gradovima
o Udio gradskog stanovnitva poveao se sa 3% 1800. godine na 30% od ukupnog stanovnitva
1950. godine, poetkom 21. stoljea 45% svjetske populacije ivjelo je u gradovima,
a projicira se da e 2030. godine udio gradskog stanovnitva iznositi oko 62%
o Klasifikacija zemalja na temelju udjela urbanog odnosno ruralnog stanovnitva:
urbano-industrijske zemlje gradsko stanovnitvo ini vie od 50% ukupnog
stanovnitva
prijelazne zemlje gradsko stanovnitvo ini 25 do 50% ukupnog stanovnitva
ruralne zemlje gradsko stanovnitvo ini manje od 25% ukupnog
stanovnitva
o Najvie je milijunskih gradova na obali i uem primorju, a najbre se razvijaju u zemljama u
razvoju to je posljedica jake migracije selo-grad i openito visoke stope prirodnog
prirasta
o Dok gradovi zemalja u razvoju ubrzano rastu, u mnogim razvijenim zemljama migracija selograd je gotovo prestala pa se ve dogaa i iseljavanje stanovnitva iz velikih
gradova u manja okolna naselja
o Za urbanizaciju je karakteristino okupljanje stanovnitva u urbanim podrujima
u zemljama u razvoju gradska podruja mogu imati gustou i preko 1000 st./ha
(100 000 st./km2)
7

URBANIZACIJA I RAZVIJENOST
o U razvijenim je zemljama stupanj urbanizacije devedesetih godina 20. stoljea iznosio oko
75% s osjetnim odstupanjima kod pojedinih zemalja
o Urbanizacija je u razvijenim zemljama usko povezana s industrijalizacijom, s promjenama u
poljoprivredi i s razvojem moderne prometne mree to je rezultiralo migracijom
ljudi iz ruralnih u urbana naselja
o U drugoj polovici 20. stoljea urbano stanovnitvo zemalja u razvoju imalo je tendenciju
udvostruenja svakih 20 godina
o porast urbanog stanovnitva zemalja u razvoju u industrijskoj fazi iznosi 4 do 6%
godinje
o porast urbanog stanovnitva danas razvijenih zemalja u industrijskoj fazi iznosio je
oko 2% godinje
o Ubrzani porast gradskog stanovnitva u zemljama u razvoju karakteriziran je migracijama i
prirodnom promjenom
u ranijoj etapi ubrzanog porasta za glavninu populacijskog porasta odgovorno je
bilo seljenje
u kasnijoj etapi ubrzanog porasta populacijski porast vie je posljedica
prirodnog prirasta nego imigracije
PREGLED RAZVOJA STANOVNITVA
o Prema procjenama milijun godina p.n.e. na Zemlji je ivjelo samo oko 25 000 pripadnika
Homo erectusa
o 12 000 godina p.n.e. vjerojatno je na Zemlji ivjelo oko milijun ljudi, iako postoje procjene da
ih je bilo i vie od 10 milijuna
o Prvi osjetni porast stanovnitva zbio se 8000 godina p.n.e. u doba prve (neolitske)
poljodjelske revolucije prijelaz s nomadskog stoarenja na poljodjelstvo i ivot u
stalnim naseljima
o U tim pradavnim vremenima stanovnitvo je bilo malobrojno, a prirodne nepogode, poasti i
ratovi uzrokovali su visoku smrtnost pa unato visokoj rodnosti nije bilo znatnijeg
porasta stanovnitva, a gustoa naseljenosti bila je mala
o arita potamskog doba: dolina Nila, Inda, Mezopotamija, krajevi oko rijeke Hwang Hoe
suptropski predjeli starog vijeka
o Od poetka eljeznog doba oko 5000. god. p.n.e. do 1000. god. p.n.e. stanovnitvo je naraslo na
oko 50 milijuna
o U prvom tisuljeu prije nove ere unaprijeeni su sanitarni uvjeti i poljoprivredna tehnologija
pa je unato stalnim ratovima broj stanovnika Zemlje narastao na preko 250
milijuna
prosjeni godinji porast svjetske populacije iznosio je 235 000 osoba (toliki je
otprilike dnevni porast u dananje vrijeme)
o U prvih 500 godina nove ere ak se smanjio broj stanovnika, a oporavak i porast poinje oko
800. godine
o Od 10. do 15. stoljea ponovno dolazi do neznatnog smanjenja svjetske populacije odnosno do
stagnacije
o Tek je oko 1650. godine svjetska populacija narasla na pola milijarde, a nakon toga je porast
sve vei najavljujui spori ubrzani porast stanovnitva, a oko 1680. godine dolazi do
prvog udvostruenja svjetske populacije u naoj eri sa 285 milijuna poetkom
ere na 570 milijuna
o Drugo udvostruenje uslijedilo je u prvoj polovici 19. stoljea kada je stanovnitvo naraslo na
preko milijardu stanovnika
o Nakon industrijske revolucije poinje znatniji porast stanovnitva
8

o U prvoj polovici 20. stoljea dolazi do treeg udvostruenja na 2 milijarde stanovnika

o U posljednja se dva stoljea broj stanovnika poveao 6 puta
o Nakon 1950. godine zapoinje nevjerojatno brz porast svjetske populacije broj
stanovnika se poveao sa 2.5 milijarde na 6.5 milijardi do 2005. godine
o Na ubrzani porast stanovnitva u posljednja dva stoljea izravno su utjecali drutveni,
gospodarski, znanstveni i tehnoloki napredak
KONTINENTALNE I REGIONALNE RAZLIKE

o U ukupnom porastu svjetske populacije ne sudjeluju jednako svi kontinenti

o U prvoj polovici 20. stoljea Novi svijet je biljeio bri porast stanovnitva od Starog svijeta
o U drugoj polovici 20. stoljea svi kontinenti imaju vei porast stanovnitva nego u prvoj
polovici stoljea osim Europe koja ima nizak natalitet i Angloamerike koja je
ograniila useljavanje
posljednji podaci ukazuju na usporavanje porasta populacije na svim
kontinentima
RAZLIKE PREMA STUPNJU RAZVIJENOSTI
o Razvijeni dijelovi svijeta (Europa, Angloamerika, Australija) imaju slabiji porast populacije, a
uglavnom nerazvijeni dijelovi svijeta (Azija, Afrika i Latinska Amerika) imaju
pojaan eksponencijalan porast stanovnitva
o Gospodarski razvijene zemlje imale su do 1920. godine veu stopu porasta populacije od
nedovoljno razvijenih zemalja, ali otada nastaje radikalni obrat stanovnitvo
nedovoljno razvijenih zemalja poveava se mnogo bre nego stanovnitvo
razvijenih zemalja
o Udio porasta stanovnitva nedovoljno razvijenih zemalja u ukupnom svjetskom porastu
populacije narastao je sa 77.5% sredinom 20. stoljea na gotovo 93% krajem 20.
stoljea
o Udio stanovnitva razvijenih zemalja u svjetskoj populaciji smanjio se sa 33% sredinom 20.
stoljea na 20% krajem 20. stoljea dok se udio nedovoljno razvijenih zemalja
poveao sa 67% na 80%
o Vrlo visoka stopa porasta stanovnitva u nedovoljno razvijenim zemljama nakon 1950. godine
posljedica je poboljanih drutveno-gospodarskih uvjeta i bolje zdravstvene
preventive
BUDUI RAZVOJ OVJEANSTVA

o Raunajui prema visokoj stopi nataliteta, na Zemlji bi 2050. godine bilo 12.5 milijardi
stanovnika, a 2150. godine ak 28 milijardi stanovnika
o Raunajui prema niskoj stopi nataliteta, na Zemlji bi 2050. godine bilo bi gotovo 8 milijardi
stanovnika, a do 2150. godine bi svjetska populacija pala na 4.3 milijarde
stanovnika
o Raunajui prema srednjoj stopi nataliteta, na Zemlji bi 2050. godine bilo oko 10 milijardi
stanovnika, a do 2150. godine 11.5 milijardi stanovnika
o Prema srednjoj stopi fertiliteta koja je i realno ostvariva, ubrzani porast svjetske populacije
trajat e do sredine 21. stoljea, nakon ega e porast biti usporen, a nakon 2100.
godine doi e do stagnacije svjetske populacije
o S obzirom na kontinentalnu diferenciranost, stanovnitvo razvijenog dijela svijeta (Europa,
Angloamerika, Australija i Oceanija, drave biveg SSSR-a) poveat e se od 2000.
do 2050. godine za 7.8%, a slabije razvijenog dijela svijeta (Azija, Afrika, Latinska
Amerika) za 71.8%
9

o Indija e sredinom 21. stoljea pretei Kinu i sa 1.7 milijardi stanovnika postati
najmnogoljudnija drava svijeta
o U 21. stoljeu doi e do starenja svjetske populacije
udio starijih osoba (65 i vie godina) stalno e se poveavati, a udio mlaih
osoba (do 14 godina) e se smanjivati
TEORIJSKI POGLEDI NA RAZVOJ STANOVNITVA

o U tradicionalnim, uglavnom agrarnim drutvima, zanimanje za stanovnitvo kretalo se u

okviru usklaivanja njegove veliine s mogunostima prehrane broj stanovnika
bio je odreen poljoprivrednom povrinom i visinom prinosa
RANE RASPRAVE

o Platon i Aristotel razmatrali su broj stanovnika grkih polisa s gledita potrebe ouvanja
blagostanja drave
razmatrali su smanjivanje rodnosti i iseljavanje suvinog stanovnitva u grke
kolonije
o U Rimskom Carstvu zakon je zagovarao potrebu brojnog stanovnitva radi ouvanja vojne
moi
o Arapski filozof Ibn Khaldun razradio je teoriju ciklinog kretanja stanovnitva ovisno o
gospodarskim kolebanjima gospodarski napredak prati vea gustoa i porast
stanovnitva
o Francesco Patrizzi ustvrdio je da je brojno stanovnitvo poeljno ako postoje sredstva za
njegovo uzdravanje
o Niccolo Machiavelli u svom dijelu Vladar navodi da je veliko stanovnitvo temelj vladareve
moi
o Giovanni Botero tvrdio je da stanovnitvo tei rastu do krajnjih granica plodnosti (virtus
generativa), a da su sredstva za ivot i mogunosti njihova poveanja (virtus
nutritiva) posve ogranieni
o U novom vijeku pojavljuje se kapitalizam, otkrivaju se i koloniziraju Europi dotad nepoznati
dijelovi svijeta (Amerika, Australija, dijelovi Afrike), poveava se produktivnosti u
poljoprivredi, iz Novog svijeta stiu nove poljoprivredne kulture sve to pridonijelo
je shvaanju vanosti veliine stanovnitva i zagovaranju porasta stanovnitva
o Sir William Petty veu gustou stanovnitva smatra gospodarskom prednou budui da
veliina stanovnitva nije ograniena domaim izvorima hrane, ve mogunostima
vanjske trgovine i uvoza hrane
o Franois Quesnay tvrdio je da mnoenje ljudi uvijek prelazi granice bogatstva te da uzrokuje
poveanje broja ljudi koji ive u siromatvu
o Adam Smith smatra da bi ograniena sredstva za ivot trebala biti odluujui faktor u
odreivanju granica brojanog porasta stanovnitva poveanje stanovnitva
trebalo bi razmjerno pratiti poboljanja u obradi zemlje i proizvodnji hrane
MALTUZIJANSKA TEORIJA I NEOMALTUZIJANIZAM

o Thomas Robert Malthus svoja razmatranja stanovnitva temelji na dvama osnovnim

zakonima na prirodnom zakonu stanovnitva i na zakonu opadajuih prinosa u
poljoprivredi
o Budui da Malthus polazi od postavke da sve ivo tei mnoenju iznad mogunosti koje prua
proizvodnja hrane, prema njegovoj teoriji stanovnitvo bi, ako se ne bi niim
ograniavalo, eksponencijalno raslo (geometrijskom progresijom) dok se
proizvodnja hrane moe poveavati linearno (aritmetikom progresijom)
10

o Malthus smatra da e se stanovnitvo poveavati mnogo bre nego proizvodnja hrane pa e

oskudica hrane i glad nuno postati glavni oblikovatelji veliine stanovnitva
o Bit Malthusove teorije je objanjavanje bijede i siromatva niih drutvenih stalea njihovim
prevelikim mnoenjem odnosno prenaseljenou
o Malthus se zalagao za preventivne mjere koje bi bile zapreka rastu stanovnitva u to
ubraja odgaanje ili odustajanje od braka te ustezanje od spolnog openja, ali se
protivio upotrebi umjetnih sredstava za sprjeavanje zaea
u tzv. pozitivne ili sigurne zapreke rastu stanovnitva ukljuuje svaki uzrok koji
dovodi do poveanja smrtnosti, tj. skraenja ljudskog vijeka, kao
epidemije, ratove, glad i druge poasti
o Malthusova teorija vie je puta osporavana
postavka da broj stanovnika uvijek tei tome da prijee mogunosti prehrane
niime nije dokazana
nije se pokazalo ni da stanovnitvo nuno raste po stalnoj stopi porasta, a da se
proizvodnja hrane poveava prema opadajuoj stopi te da je to
prirodni zakon
Malthus sam tvrdi da ovjek kao razumno bie moe nadzirati veliinu
potomstva ime zakon konstantnog poveanja gubi strogo prirodno
obiljeje
vanost koju Malthus pridaje tzv. preventivnim zaprekama potvruje da nema
ni govora o prirodnom zakonu ve da je razvoj stanovnitva
podvrgnut mnogim drutvenim initeljima
NEOMALTUZIJANIZAM
o Neomaltuzijanizam je doktrina proistekla iz pokuaja primjene temeljnih zakljuaka
izvedenih iz Malthusova uenja
o Obnovljeni maltuzijanizam zagovara ograniavanje raanja kao bitno sredstvo poboljanja
drutvenog blagostanja, ali primjenom suvremenih umjetnih metoda ograniavanja
raanja
o Tridesetih godina 20. stoljea u mnogim je zemljama osjetno smanjena rodnost uz
istovremeno poveanje proizvodnje hrane tada je maltuzijanska doktrina posve
izgubila na vanosti
o Nakon Drugog svjetskog rata dolazi do naglog porasta stope pozitivne prirodne promjene
stanovnitva svijeta, posebice u nedovoljno razvijenim zemljama koje su istodobno
gospodarski zaostajale maltuzijanska doktrina je ponovno izazvala pozornost
o ezdesetih i sedamdesetih godina 20. stoljea zemlja se usporeivala sa svemirskim brodom
koji u svojoj misiji raspolae ogranienim resursima
o htjelo se upozoriti da broj stanovnika svijeta i potrebe za prirodnim resursima ne
mogu neogranieno rasti jer bi ''svemirski brod'' Zemlja jednostavno ostao
bez goriva, hrane i drugih ivotno vanih izvora
o Istraivaka skupina predvoena Meadowsom odjavila je 1972, godine izvjee pod nazivom
Granice rasta
o analizirali su serije veza izmeu pet osnovnih imbenika i njihovih komponenti
stanovnitvo, poljoprivredna proizvodnja, prirodni izvori, industrijska
proizvodnja, oneienje te su dali dugorone projekcije
o raunalne simulacije dale su katastrofian scenarij po kojemu e prije ili kasnije
negativna sprega gladi, oneienja okolia i iscrpljivanja prirodnih izvora
rezultirati slomom svjetskog sustava
hrana i industrijska proizvodnja rastu eksponencijalno sve dok naglo smanjenje
prirodnih izvora ne izazove zastoj i opadanje industrijskog rasta
11

 stanovnitvo i oneienje okolia nastavljaju rasti jo neko vrijeme nakon

vrhunca industrijalizacije
na kraju rast stanovnitva biva zaustavljen poveanom stopom smrtnosti koja
nastaje zbog smanjenja hrane i medicinskih usluga
o Neomaltuzijanci se zalau za demografski razvitak nedovoljno razvijenih zemalja
o Povijesno iskustvo pokazalo je da se rodnost smanjuje ondje gdje se poboljavaju uvjeti ivota
pod utjecajem ubrzanijeg gospodarskog i drutvenog razvoja
OPTIMISTINI I DRUGI PRISTUPI

o Za razliku od pesimistine maltuzijanske doktrine i neomltuzijanizma, u isto vrijeme i kasnije

pojavili su se i optimistini pristupi razvoju stanovnitva
TEORIJA DEMOGRAFSKE TRANZICIJE
o Teorija demografske tranzicije je prevladavajua suvremena teorija razvoja stanovnitva
o Pokazuje razvoj stanovnitva kao etapni proces, a temelji se na etiri bitne postavke:
treba sadravati promjene u rodnosti, smrtnosti i prirodnoj promjeni, a
izostavlja se utjecaj migracijske komponente na ukupno kretanje
stanovnitva
treba biti povijesni proces koji je pod neposrednim utjecajem gospodarskog i
drutvenog razvoja
demografska se tranzicija treba zbivati pod utjecajem ukupnog razvoja
(modernizacije) i treba povratno djelovati na taj razvoj
utjecaj imbenika ukupnog razvoja na natalitet i mortalitet treba se dogaati
posredno, tj. preko djelovanja tih imbenika na ekonomsko-socijalni
sastav stanovnitva
o Demografska tranzicija oznaava razdoblje prijelaza s tradicionalnog reima reprodukcije
stanovnitva koji obiljeavaju visoke stope rodnosti i smrtnosti na suvremeni reim
koji oznaavaju niske stope rodnosti i smrtnosti
o Proces demografske tranzicije:
o predtranzicijska etapa razdoblje koje prethodi demografskom prijelazu
odnosi se na vrlo dugo razdoblje ruralne ili agrarne civilizacije
stope rodnosti su izmeu 40 i 50 i praene su tek neto niim
stopama smrtnosti
visoka rodnost bila je usko povezana s opim i gospodarskim znaajkama
tradicionalnih ruralnih zajednica
stopa smrtnosti nije stabilna ve varira ovisno o djelovanju imbenika
smrtnosti (epidemije, glad, ratovi) i u uskoj je korelaciji s
poljoprivrednim prinosima (kada doe glad smrtnost moe biti
i iznad 300)
iz takvog kretanja rodnosti i smrtnosti proizalo je tzv. stacionarno
stanovnitvo s praktiki nultom stopom prirodnog prirasta
danas se tip drutva s takvim predtranzicijskim obiljejima ne moe nai
ni u jednoj zemlji, a postoji samo kod nekih plemenskih
zajednica, uglavnom u tropskim praumama
o etapa demografske tranzicije razdoblje u kojem pod utjecajem snanog drutvenogospodarskog i zdravstvenog napretka dolazi do tranzicije u podruju
nataliteta te do njihova prijelaza s visoke na nisku razinu
rana tranzicijska podetapa zapoinje obino smanjenjem ope stope
smrtnosti ispod 30 uz nepromijenjenu razinu rodnosti pa
12

dolazi do uoljivog poveanja stope prirodnog prirasta

odnosno do demografske ekspanzije
sredinja tranzicijska podetapa smanjivanje smrtnosti povlai za
sobom nakon odreenog vremena i smanjivanje rodnosti
(ispod 30 do 20)
kasna tranzicijska podetapa zaustavlja se pad smrtnosti, a rodnost se
i dalje smanjuje (ispod 20) pa je stopa prirodnog prirasta
niska i ima tendenciju daljnjeg smanjenja
o mortalitet se najprije smanjuje kod dojenadi i male djece, a tek
kasnije kod odraslih i starijeg stanovnitva
o posttranzicijska etapa razdoblje nakon demografskog prijelaza
stope rodnosti i smrtnosti su niske i uravnoteene na gotovo
podjednakoj razini
stope rodnosti su manje od 14, a stope smrtnosti izmeu 10 i 12 uz
tendenciju blagog porasta
stopa prirodnog prirasta vrlo je niska i tendira nultoj stopi ili pak stopi
negativne prirodne promjene
stopa nataliteta postaje osnovna odrednica prirodnog kretanja
stanovnitva
DEMOGRAFSKA TRANZICIJA U RAZVIJENIM ZEMLJAMA
o Rana podetapa demografske tranzicije najprije je poela u Francuskoj sredinom 18. stoljea, a
tijekom 19. stoljea zahvatila je i ostale zemlje zapadne i sjeverozapadne Europe i u
tim je zemljama ona trajala u prosjeku 150 godina
o U SAD-u je rana podetapa demografske tranzicije nastupila nakon sredine 19. stoljea, a u
Japanu poetkom 20. stoljea
o Sredinja podetapa poela je u veini zemalja zapadne Europe u drugoj polovici 19. stoljea i
trajala do otprilike 20-ih i 30-ih godina 20. stoljea
o Smanjenje nataliteta poelo je najprije u onim europskim regijama koje su bile
industrijalizirane i urbaniziranije
o Demografska tranzicija u razvijenim zemljama Europe i svijeta zavrila je potkraj 70-ih godina
20. stoljea i njihovo je stanovnitvo od 80-ih godina u posttranzicijskoj etapi
DEMOGRAFSKA TRANZICIJA U ZEMLJAMA U RAZVOJU
o U zemljama u razvoju (afrike, azijske i latinskoamerike zemlje) demografska tranzicija je
nastupila u prvim desetljeima 20. stoljea, a u mnogima tek nakon Drugog
svjetskog rata (npr. u Indiji)
o U tim zemljama demografska tranzicija ima brojne posebnosti:
tranzicija je nastupila u drugaijim uvjetima unutranjeg drutvenogospodarskog razvoja
utjecaj vanjskih imbenika (svjetski gospodarski razvoj, primjena medicinskosanitarnih dostignua) tranzicija se zbiva kao potaknuti proces dok
se u razvijenim zemljama dogodila spontano u sklopu vlastitog
razvoja
demografska je ekspanzija mnogo jaa
demografska tranzicija poela je kasnije i traje krae
o Stanovnitvo nedovoljno razvijenih zemalja eksponencijalno raste i na selu nastaju vikovi
radne snage koji se prelijevaju u grad (ruralni egzodus) i stvaraju se divlja
prigradska naselja paraurbanizacija
13

Posttranzicijska etapa stanje i perspektive

o Stanovnitvo zapadnoeuropskih zemalja koje su u posttranzicijskoj etapi obiljeava:
nizak natalitet koji se i dalje smanjuje
niska opa stopa mortaliteta s tendencijom laganog porasta
sve vei broj izvanbrane djece
sve vei broj izvanbranih zajednica (razliitih oblika kohabitacije)
porast broja rastava
porast trokova kolovanja djece i uzdravanje starijih osoba
poveanje udjela starog stanovnitva
Demografska tranzicija u Hrvatskoj
o Etapa demografske tranzicije u Hrvatskoj je zapoela potkraj 19. stoljea, 30-ih godina 20.
stoljea ulazi u sredinju podetapu, a tranzicija zavrava poetkom 80-ih godina
o Proces tranzicije trajao je relativno kratko, svega 80 godina i Hrvatska se danas nalazi u
posttranzicijskoj etapi u kojoj stopa prirodnog prirasta tei nuli i poprima
negativne vrijednosti
o Posttranzicija je u Hrvatskoj inducirana budui da Hrvatska nije na takvom stupnju
razvijenosti da bi posttranzicijsko stanovnitvo bilo normalni izraz drutvenogospodarskih prilika na to su utjecali stalno iseljavanje i gubici u svjetskim
ratovima koje demografska tranzicija ne uzima u obzir
UKUPNO (OPE) KRETANJE STANOVNITVA

o Ukupno ili ope kretanje stanovnitva posljedica je prirodnog kretanja i jednog oblika
prostorne pokretljivosti konane migracije
o Ope kretanje stanovnitva utvruje se povremenim popisima koji se provode uglavnom u
svim zemljama svijeta
o Ukupno kretanje stanovnitva ili demografska bilanca rezultat je zbroja prirodne promjene i
neto migracije
D = ( N M ) + (I E )

o U veini zemalja u svijetu temeljna odrednica ukupnog kretanja stanovnitva je prirodno

kretanje, a u pojedinim manjim podrujima unutar neke zemlje moe prevladati
utjecaj migracije stanovnitva
o Pozitivne komponentne opeg kretanja stanovnitva su natalitet i imigracija aktiva
demografske bilance, dok su mortalitet i emigracija pasiva demografske bilance
o Meupopisna promjena broja stanovnika (D) pokazuje ukupni apsolutni iznos promjene
broja stanovnika izmeu dvaju popisa
D = P2 P1
o Prosjena godinja promjena broja stanovnika (R)

R=

D P2 P1
=
t
t

o Stopa ukupne promjene broja stanovnika izmeu dvaju popisa (r)

o Stopa prosjene promjene broja stanovnika izmeu dvaju popisa (r)

r=

D
100
P1

r=

P1 + P2
R
100 P =
2
P

r = I 100

14

TIPOVI OPEG KRETANJA STANOVNITVA

o Tipovi opeg kretanja stanovnitva pokazuju odnos i utjecaj prirodne promjene i migracije u
nekom razdoblju
o Ovisno o tome je li migracijska bilanca pozitivna ili negativna, odreuje se je li neki prostor
emigracijskog ili imigracijskog obiljeja
o Imigracijski krajevi po pravilu su gospodarski razvijeniji i uglavnom napredniji
o Emigracijski krajevi su nedovoljno razvijeni i slabijih izgleda u budunosti

Emigracijski tipovi opeg kretanja stanovnitva

o E 1 emigracija prirodna promjena je pozitivna, popisom je utvren porast stanovnitva,
stopa prirodnog prirataja je vea od stope utvrenog poveanja stanovnitva
o E 2 depopulacija prirodna promjena je pozitivna, popisom je utvreno smanjenje
stanovnitva, stopa prirodnog prirataja je vea od stope utvrenog smanjenja
stanovnitva
o E 3 izrazita depopulacija prirodna promjena je pozitivna, popisom je utvreno smanjenje
stanovnitva, stopa prirodnog prirataja manja je od stope utvrenog smanjenja
stanovnitva
o E 4 izumiranje prirodna promjena je negativna, popisom je utvreno smanjenje
stanovnitva, stopa prirodnog pada manja je od stope utvrenog smanjenja
stanovnitva
Imigracijski tipovi opeg kretanja stanovnitva
o I 1 porast imigracijom prirodna promjena je pozitivna, popisom je utvren porast
stanovnitva, stopa utvrenog poveanja stanovnitva vea je o stope prirodnog
prirasta
o I 2 obnova imigracijom prirodna promjena je negativna, popisom je utvren porast
stanovnitva, stopa utvrenog poveanja stanovnitva vea je od stope prirodnog
pada
o I 3 slaba obnova imigracijom prirodna promjena je negativna, popisom je utvren porast
stanovnitva, stopa utvrenog poveanja stanovnitva manja je od stope prirodnog
pada
o I 4 vrlo slaba obnova imigracijom prirodna promjena je negativna, popisom je utvreno
smanjenje stanovnitva, stopa utvrenog smanjenja stanovnitva manja je od stope
prirodnog pada
PERSPEKTIVE, PROJEKCIJE I PROGNOZE KRETANJA STANOVNITVA
o Predvianja budueg demografskog razvoja vaan su imbenik u planiranju drutvenogospodarskog razvoja
o Prognoze su potrebne radi utvrivanja aproksimativnog broja stanovnika zbog praktinih
razloga i one mogu biti kratkorone (za do 5 godina), srednjorone (5 do 10 godina)
i dugorone (za vie od 10 godina)
o Demografske prognoze i projekcije vane su u reguliranju populacijske politike
o Demografska projekcija prikaz hipotetinog kretanja broja i sastava stanovnitva za neko
budue razdoblje utemeljeno na eksplicitnim pretpostavkama nastavka
demografskih trendova iz prolosti
o Demografska perspektiva temelji se na izboru vie-manje vjerojatnih pretpostavki
o Demografska prognoza razumijeva izbor jedne hipoteze koja je u trenutku izrade prorauna
ini vjerojatnom, a po pravilu odraava stav samog prognozera
o Demografska projekcija metodom prorauna pokazuje kakav e biti budui razvitak
stanovnitva i to na temelju istraivanja i ozbiljnih hipoteza
15

o Gospodarsko-demografski modeli predoavaju sliku stvarnih procesa i onih buduih

uzimajui u obzir samo najvanija obiljeja

Metode demografske projekcije

o Izbor metoda u izradi demografskih projekcija ovisi:
o veliini populacije
o tipu stanovnitva zatvorena (bez migracije) i otvorena (s migracijom)
o razdoblju projekcije (dugorone, srednjorone ili kratkorone)
o tome je li posrijedi ukupno stanovnitvo ili njegovi dijelovi
o potrebom stupnju pouzdanosti
o U izradi projekcija budueg kretanja ukupnog stanovnitva najee se rabe dvije skupine
metoda matematike i analitike
o Matematike metode bit je u odreivanju hipotetine stope promjene koja se odreuje na
osnovi promatranja kretanja ukupnog stanovnitva u prolom razdoblju i koja
varira kao funkcija vremena
o polazi se od pretpostavke da e budunost liiti prolosti
o Analitike metode bit je u posebnom prouavanju dotadanjih promjena i u iznoenju
hipoteza o buduim promjenama komponenata kretanja stanovnitva rodnosti,
smrtnosti i migracije
o zbog velike dinaminosti migracija i nepouzdanosti predvianja projekcije se esto
rade bez migracijske komponente
Demografska projekcija na primjeru Hrvatske
o Projekcija stanovnitva Republike Hrvatske za razdoblje od 2001. do 2031. godine izraunata
je analitikom metodom i raena je za zatvoreno stanovnitvo
o Pretpostavka je da e se stanovnitvo kretati prema niskoj stopi nataliteta to proistjee iz
dosadanjih dugoronih demografskih trendova stopa prirodnog kretanja, iz
dobnog sastava stanovnitva, iz opeg obiljeja posttranzicijskog drutva i iz
djelovanja demografske inercije
o U Hrvatskoj e prema toj projekciji 2031. godine ivjeti 3 680 750 stanovnika to znai da e
se broj stanovnika u 30 godina smanjiti za 756 710 odnosno za 17.1% (ne uzimajui
u obzir migraciju!)
PRIRODNO KRETANJE STANOVNITVA
o Osnovne sastavnice prirodnog kretanja stanovnitva su natalitet i mortalitet, a njihova je
rezultanta prirodna promjena
o U novije je vrijeme sve manje radova o natalitetu, a sve vie o prostornoj pokretljivosti
stanovnitva
NATALITET

o Rodnost ili natalitet je pozitivna sastavnica prirodnog kretanja stanovnitva koja utjee na
porast stanovnitva
o Natalitet oznaava broj ivoroene djece dok ukupan broj ivoroene i mrtvoroene djece
obuhvaa ukupna rodnost
o Fertilitet broj ivoroenih u odnosu prema enskom stanovnitvu u fertilnoj dobi
o Fertilno razdoblje kod ena je prosjeno dob od 15. do 49. godine, a kod mukaraca dob od 15.
do 65. godine
o Fekonditet potencijalna fizioloka rodnost odnosno fizioloka sposobnost sudjelovanja u
reprodukciji
16

Odrednice nataliteta
o Razina rodnosti odnosno fertilitet u svim je drutvima manja od fekonditeta
o Na efektivnu rodnost utjeu razliiti imbenici:
u tradicionalnim drutvima utjecaj imbenika koji smanjuju fertilitet ispod
razine fekonditeta prilino je slab pa e i ostvarena plodnost biti
manja od potencijalne plodnosti
u suvremenim drutvima djelovanje odgovarajuih imbenika je pojaano pa je
fertilitet mnogo nii od fekonditeta
o U ranoj fazi razvoja nekog drutva u kojoj su rodnost i smrtnost vrlo visoki, razina rodnosti je
odreena biolokim imbenicima s razvojem drutva utjecaj biolokih imbenika
slabi, a jaa utjecaj gospodarskih, drutvenih i psiholokih imbenika
o Bioloki imbenici rodnosti: fekonditet, dobni sastav stanovnitva, dob enskog stanovnitva,
sterilitet, razdoblje izmeu susljednih trudnoa, razdoblje laktacije, nasljedne
osobine
o Gospodarski i drutveni imbenici rodnosti: postignuti stupanj gospodarskog razvoja (razina
industrijalizacije urbanizacije), gospodarska uloga obitelji i materijalni uvjeti za
osnivanje novih obitelji, poloaj djece u obitelji i trokovi njihovog uzdravanja,
poloaj ene u drutvu, stupanj opeg obrazovanja (posebice ena), sociopsiholoki
imbenici vezani uz obiaje i religijske norme koji oblikuju stavove prema broju djece,
kolovanju, zapoljavanju ena, razina smrtnosti (posebice djece), kontrola raanja
o Ako je drutvo nerazvijeno, gospodarski i drutveni imbenici uzrokuju visoku rodnost, a ako
je drutvo razvijeno, uzrokuju nisku rodnost
o Kompenzacijski natalitet visoka rodnost kojom se nadoknauju gubici infantilnog
mortaliteta
o Psiholoki imbenici rodnosti: difuzija inovacija iz jednog drutva u drugo (irenje ideja i
ponaanja povezanih s planiranje obitelji), strah od poroaja, strah od budunosti,
osjeaj nesigurnosti, (ne)postojanje elje za potomstvom
o U pravilu je tijekom rata smanjena rodnost, a poslije rada dolazi do kompenzacijskog
nataliteta koji moe dovesti i do baby booma odnosno naglog poveanja roene
djece

Pokazatelji rodnosti
o Praenjem broja roenih, umrlih i prirodne promjene bavi se vitalna statistika
o Periodne stope rodnosti izraunavaju se za odreeno razdoblje
o Kohortne stope rodnosti izraunavaju se na temelju reprodukcijskog ponaanja pripadnika
odreene dobne skupine ili odreenog narataja tijekom njihova fertilnog razdoblja
o Opa stopa rodnosti najjednostavniji pokazatelji uestalosti roenja u odreenom
stanovnitvu
o stopa ukupne (bruto) rodnosti (n u ) odnosi se na ukupan broj
Nu
roenih (N u ) u jednoj godini (ivoroenih i mrtvoroenih) nu = P 1000
o opa stopa efektivne (neto) rodnosti (n) ukupan broj ivoroenih
N
n = 1000
(N) u jednoj godini
P

o u izraunavanju se uzima ukupno stanovnitvo, a u reprodukciji sudjeluje samo jedan

njen dio pa se ne dobiva realna slika plodnosti

o Stopa ukupnog fertiliteta (f u ) pokazatelj ostvarene plodnosti,

a rauna se kao odnos broja ivoroene djece (N) i
ukupnog stanovnitva u fertilnoj dobi

fu =

N
1000
Pf (1549 ) + Pm (1565)

17

o Opa stopa fertiliteta (f) ili enska stopa fertiliteta rauna se kao odnos
broja ivoroene djece (N) i ukupnog stanovnitva u fertilnoj
dobi

f =

N
Pf (1549 )

1000

o Specifina stopa fertiliteta prema dobi rauna se kao odnos ivoroenih koje su rodile ene
odreene dobi i ukupnog broja ena u toj dobi
49
o Ukupna (totalna) stopa fertiliteta (F x ili TFR) oznaava prosjean broj
fx

ivoroene djece koju bi rodila ena tijekom svog fertilnog

15
Fx =
razdoblja
1000

o Vea totalna stopa fertiliteta znai prosjeno veu plodnost ena

o Da bi se osigurala jednostavna reprodukcija stanovnitva totalna stopa fertiliteta trebala bi
iznositi u prosjeku 2.1 (toliko bi djece trebalo biti roeno po eni u fertilnoj dobi)

Diferencijalni natalitet
o Diferencijalna rodnost rodnost karakterizirana prema pojedinim obiljejima
o Obrazovanije ene kasnije stupaju u brak, imaju vee aspiracije glede karijere i manji broj
djece od slabije obrazovanih ena
o ivot u gradu djeluje na smanjenje fertiliteta
o U razvijenim je zemljama fertilitet je redovito vei kod muslimana i katolika nego kod ostatka
populacije
o Afroamerika populacija u Americi ima stalno vii fertilitet od euroamerike populacije to je
objanjivo prosjeno slabijim socijalnim i stambenim statusom Afroamerikanaca od
ostatka populacije
Rodnost u svijetu prostorne razlike i trendovi
o Razlike u fertilitetu dviju regija mogu biti vee pod utjecajem tri najvanija imbenika:
regija s niim fertilitetom ima veu mogunost zaposlenja na dobro plaenim
radnim mjestima to ne ohrabruje materinstvo
snano je doseljavanje mladih i obrazovanih koji su usredotoeni na karijeru u
regiju s niim fertilitetom
glavnina stanovnika regije s niim fertilitetom ivi u gradovima u kojima je visok
stupanj otuenosti to ne pogoduje pronalaenju poeljnog partnera
o Najmanje prostorne razlike mogu se oekivati u zemljama koje se nalaze u posttranzicijskoj
etapi demografskog razvoja
o Na globalnoj razini podruja nie rodnosti su razvijene zemlje dok su podruja visoke
rodnosti nedovoljno razvijene zemlje
o Tipovi rodnosti na globalnoj razini:
niska rodnost do 15 godinje
srednja rodnost 16 do 25 godinje
visoka rodnost iznad 25 godinje
o Gotovo polovica svjetske populacije ima visoku rodnost
o Gotovo u svim razvijenim zemlja svijeta razina fertiliteta nia je od razine nune za
jednostavno obnavljanje stanovnitva
MORTALITET

o Smrtnost ili mortalitet je negativna sastavnica prirodnog i ukupnog kretanja stanovnitva

koja utjee na smanjenje stanovnitva
o Mortalitet oznaava broj umrlih u nekom stanovnitvu u odreenom vremenu
o Opa smrtnost pojam koji obuhvaa sve smrtne sluajeve bez obzira na dob ili uzrok
o Diferencijalna smrtnost smrtnost karakterizirana prema pojedinim obiljejima
o Morbiditet ili pobol uestalost obolijevanja u nekom stanovnitvu u odreenom razdoblju
18

Odrednice mortaliteta
o Bioloki imbenici smrtnosti:
dobni sastav stanovnitva smrtnost je vea u drutvu s visokim udjelom starog
stanovnitva
bioloko-medicinski imbenici: nasljedne, genetske osobine
o Drutveno-gospodarski imbenici smrtnosti:
stupanj ivotnog standarda, gospodarski razvoj
poveanje proizvodnje hrane te uklanjanje gladi i pothranjenosti kao uzroka smrti
obrazovna razina stanovnitva
stupanj razvijenosti javnog zdravstva i openito zdravstveni uvjeti ivota
Pokazatelji smrtnosti
o Opa stopa smrtnost (m) pokazuje broj umrlih na 1000 stanovnika u
M
m=
1000
jedinici vremena
P

u pravilu je via u krajnje siromanim i nerazvijenim zemljama nego u

razvijenima, no esto nedovoljno razvijene zemlje imaju opu stopu
smrtnosti niu od najrazvijenijih zemalja budui da imaju mlai dobni
sastav stanovnitva
o Standardizirana opa stopa smrtnosti izraunava se kako bi se iskljuio utjecaj nekog
obiljeja (npr. dobnog sastava) koje je razliito od populacije do populacije
o Oekivano trajanje ivota na dan roenja prosjean broj godina ivota koji moe oekivati
ivoroeno dijete ako u budunosti budu vladali sadanji uvjeti smrtnosti
o po pravilu se iskazuje odvojeno za muko i ensko stanovnitvo zbog postojeih razlika
u oekivanom trajanju ivota mukaraca i ena, ali se moe izraunati i za ukupno
stanovnitvo
o Gdje je oekivano trajanje ivota visoko, visoki su BDP po stanovniku, uporaba kontracepcije,
stupanj urbanizacije, a stope rodnosti, totalnog fertiliteta i smrtnosti dojenadi su
niske
Diferencijalni mortalitet prema spolu i dobi
o Posebna stopa smrtnosti prema spolu odnosi se na opu stopu smrtnosti s obzirom na spol
posebna stopa smrtnosti mukog stanovnitva
M
mm = m 1000
Pm
M
posebna stopa smrtnosti enskog stanovnitva
m f = f 1000
Pf

o Opa smrtnost mukog stanovnitva vea je nego enskog to je posljedica bolesti koje
zahvaaju muko stanovnitvo, vee izloenosti mukaraca tetnim navikama, vei
udio nasilnih smrti mukaraca
o U svim dobnim skupinama smrtnost ena nia je od smrtnosti mukaraca
o Posebne stope smrtnosti prema dobi odnose se na stope smrtnosti izraunate za svaku dobnu
skupinu
o Grafiki prikaz posebnih stopa smrtnosti po dobi pokazuje u zemljama s visokom smrtnou
male djece sliku U-distribucije
u razvijenim zemljama taj prikaz pokazuje J-distribuciju budui da je smrtnost
djece niska
o Infantilni mortalitet ili smrtnost dojenadi (m d ) oznaava uestalost umiranja djece u prvoj
godini ivota
M
o Stopa smrtnosti dojenadi izraunava se kao omjer umrle dojenadi i
md = d 1000
ivoroene djece u istom razdoblju
N
19

o Smrtnost dojenadi s obzirom na ukupno trajanje ivota:

perinatalna smrtnost smrtnost u prvih godinu dana ivota ukljuujui i
mrtvoroene
neonatalna smrtnost tijekom prvih 28 dana ivota
postneonatalna smrtnost od navrenih 28 dana do kraja prve godine ivota
o Stopa infantilnog mortaliteta s obzirom na estinu:
niska stopa stopa manja od 15 (svojstvena razvijenim zemljama)
visoka stopa stopa via od 80 (svojstvena nerazvijenim zemljama)
o Tablice smrtnosti odraavaju odnose koji postoje izmeu razine smrtnosti te dobi i spola
te tablice pokazuju vjerojatnost smrti, vjerojatno preivljenja jo barem jednu
godinu, hipotetini broj ivih osoba i oekivano preostalo trajanje
ivota za svaku pojedinu godinu ivota

Mortalitet prema drutveno-gospodarskim obiljejima

o U predindustrijskoj Europi u kojoj su na smrtnost stanovnitva uvelike utjecale zarazne
bolesti, smrtnost je bila via u bogatim, urbaniziranijim podrujima nego u
siromanijim i rjee naseljenim ruralnim krajevima koja su bila manje pogodna za
irenje bolesti
o Nizak drutveno-gospodarski status povezan je s niskim oekivanim trajanjem ivota, s
visokom stopom infantilnog mortaliteta, s viskom stopom smrtnosti male djece i
openito s visokim mortalitetom
o Fiziki radnici izloeniji su nesreama na poslu, imaju nie plae, manje mirovine, krae
godinje odmore, ee i lake gube posao, rjee su zadovoljno uvjetima rada a to
sve utjee na zdravlje radnika i poveanje smrtnosti
o Uzroci smrtnosti prema UN-ovoj klasifikaciji:
zarazne i parazitske bolesti te bolesti dinog sustava
obuhvaaju gotovo polovicu uzroka smrti u zemljama s oekivanim
trajanjem ivota ispod 40 godina
u razvijenim zemljama su beznaajne, osim upale plua i gripe
rak jedan od najeih uzroka smrti u razvijenim zemljama
utjecaj tih bolesti se ne smanjuje usporedno s drutveno-gospodarskim
razvojem
bolesti krvoilnog sustava jedan od najeih uzroka u razvijenim zemljama
nasilna smrt znatan udio meu uzrocima smrtnosti, veinom prometne
nesree
ostali uzroci
o Obratno nego u prolosti, danas je smrtnost vea u ruralnim nego u urbanim krajevima budui
da su sela uglavnom emigracijska i imaju ostarjeli dobni sastav stanovnitva
o Kako razina smrtnosti u ruralnim krajevima uvelike ovisi o zdravstvenoj i socijalnoj skrbi, ako
su te drutvene funkcije u nekoj zemlji vie-manje izjednaene bez obzira na mjesto
stanovanja, tada je razina smrtnosti ujednaena u gradskom i seoskom stanovnitvu
o Smrtnost osoba koje su u braku openito je nia nego onih koje nisu u branoj zajednici pri
emu je razlika izraenija kod mukaraca nego kod ena
o U manjinskoj populaciji neke zemlje obino je vea smrtnost nego u veinskoj populaciji to je
najee uvjetovano nejednakim drutvenim statusom i drutvenim navikama
Razliitost u prostornoj slici mortaliteta
o Prosjena godinja stopa smrtnosti u svijetu iznosi 9.0, a gledano po pojedinim zemljama,
kree se u rasponu od 3 do 23
o Najnia stopa smrtnosti je u zemljama koje imaju visoku rodnost i vrlo mlado ukupno
stanovnitvo te razmjernu higijensko-zdravstvenu zatitu
20

o U razvijenim je zemljama oekivano trajanje ivota 74.6 godina, a u zemljama u razvoju 62.8
godina
najkrae oekivano trajanje ivota je u Africi juno od Sahare
najdulje oekivano trajanje ivota je u zapadnoj Europi, Angloamerici, Japanu i
Australiji
o Oekivano trajanje ivota u Hrvatskoj je 74.9 godina (za razdoblje 2000.-2005.)
o Razlika u oekivanom trajanju ivota izmeu mukog i enskog stanovnitva najvea je u
razvijenim zemljama, a najmanja u zemljama u razvoju
PRIRODNA PROMJENA

o Prirodna promjena je komponenta opeg kretanja stanovnitva, a rezultat je razlike izmeu

broja umrlih i roenih
o Prirodni prirast pozitivna prirodna promjena s vikom broja roenih nad brojem umrlih
o Prirodni pad negativna prirodna promjena s vikom broja umrlih nad brojem roenih
o Stagnacijska prirodna promjena ili nulta promjena priblino jednak broj roenih i umrlih
na isti broj stanovnika
o Prirodna promjena (Pp) rauna se kao razlika broja roenih i broja Pp = N M
umrlih
o Stopa prirodne promjene (pp):
Pp
pp =
1000
P
o Ljestvica prirodnog prirasta:
vrlo visok prirast vii od 18
visok prirast 12 do 17
umjeren prirast 4 do 11
nizak prirast manji od 4
o Za slabije razvijene zemlje karakteristina je neracionalna prirodna promjena koja je
posljedica visoke rodnosti i visoke smrtnosti troi se mnogo ljudskih resursa da bi
se postigla jednaka prirodna promjena kao i kod niske rodnosti i smrtnosti
o Indeks bioloke (prirodne) promjene (IBP) pokazatelj poveanja ili smanjenja populacije
temeljem prirodne promjene u odreenom razdoblju
dobiva se tako da se kumulativ apsolutne prirodne promjene podijeli s brojem
stanovnika poetkom razdoblja i pomnoi sa 100
o Vitalni indeks (V i ) pokazuje broj ivoroenih na 100 umrlih osoba
ako je vitalni indeks vei od 100, broj stanovnika se poveava prirodnom
promjenom
ako je vitalni indeks manji od 100, broj stanovnika se smanjuje prirodnom
promjenom
vitalni indeks nije pogodan za usporedbe jer se ne vidi koja dobna skupina
najveim udjelom sudjeluje u mortalitetu
ivost ili vitalitet
o ivost ili vitalitet obiljeje koje pokazuje odreene sastavnice stvarne i mogue
biodinamike stanovnitva
o Indeks vitaliteta (I v ) predoava sintezu izmeu pokazatelja prirodnog
f Zs
IV =
kretanja i dobnog sastava stanovnitva
m Ss
o Vrijednost indeksa vitaliteta izmeu 25 i 30 upuuje na umjerenu biodinamiku stanovnitva

Bioloka reprodukcija stanovnitva

o Bioloka reprodukcija stanovnitva proces obnavljanja stanovnitva u kojem zajedniki
sudjeluju natalitet i mortalitet
21

o Reprodukcija stanovnitva:
proirena reprodukcija stanovnitva broj stanovnika se poveava
prirodnom promjenom
o u nedovoljno razvijenim zemljama dovodi do dodatnih tekoa u
agrarnoj prenapuenosti i koi njihov opi razvoj
jednostavna reprodukcija stanovnitva broj stanovnika se prirodnom
promjenom ni ne poveava ni ne smanjuje (stanovnitvo se obnavlja
u istom broju)
smanjujua reprodukcija stanovnitva broj stanovnika se smanjuje
prirodnom promjenom
o dolazi do prirodne depopulacije koja dovodi do manjka radne
snage, do starosti populacije i do ograniavanja daljnjeg
razvoja
Pokazatelji (bio)reprodukcije
o Najjednostavniji pokazatelji reprodukcije stanovnitva su stopa prirodne promjene i totalna
stopa fertiliteta
o Bruto stopa reprodukcije (R B ) pokazatelj koji oznaava sposobnost neke
49 N
RB = f , x
populacije da kroz narataje odrava svoju brojnost
15 Pf , x

o Bruto stopa reprodukcije pokazuje prosjean broj enske djece koju e sada ivoroena
djevojica roditi rijekom svog fertilnog razdoblja ivota uz uvjete da fertilitet ostane
isti kao i fertilitet narataja ena u godini promatranja i da niti jedna ivoroena
djevojica ne umre prije kraja fertilnog razdoblja
o Ako je bruto stopa reprodukcije manja od 1.02, tada nije osigurano jednostavno obnavljanje
stanovnitva
o Neto stopa reprodukcije (R 0 ) pokazatelj koji se izraunava mnoenjem bruto stope
reprodukcije srednjom vrijednou d e ivoroena djevojica doivjeti dob od 15
do 49 godina
R = R L
0

f ,15 49

o Neto stopa reprodukcije pokazuje koliko e jedna sada ivoroena djevojica roditi enske
djece tijekom svog fertilnog razdoblja uz pretpostavku da e ostati sadanja stopa
fertiliteta, a u obzir se uzima i smrtnost po dobi sadanje generacije ena
o Ako neto reprodukcija iznosi 1.0 to znai da e svaka sada ivoroena djevojica tijekom svog
fertilnog razdoblja roditi jednu djevojicu to znai da e biti osigurana jednostavna
reprodukcija enskog stanovnitva, a time i stanovnitva uope
o Oko 2000. godine u nedovoljno razvijenim zemljama neto stopa reprodukcije iznosila je u
prosjeku 1.5, a u razvijenim zemljama oko 0.75
o Hrvatska je jo od 60-ih godina 20. stoljea ima neto stopu reprodukcije manju od 1.0 to
znai da ve pola stoljea nema osiguranu jednostavnu reprodukciju stanovnitva
PRIRODNO KRETANJE STANOVNITVA HRVATSKE U DRUGOJ POLOVICI 20. STOLJEA
o Budui da je Hrvatska u posttranzicijskoj etapi demografskog razvoja, osnovnu odrednicu
prirodnog kretanja ini natalitet, a mortalitet je relativno postojana veliina
o Natalitet u Hrvatskoj pada od sredine 20. stoljea
o nakon Drugog svjetskog rata kratko je vrijeme djelovao kompenzacijski natalitet
o do 70-ih godina natalitet linearno opada
o 70-ih godina natalitet se privremeno stabilizira i ak raste jer je u fertilnu dob doao
brojano jak narataj roenih u poslijeratnom kompenzacijskom razdoblju
22

o 80-ih godina se nastavlja opadanje stope nataliteta, a Domovinski rat je 90-ih godina
taj trend pojaao
o sredinom 90-ih godina nakratko raste stopa nataliteta to se moe objasniti ulaskom
brojano jakog narataja roenog 70-ih godina u fertilnu dob
o potkraj 20. stoljea nastavlja se stopa pada nataliteta
o 1950. godine u Hrvatskoj je bilo 95 000 ivoroene djece, a 2000. godine 43 750 ivoroene
djece u pola stoljea prepolovljen je broj ivoroene djece i ako je broj stanovnika
u meuvremenu narastao za 660 000
o Mortalitet je relativno postojan od sredine 20. stoljea stopa mortaliteta padala je do 60-ih
godina, a otada poinje vrlo blago rasti
o Prirodna promjena bila je pozitivna sve do 1991. godine kada postaje negativna i dolazi do
prirodne depopulacije
DEPOPULACIJA
o Budui da je u razvijenim zemljama totalna stopa fertiliteta manja od 2.1, bruto stopa
reprodukcije manja od 1.02, a neto stopa reprodukcije manja od 1.0, vie nije
osigurano jednostavno obnavljanje stanovnitva
o Ukupna depopulacija smanjenje broja stanovnika izmeu dvaju susljednih popisa ili
izmeu bilo kojih odabranih godina
o Reprodukcijska depopulacija ili naratajna depopulacija enskog stanovnitva smanjenje
broja ena jer je neto stopa reprodukcije pala ispod 1.0
o Naratajna depopulacija ukupnog stanovnitva smanjenje broja stanovnika jer je totalna
stopa fertiliteta manja od 2.1
o Treina zemalja svijeta, uglavnom razvijenih, zahvaena je naratajnom depopulacijom
ukupnog stanovnitva
o Prirodna depopulacija smanjenje broja stanovnika zbog vee smrtnosti od rodnosti, tj.
zbog negativne prirodne promjene
o Emigracijska depopulacija smanjenje broja stanovnika pod utjecajem veeg iseljavanja
nego doseljavanja, tj. zbog negativnog migracijskog salda
tada je prirodna promjena pozitivna, ali je negativni migracijski saldo vei od
prirodnog prirasta
o Osnovne faze modela po kojem se zbiva ukupna depopulacija u nekom podruju ije je
stanovnitvo u posttranzicijskoj etapi demografskog razvoja:
1. emigracijom uvjetovana ukupna depopulacija ukupna depopulacija je
posljedica negativnog migracijskog salda, a prirodna promjena
je pozitivna i razmjerno visoka
2. emigracijom uvjetovana ukupna depopulacija ukupna depopulacija je
jo uvijek pod utjecajem negativnog migracijskog salda, a
prirodna promjena je jo pozitivna, ali se postupno smanjuje
tendirajui prema nultoj razini
3. prirodna depopulacija ukupna depopulacija se pojaava i to ponajprije
pod utjecajem prirodnog smanjenja stanovnitva te pod
utjecajem emigracije
4. demografsko izumiranje ukupna depopulacija se nastavlja djelovanjem
emigracijske i prirodne depopulacije uz istodobno jaanje
starosti stanovnitva pa se smanjuje udio mladog stanovnitva
koje bi se iseljavalo ime se smanjuje negativan migracijski
saldo, a poveava se utjecaj prirodne depopulacije na ukupnu
depopulaciju
23

Depopulacija Hrvatske
o Depopulacija je uz starenje stanovnitva glavni proces koji obiljeava suvremeni demografski
razvoj Hrvatske
o Ukupna depopulacija u Hrvatskoj je posljedica je zajednikog djelovanja prirodnog kretanja,
migracije i vanjskih imbenika (ratovi)
o Depopulacija je najvie zahvatila seoska naselja (ruralni egzodus) i to u svim krajevima
Hrvatske
o U Hrvatskoj je prvo dolo do reprodukcijske depopulacije (od 1958. godine), nakon toga je
uslijedila naratajna depopulacija ukupnog stanovnitva (1968. godine), a od 1991.
godine je djeluje prirodna depopulacija
PROSTORNA POKRETLJIVOST STANOVNITVA
o Prostorna pokretljivost stanovnitva podrazumijeva sve vrste teritorijalne mobilnosti
stanovnitva u odreenom vremenu i prostoru
o Migracija ili seljenje sve promjene mjesta stalnog boravka (prebivalita) bilo da je rije o
trajnom ili privremenom preseljenju na manju ili veu udaljenost unutar ili preko
dravnih ili administrativnih granica
o Cirkulacija razliiti oblici pokretljivosti, uglavnom kratkotrajne, uestale ili cikline kojima
je zajedniko obiljeje izostanak bilo kakve namjere za stalnom ili dugotrajnom
promjenom boravita
o pritom odsutnost iz mjesta stanovanja moe trajati od nekoliko sati i dana do nekoliko
mjeseci
o Migrant ili selilac je sudionik migracije ili seobe, a cirkulant sudionik cirkulacije

Tipologija prostorne pokretljivosti prema trajanju i uestalosti

o Konana migracija preseljenje u drugo mjesto s namjerom konanog ostanka u mjestu
doseljenja
o Privremena migracija preseljenje u drugo mjesto s namjerom zadravanja na odreeno
vrijeme u mjestu doseljenja
kratkotrajna migracija nekoliko mjeseci ili godina
dugotrajna migracija npr. cijeli radni vijek
ponovna migracija preseljenje u drugo mjesto nakon nekog vremena poslije
doseljenja
povratna migracija povratak u mjesto prethodnog stanovanja nakon nekog
vremena
o Redovita cirkulacija redovito kretanje izmeu mjesta stalnog boravka i drugog mjesta
(radi posla, kolovanja), a po uestalosti moe biti dnevna, tjedna i povremena
o Sluajna cirkulacija svaki neredoviti odlazak iz mjesta stalnog stanovanja u neko drugo
mjesto (radi lijeenja, kupovine) i povratak nakon nekog odreenog vremena)
o Sezonska cirkulacija jednokratni i viekratni odlasci iz mjesta stalnog stanovanja tijekom
odreenih godinjih doba, uglavnom vezi s potranjom radne snage, te povratak u
mjesto stalnog boravka
Tipologija prostorne pokretljivosti prema udaljenosti
o Unutarnja migracija preseljenje unutar granica drave
podruna ili lokalna migracija preseljenje iz jednog mjesta u drugo unutar
iste opine
unutarregionalna migracija preseljenje iz jedne opine u drugu unutar iste
regije
24

 meuregionalna migracija preseljenje iz jedne regije u drugu (npr. iz

upanije u upaniju)
o Vanjska migracija preseljenje preko dravnih granica
o Unutarnja cirkulacija kretanje izmeu mjesta stalnog boravka i drugog mjesta unutar
granica iste drave
o Vanjska cirkulacija kretanje izmeu mjesta stalnog boravka i drugog mjesta koje se nalazi
izvan granica matine drave

Tipologija prostorne pokretljivosti prema ostalim kriterijima

o Prema kriteriju glavnog motiva: ekonomska i neekonomska migracija/cirkulacija
o Prema kriteriju izbora: dragovoljna i prisilna migracija/cirkulacija
o Prema kriteriju organiziranosti prostorne pokretljivosti: organizirana i neorganizirana
migracija/cirkulacija
o Bijeg ili egzodus razmjerno nagli odlazak velikog broja ljudi iz nekog kraja uvjetovan
razliitim nedaama

Tranzicija prostorne pokretljivosti

o Populacijski geograf W. Zelinsky 1971. godine iznio je hipotezu o tranziciji mobilnosti koju
definira kao postojanje karakteristinih pravilnosti u razvoju osobne pokretljivosti
tijekom novije povijesti
o Faze u procesu tranzicije prostorne pokretljivosti:
I. faza predmoderno tradicionalno drutvo (odgovara predtranzicijskoj etapi)
o slaba pokretljivost stanovnitva (posebice je slaba migracija)
o prisutna je ograniena cirkulacija vezana uz lokalnu trgovinu, iskoritavanje
zemlje, ratovanje, vjerske obiaje
II. faza rano tranzicijsko drutvo (odgovara prvoj podetapi demografske tranzicije)
o vrlo brojna migracija iz sela u gradove
o znatna kolonizacija seoskog stanovnitva u slabo naseljena (pogranina)
podruja unutar drave ako za useljene ima dovoljno
obradive zemlje
o snani iseljeniki tokovi u prihvatljive i privlane inozemne destinacije
o slaba, ali znakovita imigracija strunjaka iz naprednijih dijelova svijeta
o znatan porast razliitih vrsta cirkulacije
o prostorna pokretljivost u ovoj fazi povezana je s deagrarizacijom,
deruralizacijom, industrijalizacijom i urbanizacijom
III. faza kasno tranzicijsko drutvo (odgovara srednjoj podetapi demografske
tranzicije)
o migracija selo-grad je na vrhuncu, ali poinje slabit
o posve oslabljena kolonizacija u slabije naseljena (pogranina) podruja
o iseljavanje slavi ili gotovo prestaje
o svi su oblici cirkulacije u porastu
IV. faza razvijeno drutvo (odgovara kasnoj pdetapi demografske tranzicije)
o migracija se postupno uravnoteuje i oscilira na visokoj razini
o migracija selo-grad se nastavlja, ali i dalje se smanjuje
o zbiva se jaka migracija iz grada u grad i unutar gradske aglomeracije
o ako jo postoji naseljavanje slabije naseljenih (pograninih) podruja, ono je u
zastoju ili se gasi
o znatno je doseljavanje nekvalificirane i polukvalificirane radne snage iz
relativno nerazvijenih zemalja
o mogua je znatna meunarodna migracija i cirkulacija strunjaka
o dolazi do pojaane cirkulacije posebice one ekonomske i vezane uz razonodu
V. faza visokorazvijeno drutvo (odgovara posttranzicijskoj etapi najrazvijenijih
drutava)
25

o mogue je smanjenje migracija i usporavanje nekih oblika cirkulacije zbog

uspostavljanja novih oblika komunikacija
o gotovo sva migracija moe biti interurbana i intraurbana
o mogue je dalje doseljavanje relativno nekvalificirane radne snage iz
nedovoljno razvijenih zemalja
o mogue je dalje poveanje nekih postojeih oblika cirkulacije i pojave nekih
novih oblika
o moe se oekivati stroga politika kontrola unutarnje i vanjske migracije i
cirkulacije

Odrednice prostorne pokretljivosti

o Gospodarski imbenici prostorne pokretljivosti:
proistjeu iz prostorne neusklaenosti gospodarske i populacijske stope rasta
stanovnitvo iz krajeva sa slabijim mogunostima rada i zarade migrira u
krajeve u kojima je lake doi do posla i vieg dohotka
prostorna pokretljivost izmeu dva podruja je vea to je razlika u stupnju i
dinamici gospodarskog razvitka vea
o Socijalni imbenici prostorne pokretljivosti:
socijalni imbenici u uem smislu: stupanj urbaniziranosti, veliina kuanstva
socijalno-psiholoki imbenici: privlanosti velikih gradova
individualni psiholoki imbenici: ''kad ide on, idem i ja''
o Demografski imbenici prostorne pokretljivosti:
prostorno razliite stope rodnosti, smrtnosti i prirodne promjene
razliita gustoa naseljenosti izmeu polazita i odredita
podruja s visokim demografskim pritiskom obino su slabije razvijena i za njih
je tipina visoka agrarna gustoa iz takvih se krajeva stanovnitvo
kree prema razvijenim podrujima u kojima je natalitet redovito
nizak
o Ostali imbenici prostorne pokretljivosti:
politiki imbenici: razliite vrste prisile ili diskriminacije
prirodne nedae: potresi, poari, poplave
imbenici osobne prirode: elja za pustolovinom, bijeg od nesnoljive okoline
geografski imbenici: klima, iskoritavanje energetskih i mineralnih resursa,
nadmorska visina, geografski poloaj, prometna dostupnost
o Tradicija iseljavanja temelji se na konstataciji ''from Know to Know'' svijest o vanjskim
mogunostima potie prve emigrante za kojima odlaze drugi i daljnja emigracija se
odvija kanalima rodbinstva, susjedstva, prijateljstva te dolazi do lanane migracije
MIGRACIJA

o Tipovi migracija prema osnovnim uzrocima i vremenu nastajanja:

1. velika seljenja uzrokovana osvajakim pohodima (Rimljana, Avara,
Mongola, Turaka i drugih) i irenjem starih carstava
2. seljenje stanovnitva koje je spontano slijedilo osvajake pohode ili je
seljenje bilo potaknuto prirodnim nedaama (potresi, poplave,
sue, poasti) odlazilo se u krajeve koji su pruali bolje
izglede za odravanje ivota
3. sustavno naseljavanje (kolonizacija) koje su provodili osvajai u
populacijski ispranjene krajeve, ali i sredinje vlasti u slabije
naseljena podruja zemlje doseljenici su imali odreene
olakice, posebice u graninim krajevima, ali s obavezom da prvi
stanu u obranu zemlje
26

4. preseljavanje etnikih manjina pa i itavih naroda zbog geopolitikih

promjena (okupljanje velikih nacija, raspadanje vienacionalnih
drava, promjena granica) takva je migracija novijeg
postanka vezana je uz jaanje nacionalizma od poetka 19.
stoljea, a prisutna je i danas
5. migracija politikih emigranata i prebjezi pojavljuju se u veem broju
nakon Oktobarske revolucije, nakon Prvog i Drugog svjetskog
rata i nakon rata u Vijetnamu
6. slobodna (ekonomska) migracija stanovnitva u kojoj je glavni motiv
potraga za poslom, veom zaradom i openito boljim uvjetima
ivota, a obuhvaa unutarnju i vanjski migraciju i obiljeje je
gotovo svih zemalja svijeta
o Migracijska struja ili migracijski tok ''protjee'' izmeu polazita i odredita
o Osnovne sastavnice migracije su imigracija ili useljavanje i emigracija ili iseljavanje
o Migracijski saldo ili neto migracija ili migracijska bilanca razlika izmeu doseljavanja u
odreeno podruje i iseljavanja iz njega u nekom razdoblju (I-E)
o Ako je broj imigranata u istom podruju vei od broja emigranata, rije je o pozitivnom
migracijskom saldu mehaniki prirast
o Ako je broj imigranata u istom podruju manji od broja emigranata, rije je o negativnom
migracijskom saldu mehaniki pad
o Ako je broj imigranata u istom podruju jednak broju emigranata, rije je o nultom
migracijskom saldu ili o uravnoteenoj migraciji
o Bruto migracija ukupan broj migranata odnosno ukupan broj imigranata i emigranata u
odreenom podruju (I+E)
o Utjecaj migracije na ukupno kretanje stanovnitva:
migracija utjee na veliinu ukupnog stanovnitva i njego prostorni razmjetaj
migracija djeluje na sastavnice prirodnog kretanja
migracija utjee na sastav stanovnitva (demografski, drutveno-gospodarski i
kulturno antropoloki)
o Migracija ima dvoji uinak jer istodobno razliito djeluje na polazite i na odredite
o Budui da se migranti najee mladi, migracija u polazitu pospjeuje starenje stanovnitva i
negativno djeluje na sastavnice prirodnog kretanja stanovnitva, a u odreditu
povoljno djeluje na dobni sastav stanovnitva i na sastavnice prirodnog kretanja
o Vremenski uinak migracije:
trenutani odmah mijenja broj stanovnika
dugoroni ili odgoeni budua roenja, smrti, sklapanja i razvodi braka koje bi
odseljeno stanovnitvo doivjelo u polazitu, dogaaju se u odreditu
o Migracije ne mijenjaju ukupan broj svjetskog stanovnitva, ve samo razmjetaj, no utjeu na
dugorono brojano kretanje svjetske populacije (npr. nakon dolaska migranata u
podruje s niskim natalitetom, oni prihvaaju nie stope rodnosti)
Teorije migracije
o Ravensteinovi zakoni migracije:
1. glavnina migranata migrira na kratku udaljenost
2. migracija napreduje korak po korak
3. migranti na veliku udaljenost uglavnom preferiraju jedno od velikih
trgovinskih ili industrijskih sredita
4. svaki tok migracije proizvodi svoj kontratok
5. starosjedioci gradova manje su skloni migraciji nego oni iz seoskih krajeva
6. ene vie sudjeluju u unutarnjoj, a mukarci u vanjskoj migraciji
7. glavninu kontingenta migranata ine odrasli cijele obitelji rijetko
migriraju izvan domovine
27

8. veliki gradovi rastu vie pode utjecajem migracije nego prirodnog prirasta
stanovnitva
9. obujam migracije raste usporedno s razvojem industrije, trgovine i
prometa
10. glavni smjer migracije ide iz ruralnih podruja u sredita industrije i
trgovine
11. glavni su uzroci migracije ekonomske prirode
o Teorija push and pull faktora model E. S. Leeja:
na migraciju djeluju imbenici povezani s polazitem i odreditem migracije, s
potekoama koje se postavljaju izmeu polazita i odredita te s
raznovrsnim osobnim imbenicima
pojedini imbenici mogu biti pozitivni (pull), negativni (push) i neutralni ili
indiferentni to ovisi o percepciji potencijalnog migranta
o Todarov migracijski model:
migracija je uvjetovana prije svega racionalnim ekonomskim razmatranjem
odnosa izmeu koristi i trokova
donoenje odluke o migraciji temelji se na oekivanoj razlici izmeu postojeih
ruralnih i urbanih dohodaka, a ta oekivana razlika uvjetovana je
interakcijom razlike izmeu urbanih i ruralnih dohodaka i
vjerojatnou da e migrant dobiti posao u modernom urbanom
sektoru
vjerojatnost dobivanja posla u urbanom sektoru obrnuto je proporcionalna
stopi urbane nezaposlenosti
stope migracije koje prelaze mogunosti dobivanja posla u gradu posve su
mogue s obzirom na postojanje razlike u oekivanom dohotku
o Teorija socijalnih mrea tvrdi da migracija nije posljedica samo ekonomskih imbenika
kada jednom pone migracija i nastane tradicija seljenja, migracija
postaje sve neovisnija o imbenicima koji su je potaknuli
migracija se iscrpljuje i gasi kad nestane i potencijalnih migranata
o Migracija kroz faze ponaanja:
bez pomisli na migriranje
pomisao na migriranje, ali ostvarenje je odgoeno za neko budue vrijeme ili
privremeno dok se ne steknu uvjeti
namjeravano migriranje, ali vrijeme i odredite neodreeni
migriranje u tijeku
migriranje zavreno
migriranje ponovljeno
povratak u neko od prethodnih prebivalita
Selektivnost migracije
o Na selektivnost migracije utjeu samoizbor ili samoselekcija pokretljivih osoba prema
razliitim demografskim i drutveno-gospodarskim obiljejima te vanjski imbenici
poput administrativnih mjera o podrujima doseljenja (npr. doputa se useljenje
samo mladim i obrazovanim parovima)
o Selektivnost migranata prema dobi odnosi se na veu sklonost migriranju starijih
adolescenata, dvadesetogodinjaka i mlaih tridesetogodinjaka budui da imaju
veu sposobnost i fleksibilnost da se prilagode novim prilikama
dob je uvjetovana i zahtjevima potranje za radnom snagom jer se trae mlai
ljudi, zdravi i odreenog zanimanja
o Selektivnost migranata prema spolu ovisi o posebnim sociokulturnim i drugim uvjetima
to uvjetuje veu ili manju pokretljivost ena
vanu ulogu ima tradicija odnosno drutvene norme koje mogu ograniavati
zapoljavanje ena, a time i njihovu pokretljivost
28

 u migracijama na manje udaljenosti prevladava ensko, a na dulje udaljenosti

muko stanovnitvo
u poetku migracije grad-grad i ruralnog egzodusa vie migriraju mukarci, a
kasnije ene
o Selektivnost migranata prema branom stanju temelji se na uoenoj pravilnosti da su
mlai samci, mlae neudane ene i mladi parovi bez djece skloniji migraciji, no s
promjenama u ivotnim i radnim uvjetima u polazitu i odreditu ta pravilnost
nestaje
o Selektivnost migranata prema obrazovanju i zanimanju
openito se smatra da su obrazovanije osove sklonije migraciji, no poznate su
migracijske struje nekvalificirane radne snage
odljev mozgova migracija strunjaka iz nedovoljno razvijenih zemalja u
razvijene dijelove svijeta (najvie u Sjevernu Ameriku, Australiju i
Zapadnu Europu)
strunjaci odlaze jer im matina zemlja ne moe pruiti zadovoljavajuu ivotnu
i radnu perspektivu
Izvori podataka o migraciji
o Registar stanovnitva je najtoniji izvor o migraciji jer je to tekua baza podataka o
preseljavanju stanovnitva temelji se na prijavi i odjavi boravka
u svakom trenutku prua obavijest o broju i obiljejima stanovnika odreenog
podruja
o Popisi stanovnitva daju podatke o mnogim migracijskim obiljejima stanovnitva
budui da se odravaju svakih 10 godina, popis registrira samo migrante koji su
ivi u trenutku popisa, a ne obuhvaa one koji su migrirali, ali su
umrli ili su se iselili prije samog popisa
o Ankete daju podrobniju spoznaju pojedinih obiljeja migrantskog kontingenta, motiva
migriranja i migracijske prolosti
poto se temelje na ogranienom uzorku, nije uvijek mogue postii
reprezentativnost
o Ostali izvori obuhvaaju razliite dozvole, isprave, dokumente, registre raznih slubi
Pokazatelji i metode analize migracije
o Opa stopa bruto migracije odnos bruto migracije u odreenoj
godini i broja stanovnika sredinom te godine

o Opa stopa neto migracije ili migracijske bilance odnos neto

migracije u odreenoj godini i broj stanovnika sredinom te
godine

yb =

I+E
1000
P

yn =

I E
1000
P

o Opa stopa imigracije odnos broja imigranata u odreeno podruje u

I
i = 1000
odreenoj godini i broja stanovnika sredinom te godine
P
o Opa stopa emigracije odnos broja emigranata iz odreenog podruja
E
e = 1000
odreenoj godini i broja stanovnika sredinom te godine
P

o Specifina stopa bruto migracije prema dobi odnos bruto

migracije odreene dobne skupine i ukupnog broja
stanovnika iste dobi

o Specifina stopa neto migracije prema dobi odnos neto migracije

odreene dobne skupine i ukupnog broja stanovnika iste dobi

yb , x =

(I + E )x 1000

yn , x =

Px

(I E )x 1000
Px

29

E
o Specifina stopa emigracije prema dobi odnos broja emigranata
ex = x 1000
odreene dobi i ukupnog broja stanovnika te dobi
Px
o Specifina stopa imigracije prema dobi odnos broja imigranata
I
ix = x 1000
odreene dobi i ukupnog broja stanovnika te dobi
Px

o Specifina stopa doseljavanja enskog stanovnitva odnos broja

I
doseljenog enskog stanovnitva na neko podruje i ukupnog i f = f 1000
Pf
broja enskog stanovnitva tog podruja

o Specifina stopa iseljavanja mukog stanvonitva odnos broja

Im
1000
iseljenog muog stanovnitva iz nekog podruja i ukupnog broja im =
Pm
mukog stanovnitva tog podruja

o Neposredna metoda analize migracije najtonija metoda budui da se temelji na stalnom

praenju promjene prebivalita
temelji se na postojanju tekue migracijske statistike (pretpostavlja postojanje
registra stanovnitva)
o Komparativna ili vitalno-statistika metoda istraivanja migracije temelji se na
usporedbi podataka o ukupnom kretanju stanovnitva i o prirodnoj promjeni
izmeu dvaju popisa
koristi se migracijski saldo prema podacima popisa S = P (P + Pp )
2
1
stanovnitva i vitalne statistike
rezultat je razlika izmeu stvarno popisanog broja stanovnika i broja stanovnika
koji bi bio popisan da se stanovnitvo izmeu dvaju popisa brojano
promijenilo samo na osnovi prirodne promjene rezultat je neto
migracija
pozitivan saldo pokazuje koliko se vie osoba doselilo nego to ih se doselilo
konani ishod te metode je rezultat migracije na nekom podruju, ali ne daje
podatke o broju emigranata i imigranata
o Posredna metoda analize migracije uglavnom slui za procjenu migracijskog salda u
unutarnjoj migraciji izmeu dvaju podruja, najee izmeu mjesta roenja i
prebivalita (pa se naziva i metoda rodnog kraja)
pokazuje ukupan broj stanovnika koji su sudjelovali u migraciji u
meupopisnom razdoblju
Unutarnja migracija
o S obzirom na kriterij tip naselja u unutarnjoj se migraciji razlikuju selo-grad , grad-grad, seloselo, grad-selo meu kojima je najvanija migracija selo-grad
o Unutar granica stanovnitvo migrira iz siromanih i manje razvijenih u bogatije i razvijenije
krajeve
o Migracijska struja selo-grad poela je jaati u 19. stoljeu usporedno s razvojem kapitalizma
u ruralnim podrujima dolazi do napretka u obradi zemlje i poljoprivrednoj
proizvodnji te do poboljanja ivotnih uvjeta to dovodi do poveanja
seoskog stanovnitva i agrarne prenapuenosti
viak stanovnitva sa sela odlazi u grad u potrazi za poslom
o U zemljama u razvoju i danas je migracija selo-grad dominantna u unutarnjoj migraciji
o U razvijenim zemljama dominantne migracijske struje postaju migracija grad-grad i grad-selo
(odnosno grad-ruralna okolica i grad-negradska naselja)
30

Unutarnja migracija u Hrvatskoj

o Nakon Drugog svjetskog rata glavni unutarnji migracijski tok u Hrvatskoj bio je selo-grad kao
posljedica razlika u demografskoj i opoj drutveno-gospodarskoj strukturi grada i
sela
o 60-ih godina migracija selo-grad pretvara se u ruralni egzodus i veina sela poinje biljeiti
depopulaciju
o Noviji podaci govore da je hrvatsko stanovnitvo relativno slabo mobilno
o Najzastupljeniji tok migracije je meuupanijska migracija dok su meuopinska i
unutaropinska migracija slabije zastupljene

Vanjska migracija
o Tipologija meunarodnih migranata:
stalni migranti osobe koje su se naselile bez namjere ponovnog migriranja
privremeni radnici na ugovor preteno slabije obrazovani radnici koji ostaju
u zemlji primitka odreeno vrijeme
privremeni ''profesionalni transitanti'' strunjaci i menaderi koji se sele od
jedne zemlje do druge, obino kao zaposlenici multinacionalnih
kompanija te strunjaci koje alju meunarodne organizacije
prikriveni ili ilegalni radnici
traitelji azila
izbjeglice
o Vanjska migracija radne snage migracija ekonomski aktivnog stanovnitva preteito iz
slabije razvijenih zemalja u razvijene zemlje zbog gospodarskih razloga
o Zbog tekoa prilagoavanja i asimilacije vanjski migranti obino kreu onamo gdje ve ive
sunarodnjaci ili drugo stanovnitvo slinih obiljeja (jezik, vjera, kultura)
o Glavni migracijski tok prati kontratok za koji prostoje razliiti uzroci:
gubitak zaposlenja ili nemogunost nalaenja novog posla zbog gospodarske
krize
neuspjeh u profesionalnoj karijeri
prvobitna namjera privremenosti
tekoe u prilagoavanju novom nainu ivota i rada
o Meunarodni migrant osoba koja boravi u novom mjestu stalnog boravka najmanje godinu
dana ili po doseljenju izjavi da namjerava u novom prebivalitu ostati godinu dana
ili dulje
o Vanjska migracija kroz povijest:
o vanjska migracija u ranijoj povijesti
nacionalni teritorij nije bio vrsto definiran pa razlika izmeu unutarnje i
vanjske migracije gotovo nije ni postojala
vanjska migracija bila je preteno uzrokovana radovima i osvajanjem
porobljenih teritorija i imala je obiljeje prisile
o vanjska migracija od 16. do sredine 20. stoljea
nakon velikih geografskih otkria dolazi do masovnih osvajanja i kolonizacije
novootkrivenih dijelova svijeta
glavni vanjskomigracijski tokovi vode isprva u Afriku i Aziju, kasnije u Ameriku,
a jo kasnije i u Australiju
od kasnog 17. stoljea do sredine 19. stoljea iz Afrike je prisilno odvoeno
crnako stanovnitvo koje je radilo kao roblje na plantaama u
Americi
nakon zabrane ropstva u kolonizirane dijelove svijeta migriraju pod obvezatnim
ugovorom
izmeu 1820. i 1930. dolazi do ''velike migracije'' Europljana u Sjevernu i Junu
Ameriku junu Afriku, Australiju i Novi Zeland zbog industrijalizacije
i demografskog pritiska koji je zahvatio Europu
31

 jedrenjaci su bili pretrpani migrantima koji su putovali u Novi svijet, tako su se

irile zarazne bolesti i gotovo petina putnika je umirala tijekom
putovanja
ukljuivanjem parobroda sredinom 19. stoljea prijevoz migranata postao je
sigurniji, bri i jeftiniji
interkontinentalna migracija zbivala se u tri vala:
1. val nakon napoleonskih ratova, do 80-ih godina 19. stoljea
o stara migracija najvie se iseljava iz sjeverozapadne Europe
2. val od 80-ih godina 19. stoljea do 30-ih godina 20. stoljea
o nova migracija najvie se iseljava iz june, srednje i istone
Europe
3. val nakon Drugog svjetskog rata
glavne zemlje iseljavanja bile su Irska, Velika Britanija, Njemaka, vedska,
Norveka, panjolska, Italija, Grka, Austrougarska, Rusija, Poljska,
Kina i Indija
irska emigracija u SAD izmeu 1820. i 1860. godine iznosi gotovo 2
milijuna (40% ukupne imigracije u SAD za to razdoblje)
o Irska je jedina europska zemlja koja je u prvoj polovici 19. stoljea
imala vie stanovnika nego danas, i to dvostruko vie
Velika Britanija najvie je iseljavala u SAD, Australiju i Kanadu
Italija je iselila najvie svojih stanovnika u 40 godina krajem 19.
stoljea iselilo je oko 11 milijuna Talijana od ega polovica u
prvom desetljeu 20. stoljea, a najvie se iselilo u SAD,
Argentinu, ile i Australiju
panjolska i portugalska emigracija vodila je u Latinsku Ameriku
Kina je najvea azijska iseljenika zemlja, veina Kineza naselila se u
primorskim zemljama jugoistone Azije, a manje u Novom
svijetu
Hrvatski iseljenici takoer su znaajno sudjelovali u emigraciji
glavne zemlje useljavanja bile su SAD, Brazil, Argentina, Kanada i Australija
u SAD je migriralo vie od polovice europskih migranata
o 1921. godine donesene su useljenike kvote koje su oslabile
masovnu migraciju
o useljenici su se u ameriku naciju mogli ukljuiti samo kao
pojedinci kojima ustav jami individualna prava, no time
je pojaana asimilacija
o na imigrante je djelovao melting pot koji je stvarao ''Amerikance''
Kanada je primila najvie useljenika iz Velike Britanije i neto manje iz
Francuske
o Britanija je poticala useljavanje svojih stanovnika u Kanadu
nadajui se asimilaciji Kanaana francuskog podrijetla,
no francuski Kanaani uspjeli su se odrati zahvaljujui
svom visokom natalitetu
o Kanada je esto sluila kao prolazna zemlja za useljavanje u SAD
Latinska Amerika imala je mnogo liberalniji reim useljavanja od
Angloamerike
o najvie se doseljavaju panjolci, Portugalci i migranti sa
Mediterana, iz Kine i Japana, a kasnije i afriki robovi
o mijeanje razliitih rasa i naroda rezultiralo je nastankom novih
Latinskoamerikih nacija
Australija je isprva primala britanske kanjenike, a kasnije su poeli
pristizati i drugi europski doseljenici
32

o vrlo rano je zabranjeno useljavanje Azijata

o malodobno domorodako stanovnitvo potisnuto je doseljenicima
u pustinjsku unutranjost

o vanjska migracija u drugoj polovici 20. stoljea

nakon Drugog svjetskog rata meunarodna migracija ponovno jaa
najvie migriraju radnici iz nedovoljno razvijenih zemalja u brzo rastua
industrijska podruja zapadne Europe, Angloamerike i Australije
Meksiko postaje prolazna zemlja za ulazak u SAD
smanjuje se migracija iz Europe u Novi svijet, a pojaava iz Azije

o Meunarodna migracija radne snage u Europi

nakon Drugog svjetskog rata dolazi do migracije radne snage s istoka na zapad
Europe
u prvom razdoblju ta se migracija odvijala po modelu privremenih radnika tj. po
modelu gastarbeitera
ispoetka se veina inozemnih radnika vraala u matine zemlje, no s vremenom
je sve vie radnika poelo ostajati
80-ih godina se smanjuje imigracijski tok u veini zemalja, no ponovno jaa
krajem 90-ih
najvie stranih radnika ulo je u Njemaku, Francusku i Veliku Britaniju
o Prisilna migracija oblik prostorne pokretljivost koji sadri moment prisile odnosno
nedragovoljnosti
izbjeglice sve osobe koje se, izvrgnute progonu zbog razloga rasne, vjerske ili
narodnosne naravi ili zbog pripadnosti nekoj socijalnoj skupini ili
politikoj opciji, nau izvan granica svoje drave
prognanici ili raseljene osobe osobe pretjerane iz svojih domova koje su
privremeni smjetaj nale unutar granica svoje drave

o Novi trendovi vanjske migracije:

o globalizacija migracije tendencija istovremenog ukljuivanja sve veeg broja
zemalja u migracijske tokove
pojavljivat e se nove zemlje podrijetla migranata, ali u novim odreditima
irokog spektra drutvenih, gospodarskih i kulturolokih znaajki
o ubrzano jaanje meunarodne migracije migracija e jaati u svim sredinjim
glavnim regijama
o diferenciranje migracije veina zemalja ima itav niz tipova imigracije istodobno
to je tipino za lanane migracije koje zapoinju u jednom obliku, a esto
nastave u drugom
tendencija diferencijacije glavna je zapreka mjerama nacionalne i meunarodne
migracijske politike
o feminizacija migracije ene imaju sve vaniju ulogu u meunarodnoj migraciji i to u
svim regijama i tipovima migracije
u prolosti su u migracijskim tokovima prevladavali mukarci, a od 60-ih godina
ene poinju imati veu ulogu u migraciji radne snage
danas ene radnice ine glavninu migracije

Vanjska migracija stanovnitva Hrvatske

o Emigracija iz Hrvatske traje stoljee i pol i viestruko je jaa od imigracije
o Hrvati su se ukljuili u drugi val prekomorskog iseljavanja
ispoetka su glavna odredita bile SAD, a nakon uvoenja ogranienja,
iseljavanje je preusmjereno prema Latinskoj Americi i Australiji

33

 nakon Drugog svjetskog rata i dalje su glavni emigracijski tokovi zemlje Novog
svijeta, no sve vanija odredita postaju europske zemlje
o Od sredine 19. stoljea do 1991. godine iz Hrvatske je iselilo 2.1 milijuna stanovnika
o Od osamostaljenja Republike Hrvatske, vanjska migracija ide u tri struje:
u zemlje bive SFRJ
u europske zemlje
u prekomorske zemlje
o Od 1991. do 2001. godine iz Hrvatske je iselilo 150 000 Hrvata i oko 270 000 pripadnika
srpske manjine dok se u Hrvatsku uselilo oko 180 000 osoba iz ega slijedi velik
negativni migracijski saldo
CIRKULACIJA
o Jedan od pokazatelja koji se rabi u analizi dnevne pokretljivost radne snage u gravitacijskom
podruju nekog sredita je udio radnika-putnika nekog naselja koji rade u
gravitacijskom sreditu u odnosu prema ukupnom broju zaposlenik stanovnika tog
naselja
o Dnevni urbani sustav prostoru kojem se obavljaju najintenzivnije interakcije izmeu grada
i okolice, a udio radnika-putnika je 25% ili vii
o Sezonsko kretanje jedan je od najstarijih oblika prostorne pokretljivosti, a obino je vezano uz
poljoprivredne radove
nomadizam stanje kada stanovnitvo nema stalne naseobine ve se kree s
cjelokupnom imovinom
polunomadizam stanje kada stanovnitvo ima stalnu naseobinu koju naputa
povremeno
transhumanca stoarenje koje obuhvaa prijelaz s jednog panjaka na drugi,
prema godinjim dobima
o Dnevna redovita cirkulacija najvaniji oblik suvremenog pendularnog kretanja
stanovnitva
nije samo oblik unutarnje ve i vanjske pokretljivosti budui da prelazi dravne
granice (npr. izmeu Belgije i Nizozemske)
u mnogim nedovoljno razvijenim zemljama deagrarizacija je jaa od
deruralizacije i urbanizacije pa se vikovi radne snage zapoljavaju u
gradovima, ali i dalje vrsto ostaju na selu jer je u gradu teko
osigurati smjetaj, a ni zarada nije dovoljna da vi se napustilo selo i
poljoprivreda tako se pojavljuju radnici-seljaci koji zarauju izvan
poljoprivrede, ali se dre i posjeda na selu
u slabije razvijenim zemljama cirkulaciju uglavnom nekvalificirani i
polukvalificirani radnici i strunjaci

Cirkulacija u razvijenim zemljama

o Cirkulacija je postala bitna znaajka suvremenog naina ivota
o Nakon to su automobili uli u svakodnevnu upotrebu, porastao je broj ljudi koji redovito
putuju na posao u sredite rada iz mnogih gradova i sela
takva se naselja nazivaju dormitoriji, suburbanizirana naselja, metropolitanska
sela ili diskontinuirana predgraa, a budui da imaju i urbana i
ruralna obiljeja, nazivaju se i rurbana podruja
o Velik broj stanovnika dormitorija ne voli dulje putovanje do posla, no ipak cirkulira pa postoje
etiri skupine radnika cirkulanata iz dormitorija:
oni koji su se spremni preseliti i putovati na rad iz udaljenih podruja
zato to ele ivjeti u ouvanom okoliu
34

 mladi ljudi, obino mladi parovi, koji putuju zato to je stanovanje

jeftinije u okolnim naseljima nego u gradu u kojem rade
osobe koje su blizu mirovine i koje su kupile kuu na selu ili na obali te
putuju na posao do umirovljenja
osobe koje putuju iz naselja u kojem su roene ili u kojem dugo borave
zato to nemaju mogunosti zaposlenja u svojoj sredini,
posebice mladi ljudi koji ive s roditeljima
o Tipine struje cirkulacije radnika u metropolitanskim podrujima:
1. struja ograniena unutar sredinjeg grada kretanje na razmjerno kratku
udaljenost
2. kretanje iz predgraa u sredinji grad tip pokretljivosti koji se brzo rastao u
prvoj polovici 20. stoljea, a sad gubi na vanosti jer je dolo do
decentralizacije radnih mjesta na okolne manje optereene gradove
smjetene uz glavne autoceste
3. obrnuta cirkulacija radnici koji stanuju u centralnom gradu putuju svaki
dan na posao u neko mjesto u predgrau (suburbiju) ili periurbanom
pojasu
4. pobona cirkulacija oblik pokretljivosti kada radnik ivi u jednom, a radi u
drugom suburbijskom naselju, ubrzano se razvija koristei se
mreom autocesta uz koje niu industrijske zone i trgovaki centri
5. kretanje preko ''granice'' metropolitanskog podruja cirkuliranje izmeu
suburbija i vanjskog (periurbanog) pojasa
Cirkulacija u zemljama u razvoju
o U nedovoljno razvijenim zemljama vaan oblik prostorne pokretljivosti je dugorona
cirkulacija
o Dnevna mobilnost nije rairena zbog loe transportne infrastrukture, a i svakodnevni put do
posla i povratak kui znaio bi velik i nepotreban troak
o Seljaci u zemljama u razvoju uslijed djelovanja deagrarizacije odlaze na rad u grad na nekoliko
mjeseci nakon ega se nakratko vraaju kui, a u gradu najee rade u nekom
radno intenzivnom sektoru (u sivoj ekonomiji iliti bazar ekonomiji)
o Dugoroni cirkulanti su uglavnom mlai mukarci, a djevojke su veinom zainteresirane za
neki kratkotrajan posao koji im osigurava miraz za vjenanje
o Dnevna cirkulacija postaje sve vaniji oblik prostorne pokretljivost u mnogim zemljama u
razvoju

Cirkulacija u Hrvatskoj
o Sezonska cirkulacija u Hrvatskoj manifestirala se kroz radnike iz ''pasivnih'' krajeva koji su
dolazili raditi u Slavoniju u poljoprivredu ili sjeu slavonskih uma
o Nakon Drugog svjetskog rata osnovni oblik prostorne pokretljivosti bila je redovita cirkulacija
42% svih zaposlenih u Hrvatskoj redovito je putovalo na posao izvan mjesta
boravka
o I u Hrvatskoj su seljaci pod utjecajem deagrarizacije traili zaposlenje u gradu, ali su ostajali
ivjeti na selu i brinuti o svojim posjedima
o Redovita dnevna cirkulacija stanovnitva usporava preseljavanje u vee gradove i pospjeuje
razvoj dnevnih urbanih sustava to je najjae izraeno u najveim hrvatskim
gradovima Zagrebu, Splitu i Rijeci

35

POPULACIJSKA POLITIKA
o Populacijska politika je u osnovi nadziranje demografskih procesa prirodnog kretanja i
migracije
o Populacijska politika podrazumijeva sustav mjera i djelovanja koji je putem prirodnog
kretanja i migracije usmjeren prema eljenom demografskom razvitku
o Odreeno ope kretanje, sastav i razmjetaj stanovnitva nastoje se uskladiti s drutvenogospodarskim, politikim i drugim razvojnim ciljevima
o Eksplicitna populacijska politika obuhvaa skup mjera koje utjeu na jednu ili vie varijabli
kao to su rodnost, smrtnost ili migracija
o Implicitna populacijska politika obuhvaa sve drutvene pore i u meuzavisnosti je s
drutvom u cjelini
TIPOVI POPULACIJSKE POLITIKE
o Thompsonova podjela tipova populacijske politike:
poticajna
restriktivna
redistributivna
eugenika

Poticajna ili ekspanzivna populacijska politika

o Poticajna populacijska politika usmjerena je na poveanje stope brojanog porasta
stanovnitva ili na njezino odravanje ako su se prethodno pojavili znaci njezina
usporavanja
o Varijante poticajne politike:
pronatalitetna
imigracijska
o 30-ih godina 20. stoljea eksplicitnu pronatalitetnu politiku provodili su pojedini reimi jer su
htjeli postii vojnu nadmo
o elementi nacistikog populacijskog programa u Njemakoj: kriminalizacija pobaaja,
gaenje informacija o kontracepciji, porezi za neoenjene i neudane osobe,
zajam za osnivanje obitelji koji se dijelom otpisivao za svako novoroeno
dijete, obiteljski (djeji) doplatak, porezne olakice i stambene povlastice za
obitelji s vie djece, snana promidba usmjerena na oblikovanje ''rase
gospodara''
o Italija je provodila poticajni sustav, ali i ograniavanje prava za neoenjene te
zaustavljanje odljeva iz sela u grad (budui da su sela imala veu rodnost od
gradova)
o Nastane li nesklad izmeu dinaminog gospodarstva i recesivnog demografskog razvitka
pribjegava se imigracijskoj varijanti poticajne populacijske politike
o u veini zemalja imigracijska je politika restriktivna i vrlo selektivna
o obino se primaju tri tipa imigranata
oni koji dolaze putem programa spajanja obitelji
oni koji imaju siguran posao
izbjeglice ili traitelji azila
o Suvremena pronatalitetna politika rabi dvije glavne strategije:
ograniavanje postupnosti metoda kontracepcije
poticanje rodnosti putem novanih dodataka i niza mjera usmjerenih na skrb o
djeci, uz stvaranje 'moralne klime' koja prihvaa obitelji s velikim
brojem djece
36

 poticajne mjere: djeji i obiteljski dodatak, produljenje porodiljskog

dopusta, razliito oporezivanje neenja i obitelji s djecom,
smanjenje poreznih stopa za proizvode i usluge namijenjene
djeci, profinjeno medijsko promicanje postavljenih ciljeva,
reguliranje pobaaja na najmanju moguu mjeru
Restriktivna populacijska politika
o Varijante restriktivne politike:
antinatalitetna
emigracijska
o U antinatalitetnoj varijanti primjenjuju se mjere koje u kraem roku djeluju na smanjenje
razine rodnosti (liberalizacija pobaaja, sterilizacija, poticanje kontracepcije,
zabrana sklapanja brakova prije odreene dobi) i one mjere koje e isti uinak
postii u srednjoronom i dugoronom razdoblju (podizanje obrazovne razine
stanovnitva, promjena u strukturi gospodarstva, zapoljavanje ena, medijska
potpora 'politici jednog djeteta')
o Emigracijsku varijantu ini sustav mjera i djelovanja za poticanje iseljavanja radi smanjivanja
stope porasta stanovnitva
o Emigracijska varijanta najee prati antinatalitetnu, a esto je povezana i s redistribucijom
stanovnitva i radne snage
o U zemljama koje su u ranoj i sredinjoj tranzicijskoj podetapi poveava se demografskogospodarska disproporcija pa se u tim zemljama najee provodi restriktivna
populacijska politika u kojoj je dominantna antinatalitetna varijanta
o U zemljama u razvoju prihvaa se program planiranja obitelji koji obuhvaa skup mjera i
djelovanja kojima je svrha da stanovnitvo u fertilnoj dobi stekne potrebno
obrazovanje i da se upozna s metodama kontrole raanja
o Kontrola raanja primjena suvremenih metoda i sredstava radi planiranja, odnosno
raanja eljenog broja djece u obitelji
o Svrha ograniavanja stope porasta stanovnitva:
smanjivanje disproporcije izmeu stope porasta stanovnitva i stope
gospodarskog rasta
poboljanje zdravlja stanovnitva, posebice majke i djeteta
poveanje ivotnog standarda
irenje obrazovanja
poboljanje poloaja ena
o Veina azijskih zemalja zbog brojnog stanovnitva i visoke gustoe odluuje se za smanjenje
stope porasta stanovnitva dok veina afrikih zemalja nema slubeno prihvaeno
ni razvijeno antinatalitetno stajalite
o U islamskim zemljama (Bliskog istoka) antinatalitetna politika predstavlja prijetnju
tradicionalnoj obitelji zbog ega se ni ne moe provoditi
o U Latinskoj Americi veina zemalja podupire planiranje obitelji u smislu sprjeavanja irenja
ilegalnih pobaaja i naputanja djece
o neprihvaanju antinatalitetne politike pridonose raireni kult machizma i snaan
utjecaj Rimokatolike crkve na vladine odluke
o u novije vrijeme zbog smanjivanja siromatva i podizanja razine obrazovanost ojaava
svijest o nunosti provoenja populacijske politike planiranja obitelji
Redistributivna populacijska politika
o Redistributivna populacijska politika potie povoljniju prostornu preraspodjelu stanovnitva i
naseljenosti radi postizanja novih odnosa glede stopa rodnosti i prirodne promjene
meu pojedinim krajevima unutar jedne zemlje
37

o Uglavnom se pojavljuje kao sastavni dio drugih tipova populacijske politike, poticajne i
restriktivne i to onoliko koliko je u njima zastupljena imigracijska ili emigracijska
varijanta
o Redistributivna populacijska politika najee je integralni dio nacionalne razvojne strategije
u mnogim razvijenim zemljama
o Znaajke redistributivne populacijske politike u razvijenim europskim zemljama:
o ini dio programa regionalnog gospodarskog razvoja i prostornog planiranja
o programi preraspodjele provode se uglavnom unutarnjom migracijom radne snage;
glavni cilj je izjednaiti gustou stanovnitva meu pojedinim regijama
o svrha politike redistribucije stanovnitva svodi se na smanjenje koncentracije
stanovnitva u velikim gradovima i na postizanje gospodarskog razvoja u
slabije razvijenim krajevima
o programi preraspodjele stanovnitva putem migracije radne snage usmjereni su na
budue promjene u prirodnom kretanju stanovnitva pojedinih regija to
treba dovesti do drugaijeg regionalnog razmjetaja stanovnitva
Eugenika populacijska politika
o Eugenika populacijska politika djeluje na poboljanje kakvoe prirodnih i drutvenih
obiljeja stanovnitva
o Ponekad ta politika ukljuuje ciljeve oplemenjivanja stanovnitva tj. sprjeavanja roenja
djeteta zbog zdravstvenih razloga, u mentalno zaostalih osoba, hereditarno
optereenih i sl. preko politike obavezne sterilizacije i socijalnog darvinizma
o Eugenika pseudoznanost usmjerena na poboljanje ljudske rase isprva kroz sterilizaciju
drutveno nepoeljnih dok ne bi ostali samo pripadnici superiorne nordijske rase

Primjeri populacijskih politika

o Francuska je primjer zemlje s dugom tradicijom poticanja populacijske politike
o smanjenje rodnosti poelo je jo krajem 18. stoljea i trajalo neprekidno uz
istovremeno visoku smrtnost
o 1920. godine vlada uvodi izrazitu pronatalitetnu varijantu poticajne politike, zakonom
je zabranjen izazvani pobaaj te prodaja i promidba koncentracijskih
sredstava
o nakon Drugog svjetskog rata Francuska nastavlja provoditi poticajnu populacijsku
politiku u obje varijante (pronatalitetnoj i imigracijskoj)
o 1967. godine ukinute su zabrane pobaaja i prodaje kontracepcijskih sredstava
o pronatalitetna i imigracijska politika osigurale su da TFR ostane vea nego u veini
zapadnoeuropskim zemljama
o Bive socijalistike zemlje (Bugarska, ehoslovaka, Istona Njemaka, Maarska, Poljska,
Rumunjska i SSSR) bile su u drugoj polovici 20. stoljea do raspada socijalnih
reima primjer pronatalitetne varijante populacijske politike
o povod prihvaanju takve politike bilo je smanjenje rodnosti na 14, a TFR na ispod
2.1 60-ih godina 20. stoljea
o iako se provodila pronatalitetna politika, nije bilo zabrane prodaje kontracepcijskih
sredstava ni zabrane izazvanih pobaaja
o mjere pronatalitetne politike bile su usmjerene ponajprije na obitelj i zaposlenu enu
plaeni rodiljni dopusti, progresivni djeji doplatak, porezne olakice ovisno o
broju djece, jednokratni novani dodaci za roenje djeteta
o te mjere nisu dale oekivane rezultate budui da nije postignuto prosjeno 3 djece po
obitelji, ali su barem odgodile jae smanjenje rodnosti
o Rumunjska je 1966. godine zabranila pobaaj uz vrlo strog nadzor
o redovito je mjeseno provoen lijeniki pregled ena i ako bi njime bila utvrena
trudnoa, ena je morala roditi, a za ilegalni pobaaj bila je predviena kazna
od 25 godina zatvora ili ak smrtna kazna
38

o bila je zabranjena proizvodnja i uporaba kontracepcijskih sredstava

o isprva je dolo do vrtoglavog skoka u stopi rodnosti, no rodno se uskoro nastavila
smanjivati
o Japan je primjer zemlje koja je provodila razliite populacijske politike
o od sredine 19. stoljea do kraja Drugog svjetskog rata provodila se pronatalitetna
varijanta poticajne populacijske politike potaknuta imperijalnim ciljevima
o nakon Drugog svjetskog rata provodila se antinatalitetna varijanta restriktivne
populacijske politike tijekom ega je drava ak plaala pobaaj, a
omoguavala je i sterilizaciju
o poetkom 90-ih godina 20. stoljea poinju se provoditi blage mjere implicitne
poticajne populacijske politike nastojei stvoriti uvjete za raanje
o Indija je primjer nedovoljno razvijene zemlje s visokom rodnou koja je (1951. godine)
prihvatila antinatalitetnu varijantu restriktivne populacijske politike
o prvim petogodinjim planom prihvaen je i ukljuen program planiranja obitelji
prvenstveno kako bi se smanjila stopa porasta stanovnitva to je trebalo
dovesti do breg gospodarskog razvoja i poboljanja ivotnog standarda
o mjere restriktivne politike obuhvaale su poticanje kasnijeg sklapanja braka,
odgaanje roenja prvog djeteta i iroku primjenu kontracepcije i
sterilizacije
o postignuti rezultati bili su manji od oekivanih, a budui da se stopa rodnosti tek 90-ih
smanjila ispod 28, Indija je tek tada zakoraila u sredinju podetapu
demografske tranzicije
o Kina prua primjer eksplicitne restriktivne populacijske politike u antinatalitetnoj varijanti
o do kasnih 50-ih slubena politika isticala je da veliko stanovnitvo daje snanu naciju
o 60-ih godina dolazi do kulturne revolucije i napadao se bilo kakav nadzor
populacijskog porasta to je dovelo do TFR od 5.8
o 70-ih godina poinju se provoditi mjere smanjivanja nataliteta pod geslom ''kasnije,
dulje, manje'' tj. trai se kasnije stupanje u brak, vei razmaci izmeu raanja
i manje djece
o 1979. godine vlada uvodi politiku jednog djeteta po jednom paru to je uspjelo u gradu,
no nije davalo rezultata u seoskim podrujima
o za roditelje s vie od 'propisanog' jednog djeteta uvela se svojevrsna 'penalizacija' ve
je roenje drugog djeteta znailo uskraivanje nekih prava, a tree dijete je
dovodilo roditelje u diskriminirajui poloaj: gubitak besplatnog kolovanja,
smanjenje mjesene plae za 10%, a ponegdje i gubitka zdravstvene zatite
o ta je politika poluila rezultate i rodnost je u 15 godina smanjena sa 30 na 18
o potkraj 80-ih godina vlada je poela poputati u provedbama strogih mjera restriktivne
politike pa se u seoskim podrujima doputalo i drugo dijete, ako je prvo bilo
ensko to se brzo osjetilo u laganom poveanju stope rodnosti i prirodne
promjene stanovnitva
o prirodna primjena i dalje je previsoka za gospodarski razvoj pa e se provedba
restriktivne populacijske politike i planiranja obitelji nastaviti

Populacijska politika u Hrvatskoj

o Unutar Jugoslavije nije bila provoena nikakva populacijska politika jer su se isticali ustavna
sloboda i pravo ovjeka na vlastitu reprodukciju, a nije se ograniavalo ni
dugogodinje smanjenje prirodne promjene ni iseljavanje
o 1996. godine Sabor je prihvatio Nacionalni program demografskog razvitka Hrvatske koji je
izradilo vijee za demografski razvitak (struna radna skupina pri Ministarstvu
razvitka i obnove)
o Hrvatska je prihvatila djelatnu implicitnu pronatalitetnu poticajnu populacijsku politiku s
osloncem na 'sustav potpore djeteta' koji djeluje naratajno, a ne trenutno
39

o Redistributivni dio te politike obuhvaa demografski razvitak krajeva bitnog geostratekog

znaaja za dravu te razrada mjera za zaustavljanje iseljavanja i poticanje povratka
iseljenitva
o Malo je mjera iz Nacionalnog programa demografskog razvitka Hrvatske privedeno, a rezultati
su izostali
BIOLOKI SASTAV STANOVNITVA
o Bioloki sastav obuhvaa sastav stanovnitva prema spolu i dobi i uvjetovan je prirodnim
kretanjem stanovnitva (pri tzv. zatvorenom tipu populacije), no u njemu se
ogledaju i drutvena i gospodarska zbivanja

SASTAV PREMA SPOLU

o Sastav prema spolu pokazuje odnos mukog i enskog stanovnitva
o Sastav stanovnitva prema spolu razlikuje se od zemlje do zemlje, ali i unutar pojedine zemlje
o Velika neravnotea sastava prema spolu po pravilu je posljedica nenormalnih drutvenih
zbivanja (npr. rata) i selektivne migracije prema spolu
o Iako se u prosjeku raa 5-6% vie muke nego enske djece, vea bioloka otpornost ena i
injenica da mukarci rade tee poslove od ena utjeu na to da mukarci imaju
veu smrtnost i krai ivotni vijek i u kasnijim dobnim skupinama prevladava
ensko stanovnitvo
Pokazatelji sastava prema spolu
o Koeficijent maskuliniteta (k m ) oznaava broj mukaraca na 100 ena
o Koeficijent feminiteta (k f ) oznaava broj ena na 100 mukaraca

km =

Pm
100
Pf

kf =

Pf
Pm

100

o Za demografska istraivanja vani su posebni koeficijenti maskuliniteta i feminiteta prema

pojedinim dobnim skupinama prema pojedinim dobnim skupina
o U razvijenim dijelovima svijeta (Europa, Amerika) postoji manjak mukaraca, dok u slabije
razvijeni dijelovima svijeta (poput Azije) ima viak mukaraca
o Australija je razvijena zemlja u ijem sastavu prema spolu prevladavaju mukarci to je
posljedica doseljavanja u emu su vie sudjelovali mukarci
o U starijim dobnim skupinama postoji opa tendencija poveanja koeficijenta feminiteta
Sastav stanovnitva Hrvatske prema spolu
o Najvea neravnotea prema spolu bila je u poratnim godinama zbog gubitka mukaraca u
ratu, no koeficijent feminiteta je u Hrvatskoj jo uvijek na razmjerno visokoj razini
o Koeficijent maskuliniteta pri roenju iznosi prosjeno 106 djeaka na 100 djevojica
o Ravnotea prema spolu nastaje tek u starijim fertilnim skupinama to je posljedica vee
smrtnosti mukaraca, Domovinskog rata i veeg iseljavanja mukaraca
o U postfertilnim dobnim skupinama broj ena je vei od broja mukaraca
o Najvea disproporcija u sastavu stanovnitva prema spolu je u dobnoj skupini iznad 70 godina
gdje na 100 mukaraca dolazi 250 ena, na to je uvelike utjecao Drugi svjetski rat
kad je to muko stanovnitvo imalo izmeu 20 i 30 godina i bilo je najjae pogoeno
ratnim stradanjima
o Koeficijent feminiteta vei je u urbanim nego u neurbanim naseljima to je izravna posljedica
vee migracije ena sa sela u grad
40

Utjecaj sastava prema spolu na demografske i ope drutveno-gospodarske znaajke

o Sastav prema spolu u nekoj zemlji izravnio utjee na broj sklopljenih brakova (nupcijalitet), a
preko toga na razinu rodnosti jer se veina djece raa u braku
o Sastav prema spolu moe utjecati na razinu smrtnosti pa tako vei udio mukaraca u nekoj
populaciji djeluje na poveanje stope smrtnosti, a obrnuto je sluaju izrazitijeg vika
ena
o U zemlji u kojoj je vei udio ena u radnoj dobi od mukaraca nii je stupanj ekonomske
aktivnosti stanovnitva budui da je ekonomska aktivnost ena nia od ekonomske
aktivnosti mukaraca

SASTAV PREMA DOBI

o Iz dobnog sastava stanovnitva vidi se prolost, ita sadanjost i nazire budunost kretanja
stanovnitva
o Dob ili starost stanovnitva odreuje se prema navrenim godinama ivota
o Sastav stanovnitva prema dobi predoava razdiobu ukupnog stanovnitva u vrijeme popisa
po jednogodinjim ili petogodinjim skupinama
o Dobno-spolni funkcionalni kontingenti odreuju se kao vee dobne skupine ovisno o
potrebama konkretnog istraivanja:
kontingenti za oitovanje mladosti, zrelosti ili starosti stanovnitva: mladi (019), zreli (20-59), stari (60 i vie)
kontingenti za istraivanje bioreprodukcije: predfertilna dob (0-14), fertilna dob
kod ena (15-49), fertilna dob kod mukaraca (15-64), postfertilna dob
kod ena (50 i vie), postfertilna dob kod mukaraca (65 i vie); djeja
baza (0-4) prvi pokazatelj rodnosti
kontingentni za ocjenu radnog potencijala stanovnitva: predradna dob (0-14),
radna dob kod ena (15-59), radna dob kod mukaraca (15-64),
postradna dob kod ena (60 i vie), postradna dob kod mukaraca (65 i
vie)
kontingenti za planiranje kolstva: predkolska dob (0-6), kolska obvezatna (714), srednjokolska (15-18), redovita studentska (19-24)
kontingenti za politoloka i socioloka istraivanja: punoljetna dob (18 i vie
godina), udio mladih i starijih u birakom tijelu
Odrednice sastava prema dobi
o Sastav stanovnitva prema dobi odreuju tendencije i razina rodnosti, smrtnosti i migracije te
vanjski ''nenormalni'' imbenici (kriza, rat, prirodne katastrofe)
o Utjecaj prirodnog kretanja na sastav prema dobi:
o djelujui dugorono smrtnost i rodnost oblikuju sastav prema dobi koji takoer
dugorono uvelike odreuje razinu rodnosti i smrtnosti
o iroku djeju bazu i velik udio stanovnitva u dobi do 14 godina imaju sve one zemlje u
kojima je fertilitet visok bez obzira je li mortalitet visok ili nizak
o Utjecaj migracije na sastav stanovnitva prema dobi budui da su migraciji skloniji
dvadesetogodinjaci i mlai tridesetogodinjaci, u ishodinoj zemlji ili regiji se
stvaraju brojano slabije (krnje) generacije u dobnom sastavu dok se u odredinim
zemljama ili regijama te dobne skupine poveavaju
o Utjecaj vanjskih (''nenormalnih'') imbenika na sastav prema dobi:
ratovi i prirodne katastrofe izazivaju smanjenje broja stanovnika odreene dobi
rat na sastav prema dobi djeluje preko vojnika, civilnog stanovnitva, naglog
smanjivanja nataliteta, konane unutarnje migracije dijelova
stanovnitva i vanjske migracije (izbjeglice)
epidemije obino prate ratove i izazivaju najveu smrtnost kod stanovnitva u
dobnim skupinama od 20 do 40 godina
41

Utjecaj sastava prema dobi na dubui razvoj stanovnitva

o Stopa promjene ukupnog broja stanovnika u uskoj je korelaciji s udjelom mladog stanovnitva
vei udio mladih u ukupnom stanovnitvu znai viu stopu porasta stanovnitva
o Baby boom narataji ulaskom u fertilnu dob poveavaju rodnost, a ulaskom u staraki
kontingent poveavaju broj umirovljenika
o Vei udio starih u ukupnom stanovnitvu znai veu smrtnost
o Stopa nunpcijaliteta moe ovisiti o dobno-spolnoj strukturi ako je uobiajeno da se djevojke
udaju za nekoliko godina starije mladie, moe nastati poremeaj na ''branom
tritu'' tj. viak udavaa zbog brojano slabije starije dobne skupine potencijalnih
enika
o Ako je udio mladih, najproduktivnijih dobnih skupina, u ukupnom stanovnitvu velik, u
uvjetima nedovoljne gospodarske razvijenosti moe doi do pojaane konane
migracije u gospodarski povoljnije krajeve
o to je udio stanovnitva u radnom kontingentu vei, to je vei obujam radne snage

Tipovi sastava prema dobi

o Za usporedbu dobnih sastava stanovnitva razliitih zemalja koristi se triangularni dijagram
o Predoavanje sastava prema dobi i spolu vri se pomou dobno-spolne piramide
o U normalnim uvjetima demografskog razvoja broj stanovnika je u svakoj vioj dobnoj skupini
neto manji nego u prethodnoj
o Osnovni tipovi stanovnitva prema modelu G. Sundbrga:
izrazito mlado stanovnitvo ima dobnu piramidu vrlo iroke osnovice, tj. visok
udio djece (djeja baza) kao plod vrlo visoke rodnosti
o presjek piramide pokazuje konkavnost strana
o udio stanovnitva starijeg od 65 godina iznosi do 25%
mlado ili ekspanzivno (progresivno) stanovnitvo ima pravilnu dobnu
piramidu iroke osnovice jer je rodnost visoka
o udio stanovnitva u dobi od 65 i vie godina iznosi 2.6 do 4.0%
zrelo ili stacionarno (stagnantno) stanovnitvo ima dobnu piramidu u obliku
konice ili plasta sijena (katete su konveksne)
o stope rodnosti i smrtnosti su niske i stabilne, a prirodna
promjena tei nultoj vrijednosti
o udio starih iznosi 4.1 do 8.0%
staro ili regresivno (kontraktno) stanovnitvo ima piramidu u obliku urne sa
suenom osnovicom i ispupenim sredinjim dijelom
o stope rodnosti i smrtnosti su niske, a prirodna promjena je
negativna (prirodna depopulacija)
o udio starih je vei od 8%, a oekivano trajanje ivota je visoko
vrlo staro stanovnitvo ima piramidu u obliku obrnute kapi
o udio starih je vei od 12%
o Tipovi dobnog sastava stanovnitva prema Friganoviu:
mladost (udio mladih 35% ili vie, udio starih manji od 8%)
na pragu starenja (udio mladih manje od 35%, udio starih vei od 8%)
starenje (udio mladih manji od 35%, udio starih manji od 12%)
starost (udio mladih manji od 35%, udio starih vei od 12%)
duboka starost (udio mladih manji od 3o%, udio starih vei od 15%)
o Zemlje s obzirom na smanjenje i razinu fertiliteta prema Ujedinjenim narodima:
zemlje prije inicijacije smanjenja fertiliteta
o TFR je 5.0 ili vea i jo se ne smanjuje
o dobno-spolna piramida je ekspanzivnog tipa sa irokom djejom
bazom
zemlje kasne inicijacije smanjena fertiliteta
42

o TFR je manja od 5.0

o dobno-spolna piramida ima neto uu djeju bazu
zemlje rane inicijacije smanjenja fertiliteta
o TFR je manja od 2.5, a smanjenje fertiliteta poelo je rano
o dobno-spolna piramida ima usku djeju bazu i oblik urne
Analitiki pokazatelji sastava prema dobi
o Prosjena dob stanovnitva (x) izraunava se kao ponderirana aritmetika
x=
sredina

(x f )
f

o proces starenja poinje kad prosjena dob stanovnitva dosegne 30 godina

o Medijalna dob (M x ) oznaava onu godinu ivot koja stanovnitvo dijeli na dva jednakobrojna
dijela
L 1 donja granica medijalnog razreda
N

2 f1
i veliina medijalnog razreda
M x = L1 +
i
f 1 zbroj frekvencija do medijalnog razreda
fM

f med frekvencija medijalnog razreda

N ukupan broj stanovnika
o Koeficijent starosti (x s ) pokazuje udio starih 60 (ili 65) i vie godina u ukupnom stanovnitvu
o populacija poinje starjeti kad udio starih 60 i vie godina dosegne 12%,
P
xs = s 100
odnosno kad udio starih 65 i vie godina prijee 8 %
P
x

o Koeficijent mladosti (x m ) pokazuje udio mladih do 15 (ili 20) godina u

P
xm = m 100
ukupnom stanovnitvu
P

o Indeks starosti (i s ) pokazuje brojani odnos starih (60 ili 65 i vie godina) i
P
is = s 100
mladih (do 20 ili do 15 godina)
Pm

o demografska starost poinje kada indeks starosti (raunat s 60+ i 0-19) iznosi 40.0 to
znai da na 100 mladih dolazi 40 starih
o Indeks mladosti (i m ) pokazuje brojani odnos mladih (do 20 ili do 15 godina) i i = Pm 100
m
starih (60 ili 65 i vie godina)
Ps

o Koeficijent ukupne dobne ovisnosti (k D ) izraunava se iz odnosa izvanradne dobne skupine

stanovnitva i radnog kontingenta
o pokazuje stupanj optereenosti i stanovnitva u radno k = P( 014 ) + P( 65 + ) 100
D
P(1564 )
sposobnoj dobi s predradnom i postradnom skupinom
o Koeficijent dobne ovisnosti mladih optereenost stanovnitva u radno
P
sposobnoj dobi kontingentom u predradnoj dobi
k d ,m = ( 014 ) 100
P(1564 )

P
o Koeficijent dobne ovisnosti starih optereenost stanovnitva u radno
k d ,s = ( 65 + ) 100
sposobnoj dobi kontingentom u postradnoj dobi
P(1564 )
Prostorne razlike u sastavu prema dobi
o Prema analitikim pokazateljima najmlae stanovnitvo ima Afrika, a zatim Latinska Amerika
i Azija, a najstarije stanovnitvo imaju Europa pa Angloamerika
o Stanovnitvo razvijenih dijelova svijeta pokazuje duboku starost (i s =88), a stanovnitvo
nedovoljno razvijenih zemalja izrazitu mladost (i=15.2)
43

Sastav stanovnitva Hrvatske prema dobi

o Promjene u dobnom sastavu stanovnitva Hrvatske sadre dva usporedna demografska
procesa smanjivanje udjela mladog i poveavanje udjela starog stanovnitva
o Suvremeno stanovnitvo Hrvatske obiljeava vrlo brzo starenje i visok stupanj ostarjelosti
o Popis stanovnitva 2001. pokazuje da je udio mladih (0-19) 24%, a udio starih (65+) 16%
o Prosjena ivotna dob stanovnitva Hrvatske 2001. godine bila je 39.3 godine, a medijalna dob
38.1 godina
o Indeks starosti stanovnitva 2001. godine iznosio je 91.9 to znai da je gotovo izjednaen
broj mladih i starih u ukupnom stanovnitvu Hrvatske
o Koeficijent ukupne dobne ovisnosti iznosio je 48.8, koeficijent dobne ovisnosti mladih 25.4, a
koeficijent dobne ovisnosti starih 23.4
o Prema tim pokazateljima stanovnitvo Hrvatske obiljeava duboka demografska starost
o Dobni sastav stanovnitva Hrvatske je posljedica smanjenja nataliteta, ruralni egzodus,
dugotrajno iseljavanje te izravni i posredni ratni gubici
o upanije s najnepovoljnijim dobnim sastavom stanovnitva su Liko-senjska, Karlovaka,
ibensko-kninska i Sisako-moslavaka u kojima su djelovali jaki ruralni egzodusi i
emigracija
o Hrvatska je populacija 1981. godine pripadala starom ili kontraktivnom tipu, imala je
prijelazni oblik od plasta sijena prema urni, a 2001. godine stanovnitvo je
izrazito staro, a dobno-spolna piramida ima oblik urne
o Za budui razvoj stanovnitva Hrvatsje vano je brojano smanjenje enske prefertilne i
mlae fertilne skupine (do 34 godine)
o budui da uskoro u staraki kontingent ulazi brojano jaki narataj roenih u
poslijeratnom kompenzacijskom razdoblju (1945.-1954.)
STARENJE STANOVNITVA
o Starenje stanovnitva ili demografsko starenje poveanje udjela stanovnitva dobne
skupine 60 ili vi65 i vie godina u ukupnom stanovnitvu
o Osnovni uzrok starenja stanovnitva je sekundarno smanjivanje rodnosti
o Dugotrajnije smanjivanje rodnosti uzrokuje suavanje mladih dobnih skupina, a kao
posljedica toga poveava se udio starog stanovnitva
o Na demografsko starenje utjee tek smrtnost starijih od 30 godina
o 2000. godine svjetska populacija jo je pripadala mladom tipu dobnog sastava, no suene
dobne skupine 0-10 godina pokazuju da e uskoro zakoraiti u zreli tip sastava
prema dobi, a ve 2050. godine stanovnitvo svijeta pripadat e tipu starog
stanovnitva (dobno-spolna piramida poprimit e oblik urne)
Prostorne znaajke demografskog starenja
o Najranije se starenje pojavilo u Francuskoj
o Najstarije stanovnitvo po koeficijentu starosti imaju Italija i vedska
o Stanovnitvo zemalja u razvoju najkasnije je poelo starjeti

Starenje stanovnitva Hrvatske

o Stanovnitvo Hrvatske obiljeava visok stupanj ostarjelosti
o Hrvatska je meu postsocijalistikim zemljama Europe na drugom mjestu po udjelu starih 65 i
vie godina
o Stanovnitvo urbanih naselja obiljeava starost dok stanovnitvo neurbanih naselja obiljeava
duboka starost kao i stanovnitvo Hrvatske u cjelini
o Najmanje ostarjelo stanovnitvo ima Meimurska upanija dok najvie ostarjelu populaciju
imaju Liko-senjska i Karlovaka upanija koje obiljeava vrlo duboka starost
44

Posljedice demografskog starenja

o Demografsko starenje je nepovoljan proces koji djeluje na ukupno kretanje stanovnitva,
opedrutvene prilike i gospodarski razvoj
o Demografske posljedice starenja populacije:
usporavanje stope porasta stanovnitva
smanjenje stope rodnosti i poveanje ope stope smrtnosti
daljnje pogoranje sastava prema dobi i spolu (feminizacija starijih dobnih
skupina)
smanjenje radnog kontingenta
DRUTVENO-GOSPODARSKI SASTAV STANOVNITVA
o Drutveno-gospodarski sastav obuhvaa sastav stanovnitva prema djelatnostima, aktivnosti,
zanimanju i obrazovanju te branom stanju

GOSPODARSKI SASTAV
o Gospodarski sastav podrazumijeva sastav stanovnitva prema aktivnosti, djelatnosti i
zanimanju

Sastav stanovnitva prema gospodarskoj aktivnosti

o Prema aktivnosti u proizvodnji dobara i usluga stanovnitvo se dijeli na aktivno i neaktivno
o Aktivno stanovnitvo dio stanovnitva koje aktivno sudjeluje u procesu rada, tj. aktivno se
bavi nekim zanimanjem
o Aktivno stanovnitvo obuhvaa civilne i vojne osobe
o Civilno gospodarski aktivno stanovnitvo ine:
sve osobe u radnom odnosu koje rade puno radno vrijeme pola ili manje od pola
prosjenog radnog vremena
sve osobe koje su obavljale neko zanimanje, ali nisu u radnom odnosu (aktivni u
poljoprivredi, zanatstvu, osobe koje rade za vlastiti raun, pomaui
lanovi obitelji)
nezaposlene osove u odreenom razdoblju (nezaposleni koji su bili zaposleni,
osobe koje prvi put trae zaposlenje)
o Gospodarski neaktivno stanovnitvo ine:
osobe koje imaju samostalan izvor prihoda:
osobe koje primaju mirovinu
osobe koje se pripremaju ili koluju za neko zanimanje i imaju stipendiju
i sl.
ostale gospodarski neaktivne osobe koje ne rade niti trae posao
(rentijeri i sl.)
gospodarski ovisne osobe (uzdravane):
djeca do navrene 15. godine
kuanice
osobe koje se pripremaju za obavljanje zanimanja, koje se koluju na
teret roditelja, roaka i sl.
osobe nesposobne za rad i bolesne osobe
o Prema kriteriju sudjelovanja u procesu rada ukupno stanovnitvo se dijeli na gospodarski
aktivno u uem smislu (radna snaga) i na gospodarski neaktivno u irem smislu
P = Pa + PN
o Prema kriteriju prihoda ukupno stanovnitvo se dijeli na gospodarski aktivno u irem smislu
(svi koji imaju prihod) i gospodarski neaktivno u uem smislu (uzdravano)
P = PA + Pn
45

o Prema kriteriju sudjelovanja u procesu rada i izvora prihoda stanovnitvo se dijeli na aktivno
u uem smislu (radna snaga), stanovnitvo s osobnim prihodom i neaktivno
stanovnitvo u uem smislu (uzdravano)
P = P a + P op + P n
o Odrednice obujma radne snage:
o sastav stanovnitva prema sobi i spolu
o granski sastav gospodarstva (npr. smanjivanjem uloge poljoprivrede smanjuje se
gospodarski aktivno stanovnitvo jer se u proces rada ukljuuje manji broj
osoba iz predradnih i postradnih dobnih skupina)
o potranja za radnom snagom (posebno izvan poljoprivrede)
o stopa gospodarskog razvoja
o trajanje obvezatnog kolovanja i stupanj obuhvata djece i mladih kolovanjem
o opa tendencija smanjivanja udjela rada djece i starijih osoba
o radno zakonodavstvo (minimalna dob za osnivanje radnog odnosa, dob za stjecanje
prava na mirovinu itd.)
o ostali imbenici (opi uvjeti rada, tradicija i obiaji, posebice glede zapoljavanja ena
itd.)
o U razvijenim zemljama radna snaga se oblikuje iskljuivo iz radnog kontingenta (15-65), u
zemljama u razvoju ima dosta poluzaposlenosti i latentnih vikova radne snage
(skrivenih u poljoprivredi), a radna snaga obuhvaa osobe od 6 do 69 godina
o Opa stopa aktivnosti radnog stanovnitva (p a ) nije dobar pokazatelj
razvijenosti budui da visoka stopa aktivnosti moe biti plod pa = Pa 100
P
prevlasti poljoprivrede u gospodarskoj strukturi to po pravilu
znai slabiju razvijenost
o Specifina stopa aktivnosti mukog (p a,m ) odnosno enskog (p a,f ) stanovnitva
pa ,m =

Pa ,m
100
Pm

pa , f =

Pa , f
Pf

100

o Posebna stopa aktivnosti mukog (p a,m,x ) odnosno enskog (p a,f,x ) stanovnitva prema dobi
p a ,m , x =

Pa ,m, x
100
Pm, x

pa , f , x =

Pa , f , x
Pf , x

100

o Stopa iskoritenosti radnog kontingenta ili opa stopa aktivnosti radnog kontingenta
a '(1564 ) =

Pa (1564 )
P(1564 )

100

o Posebna stopa aktivnosti mukog odnosno enskog dijela radnog kontingenta

a ' m (1564 ) =

Pa ,m (1564 )
Pm (1564 )

100

a ' f (1564 ) =

Pa , f (1564 )
Pf (1564 )

100

Sastav stanovnitva Hrvatske prema gospodarskoj aktivnosti

o Opa stopa aktivnosti radnog stanovnitva Hrvatske je 2001. godine iznosila 44%
o U Hrvatskoj se specifina stopa aktivnosti mukog stanovnitva 2001. godine iznosila 50.8%, a
enskog stanovnitva 37.7%
o Stopa iskoritenosti radnog kontingenta 2001. godine je iznosila 71.9%, a enskog dijela tog
kontingenta 56.6%
Sastav stanovnitva prema djelatnosti
o Osnovna razdioba aktivnog stanovnitva je prema djelatnostima u kojima ono stjee sredstva
za ivot
46

o Sektori djelatnosti:
primarni sektor obuhvaa stanovnitvo koje radi u poljoprivredi, ribarstvu i
umarstvu
sekundarni sektor obuhvaa stanovnitvo zaposleno u rudarstvu, industriji,
graevinarstvu, vodoprivredi i proizvodnom zanatstvu
tercijarni sektor obuhvaa stanovnitvo zaposleno u neproizvodnim
gospodarskim granama uslunom obrtnitvu, prometu,
ugostiteljstvu, trgovini, novarstvu i sl.
kvartarni sektor obuhvaa stanovnitvo koje radi u upravi, obrani, kolstvu,
zdravstvu, znanosti i kulturi
o Prema udjelu zaposlenih u djelatnostima stanovnitvo zemalja u razvoju kao i ukupna
svjetska populacija ima poredak sektora djelatnosti I-III-II dok razvijene zemlje
imaju poredak III-II-I
o Tipizacija zemalja prema sektorima gospodarske djelatnosti:
poljoprivredni tip
(I-II-III ili I-III-II)
industrijski tip
(II-III-I)
usluni tip
(III-II-I)
Sastav stanovnitva Hrvatske prema djelatnosti
o Hrvatska je u drugoj polovici 20. stoljea prola kroz dinamino drutveno-gospodarsku
tranziciju slaborazvijene, preteno poljoprivredne federalne jedinice do srednje
razvijene nezavisne drave s diversificiranim trinim gospodarstvom
o 1953. godine poredak sektora djelatnosti bio je I-III-II, a 2001. godine je III-II-I
(11%,27%,62%)
o U Hrvatskoj nije dolo do profesionalizacije poljoprivrede ve se poljoprivredna proizvodnja
temelji na malim posjedima i nekvalitetnoj radnoj snazi
o Kako su se praznila sela i propadala poljoprivreda u jednom kraju, ona se nije poveavala u
drugom kraju to bi bila logian kompenzacijski slijed dogaaja
OBRAZOVNI SASTAV
o Temeljna obrazova obiljeja stanovnitva su pismenost i kolska sprema
o Pismenost je najnia razina obrazovanja stanovnitva, nuna je za moebitno daljnje
kolovanje i minimalna je pretpostavka za ukljuivanje u suvremeni proces rada
o Stopa (ne)pismenosti je dobar pokazatelj ope razvijenosti nekog drutva i rabi se kao jedan
od indikatora za HDI
o U meunarodnoj statistici obino se pitanje pismenosti odnosi na stanovnitvo starije od 15
godina, a u Hrvatskoj starije od 10 godina
o Via stopa nepismenosti obiljeje je nedovoljno razvijenih zemalja
kolska sprema
o Sastav prema kolskoj spremi odnosi se na stanovnitvo u dobi od 25 i vie godina, a u nekim
zemljama se odnosi na stanovnitvo u dobi 15 i vie godina
o Indeks obrazovanosti (I o ):
OII OIII
Io =

< OI

o Podjela stanovnitva prema kolskoj spremi:

<O I udio stanovnitva koje nema zavreno primarno obrazovanje (O)
O II udio stanovnitva koje ima zavreno sekundarno obrazovanje (S)
O III udio stanovnitva koje ima zavreno tercijarno obrazovanje (via K,
fakultet)

47

Obrazovni sastav stanovnitva Hrvatske

o U Hrvatskoj je tijekom druge polovice 20. stoljea uvelike smanjen broj i udio nepismenih
osoba
o Stopa nepismenosti je 2001. godine iznosila 1.8% (muko stan. 0.67%, ensko stan.
2.77%)
o Meu nepismenim stanovnitvom prevladava starije stanovnitvo i to preteito ene
o Indeks obrazovanosti 2001. godine za stanovnitvo Hrvatske iznosio je 30.4
o Najmanja obrazovanost je u stanovnitvu pograninih gradova i opina
BRAK, OBITELJ I KUANSTVO

o U razvijenim zemljama postoji trend sve rijee i kasnije enidbe, sve vie rastava brakova, sve
manjeg broja djece i raanja u neto starijoj dobi te sve rjee ponovne enidbe
nakon rastava braka

Brak
o Brak zajedniki ivot mukarca i ene usklaen sa zakonima i propisima ili obiajima
o Sastav stanovnitva prema branom stanju:
neoenjeni/neudane
oenenji/udane
udovci/udovice
razvedeni/razvedene
u braku, ali ive zakonski neformalno (neformalni brak)
o Monogamno drutvo drutvo u kojem jedna osoba u isto vrijeme moe biti u zakonitoj
branoj zajednici samo s jednom osobom suprotnog spola
o Poligamno drutvo drutvo u kojem jedna osoba u isto vrijeme moe biti u branoj
zajednici s vie osoba suprotnog spola
o Poliandrija pojava da jedna ena ima vie mueva
o Poliginija pojava da je jedan mukarac istovremeno u braku s vie ena
o U europskim je zemljama najnia dobna granica za stupanje u brak povezana s punoljetnou
pa je mlaim osobama potrebno sudsko doputenje za sklapanje braka
o Brakovi prema prosjenoj dobi suprunika pri stupanju u brak:
maloljetniki brakovi (mlai od 18 godina)
rani brakovi
(izmeu 18 i 20 godina)
uobiajeni brakovi
(izmeu 19 i 39 godina)
kasni brakovi
(stariji od 40 godina)
o Konsagvini brakovi brakovi bliih roaka meu kojima postoji odreeni stupanj krvnog
srodstva (stupanj konsagviniteta)
o Endogamija brak doputen samo izmeu mukarca i ene koje pripadaju istoj skupini
(klanu, plemenu, kasti)
o Egzogamija brak temeljen na slobodnom izvoru izvan skupine kojoj osoba pripada
o Mjeoviti brakovi brakovi u kojima se suprunici razlikuju prema odreenim obiljejima
(nacionalnost, rasa, vjera)
o Opa stopa nupcijaliteta (b) oznaava uestalost sklapanja brakova, tj. broj
B
b = 1000
sklopljenih brkova na 1000 stanovnika tijekom nekog razdoblja
P
o Koeficijent nupcijaliteta (b') oznaava broj sklopljenih brakova na 1000
B
b = m , x 1000
stanovnika u dobi 15 i vie godina
N m,x

o Posebne stope nupcijaliteta prema dobi i spolu daju omjer

B
B
broja sklopljenih brakova u kojima je mukarac bm , x = m , x 1000 b f , x =d =f , xD 1000
1000
N m,x
N f ,P
x
odnosno ena bila u dobi x godina i broja mukog
odnosno enskog stanovnitva starijeg od 15 godina koje jo nije bilo u braku
48

o Opa stopa divorcijaliteta (d) oznaava broj rastava brakova na 1000 stanovnika

o Opi koeficijent divorcijaliteta (d') oznaava broj rastava brakova na 1000

D
d = 1000
sklopljenih brakova u odreenom vremenu
B

o Posebna stopa divorcijaliteta prema dobi mukog odnosno enskog stanovnitva stavlja u
omjer broj rastava u kojima je mukarac odnosno ena bila u dobi x godina i broj
oenjenih mukaraca odnosno udanih ena (starijih od 15 godina) u dobi x godina
d m,x =

Dm , x
1000
Ox

d f ,x =

D f ,x
Ux

1000

o Velik broj rastava karakteristian je za razvijene (nekatolike) zemlje i veinu

postsocijalistikih tranzicijskih zemalja
o U nedovoljno razvijenim zemljama gotovo su svi odrasli u braku, a brak se sklapa u mlaoj
dobi, obitelji su velike, a u istom kuanstvu obino ive djeca, roditelji i praroditelji
dok rastava nije proirena
Obitelj
o Obitelj skupina osoba povezanih branim i krvnim vezama koja ivi kao cjelina sa
zajednikim stanovanjem i potronjom
o Tipovi ue obitelji:
brani par bez djece
brani par s djecom
majka s djecom
otac s djecom
o Obitelj u irem smislu ine roditelji djeca i praroditelji

Kuanstvo
o Kuanstvo skup osoba koje zajedno stanuju i zajedniki troe dio svojih prihoda
o Kuanstvo se moe sastojati od jedne ili vie uih obitelji, a moe ukljuivati i lanove koji ne
pripadaju nijednoj uoj obitelji u kuanstvu
o Vrste kuanstava:
privatno kuanstvo
institucionalno kuanstvo ustanove koje skrbe o smjetaju prehrani pojedinih
skupina stanovnitva (dom za starije osove, dom za djecu)
o U razvijenim zemljama postoji trend porasta broja kuanstava uz istodobno smanjivanje broja
lanova i svoenje na jednoobiteljsko kuanstvo te porast broja jednolanih
kuanstava
o Promjena veliine kuanstva usko je vezana uz veliinu naselja u kojem se nalazi kuanstvo
to je naselje vee, to e udio samakih kuanstava biti vei
Brak, obitelj i kuanstvo u Hrvatskoj
o Kretanje nupcijaliteta i divorcijaliteta usko je vezano uz prirodno kretanje stanovnitva i
promjene u sastavu prema dobi, ubrzanu urbanizaciju te ruralni egzodus
o Broj sklopljenih brakova od 1971. do 2001. godine gotovo se prepolovio (indeks nupcijaliteta
je 59.2)
o U Hrvatskoj se 90% djece raa u braku, no taj postotak polako opada te 90% djece ivi s oba
roditelja

49

KULTURNO-ANTROPOLOKI SASTAV STANOVNITVA

o Kulturno-antropoloki sastav stanovnitva obuhvaa sastav prema rasi, narodnosti, vjeri,
jeziku i slinim obiljejima iako se zapravo radi o rasnom, etnikom, vjerskom,
jezinom i kulturnom pluralizmu
SASTAV PREMA RASI
o Rasa skupina ljudi koji se uroenim osobinama razlikuju od ljudi drugih rasa (npr. boja koe
i druge pojavne osobnosti)
o Rasne razlike pokazuju ovjekovu sposobnost prilagoavanja ivotnom okoliu
o Rasne skupine:
europeidna rasa (48%) europski, indijski i prijelazni tip
mongoloidna rasa (40%) azijski i ameriki tip
negroidna rasa (12%) afriki i australo-melanezijski tip
o Rasne podskupine:
mulati mjeanci bijele i crne rase
mestici mjeanci bijele i ute rase
zambosi mjeanci crne i ute rase
SASTAV PREMA NARODNOSTI I JEZIKU
o Pleme najranija etniko-populacijska zajednica
o Plemena se sjedinjuju u narod (u daljnjem razvoju) i to na temelju prostornog, rasnog,
religijskog, kulturnog, jezinog i gospodarskog zajednitva (etnogeneza)
o Nacija zajednica sloenog etniko-politikog postanka, jezika i kulture
o Skupinu velikih naroda ini 200 naroda s vie od milijun stanovnika i opni ine 95% svjetske
populacije
o Tipovi stanovnitva prema narodnosnom sastavu:
homogeno stanovnitvo 80-90 i vie % stanovnitva ini jedna etnika
skupina
heterogeno stanovnitvo bimodalna (dvije glavne etnike skupine) i
trimodalna heterogenost (tri glavne etnike skupine)
o Definiranje naroda najee se temelji na povijesno-etnografskom, kulturno-gospodarskom,
jezinom i nekim drugim kriterijima
o Razvoj i oblikovanje jezika usko je povezano sa irenjem i ljudskih zajednica i njihovom
ranijom izdvojenou
o Jezino sline skupine su obino i prostorno bliske
o Veina zemalja svijeta moe se prema jeziku svrstati u anglofonske, frankofonske i
iberofonske zemlje ovisno o jeziku koji se veinski u toj zemlji govori
o U svijetu se danas govori gotovo 7000 jezika (6809)
o Glavni sastav stanovnitva prema jeziku ine velike jezine porodice (skupine jezika istog
korijena) kojih ima vie od 100 meu kojima se izdvajaju one koje okupljaju malo
jezika, ali puno govornika i one koje okupljaju puno jezika, ali malo govornika
o Gotovo polovica svjetsko stanovnitva govori jednim od indoeuropskih jezika meu kojima
prevladavaju engleski, panjolski, hindski i ruski

50

SASTAV PREMA VJERI

o Religija ima velik, ponegdje i bitan utjecaj na drutvene i gospodarske procese u mnogim
zemljama
o Velike svjetske religije: kranstvo (30%), islam (21%), budizam (20%), hinduizam (14%) i
judaizam (0.4%)
o Primitivne religije obuhvaaju vrlo mali broj stanovnika i to uglavnom u subekumenskim
prostorima
o Kranstvo je raireno u Americi, Europi, Africi i Australiji; islam je rairen u sjevernoj Africi,
jugozapadnoj Aziji i u Indoneziji; hinduizam zahvaa Indiju; a budizam istonu i
jugoistonu Aziju
STANOVNITVO I PRIRODNA OSNOVA
o Razvoj ovisnosti ovjeka o prirodnoj osnovi:
potpuna podreenost ovjeka prirodi ovjek se naseljava ondje gdje su
najpogodniji uvjeti opskrbe i obrane; ovjeanstvo je na rubu
opstojnosti
oslobaanje od potpune podreenosti usavravanjem sredstava za obranu i
proizvodnju; dolazi do daljnjeg populacijskog razvitka
aktivnija borba za ivot i napredak ope jaanje ljudske zajednice i
sredstava za proizvodnju; slabi ovisnost o prirodnim sastavnicama;
dolazi do demografske ekspanzije
potiskivanje prirodnih utjecaja koncentracija stanovnitva i gospodarske
aktivnosti; dolazi do velikih prostornih razlika u demografskom
kretanju i proizvodnji dobara
KLIMA I STANOVNITVO
o Meu prirodnim elementima klima je najvaniji initelj razmjetaja ljudi na Zemlji
o Budui da klima utjee uvelike na poljoprivrednu proizvodnju, a poljoprivreda je bitan initelj
za razmjetaj stanovnitva, oitava se posredan utjecaj klime
o Najpogodniji uvjeti za ivot ovjeka su u umjerenim klimatskim podrujima podruja vlage i
vlane oceanske klime i svjee umjerene kontinentske klime manjih temperaturnopadalinskih kolebanja (takve lime najpovoljnije utjeu na ljudski organizam i na
radnu sposobnost)
o Podruja s povoljnom klimom imaju visoku opu stopu doseljavanja, a posebice su privlana
starijim stanovnicima
Temperatura
o Temperatura je glavni element koji utjee na ivot ovjeka
o Hladnoa vrlo nepovoljno utjee na naseljenost najhladniji dijelovi Zemlje najslabije su ili ni
nisu naseljeni
o Jedan od razloga slabije naseljenosti reljefno viih krajeva je hladnoa koja negativno utjee
na stanovnitvo i na proizvodnju
Sua
o Podruja toplih i suhih klima meu najrjee su naseljenim dijelovima Zemlje (manje od 1
stan./km2) i obuhvaaju 3% stanovnitva
o Naseljenost je u aridnim krajevima vezana uz oaze i povrinske alogene tokove

51

o Danas je tehnologija omoguila dobivanje vode iz dubokih buotina ime je omoguen

nastanak obradivih povrina i naselja

Sparina
o Sparina je stalna u nizinskim dijelovima ekvatorskog pojasa i to su prostori rijetke
naseljenosti
o Uslijed sparine temperatura zraka via je od tjelesne temperature pa unato znojenju tijelo ne
predaje ve prima toplinu
o Narodi koji ive u vruim i sparnim krajevima odjeom pokrivaju to veu povrinu tijela da bi
to vie smanjili izravan dodir s vruim zrakom, a odjea treba omoguiti to
uinkovitije znojenje
RELJEF I STANOVNITVO
o Reljef moe pozitivno i negativno utjecati na naseljenosti, ovisno o prostoru
o u arktikim krajevima s visinom se pojaavaju nepovoljni uvjeti pa studen
onemoguava naseljenost
o u ekvatorijalnim i tropskim krajevima reljef je blagotvoran modifikator koji povlai
naseljenost na vie nadmorske visine nego u umjerenim irinama
o Najvei dio ovjeanstva ivi u nizinama i ravnicama, a s visinom se smanjuje napuenost
o Ruralni egzodus obuzeo je planinska sela do te mjere da se njihovo stanovnitvo u kratkom
vremenskom periodu prepolavlja, a granica stalne naseljenosti se sputa na nie
nadmorske visine
Utjecaj reljefa na stanovnitvo Hrvatske
o Prigorja Dilja, Papuka, Psunja, Medvednice, Ivanice, Kalnika i drugih gora ugodnija su za
stanovanje, uzgoj voaka i vinograda te su i gue naseljena od ogorja
o Zbog ruralnog egzodusa mnoga e naselja u brdsko-planinskim prostorima ostati bez stalnih
stanovnika
PRIRODNI RESURSI, NJIHOVO ISKORITAVANJE I STANOVNITVO
o Zalihe sve materijalne komponente okolia, ukljuujui tvari, energiju, floru, faunu, stvari i
stvorenja
o Resursi zalihe koje ovjek iskoritava radi prehrane ili drugih potreba
o Prirodni izvori mogu biti obnovljivi i neobnovljivi
obnovljivi izvori obnavljaju se tijekom iskoritavanja
neobnovljivi izvori ne mogu se uinkovito nadomjestiti kad s iscrpe

Iskoritavanje vode
o Globalno gledano nedostatak vode je manja tekoa od problema moguosti iskoritavanja
vode
o U slabije razvijenim dijelovima svijeta voda je slabo iskoritena dok u razvijenim dijelovima
svijeta i manje zalihe vode iskoritavaju se u opskrbi vodom
o S razvojem drutva poveava se potronja vode
o Gotovo 70% svjetske populacije ne moe raunati na zdravu pitku vodu pa je stalno izloeno
bolestima
o Potronja vode po stanovniku vea je u razvijenim nego u slabije razvijenim zemljama
o U svijetu se najvie vode (2/3) troi u poljoprivredi, a udio te potronje se smanjuje s
drutveno-gospodarskim razvojem
52

o Geografske znaajke opskrbe stanovnitva vodom u naseljima:

koliina isporuene vode po stanovniku
broj stanovnika po kilometru vodovodnih cijevi
broj stanovnika po broju izljevnih mjesta za vodu
broj stanova po prikljuku na vodovod
o Opskrba vodom prema vrsti izvora:
voda iz vodovoda
voda iz bunara
voda iz cisterne
voda iz drugih izvora

Energetski izvori
o Na globalnoj razini postoji snana korelacija BDP PC i iskoritavanje energije
o U razvijenim zemljama zbog ekoloke svijesti i pada potronje u industriji potronja energije
se poinje smanjivati dok u slabije razvijenim zemljama zbog urbanizacije i
populacijskog porasta potronja energije raste
Mineralne sirovine i izvori
o Mineralne sirovine su neobnovljivi izvor energije i tvari i njihove zalihe se smanjuju
o Gospodarstvo nekih zemalja ovisi o izvoru samo jedne mineralne sirovine
o Mineralni izvori privlae strani kapital, mogu pomoi u otvaranju radnih mjesta, razvoju
infrastrukture
DRUTVENO-GOSPODARSKA RAZVIJENOST I STANOVNITVO
o Razvoj donosi ekonomski rast i nacionalni napredak, no pogoduje i poveanju nejednakosti
izmeu bogatih i siromanih regija, poveanju ovisnosti siromanih zemlja o
bogatima te oneienju okolia
o Bruto domai proizvod (BDP) oznaava ukupnu vrijednost proizvedenih dobara i usluga
o Indeks kakvoe ivljenja (PQLI) izraunava se ako srednja vrijednost pismenosti, oekivanog
trajanja ivota i smrtnosti dojenadi
o Ljudski razvojni indeks (HDI) rangira zemlje prema oekivanom trajanju ivota,
obrazovanju i dohotku
o zemljama se daju bodovi u rasponu 0.001 do 1.0
o na prvom mjestu je Norveka (0.956), na posljednjem je Sierra Leone (0.273), a
Hvatska se nalazi na 48. mjestu
o zemlje s visokim indeksom imaju niske stope rodnosti i niske stope smrtnosti
dojenadi
o zemlje s niskim indeksom imaju visoke stope rodnosti i visoke stope smrtnosti
dojenadi
o Od 4.6 milijardi ljudi koliko ih ivi u zemljama u razvoju, vie od milijarde je nepismeno,
otprilike isto toliko njih nema osiguranu pitku vodu, 2.4 milijarde nema prikladne
sanitarne uvjete, oko 330 milijuna djece ne pohaa kolu, oko 11 milijuna djece
umire prije 5. godine ivota, oko 1.2 milijarde ivi s manje od 1 USD na dan, a 2.8 s
manje od 2 USD na dan
o Da bi se smanjile goleme razlike u razvijenosti meu najrazvijenijim i najslabije razvijenim
zemljama opa skuptina UN-a izglasala je 2000. godine Milenijsku deklaraciju iji
su ciljevi do 2015. godine:
prepoloviti udio svjetskog stanovnitva koje ivi s manje od 1 USD na dan
prepoloviti udio svjetskog stanovnitva koje pati od gladi
prepoloviti udio svjetskog stanovnitva koje ne moe osigurati dostatnu koliinu
vode
53

 postii opi obuhvat primarnog kolovanja

postii spolnu jednakost u kolovanju
smanjiti stopu smrtnosti rodilja za 3/4
smanjiti smrtnost djece do 5 godina za 2/3
zaustaviti irenje i poeti smanjivati broj oboljelih od AIDS-a, malarije i drugih
zaraznih bolesti
o Sredstva za postizanje ciljeva iz Milenijske deklaracije trebale bi osigurati bogate zemlje
dajui dio svog BDP-a za pomo siromanim zemljama
o Pomo bi trebala biti usmjerena na dugoroni napredak i jaanje domaih snaga i mogunosti
u nedovoljno razvijenim zemljama
ODRIVI ILI OBZIRNI RAZVOJ
o Ekoloki ili odrivi razvoj naglaava potrebu ouvanja prirodnog sustava uz potporu globalne
ekonomije
o Odrivi razvoj takav razvitak koji zadovoljava potrebe postojeih narataja bez
ugroavanja izgleda buduih narataja na primjereno zadovoljavanje njihovih
potreba
o Pretpostavke unaprjeenja odrivog razvoja postavljene 1992. godine u Riju de Janeiru u
dokumentu AGENDA21:
o naputanje ideje da su prirodna dobra, kao zrak i voda, besplatna
o uvoenje novih pokazatelja koji e korektnije prikazati stanje nego BDP koji
zapostavlja ulogu ekolokih resursa u proizvodnji i potronji
o odrivi razvoj ne moe se provoditi bez ekolokog obrazovanja
o moraju se razvijati novi pokazatelji odrivog razvoja, a trebaju sluiti informiranju
javnosti, posebice o jazu izmeu stvarnog stanja i deklariranih razvojnih
ciljeva
o odrivi razvoj nemogu je bez strategije zatite okolia
RAZVIJENOST, OKOLI I ZDRAVLJE
o Zdravlje stanje potpunog fizikog, duevnog i socijalnog blagostanja, a ne samo izostanak
bolesti i nemoi
o Zdravlje stanovnitva u uskoj je vezi s gospodarskim razvojem
loe zdravlje moe ograniiti radnu sposobnost i uinkovitost, a takva rairenija
pojava moe izazvati i nepovoljne uinke u gospodarskom razvitku
gospodarska razvijenost preko vieg BDP-a prua vee mogunosti za
financiranje javnog zdravstva, obrazovanja, zatite i zdravstvene
promidbe
o Mnoge zemlje u razvoju jo uvijek imaju sustav zdravstvene zatite naslijeen iz kolonijalnog
razdoblja po kojem glavninu sredstava troi nekoliko bolnica u najveim
gradovima, a ruralno je podruje zanemareno
o Budui da je osiguranje dobre zdravstvene zatite skup pothvat za vlade siromanih zemalja,
u mnogim dijelovima svijeta vodeu ulogu u zdravstvenoj zatiti imaju kranske
misije i nevladine organizacije
o Razvijene zemlje troe mnogo vei dio BDP-a za javnu zdravstvenu zatitu nego nedovoljno
razvijene zemlje
Epidemioloka tranzicija
o Epidemioloka tranzicija odnosi se na poboljanje zdravstvenog stanja, smanjenje
morbiditeta i mortaliteta te promjena njihovih uzroka
54

o Svako drutvo razvijajui se prolazi kroz nekoliko etapa ''epidemioloke tranzicije'':

razdoblje poasti i gladi
visoke su stope infantilnog mortaliteta
este su plune i zarazne bolesti (malarija, kolera, tuberkuloza)
razdoblje uzmicanja pandemija
raireno je cijepljenje
poboljani uvjeti stanovanja i higijene
razdoblje degenerativnih bolesti i onih bolesti koje potie ovjek
uzroci su nezdrava hrana, pretilost, puenje, stres
bolesti su rak, srane bolesti, bolesti dinih organa
razdoblje odgoene (starake) degenerativne bolesti
produljenje ivota
slabije zdravlje (Alzheimerova bolest)

Bolesti (epidemije) i populacije promjene

o Bolesti imaju i socijalne posljedice: smanjenje produktivnosti, slabiji dohodak, pogoranje
prehrambenog standarda
o Bolesti mogu biti zarazne i degenerativne
o Patogeni kompleks ine mikrobi (bakterije i virusi), prijenosnici i ljudi
o Patogeni kompleks malarije uzrokuje plasmodium malariae kojeg prenose komarci ovjek
je tu bolest uvelike suzbio, ali od nje jo pati stanovnitvo mnogih tropskih krajeva
o uta groznica je patogeni kompleks tropskih krajeva Afrike, Azije i Latinske Amerike, a
prenosi ju komarac vrste Aedes
o Bolest spavanja (afrika tripanosomijaza) napada stoku i ljude, a uzronik je parazit
tripanosoma i prijenosnik ce-ce muha
o Chagasova bolest (junoamerika tripanosomijaza) je uglavnom suzbijena, a prenose ju
odreeni insekti
o Endemijska kuga je uspjeno iskorijenjena, no potencijalna arita te poasti jo postoje u
sredinjoj Aziji i na Bliskom istoku, bolest sa zaraenih takora na ljude prenosi
buha
o Tularemija je zarazna bolest glodavaca u sjevernim amerikim i azijskim podrujima
uzrokovana bakterijom tularens, a na ovjeka se prenosi krznom i mesom
o Tuberkuloza ili suica je kronina zarazna bolest koju uzrokuje Kochov bacil, a od nje
obolijevaju ljudi i domae ivotinje, bolest postoji jo samo u Africi dok je u drugim
dijelovima svijeta uspjeno sprijeena
o AIDS je bolest koja zahvaa imunoloki sustav zarazom virusom HIV-a, a lijek jo ne postoji
najvie je zaraenih u slaborazvijenim zemljama, poglavito afrikim
AIDS uzrokuje visoku smrtnost i smanjuje oekivano trajanje ivota
PITANJE PREHRANE OVJEANSTVA
o FAO procjenjuje da tri etvrtine svjetske populacije nema odgovarajuu prehranu, a veina tih
ljudi ivi u nedovoljno razvijenim zemljama
o U Europskoj uniji i Angloamerici postoje golemi vikovi hrane, a manjkovi u slabije razvijenim
zemljama
o U razvijenim je zemljama porast proizvodnje hrane vei nego porast stanovnitva dok je u
slabije razvijenim zemljama obrnuto
o Smatra se da e stopa porasta stanovnitva u cijelom svijetu usporavati pa e ju stopa porasta
poljoprivredne proizvodnje premaiti tijekom 21. stoljea
o Pothranjenost nedovoljan unos kalorija u organizam
o Neishranjenost neuravnoteena prehrana, uglavnom uz nedostatak kljunih vitamina i
minerala
55

o Pothranjenosti i neishranjenost su vrlo izraene u slabije razvijenim zemljama, no postoji i u

razvijenim zemljama
o U djece se pothranjenost fiziki oituje u slaboj miinoj masi, maloj visini i mnogo manjoj
teini
o Glad ekstremna, opa nestaica hrane kad je nema ni za puko odravanje ivota
posljedica je isprepletenog djelovanja prirode (poplave, sue, poasti poput
skakavaca i sl.), opeg siromatva te loeg gospodarenja
uvoenjem natapanja smanjila bi se mogunost gladi u mnogim prostorima koji
imaju slab urod zbog proizvodnih uvjeta
o Svake godine u svijetu od gladi umire oko 12 milijuna ljudi, a glavninu ine djeca do 5 godina
o Iako u razvijenim zemljama postoji volja davanja vikova hrane neishranjenom stanovnitvu
Afrike, no problem je u prijevozu, ouvanju tijekom i nakon prijevoza te distribuciji
za koje je potreban novac
o Kad bi se u zemljama u kojima postoji pothranjenost za hranu dalo koliko se daje za oruje,
glad bi u njima nestala, no nema politike volje
o Za poveanje proizvodnje hrane u slabije razvijenim zemljama potrebno je poticati razvoj
obrade poljoprivrednih zemljita i provesti zemljine reforme
o valja preispitati primjenu ''zelene revolucije'' utemeljene na energetski i tehnoloki
intenzivnoj poljoprivredi

56