Sie sind auf Seite 1von 11

NenadMoacanin

,.ALIONOMIJA'
NACRT
BOSNE.
OSMANSKE
"Autonontija" osnanske Bosnepitanje je koje izaziva konffovene ve( viie od stotinu godina,manje u Hrvatskoj, a viie u hktoriografiji BiH, postignuCakoje su itekako relevantnaza
cjelinu problemskih sklopovai hrvatskepovijesti. Na njega se uglavnomodgovaraloafirntativno, no i tada su se ntiiljenja sukobljavalaglade opsegai sadriaja navodno neupitne autonontije, ili barentspecifitnog statusa.Uz viie maniih, naikrupnije su temepri tome bile "po(ntuslintanskog)plemstva", "postanakodiakluk timara(nasljednihnadardrijetlo bosanskoga
bina spahija)"i karakter "pokreta za autot'ton'tiju(Husein-kapetanaGradaiteviCa)".Ovdie na
ta pitanja ntoiento dati preteino negativanodgovor, s razumljivim priznavanjemspeci(itnostiprilika u osnanskojBosni do reforni.

Uvod
tijekomcijelogprotepogledaraznihistraZivaia
Nijemi namjeraprikazivatipanoramu
jer se
Pri tometakoderne bih zwnaraocitateljadugimnizomreferenci,
klogstoljeca.
sinteze.Ogranidobih
s obiljeZjima
radi 0 nacfiu,koji tek trebarazraditiu monografiji
posebnom
statusuBosneunutar
se na pitanjao ofuzivostitezao /olikonaglaSenom
Hiu drZavi".
Carstvada izgledakaoda je Bosnabila nekawsta "drZave
Osmanskoga
BiH,u 0v0msluiajuonajnjendiokoji iine bo$njaikiautori,u raniioiie fastoriografija
spegodina)
viSesmislazadoistapostojece
zi (doosamdesetih
u tompitanjupokazivala
"znanteZe
carstlu,doknovijiradoviuglavnom
Bosneu Osmanskom
cificnostipoloZaja
trajanjupolitickezamalo-nezastveno"dokazativaljanostdarnogmita o neprekinutom
Tbmena kojebih
Vijekanaovamo.
samoidentifikacije
od Srednjeg
visnostii nacionalne
"integritetu"
"paznja"
jesu
prema
boiskazivali
1.
koju
su
Osmanlije
strukratkoosvrnuo
"nacionalni"
spahikarakterposadau twdavama,
srurskog
teritorijaurutar Carstvai 2.
koja i kapetanijske
revolucije
kao"progresivne
buneiz 1831.
vojske,te 3.prikazivanje
ja tezinezavisnosti".
l. "Cjeltnazemlje"
Pokojemda senaowojenaodjednom.
Bosnaje (tj.njenastarajezgrabezHercegovine)
nazove?
PoistomekaoEgipat,Ajdin,Karaman,
sandZak/vilajet
cdu novouspostavljeni
dolazilepod
na duljirok i postupno
i Srbijasu seraspadale
Ciparili Moreja.Bugarska
"paa ondajoSvi$eejalet(namjesnistvo,
vlast.BosnaseSirila,prvosandZalg
osmansku
Isto
Zatim
se
smaniivala.
vladar.
vladao
nijedan
bosanski
na laajevekojimanije
SaluK'),
poput
kaljevstva,
takoznatnidijelovipodmcjakojeje ulazilou okviresrednjovjekovnog
postalisu "Osmanska
Bosnete dobrogdijelaHercegovine,
vtrcegdijelasjeveroistoine
Prematomekako
sandzaku.
a nisupripadaliBosanskom
Bosna"istomkaoejalet1580.,
"cjelinu"
"granice
"
prema
kojemce obliprincip
kao
zemlje i njenu
bi PortauvaZavala
kovatiwoju pokrajinu?
2. "Samo domaci ljudf'
stojitlavlavlastimjestimicno
U raznimvojnickimpopisimaranogperiodaosmanske
"Bosna",
objasnitida
niSta.
Kako
drugo,
a
najceSce
mjestimidno
neSto
stitoimeoznaka
"Bosna"?
dodatkom
posadagraniinihutrryda
u Bosnioznacava
setek manjidio clanova
136

jesuBoSnjaci,
Oni doduSe
ali nemapotrebeto posebnoisticati.Karakteristicno
je da
preostaliobiljeZeni
pojedinci,
kojih nemamnogo,noseoznakeili takoderteritorijalne
naravi(Arnalut,Albanac),ili pak one upucujuna neki grad,odnosnoadministratiralo
sredistelSelanihSolun).Buducida se uvijekradi o wlo malombrojuvojnik4 jasnoje
da /o nisu odredikoji su prekomandom
do5liu tvrdavena graniciCarstvau Bosni.Tb
sudobrovoljci,
uglarmom
izredovarajes raznihstranakoji suprimljenina sluzbuu tvrdavii u tomsmislutrebashvatitii oznaku"Bosna",
ovdjekaodobrovoljca
saselas podruija Bosanskog
sandZaka.
Lakoje mogucedaje vecinatih ljudi posjedovala
slobodnebastinqalitadaje vjerojatnije
rijeco slobodnim
seljacima,moidai
boljestojecim,
ali
ne nuZnoo plemstvu.
Izjednadavati
askerdomacegporijeklasa starim(sitnim,ako vei ne krupnim)plemstvomznacine razumjetiili ne htjetirazumjetinaiin kakoseformiraosmanska
"robovska",a ne "rodovska"
vojska.Prirodnoje da dobrovoljaca
ima najvi$emeduovakoobiljeZenima,
te je razumljivoda ce senjihovbroj postupnosmanjivati,
da bi u situacijama
kadaje motivza taj korakjaci on opetrastao.Kadase okomohacke
bitkeiznovapojatuje mn0g0posadnika
"Bosna",
jasnoje da to nije neko"plemstvo"
s oznakom
koje
bi iekalo Sezdesetak
godinada se ukljuii u asker.Nijeosobitovjerojatnoda je i onaj
rani znatnibrojvojnikaoznacenkao"Bosna"bio u vecinisluiajevakakvedrugeprovenijencije,
negolipredosmanske
vojnickei/ili slobodno-seljacke.
Tbskoje vidjet"iu tort
nekirespektprema"starimpravima".U najboljemsluiajuradiloseo prakticnomannlmanu,za Stosu Osma,nlije
imalipunosmisla,Slidnoje biloi u sluiajutimarnik4uglavnoms malimi wlo malimprihodom.
U pitanjuje racionalna
pragmatika.
Feudalna
kastau Bosniu osnovinastajenajveiimdijelomstapanjem
domaceg
element4 preteZno
seljaikogu najboljem
sluiajuna granicisitnoplemickog
status4kojije sigurnovecu "militariziranom"
ranom15.stoljecuizniith slojevastupiou sluzbubosanskogili ugarskoglaalja te elemenata
pridoSlihimanakojihje u ranim fazamamoralo
biti i viSeod domacih,
no prirodnoje da su se asimilirali.
JoSsevecazabludauporno
odrZava
u pitanju"ekskluzitmog
prava"muslimana
da dajusinoveu dvorskusluZbu(ianicari,paZevii dr.),,

;
I

i
l
I
I

3.'l\asljedna prava"
Meduposadama
utwdaprevladalisu domaciljudi.Mustahfizi("cuvari")
kao stacionarni dio posade(ai samisu bili gradani),ranodobivajukolektivnetimare@edildStopref
hodirazvitkukasnijegodZakluka,
ustanove
kojaosigurava
prijenospravana nadarbinu
u okvirimaobitelji,pa i Sirerodbine.U KliSkom,potomi I(rckomsandZaku
nekegradove drZesamirodaci.Ondjesu sejakoucwstile"dinastije"
Atla$ca,Durakbegovica,Babaahmetoviiai drugih.Drugi,joSjaci poticaju pravcuoblikovanjaodZaklukanastupio
je oko 1530.sveintenzimijimprevodenjem
vlaskihstarjeSina
u timarnike.Paralelnos
ukidanjemposebnogstatusapripadnikapomoinihvojnihredovazvanihakindZije,
voi
nucii martolosinamijenjenih
pljadkaSkirn
provalama
i s pokuSajem
nametanja
\4asima
statusaklasidneraje,u nekimsu sandZacima
lcrezovi,a u nekimi vojvode,
katunariZupa,ni,lagatorii tekliii proglaSavani
za spahije.Ti timari u prosjekunisubili veliki,ali su
mnogima
tvoriliosnovuza jacanjematerijalnog
poloZaja
i utjecaja.
VecinaobicnihMaha ostalaje podcarskimili begovskim
hasovim4
no nekisupotpalii podovenovespa-

:i

,t

i
I

'I

I
I
r1
I
I

;
I

,t
i
,I
lt

ri

-{

hije.I{nezovisu odranijeimalinasljednu
funkcijui imanjepo vlaSkom
obicaju,pa ses
je, dakle,na nekinacinpopretvaranjem
u spahijei timareto nijemijenjalo.
OdZakluk
'oduvijeK'
politickusankcijudostojao
ali na osnovuvlaSkog
obicaja,
dokceosmansku
joS
biti u 15.stoljeiu,a islamsko-gazijsko
obiljezjeprestrojavanjima
u 16.stoljecu.
Uostalom,
Osmanlije
su slicansustavpodrZavale
nau istocnojAnadoliji,priznavajuci
sljednapravakurdskimplemenskim
vodama.Ostajeotvorenom
mogucnost
daje na takvoreguliranjenasljedasitnih,"poluseljaikih"spahijadjelovalai tendencijapriblizavanja naiela nasljedivanja
principima(npr.ukljudivanjeZeseljackihbaStinaSerijatskim
na).Godine1703.
podruOju
premamletackom
posjeduzabiljedoistaje u pograniOnom
(sobvezom
Zenai jednaZenska
suvlasnica
odZakluk
timara/iiftluk4i to "eSkindZijsko$'
pohodima
da sudjeluje
u
sredisnje
vojnesile:damabi takoteoretskimoralau rat!).Th
institucijadakle,nemastarobosansko
porijeklo,a ne potjeieprimarnoni iz sredineprvih generacijadomacihspahija(kojaje apsorbiralai straneelemente).
S vremenomsu
se ovakvom
modelumoglipribliZitii spahijenevlaSkoga
i doSljadkog
starosjedilackog
porijekl4ali do 18.stoljeca,kadasesustavdefinitir,nopetrificirao,mnogititulari nadarbinaostajuizvanodZakluka,
Valjarazlikovati
dvijewste odZakluka.
Najprijese(bezSlavonije
i Srijema)
nakon1593.
razviospahijskiodZakluktimar,a zatim,oko 1630.i gotovinski
odZakluhfiksniizvor
plaie kapetanijske
vojske,u praviludodjeljivan
odregalijaizdavanih
u zakup,OdZakluk
timarenasljedivali
su spahijskisinovi,a akoih nijebilo,bracAte napokonSirarodbina.
eini sedaprimjenatogasustava
nijebaSuvijekuspijeval4
niti daje okonjevladalopuno suglasje
i u Bosni,jer seopetovano
moralatrazitipotvrdasultanawe dopolovice17.
stoljeca.
Thkoje vecnakonkatastrofalnogporazakod
i braSiska1593.
sultansinovima
ci izginulihspahijapriznaouzivanjenadarbinapalih,no veliki je vezir Sinan-paSa
dodijelioBosanskiejaletwom sinovcu,koji pak razdijeliupraZnjene
spahijskeposjede
wojimljudima.s
(roznamiedefteri)izpwe polovice17.stoljecagotovoi ne
Registriprijenosa
nadarbina
biljeZetakvetransferezapadnood dijagonalekojana sjeverukaoda slijedigraniinucrtu od prije 1527.
a najuguonuiz wemenaprije 1476.
Pitanjeje da li seuopcesmatralo
nuZnimupisivatiprijenose
temeljem
odZakluka?
Napodrudjusrednjei istoineBosnete
gdjesu transferiintenzhnoprovodeni,
visokeHercegovine
nigdjesene specificiradaje
novititularwojepravostekaonasljedem
po rodu.StoviSe,
wlo je iest primjerprijenosa koji iskljucujesludajotac- sin.Neki,primjerice,
Hasan,sin Ahmeda,preuzimana(tatrvita)Mehmeda,
darbinusa"stavke"
koji mu u najboljem
slucajumoZebiti stric,ako
ne dalji rodak
Nekolikoprimjerakadaseu obrazloZenju
odlukeizrijekomkaie da stanovitaosobauZiva timarna osnowodZakluk4
odnosesena sporove,
sluiajevekadanetkozadireu neiiji odZaklukOdatlebi slijediloda dio nadarbinskog
fondai to ne beznaiajan,
nijebio
obuhvacen
odZaklukom.
Uostalom,
nije vjerojatnoda je vlastzbogmnoglhspahijskih
obiteljikojesu zataho rjeSenje
gotovoprisilnoposvuda
bilezainteresirane
nametnula
odZakluki automatskiga Stitilaod svakepromjene.
proTimari su i daljezamjenjivani,
davani,a vojniciisli u prekomandu
u udaljenekrajevei tamodobivalisredstvaza iivot.
Broj poginulihpod Siskom(7-8000)
poweje dovoljan,
akone i prevelilqda se unutar

t38
I

njegatraZispahijerodbinikojihje odobreno
nasljedivanje
timara.Thkobismoprijemogli pretpostaviti,
da je 1593/4.
ucinjenpokuSaj
da se sustavkojije vei postojaou dije(osobito
lovimapaSaluka
krajiskims vlaskompopulacijom)
nakonmasomogstradanja
spahijapodSiskomzaStitiod agresivnog
trendapriwajanjatimaraodstranecivila,Spekulanat4raznihklijenatai favoritamocnikai tomeslicno.Istodobnoje to odgovaralo
vjersko-ideoloSkom
utemeljenju
sultanatakao ustanove
kojanagraduje
vjernosti Stiti
slabei siromaSne.
PoloZajiu tlrdavskimposadama
nasljedivanisu,baremna niZimrazinama,na sliian
nacin,ali viSekaopreSutno
prihvacena
praksa.U toj seustanoviu obanjenaoblikana(d*$ j. ucw$civanje
laziojedanod zametaka
feudalizacije
u pa5aluku
imunitetazanajaniiara,osobitou Sarajevu),
tlija/lokalnih
premdaonanikadanecedobititakverazmjere koji bi odgovaralidonekleslicnimpojavamau kscanskomesusjedshu.
Pri wemutome se uvelikeradi o svjesnom
prijenosuteretawdriavanjapokrajinskihvojnihsnagai
dinowiStvaosobitona granici,na lokalneizvoredrZavnihprihodauz odgovornost
mjesneelite i nadzorsredisnjevlasti i njenihpredstawika.Thkoje u dobrojmjeri skracen
put Dmeduplace(unaturiili gotovini)
i njenihkorisnika.
Ozbiljnisukobiizbijalibi u si"ministri
tuacijama
pokajinski
kadabi
financija"(defterdari)
i zakupniciporezakoji su
imaliosiguraticjelovitei redoviteisplate,zakidalivojskuu njenimpravima.
Rednasljedivanja
odZakluk
timaranije bio preciznonormiran,
te je vjerojatno
da seto
prepu$talo
internimaranZmanima
unutarobiteljii rodakaPunimvlasni$tvorq
ta imanja
nisumoglapostati,jer je,baremformalno,
ostaouvjetda titularbudevojnosposoban.
Godina1593.takonije "kulminacija"
procesaramitka"nove"feudalneklaseiz"state",
predosmanske.o
Processetadatek intenzivira
s uvodenjem
odZakluk
timaraa novii jaci poticajdobivauvodenjem
gotovinskihodZaklukai masomimupisivanjem
u kapetanijskuvojskuislamiziranihMahau Krajini.Mastnije imalakomedavatiupraZnjene
sitne timare,a zaztralajeod togada u wijemepromjenasistemai nagloggubljenjaznaienjaspahijske
vojskerodbinupogmulihpretvarau raju.Ipakne stojida seod titulara
nadarbine
nijezahtijevala
sposobnost
za sluzbu.
Tbktadaoko1630.,
nastajupretpostavke na kojimace seu Bosnirazvitispahijsko-kapetanijska
komponenta
askeranovogtipa.Ipakje ostvarivanje
pravana odZakluk
timarebilo baremdo polovine17.st.dosta
naru$avano
i osporavano.
Moguieje daje stanovitibroj takomaterijalnougroZenih
osobaspahijskog
porijeklana$aorjeSenje
prelaskom
u kapetanijsku
vojsku,kojasetada,u
wijememira(Du odnosuna brojnostanjekrajiSkihjedinicakoncem16.st.udvostrudila
4.IhpetaniJe
U 17,stoljecupoiinju sejavljatikapetanije
kojenastajupo analogijis odZakluk-timarimaa imaih mnogovi$e,teritorijemsunnogomanjei nemajuviseprimarnevezes plovnimrijekama:Sredinomtridesetihgodina17.st, onese podinjufinanciratiiz fiksnihizvoragotovinskihprihodakoji setakodernazivajuodZaklukOveodZakluke
ne moZemo
smatratiobiteljskimdobrimau onojmjeri u kojoj su to odZakluktimari,ali i tu se sve
viSeukorjenjuje
utjecajobiteljskih
veza.Novisu kapetaniniZegpodrijetlai samosu za(poketnihpjeSaka
povjednici
molrilnihodredau tvrdavama
i konjanika,zarazlikl od
l?0

zapopoloZajem
postupnogwdizania-nad,
i topnika)s tendencijom
stalnihposadnika
utjecai
Doku slucajustarih,'velikih"kapetanija
oOreaadizdara.
vjednikastacionarnih
tek
biti
moZe
ima,
ga
uopce
ako
inaziv,
nastanak
njihov
na
lnvatskihkajiskih ustanova
"malim"
kapetao
novim,
radi
se
dale oniztazitkada
pretpostavljamo
dostasporedan,
i
popisalcajiSkevojske1616'
izmeduosmanskih
quAsWale
porastao
naglo
Broj
nijama.
daje mnogoMaha
pa i vise).Lakoje pretpostaviti
trupaitOOZ'
t6a3.,osobiiomobilnih
presloza redovitu
suvisni,
postali
a
kasnije
sluZbu
koji su ranijeobavljalimartoloSku
Oni su u svome
i
islamiziralo'
ptaCuu operathnidio tvrdavskihposadate se ktomu
turskih
vidjetite novezapovjednike
i u tim kapelanimamoZemo
ustro;uimahkapetane,
utvrda.PoredMaha,vjerojatno0w now, razmjernodostabrojnukapetanijskuvojsku,
koji nisumosinova(brojcaniskoktwdavskogkonjanistvaD
ojacaoje i dotokspanqsmir
vojvodaili
kapetan,
aga,
gii tii.siti statusnapitanjau okviruobiteljskihtimara.NazM
te seu tostotine,satnika,postajuwe visezarnjenjivi
u znaienjuzapovlednika
;"uznaSa
kajiskogsustava'
mesmislumozegovoritio utjecajukoji dolaziod stranehrvatskog
mjesneelite,manjeistaknutiod
Novikapetaniubrzosu postalidijelomnovogstaleZa
stoljeca,koji su potjecaliiz naiuglednijihobitelji,ali
a n 16:.
malobroinihstarihkapetan
je funkcijatadapostala
Kapelanska
poloZaj.
ipak dovoljno
laki da zadobijupovlaSteni
da sredinom17.st.
"dinastija",
ipak
se
Cini
u rukamamalih
manjeili visenasljednom
(pomoZemosusrestinekolicinudaljih potomakastarihglasovitihkapetanskihobitelji
te GwiArnavutMemibega),sadawi na sluZbikaokapetaninovog
tomciMalkoc-bega
Krikog
ttatit begod Vrane(gospodar
Glasoviti(ili zloglasni)
tipa na podruejriZagore.
Amalut
je
od
Gazi
potjecao
koz gotovocijelupnu polovicu17.st')vjerojatno
sandZaka
(AlipaSazade
biti potoSelim)m0ga0
1647.
Ao[Ui pdan kapetanspomenut
Memi-bega
makMalkocevica.
5. "Polaet za
je oiigledanproces.Onasepocinjebuniti
feudalizacije
elites elementima
Oblikovanje
U situanjenognastupa"
vecu 18.it,, a u prvojpolovini19,st. we je vecahomogenost
je velikaveiinamuslimana
homogenizirana
ciji kadadolazido buneprotivPorte1831.
takoi socijalno-modernizanacionalni,
stvarni
kako
No u tomenedostaje
wih staleZa,
kolikoza konzeliranjem
autonomijom,
Nijepostojaotolikozahtjevza
torskiprogram.
niti je a prioriisda sene dajuporezicentralnojvlasti,
Nemazahtjeva
veCpostoleCeg.
bosanskog
vojskekaoranije.Netrazi seuvodenje
k[ueenoAuuilj. nekogkontingenta
saSrgranice
gsnovniie
od
"da
mijenja",
ne
nista
se
bio
zahtjev
lezikakaosluzbenog,
oblinejasno
prividno
a
u
unitormi,Ovoie dvojeizricitospomenuto,
tilom Aouvodenja
m0n0p0esnafskih
kwanojZeljida sveostanepo staromkrije sezahtjevza ostankom
je
vecdavalanasluPorte
Politika
itd.
sustava
poreza,kapetanijskog
la, timara,zakupa
polaeopienarodnog
elementima
s
Buna
nizama'
na uvodenju
titi da senecezaustaviti
krai
i
socijalno
ali
razumfivimstrahomzasamoodrZanjem,
bilaje noSena
ta muslimana
Oni
interesekscana' jesu
do togada nije moglaintegriratiposebne
nje konzervatima,
medunjima
unekoj mjeri sudjelovaliu vojnimaktivnostimano kolikobi oduSevljenje
je
sveie ostapitanje.
powe
drugo
Austrijom,
rat sasrbijom,odnosno
bilozaobrambeni
kad ne bi
valija
lo na zahtjevuda se nistan-emijenja pa ne bi smetaoni Tffdin kao
"n0v0j"
jednoj
kakobi u
ustanika,
Da je Portaprihvatilazahtjeve
provodio"novotarije".
I40

Bosnikapetaniuvodiliregularnuvojsku,begoviagrarnureformu,esnafislobodnukonkurenciju,ulemacivilni zakoni( a wi zajednomodernizaciju


i demokraciju,
takoda napokonsamisebeukinu?D
SaZetak
Razlicitisu autorigotovojednodusno
tvrdili da je poloZajBosneunutarOsmanskoga
Carstva
bio "jedinstven",
u rasponuodnaglaSavanja
"specificnosti"
dotlrdnji o nekojvrstipolunezavisnosti,
odnosno
drZavnosti.
je stoljecumoguce
U dvadesetom
ustanoviii
tri
fazeu kojimasu se ti pogledioblikovali.Prvoje razdobljeromanticnog
nacionalizma
kaoi dostafluidneetniikesamoidentifikacije
(pribliZno
muslimana
AoiganJ.Zatrmje
jugoslavenski
zavladao
marksistiOki
pristupi potrajaodo oko1990.
Nou tomse*emunu podeojadeartikuliratiposebninacionalniidentitetmuslimana.
Konaino,u posljednih desetak
godina,u bosnjadkoj
historiografiji
seuzjoSZiveelemente
wih ran41h
strujanjapojavilai jednaosobitorigidnanacionalisticka
tendencija,
I{ritickoghistoriografskogpisanja0 "iznimnosti"
osmanske
Bosneima za sadajedino
izvanB-osna
i Hercegovine.
BiUeSke
,
I Ovdjebih spomenuo
samosamoistalmutije
predstvanike
osnovnih
pravaca
u historiografiji,i to bosanskohercegovaikoj,
zapravobosnjackoj.
Nabrojanetememogusevi$elaatnosusrestiu ukupnomopusuwakogaod njih. U hrvatskojhistoriografijimaloje
osmanistidkih
radovakoji se bavetakvimtemama,
a autorsamim osobno,
Djelaneosmanista,
pa i pisacadvojbene
struOnosti,
od kojihsu nekaimalai jos irnajuutjecaju
javnosti,
ne spominjem.
Do vlastitihpogledao spomenutim
temamadoSaosamuglavnomkritickomrevizijomistih izvorakojimase bavei radovinajvaZnijihautorqte primjenommetodasuwemene
medunarodne
osmanistike.
U pitanjimakojimaseovdjebavimo,dvaautorapredstavljaju
suprotnepolove.NedimFilipovii (orijentiranpremi starijemrazdoblju)o njirnaje govoriouz nekaogranidenja
marksistiikogawjetonazora,
no
znanstveno
najdublje,i relatftnosenajvisepribliZiogledistirnakojedrZimprihvatljivim.
Antipodmuje AhmedAliiic (piSepreteZno
o kasnijem
lremenuosmanske
vlasti),pozitivist koji u novijevrijemenastojiizazvatiprewatu duhuradikalnognacionalnmi.Izmedutih polovasmjeSta
seopusostalihpisaca,medukojimaje najboljiAvdoSuceska
(baviose 18,stoljeiem),
kod kojegse tolikone osjecaideologija.
PiscikaoAdemHandLic,HazimSabanovii
i fu, orijentiranisu uglavnompozitivistieki.
'Primjer nerazumijevanja
tekstazbogpreduvjerenja:
Mebde-ikanun-ijeni\erijanodZagi tarihi"Moskva1988.faksimilil%b,l3ai 13b(priredioI. J. Petrosjan).
SafveiBegBaIftatkauputau proSlost
g9Stc-RedzenaSic,
Bosnei Hercegovine,
Sarajevo
1g00.,1g.
Adem
Hmdiic,O janicarskomzakonuMebde-ikanun-ijeniierijan odia$ tarihi,Pnloziza onjenlalnufilologiju46,Sarajevo1997.,141-150.
HandZicev
prijevodi tumacenje
nisudospjelidaljeod BaSagicevih.
Izvornik(lGOO.)
kaZesamoto,da nemazakonakoji bi branio
kupljenjedevSirme
u Bosni,doksu i BaSa$ii HandZicprevodilitakokaodaje "zakonomodredeno
da se samowimaiu muslimanskisinovi".'havi' Tlrci, nastavljatraktat,
akoim uspijeinfiltrirati sinoveu janiiare,odmahsvi tvrdeda sluZecarui ne Zeleplacatidesetinu
kaoglavnipotez,dokrodbinai okolinaobracenika
morai daljedavati$al4l

dZelaliiaumujepib:ur;re
Stopokazujui straSne
varinu.Tbrcisu buntovnii nepouzdani,
sinovamoZ(risfle).
ne
muslimanskih
Starapraksauzimanjalascanskiha
sactraktata
gotovotasida bi semoglau osnoviprotumacitikao'etniikd diskriminacija(Ttrat<at[
pomuslimanskih
drugih
Tlraka
anadolskih
osim
prvo
vrijeme
vjerska"U
stidka',a ne
(kao
"sirokih
masa')nijeni bilo!
danika
3 Vrijediiznimnocitirati vrlo wijedanizvorkoji je ostaopotpundnezapalen'Aleksije
zaporazturskevojskekod Siska20Ramazana1001
Olesnicki,Tko snosiodgovornost
n.s,)XII)frIII 1941druStva,
(22.
arheoloskoga
hrvatskoga
Vjesnik
1593P,
godine Iipnja
l9 42,Zagrebl9 42,115-173.
n "(..Jmoglibi zakljuditida je znatandio bosanskog
plemstvaocuvaou wojim rukama
i da je znatanbroj bosanskih
kontinuitetu
u
neprekinutom
i
zijameta
iimara
uzivanje
steklistatus
koji
su postepeno
epohe,
predosmanske
spahijaoduvaowoje posjedeiz
i HercegoviBosni
odZakluktimarau
oOZattutitimara'.AvdoSuceskAO nasljedivanju
1967,,
506'
pravnogfakulteta)N, Sarajevo
ni, GodiSnjak
., Alieii, Polaetza autonomijuBosne,Sarajevo1996.,nudi viziju gotovonezavisne
harmonija'
Bosne,u kojojvladavjerskai socijalna
Osmanske

142

Nakladnik
Institut druStvenihznanosti "Ivo Pilar", Zagreb
Za nakladnika
Vlado Sakid
Urednistvo
IfteSimirBuSii.
Ivan dizmid,
Ljiljana DobrovSalg
Zeljko Holjevac,
Josip Jurdevid
Urednik
Ivan dizmic
Recenzenti
Josip Kolanovid
Milan I(ruhek
Tlpimir Macan
Likovni wednik
Marijan GortiC
Grali1ki urednik
Marko IvSak
Oblikovanje naslovnice
SaSaStubidar
Na koricama:D. Pavlidevi(,cr-ileL_u
olovcikoji je 1984.pfllikom medunarodnogsimpozija
"Mogersdorfizradio austfljski akademskistitbr nOuaid Sauerzopf.
CIP- katalogizacija
u publikaciji
Nacionalnai sveudili5naknjiZnica-Zagreb
UDK

930-05 Pavlidevid,
D.
e4 (4e7.5) (082)

ZBORNIKuz 70. obljetnicuZivota DragutinaPavliievida/ <uredniklvan


Cizmid>.-Zagreb: Institutdruitvenih
znanostilvo Pilar, 2003. - (Biblioteka
Zbornici; knj. 18)
rsBN 953-6666-28-6
L Pavlidevid,Dragutin,povjesnidar-Znanstvenirad
430319031

ffiorcne'*nso*
DAIMATT.{SKA
12.ZAGREB

PROHISTORIA
CROATICA1

/tt

ZBORNIK
uz 70. obljetnicuZivota
DragutinaPavliieviia
!"
\.- |

-)

/"

"

''
*jl

SadrZaj:

hoslovi
Slovoza plodnogahrvatskog
(VladoSakii) .
povjesnicara
5
(IvanCizmiC). . . ... 7
Urednickipredgovor

III DIO

HI$ORIOGRAFSKI
PRILOZI
SURADNIKA

1.Pojavai razvojglagoljicei
staroslavenskog
bogosluZja
u llvatskoj
(Mile
B o g o v i.i.). .
...... 81
I. DIO
2. Srednjovjekovna
hrvatskaInca
credibilia-sredistapismenosti
i kulture
Zrvoropls
I BtBLtoGRAFIJA
6 n t eG u l i n )
.,... 90
1.Zivotopis(tvaniizrniC)
10 3.Bugarsko-hrvatski
odnositijekom
(TbmislavRadonic)
2.Bibliografija
. ... . . 18 11i pol stoljeca
(RumjanaBoZilova)
,,.... 99
4. Tirrskitrgovciu luci Porec.
It DIO
Tli dokumentirana
fragmentaiz
ZNAN$VENIK,
UREDNI|(
I PREDAVAC prvepoloviceXWI.stoljeca
(MiroslavBertoSa)
1.Plodnai raznowsna
.......10g
znanstvena
i strudnadjelatnost
5.BitkakodSentei prodoru Bosnu1692,
MiraKolar)
. . . . . 8 b Uvodu pregovore
o miru izmeduSvete
2. Sintetickipregledii sinteze
ligei Osmanskog
Carstva1699.
godine
(Sreiko
(
I
v
e
Lipovian)
Mazuran)
....,.. 4l
....,.....119
3.Radovio agrarnimodnosima
6.Iz crkvenepovijestiotokaRabai kuinim zadrugama
Tlagominventaracrkvesv,Petrau
( l f t e SBou $ i i ,)
. . , . . . . . . . 4 T Supetarskoj
Drazi
(l,ovorka
Coralii)
4.Radovio Hrvatimai
........127
istocnom
pitanju
7.'Autonomija"
osmanske
Bosne.Nacd
(Ljiljana
Dobrov$ak)
... .. bB (Nenad
Moacanin)
.. ... .136
5.Radovii djelatnosti
o povijesti
8.IftajiSkajela i piia u Karlovackom
Hruatau okolnimzemljama
generalatui u Banskojlaajini
(Ze[koHoljevac)
. . . . . . . . b 6 (IvanJurisii)
....l4B
"Gradi5canac"
6.NaS
9.Istalmuteiene ajastrebarske
i
Hajszan)
G,obert
. ... ... . 61 zagorskegranegrofovaErdddy
(AgneS
z az a b o )
7.Uredniki pisacudZbenika
povijesti
.........ti1
(Flanko
MiroSevic)
, . .... 6Z 10.Vukotinovicev
Ilirisami kroatisam:
Klasic8, Slikovitosti uvjerljivostpredavanja
no djelohrvatskepublicistike
(Dragutin
Pasarii)
.. , . . .. Zz ( S r e i k o L i p o v i a n )
.......170

,'44s

11.Gospodarsko
poduiavanje
dalma22.Nastanaki djelovanje
hvatskih
tinskogselja$tva
tijekomXDCstoljeca
politickihshanakau Bosnii Hercegovini
(StlepoOba
. d)
. . . , . . . . . 1 8 7 od ploprosinackogalfu do oZujskih
parlamentarnih
izbora(1918.
do 1923J
12.Obrtu PoZeSkoj
Zupanijiu wijeme
Matijevii)
Elatko
...,...316
ukidanjacehova
( F i l i p P o t r e b.i.c. a )
krikogbiskupa
. . . . . . 1 9 6 23.Djelatnost
Srebrnica/Srebrnica
u I{raljeviniSrb4
13.ThlnikTlgovadko-obrtnicke
komore
(1918.-1929.)
Il'vata i Slovenaca
u ZagrebuMilan lfteSii i njegovauloga
(PetarStrcii)
.,.,334
u hwatskomgospodarsfiu
24.0 sustavu
politiikogterorau
(MiraKolar)
.....Zt3
Ilrvatskojizmedudvajuwjetskihratova
14.VojnikomunitetPetnnjau posljednjem (BosiljkaJanjatovii)
.....350
(1861.-1821.)
desetljeiuwogaopstanka
25.Neobjavljeni
novinski
clanak
Joea
(Ivica
Golec)
.....224 MatoSida
CIrticaiz povijestihrvatskog
- narodnisrpski
15."Srbobran"
novinstva)
(1892.-1903.)
kalendar
godine
(Fhano
Glavina)
. ...
.... ,358
( M a t o A r t u k o .v.i,i.)
. . . . Z J b 26.Revolucionama
praksajugoslavenskih
16.StjepanRadidu hwatskojpolitici
komunistau meduratnom
i ratnom
potlaajXDCstoljeca
razdobljul94l/1942.
(Ilrvoje
Matkovii)
,....320
.......252 ( J o s i p J w 0 e v i i ). .
27.Jeli predsjednik
SAD-aNixondoista
17.PolitiCkipoftretEugenaKumicicana
"hr"vatsko
podupirao
proljece"?
prijelazu iz XDCu )oC stoljece
(T\rtkoJakovina)
.,..,..381
(Stlepan
Matkovic)
. .....264
18.Odjeciskupstinskog
polaetau Ilrvatskoj
1903.
meduameridkim
}Irryatima
(Ivandizmic)
....zlz
19.Zastupniciflvatske puike seljadke
strankeu Ilrvatskomsaboruod 1908.do
godine
1918.
(IvoPerii)
.. . .. . .288
20.Tisakkaowelo za istraZivanje
iseljenidkog
fenomena
u Dalrnacijido
Rvogawjetskograta
0 j u b o m i r A n t i.i )
.......298
21.Hrvatiiz juZnougarskih
podrucjau
godinama
od 1918.
do 1920.
Antesekutic)
........,.308

446

IVDIO

SOCIOLOSK
I DEMOORAFSKI
PRILOZI
1.Hrvatskamodernizacija
i ulogaelita
0vanRogi)
... ..40J
2. lnkalno okruzjei drlavakao cinitelji
poduzetnicko
g rawoja- primjerMedimurja
( D r a gCoe n g i c )
.,..,.....410
3.Reprodukcija
radno-sposobnog
stanovnistva
u llrvatskoj
(AlicaWertheimerBaletic) ......421
4. Prisilnei drugeratomuzrokovane
migracijestanomiStva
Hrvatske1991,-2001.
godine
(DraZen
Zivici NenadPokos)
....440