HRVATSKA 1918-2008.

Ivo Goldstein

NA PUTU PREMA JUGOSLAVENSKOJ DRAVI

Jugoslaviju utemeljile elite naroda koji su u blioj i daljoj povijesti imale

bitno razliita povijesna iskustva

Srbija je do WWI. bila centralistiki i unitaristiki ureena drava, a

do 1912/1913. i nacionalno homogena

Srbija slobode bile zasnovane na francuskom ustavu i drugim

liberalnim zakonskim odredbama ali su bile samo normativne

Srbija bila teko izranjvana ratom no obodrena trijumfalnom

pobjedom

u Hrvatskoj poetkom II. polovine 19. st. stvoren je jugoslavizam na

temelju ilirizma kao svojevrsna nadnacionalna ideja prvotno se
zalae za povezivanje junih Slavena u Monarhiji u revoluciji
1848/1849.

u jugoslavenstvu se hrvatstvo i hrvatski nacionalni osjeaj povezuje

sa irim osjeajem kulturne pripadnosti slavenstvu i jugoslavenstvu
kao okviru i uvjetu opstanka male hrvatske nacije

glavni ideolog jugoslavenstva u HR bio je Franjo Raki

u doba stabilne Monarhije ideje o zajednikoj jugoslavenskoj dravi

bile nejasno izraavane a jo je nejasnije bilo koje bi prostore takva
drava obuhvatila

tijekom WWI. jugoslavenska je ideja postala i politika ideja

Hrvati i Srbi bili daleko najbrojniji narodi i u prvoj i u drugoj

Jugoslaviji pri emu su na mnogim podrujima ivjeli ispremijeano

hrvatski i srpski odnosi bit e najvaniji i najtei dio jugoslavenskoga

dravnog i etnikog problema

nova drava obuhvatila prostor od Alpa gotovo do Egejskog mora,

prostor koji od 4. st. nije bio pod jedinstvenom upravom

nacionalne su dileme bile u sreditu panje a narasle su i drutvene

suprotnosti i sve brojnije radnitvo nametalo je klasno pitanje

HRVATSKO DRUTVO DO 1914.

usprkos dramatinom rastu hrvatsko je drutvo ipak bilo zaostalo u odnosu

na druge zemlje u Monarhiji i u odnosu na druge razvijene europske zemlje

tek 20% stanovnitva u Hr ivjelo od zanimanja u industriji, obrtu,

trgovini i prometu

politiki okvir i naslijeene drutvene strukture nisu omoguavali brz

napredak jer su unutranje razlike i dalje bile velike

u poetcima modernizacije sredinom 19. st. u Banskoj Hr postojalo je

staleko feudalno drutvo, u Vojnoj krajini vojno drutvo s feudalnim
elementima, a u Dalmaciji drutvo mediternaskog, komunalnog tipa
te dijelom feudalno a dijelom mediteransko drutvo u Istri

sva su se ta drutva poetkom 20.st. transfromirala u seljakograansko drutvo s elementima predkapitalistikih oblika
proizvodnje i naina ivota

tek poetkom 20.st. nagovijta se transformacija iz velike u malu

obitelj (industrijalizacija)

u privrednom razvoju na poetku 20.st. najvie se razvila Rijeka sa

svojih 6 velikih poduzea, promet rijeke luke takoer strelovito
rastao

poveao se broj pruga u sjevernoj Hrvatskoj

banke nisu raspolagale znatnijim kapitalom i oslanjale su se na

banke u razvijenijim dijelovima Monarhije

intenzivira se gradnja neoklasicizam i secesija

28. 06. 1914. Gavrilo Princip (Mlada Bosna) izvrio atentat na Franju
Ferdinanda

Srbija odbila pustiti inspektore iz Monarhije da obave istragu na to

je A- U objavila rat Srbiji, a Rusija je navijestila rat Austro-Ugarskoj, u
seljdeih nekoliko dana ukljuila se Njemaka na strani Austrije te
Velika Britanija i Francuska na strani Srbije i Rusije te je rat zahvatio
gotovo cijelu Europu

hr vojnici uli u rat bez pravih motiva i jasna cilja, trebali su se boriti
za dravu s kojom je njihova nacionalna politika bila ve
desetljeima u sukobu

JUGOSLAVENSKI ODBOR

ratne operacije u WWI. uglavnom mimoile hrvatski teritorij ali su u njima

sudjelovali brojni hrvatski vojnici (istono, srbijansko, talijansko bojite i
posebno mornarica)

domobranska zastava, hr trbojnica s geslom ''Za dom i kralja krv

prolit valja'' i slogani ''nerazdijeljivo i nerazdruivo'' te ''viribus
unutis'' kako je rat protjecao inili su se sve besmislenijima

rat neposredno zahvatio i hr prostor kad su krajem 1914. francuski

brodovi doplovili do Visa, zapalili nekoliko skladita i povukli se

sile Antante branile su A-U brodovima izlaz iz Jadrana

Istra postala ugroena blizinom bojita kada se Italija pridruila

Antanti i kad se otvorilo bojite na Soi i kasnije Piavi, posebno Pula,
iz tog je razloga velik broj civila iseljen u logore u Austriji, ekoj i
Moravskoj

ustrojavanje ratne privrede od 5. kolovoza poveanje cijena

ugljena i kruha, obustavljen redovni promet po Jadranu pa su se
otoci nali u tekoj situaciji zbog ovisnosti o dovozu ita

1915. drava je postala distributer itnih sirovina, a obiteljima su bile

propisane itne zalihe

1916. cijela drava zapala u gospodarsku katastrofu lihvarenja,

glad

na to se nadovezale i slabe etve 1916. i 1917.

zbog velike mobilizacije osjeao se nedostatak radne snage radili

uenici to je uzrokovalo pad razine uenikog znanja

u gradovima je civilni ivot bio rastrojen, novine su prestale izlaziti,

mnoga su drutva prestala djelovati

dugo su vremena lanice Antante smatrale da je opstanak A-U nuan

kao protutea Rusiji no kako je rat odmicao prihvaala se sve vie
teza kako Monarhija ne moe preivjeti
ve od poetka rata lanice Antante raspodjeljivale su eventualne
teritorijalne dobitke po pobjedi

za hrvatski teritorij bile zainteresirane Srbija i Italija

LONDONSKI UGOVOR tajni ugovor iz travnja 1915., sile Antante

obeale Italiji ako napusti Centralne sile velike dijelove
istonojadranske obale

hrvatski su politiari bili upoznati s takvim aspiracijama

Ivan Metrovi koji je ivio tada u Rimu bio je snano politiki

angairan na njegov poziv Frano Supilo, Ante Trumbi, Hinko
Hinkovi i drugi napustili su Hrvatsku i okupili se u Italiji gdje su
razgovarali sa veleposlanicima Srbije, Francuske i Velike Britanije ali
nisu dobili nikakvih jamstava

njihovo je miljenje bilo da hr ostanak u Monarhiji vie nema nikakve

perspektive pa su polagali nade u dravnu zajednicu sa Srbijom i
Crnom Gorom

kako bi se ta ideja provela osnovn je u Parizu JUGOSLAVENSKI

ODBOR koji se predstavljao kao zastupnik interesa zapadnog dijela
budue Jugoslavenske drave (Hrvatska, Slovenija, BiH i Vojvodina)

Jugoslavenski odbor bio je nehomogeno tijelo sastavljeno od nekoliko

istaknutih politiara i mahom osoba od manjeg politikog znaaja u
kojem su se ispoljavali sukobi izmeu pristaa srbijanske vlade i
neovisnih politiara

1915. dolo je do prvih kontakata Jugoslavenskog odbora i

predstavnika srbijanske politike srbijanska vlada nikad nije
smatrala Jugoslavenski odbor ravnopravnm sugovornikom

odbor je uglavnom bio financiran donacijama hrvatske dijaspore u

Americi ali je i srbijanska vlada financijski pomagala akcije Obora i
njegove lanove

Trumbi i Supilo bili su rijetki koji nisu dobivali novac od srbijanske

vlade ime su sauvali etiki i politiki integritet

Odbor je uivao aktivnu podruku britanskih javnih radnika,

znanstvenika...

srbijanska je vlada vodila dvostruku politiku krajem 1914. izjavila

kako je ratovanje Srbija borba za osloboenje i ujedinjenje
neslobodne brae, Srba, Hrvata i Slovenaca; nasuprot tome Pai je
povremeno promicao i alternativnu opciju te se zauzimao da Srbija
dobije nakon rata samo one zemlje ijim se prikljuenjem ne bi
naruila srpska i pravoslavna veina u buduoj dravi (predlagao
parcelaciju Slavonije na katoliku i pravoslavnu)

dvojica istaknutih srpskih intelektualaca Ljubomir Stojanovi i

Aleksandar Beli isticali kako u Hrvatskoj ima vie Srba nego
Hrvata

Pai se pozivao na naelo o osamopredjeljenju ali samo u svrhu

razbijanja Monarhije a ne i naelo koje bi se primjenjivalo u novoj
dravi

neslaganja Paia i Jugoslavenskog odbora i zbog neslaganja u

pitanju naina ujedinjenja i ureenja budue zajednike drave

Pai je nepopustljivo bio za monarhistiko centralistiko ureenje

Jugoslavenski odbor te posebno Frano Supilo zauzimali su se na

ujedinjenje temeljeno na slobodnoj volji i ravnopravnosti svih
naroda te na federalizmu koji bi uvaio povijesno oblikovane
identitete

od svih politiara Supilo je bio najvie svijestan razlika izmeu

Odbora i srbijanske vlade u nainu konstituiranja i funkcioniranja
budue zajednilke drave

Supilo u Srbima, Hrvatima i Slovencima on vidio jedan narod s 3

imena, istog jezika i rase ali s razliitim povijesnim, dravno-pravnim
i kulturnim tradicijama

Supilo od Srbije traio odreene reforme koje bi sprijeile srbijansku

prevlast i ''srpski ortodoksni ekskluzivizam'' - ako do toga ne bi
dolo njegov je prijedlog bio da Hrvatska radi na stvaranju zasebne
drave pa tek kasnije zajednike drave sa Srbijom

1916. Supilo istupio iz Odbora zbog nepomirljiva stava srbijanske

vlade, blagonaklonog stava VB i Rusije prema pretenzijama Italije i
Srbije te svae sa Trumbiem i drugima (Trumbiu je predbacivao
oportunizam)

Trumbi je zamijenio Supila na elu Odbora

Trumbi je Srbiji bio povoljniji za pregovore ali je zastupao miljenje

kako se Srbija, Slovenija i Hrvatska moraju tretirati ravnopravno

SVIBANJSKA DEKLARACIJA svibanj 1917.

Jugoslavenski odbor u Carevinskom vijeu

trai se ujedinjenje svih zemalja Austro- Ugarske u kojima ive
Hrvati, Slovenci i Srbi u samostalno tijelo pod ezlom Habsburgovaca

Josip Stadler zahtijevao stvaranje nove hrvatske dravno-pravne

jedinice sastavljene od Hrvatske, Slavonije, Istre i Dalmacije te BiH u
sastavu preureene dvojne Monarhije

KRFSKA DEKLARACIJA srpanj 1917.

sastanak Jugoslavenskog odbora s predstavnicima srbijanske vlade

deklaracija uglavljuje osnovna naela ujedinjenja i ustroja budue
Jugoslavenske drave
monarhija s ustavnim, parlamentarnim i demokratskim ureenjem i
srpskom dinastijom Karaorevia na elu zasnovanu na opim
graanskim slobodama

 jamiola se jednakost tri zastave, tri narodna imena, tri vjere te oba
pisma

ZAGREBAKA DEKLARACIJA poetak 1918.

Jugoslavenski odbor, hrvatske i bosanskohercegovake opozicijske

stranke
na osnovi Wilsonovih naela o samoodreenju naroda
Nacrt temeljnih naela za koncentraciju Slovenaca, Hrvata i Srba
zahtijeva potpuno neovisnu dravu
RIM travanj 1918. odran kongres predstavnika potlaenih naroda
Austro Ugarske
zahtijeva se ruenje Monarhije, priznanje naroda kao saveznika i
njihovih dobrovoljakih odreda kao saveznike vojske a njihovih
narodnih odbora kao legitimnih tijela

SPLITSKA REZOLUCIJA srpanj 1918.

predstavnici dalmatinskih predratnih stranaka

zahtjev da etniko jedinstven narod Slovenaca, Hrvata i Srba ima

neotuivo pravo na ostvarenje jedinstvene drave

DRAVA SHS

pri samom kraju rata postalo je jasno da Monarhija nee opstati i da e

narodi unutar nje teiti stvaranju samostalnih drava

NARODNO VIJEE listopad 1918.

sastali se predstavnici Slovenaca, Hrvata i Srba iz austrougarskih

zemalja u Zagrebu
Narodno vijee bilo je politiko predstavnitvo tih naroda u AustroUgarskoj s programom ujedinjenja u neovisnu i demokratsku dravu
Narodno vijee imalo je svoj Sredinji odbor koji je sazivao plenarne
sjednice, vodio tekue poslove, imenovao povjerenike i sl.

MANIFEST CARA KARLA 16. listopad 1918.

nudi se se Monarhija organizira kao savezt slobodnih naroda

 za takav kompromis bilo je ve prekasno

19. listopada Sredinji odbor objavio tekst kojim Narodno vijee

odbacuje carski proglas

deklarirali su kako preuzimaju u svoje ruke voenje narodne politike

zahtjev za ujedinjenjem naroda Slovenaca, Hrvata i Srba u potpuno
suverenu dravu ureenu po naelima politike, ekonomske
demokracije te dokidanje svih socijalnih i ekonomskih nepravdi i
nejednakosti
zahtjev za sudjelovanjem na buduoj mirovnoj konferenciji
najavljuje se raskid sa Monarhijom

29. listopad sjednica Hrvatskog sabora

sjednicu vodili Bogdan Medakovi i Pero Magdi

Sabor razvrgnuo sve veze s Austrijom i Ugarskom te proglasio
Dalmaciju, Hrvatsku i Slavoniju nezavisnom dravom

Sabor priznao Narodnom vijeu vrhovnu vlast

Narodno vijee SHS potvrdilo je bana

tako je nastala Drava SHS koja je obuhvaala Sloveniju, Hrvatsku,

BiH i Vojvodinu (sve JS zemlje unutar HM)

sjedite nove drave bio je Zagreb

ni jedna vlada nije priznala novu dravu

prostor Drave SHS ostao je bez regularne vojske i policije pa je na

taj prostor poela ulaziti srpska i talijanska vojska

talijanska je vojska do sredine studenog 1918. zauzela Istru, Rijeku,

kvarnerske otoke, Vis, Lastovo, Mljet, Hvar, Korulu, Pag, zadarske
otoke, Zadar, ibenik te priobalje koje je gravitiralo ovim dvama
gradovima

kada bi stizali u neki grad ili otok Talijani bi najavljivali kako dolaze u
ime Antante kao osloboditelji i da njihov postupak nema politiki
znaaj

im bi se osjetili dovoljno snanima raspustili bi lokalne odbore i

proglasili okupaciju

Dalmatinci su molili srpsku vladu da isposluje kod Antante prestanak

talijanske okupacije ili ako to ne moe, da se to stanje transformira u

okupaciju od strane svih drava Antante ili bilo koje pojedine osim
Italije

na neke je teritorije Italija polagala pravo temeljem Londonskog

ugovora ali je grabila i mnogo vie

Rijeka Talijani uli 4. studenog toboe kao dio Antantinih snaga ali
je ve 5. studenog u grad ula i srpska vojska

srpska vojska kasnije je na prijevaru udaljena iz grada a novi odredu

u Rijeku stiu 17. studenog, vlast je oduzeta Narodnom vijeu i
predana Talijanskom narodnom vijeu

u meuvremenu su odredi sprske vojske napredovali kroz Hrvatsku,

dio je iao kroz Slavoniju prema Zagrebu a dio od Dubrovnika du
obale

zbog talijanskog presizanja uzbuenje oko dolaska srpske vojske

Belih orlova, bilo veliko

PANJOLSKA GRIPA od listopada do prosinca 1918. koja se moe

zabiljeiti kao jedna od najteih epidemija koja je pogodila Hrvatsku
uope

suvremenicu procijnjuju kako je u II. polovini 1918. godine bilo

oboljelo gotovo 90% stanovnika Hrvatske (manjak lijenika zbog
rata, bolnice bile zauzete ranjenicima)

nema statistikih podataka o broju umrlih ali se brojka procjenjuje na

najmanje 20 000 osoba

neke dijelove HR i BiH potkraj rata zahvatila i glad pogotovo

Dalmatinsku zagoru i Hercegovinu

1917. godine iz Hercegovine je 17 000 djece, u organizaciji fra

Didaka Buntia smjeteno u koliko-toliko imunije obitelji u Slavoniji i
Srijemu

vijesti da se u Rusiji formirala vlast ''radnika i seljaka'' utjecala je na

podizanje samosvijesti najirih slojeva o njihovom znaaju u drutvu

utjecaj Oktobarske revolucije na zbivanja ipak ne treba

preuveliavati

ZELENI KADAR - pred kraj rata u sjevernoj Hrvatskoj, u selima i

krajevima koje andamerija nije mogla kontrolirati pojavile su se
naoruane skupine to su ih uglavnom inili dezerteri iz austrougarske vojske ali i siromani seljaci

napadali i pljakali veleposjednike, trgovce, lihvare, idovske

duane...

 kako bi se stanje stabiliziralo Narodno je vijee organiziralo narodnu

strau koja je brojila 10 000 ljudi, no njihov je najvei problem bila
nedisciplina

Narodno vijee SHS je dalo naputak mjesnim odborima da njihovi

lanovi mogu biti samo Slovenci, Hrvati i Srbi a Nijemci i Maari
nikako

zeleni kadar opstao i nakon kraja rata krajem 1918. procjene bile
da ih ima oko 45 000

u Vukovaru, Osijeku i Zadru osnovan stoga prijeki sud no stanje se

godinama nije smirivalo

1920. 1923. banda pod vodstvom Jove Stanisavljevia aruge

djelovala u Slavoniji

aruga je 1923. uhvaen i osuen na smrt

DOBA CENTRALIZMA
STVARANJE KRALJEVSTVA SHS

jugoslavenska opcija ujedinjenje Drave SHS sa Kraljevinom Srbijom

jedino rjeenje koje se moglo ostvariti u zadanim vojno-politikim i
drutvenim okolnostima u zemlji i inozemstvu

ENEVA 6.-9. studeni

sastali se predstavnici Kraljevine Srbije, Narodnog vijea SHS,

Jugoslavenskog odbora i srbijanske opozicije
izjasnili se za ujedinjenje Srba, Hrvata i Slovenaca
Nikola Pai pod pritiskom Antante bio prisiljen na kompromis
Narodno vijee bila realnija politika snaga od Jugoslavenskog
odbora
potpisali da e stvoriti dravni provizorij u kojem bi postojalo
zajedniko ministarstvo sa zadatkom da organizira zajedniku dravu
do saziva ustavotvorne skuptine
to bi ministarstvo odluivalo o unutarnjim i vanjskim poslovima,
ratnoj mornarici, pomorskoj trgovini etc.
Ustavotvorna skuptina odluivala o monarhijskom ili
republikanskom obliku vladavine
u tom prijelaznom razdoblju funkcionirale bi i dvije vlade srbijanska
i vlada Narodnog vijea SHS
dogovoreno je da se u dravu pozove i Kraljevina Crna Gora

dogovori o ustrojstvu drave i drugim vanim pitanjima ostali su

nedovreni

srbijanska vlada nije dala nikakvih jamstava

nepriznata u svijetu, prestraena talijanskim napredovanjem,

izloena manipulacijama i diplomatskim igrama bez vlastitie oruane
sile Drava SHS bila je prisiljena na hitne korake

u naelu se prihvaala zajednika drava sa Srbijom

srbijanska je vojska u meuvremenu ula na teritorij Drave SHS

estoke rasprave na kojim bi konceptima trebalo poivati ujedinjenje:

 Stjepan Radi konfederalno- federalni koncept s utvrivanjem

uvjeta i jamstava oko ujedinjenja
Svetozar Pribievi ujedinjenje treba izviti odmah, to bi znailo
da su prevladale unitarisitko-centralistike ideje

Zakljuak i Naputak Sredinjeg odbora Narodonog vijea SHS o

ujuedinjenju sa Kraljevinom Srbijom 24. studeni

traili da se organizacija budue drave preputi odluci ustavotvorne

skuptine koja bi takvu odluku morala izglasati 2/3 veinom te da
vladar do te odluke bude regent, prijestolonasljednik Aleksandar

izaslanstvo sastavljeno od 28 lanova pourilo u Beograd

pod dolasku u Beograd izabrali 5 lanova sa zadatkom da napiu

Adresu kojom e se obratiti Aleksandru
razilazila se miljenja Ante Pavelia zubara i Svetozara Pribievia
Paveli traio da se jasno naglasi potivanje dravnopravnih
povijesnih individualiteta te potivanje teritorijalnih granica
pokrajina, njihovih autonomnih prava
Pribievi smatrao da prvo treba obaviti ujedinjenje Drave SHS s
Kraljevinom Srbijom i Crnom Gorom te da se o svemu ostalome
raspravlja nakon ujedinjenja
Pribievi se nije elio obazirati na Naputak te ga je smatrao samo
eljama a ne zahtjevima

konanu redakciju napravili su Paveli, Pribievi i Smodlaka

ADRESA

sadrava samo neke ideje sadrane u Naputku Narodnog vijea

Paveli se Adresom obratio Aleksandru koja je svu vlast i politiku
inicijativu preputala regentu
1. prosinac 1918. PRVOPROSINAKI AKT
Aleksandar proglasio Kraljevstvo SHS
izaslanstvo potpisalo akt o ujedinjenju Prvoprosinaki akt
akt je bio jednostran jer ga nisu potpisali predstavnici dviju
ravnopravnih strana ve je regent samo priopio svoju odluku
u ime Narodnog vijea svoj je potpis stavio i Ante Trumbi

25. studenog Politiko zastupnitvo Vojvodine proglasilo izjavu o

prikljuenju Kraljevini Srbiji

26. studenog isto potpisala i crnogorska Narodna skuptina

korist od nove zajednice Hrvatskoj bila je ta to se prikljuila Srbiji

koja je bila na strani Antante pa talijanske pretenzije nisu mogle biti
do kraja ostvarene

Italiji su pripali Istra, Zadar, Cres, Loinj, Ilovik, Susak, Unije, Lastovo
i Palagrua

da nije stvorena nova drava Italija bi od Hrvatske vjerojatno otela i

vie

teko je rei to su o tadanjim vanim dogaajima mislili iri krugovi

stanovnitva, veina ih je bila i bez spoznaje da politika elita u tim
tjednima odluuje o tako vanim pitanjima

nakon raskola meu pravaima 1908/1909. sljedbenici Mile

Starevia (milinovci) sve su otvorenije optirali za jugoslavensku
ideju

iz Beograda dolazila ideologizirana slika povijesti strane su sile

raskomadale jedan u prolosti navodno jedinstven narod i
meusobno ga politiki i kulturalno odvojile - ujedinjenjem prema
povratku mitologiziranom jedinstvenom nacionalnom podrijetlu

Stjepan Radi 3. prosinac 1918. na velikoj skuptini HPSS-a u

Zagrebu iznio republikanski program dravne zajednice te izjavio
''hoemo da budemo sa Srbijom ali ne pod Srbijom''

5. PROSINAC

kada je poetkom prosinca vijest o ujedinjenju stigla u Zagreb

slubeni su krugovi poticali slavlje
3. prosinca povjerenik za javnu sigurnost u Zagrebu Budislav Grga
Anelinovi zabranio je Hrvatsku list HSP-a (frankovaca) zbog
objavljenog proglasa o ujedinjenju
nezadovoljstvo ljudi je proizlazilo iz injenice to je veina smatrala
kako je preduvjet slobode republika a ne monarhija (zbog iskustva s
Habsburgovcima)
dogaanja bila sluajna i stihijska
poelo je s vojnicima 53. i 25. puka koji su protestirali na Jelaievom
trgu i vikali ''ivjela Hrvatska republika'' i ''ivjela boljevika
republika''
nejasno je za to su se zalagali i to su htjeli

 poto su demonstranti stigli na trg vladine snage (sokolai i drugi

dragovoljci) poeli su paljbu iz okolnih kua
smrtno stradalo 15 a vie od 20 osoba je ranjeno
iste noi zg garnizon je razoruan a spomenute 2 pukovnije bile su
ukinute
uvedene su i izvanredne mjere ogranieno je vrijeme rada javnih
lokala, zabranjeno je okupljanje i bilokakvo oglaavanje
vojska se bunila takoer u Osijeku i Naicama zbog malih plaa i
nedostatka hrane
ti dogaaji kasnije su razliito tumaeni osobito u doba NDH kada
je taj in bio predstavljen kao poetak hrvatskog bunta protiv
novostvorene drave
potkraj 1918. pobune i demonstracije vojnika i graana bile su este
ne samo u Hr ve i u Njemakoj, Austriji i Maarskoj
socijalistike i boljevike ideje prodirale su meu vojnike na cijelom
podruju Drave SHS

nesuglasice izbile i po pitanju uloge srbijanske vojske

vrh vojske bio je siguran oslonac karaorevievske politike

neki su vojsku koja je okpirala ex A-U doekali kao oslobodilaku dok
je s druge strane ona bila nasilnika i nedisciplinirana
poetkom 1919. vojsci je nareeno da se ne smije sluiti batinama
ali je i dalje bilo samovolje niih zapovjednitava i pojedinaca
vojsku je u uvanju reda i mira zamijenila andamerija koja je znala
ak i ubijati neposlunike (kanjavali ih za to samo suspendiranjem)

na ex podrujima A-U austrougarska je kruna i dalje ostala plateno

sredstvo

od kraja 1919. na sve se novanice uz proviziju od 20% stavljala

markica
1920/1921. poela unifikacija monetarnog sustava a srbijanski je
dinar postao jedino plateno sredstvo
zamjenjivan je u odnosu 4 krune za 1 dinar iako je stvarna vrijednost
valuta tada bila podjednaka

porezi realno poveani 4 puta jer su izraavani u krunama a morali

su biti plaani u dinarima

porezi su odreeni 1920. i morala se platiti godina unatrag

u Sloveniji rasla opozicija Beogradu kada su osjetili potiskivanje

nacionalnih interesa i pokuaje asimilacije

organizacija vlasti u hrvatskim zemljama:

ostala ista kao i u Dravi SHS

Zemaljska vlada za Hrvatsku i Slavoniju na elu s banom
Zemaljska vlada za Dalmaciju

potkraj prosinca 1918. osnovana prva vlada Kraljevine SHS

Aleksandar je proglaen za regenta i odmah je pokazao sklonost da

se ponaa kao diktator

mandat je povjerio prvaku Narodne radikalne stranke Stojanu Protiu

a ne Nikoli Paiu

uglavljeno je da postoji Privremeno narodno predstavnitvo u

vrijeme dravnopravnog provizorija kao svojevrsni parlament

vlada je imala znaajne ovlasti u izvrnoj ali i u zakonodavnoj

proceduri jer je donosila razne uredbe koje nisu ile na raspravu
estoke kritike komunista i nekih graanskih politiara

broj poslanikih mjesta za svaku pokrajinu odreivan je

proporcionalno broju stanovnika

u toj vladi Ante Trumbi postao je ministar vanjskih poslova ali je

neusporedivo moniji od njega bio Svetozar Pribievi, ministar
unutarnjih poslova

Pribievi je dobio priliku provoditi vlastite ideje o stvaranju

unitaristike i centralistike drave ukidao je autonomije opina,
dekretima uvodio opinski red, rasputao politki nepoudna
gradska zastupstva, zabranjivao opozicione publikacije ak i ako nisu
imale izaen politiki karakter

MANIFEST REGENTA ALEKSANDRA poetak 1919.

nagovijestio ustavno-parlamentarnu vladavinu, ope pravo glasa,

slobodne izbore za ustavotvornu skuptinu, rjeavanje agrarnog
pitanja, utvrivanje dravnih granica u podudarnosti s etnikima te
brigu za vojnike i ratne stradalnike

u sljedeim mjesecima vlada je ukinula preostale kmetske,

kolonatske i druge podlonike odnose, eksproprirala velike posjede
te time pokrenula agrarnu reformu

 u tu svrhu 1919. bilo osnovano Ministarstvo za agrarnu reformu

bilo je favoriziranja po nacionalnoj liniji najbolje prolazili srpski
seljaci, tzv. solunai (koji su se potkraj rata borili na Solunskom
frontu)
naelno je zemlja trebala prijei u ruke onog koji ju je obraivao 30
godina ali je i s tim bilo problema

u Kraljevstuv SHS napravljen je znaajan korak naprijed u uvoenju

nekih politikih sloboda u odnosu na stanje u A-U

birako je pravo dano svim punoljetnim mukarcima razlog naglog

jaanja HRSS-a
ipak je u Kraljevstvu stvoren tip vladavine koji se moe nazvati
anciem regime i dalje je ustrojena kao centar koji dominira
periferijom, vlast i vlasnitvo nisu odvojeni, monarh kontrolira
prisvajanje dobara i podjeljuje privilegije, te postoji podjela na
bogatu manjinu i siromanu veinu

centralitam, hegemonizam i velikosrpstvo

Srbi su nametali Hrvatima i drugim regijama i narodima velikosrpski

koncept

broj Hrvata koji je podravao reim oigledno se smanjivao kako se

bliio WWII.

Pai i Pribievi tvrdili su 1923. da je Kraljevina SHS steena krvlju i

da se pod cijenu krvi mora sauvati

Beograd priznao postojanje hrvatskog pitanja tek 1930ih ali je tada

ve bilo prekasno

MEUNARODNI POLOAJ NOVE DRAVE

nakon kraja rata 1918. postavilo se pitanje granica Kraljevstva SHS

Meimurje

od 1860. pripadalo Maarskoj iako je hr stanovnitvo bilo u golemoj

veini
konvencijom izmeu Antante i Maarske 13. 11. 1918. Drava je
odreena kao demarkacijska linija po emu bi Meimurje ostalo u
Maarskoj

 u Meimurju izbile pobune ije uzroke treba traiti u socijalnom i

nacionalnom nezadovoljstvu maarske su vlasti proglasile prijeki
sud streljano ili objeeno 105 Meimuraca
iz Va krenula akcija oslobaanja Meimurja ali je zavrila
neuspjeno
krajem prosinca u Vu se organizirala vojska od jedinica iz raznih
krajeva Hr koja je pod vodstvom pukovnika Slavka Kvaternika na
Badnjak ula u Meimurje

Italija

kao zalog pritiska na Jugoslaviju Italija je i dalje drala dijelove

Dalmacije koje je zaposjela 1918. iako je bilo jasno da mirovnim
sporazumom koji e uslijediti nee nita dobiti
osjetljivo razgraniene po pitanju Istre i Rijeke
talijanska je vojska potkraj prosinca 1918. ula u Drni i Knin te
nstavila prema Sinju i Muu ime je dola u splitsko zalee

Kraljevstvo SHS sporo se afirmiralona meunarodnom planu

njegova delegacija sudjelovala je u radu Versaillske mirovne

konferencije s ogranienim pravima kao delagacija Kraljevina Srbije
predovdio ju Nikola Pai

prvi su Kraljevstvo SHS priznali Norveka, Grka, SAD i vicarska a

tek poetkom lipnja Francuska i Velika Britanija jer su bile u
obvezama prema Italiji

Italija traila da se Kraljevstvo SHS ne prizna

Kraljevstvo SHS dobilo je kolektivno priznanje 28.6. 1919. kada je

potpisan Versajski ugovor s Njemakom

u Versaillesu nije rjeeno razgranienje Kraljevine i Italije

veliko je nezadovoljstvo Talijana izazvala namjera Woodrowa Wilsona

da prisili Italiju na odricanje od njenih aspiracija

u jesen 1919. Gabrielle D'Annunzio (pjesnik) uao je sa svojim

paravojnim legionarim u Rijeku imao je podruku dijela rijekog
graanstva ali je ubrzo poeo provoditi teror

1920. iskcali se i na Krku gdje ih je od poetnih 30ak do kraja godine

bilo 1000

 D'Annunzio namjeravao politikom svrenog ina prikljuiti Rijeku

Italiji no tome se suprotstavila vlada u Rimu bojei se za svoj
meunarodni ugled

zategnuti odnosi Italije i Kraljevstva SHS poeli pregovori uz

sudjelovanje predstavnika SAD-a, Velike Britanije i Francuske, s
jugoslavenske strane glavni je pregovara bio ministar vanjskih
poslova Ante Trumbi

pregovori bili popraeni nemirima du istonojadranske obale

konaan krug pregovora odran je u Rapallu kraj Genove

RAPALLSKI UGOVOR studeni 1920.

ugovor o razgranienju
zbog pritiska velikih sila i talijanske nepopustljivosti i odlunosti da
silom uspostavi granice predviene Londonskim ugovorom
ugovorene su odredbe ispale krajnje nepodovljne za Kraljevstvo SHS
Italiji pripojeni : Istra, Zadar, Cres, Loinj, Lastovo, Palagrua
stvorena Slobodna drava Rijeka (100 km2)
sporazum je predviao zajedniko djelovanje protiv pokuaja
restauracije Habsburgovaca
povlaenje Italije iz okupiranih podruja oduilo se sve do 1923.1924.
Rapallskim ugovorom omogueno talijanskoj nacionalnoj manjini
pravo optiranja za talijansko dravljanstvo, uporaba talijanskog
jezika i sloboda vjere, istodobno hrvatskoj i slovenskoj manjini u Italiji
nisu dana nikakva zakonska jamstva koja bi omoguila njihovu
nacionalnu opstojnost
unato tome pripadnici talijanske manjine iseljavaju se iz podruja
koja nisu po Rapallskom ugovoru pripala Italiji
1921. ugovor je ozakonjen bez parlamentarne rasprave i potvren
kraljevom odlukom

Trumbi nalazio u ugovoru dobre strane sauvana Dalmacija

obeana u Londonu 1915., Istrani mu zamjerali da je prodao Istru i
Rijeku u zamijenu za Dalmaciju povukao se Vjekoslav Spini iz
politikog ivota

nakon zakljuenja sporazuma u Rapallu Trumbi je podnio ostavku na

mjesto ministra Aleksandar ga je odlikovao visokim ordenom ali ga
je Trumbi odbio primiti

1920. D'Annunzio se morao povui sa svojim pristaama

Slobodna drava Rijeka nikada nije realizirana vlast je u gradu

preuzela Autonomaka stranka Ricarda Zanelle

u oujku 1922. izvren je faistiki pu pa je Zanella morao pobjei

na jugoslavenski teritorij

RIMSKI SPORAZUM iz 1924.

verificirano stanje na terenu 2 drave sporazumjele se da Rijeka

pripadne Italiji
sporazum ukljuivao Ugovor o prijateljstvu i srdanoj suradnji

1920. mirovni sporazum u Trianonu Jugoslavija i Maarska

postignut teritorijalni kompromis

SHS bezuspjeno pokuavala dobiti ''bajski trokut'' te dio Baranje s
Mohaem
razgranienje dogovoreno na temelju demarkacijske linije

Kraljevstvo SHS u vanjskoj se politici oslanjalo na Francusku i Veliku

Britaniju

1921. Francuska je uspjela povezati ehoslovaku, Rumunjsku i

Kraljevstvo SHS u obrambeni savez Mala Antanta koji je trebao
tititi poredak osnovan u Versaillesu

savez je predstavljao i 'sanitarni kordon' prepreku jaanja

novostvorenog SSSR-a i obranu protiv Maarske

percepcija Hrvata kao germanofilnog i stoga potencijalno nelojalnog

elementa u francuskoj diplomaciji

1927. ugovor Francuske i Jugoslavije o ''vjenom prijateljstvu''

IZBORI 1920.; NOVA POLITIA SLIKA

stranke koje su prije WWI: obiljeavale politiki ivot sada su u novom,

jugoslavenskom ambijentu gotovo u potpunosti nestale

1920. Zakon o izborima za Ustavotvornu skuptinu

izborno pravo proireno ukidanjem izbornog cenzusa ali je uskraeno

enama, oficirima, podoficirima i vojnicima

 nisu mogle glasati ni osobe koje su imale zaviajnost u drugim

dijelovima nekadanje Monarhije Maari, Nijemci, Rumunji, idovi
kao i oni koji su optirali za talijansko dravljanstvo
zbog velikog broja nepismenih bilo je odreeno glasanje kuglicom

na izborima u studenom 1920. sudjelovale su 22 stranke

Demokratska stranka dobila je najvei broj glasova, zatim Narodna

radikalna stranka pa Komunistika partija Jugoslavije i HRSS

u Hrvatskoj su znaajne bile:

Hrvatska teaka stranka (vodstvo Jurja uteja i Barie Smoljana)

Hrvatska zajednica (umerenjaka, graanski orjentirana)
Hrvatska stranka prava

HRSS najjaa stranka u Hrvatskoj, trea u zemlji, etvrta po broju

mandata

1920. istakli kandidacijske liste samo na podruju Hrvatske i

Slavonije
na parlamentarnim izborima 1923. HRSS e biti jo uspjeniji
tijekom 1920ih (za razliku od 1930ih kada postaje svehrvatska
stranka i interesi seljatva bivaju potisnuti u drugi plan) ostat e
predstavnici seljakog sloja

Hrvatski blok HFSS sa HSP-om, u opoziciji HSS-u

Stjepan Radi

za vrijeme rata postao karizmatini voa za kojim je krenula veina

hrvatskoga naroda
bio je vrlo vjeta politiar, katkad demagog, ali i vrlo obrazovan
politolog
u programatskim spisima isticao je vrijednost seoskog naina ivota
koji je uzdignut na razinu kulturno-povijesnog naslijea s
jedinstvenim etikim vrijednostima
u razne dokumente unio i niz liberalnih stavova koji su buduu Hr
vidjeli kao demokratsku zajednicu ''doma i naroda'' utemeljenu na
socijalnoj pravdi, narodnom prosvijeivanju i vladavini prava,
predviao je i strogu kontrolu izvrne i zakonodavne vlasti putem
referenduma i plebiscita

 jedan od Radievih velikih protivnika bila je i Katolika Crkva u

crkvenoj je hijerarhiji vidio ozbiljnog suparnika suzbijao pretnzije
HPS-a (pukai, klerikalci)
Radieva djelatnost i dominantna pozicija HSS-a blokirali su istinsko
viestranaje u Hrvatskoj
Radi je bio protivnik komunizma
nastojao je buntovni raspoloenje irih slojeva usmjeriti da rjeenje
svojih problema trai u demokratskim reformama koji e u Hr poloaj
obinih ljudi uiniti slinim onom u SAD-u (bili upoznati s njime jer
su hr seljaci u Americi imali mnogo rodbine iseljenika)
od tuda Radiu njegov strastveni republikanizam
Radieve metode obrauna sa politikim protivnicima bile su
katkada grube i neprimjerene
1925. postao ministar prosvjete
javno napadao beogradsku vladu 1923. (2 g. nakon toga uao u nju
a da se ona nije znaajnije promijenila)
mnogo je putovao i obiao mnoga sela i gradove u Hr i BiH
zagovarao mirotvorstvo boriti se valja samo ustavnim sredstvima a
ako toga nema onda samo pisanom i ivom rjeju
za ivota i nakon smrti iznosile se vrlo razliite ocjene o njegovoj
ideologiji i politikoj praksi
njegova je zasluga ta to je hr seljatvo postalo politiki subjekt

Hrvatska puka stranka

osnovana 1920. godine

nastala je iz jedinstvenog Hrvatskog katolikog pokreta
djelovala je preteno u BiH ali i u Hrvatskoj
zastupala konzervativne stavove i nastojala suzbiti utjecaj
graanskih liberalnih stranaka ali i komunistikih ideja
zalagali se za autonomiju pokrajina sastavljenih po konfesionalnom
kriteriju
bili su protiv centralizma ali i federalizma
federalizmu se protivili jer su smatrali da se granice nastanjenosti
Hrvata i Srba ne moug odrediti

 zalagali se za narodno jedinstvo i isticali da su tri imena, S,H,S tri

grane na zajednikom stablu jugoslavenstva
na izborima 1920. znaajniju su podrku imali tek u istonoj Slavoniji
i sjevernoj Bakoj a jo vie u srednjoj Bosni i Hercegovini, najvie
glasova dobili u sinjskom i imotskom kotaru
na izborima 1920. u Dalmaciji bili najjaa stranka
inspirirani Strossmayerovom idejom crkvenog jedinstva, tijekom
WWI. podravale tezu o narodnom jedinstvu Hrvata, Slovenaca i
Srba, bile su pomirljive prema liberlanim strujama te su pristajale uz
irili-metodsku ideju (pribliavanje pravoslavcima Srbima)

Hrvatska zajednica

osnovana 1919. godine

zagovarali unitarizam, narodno i dravno jedinstvo
prilagodili unitarizam nezadovoljstvu koje je izviralo iz nametanja
centralizma pa su stoga zahtjevali da se utvrdi ravnopravnost svih
triju plemena i triju imena
smatrali da se radi o jednom troimenom narodu kojemu treba
omoguiti jedan vid decentralizacije drave
''federalizam zaogrnuli unitaristikim platem''
u narednim godinama odmakli se od poetnog unitarizma
nikada nisu uspjeli stei podrku seljatva, bili su stranka hrvatske
graanske inteligencije
stranku vodio Matko Laginja protivnici ga podrugljivo nazivali
''karnevalskim starcem'' a stranku ''cilindrakom''
na izborima 1920. nastupili zajedno sa Hrvatskom teakom
strankom Narodni klub koji je dobio zamjetniju podrku tek na
dubrovakom podruju
1923. prestali biti relevantnim faktorom na hrvatskoj politikoj sceni

Hrvatska teaka stranka

1920. dobili znaajnu podrku u zapadnoj Hercegovini i Posavini

Hrvatska stranka prava

sudjelovali na izborima 1920. i ostali marginalnom strankom

 nakon 1929. prestali djelovati u Hrvatskoj preselivi se u inozemstvo

i formiravi se u ustaki pokret

republikanske stranke:

Komunistika partija Jugoslavije

HRSS
Republikanska stranka

Socijalistika radnika partija Jugoslavije komunista (SRPJ-k)

smatrali da je potrebna radikalna socijalna promjena

na itavom jugoslavenskom podruju ujedinjenjem socijalistikih i
socijaldemokratskih stranaka nastala 1919. SRPJ komunista (SRPJ-k)
u slejdeim mjesecima iskristalizirala su se 2 razliita ideolokopolitika pristupa:
zastupnici komunistike/lenjinistike struje smatrali su da su sazreli
uvjeti za proletersku revoluciju
centrumai drali da u zemlji ne postoje uvjeti za takav prevrat i da
e tek postupna evolucija dovesti do prilike za revoluciju
Drugi kongres (lipanj 1920.) prihvaen komunistiko-lenjinistiki
prijedlog partijskog programa i statuta

odlueno preimenovati stranku Komunistika partija Jugoslavije

lanica Komunistike internacionale

bore se za ruenje buroaskog poretka i uspostavljanja diktature
proletarijata stvaranjem sovjetske republike Jugoslavije koja e
stupiti u sovjetsku federaciju balkansko-podunavskih republika
revolucionarna partija tajna organizacija sa zavjerenikim
namjerama da donese klasnu svijest radnikoj klasi
princip demokratkog centralizma kad ase jednom donese odluka
ona se mora striktno potivati

komunisti imali vrlo aktivnu omladinu Savez komunistike omladine

Jugoslavije SKOJ (skojevci)

osnovan u listopadu 1919. u Zagrebu

na izborima 1920. komunisti su istakli program koje je, ne

otklanjajui posve put polaganih reformi i parlamentarizam
zagovarao klasnu borbu i socijalistiku revoluciju

na tim izborima osvojili 3. mjesto po broju mandata u Ustavotvornoj

skuptini
u Hrvatskoj i Slavoniji postigli jedan od najslabijih rezultata

Starinarski blok

izali na lokalne zagrebake izbore 1927. godine te su se zalagali da

siromani graani budu zatieni najmoprimci kao i da se grade mali
stanovi

Jugoslavenska demokratska stranka

osnovana poetkom 1919. godine

jezgra joj je bila iz predratne srpske politike scene
okupljala raznorodne grupe samostalnih radikala, naprednjaka i
liberala
iz Hrvatske joj priao dio Hrvatsko-srpske koalicije na elu sa
Svetozarom Pribieviem
pristupile i znaajne linosti poput Ante Pavelia zubara, Grge
Tukana, Veeslava Vildera...
na izborima 1920. najveu su podrku imali u Lici, Slavoniji i Baniji
imali dosljednu unitaristiko-centralistiku koncepciju (i zbog
mjeovitog nacionalnog sastava i birakog tijela na koje su raunali)
smatrali sebe jugoslavenskom strankom (dok su radikali smatrali
sebe srpskom strankom)
razmimoilaenja unutar stranke bila esta
najtei je potres bilo odvajanje Pribievia i njegove strnanke 1924.
godine
demokrati su tijekom meuraa postajali sve vie srpska, a sve
manje jugoslavenska stranka

Radikali

najjaa stranka u Srbiji

nisu bili jedinstveni izmeu Nikole Paia i Stojana Protia dolo je
u Ustavotvornoj skuptini do ozbiljnog razmimoilaenja

 Nezavisni radikali
Proti se nije slagao sa Paievom centralistikom koncepcijom
1921. Pritu istupio iz vlade i osnovao novu stranku
bez obzira na razlike, jugoslavenstvo se kod radikala ispreplitalo sa
srpstvom
radikali najvei izborni uspjeh postigli u Baranji i neto manji na
Kordunu
u Hrvatskoj je meu radikalima bio znaajan Milovan Grba

u itavoim meuratnom razdoblju lanstvo u Demokratskoj ili

Radikalnoj stranci bila je dobra preporuka ako ne i preduvjet za
dobivanje posla u dravnoj slubi

glasanja su na dravnim izborima bila javna

Slovenija postojao konsenzus u otporu talijanskim i austrijskim

presizanjima

Slovenska ljudska stranka najjaa

nakon poetne republikanske faze pronali kompromis s vladdajuim

krugovima u Beogradu
njihov oportunizam najjasnije se vidi u njihovom neglasanju za
Vidovdanski ustav iz straha da ne izgube podrku izborne baze u
Sloveniji ali to im nije smetalo da kasnije sudjeluju u vladama koje su
se suprotstavljale ustavnoj reviziji
kljuna osoba SLS-a bilo je Anton Koroec

Slovenski liberali

predvodili ih Albert Kramer i Gergor erjav

pristajali uz centralistiko-unitaristiku opciju
u ranim 1920ima bili bliski Svetozaru Pribieviu
od 1929. podravali estosijeanjski reim

slovenske stranke, pogotovo u kriznim situacijama prestavljale

element koji je donosio prevagu vladajuim beogradskim krugovima
u odnosu na anticentralistike snage, posebno hrvatske

Jugoslavenska muslimanska organizacija

pod vodstvom Mehmeda Spahe

 izraavali interese bosanskohercegovakih Muslimana Bonjaka

koji u to doba nisu bili nacionalan ve vjerska skupina (bili i Hrvati i
Srbi)
pristajali uz svakakve komproimise ako bi to znailo ostvarenje
njihovih interesa
jedan od glavnih interesa bilo je formiranje autonomne BiH ali se od
toga elastino odustajalo

Demijet

djelovao na teritoriju Makedonije, Kosova i Sandaka

okupljali pristae na vjerskoj osnovi ponajprije Albance i Turke
stranka je bila konzervativna
do 1925. podavali reimske stranke dobijajui zauzvrat male
ustupke

Savez zemljoradnika

predvoen Mihajlom Abramoviem a kasnije Jovanom Jovanoviem

zalagali se za centralistiku i unitaristiku dravu
traili rjeavanje agrarnog pitanja
protivili se irenju komunistikog utjecaja
glasaka baza bili uglavnom seljaci iz Srbije i BiH, puno glasova
dobili i u Dalmaciji
do 1923. njihovo je birako tijelo gotovo u cijelosti preuzeo HRSS

Jugoslavenska republikanska stranka

vodstvo Jae Prodanovia

bez utjecaja u politikom ivotu ali dosljedni republikanskoj ideji
isticali da je temeljni dravni problem postojanje Monarhije
Crna Gora
javnost se dijelila na pristae jedinstvene drave sa Srbijom te je
smatrala Crnogorce dijelom srpskog nacionalnog korpusa (bjelai)
s druge strane bili zastupnici zasebne crnogorske ideje koji su se
okupili u stranci crnogorskih federalista

 i meu njima bilo razlika neki su se izjanjavali za autonomnu Crnu

Goru u sklopu Kraljevstva SHS a drugi za obnovu pune crnogorske
dravnosti (predvodio ih Sekula Drljevi) suraivali su sa hrvatskom
opozicijom u okviru Seljako-demokratske koalicije

USTAVOTVORNA SKUPTINA I VIDOVDANSKI USTAV

vladajui beogradski krugovi donijeli privremeni Poslovnik Ustavotvorne

skuptine prema kojem su poslanici bili obavezni odmah po izborupoloiti
zakletvu kralju

HRSS se odluio za bojkot rada Skuptine time su ostali pristae

republike (komunisti i republikanci) bili znatno oslabljeni

tim bojkotom HRSS je samo olakao pobjedu centralistikounitaristikih snaga

ambicija vladajue radikalno-demokratske koalicije da nametne

svoje gledite po pitanjima dravnog ustrojstva i politikog ivota
zemlje

upozorenja Mate Drinkovia da je centralizam bio poguban i za

Rusiju, Austriju....

beogradske vlasti vodilem politku svrenog ina

28. lipanj 1921. Vidovdan

izglasan je ustav podrkom demokrata i radikala te zastupnika

Zemljoradnike stranke te Jugoslavenske muslimanske organizacije,
Demijeta i Kmetijske stranke

u pridobijanju tih glasova upotrebljavala su se sva mogua sredstva

od pritisaka, podmiivanja, kupovanja glasova

i tim je glasovima ustav izglasan obinom (natpolovinom veinom)

suprotno odredbama Krfske deklaracije i suprotno odredbama
Narodnog vijea SHS koje su za takvu odluku zahtijevale kvalificiranu
veinu

Ustav je ozakonio monarhijski oblik vladavine i ogranini

parlamentarizam te promaknuo naela unitarizma i dravnog
centralizma

naziv drave Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, a ne Kraljevina

Jugoslavija (realizirano 1929.g.)

samo je formalno zajamena trodioba vlasti

ustavna su rjeenja davala vladaru prednost pred Narodnom

skuptinom

zakonodavnu vlast vrili kralj i Narodna skuptina zajedniki

kralj

sazivao Skuptinu a imao je i pravo da je raspusti

potvivao i proglaavao zakone
vrhovni zapovjednik vojske
zastupao dravu u odnosima s inozemstvom

graani imali pravo da biraju i budu birani, pravo na udruivanje,

zbor i dogovaranje, slobodu tiska

zakon o birakom pravu ena nije doneen tijekom itavog ivota

Kraljevine pa su ene prvi puta glasale tek 1945. godine

ustav sadravao i mnoge odredbe socijalno-ekonomskog karaktera

drava se ustavnim odredbama obvezala da e poboljati higijenske

uvjete, uvati narodno zdravlje, tititi poloaj majke i djeteta,
pomagati zadrugarstvo, birnuti o invalidim, ratnoj siroadi i
siromanima
lihvarenje je bilo zabranjeno
besplatna lijenika pomo i lijekovi
jamilo se privatno vlasnitvo

ustavna rjeenja i stvarnost bili u dubokom raskoraku

ukinute su povijesne pokrajine a zemlja je raspodijeljena na 33

oblasti

Hrvatska je bila podijeljenja na Zagrebaku, Karlovaku, Splitsku,

Dubrovaku, Osjeku i Vukovarsku oblast

Baranja je bila ukljuena u Novosadsku oblast, Meimurje u

Mariborsku,

nikada od 16. st. nije vlast sa sjeditem u Zagrebu imala tako

ingerencija nad tako malim prostorom

ovakvim se odlukama nastojao uspostaviti centralizam po kojem bi

se sve vanije odluke donosile u Beogradu

ustavnim je odredbama ukinut i Hrvatski sabor po prvi puta nakon

vie stotina godina

Aleksandar esto ruio vlade

IZGRADNJA DRAVE, STVARANJE REPRESIVNOG REIMA

kralj lukavo koristio svoju mo te je naizmjenino primjenjivao metode

prinude i psiholokog poputanja

hrvatsku je opoziciju plaio vjetom propagandom o ''amputaciji''

Hrvatske da bi jedan dio Hrvatske pustio da se osamostali ali bi
unutar granica ostataka drave ostao velik dio hrvatskog
nacionalnog korpusa sklapanjem saveznitva sa slovenskim i
muslimanskim strankama

odravao veze i s hrvatskim disidentima

plaio je hrvatsku javnost povratkom Habsburgovaca

po potrebi je pootravao i policijsku represiju a u te svrhe

upotrebljavao i vojsku ija je funkcija uglavnom bila obrana
unutranjeg poretka

najvii poloaji u vojsci (i dravi) bili su rezervirani za Srbe i

Crnogorce
nesrbi u vladi i drugim najviim upravnim institucijama uglavnom su
sluili kako bi se stekao jugoslavenski karakter vlasti
u samo jednoj vladi u 40 godina (1928.) premijer nije bio Srbin
Anton Koroec
statistika i katastri u loem stanju
iako je u Kraljevstvu SHS postojao relativno slobodan parlamentarni
ivot bile su oite tendencije da se nepoudni programi i ideologije
potiru nedemokratskim sredstvima
tako je vlada 1920. godine ponitila mandate komunistima jer nisu
htjeli poloiti zakletvu kralju
1920. generalni trajk eljezniara odgovor na smanjenje steenih
prava promet posve paraliziran vlada je sve eljezniare pozvala
na vojnu vjebu i uvela prijeke sudove trajk bio slomljen

 1919. Hrvatsku zahvatio prvi veliki val trajkova iji su ciljevi bili
sklapanje kolektivnih ugovora, priznavanje radnikih povjerenika i
osmosatno radno vrijeme drava je uvidjela probleme pa je tih
godina poela uvoditi elemente suvremenog socijalnog osiguranja, u
dvadesetima se zaposlenima proiruje zdravstveno osiguranje
Obznana 1920. godine
odredbe o mogunosti proganjanja zbog politikih ideja i
politikog djelovanja
zabranjenja komunistika i druga rastrojna propaganda
navodi se da sloboda javne rijei i pisanja ostaje netaknuta ako se
u njima ne vrijea Drava i ne izaziva javna demoralizacija
oko 10 000 graana u svim dijelovima Jugoslavije bilo je hapeno
s repertoara HNK skinuta je Krleina drama Galicija zbog pieva
revolucionarno-ljeviarskog stava i antimilitarizma
''bijeli teror'' gruba reimska politika nakon donoenja Ustava i
Obznane (ime prema bjelogardejskom teroru u Francuskoj u 19. st. i
sovjetskoj Rusiji)
Alija Alijagi, lan teroristiko-komunistike organizacije Crvena
pravda, bez znanja partijskog vodstva ubio je ministra unutranjih
poslova Milorada Drakovia tvorca Obznane
nekoliko dana kasnije Spasoje Steji u pokuaju atentata nije uspio
ubiti regenta Aleksandra
u odgovoru na ubojstvo Drakovia drava je pokazala svoje
represivno, batinako lice
vlastima je ubojstvo ministra Drakovia dobro dolo jer je to bio
povod izglasavanju Zakona o zatiti javne bezbednosti i poretka u
dravi Zakon o zatiti drave

represija je pojaana

komunistikim su poslanicima oduzeti mandati

KPJ je stavljen izvan zakona

za razliku od Obznane koja je predviala 20ak dana zatvora,

Zakonom o zatiti drave odreene su drakonske kazne

represivne mjere protiv komunista ubrzo su se pokazale uspjenima

(na dui rok izazvale samo jo ei otpor) legalne organizacije KPJ
ubrzo rastrojene

vjerni boljevikoj ideji preli su u ilegalu

rasprave o taktici u novoj situaciji i trebali posve prekinuti rad u

zemlji i djelovati samo u inozemstvu te, kasnije nazvane ''frakcijske
borbe'' dodatno su oslabile organizaiciju

prelazak u ilegalu samo je ubrzao proces pretvaranja komunistike

partije u partiju totalitarnog tipa

utjecaj Partije u tim godinama meu irim slojevima slabio

Radi proganjan i suen prvi put od rujna 1919. do veljae 1920.

pravai bili posebno na meti represivnih organa

kulminacija progona 1921. kada je 14 pravaa, ukljuujui profesora

Milana ufflaya osueno za urotu protiv drave, separatistiku akciju
i vojnu pijunau

NACIONALNI I VJERSKI PANOPTIKUM

Orjuna Organizacija jugoslavenskih nacionalista
Srnao Srpska nacionalna omladina
Hrnao Hrvatska nacionalna omladina
tijekom 1920ih pojavila su se i etnika udruenja teili
akcionom jedinstvu s Orjunom
takve su organizacije bile nositelji solunatva isticanja zasluga i
napora Srbije te glorificiranje njenih boraca u WWI.
1920. sokolska organizacija preimenovala se u Jugoslavenski
sokolski savez stjegonoe integralnog jugoslavenstva i odluni
protivnici komunizma, u Hrvatskoj i Sloveniji nastupali i protiv
klerikalizma
Orjuna osnovana 1921. u Splitu kao lokalna omladinska
organizacija isprva pod imenom Jugoslavenska napredna
nacionalna omladina (vrijeme nakon Obznane)
Orjuna
osnovni cilj Orjune bila je borba protiv komunizma i separatizma
orjunaka ideologija i praksa posve su otvoreno koketirali s
faizmom kao ideologijom i praksom

 imali karakteristina obiljeja crne odore, znake, specifian

nain pozdravljanja
naglaavali rasnost jugoslavenskog ovjeka i njegove kulture
kljune rijei njihova programa bile mukost, snaga, rtva,
dunost, rat, volja za mo, pobjeda
nisu skrivali prezir prema drugima i drukijima
gajili su kult jugolsavenske nacije
opravdavali vrstu i autorativnu dravu nasuprot postulatima
demokracije i parlamentarizma
Orjuna i srodne organizacije u teoriji bile samostalne ali su one u
biti bile pomona, poluvojna snaga reima i njegova represivnog
aparata za obraun s politikin protivnicima velikosrpstva,
odnosno jugoslavenskog integralizma
u Orjuni je bio poprilian broj Hrvata, ak i u samom vodstvu
glasilo Pobeda
simpatije za Orjunu bile naglaene u krajevima koji su se osjeali
neporedno ugroeni od talijanskog imperijalizma
Punat na Krku postao jaka utvrda integralnog jugoslavenstva
preimenovan u Aleksandrovo (odogovr na ubojstva i represiju
D'Annunzijevih ardita)
etnici

u doba srpskih ustanka i ratova za osloboenje od Osmanlija u 19. i

poetkom 20.stoljea imenom etnici nazivali su se elitni gerilski
odredi

u monarhistikoj Jugoslaviji etnitvo je preraslo u radikalni

srpskonacionalistiki pokret

prva etnika organizacija Udruenje etnika za slobodu i ast

otadbine osnovali su veterani u Beogradu 1921. godine

prema statutu cilj im je bila borba protiv svih neprijatelja postojeeg

dravnog i politikog sistema

1920ih predvodio ih Punia Rai

etnicima su se nazivale i neke elitne vojne jedinice u okviru

kraljevske jugoslavenske vojske

organizirali su se i na hrvatskim prostorima u krajevima naseljenima

srpskim stanovnitvom

smatrali su sebe glavnim osloncem monarhistikog pokreta i srpske

dominacije u Jugoslaviji te budnim straarima nad nepouzdanim
Hrvatima

neki etnici podupirali velikosrpstvo dok drugi integralno

jugoslavenstvo (meu tim drugima bio i odreen broj Hrvata i drugih
nesrpskih naroda)
podvojenost hrvatske politike i intelektualne elite o temeljnim
pitanjima dravne ideologije i provedbene prakse tijekom 1920ih
HANAO Hrvatska nacionalna omladina odgovor na dravni
teror i teror Orjune

radikalni hrvatski nacionalizam

deviza ''sila se samo silom suzbija''

od osnovanja koristili teroristika sredstva protiv nositelja vlasti,

pristalica integralnog jugoslavenstva te lanova Orjune i SRNAO-a
ve 1922. poinju fiziki i oruani sukobi u hrvatskim gradovima
koji poprimaju oblike graanskog rata
u ljeto 1923. u sukobu HANAOa i Orjune poginuo je na
Jelaievom trgu pripadnih HANAOa Rudolf Roi njegovu je
smrt iskoristila vlada da uvede policijski sat poslije 21 h svi su
lokali bili zatvoreni i u Zagreb su stigli pojaani odredi
andamerije koji su patrolirali gradom
u veini sukoba HANAO izvlaio deblji kraj jer su Orjunai bili bolje
naoruani i imali bolju financijsku podrku dravnih struktura
posebno kad je Pribievieva Demokratska stranka bila na vlasti
usprkos sukobima Orjuna i HANAO imali neke slin poglede
nesnoljivost prema Zapadu, posebno Italiji i Velikoj Britaniji koje
je HANAo optuivao da gui novonastale slavenske drave
HANAO se poeo osipati i gubiti lanstvo nakon to je izgubio
podrku HRSSa - II. pol. 1924.
Makedonija
smatrani integralnim dijelom srpskog nacionalnog korpusa
makedonsko se ime sustavno zatiralo pa je Makedonija i u
javnosti nazivana ''Junom Srbijom''
u kolama se poduavalo na srpskom jeziku
Maari u Vojvodini i Slavoniji

 zakinuti u agrarnoj reformi 1920ih

u institucijama dravne vlasti bili su diskriminirani po nacionalnoj
osnovi, dijelom to su loe poznavali hrvatski/srpski a drugim jer
su slovili kao nepouzdani
stav prema Maarima umnogome su odreivale neugaene strasti
iz WWI. i iredentistika propaganda iz Maarske koja je traila
povrat izgubljenih junih upanija (Vojvodine, Baranje i
Meimurja)
albanska manjina
u najgorem poloaju nisu postojale albanske kole, albanski jezik
nije doputen u javnoj komunikaciji a albanski nacionalni amblemi
su zabranjeni nisu ih titili meunarodni ugovori
Albanci bili zapostavljeni prilikom podjele zemlje za agrarne
reforme
prema ''iptarima'' vojska i dravna admisnistracija gajili su
duboko nepovjerenje
nemogunost da promijene svoje stanje proizlazila je iz
nerazvijenosti, konzervativnosti i patrijahalnosti albanskog
drutva
njemaka manjina
u najpovoljnijem poloaju
veinom bili nastanjeni u Vojvodini, Slavoniji i u hrvatskom dijelu
Srijema te Sloveniji
ekonomski su i nakon agrarne reforme ostali jaki
bili su zatieni meunarodnim ugovorima
nepolitika organizacija vapsko-njemaki kulturni savez
osnovana je 1920. godine u Novom Sadu i time je poela
sustavnija kulturna i drutvena emancipacija njemake manjine u
Jugoslaviji
Rusi
nakon Oktobarske revolucije u Jugoslaviju emigiralo oko 60 000
Rusa
ruska zajednica imala jedan od najsnanijih antikomunistikih
centara
kralj Aleksandar ih je osobito podravao

 Slovenci

prema Zagrebu gravitirao i cijelu slovenski jugoistok jer je Zagreb

bio blii od Ljubljane

jedino u Zagrebu bili snanije koncentrirani

Romi
na drutvenoj margini, izolirani na gospodarskom, kulturnom i
politikom planu na kojem su takoer bili pasivni
njih 3% ivjelo je u gradovima, ostali u selima jer su dravne
vlasti posebim mjerama (protiv skitnje, prosjaenja...)
onemoguavale pristunost veeg broja Roma u gradovima
muslimani
znaajan broj muslimana, uglavnom Bonjaka iz BiH doselio je u
Hrvatsku nakon 1878. godine
islam je priznat u Banskoj Hrvatskoj tek 1916. godine
doseljenici se predstavljaju kao Hrvati muslimanske vjere
islamska batina bila igosana kao anomalija tuinske (osmanske)
vlasti nespojiva s jugoslavenskim rasnim osobinama

idovi
zagrebaki bili kao zajednica najbrojniji i najjai
najednom prekinute veze koje su ostvarivali s mnogo veim
idovskim organizacijama u Austriji, Maarskoj, ekoj
meurae je bilo za hrvatsku i jugoslavensku idovsku zajednicu
bilo zlatno doba posljedica privrednog razvoja
imali udjela u znaajnom ekonomskom napretku koji se u Hr
dogodio 1918.
brzo po osnutku Kraljevine SHS vidjelo se da vlast nema isti odnos
prema pojedinim skupinama unutar idovske zajednice lojalnost
srpskih idova nije se smatrala upitnom, bosanski (posebno
sarajevski) Sefardi smatrali su se vrsto ukorijenjenim, domaim
elementom
to nije vailo za akenatske idove koji su bili roeni izvan
novostvorene Jugoslavije (Austirja, Maarska..)

 srpski idovi govorili su srpskim jezikom (ladino uglavnom bio

zaboravljen)
Akenazima materinji jezik bio njamki ili maarski
Akenaze smatrali vie strancima (a bolje se asimilirali) od
Sefarda u Bosni
Starokatolika crkva (Pribievieva crkva)
1923. u Hrvatskoj osnovali bivi katoliki sveenici iz ''utog
pokreta'' (naziv po knjiici sa utim koricama u kojoj su objavili svoje
zahtjeve)
njih skoro 100 iz Zagrebake nadbiskupije
pokuali izboriti reformu Crkve ukidanje celibata, misa na
narodnom jeziku...
reformni je pokret imao podrku Demokratske stranke a namjera je
bila da se iskljui Sveta stolica iz unutranjih poslova Kraljevine SHS

RADI I HPSS/HRSS/HSS
OD OPOZICIONARSTVA DO SUDJELOVANJA U VLADI I
STVARANJA SDK
Radi i HPSS bili su u opoziciji reimu praktiki od samog osnutka
drave

1920. su se, da bi naglasili republikanstvo, preimenovali u HRSS

1920. osvojili 50 mandata u Ustavotvornoj skuptini 4. stranka
daleko najjaa hrvatska stranka
pri donoenju Vidovdanskog ustava njeni su zastupnici odbili
poloiti zakletvu kralju i sudjelovati u radu Ustavotvorne skuptine
uputili su kralju Adresu tvrdei da ne postoje uvjetiza slobodno
odluivanje o dravnom ustrojstvu
lipanj 1921. usvojili Ustav Neutralne seljake republike Hrvatske
predviao konfederaciju sa Srbijom, Slovenijom i BiH ali se nije
otklanjala mogunost pregovora o monarhijskom ureenju

 proklamiralo se da bi ta drava bila mirotvorna, neutralna i da u

njoj nebi stajae vojske
socijalne reforme bile bi osobito vane
navjetalo se ukidanje privatnih, crkvenih i dravnih veleposjeda
ni jedan posjed ne bi mogao biti vei od najveeg seljakog
posjeda u istoj upaniji
i sami autori znali da nema mogunosti da se Ustav provede u
cijelosti ve ga koristili kao sredstvo pritiska na beogradske
procentralistike krugove
pred sam in donoenja Vidovdanskog ustava hrvatske
parlamentarne stranke osnovale su Hrvatski blok
ini ga HRSS, HZ te HSP
cilj koalicije bio je opiranje unitaristiko-centralistikoj politici i
osporavanje prava Ustavotvornoj skuptini da donosi ustav i za
Hrvatsku
lanice bloka razilazile se po pitanju kojim metodama valja postii
hrvatske nacionalne ciljeve
prvi sukob dogodio se 1922. a posljedica je bila izbacivanje HSP-a
naposljetku se ispostavilo da je HRSS trebao savez s drugim
strankama samo kao jedan u nizu poteza koji je vodio velikom
izbornom uspjehu 1923. godine pa je Koalicija rasputena i prije
izbora
bojkotom rada Ustavotvorne skuptine samo su olakali posao
radikalima u njihovu odranju na vlasti
pod vodstvom HRSS-a stvoreno Hrvatsko narodno zastupstvo
1922. uputili memorandum meunarodnoj konferenciji u Genovi u
kojem su odbacili nain stvaranja Kraljevine SHS
negiraju se i financijske i bilokakve druge obaveze nametnute
Hrvatima
tekst zavrava zahtjevom za stvaranjem hrvatske drave u okviru
zajednikih granica meunarodne zajednice Srba, Hrvata i
Slovenaca
takvi manifestativni potezi imali podrku u iroj hrvatskoj javnosti
rujan 1922. kongres javnih radnika u Zagrebu
sudjelovalo 2-3 000 osoba, najvie lanova Demokratske stranke

 dogaaj se pretvorio u anticentralistiku manifestaciju na kojoj se

raspravljalo o moguoj reviziji Vidovdanskog ustava Pribievi
bio vrlo nezadovoljan
izbori 1923. za Narodnu skuptinu
HRSS zauzima drugo mjesto u dravi
postali relevantna politika snaga i u krajevima gdje do tada nisu
bili znaajan imbenik
Federalistiki blok
uslijed toga poinju pregovori HRSSa sa najjaom strankom
bosansko-hercegovakih muslimana Jugoslavenskom
muslimanskom organizacijom, i najjaom strankom Slovenaca
Slovenskom ljudskom strankom o zajednikom istupu protiv
centralizma za reorganizaciju drave Federalistiki blok
u travnju 1923. postigli sporazum s radikalimao poetku
pregovora o rjeavanju pitanja dravnog ureenja Markov
protokol (po Marku uriiu, predstavniku Radikalne stranke)
dogovor bio kratkog vijeka i raskinut je im su radikali u vladi
izglasali homogenu vladu
Opozicioni blok
1924. tri stranke Federalistikog bloka istupile zajedno sa
Demokratskom strankom
Stjepan Radi 1923. ilegalno preao granicu kako bi meunarodnu
javost upoznao sa svojim stavovima o razrjeenju krize
posjetio Be, Berlin, Pariz i London te je zavrio u Moskvi
HRSS ulanio u Seljaku internacionalu
Radi je lobiranjem u inozemstvu elio beogradske vlasti natjerati
na poputanje ali u inozemnim politikim krugovima nije bilo
sluha za njegove stavove
politiko se stanje u dravi 1924. pogoralo jer je parlamentarna
kriza bila kronina
1925. uhapen Stjepan Radi krivini postupak na osnovi
Zakona o zaititi drave a posebno zbog ulanjenja stranke u
Seljaku internacionalu koja je bila pod snanim utjecajem
komunista
HRSS je bio zabranjen a Radi je zavrio u zatvoru

 HRSS je ipak ostao uvjerljivo druga stranka po snazi u dravi

HRSS i druge opozicijske stranke, meu kojima je i Demokratska
stranka trae unutranje preureenje drave na temelju
slobodnog sporazuma Srba, Hrvata i Slovenaca
krajem oujka 1925. Pavle Radi (Stjepanov sinovac) proitao je u
Skuptini izjavu kojom HRSS priznaje dinastiju Karaorevia i
Vidovdanski ustav
stranka iz imena isputa republikansku oznaku i preimenuje se u
HSS
nakon tog ina verificirani su mandati poslanika HSSa
tako se HSS prikljuio radikalima kao koalicijski partner u vladama
do 1927.
sam Stjepan Radi bio je ministar obrazovanja
iako se prelazak u vladu ini kao kopernikanski obrat zapravo se
radi o kompromisu s radikalima kako bi se revidirao Ustav
Radiev ulazak u vladu druge su hrvatske stranke protumaile kao
izdaju nacionalnih interesa
HFSS (Trumbi) osuivali politiki zaokret HSSa i traili
beskompromisnu politiku prema Beogradu
HFSS potom s radikalnim HSPom stvorio Hrvatski blok
kao predstavnik tog bloka svoj je prvi znaajniji politiki istup
imao budui osniva i voa ustakog pokreta Ante Paveli
1927. HSS izaao iz vlade i preao u opoziciju
u opoziciji HSS je dobio neoekivanog saveznika Svetozara
Pribievia, vou Samostalne demokratske stranke koja je
predstavljala veinu Srba u Hrvatskoj
Pribievi je shvatio da je politika reima u prethodnim godinama
dovela zemlju na rub raspada
potkraj 1927. dvije stranke stvorile Seljako-demokratsku koaliciju
cilj im bio transformiranje drave u duhu parlamentarizma,
demokracije i ravnopravosti
Pribievi i pristae centralizam Beograda nisu osjeali po
nacionalnoj osnovi ali zato jesu na opedrutvenoj i ekonomskoj
(Preani Srbi podanicu Austro-Ugarske)

EKONOMSKI I DRUTVENI NAPREDAK U NOVIM

GRANICAMA
nova jugoslavenska zajednica integrirala je krajeve s vrlo raznolikim
obiljejima drutveno-ekonomskih odnosa

hrvatske zemlje, Slovenija, Vojvodina i BiH bili su najnerazvijeniji

dijelovi Monarhije no sada su to bili industrijski najrazvijeniji
krajevi u novoj dravi
osmanska vladavina na Kosovu, Metohiji, u Makedoniji i Sandaku
ostavila je neizbrisive tragove zaostalosti u drutvenim
odnosima , ivotnim i radnim navikama, privredi, trgovini i
zdravstvu
i agrarni reimi bili vrlo razliiti : u Hrvatskoj, Slavoniji i Vojvodini u
znatnoj je mjeri postojao veliku posjed, Srbija je jo od poetka
19. st. bila zemlja sitnih parcela, uz Dalmaciji postojali kolonatski
odnosi, u BiH, na Kosovu i Metohiji bilo je jo i ivija
u Mimurju dugo vaili maarski zakoni koji su se na planu
privatnih prava bitno razlikovali od hrvatskih, do 1918. bio je
obvezan graanski brak dok je u Hrvatskoj to bio crkveni brak
hrvatsko drutvo i privreda vrlo su se sporo prilagoavali
izazovima modernizacije
1880. g. u Hr i Slavoniji od poljoprivrede je ivjelo 83%
stanovnitva, za Kraljevine Jugoslavije postotak je pao na 75%
Monarhija sa svojih 59 milijuna stanovnika bila je sigurno trite
za hrvatsku poljoprivrednu proizvodnju raspadom A-U uglavnom
su se prekinule vrlo vane veze koje je hrvatska privreda imala sa
Srednjom Europom Beom, Budimpetom i Pragom
zatvaranje a-u trita osobito natetilo proizvodnji vina jer u
Kraljevini SHS potranje za time nije bilo
u prvim godinama nakon WWI. hrvatska poljoprivreda ima
slobodna vrata u izvozu svojih proizvoda no to e trajati samo do
polovine dvadesetih
od nove drave profitirala je drvna industrija jer je dobila sigurno
unutarnje trite

 sve veom upotrebom motora i strojeva dobila je poticaj i obrtna

industrija
u Hrvatsku se priljevalo vie stranog kapitala nego u ostale
dijelove Kraljevine
tradicija i iskustvo u novarskim poslovima osigurali su
zagrebakom i hrvatskom poduzetnitvu vodee mjesto u
financijskom ivotu Jugoslavije domae konkurencije zapravo i
nije bilo
izgradnja tvornica zahvaljujui dravnoj politici vlada je 1920.
godine dopustila bescarinski uvoz kompletnih industrijskih
instalacija
roba koja se proizvodila u zemlji bile je pri uvozu visoko
oporezovana
povoljna je bila i situacija za razvoj poljoprivrede nakon
Oktobarske revolucije Europa je izgubila najsigurnijeg i najveeg
dobavljaa poljoprivrednih proizvoda carsku Rusiju zbog toga
Jugoslavija izmeu ostalih drava postaje snabdjeva mnogih
europskih zemalja poljoprivrednim proizvodima
viak novca reinvestirao se u industriju, obrte i druge proizvodne
grane
taj se rast ve oko 1925. usporava da bi se do 1930. trendovi
posve preokrenuli jedan od kljunih razloga za to bio je razvoj
amerike poljoprivrede (preusmjerili su se s vojne proizvodnje na
proizvodnju traktora i drugih poljoprivrednih pomagala)
penica iz prekomorskih zemalja postala konkurentna europskoj
koja nije uspijevala smanjiti trokove
poetak tridesetih velika ekonomska kriza i sve snanija
intervencionistika politika u ekonomskom ivotu dirigirana iz
Beograda
Zagreb i Hrvatska u mnogoemu zaostajali za veinom zapadnih i
srednjoeuropskih gradova i drava ali se Zagreb i drugi gradovi
razvijaju vrlo slino urbanim centrim nekih drugih dijelova Europe
poeo se emitirati Radio Zagreb, otvorena je avionska linija
Zagreb Beograd, stvarao se bogati graanski sloj iji je rafinirani
ukus poticao sve jau umjetniku produkciju
nakon 1918. zg sveuilite doivljava ekspanziju jer su
mogunosti studiranja u nekadanjim austrougarskim centrima
sada bili smanjeni otvara se Medicinski fakultet, Visoka kola za
trgovinu i Visoka veterinarska kola te Tehnika visoka kola
hotel Esplanada Orient Express se zaustavljao u Zagrebu

 radna snaga u dvadesetima bila bezono eksploatirana po

zakonu iz 1922. radno vrijeme smanjeno na 8 sati, rad nedjeljom
zabranjen a prekovremeni se rad trebao plaati 50% vie nije
potovano uestali trajkovi
postojao razraen sustav kanjavanja za i najmanje greke u
proizvodnji
radnici esto oboljevali i umirali, najee od tuberkoloze
kupovna mo najamnih radnika bila je u dvadesetima nia nego
1914.g.
u primorskim krajevima poinje se razvijati turizam Opatija (u
Italiji), Crikvenica, Rab turizam sve do WWII. doivljavao
ekspanziju
poto je Zadar pripao Italiji Split je u velikoj mjeri preuzeo ulogu
sredita Dalmacije

ATENTAT U SKUPTINI KRAJ PARLAMENTARIZMA

u drugoj polovici dvadesetih skuptinska su se zasjedanja sve ee

odvijala u atmosferi nesnoljivosti

1925. skupina radikala fiziki napala Alberta Bazalu zastupnika

HRSS-a jer je govorio ''zastupnici'' umjesto slubenog ''poslanici''

1927. srbijanske opozicijske stranke u Skuptinu dovele polugolog

radnika kojeg je zlostavljala beogradska policija kako bi slikovitije
pokazali represivnost vlasti
od trenutka kada je stvoren SDK napetost u Skuptini bila je jo
vea
radikali optuivali i prijetili ne samo SDK ve i srbijanskoj opoziciji
u novinamja pojedinci otvoreno prijetili Stjepanu Radiu
atentat u Skuptini
u lipnju 1928. godine Punia Rai otvoreno prijetio i provocirao
nakon sjednice koju je prekinuo Ninko Peri Punia Rai je izvadio
revolver pokuali ga sprijeiti da puca ali ih je on odgurnuo
Punia Rai pogodio Ivana Pernara, ciljao Pribievia ali se on
uspio skloniti metak namjenjen njemu pogodio je uru
Basarieka

 veina zastupnika pokuala pobjei a Stjepan Radi je mirno

sjedio u prvoj klupi nato je Raiev metak pogodio ba njega
Pavle Radi je potrao do Stjepana Radia Rai je uzviknuo
''Ha! Ba tebe trebam!'' i pucao na njega
Rai je jo pogodio Ivana Granu i nakon toga mirno izaao na
ulicu
Pavle Radi i uro Basariek su poginuli, Stjepan Radi, Ivan
Pernar i Ivan Grana ranjeni
na vijest o atentatu u Zagrebu su izbile demonstracije i u
sukobima narednih dana bilo je barem petero ubijenih i vei broj
ranjenih
Ministarstvo unutarnjih poslova zabranilo odravanje zborova i
javnih manifestacija no u Hrvatskoj nije bilo veeg mjesta gdje
nisu odrane komemoracije i alobne povorke
SDK je 40 dana nakon atentata izjavio da ne priznaje Vidovdanski
ustav ni dravno ureenje te da su sve odluke donesene u
Beogradu nitavne za narod u preanskim krajevima
dvije koalicijske stranke smatrale su da se formalnopravno sve
treba vratiti na stanje prije 1. prosinca 1918.
neke su novine iznosile geografske karte s planovima o
osamostaljivanju Hrvatske amputaciji zapadnih dijelova
Jugoslavije i stvaranju Sjedinjenih Drava Srednje Europe
rtve atentata postat e dravni heroji
zagrebaka Gradska skuptina preimenovala Trg sv. Marka u Trg
Stjepana Radia
dodatno je stanje oteavalo to to je Punia Rai imao preutnu
podrku u nekim visokim dravnim krugovima
osuen je na 20 godina robije (u to se doba i za manje zloine
dobivala smrtna kazna) ali je ostavljen u komfornom kunom
pritvoru
nakon 40ak dana, poetkom kolovoza preminuo Stjepan Radi
njegov se sprovod pretvorio u veliku politiku manifestaciju protiv
beogradskog hegemonizma (150 000 ljudi)
govor odrali Miroslav Krlea, Svetozar Pribievi
Vladko Maek nekadanji Radiev odvjetnik, nasljednik na
mjestu stranakog voe

 savez HSS-a sa Srbima u Hrvatskoj tada je i ojaan zajednikim

proglasom Rezolucija Seljako-demokratske koalicije
trai se ukidanje ustava i preureenje drave na temelju
priznavanja nacionalnih individualnosti povratak na stanje prije
1.prosinca 1918.
SDK organizira okupljanje itave hrvatske opozicije
Komunisti govore kako reim prelazi u otvorenu faistiku
diktaturu i da je vladajua velikosrpska buroazija poela ubijati
bez suda i presude
atentat na Radia imao je okantan efekt na stanje u Hr,
zapeatio je sudbinu parlamentarizma otvarajui vrata njegovom
ukidanju i proglaenju apsolutizma, postao trauma u hrvatskosrpskim odnosima te je Hrvatima konano potvrdio da se sa
Srbima vie ne moe ubojstvo Radia i kolega stoji na poetku
raspada monarhistike Jugoslavije
Orjuna (Split) za ivota astili Radia najgorim epitetima no
nakon atentata ocjenili da je on plod zloinakog hegemonizma i
harangiranja za Veliku Srbiju

DOBA INTEGRALNOG JUGOSLAVENSTVA

ESTOSIJEANJSKA DIKTATURA

pri obiljeavanju desetgodinjice ujedinjenja 1.12.1928. kulminirali su

viemjeseni nemiri

pripadnici Saveza hrvatske pravake republikanske omladine i neki

pripadnici mladei HSSa na zagrebakoj su katedrali izvjesili 3 crne
zastave

policija pucala na demonstrante koji su klicali ++slobodnoj

Hrvatskoj'' i Seljako-demokratskoj koaliciji, i Maeku, Pribieviu i
Radiu 2 smartno stradalo a vie ih bilo teko ranjeno

tijekom prosinca stanje prelazilo u anarhiju

kralj Aleksandar prvih dana 1929. u audijenciju pozvao Maeka,

Pribievia i neke opozicijske srbijanske politiare toboe na razgovor
o nainima kako da se izae iz krize

6. sijenja 1929.
Aleksandar je objavio manifest kojim je suspendirao ustav
Narodna skuptina je rasputena
sve stranke s nacionalnim, vjernim ili regionalnim obiljejem bile
su zabranjene
posve neoekivano za iru javnost

kraljev dravni udar opravdan je ''najviim narodnim i dravnim

interesima i njihovom budunou''
Aleksandar tvrdio da je doao as kada izmeu njega i naroda
vie ne moe i ne smije biti posrednika
istaknuo da su parlamentarizam zloupotrijebili ljudi u tolikoj mjeri
da je postao smetanja za ''plodni rad'' u dravi izazivajui
nezdravo politiko zdravlje i kodei ugledu zemlje

Zakon o kraljevoj vlasti i vrhovnoj draavnoj upravi

normirao apsolutnu vlast kralja kao vrhovnog organa dravne
vlasti

 njegova je linost bile nepovrediva i nepodlona odgovornosti

kralj je bio zapovjednik vojne sile
nositelj zakonodavne vlasti donosio i proglaavao zakone

osnovana reimska Jugoslavenska nacionalna stranka (JNS)

predsjednik vlade postao general Petar ivkovi i u vojnim

krugovima bio nepoznat Aleksandar eli svu vlast drati u svojim
rukama

dikatatura
diktatura pripremana i ranije jer su istovremeno s proglaenjem
diktature bili objavljeni i zakoni za koje je bilo potrebno odreeno
vrijeme da ih se pripremi
Aleksandar je pri uspostavi dikature imao i meunarodnu podrku
Francuska, ehoslovaka
podrku za proglaenje dikatature kralj je pronaao ponajprije u
vojsci, andameriji i policiji te dravnoj birokraciji

prve reakcije na diktaturu

proglaenje diktature u poetku pozdravio i dio hrvatske politike
scene naivno vjerujui da e se lake dogovoriti s Aleksandrom
nego sa srbijanskim politiarima
Vladko Maek je nakon proglaenja diktature izjavio da je ''lajbek
sada otkopan i da ga samo treba ponovo zakopati''
implicirajui kako je 1918. lajbek bio krivo zakopan
smatrao je povoljnom injenicu da je Vidovdanski ustav napokon
sruen
i Svetozar Pribievi isprva porao kraljevu intervenciju

iako se ini paradoksalnim, Aleksandar se vie pribojavao reakcije

srpskih a ne hrvatskih krugova jer se sjeao 1903. i uope naina na
koji se srpska opozicija u povijesti obraunavala s vladarima

kako je vrijeme prolazilo nezadovoljnika je bilo sve vie

reim se oslanjao samo na jugoslavenske integraliste i karijeriste kao

i na dio inovnike i antiradievske inteligencije te zaplaenih ljudi,
obino zaposlenih u dravnoj slubi

zabrane i progoni

 progon svih politikih protivnika poeo je odmah, sutradan po

proglaenju diktature
policija je zatvarala sva drutva koja su imala nacionalni i vjerski
predznak i zabranjivala svaku aktivnost koja je u bilokakvim
naznakama slutila na ugroavanje dravnih interesa
cenzura
svi nacionalni amblemi zastave, grbovi, himne, institucionalni
simboli povijesnog razvoja i dravnog prava bili zabranjeni
zbog toga je diktatura potakla organiziranje radikalnih
nacionalistikih pokreta, ponajprije u Hrvatskoj ali i u Makedoniji
iz Zagreba pobjegao Ante Paveli budui da bi sigurno bio
proganjan i hapen
i neki istaknuti lanovi HSSa pobjegli su u inozemstvo gdje su
nastojali upoznati meunarodnu javnost s prilikama u Jugoslaviji predali memorandum i Ligi naroda
Vladko Maek koji je ostao u Zagrebu optuen je za pomaganje
teroristike aktivnosti (5 mjeseci)
Ivan Pernar bio zatoen u Srijemskoj Mitrovici 3 godine
Pribievi bio neko vrijeme inteniran u malom junosrpskom
mjestu Brusu a krae je vrijeme boravio i u beogradskoj bolnici
na intervenciju francuskih i ehoslovakih politiara bio je
bolestan puten da od eu inozmestvo gdje je do kraja ivota
podravao hrvatske tenje za veom samostalnou i za
potpunom neovisnou napisao knjigu Diktatura kralja
Aleksandra, zapravo svoj obraun s vladarem

jesen 1929. drava mijenja ime, podjela na banovine

kralj promijenio ime u Kraljevina Jugoslavija znailo odbacivanje
kompromisnog nacionalnog unitarizma i njegovu zamjenu
integralnim jugoslavenstvom u kojem vie nije bilo mjesta za
nikakve nacionalne oznake
uvedena podjela na banovine - dobile nazive po rijekama (osim
Primorske)
takva podjela nije imala ni etniko ni zemljopisno ni ekonomsko
opravdanje njome se svjesno elio ponititi kontinuitet
povijesnih i nacionalnih pokrajina i njihovih granica te posljedino
nametnuti jugoslavensko nacionalno jedinstvo
veina teritorija dananje Hrvatske nala se u Savskoj banovini sa
sreditem u Zagrebu te u Primorskoj sa sreditem u Splitu

 krugovima koji su odreivali granice banovina osobito je bilo bitno

da u svakoj od banovina stanovnitvo po etnikom i vjerskom
naelu bude mijeano
u poslu mijeanja vjera i nacija osobito je bilo bitno razgraditi BiH

naredne godine pokazat e da je Aleksandar bio u zabludi zbog dva

razloga nacionalne posebnosti na jugoslavenskom prostoru bile su
ve definitivno oformljene pa je bilo nemogue povijesne procese
vraati unatrag, kao drugo, diktaturom je nastojao dostii ciljeve
koje nije mogao u demokratskom ambijentu

''Dekretom ne moe stvoriti ni jedno dijete a kralj Aleksandar sebi

utvara da moe stvoriti itav novi narod''

diktatura i njena provedba samo su ojaale njezine protivnike i

potakle ih da i oni koriste nasilne metode

ZABLUDE I LUTANJA KOMUNISTIKE PARTIJE

u prvoj polovini 1920ih nakon prelaska u ilegalu KPJ se definitivno
transformirao u boljeviku stranku koja je zagovarala lenjinistiki nain
rada i lenjinistiki koncept drutvenog ureenja

KPJ bio lan Tree internacionale Kominterne (Komunistika

internacionala)
sjedite glavnih tijela Kominterne bilo je u Moskvi a njihovu su
djelatnost u cjelosti financirale vlasti SSSR-a
prema statutu Kominterne iz 1921. komunistike partije diljem
svijeta bile su dijelovi jedinstvene meunarodne organizacije
koja je bila rukovoena iz Moskve
lanice su se po statutu nazivale sekcije i morale su po svim
bitnim pitanjima politike strategije morale izvravati odluke
sredinjih tijela Kominterne
Partija se bavila i nacionalnim pitanjem 1923. Sima Markovi
odbacivao unitaristiku teoriju o postojanju tri plemena te
dokazivao da su Srbi, Slovenci i Hrvati u vrijeme ujedinjenja 1918.
bili 3 formirane nacije Markovi je bio pod direktnim utjecajem
boljevika koji su na identian nain tretirali i nacionalno pitanje u
SSSR-u
Kominterna je na svom Petom kongresu 1924. u Rezoluciji o
nacionalnom pitanju u Jugoslaviji podrala obaranje reima i ope
pravo nacija na samoopredjeljenje ukljuujui i odcjepljenje

 KPJ tada priznao i makedonsku naciju te joj kao i Hrvatskoj i

Sloveniji priznao pravo na odcijepljenje
Partija se poela restruktuirati potkraj dvadesetih godina kada su
frakcijske borbe meu njenim malobrojnim lanstvom polako
zamirale
da bi takve trendove osnaila Kominterna je na elo KPJ u svibnju
1928. postavila uru akovia (metalski radnik)
1928. Osma zagrebaka partijska konferencija Josip Broz i
Andrija Hebrang uspjeli nametnuti stav kojim su osueni
''djelatnost frakcija i sektatvo''

te je zatraeno okretanje Partije radnikoj klasi i strujanjima u

narodu

potkraj 1928. Josip Broz je uhapen i u tzv. ''Bombakom procesu''

optuen na 5 godina robije podmetnuli mu bombe u sobu,
priznao da je lan ilegalne Komunistike partije Jugoslavije, da je
radio na irenju komunistikih ideja i propagirao komunizam, iskaz
zavrio s reenicom da je za svoje ideale spreman rtvovati i ivot
znaajan odjek meu partijskim lanstvom (tamnovao u
Lepoglavi, Mariboru i Ogulinu) istupi tijekom Bombakog
procesa oznaili su poetak njegova uspona u partijskoj hijerarhiji
Dresden etvrti kongres KPJ 1928. Kominterna tada predviala
da se Kraljevina nalazi pred buroasko-demokratskom revolucijom
i da se na tom teritoriju trebaju stvoriti nacionalno nezavisne
drave
komunisti su Kraljevinu SHS zvali ''srbijanskom monarhijom''
po uspostavi estojanuarske diktature uslijedit e novi, najei
val protukomunistike represije te e KPJ nakon toga biti slabiji
nego ikad
komunisti dali povoda represijama sukladno naredbama
Kominterne partijsko je vodstvo po uspostavi diktature izdalo
direktivu za oruani ustanak reim je takav potez jedva doekao
policija dobila priliku da se brutalno obrauna sa malobrojnom i
nejakom komunistilkom organizacijom, s druge strane javnosti se
moglo argumentirati radikalne mjere protiv komunista koji se
bune protiv legalnog poretka
u policijskim progonima koji su uslijedili velik dio vodstva KPJ i
mnogi lanovi bili su uhapeni
centar policijske aktivnosti i progona bio je u Zagrebu
u ''bijelom teroru'' od 1928. do 1932. ubijeno 328 osoba
ubojstvo sedam sekretara SKOJa prelo u legendu

 Drava nije bila destabilizirana a KPJ je bio praktiki pred

nestajanjem jer je njegova prganizacija gotovo prestala postojati
1929. vodstvo KP napustilo politiku oruanog ustanka ali je ostalo
pri stavu da je perspektiva komunista priprema revolucionarnog
prevrata
onaj dio vodstva koji je jo djelovao u Jugoslaviji 1920. pobjegao
je u inozemstvo

HRVATSKA I JUGOSLAVIJA U EKONOMSKOJ KRIZI

politika represija estojanuarskog reima odvijala se u sjeni velike
ekonomske krize koja je 1929. pokrenuta slomom njujorke burze

u Hrvatskoj i Jugoslaviji kao i u drugim zemljama, industrijska

proizvodnja pada no to se u Hrvatskoj, kao u preteno agrarnoj
zemlji osjetilo tek posljedino - kada su zbog smanjenja potranje
poele padati i cijene poljoprivrednih proizvoda

agrarna se kriza poela osjeati mnogo prije industrijske

sredinom 1920ih, a vrhunac je dosegla izmeu 1933. i 1935.

vjerojatno je najtee bilo u II. polovici 1935. godine kada je i

izmeu ostalog nezapamena sua prouzrokovala veliku glad u
Lici, Hrvatskom primorju, Dalmaciji i Hercegovini (kie nije bilo u
nekim krajevima ak 8 mjeseci)
da bi se spasila barem djeca od gladi ''Gospodarska sloga'' je
organizirala smjetanje vie stotina djece iz Dalmacije i
Hercegovine u krajeve sjeverno od Save
kako bi mogli preivjeti krizu seljaci su se morali zaduivati jer im
je falilo gotovine
u sjevernijim krajevima seljaci su se mnogo vie zaduivali kod
novanih zavoda nego kod privatnika
1930. beogradska vlada osnovala PRIZAD Privilegovano
akcionarsko drutvo za izvoz zemaljskih proizvoda koji je trebao
otkupljivati penicu po zajamenim cijenama, viih od onih na
tritu PRIZAD uglavnom nije uspio u svojoj nakani jer je za
takvu intervencionistiku politiku trebalo izdvojiti mnogo novaca
to drava nije mogla
1932. Zakon o zatiti zemljoradnika - uveden moratorij na
plaanje seoskih dugova
u 66 kotareva od 99 nije bilo dovoljno hrane za prehranu
stanovnitva posebno je teko bilo u Hrvatskom zagorju,

Meimurju, Hrvatskom primorju, Dalmaciji i Hercegovini gdje je

agrarna prenaseljenost bila izraena
u Dalmatinskoj zagori i Hercegovini jedna od najisplativnih kultura
bio je duhan drava je oteala stanje monopolizirala je otkup,
vodili nestalnu politiku prema duhanskoj proizvodnji,
problematina bila i cijena otkupa
u Hrvatskoj je u cjelini prevladavao mali seljaki posjed s
povrinom ispod 5 Ha zemljita
agrarna prenapuenost najoitiji generator permanentne krize
deagrarizacija u Europi u Jugoslaviji porastao, zbog prirodnog
prirasta na selu, broj ljudi koji su se bavili poljoprivredom (za 1,5
milijuna)
nejaka industrija je pod pritiskom krize, nakon relativno
prosperitetnih 1920ih tehniki slabo ureena poduzea izloena
inozemnoj konkurenciji
inozemni se kapital ve s prvi mudarima krize povlaio
nezaposlenost je brzo rasla (oko 450 000 radnika na rubu
egzistencije)
poboljanje se osjea tek od 1934. godine
migracije sa sela gdje se loije ivjelo, u grad
kada je poela kriza osnovane su ili su jaale banke pod
dravnom kontrolom velika koncentracija financijskog kapitala
ti dogaaji oznaili su poetak kraja ekonomskog prosperiteta
hrvatskih krajeva jer je sve izrazitiji centralizam upravljan iz
slabije razvijenih krajeva nastojao razvijenija podruja svesti u
kalupe i okvire slabije razvijenih
1931. dolo u Hrvatskoj do katastrofalnog financijskog sloma
dezorganoizirano privatno kreditno trite u Hr postalo zavisno od
drave ili od kreditnih zavoda u Beogradu koje je drava
favorizirala
Prva hrvatska tedionica zavrila u bankrotu
kako je industrijska proizvodnja padala tako je i potranja za
poljoprivrednim proizvodima bila sve manja
Jugoslavenski je agrar izgubio zbog krize neka vanjska trita ili je
na njima trebao prodavati po nerealno niskim cijenama
stanje je 1930ih bilo oajno u gradovima nije bilo posla, na selu
se nije mogla osigurati egzistencija a mnoge su zemlje, i same
suoene s krizom zatvorile emigrantima vrata

 u Slavoniji su cijenu najamnog rada sniavali radnici iz Bosne koji

su bili voljni raditi po jo niim nadnicama - zbog velike ponude
radne snage nadnice su bile izrazito niske
zapoljavanje djece premda je drava zabranjivala rad ispod 14
godina starosti
emigracije za razliku od prethodnih emigracija sada se u
inozemstvu zapoljavalo mahom privremeno
u 1930ima privilgirani bili Beograd i Srbija no ipak su se bre
razvijali oni krajevi koji su i prije 1918. bili smatrani razvijenijima
(Hrvatska bila podjeljena na razvijeni i nerazvijeni dio)

MEURATNO DRUTVO
nepismenost
prema popisu iz 1921. u Slavoniji i Hrvatskoj bilo je 32%
nepismenih da bi 10 godina kasnije u Slavonskoj banovini
nepismenih bilo 26%
u Dalmaciji je 1921. bilo 49% nepismenih a 10 godina kasnije u
Primorskoj banovini 57% jer je ona obuhvatila dijelove BiH gdje je
nepismenost u prosjeku bila mnogo vea
dravni prosjek 44%
nepismenost se u gradovima znala ak i poveavati zbog priliva
seoskog stanovnitva
kole
u zabaenim i siromanim krajevima nije bilo dovoljno kola ni
uitelja te djeca kolske dobi nisu redovito pohaala nastavu
ipak se broj kola i nastavnog osoblja u meuratnom razdoblju u
Jugoslaviji utrostruio no ni to nije bilo dovoljno zbog visokog
nataliteta
ene
u meuratnom razdoblju proces modernizacije obuhvatio je prvi
put u znatnijoj mjeri i ene, prvenstveno u gradovima otvaraju
se enske relane gimnazije a u nekim se gimnazijama organiziraju
i mjeoviti razredi
u tridesetima zapoljavaju se prve ene kao gimnazijske
profesorice i taj se trend do rata intenzivira

 broj uenika u gimnazijama poeo se dramatino poveavati

osobito je znaajno rastao broj uenika koji su u gradove dolazili
iz okolnih sela u Zagrebu su se zvali ''vlakai'' a na Zg glavnom
kolodvoru ak je postojala uenika ekaonica gdje su oni mogli
uiti
osnivanje niza fakulteta na zg sveuilitu nakon 1918., pohotovo
tehnikih dolazi do poveanja visokokolovanih kadrova
impulsi modernizacije do manjih sredina stizali tek malo ili nimalo
jer su obrazovani ostajali u gradovima
zdravstvo
tuberkuloza prisutna u gradovima, preteno u niim slojevima
(25-35% preminulih)
otre zime takoer odnosile ivote upala plua
problem je u naraslim gradovima takoer predstavljala i pitka
voda jer esto nije bilo ureenog vodovoda a bunari su se znali
zagaivati
drutvene napetosti
nerazvijenost i siromatvo seoskih podruja stvarale su velike
drutvene napetosti, pogotovo u odnosima selo-grad
intelektualci iz grada naelno su hvalili narod, njegovu
prostodunost i obiaje ali su mnogi potiho prezirali i sumnjali u
sposobnost seljaka
gradski krugovi su imali uzreicu ''Pusti zeca, ubi Valaja''
s druge strane, seljaci ili prva generacija doljaka u grad prijezirno
su gospodu nazivali cilindraima ili kaputaima (oni sami si
zimske kapute zbog skupoe nisu mogli priutiti)

ISTRA, RIJEKA, ZADAR I OTOCI HRVATSKA U ITALIJI

Istra je od jeseni 1918. bila pod talijanskom vlau no to jo tada nije
bilo verificirano nikakvim meunarodnim ugovorom

talijanska okupaciona vlast, svejsna brojane premoi Hrvata i

Slovenaca, strahovala je od plebiscita kojeg je zagovarao Wilson
iz tog razloga zapoeli su s progonom Slavena u brojanu korist
Talijana da bi izbjegli mogue negativne posljedice plebiscita

 talijanski vojnici i karabinjeri upadaju u kue te pljakaju i

premlauju ljude
talijanska je vlast, kako ona graansko-liberalna, tako i faistika,
primarnim pitanjem po prikljuenju smatrala rjeavanje
''slavenskog pitanja'' elje za radikalnom eliminacijom hrvatske i
slovenske veine na podruju Julijske krajine, Istre, Zadra i
Lastova
Fasci di combattimento osnovan je 1919. s ciljem borbe protiv
komunizma u Istri i itavoj Julijskoj krajini imali su primarno
nacionalan zadatak : zastraivanjem, prijetnjama i batinanjem
onemoguiti svaki javni iskaz hrvatstva ili slovenstva
1921. izbijaju krvave i neuspjene nacionalno-socijalne bune
labinskih rudara (Labinska republika) i seljaka iz okolice Pule koji
su pruili otpor zbog zabrane uporabe hrvatskih nacionalnih
simbola, hrvatskog jezika te napada na mjetane
tristotinjak seljaka organizirao Ante Ciliga njihov otpor uguen
nakon 2 mjeseca kada je selo egotii spaljeno a 400 osoba
privedeno
kada su faisti 1922. preuzeli vlast stanje se jo dodatno pogoralo
ukidaju se hrvatski razredi u kolama, 1923. zabranjen je
hrvatski jezik u upravi, 1925. i na sudu, zabranjuju se hrvatska
drutva i rasputaju zadruge, nasilno se Hrvatima i Slovencima
nameu talijanska imena i prezimena
velik broj Istrana emigrirao je u susjednu Jugoslaviju ili
prekomorske zemlje
1929. prestale su izlaziti i posljednje hrvatske novine u Istri
1929. provedeni izbori istaknuta samo jedna faistika lista,
pribjegavalo se raznim izbornim nezakontostima, nasilju,
teroristikim akcijama, premlaivanju
TIGR revolucionarna organizacija Trst-Istra Gorica - Rijeka

pucali na faistiku povorku nakon izbora jedan ovjek poginuo

od TIGRa estorica uhvaena po 30 godina robije dok je Vladimir

Gortan osuen na smrt premda ak on nije ni bio ubojica Gortan je
postao istarski simbol borbe protiv talijanizacije i faizma
teror se samo intenzivirao
crkva je tradicionalno jo od 19.st. bila uvarica hrvatskog i
slovenskog identiteta sustavno bili marginalizirani slavenski
sveenici

 procjene da je oko 75 000 Istrana izbjeglo na jugoslavenski

teritorij, najvie u Zagreb i druge dijelove Hrvatske i Slavonije ali i
na Kosovo (jer su vlasti nastojale smanjiti albansku veinu na tom
prostoru pa su davale pogodnosti za useljenje)
istovremeno je mnogo Talijana doselilo u Istru
uspostava talijanske vlasti izazvala je zastoj u ekonomskom ivotu
te osobito pad industrijske proizvodnje
pulsko vojno brodogradilite ostalo je bez narudbi pa je propalo
Pula je izgubila preko treine stanovnitva
teite privrednog ivota u Istri preselilo se u unutranjost Raki
bazen gdje se vadio boksit i cementni lapor
Rijeka

1924. Rimskim ugovorm pripojena Italiji

formirana je Rijeka provincija obuhvaala libernijski dio Istre i dio

slovenskog teritorija u zaleu

u meuratnom razdoblju luki i trgovinski promet je stagnirao jer su

nove dravne granice odvajale grad od njegova prirodnog zalea

od nekada prosperitetnog grada Rijeka je pretvorena u ''periferni

gradi faistikog savojskog imperija''

istodobno istino od Rijeine jaao Suak koji je bio unutar Kraljevine

SHS/Jugoslavije

jugoslavenske su vlasti nastojale razviti suaku luku pa je zapravo

rijelka luka podijeljena na dvije sve je to onemoguavalo da
povrate izgubljena trita i terete

s vremenom Suak druga luka po koliini pstvarenog tereta iza

Splita
Zadar
talijanska enklava u Jugoslaviji
doivljava krizu i pad broja stanovnika
Cres i Loinj
broj stanovnika u malenom ali stalnom padu ne zna se je li to
zbog iseljavanja koju je prouzroila izolacija (dravna granica) ili o
iseljavanju koje je u meuratnom razdoblju zahvatilo itavu Italiju,
osobito njene nerazvijene dijelove

 na Lastovu broj stanovnika stalno raste jer doseljavaju Talijani iz

drugih dijelova Dalmacije koji nisu eljeli ivjeti u jugoslavenskoj
dravi

na otoku poeli brojni javni radovi potaknuti od talijanskih vlasti da

od otoka naprave snano vojnopomorsko uporite

i u Zadru i na Lastovu faistike su se vlasti sluile nasilnim

sredstvima kako bi promijenile etniki identitet tih krajeva

OKTROIRANI USTAV TOBONJI ZAVRETAK DIKTATURE

od uspostave diktature potkom 1929. politiki je ivot u Kraljevini
zapravo zamro

u prve dvje godine diktature jaalo je sve vee nezadovoljstvo a

zaotravala se i gospodarska kriza
kralj je bio prisiljen na ustupke pa je u ljeto 1931. pregovarao sa
srpskom opozicijom a kasnije i s Antonom Koroecom kao
predstavnikom Slovenske ljudskem stranke
Aleksandar bio prisiljen 3. rujna 1931. proklamacijom nametnuti
Ustav Oktroirani ustav
atmosfera je trebala sugerirati kako slijedi povratak na stanje
prije 1929. i kako se diktatura na svaki nain naputa
povratak na ustavnost se barem u teoriji dogodio nestalo je
otvorenog apsolutizma ali su se zapravo diktatura i apsolutizam
preoblikovali u novo, toboe prihvatljivije ruho
temelji estojanuarskog reima su ostali : integralno
jugoslavenstvo i niim ograniena kraljevska vlast
unitaristika ideologija i centralistiki dravni ustroj
prema Oktroiranom ustavu kralj je bio iznad zakona
vlada (Ministarski savet) nije bila odgovorna parlementu nego
njemu
parlamentarizam nije postojao
stranke koje su djelovale prije 6.sijenja 1929. nisu dobile dozvolu
za rad
politika je djelatnost opet doputena, ali s velikim ogranienjima

 do 1929. Narodna je skuptina bila jednodomna novoureeno

predstavniko tijelo sastojalo se od dva doma : Narodne skuptine
(birala se na opinskim izborima) i Senata (lanovi birani dijelom
posredno a dijelom ih je postavljao kralj)
tako konstituirani drugi dom trebao je posve osigurati apsolutnu
kraljevu vlast jer se pretpostavljalo da bi se narodna skuptina
mogla pokatkad oteti kontroli pa izglasati neki zakon ili mjeru
protiv kraljeve volje to bi onda Senat zaustavio
kralj je odreen kao najvii organ dravne vlasti s ovlastima u
zakonodavstvu, upravi i sudstvu
lanak 116 Oktroiranog ustava doputao kralju da u
izvandrednim situacijama postupa mimo ustavnih i zakonskih
propisa a od Narodne skuptine i Senata trebao je traiti tek
naknadnu suglasnost
jugoslavenski nacionalni unitarizam bio je i ustavom promoviran u
nacionalnu ideologiju ustavne odredbe o jednoj dravi, jednom
narodu i jednom nacionalnom osjeaju
na drugom je mjestu bilo da Jugoslaviju onda sainjava nekih 9
naroda ili plemena
jasno se izraavala elja da se od tih 9 naroda napravi jedna
nacija
reim je Oktroiranim ustavom bio natjeran na povlaenje i na
ublaavanje diktature
nekoliko dana prije proglaenja Ustava donesen je Zakon o nazivu
i podjeli Krlajevine na upravna podruja 28. kolovoz 1931.
njime su poneto izmjenjene granice banovina politika iz 1929.
bila je da se granice mijenjaju kako bi se izmijeale nacije i vjere
sada, 1931. od te se politike odustajalo
na izborima za Narodnu skuptinu 1931. istaknuta je samo jedna
lista reimska pod vodstvom premijera, Petra ivkovia
uvjet za izlazak na izbore bilo je predoenje popisa potpisa koje je
svaka stranka trebala skupiti, ali u svih 305 kotareva drave ni
jednoj stranci to nije uspjelo osim dravnom aparatu
glasanje je bilo javno i usmeno
kako bi osigurao veu podrku reimu kralj je potakao osnivanje
stranke reimske politike formacije isprva pod imenom
Jugoslavenska radikalna seljaka demokratija (JRSD) stranka

nikad nije formulirala program (Pribievi zakljuio da je njen

stvarni program da na kraljeve naredbe odgovara ''Razumijem'')
u stranku su uli i glavnu rije imali bivi lanovi Radikalne i
Demokratske stranke
oslanjali se na materijalnu i svaku drugu podrku drave
usprkos tome nisu imali veih uspjeha u pridobijanju pristaa
1933. promijeni ime u Jugoslavensku nacionalnu stranku (JNS)
Ante Paveli zubar je tokom tridesetih bio predsjednik Senata
jo Hrvata iz uvjerenja ili konformizma koji su podravali diktaturu
Aleksandar postavio novog premijera Vojislav Marinkovi
(ivkovi bio suvie kritiziran) idovskog podrijetla
nakon 3 mjeseca zamijenjen Milanom Srkiem koji je premijer bio
jedva godinu i pol

TEROR I ISKAZI NEZADOVOLJSTVA

policijska brutalnost bila je najoigledniji pokazatelj represivnosti reima,

reim nije prezao ni od ubojstava

u prve dvije godine reima ubijani uglavnom samo komunisti, od

1931. ubijani su i drugi politiki protivnici
u veljai 1931. na ulici izudaran i ubijen Milan ufflay istaknuti
knjienik i historiar, lan HSPa, jedna od utemeljitelja albanistike
u svjetkim razmjerima
1932. napadnuk pisac i odvjetnik Mile Budak, kasniji ministar
prosvjete u NDH
1933. ubijen na kunom pragu Josip Predavec potpredsjednik
HSS-a
ve u travnju 1932. prve protureimske demonstracije seljaci
oko Ludbrega istakli hrvatske zastave i parole
ubojstvo ufflaya i napad na Budaka zgorzio je Zagrepane koji su
sastavili prosvjedeno pismo ministru potpisali i komunist Boidar
Adija, August Cesarec, Ivo Politeo te Branko Gavella

bilo je to doba jedinstva politikih struja i buduih stranka u

Hrvatskoj

 u prvoj polovici tridesetih hrvatski politiari vrlo razliitih opcija

bili su ujedinjeni u stavu protiv centralizma i unitarizma

represija
i u beogradskoj Skuptini koju je kralj strogo kontrolirao ak i
dravnotvorni zastupnici prosvjedovali su protiv represije
reim se vie nije mogao odravati na goloj sili i bio je prisiljen na
poputanje uzda osnovni razlog postupne obnove politikog
ivota

Punktacije Seljako-demokratske koalicije Zagrebake punktacije

studeni 1932.
Seljako-demokratska koalicija odrala sastanak na koji su osim
vodstva koalicije (Maek, Krizman, Kosanovi, Bokovi, Predavec,
utej, Vilder) bili pozvani i nezavisni ali vrlo ugledni Ante Trumbi
te Mile Budak kao predstavnik pravaa podrao ih je i Svetozar
Pribievi iz emigracije
prisutnou Budaka i Trumbia eljelo se istaknuti jedinstvo
hrvatske politike javnosti u postavljanju pitanja dravnog
preureenja

6 toaka politikog programa

istakli da je narod nositelj politikog autoriteta a seljatvo temelj

organizacije sveukupnog ivota

osudili kraljevski apsolutizam i srbijanski hegemoniju koja je

djelovala destruktivno po drutvo, unitavala moralne vrijednosti,
imovinu naroda i njegov duhovni mir

zakljuuju da je potrebno vratiti se na stanje prije 1.prosinca 1918. i

preurediti dravu u smislu sloene dravne zajednice bez prevlasti
jednog ili vie njenih dijlova nad ostalima

ubrzo se po tim pitanjima oituju i druge opozicijske stranke diljem

Kraljevine niz rezolucija i osuda centralizma i unitarizma krug
nezadovoljnika bio je irok

u hrvatskoj javnosti tih se godina sve snanije afirmirala predodba

da jedan narod ivi na teret drugoga

USTAKI POKRET I DESNICA U HRVATSKOJ DO

USPOSTAVE NDH

ubrzo nakon proglaenja diktature pravaki voa Ante Paveli napustio je

Zagreb a potom i Jugoslaviju otiao u Be pa Maarsku pa zatim u Sofiju

u Bugarskoj se susreo sa Ivanom Vanom Mihajlovom voom

VMRO-a te je potpisao deklaraciju (Sofijska deklaracija) o uzajamnoj
pomoi Makedonaca i Hrvata u ruenju Jugoslavije i stvaranju
neovisnih drava Hrvatske i Makedonije

zbog tih je aktivnosti jugoslavenski sud Pavelia u odsutnosti osudio

na smrt

Paveli se tek u narednim godinama poeo povezivati s radikalnim

nacionalistima i stvarati organizaciju ustaki pokret stvoren
1931./1932.

Paveli se konano skrasio u Italiji koja ga je ve od 1927. podravala

u njegovoj protujugoslavenskoj politici u okvirima Mussolinijeve
ekspanzinistike politike u JI Europi
Paveli ponudio Italiji suradnju u ruenju Jugoslavije oekivao je
talijansku pomo u uspostavi i zatiti neovisne hrvatske drave a
zauzvrat je izrazio spremnost na teritorijalno, politiko,
ekonomsko i vojno prilagoavanje talijanskim interesima
u sljedeih 12 godina Paveli je postao pijun u rukama talijanskog
reima
u Rimu je 1929. poeo djelovati pod zatitom efa talijanske tajne
policije Ettorea Contija
povezivao se i sa skupinom starih ''frankovaca'' okupljenih oko
biveg a-u generala Stjepana Sarkotia i viih asnika Ivana
Perevia, Stjepana Duia

istodobno je Paveli intenzivirao odnose s VMRO-om

Paveli okupljao emigrante u Austriji, Njemakoj, Maarskoj i najvie

u Italiji s ciljem da izgradi ustaku organizaciju

u nekim od tih zemalja postojali su i logori u kojima su se pripadnici

tih pokreta uvjebavali za borbu u domovini (budue teroristike
akcije)
prvi logor organizirao je Gustav Perec u Janka Puszti kod
Nagykanisze - logor postao poznat jer su iz njega regrutirane
osobe povezane s atentatom u Marseillesu 1934. g.
prvi logor u Italiji organiziran u seku Bovegno kraj Brescie
kasnije preseljen u dolinu Borgo Val di Tara (juno od Parme)
sve se odvijalo u tajnosti

tridesetih se Paveli pokuao povezati i s Njemakom, odnosno

Gestapom i vodeim krugovima NSDAPa no interesi Treeg Reicha
u JI Europi bili su tada poneto drukiji od interesa Italije i Maarske
usmjereni na uvrenje politikih kontakata s Jugoslavijom i
realizaciji ekonomskih interesa na tom prostoru

Paveli vrbovao i meu emigrantima radnicima u Belgiji,

Nizozemskoj, Francuskoj te SADu i Junoj Americi ali je uspjeh bio
skroman

prije 1941. nije moglo biti vie od 1000 aktivnih ustakih emigranata

1932. Velebitski ustanak (Liki ustanak)

skupina Hrvata pridolih iz emigracije i naoruanih od Italije, po
odobrenju Pavelia, napala je u likom selu Bruani andamerijsku
stanicu
ustaki pokret je taj dogaaj smatrao formalnim roenjem svoje
organizacije
andari nisu imali gubitaka a ustanici su se nakon neuspjenog
napada povukli
pri povlaenju jedan je od napadaa ubijen
napadai su se nadali da e njihova akcija potaknuti ire i
masovnije akcije koje bi prerasle u ustanak protiv drave
policija i vojska poduzele su akcije da uhapse sudionike
proglaen je policijski sat
veinu ih ulovili, glavn organizator Andrija Artukovi otiao je u
Zadar nekoliko dana prije akcije
u ustakoj propagandi Velebitski ustanak pretvoren je u legendu

brutalno guenje nacionalnih sloboda i identiteta izazvalo je

ekstremne nacionalistike reakcije

u Glavnom ustakom stanu u Italiji Paveli je objavio i prvi broj lista

Ustaa (veljaa 1932.) vijesnik hrvatskih revolucionaraca
zagovara najradikalnije metode brobe za neovisnu Hrvatsku,
ukljuujui i terorizam

oko noa stvara se u ustakom pokretu (ali i kod etnika, koji su im

po mnogim ideolokim elementima vrlo bliski) sljedeih godina
svojevrsan kult no / bode postaje jedan od ustakih znamena

od ljeta 1932. pripadnici ustake organizacije podmeu bombe na

kolodvorima ili policijskim stanicama ( i civilne rtve)

ustaka glasila u emigraciji raspiruju i kult osvete i mrnje prema

Srbima
opsjednutost krvlju i nasiljem ubrzano dostie mitoloke razmjere
te se tako stvara plodno tlo za genocidne zloine na podruju
NDH
ustae u logorima u Liparima bili sustavno indokrtrinirani
organizatori i poinitelji prvih masovnih pokolja u NDH i
zapovjednici prvih ''logora smrti'' bili su u velikoj veini bivi
internirci s Lipara

antijugoslavenstvo i protusrpstvo pokreta

Mile Budak Bje'te psine preko Drine

Paveli rekao da sve neprijatelje treba poklati i to sve Srbe, idove i

Cigane

mecena ustakog pokreta bio je Benito Mussolini koji je 1932.

objavio Doktrinu faizma

1933. objavljena su Naela hrvatskog ustakog pokreta

zagovara se nacionalna iskljuivost:
odluivanje o dravnim i narodnim poslovima ograniava se samo
na one koji su hrvatskog roda
tvrdi se da tko u Hrvatskoj ne potjee od seljaka, u 90 od 100
sluajeva nije hrvatskog porijekla
''seljaki ideal'' - tee da u drutveni ivot vrate nevinost
jednostavnog ivot

(ni Paveli ni njegovi suradnici nisu imali nikakvu ideju kako potaknuti
drutveni i ekonomski razvitak)
dravno-pravni historicizam:
oslanjanje na hrvatsko povijesno dravno pravo i polaganje prava
na sve teritorije koji su nekad uistinu ili navodno pripadali
Hrvatskoj ili bili naseljeni Hrvatima
ustaki ideolozi tako su u hrvatski prostor ukljuivali BiH, Sandak,
Srijem, Baku
zalagali se za odbacivanje svake dravnopravne veze sa drugim
jugoslavenskim narodima
Paveli i sljedbenici negirali su in ujedinjenja 1918. g. te su Drinu
smatrali granicom dvaju svjetova istonog i zapadnog

 podravali gotsku teoriju o podrijetlu Hrvata kako bi negirali vezu

s drugim Slavenima
od faizma i nacizma ustae su preuzeli :

nacionalnu iskljuivosti

velianje drave
glorificiranje ratne operacije za ostvarenje politikih ciljeva
negativan stav prema komunizmu, socijalizmu i zapadnoj,
liberalnoj demokraciji
koncepciju voe kojem se kao nositelju vrhovne vlasti duguje
bezuvjetna poslunost
novi lanovi morali poloiti prisegu
bilo je pojedinaca pa i itavih grupa koji su pristali uz takve
ekstremne ideje prvenstveno nacionalistiki usmjereni radnici i
seljaci gotovo u pravilu bili prva generacija doseljenika u
gradove ili seljaka koji su se upoznali sa ivotom grada potjecali
iz pasivnih krajeva i osjeali se odbaenima od sustava stoga su
se dali privui desnim ( i lijevim) parolama
opravdanje za svoju lou situaciju (uzrokovanu i agrarnom krizom,
loim posljedicama kapitalizma) traili su u srpskom
hegemonizmu
ustaka idelogija obraala se malom ovjeku i nudila je sigurnost
narodne zajednice u tekim, kriznim vremenima a zauzvrat traila
odricanje od individualiteta dunost i odgovornost prema
cjelinibili su temelj svake djelatnosti u privatnom ivotu svakog
pojedinca. lana hrvatskog naroda
1934. ustae su zajedno sa lanovima VMROa organizirale atentat
na kralja Aleksandra u Marseillesu
znaajno mjesto u organizaciji imale su i talijanske i maarske
tajne slube
nakon atentata izbio je skandal jer se saznala da je Italija
pomagala organizacije koje su stajle iza atentata iz tog razloga
talijanska je vlada bila prisiljena hapsiti ustae uhapen i Ante
Paveli koji je u zatvoru proveo gotovo dvije godine
Naa gruda, omladinski list za suvremena pitanja prvo ustako
orjentirano glasilo u zemlji

 otvoreno promicali neke elemente profaistike i pronacistike

ideologije
izala samo 2 broja i oba bila zabranjena
urednik Vladimir Singer
aktivnost ustaa se donekle intenzivirala od 1934. no ni tada se
organizacija nije razvila a listovi i broure nisu dosezali vee
naklade
na snazi su ustae dobili 1937. kada se premijer Stojadinovi
dogovorio sa talijanskom vladom da e dio ustaa biti amnestiran
pa da s emogu vratiti u Jugoslaviju

Stojadinovi je raunao na to da e tako lake kontrolirati pokret a i

namjestiti HSSu protivnika

ustae je policija progonila ali im je i preutno doputala djelatnost

ako je to kodilo popularnosti HSSa
Hrvatski narod list kojeg je poeo izdavat Mile Budak u kojem je
napadao Maeka i HSS
1935. Paveli dao ubiti Gustava Pereca jer je njegova djevojka
pobjegla iz Janka Puszte i objavila u zagrebakim Novostima niz
informacija o Perecu, Janku Puszti i boravku u ustakoj emigraciji
ideje nacionalnog ekskluzivizma imale su odjeka u odreenim
krugovima osobito meu desno orjentiranom hrvatskom
inteligencijom
studenti desne orijentacije ''frankovci'' koji e kasnije uglavnom
pristupiti ustapkom pokretu postupno su sredinom 1930ih
preuzimali vodstvo u sredinjem akademskom drutvo ''August
enoa'' zatim u ''Eugen Kvaternik'' te raznim strunim klubovima
po fakultetima
potkraj 1937. i poetkom 1938. infiltriraju se i u druga drutva i
institucije djelovali su u katolikim organizacijama (''Kriari'' i
''Domagoj'')
ustaki orjentirani intelektualci postajali su sve utjecajniji i u
Matici hrvatskoj
lanovi ''Augusta enoe'' zajedno sa nekim lkanovima ''Ante
Starevia'' izdavali su ilegalne ustake novine koje su im bile
odmah zabranjivane
Matica hrvatska objavljuje 1936/1937. knjiicu Dananja
Njemaka autora Ernesta Bauera koji velia Hitlera i
nacionalsocijalizam

 zbog sve jaeg utjecaja nacionalistike desnice u Matici u nju je

uveden komesarijat koji je rasputen nakon proglaenja NDH
desni krugovi u Hrvatskoj bili su prije uske skupine nego iroko
organizirani drutveni pokret
jaanje desnih tendencija bio je fenomen karakteristian i za
Europu u cjelini
poetkom 1935. osnovan Jugoslavenski narodni pokret Zbor
Dimitrij Ljoti
snaan ideoloki utjecaj nacionalsocijalizma i faizma, prihvaali
rasnu teoriju, antisemitizam i antikomunizam
Zbor je imao svoj organ Buenje, list za politika, nacionalna i
rutvena pitanja
cilj je jugoslavenski nacionalistiki renesans
bliskost desnom ekstremizmu nimalo se ne skriva
Ljoti se legitimirao kao pristaa Hitlera
uspjeli okupiti mali broj simpatizera

Ivo Goldstein

HRVATSKA 1918-1945. pt. II.

ATENTAT U MARSEILLEU

atentat

listopad 1934. - kralj Aleksandar doao u Marseille - ubijen

ubijen i franc. ministar vanjskih poslova Jean-Loius Barthou

pucao makedonski nacionalist Veliko Georgijev Kerin odmah

uhvaen i ubijen

navodno posljednje Aleksandrove rijei bile ''uvajte mi Jugoslaviju''

atentat organizirali makedonski nacionalisti i ustae

posebno aktivni bili Ante Paveli, Eugen Dido Kvaternik i Vjekoslav

Servatzy

znaajnu ulogu imale talijanske i maarske tajne slube

Aleksandar pokopan u Oplenovcu (brdo, blizu grad Topola, 70 km od

BG)

atentat obiljeio dubinu raskola izmeu Hrvata i Srba

Aleksandar imao 3 sina najstariji bio 11godinji Petar

umjesto njega vlast preuzeli namjesnici :

Aleksandrov brati knez Pavle Karaorevi

senator i ministar prosvjete Radenko Stankovi

ban Savske banovine Ivo Perovi

vlast pripadala knezu Pavlu

u naelu blizak idejama zapadne demokracije

elio ouvati unitarno jugoslavenstvo
kako bi odrao Jugoslaviju izvan rata koji se pribliavao poeo je
raditi kompromise na utrb demokracije popustljiv prema
desniarima i nacistima
odmah se suoio s nezadovoljstvom javnosti i zahtjevima opozicije
za preureenjem drave

Zagrebaki memorandum

studeni 1934.
predan Kraljevskom namjesnitvu
protiv politike koje se odnosi prema Hrvatima zlonamjerno kao da su
oni protiv jugoslavenske drave
protiv monopola jedne stranke
da se pusti na slobodu Vladka Maeka
da se ne dopusti djelatnost poluvojnih organizacija
da se javno glasanje pretvori u tajno
39 potpisnika Antun Bauer, Alojzije Stepinac, Ivo Politeo, Ferdo
ii, Ivo Tartaglia, Ivan Metrovi etc.

 neki srpski politiari, poput Slobodana Jovanovia pozdravili

memorandum

Pavle brzo bio prisiljen napustiti otvorenu diktaturu

nije naputao ni centralizam ni unitarizam

1934. vladu vodio Bogoljub Jevti

1935. izrazili se za potivanje Oktroiranog ustava, za jedinstvenu

jugoslavensku naciju i dravnu cjelinu

izbori

Bogoljub Jevti predvodio JNS Jugoslavensku nacionalnu stranku

SDK se povezala s JMO, dijelom Demokratske stranke (LJ. Davidovi)
te Savezom zemljoradnika na elu liste V. Maek
u predizbornoj kampanji opozicijski su skupovi bili zabranjivani
izbori odrani 1935.
brojne izborne malverzacije
pritisak dravnog aparata da se glasa za reimsku listu
pobjedio JNS
nakon izbora opozicija nastavila s pritiskom na vlast, traila ukidanje
Oktroiranog ustava i traila izglasavanje novog
nasilje se nastavilo i nakon izbora
na Sveuilitu vrlo jaka bila kmunistika organizacija a ne mnogo
slabija i frankovaka
u Hrvatskoj od sredine tridesetih jaaju totalitarne opcije, lijeve i
desne
politika desnica je nacionalistika i u hukakom tonu istie
antisrpstvo i promie borbu za neovisnost te poziva na unitenje
ljeviarskih ideja i ideologa
ideje dopirale do irokih narodnih masa prihvaale poruke koje su
zagovarale radikalnu drutvenu promjenu
i komunisti i nacionalisti /ustae/ napadali slabe i neuinkovite
demokratske institucije i obeavali masama da e upravo oni donijeti
mir i drutveni boljitak kad preuzmu vlast

KATOLIKA CRKVA

Katolika je crkva nastanak drave 1918. doekala s

nadom da u u njoj postupno ostvariti ravnopravne
vjerske i nacionalne odnose

Katoliku crkvu pogodila agrarna reforma

vlast favorizirala Srpsku pravoslavnu crkvu

biskupi bivali sve nezadovoljniji poloajem Crkve u Kraljevini

Jugoslaviji ali su i dalje usko suraivali s vlastima

Stepinac

solunski dobrovoljac, potporunik jugoslavenske vojske

1934. koadjutor Antunu Baueru

Crkvu i Stepinca smetala stalno prisutna ambicija Srpske

pravoslavne crkve da bude prisutna na itavom dravnom prostoru

1937. BG vlada odustala od konkordata s Vatikanom

potpisano 1935. ali nije ratificirano Stojadinovi raunao da e se s

tim pribliiti Vatikanu i Italiji ratifikaciji se usprotivila Srpska
pravoslavna crkva koja je u konkordatu vidjela opasnost za svoj
povlateni poloaj

Srpska pravoslavna crkva prijetila ekskomunikacijom za sve koji bi

glasali za konkordat

govori o moguoj najezdi ''militantnog katolicizma'' i ''vatikanskoj

ekspanziji''

Krvava litija u Beogradu 1937. uline demonstracije i sukobi sa

andamerijom
u opasnosti bila i Vlada pa je povukla tekst konkordata iz skuptinske
procedure

nakon odbacivanja konkordata Katolika crkva smatrala da u

Jugoslaviji nee nikad postii status na koji je polagala pravo

u razliitim crkvenim institucijama i onima bliskima crkvi gimnazije

i drutva ''Domagoj'', ''Kriari'', ''Katolika akcija'' stvaraju se krugovi
u kojima se promicala ideja samostalne Hrvatske

27.3. 1941. u Beogradu i drugim gradovima izbile masovne

demonstracije protiv pristupanja Jugoslavije Trojnom paktu

Alojzije Stepinac

fanatino poboan, beskrajno odan Katolikoj crkvi, strastveno

mrzio komunizam

drao vjerske razlike podlogom i svim ostalim razlikama izmeu

Hrvata i Srba kao i glavnim nevoljama u Jugoslaviji

uvjereni antirasist i protivnik nacizma

tridesetih ojaao utjecaj kriarskog pokreta unutar Crkve

Kriari osnovani 1930. g., organizacija hrvatske katolike mladei

podjele unutar same Crkve zbog stavova prema tradicionalnim

vrijednostima, konzervativizmu, komunizmu te idovskom pitanju

Katoliki list - tvrdilo se da su idovi glavni neprijatelji

ovjeanstva

Hrvatska straa glasilo Hrvatske Katolike Akcije

u zg nadbiskupiji vodio Stepinac

izrazit antikomunistiki stav komunizam je plod idova Marxa

tvrde da se protive i faizmu i komunizmu
u panjolskom graanskom ratu svrstali se uz Franca
podravaju Italiju i Njemaku jer ne trpe idove ni komuniste
na domaoj sceni Straa je napadala politiku HSSa i Vladka Maeka
Lamarqueovu i Darwinovu ideju o postanku svijeta proglasili
protukranskom

Crkva u principu bila protiv bezobzirnih i neopravdanih progona

bilokojeg naroda, pa i idovskog

Katoliki tjednik Sarajevo

list istie da ''ako papa danas ne govori o idovskoj krivnji i

idovskim grijesima u prolosti, nikako iz toga ne slijedi da ih ne vidi''

katolika tampa odavno upozorava na bezbroj negativnih i

destruktivnih utjecaja kojima je nosilac svjetksa idovska plutokracija

u svojoj nezasitnoj elji da malo po malo posve zagospodari

svijetom

slino tom listu piu i Lu, Nova revija i Hrvatska straa te Narodna
obrana (akovo)

Narodna obrana tvrdi da je Hitler 1933. imao pravo to je

progonio idove jer su se oni uvelike ogrijeili protiv njemakog
potenja

JAANJE KOMUNISTA I LIJEVA INTELIGENCIJA

1932. poela obnova partijske strukture i aktivnosti

Komunustike partije

Milan Gorki revitalizirao partijsku organizaciju i njene aktivnosti

(postavila ga Kominterna)

okolnosti ile komunistima na ruku sve je vie stanovnika gradova

ali i sela osjealo socijalne probleme kao bitne

oivljavanje politikog ivota u Jugoslaviji 1932. otvorilo mogunost

rada i komunistima aktivnosti bile maskirane u drugim imenima i
organizacijama

1933. poela se mijenjati politika strategija Kominterne umjesto

dotadanje nepomirljivosti prema socijaldemokratima poelo se
shvaati kako je sve agresivniji nacionalsocijalizam glavni protivnik

potvreno na VII. kongresu Kominterne 1935. g.

dotadanja opa linija borbe radnike klase protiv kapitalizma
zamijenjena je politikom ujedinjavanja svih demokratskoantifaistikih snaga
Splitski plenum 1935. Blagoje Parovi (l. Politbiroa)
vojnofaistika diktatura proglaena zajednikim neprijateljem svih
demokratskih snaga
za izgraivanje to ireg antifaistikog fronta
Partija se prestala protiviti reformiranim socijalistikim strankama
Partija nije vie podcjenjivala rad sindikata

 prihvatili da treba djelovati i kroz legalne institucije

bezuspjeno pokuali osnovati legalnu Stranku radnoga naroda
* 1937. sklopljen je Farkaiki sporazum (SDK i Ujedinjena
opozicija) KPJ se
elio prikljuiti bloku no Blok je odbio suradnju
istaknuto kako nacionalni osjeaj nije stran proletarijatu put prema
sazrijevanju ideje o potrebi KP Hrvatske i KP Slovenije
odbaena teza da je Jugoslavija samo tvorevina velikih
imperijalistikih sila po zavretku WWI. i da ju treba razbiti na manje,
neovisne drave komunisti smatrali da bi takve male drave mogle
postati jo podlonije meunarodnim pritiscima (posebno Italije)
poinje se formirati i poltika o rjeavanju nacionalnog pitanja u
okvirima Jugoslavije
budua drava kao demokratska federativna republika
narodi bi se trebali slobodno izjasniti o dravnom ureenju koje bi
onemoguilo bilokakvu hegemoniju
panjolski graanski rat 700 dobrovoljaca iz Hr (1300 iz
Jugoslavije), mahom komunisti na strani republikanaca
dobrovoljci se regrutirali iz prve generacije doljaka u grad sa
osiromaenog sela (iz krajeva koji istih godina daju mnogo lanova i
ustakom pokretu)
Josip Broz Tito

karijera mu 1930ih doivjela strelovit uzlet

1933. odsluio petogodinju zatvorsku kaznu deportiran u

Kumrovec

povlai se u ilegalu i postaje lan Pokrajinskog komiteta KPJ za

Hrvatsku

od 1934. uzeo pseudonim Tito

1934. kooptiran u Beu u Politbiro CK KPJ

1935. u Moskvi postaje referent za KPJ u Balkanskom sekretarijatu

Kominterne

1936. Kominterna ga je uputila u Pariz bio je zaduen za

organizaciju rada u zemlji i prebacivanje dobrovoljaca u panjolskom
graanskom ratu

u meuvremenu ilegalno odlazio u Jugoslaviju i boravio u Zagrebu

1937. Tito povjereno privremeno voenje poslova Centralnog

Komiteta (jer je Milan Gorki uhapen kao rtva staljinistikih istki)

kljuna osoba u zavrnim pripremama za osnivanje KP Slovenije i KP

Hrvatske

travanj 1937. osnovan KP Slovenije unutar KPJ

kolovoz 1937. osnovan KP Hrvatske u Anindolu kod Samobora
na osnivakom kongresu bilo je tek 16 delegata
izabran Centralni komitet od 12 lanova
sekretar uro poljari
KPH se u prvim dokumentima naziva strankom Komunistika
stranka Hrvatske (usklaivanje s duhom hrvatskog jezika)
i Centralni komitet bio je preimenovan u Glavni odbor a zatim u
Sredinji odbor
termini u uporabi do sredine 1940ih
KPH tvrdi da ne zastupa samo interese radnike klase nego je i
nositelj ideje nacionalne slobode i ravnopravnosti te demokratizacije
drutva
temeljna strategija stvaranje pokreta Narodne fronte
raunalo se s mogunou suradnje s graanskom opozicijom u
Hrvatskoj prvenstveno s HSSom
djelovanje KPH ugrozile Staljinove istke stradalo oko 800
komunista koji su se zatekli ili su ivjeli u SSSRu
1938. Tito oformio privremeno partijsko rukovodstvo uz njega ili i
Edvard Kardelj, Milovan ilas, Aleksandar Rankovi

ostali lanovi Josip Kra, Andrija aja, Miha Marinko, Franc

Leskoek, Ivo Lola Ribar

oni bili nova imena u partijskoj hijerarhiji

u vodstvu KPH nije ostao gotovo nitko iz doba stvaranja ili iz 1920ih

1938. rasputeni (zbog nedostatka novca) organizacijski punktovi

KPJ u Pragu, Beu i Parizu

 boljevizacija KPJ od kad je Tito postao sekretar promjene u

organizacijskom smislu ukianje svakog oblika demokratskih odnosa
unutar partijskog organizma
militarizacija partije
popularnosti KPJ pridonosila i tradicionalna sklonost prema SSSRu
zbog jo uvijek snanih rusofilskih i panslavistikih osjeaja, doba
kad su ljudi osjeali opasnost od faistike Italije i nacistike
Njemake a jo uvijek do njih nisu dole vijesti o loim stranama
staljinizma i istkama
KPJ u predratnim godinama narastao s 4000 lanova na 10 000
KPH bio najjai i najbolje organizirani dio KPJ
u Komunistiku partiju ulazili mnogi nezadovoljni politikom
graanskih stranaka
1939. Ivan Ribar postao prvi predsjednik Drutva prijatelja SSSRa
1942. prikljuio se KPJ
Ribar isticao industrijalizaciju kao jedini ekonomski izlaz za zemlju
koja je jo umnogoma bila poljoprivredna
traio federalnu ravnopravnost meu postojeim nacionalnim
identitetima
1939. pakt o nenapadanju Reicha i SSSRa zbunjenost i nedoumice
u dijelu lanstva
Kominterna orue u Staljinovim rukama politika saveznitva s
demokratskim snagama protiv faizma bila je naputena
u komunistikom tisku u mnogim zemljama antifaistika
propaganda je prestala a zamijenili su je napadi na britanski i
francuski imperijalizam
KPJ napadao zapadne sile kao uzronike WWII. ali nije tedio ni
suprotnu stranu (za razliku od drugih komunistikih partija)
Tito procijenio da je suradnja SSSRa s Reichom tek kratkotrajni
manevar kome bi uskoro mogao doi kraj
1940. Peta zemaljska konferencija

najvei partijski skup u Jugoslaviji u zadnjih 20ak godina, trajalo 3

dana, 110 delegata

u kui u zg Dubravi

stav da su se u ratu sukobila 2 imperijalistika bloka koji e se

meusobno slomiti i ostaviti mjesta proleterskoj revoluciji

protiv faizma

blagi odmak od generalne linije Kominterne pazilo se da se s

Kominternom ne bi dolo u sukob

KULTURA
knjievnost: Miroslav Krlea, August Cesarec, Slavko Kolar, Ranko
Marinkovi, Vjekoslav Kaleb, Petar egedin, Jure Katelan, Ivan Goran
Kovai
slikarstvo: Krste Hegedui, Oton Gliha, Frano imunovi, Vanja
Radau, Marijan Detoni
opejugoslavenski kulturni pokret 'socijalne umjetnosti' u Hr imao
manje utjecaja ali je u Makedoniji, BiH i Crnoj Gori bio jezgra buduih
nacionalnih knjievnosti
Zemlja osnovana 1929.
skupina lijevo orijentiranih slikara, kipara i arhitekata
Antun Augustini, Fran Krini, Krsto, Drago Ibler, Stjepan Plani
1935. zabranjena djelatnost no ostali i dalje aktivni i utjecajni
Hegedui u Hlebinama 1930. poeo poduavati seljake slikarstvu -.
poetak hlebinske slikarske kole naivne umjetnosti

predstavnici Ivan Generali, Franjo Mraz, Ivan Virius

u prvim godinama slikaju najvie motive iz socijalne zbilje na selu

u poslijeratnom razdoblju priklanjaju se romantinom prikazivanju

podravskog krajolika, lirskoj idealizaciji seoskog ivota i fantastici

Krlea
1936. objavio Balade Petrice Kerempuha
Krlea se zalae za dominantno estetske kriterije u umjetnosti i
negira socijalnu i politiku tendenciju kao vrijednosni kriterij
oponiraju mu marksistiki kritiari
Tito i KPJ ipak suosudili polemike istupe M. Krlee i istomiljenika a
'krleijanci' su bili iskljuivani iz Partije

 hajke na nepoudne intelektualce u komunistikim redovima zbog

elje partijskog vrha da postane apsolutni gospodar ivota svojih
lanova
rasprave se zapravo vodile oko toga hoe li se pristati na apsolutnu
poslunost Kominterni i Partiji ii e se smatrati da ne smije postojati
diktat miljenja

STOJADINOVIEVA VLADA: ''HRVATSKO PITANJE''

1935. pobjeda JNSa Bogoljuba Jevtia pirova

pobjeda
nije ostvario uvjerljivu pobjedu
regent Pavle spoitavao Jevtiu jer nije bio spreman na kompromis s
hrvatskom opozicijom
Pavle Karaorevi bio sljedbenik ideje integralnog jugoslavenstva
ali i politiki realist
u lipnju 1935. sastao se s Maekom koji mu je predloio da se tek
konstituirana Skuptina raspusti i da se na temelju novog izbornog
zakona raspiu izbori, kao i da se stanje vrati na 1918. g. knez
Pavle odbacio to
umjesto Jevtia na elo Vlade postavljen je dotadanji ministar
financija Milan Stojadinovi
Jugoslavenska radikalna zajednica (JRZ)
Stojadinovi sastavio vladu od struje radikala, Slovenske ljudske
stranke i Jugoslavenske muslimanske organizacije od te tri stranke
nastala je JRZ
potisnula Jugoslavensku nacionalnu stranku (JNS)
nova stranaka organizacija popularno je nazivana Jereza
nikad nije postala stranka u pravom smislu jer dijelovi od kojih je
sastavljena nisu nikad izgubili svoju individualnost
suprotstavili se zahtjevima iz Hrvatske za preureenjem drave
formiranjem Stojadinovieve vlade bilo je jasno da je propala
estojanuarske diktatura (u smislu da se ideologija integralnog
jugoslavenstva nametne kao jedini vaei politiki i drutveni
koncept)

 1935. postupna i vrlo limitizirana demokratizacija HSSu omoguila

razmah stranakih aktivnosti obnovljen rad mnogih ogranaka koji
su obustavili rad poetkom 1929.
postale aktivne i organizacije vezane uz stranku Hrvatski radniki
savez (HRS), Seljaka sloga
1935. osnovana i Gospodarska sloga

ekonomska organizacija koja je imala za ciljpodizanje ekonomske

moi i poboljanje poloaja seljatva u Hrvatskoj

nastojale se poveati cijene poljoprivrednih proizvoda, suzbijati

stone bolesti, ubrzati elektrifikacija seoskih podruja, organizirati
zdravstvena zatita i raditi na opem prosvjeivanju seljaka
Hrvatska seljaka zatita i Hrvatska graanska zatita poluvojne
organizacije koje su trebale sluiti za obranu HSSovih skupova od
andara i provokatora
vodstvo stranke s njima raunalo i u sluaju eventualnih oruanih
sukoba
HSS 1920ih uglavnom bio predstavnik hrvatskog seljatva, 1930ih
sve vie poinje predstavljati hrvatski narod
protiv reima i radikalno desnih ili radikalno lijevih stranaka da
zadobiju vei utjecaj u javnosti
Vladko Maek
uivao veliku podrku naroda, osobito seljaka
u narodu se stvara 'kult Maeka'
po politikom opredjeljenju demokrat no strankom je upravljao
autoritarno
sve vane odluke stranke donosile su se u Maekovoj kancelariji i
stanu nakon Radieve smrti nije vie funkcionirao Glavni odbor i
Predsjednitvo stranke nego je Maek okupljao ljude oko sebe po
vlastitom nahoenju
susreti Maeka i Stojadinovia prolazili su u meusobnoj antipatiji,
dolazili na sastanke esto bez elje da se na njima neto dogovore
njihovi stavovi bili bitno razliiti
Stojadinovi
pristaa centralistiko-unitaristike Jugoslavije pod dominacijom
Beograda

 zagovarao tezu 'jedna drava, jedan narod i jedan kralj'

nudio Maeku tzv. 'malo rjeenje' po kojem bi HSSu pripalo nekoliko
ministarskih mjesta u Vladi
nije prihvaao naruavanje dravnog centralizma protiv
federativnog ureenja
pristajao na razgovore samo o lokalnim samoupravnim
autonomijama
Maek traio 'veliko rjeenje' znailo reviziju Oktroiranog ustava
suavao Maeku manevarski prostor koalicijom s Muslimanima i
Slovencima
Stojadinovi na meunarodnom planu elio razvijati odnose s
Italijom i Njemakom (oslon na drave koje ele revidirati Versailleski
poredak)
elio kod Njemake i Italije postii da oslabe svoju podrku ustaama
hrvatsko pitanje istovjetno pitanju demokratizacije itavog
jugoslavenskog drutva
samo je prividno 'hrvatsko' jer obuhvaa cjelokupnu problematiku
jugoslavenske unutarnje politike
hrvatsko je jer najneposrednije tangira hrvatske interese te su Hrvati
problem formulirali, iznjeli u javnost i popularizirali
hrvatsko pitanje jaalo HSS i bliske mu snage
Stojadinovi blokirao rjeavanje hrvatskog pitanja od 1935. do 1937.
jaala opozicija Stojadinoviu i u Srbiji nezadovoljni njegovim
diktatorskim ponaanjem kao i pribliavanjem Njemakoj i Italiji
pogodovalo povezivanju hrvatske i srpske opozicije
Zagreb pregovori SDK i Udruene opozicije (Srbija) sporazum
potpisan poetkom listopada 1937.
Farkaiki sporazum

selo Farkai kod Siska

sreli se potpisnici sporazuma iz Zagreba kako bi se dogovorili o

nainu rada na propagiranju Sporazuma u javnosti

sporazumom bilo predvieno da se oformi vlada koja bi donijela

'privremeni osnovni zakon' i time ukinula postojei ustav

potpisnici formirali Blok narodne demokracije

tekst nije dovodio u pitanje monarhistiki oblik vladavine i dinastiju

Karaorevia

naglaavao da bi u novom dravnom ustrojstvu parlamentarizam i

jamenje politikih i graanskih sloboda bili temeljna naela

glavni problem potpisnici vide u nepostojanju demokracije

farkaike zahtjeve vlasti u Beogradu nisu eljele prihvatiti

Stojadinovi nije pristajao pregovarati tvrdei da e to uiniti kada
maloljetni Petar II. stupi na prijestolje (to je trebalo biti za 4 godine)

negativan stav o pregovorima imao i knez Pavle

NA PUTU PREMA RATU 1939-1941.

SPORAZUM CVETKOVI-MAEK I USPOSTAVA BANOVINE

HRVATSKE

izbori 1938.

Seljako-demokratska koalicija izala je ujedinjena s opozicijom u

Srbiji (Udruena opozicija) u Blok narodne demokracije na elu liste
V. Maek
falsificiranja i pritisci na birae, javno glasanje
vladina lista pobjedila tek s neznatnom veinom- reimske stranke
dobile veinu poslanika u Skuptini
HSS dobio najvei broj glasova u svojoj povijesti
de facto su HSS i Udruena opozicija bili pobjednici izbora

knez Pavle uvidio da je rjeavanje 'hrvatskog pitanja' pretpostavka

za unutranje smirivanje stanja u dravi to je bio zahtjev i
jugoslavenskih saveznika (VB)

Maek i HSS bojkotirali rad Narodne skuptine

Maeku je bilo u interesu da postigne sporazum

1930ih HSS je postao svehrvatska stranka te pokret u kojem je bilo

vrlo razliitih ideolokih strujanja

lijevo krilo HSSa :

 isticali socijalne teme, antiklerikalizam

Mihovil Pavlek Mikina i Rudolf Biani, Franjo Gai
neki HSSovci preli u KPJ sredinom tridesetih i od 1937. izdavali list
Seljaka misao

desno krilo HSSa :

do 1941. nije se desnica uoavala u javnom ivotu

Janko Torti, Dragutin Toth (jedan od organizatora Gospodarske
sloge), Lovro Sui
kako se pribliavao rat bili pod pritiskom radikalne desnice u Hr koja
je odbijala bilokakav sporazum s Beogradom i traila izdvajanje Hr iz
Jugoslavije
uspjesi Reicha, Italije i Franca davali su krila desnoj struji HSSa i
ostalim desnim strujama u Hr (ustaama)

Stojadinovi pokazivao ambicije da si priskrbi sve vie vlasti u dravi

te se poeo ponaati poput faistikih diktatora

veljaa 1939. knez Pavle angairao Cvetkovia, Spahu, Kulenovia,

Kreka i Snoja da srue Stojadinovia

Dragia Cvetkovi

postao predsjednik vlade

radikal
dotad prilino nepoznat i neutjecajan ministar
dobio povjerenje kneza Pavla jer je bio voljan izvravati njegove
naredbe
''kneev kurir''

deklaracija nove vlade za sporzum s Hrvatima zasnovan na punoj

jednakosti i ravnopravnosti, naknadno Cvetkovi istaknuo narodni
individualitet Hrvata kao rezultat posebnog razvitka

svibanj 1939. Hrvatsko narodno zastupstvo (poslanici HSSa izabrani

na izborima 1938.) objavili su posebnu izjavu kojom Maeka nazivaju
legitimnim predstavnikom hrvatskoga naroda

SPORAZUM CVETKOVI-MAEK

26. kolovoz 1939., 5 dana prije izbijanja rata

 uspostavlja se Banovina Hrvatska kao uporavna jedinica

BANOVINA HRVATSKA

obuhvatila dijelove BiH naseljene preteno Hrvatima, Baranja izvan

granica Banovine Hrvatske
pri odreenju granice u BiH ignoriralo se muslimansko stanovnitvo i
gledao samo omjer Srba i Hrvata u kotarevima
za bana postavljen Ivan ubai (po volji HSSu i Dvoru, bivi solunski
dobrovoljac, dobri kontakti s vladajuim krugovima)
nova zajednika jugoslavenska vlada : Maek podpredsjednik, SDK
dobila jo 5 ministarskih mjesta (Ivan Andres trgovina i industrija,
Baria Smoljan : ministar bez lisnice, Josip Torbar : pote i brzojavi,
Juraj utej : financije, Sran Budisavljevi : socijalna politika)
obnavljanje Sabora kao zakonodavne vlasti
ban nositelj upravne vlasti, odgovoran kralju i Saboru, imenovao ga i
razrjeavao kralj
dogovoreno da Banovina preuzme i ubiranje pojedinih poreza,
konaan dogovor nije postignut

uspostavu Banovine Hrvatske nije verificiralo Narodno

predstavnitvo (koje je bilo rasputeno 1939.) jer je Ustav
predviao da se i izvanredne mjere moraju naknadno odobriti od
strane Narodnog predstavnitva samo formalnopravna injenica
bez prevelike vanosti

od osnutka Banovine Hrvatske poeli su se pojavljivati zahtjevi za

uspostavom zasebne slovenske jedinice kao i autonomne BiH

27. kolovoz 1939.

Maek izjavio kako pregovori nisu potpuni jer konaan teritorij

Banovine nije utvren i kako e hrvatska strana potraivati vie te
kako e se u naknadnim pregovorima morati proiriti autonomija
Banovine u odnosu na Beograd

Maek 1941. nee eljeti samostalnu Hrvatsku, pogotovo ne da ona

ovisi o silama Osovine

mnogo protivnika sporazuma meu lanovina HSSa koji su smatrali

da je Maek dobio premalo, napadi nacionalistike desnice,
frankovaca i drugih smatrali Maeka izdajicom zastupajui stav da
je jedino rjeenje 'hrvatskog pitanja' u izdvajanju iz Jugoslavije,
srpski nacionalisti smatrali da je sporazum kapitulacija pred
Hrvatima

POLITKA APATIJA, SVE JAI UTJECAJ NJEMAKE

obrambeni sporazum iz 1934. Balkanska antanta

Jugoslavija, Grka, Rumunjska i Turska bezvrijedan

knez Pavle i Stojadinovi oslon na Njemaku i Italiju, tj. da
jugoslavensku politiku dre neutralnom (Nj i I zaustavljale francuski i
britanski utjecaj u regiji)
1939. Anschluss prihvatila Stojadinovieva vlada izavili da taj in
ne ugroava Jugoslaviju nego da jo samo uklanja mogunost
obnove Habsburkog carstva
''Jugoslavija e, od straha da je Njemaka ne siluje, sama lei s njom
u krevet''
1938. sastali se Stojadinovi i Hitler

Stojadinovi uvjeravao Hitlera da J. nee ulaziti ni u kakve paktove

protiv Njemake

Hitler tvrdio da na Balkanu nema interesa osim otvorenih vrata za

svoju privredu
Pavle popustljiv prema desniarima i nacistima ne toliko zbog
simpatija prema Reichu koliko zbog toga da Jugoslaviju sauva od
upletanja u sukob
SPORAZUM CIANO-STOJADINOVI
1937.
skloplkjen sporazum s talijanskim ministrom vanjskih poslova
Galeazzom Cianom
da bi smanjili ovisnost o Njemakoj
Italija i Jugoslavija obvezuju se na potivanje granica
suzdravaju se od svake akcije ako bi jedna strana bila napadnuta
ukraivanje podrke svakoj aktivnosti uperenoj protiv teritorijalnog
integriteta i postojeeg poretka
predvieno i proirenje gospodarske suradnje
dogovoreno da se jedan dio ustake emigracije iz Italije vrati u
zemlju

 1938. kako bi dokazao vjernost, Stojadinovi je u Rimu poloio

vijenac 'muenicima faistike revolucije'
sporazum se pokazao mrtvim slovom na papiru
rujan 1939. izbio WWII. Jugoslavija proglasila neutralnost
obje zaraene strane pojaavale su pritisak na Jugoslaviju da se
opredijeli
politika neutralnosti vodila se u praksi tako da je sve vie odgovarala
interesima Osovine
1934. trgovinski sporazum Njemake i Jugoslavije
za jugoslavensku poljoprivrednu robu Njemaka davala industrijsku
robu
nakon ekonomskih sankcija pritiv Italije 1935. (zbog napada na
Etiopiju) Njemaka e preuzeti golem dio jugoslavenskih izvoza i
postati najvei jugoslavenski trgovaki partner
preko gospodarske politke moglo se snano utjecati na vanjsku
politiku Jugoslavije (ali i Rumunjske) zbog njihova ondanjeg
katastrofalnog gospodarskog poloaja
1938. sastali se Stojadinovi i Goring
nakon Anschlussa i raspada ehoslovake naglo su porasle
investicije Reicha u Jugoslaviju
sve vea ovisnost jugoslavenske privrede o Reichu (53% ukupnog
izvoza)
1940. protuidovski zakoni u Jugoslaviji
da bi udobrovoljili Njemaku
na sveuilitima i kolama, zabranjeno bavljenje veletrgovinom
prehrambenim proizvodima
nacionalsocijalistika propaganda od strane legaliziranih 'kulturnih'
drutava njemake narodne manjine
Kulturbund u Vojvodini (zaklinjanje na hakenkrojc zastavu, zakletva
Kako se nee eniti Srpkinjama, Maaricama i idovkama...) od
1939. sve agresivniji u promicanju nacistike ideologije
OBNOVITELJI grupa mladih intelektualaca koji su studirajui u
Njemakoj doli u doticaj s idejama i aktivistima Hitlerove
Nacionalsocijalistike stranke

 parole Ein Volk, Eine Wille, Ein Weg; Ehre, Blut und Boden
u meuvremenu Maarska i Italija dovodile u pitanje jugoslavenski
teritorijalni integritet
jugoslavenska vanjska politika bila je nepokolebljivo antisovjetska
dijelom tajh stav bio uvjetovan i prisutnou 'bijele emigracije' u
Jugoslaviji
priznali SSSR tek 1940., no vie kao priznavanje relanosti nego
stvaran zaokret u vanjskoj politici
u raznim krugovima Jugoslavije sve vee nezadovoljstvo politikom
vlasti
centralistiko-unitaristike snage u dravi nisu mogle prihvatiti
stvaranje Banovine Hrvatske
razoaranje graanskim strankama
seljaci izloeni dravnom eksploataciji mrnja prema reimu u
kojemu su vidjeli samo porezni aparat i andarsku silu antireimsku
energiju upotrijebit e ustae i partizani (pa i etnici)
srpski biraki korpus u Banovini Hrvatskoj i itavoj Jugoslaviji bio
podijeljen izmeu JRZ i SDSa (JRZ unitarizam i integralizam, SDS
zagovarao iste ciljeve kao i koalicijski partner HSS)
od 1936. i smrti Svetozara Pribievia voa SDSa bio je Adam
Pribievi (brat) do 1939. kad je Adam podnio ostavku i na njegovo
mjesto j doao Sran Budisavljevi
KRAJINA udruenje za kulturno i privredno podizanje naroda - 1939.
osnovali ju Srbi s podruja Savske i Primorske banovine
okupljali se lanovi zabranjenih etnikih organizacija
cilj stvaranje nove politiko-teritorijalne jedinice Krajine na prostoru
25 kotareva Savske, Primorske i Vrbaske banovine sa srpskom
veinom
deklarirano zalaganje za ouvanje dravne i narodne jedinstvenosti
Krajevine Jugoslavije na temelju unitaristike jugoslavenske
ideologije ustvari promicanje velikosrpske ideologije
SRPSKI KULTURNI KRUG Beograd 1939.
najei kritiari unutarnje politike reforme koja je zapoela
Sporazumom Cvetkovi-Maek i uspostavom Banovine Hrvatske

 parola ''Srbi na okup''

intelektualci i pravoslavno sveenstvo
SKK je poetkom 1940. uspjela rganizirati krovnu organizaciju >
SAVET PATRIOTSKIH, RATNIKIH I VITEKIH ORGANIZACIJA
ule gotovo sve vanije jugoslavenske udruge koje su djelovale
meu Srbima poput etnike organizacije i Saveza Sokola Kraljevine
Jugoslavije
Hrvatska iako veinski i dalje za HSS Hrvati su u sve znaajnijom
mjeri optirali za komuniste i frnakovce
na opinskim izborima 1940. g. komunisti postigli jako dobre
rezultate ponegdje i osvojili vlast vlasti nisu mogle dopustiti
komunistiku vlast na lokalnoj razini
u javnosti su desne tendencije postale sve prisutnije
Mile Budak traio od Maeka da se hrvatsko narodno vodstvo izjasni
otvoreno za Osovinu
sve tee ekonomsko stanje dobrim dijelom i zbog rata koji se irio
Europom porasle cijene poljoprivrednih proizvoda
Banska vlada nastojala dravnom intervencijom poboljati stanje
maksimirali cijene kruha
uvedene krune karte ili karte za ishranu svako domainstvo
dobivalo odreenu koliinu racioniranih namirnica
1941. Ivan ubai donio uredbu o izradi kruha od 65% kukuruznog i
35% peninog brana koji je popularno zvan 'ubai'
namirnice se krale
zbog nedostatka autoguma obustavljene neke autobusne linije u
Dalmaciji

TRAGEDIJA WWII. (1941-1945.)

KAPITULACIJA JUGOSLAVIJE I USPOSTAVA NDH

Jugoslavija se nala u okruenju Osovine

nakon Anschlussa Reich je postao neposredan jugoslavenski susjed

1941. pod pritiscima su Maarska, Rumunjska i Bugarska pristupile

Trojnom paktu

Italija okupirala Albaniju i zaratila s Grkom

Trei Reich u to doba na vrhuncu moi VB ostala jedini protivnik,

Fra kapitulirala SSSR je bio saveznik

poloaj Jugoslavije geostrateki vaan

Hitler pokazivao neobino strpljenje prema Kraljevini Jugoslaviji
elio ju mirnim putem privoliti na suradnju Njemaka bi tako
izbjegla vojni sukob prije onog s SSSRom i zadrala bi dobavljivaa
poljoprivrednih proizvoda
Njemaka nudila koncesije Jugoslaviji za pristupanje Trojnom paktu
koje nije nudila ni jednoj drugoj dravi
Pavle, probritanski raspoloen, odbijao je njemake ponude no nije
bio voljan prihvatiti ni britanske VB eljela da se Jugoslavija
odrekne neutralnosti i da krene u rat protiv Osovine Pavle
procjenjivao kako VB nema snage neposredno pomoi Jugoslaviji
25.3.1941. PROTOKOL O PRISTUPANJU KRALJEVINE JUGOSLAVIJE
TROJNOM PAKTU
potpisano u Beu
konano poputanje Jugoslavije pod pritiskom Osovine
jami se potivanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta
Jugoslavije
Osovina nee slati vojsku preko jugoslavenskog teritorija
Osovina nee od Jugoslavije traiti vojnu pomo
vodit e se rauna kod preureivanja granica na Balkanu o
jugoslavenskim pretenzijama na Solun
kada je stigla vijest o sklapanju sporazuma demonstracije su se
intenzivirale
bile dijelom spontane, a dijelom su ih potakli Britanci a ponegdje
organizirani komunisti
trajale vie dana
u Hrvatskoj ih gotovo nije bilo
parole 'Bolje rat nego pakt', 'Bolje grob nego rob'

 dravi udar
no 26/27. oujka
pod utjecajem demonstracija i antifaistikog raspoloenja u nekim
politikim i vojnim krugovima
grupa probritanski orijentiranih oficira izvrila je dravni udar
kasnije (za NDH) Nijemci taj pu posprdno zvali 'ljivovica pu''
Britanci najavljivali da bi se u sluaju ratnog sukoba Jugoslaviji
pridruila i Turska i Grka
puisti proglasili Petra II. punoljetnim i proglasili ga kraljem
formirana iroka koalicijska vlada pod vodstvom Duana Simovia
pu pozdravili F. Roosevelt i Churchill
zbog pua Jugoslavija je bila okupirana
Simovi i suradnici uplaili se brzo jer britanska pomo nije stizala te
nije bilo dvojbe da Njemaka sprema napad na zemlju
vlada formalno ak ni nije istupila iz Trojnog pakta ve je izrazila
spremnost da sporazum potuje nadajui se da e tako zaustaviti
njemaki napad
Simovi ni u samoj vladi nije imao potpunu podrku
lanovi nove vlade protivili se sporazumu Cvetkovi Maek
Hitler je dogaaje od 27. oujka shvatio kao direktnu uvredu i izazov
Direktivom 25 ve istog dana odredio napad na Jugoslaviju i
unitenje Jugoslavije kao drave
raunao s pomoi Italije, Maarske i Bugarske koje su sve imale
pretenzije na jugoslavenski teritorij
kako bi lake pobijedili Nijemci su naglaavali unutarjugoslavenske
podjele te su tvrdili kako njihova vojska nije neprijatelj Hrvata,
Makedonaca i Bosanaca ve njihov zatitnik od 'srpskih ovinista' koji
bi ih inae gurnuli u rat za britanske interese
Hitler raunao s tim da e Hrvati stati na njegovu stranu to je
trebalo biti osigurano odgovarajuim politikim ustupkom (davanjem
autonomije)
napad 6. travanj bez objave rata

u rano jutro bombardiran Beograd ubijena 2271 osoba, ugl civili

njemake, talijanske, bugarske i maarske kopnene snage sa svih su

strana istovremeno prodrle u zemlju

glavni udar izvrila Drga njemaka armija js vojska nije imala

nikakvih ansi da se obrani ali je kapitulirala i prije nego je to
pokuala otpora gotovo nije bilo

10. travanj Nijemci uli u Zagreb

14. travanj kralj Petar pobjegao avionom iz zemlje ponijevi sa
sobom zlatne rezerve iz dravn blagajne
17. travanj vojska je potpisala bezuvjetnu kapitulaciju
jugoslavenska vojska
demoralizirana slabom pripremljenou, nadmonou neprijatelja i
moralno razgraena socijalnim antagonizmima te nacionalnim
trzavicama
visoki vojni kadar antikomunistiki
mnogi Hrvati i Bonjaci nisu se eljeli boriti za dravu koju nisu
smatrali svojom
jugoslavenska vojska prestala postojati u travnju 1941.
drava i dalje postojala njena vlada prebacila se u London i odande
vodila poslove
10. travanj 1941. Slavko Kvaternik Radio Zagreb u dogovoru s
opunomoenikom vlade Reicha Veesenmayerom proitao je tekst o
proglaenju NDH
u Pavelievo ime Kvaternik je preuzeo vlast i zapovjednitvo nad
oruanim snagama
VLADKO MAEK

prethodnih dana Nijemci se trudili nagovoriti Maeka da HSS formira

separatistiku i kolaboracionistilku vladu u Hrvatskoj bezuspjeno

Maek se nije elio kompromitirati suradnjom s Nijemcima i

Talijanima raunajui da e HSS zadrati ugled i utjecaj u narodu dok
traje rat te je bio uvjeren da e Hitler izgubiti rat te da Hrvati moraju
na zavretku rata biti na strani zapadnih demokracija

nakon to je 10.4. proglaena NDH Maek je dao izjavu u kojoj trai

od naroda da s enovoj vladi pokorava a od svih pristaa HSSa da
iskreno surauju s novom narodnom vladom

za novu vlast tvrdio da je osnovala slobodnu i nezavisnu hrvatsku

dravu na cijelom historijskom i etnografskom prostoru Hrvatske

ve ubrzo shvatio da je izjava od 10. 4. bila poptuni promaaj i

povukao se u pasivnu rezistenciju

27.3. Hitler odluio da se Jugoslavija vojno i dravno razbije 6.4.

nacrt o organizaciji uprave
predvieno osnivanje hrvatske drave pod maarskim utjecajem
isticalo se da Hrvati imaju pravo na samoopredjeljenje (fraza)
vraanje na stanje prije 1918. (autonomna Hr u okviru Maarske)
odbila vlada u Budimpeti jer su Hrvati 'nepouzdan narod' - u
Berlinu procjenjeno da unija s Maarskom ne bi imala pristaa u
Hrvatskoj
ideja o stvaranju samostalne Hrvatske nejasno tko bi trebao biti
voa Maek, Paveli?
do Pavelia i ustaa Hitler nije mnogo drao
12. travanj Privremene smjernice za podjelu Jugoslavije

nova Hitlerova direktiva

nema vie govora o maarskom utjecaju

Hrvatska se definira kao nezavisna drava unutar narodnosnih

granica

njemake jedinice u NDH bile su podreene Zapovjednitvu za

Jugoistok sa sjeditem u Beogradu (na elu Lothar von Rendulic)

vojne jedinice NDH bile podinjene Wehrmachtu

ovisnost NDH o Italiji i Njemakoj
ustae to tumaile kao povoljnu okolnost jer e tako nae zemlje
ostvariti golemi gospodarski i kulturni napredak

IZGRADNJA DRAVE
Paveli formirao prvu vladu NDH 16.travnja

Paveli za sebe je uzeo mjesto premijera i ministra vanjskih poslova

zamjenik predsjednika Osman Kulenovi (prijanji voa JMOa da

bi iskazao panju bosanskohercegovakim muslimanima)

ministar vanjskih poslova od lipnja 1941. Mladen Lorkovi (ranije

promicao ideje nacionalnog ekskulzivizma i utvrivao opseg
hrvatskog povijesnog teritorija)

ministar unutarnjih poslova Andrija Artukovi

ministar nastave i bogotovlja Mile Budak, kansije ministar vanjskih

poslova (hukai govori, simbol ustakog terora, slogan 'Srbe na
vrbe')

ministar pravosua Mirko Puk

ministar gospodarstva Lovro Sui; ministar financija Vladimir

Koak; ministar uma i ruda Ivica Frkovi
Eugen Dido Kvaternik moniji od veine ministara, ef policijskih
slubi, vrlo se malo pojavljivao u javnosti, na vrhu zapovjednog
lanca koji je organizirao genocidne zloine
''rasovi'' ili ''pukovnika liga''

osobe koje su imale veliku samostalnost u djelovanju i velih utjecaj

na Pavelia

najblii Pavelievi suradnici Ante Mokov, Ivo Hereni, Erih Lisak,

Vilko Penikar i Dido Kvaternik

potrkaj rata i Vjekoslav Maks Luburi, Vjekoslav Servatzy te

zapovjednik Crne legije Rafael Boban

Jura Franceti, Juca Rukavina, Mijo Babi, Franjo Sudar

moglo ih je biti oko 40

teritorij
10. lipnja 1941. podjeljen u 22 upe s 141 kotarom i 1006 mjesnih
opina + 31 gradska opina i posebni Zagreb
za nazive upa Paveli odabrao povijesna imena iz
srednjovjekovne Hrvatske i Bosne kako bi potvrdio kontinuitet
NDH sa starom dravom
na elu upa bili veliki upani koje je imenovao Poglavnik i koji su
njemu bili odgovorni
Sabor

 zastupnikr izabrao osobno Paveli, Sabor nema ovlasti, iskljuivo

manifestativni znaaj
sastao se samo na jednoj sjednici od veljae 1942. do prosinca
iste godine
bez pomoi njemakih i talijanskih saveznika Paveli ne bi mogao
dobiti vlast a niti bi je mogao zadrati
ustaka vlast na klimavim nogama
lojalnost stanovnitva bila je upitna
pomo Njemake i Italije NDH mogla dobiti samo ako su njihove
elje i akcije bile sukladne njihovim interesima
kritiari stanja u NDH na samom su njenom poetku mislili da se
loe stvari deavaju bez znanja A. Pavelia
Paveli neprestano bio u strahu da bude likvidiran
''novi poredak'' prema njemako-talijanskom modelu- kult nacije,
drave i voe
''ustaki postupiti'' eufemizam za ubiti
VOJSKA
Ustaka vojnica - stupali samo pripadnici ustakog pokreta
Domobranstvo domobrani e se pokazati neuspjenima,
posebno pred kraj rata
ideja revolucije 'kroz oganj, krv i nasilje' iz liberalno-demokratske
drave u autoritativnu narodnu dravu i dirigirano gospodarstvo
svi pozdravi zamjenjeni onim 'za dom spremni'
neki oekivali i revoluciju na kulturnom planu Vinko Nikoli
protiv ''Krleinih degenerika, bludnika i pijanica, junaci djela koja
ubijaju volju za ivot...''
ustae se ele pokazati kao moralno isti, idealci, borci za
iskonsku nacionalnu pravdu
inzistiranje na redu, radu, estitosti, potenju
ustae morale imati besprijekoran ivot prije (inae prijeki sud)
NDH bila klijentilistika drava u kojoj su osobne veze i novac,
kako i kod visokih dunosnika tako i kod samog poglavnika bile
esto presudne

 istatvo kao ideologija je utjelovljenje narodnosti i pokret iznad

svih drugih stranaka i pokreta u hrvatskoj povijesti
Ustav Ustae hrvatske revolucionarne organizacije i Naela
ustakog pokreta u javnom ivotu dobili poziciju kakvu u drugim
dravama ima ustav
10. travanj Zakon o prisezi vjernosti Dravi Hrvatskoj

donio Slavko Kvaternik

morali poloiti svi suci i dravni sllubenici

znalajnom broju Srba i idova t enekim Hrvatima koji su se isticali

suradnjom s omrznutim jugoslavenskim reimom nije bilo doputeno
polaganje prisege
ustaki pokret nije imao dovoljno pristaa, osobito meu
obrazovanim strunjacima,
mnogi inovnici iz pukog oportunizma izraavali lojalnost dravi i
polagali ustaku prisegu
29. travanj Paveli izdao ''Zakonsku uredbu o uskladbi rada
ustake organizacije s dravnim vlastima'' sve zakonske
odredbe ministarstava izvruju se u potpunoj suglasnosti sa
ustakim naelima te u skladu s narodnom i dravnom politikom
po uredbi nadzorni organi ustakog pokreta imaju dunost vaku
neurednost u izvravanju dravne vlasti javiti glavnom ustakom
stanu i nadlenom ministarstvu
time je de facto ustaka organizacija stavljena u nadreeni
poloaj dravnim ustanovama
potaklo ustaku samovolju
dualizam vlasti ustaki pokret i civilna vlast
organizacija ustakog pokreta usklaena s teritorijalnim
ustrojstvom NDH
velike upe stoeri
kotarevi logori
opine tabori
dvije policijske strukture : ustaka (UNS) i civilna (RAVSIGUR)
vojska ustaka: Ustaka vojnica i civilna : Domobranstvo

 Ante Paveli
trebao biti pandan navodono 'mlakim' i neodlunim politiarima,
osobito Maeku
Paveli bio voa drave, vrhovni vojni zapovjednik, imenovao
vlade po vlastitoj volji
ministri, veliki upani, dravni tajnici bili izravno odgovorni njemu
a ne Saboru koji bio obnovljen
njegove odluke nisu podlijegale nikakvim ustavnim ili zakonskim
normama
identifikacija poglavnika i drave hodajua inkarnacija Domovine
'krotio ljude poastima, odlikovanjima, visokim mjestima' Slavko
Kvaternik postao prvi vitez NDH
marginalizirao Budaka
nestabilne i nekompetentne vlade u 4 godine izmjenilo se 7
vlada
nestabilnosti pridonosile i osobne nesnoljivosti
vlast NDH obilno potpomagala izdavake djelatnosti, glezbene i
likovne priredbe nastojali pridobiti knjievnike i druge umjetnike
i kulturne radnike pod ptretpostavkom da e svojim djelima
forsirati nacionalni duh
ienje jezika od srpskog utjecaja
Ured za hrvatski jezik smiljaju nove kovanice (munjovoz,
samovoz, krugoval) zabranjuju se rijei koje se smatraju
srpskima a nu pravopis se vraaju rjeenja s kraja 19. stoljea
(''korienski'' pravopis)
izdavanje Hrvatske enciklopedije
zabranjivanje novina, podravljenje tiskara
cenzura striktna i dobro organizirana, knjige nepoudnih autora
bacane iz knjinice
4. lipanj 1941. Zakon o zatiti narodne i arijske kulture hrvatskog
naroda
idovima zabranjeno sudjelovanje u radu, organizacijama i
ustanovama drutvenog, omladinskog, sportskog i kulturnog
ivota hrvatskog naroda uope a napose u knjievnosti,

novinarstvu, likovnoj i glazbenoj umjetnosti, urbanizmu, kazalitu

i filmu
temelj za intenzifikaciju progona idova
Naredba o utvrivanju rasne pripadnosti dravnih i samoupravnih
slubenika i vritelja slobodnih akademskih zvanja
teilo se uvoenju nacionalnih simbola, isticalo se slovo U kao
simbol ustakog pokreta

ODNOS PREMA NOVOJ VLASTI

veina hr stanovnitva sa zadovoljstvom je

prihvatila ratni poraz Jugoslavije i uspostavu NDH

u smislu da se uspostavila samostalna Hrvatska
mnogi bili zadovoljni jer su mislili da je uspostavom nove,
nacistima bliske drave Hrvatska izbjegla ratna stradanja ''Nema
rata a imamo dravu!''
neki se, osjeajui svu rigidnost ustatva, zavaravali da je bolja
ikakva nego nikakva Hrvatska
ne postoje pouzdani onodobni podaci kakvu je podrku reim
uivao u narodu mogunost neslaganja nije postojala
ustako vodstvo po uspostavi NDH irilo posve nerealni
optimizam da e novostvorena drava odmah ostvariti napredak
poto se rijeila beogradske vlasti te postala dijelom 'novog
poretka' s Njemakom na elu
razlozi razoaranja:
Nezavisna Drava Hrvatska bila nezavisna tek po imenu dok je u
stvarnosti bila njemako-talijanski protektorat
oduevljenje splasnulo kad su se pojavili plakati o streljanima i
objeenima protivnicima i nedunim taocima
ekonomski slom u ljeto 1941.
katastrofalna ustaka politika na ekonomskom, politikom i
vojnom planu
zbog tradicionalnog konformizma bilo je mnogo onih koji su se
drali maksime 'nita ne znam, nita ne vidim'
jezgra ustakog pokreta :

 200 ustaa-emigranata koji su s Paveliom u pratnji talijanske

vojske stigli iz Italije preko Rijeke u Hrvatsku + 300 ustakih
emigranata naknadno pristiglih iz Italije, Maarske i drugih
zemalja okosnica novouspostavljene vlasti
uspostava vlasti tekla je sporo u krajevima naseljenima Srbima
ustae nisu dulje vremena mogli uspostaviti vlast
deseci teko pristupanih planinskih sela ostaala su gotovo
potpuno izvan njihove kontrole
Pavelia doekalo oko 2000 ilegalno organiziranih ''zakletih''
ustaa u zemlji
ipak je broj emigranata i pristaa u zemlji bio mnogo manji od
potreba nove vlasti za poeljnom bazom izvrne vlasti
masovno pristupanje novog lanstva
do svibnja 1941. ima ih ve oko 100 000
mnogo dravnih slubenika prikljuilo se pokretu kako bi sauvalo
radno mjesto
karijerizam, ansa za bogaenjem, autoritarni reim privlai one
koji su voljni sluati i sluiti ''nastae''
u ustake redove ulazili u veem postotku oni iz niih,
neobrazovanijih slojeva kao i iz nekih siromanijih predjela Hr i
BiH gdje su se za vrijeme Kraljevine Jugoslavije stvorili snani
nacionalni i vjerski antagonizmi
nagla pojava i jaanje politikog i oruanog otpora ustakom
reimu i stranoj okupaciji pokazatelji politikog raspoloenja
hrvatskog i nehrvatskog stanovnitva u NDH
u ljeto i jesen 1941. buknuo ustanak
domobrani masovni izbjegavali mobilizaciju (u pojednim
upanijama nije ih se odazvalo ah 75 ili 83 %)
teror koji su provodile ustae uzrokovao je odlazak pravoslavnog
stanovnitvau partizane a Hrvata meu komuniste
hijerarhija:
na elu je Poglavnik
lanovi ustakog vodeeg vijea doglavnici
Ustaki glavni stan

HRVATSKA SELJAKA STRANKA

ustaki ideolozi htjeli svoj pokret predstaviti kao

openarodni Hr preteno seljaka drava

predstavljanje kao zagovornik seljakih interesa
prilian broj lanova HSSa pomogao je 1941. pri uspostavljanju
ustake vlasti i njoj se poklonio
otpadnici iz HSSa dobili su visoke poloaje
veina HSSa nije se pribliila vlasti
vodstvo Gospodarske sloge ostalo je vjerno Maeku
u veine lanova HSSa, pogotovo onih koji su se pasivizirali ubrzo
je nastupilo zahlaenje i razoaranje prilikama u NDH
kako Maek nakon 10.4. nije vie htio suraivati s vlastima ustae
su poele njega i velik dio HSSa smatrati protivnicima zvali ih
''sporazumaima'' (po sporazumu Cvetkovi-Maek)
janko Torti (bivi HSSovac) pokuao ogranke HSSa kolektivno
inkorporirati u ustaki pokret uspjeh vie nego skroman Torti :
'konzul HSSa u NDH''
rujan 1941. Centralni komitet KPH po Titovu nalogu pozvao HSS
da se prijee preko politikih, nacionalnih i vjerskih
razmimoilaenja poziv na ustanak nije imao odjeka
od lanova HSSa koji nisu htjeli suraivati s ustaama stanovit je
broj bio interniran, neki i likvidirani, Maek je 5 mjeseci proveo u
jasenovakom logoru (kasnije na svom imanju u Kupincu, juno od
Zga pa od poetka 1943. do kraja rata u Zagrebu, 2 mj ak u
stanu Maksa Luburia osobno)
Pavleka Mikinu Hrvatska straa proglasila 'neprijateljem Krista'
zavrio u Staroj Gradii i Jasenovcu gdje je i ubijen
1943. i 1944. priian broj HSSovaca prikljuio se partizanima
najvei dio vodstva HSSa zagovarao je politiku ekanja te potajno
izraavao simpatije za zapadne saveznike i nastojali su s njima
dou i vezu

KATOLIKA CRKVA
Pio XI. 1929. sklopio s Mussolinijem konkordat
od 1929. mnogi su njemaki biskupi optuivali rasistiko i vjersko
uenje nacizma ustrajali u tome d ani jedan katolik ne moe biti
nacist

 Rimu se nacizam inio najsnanijim branikom pred komunizmom

Pio XI. 1937. u encikliki Nijemcima optuio nacistiku vlast da sije
nepovjerenje, neslogu, mrnju Mit brennender Sorge
druga enciklika Divini Redemptopris papa jo otrije i direktnije
osuuje komunizam te poziva na uvoenje crkvenog socijalnog
uenja kao protuteu i komunizmu i nemoralnom liberalizmu
naelo vatikanske meunarodne politike nacizam i faizam jesu
zablude, pogreke i opasnosti ali neznaboaki totalitarizam ipak
glavni, smrtni neprijatelj vjere i Crkve
Stepinac 12. travanj u ime Katolike crkve javno izrazio
zadovoljstvo i podrku uspostavi NDH
crkva smatrala da su hrvatska nacionalna ideja i katolika vjerska
ideja u vrstoj vezi
kad je uspostavljena NDH kao nacionalna drava hrvatskog
naroda Crkva je ocjenjivala da je tako ispunjen jedan od bitnih
nacionalnih ciljeva
ustake vlasti objavile da je NDH katolika drava a kri je
istaknut kao jedan od ustakih znamena
vlasti na mnoge naine nastojale ugaati Crkvi
sveenici i kao zapovjednici jasenovakog logora Miroslav
Filipovi-Majstorovi izravni sudionik i poinitelj masovnih
zloina u Jasenovcu Fra Sotona franjevci ga iskljuili iz reda
1945. Austrija ga izruuje jugoslavenskih vlastima koje ga osuuju
na smrt

Katolika crkva bila protiv masovnog prevoenja

pravoslavaca na katolianstvo koje je provodio
ustaki reim te je u vie navrata 1941. slubeno
prosvjedovala
STEPINAC
prosvjedovao zbog ustake politike nasilja i rasne nesnoljivosti,
protiv ubijanja Srba
esto osobnim intervencijama, ponekad i uz pomo predstavnika
Sv. stolice uspijevao spasiti progonjene pojedince ili skupine

 spasio od Holokbiausta i mnoge idove koji su bili stupili u

mjetovite brakove i 55 tienika idovskog starakog doma koje
je dao skloniti na crkveno imanje u Brezovici juno od Zg
istovremeno Stepinac ostao dosljedan u svom radikalnom
antikomunizmu i hrvatskoj nacionalnoj orijentaciji pa se osuujui
ustaki reim ne distancira od NDH kao drave
partizane smatrao antikristom i glavnim neprijateljem
manjina sveenstva ostala uz ustaki pokret a jo se i manjina
1943. i 1944. pridruila partizanima ili suraivala s njima
Stepinac nedopustivo tolerantan prema zloinima vlasti NDH,
koristi termin ''nearijevci'', ne dovodi u pitanje deportacije
''nearijevaca'' nego se buni protiv toga da se one ne izvode na
human nain zalae se da oni koji e biti deportirani imaju
priliku spakirati stvari i urediti najhitnije obaveze, da vagoni ne
budu prenatrpani, da ima se daje dovoljno hrane, da se im
omogui lijenika njega, omogui dopisivanje s obitelji

BOSNA I HERCEGOVINA I BOSANSKOHERCEGOVAKI

MUSLIMANI
granice NDH djelomino zadovoljile hrvatske
nacionalistike zahtjeve
nije se moglo oekivati da Srbi, koji su u takvoj zaokruenoj dravi
inili treinu stanovnitva bez otpora prihvate genocidne planove
i teroristike metode
kako bi se BiH to snanije integrirala u novi dravni okvir reim je
namjeravao premjestiti sjedite vlade u Banja Luku
'granica na Drini'
700 000 bosanskohercegovakih Muslimana ukljueni u korpus
hrvatske nacije trebalo ih pridobiti kako bi se osigurale stabilne
prilike
Mile Budak govorio kako ''nema vie Turaka to je najia
hrvatska krv''
kako bi vlast pokazala da favorizira Muslimane na visoke su
poloaje postavljani Dafer i Osman Kulenovi, Ademaga Mei,
Mehmed Alajbegovi, Hakija Hadi...

veina njih pripadala starim begovskim obiteljima koje su i dalje

meu Muslimanima uivale veliki ugled

 Muslimani ipak nisu podrali NDH

nisu se osjeali ravnopravno Hrvatima katolicima
zgroavali se nad ustakim zloinima i ograivali se od njih
prvi to uinili lanovi Glavnog odbora ''El Hidaje'' drutva
muslimanskih vjerskih predstavnika
deklaracije muslimana za punu jednakost, red i zakonitost bez
obrzira na vjersku i narodnu pripadnost
s vremenom je lojalnost bosanskohercegovakih muslimana sve
vie dolazila u pitanje
i muslimani koji su ostali vjerni ustakom reimu bili su
nezadovoljni
adaptacija Umjetnikog paviljona kralja Petra u zagrebaku
damiju trebala biti dokaz ravnopravnosti katolika i muslimana 3
minareta stavljeno u funkciju 1944.
marginalizirani u saboru samo 13 muslimana a 193 katolika
treba uzeti u obzir kako je obrazovanih katolika bilo vie, a i
podatci bili samo parcijalni
NDH
relativno malo domaih sudionika u zloinu
puno domaeg otpora zloincima
Andrija Artukovi, Eugen Dido Kvaternik, Paveli, Budak, Lorkovi,
Puk zloini
odgovornost snosili i organizatori i voe pojedinih postrojbi koje
su inile zloine poput Vjekoslava Maksa Luburia, Viktora
Gutia, Viktora Tomia i dr.

RIMSKI UGOVORI I DRUGI TERITORIJALNI GUBITCI

RIMSKI UGOVORI 18.5.1941.
razgranienju Italije i NDH
Paveli i ustae time platili Italiji dugogodinje pokroviteljstvo
Italiji preputena gotovo cijela hrvatska obala Jadrana

 najznaajniji gradovi i luke postali su talijanski Split, Trogir,

Suak, ibenik
svi otoci osim Paga, Braa i Hvara
Pula, Rijeka i Zadar ve su prije bili pod Italijom
Italija anektirala i znaajan dio Gorskog kotara
od priobalnih gradova NDH su ostali Senj, Omi i Makarska,
Dubrovnik
Dubrovnik najvei priobalni grad u NDH ali je bio prometno
izoliran
Italiji preputeno 5% teritorija NDH ali su oni svojom
gospodarskom, stratekom, prometnom i kulturno-povijesnom
vanou nadmaivali puki broj kilometara
bilo predvieno da Splitom i Korulom upravljaju vlasti NDH, no to
se nije dogodilo
29. oujak 1941. Mussolini razgovarao s Paveliem
dani prije nego su sile Osovine spremale napad na Jugoslaviju
Mussolini obeao Paveliu kako e napraviti sve da zadobije vlast
u Hrvatskoj
zauzvrat traio vei dio Dalmacije
Paveli mislio da e javnost preboljeti gubitak podruja zbog
prikljuenja BiH
dan nakon potpisivanja Rimskih ugovora Paveli je ponudio
Zvonimirovu krunu lanu Savojske kue to je bio preduvjet da u
ostalom dijelu Hrvatske zadobije punu vlast
tu je odredbu potpisala itava vlada unato tome to se protivila
sporazumijevanju s Italijom
Sporazum o pitanjima vojnog znaenja
potpisan zajedno s Rimskim ugovorima
odlueno da se primorsko podruje koje nije anektirala Italija
zajedno sa njenim irokim zaleem podijeli u 2 zone
Druga zona - zona blie moru zvana demilitarizirana zona
- ukljuivala Liku, Gorski kotar, Dalmatisnku zagoru,
dobar dio

Hercegovine, te sva podruja uz jadransku obalu s

otocima koji su
formalno bili u sastavu NDH
- u njoj vlasti NDH nakon kolovoza 1941. nisu smjele
imati nikakve vojne
objekte, utvrde, vojne baze, vlast NDH gotovo da je
bila formalna
Trea zona preostali teritorij do demarkacijske linije izmeu
njemake i talijanske
vojske u NDH (koju je zacrtao Hilter) koja je prolazila viemanje sredinom
drave
- od Karlovca preko Bihaa, Bugojna, Prozora do Bilee i ajnia
na Drini
- i u toj su zoni vlasti i ingerencije NDH bile suene
informacije hrvatskoj javnosti o potpisivanju Rimskih ugovora bile
su krajnje jednostrane jer su vlasti dobro procijenile da e reakcije
biti krajnje nepovoljne
Nijemci se u ta pitanja nisu htjeli mijeati i drali su se rezervirano
Sandak
ustake vlasti ga smatrale sastavnim dijelom NDH
mnoge molbe muslimanskih izaslanika da se Sandak prikljui
NDH
nije realizirano zbog protivljenja Nijemaca i Talijana koji su
smatrali da se time ugroavaju njihovi interesi na podruju Srbije,
Crne Gore i Sandaka
7. lipanj 1941. Paveli potpisao zakonski dekret o istonoj granici
NDH

drao se bosansko-srpske granice iz 1908.

talijanske ambicije da dobiju teritorij zapadno od Drine i u
Hercegovini
krajem listopada 1941. utvrena je granica po crti stare austrougarsko srpsko-crnogorske granice otprije 1918.

 bez pripojenja Sandaka ali i bez gubitaka podruja u istonoj

Hercegovini
neslaganja oko toga treba li Srijem pripasti NDH ili njemakoj
vlasti
nije bilo problema oko sz granice
Meimurje
Horthy se pozivao na to da je Meimurje od 1860. do 1918. bilo
pod maarskom upravom (i tvrdili 'oduvijek')
16.4.1941. maarska vojska okupirala Meimurje
vlasti NDH traile od Nijemaca da posreduju ali su oni to odbili i
savjetovali pregovore no oni nisu donijeli rezultata bio svreni
in
prosinac 1941. maarski parlament anektirao Meimurje ali ta
aneksija nikad nije bila verificirana meudravnim sporazumom
kao ni granica izmeu Maarske i NDH
meimurski sveenici poslali apel vlastima NDH prosvjedujui to
su ih 'dali u zagrljaj Maara'
Baranja i Baka
morale biti ukljuene u NDH, prikljuene Maarskoj
na hrvatskim teritorijima koji su pripali faistikoj Italiji i
profaistikoj Maarskoj lokalni su Hrvati, u pravilu veinsko
stanovnitvo postali meta progona
guverner Dalmacije Giuseppe Bastianini
maarske vlasti ve 1941. donijeli zakonske propise prema
kojima se liavaju posjeda kolonisti koji su dobili zemlju agrarnom
reformom u monarhistikoj Jugoslaviji protjerani ne mogu traiti
nikakvu naknadu
nezairentiresiranost NDH za zaustavljanje deportacija jer su
veina deportiranih bili Srbi, a tek manjina Hrvati
dravni slubenici dobili otkaz s obrazloenjem da ne znaju
maarski jezik
nerijetko bili ispitivani i malteretirani
njemaka narodna skupina

 raznim je odredbama dobila povlaten status ak i odnosu na

Hrvate i katolike
nametnuli se kao snaan politiki faktor
razvoj njihovih organizacija tee usporedo s organiziranjem
ustake vlasti
4. lipanj 1941. donesena je Zakonska odredba o privremenom
pravnom poloaju Njemake narodne skupine u NDH
zajameno im neogranieno odranje njemake narodnosti i
nesmetano ispovijedanje nacional-socijalistikog ivotnog
uvjerenja, nepomuen razvoj narodnog ivota

NDH KAO NJEMAKO-TALIJANSKI PROTEKTORAT

Ustaama su bili posve jasni gospodarski,
strategijski i teritorijalni interesi Reicha i Italije
na teritoriju NDH i svjesno su prihvatili ulogu koja
im je bila namjenjena
pijun u provedbi faistike i nacistike imperijalne politike
njemako-talijanski protektorat
sastanak ministara vanjsih poslova Ciana i Ribbentropa
Be, 21. i 22. travanj 1941.
Reich prepustio politiki utjecaj u NDH Italiji
uvaili su namjeru Italije da s NDH uspostavi personalnu uniju
ustupci kojima je Reich elio zadovoljiti svog glavnog saveznika
Reich se ni tada ni kasnije nije elio odrei vojne nazonosti a ni
ekonomskih interesa u NDH
Nijemci imali pristup bosanskohercegovakim rudnicima, jamila
im se sigurnost cesta i pruga te izvoz poljoprivrednih proizvoda,
izvozio se boksit bez carine, bitne bile ume
ekonomska podreenost NDH interesima Reicha
sporazumom se vlada NDh obvezala da e uzimati u obzir
njemake privredne interese, neogranieno iskoritavanje
industrijskih sirovina

 NDH se obvezala da podmiruje trokove njemakih okupacijskih

snaga na svom podruju (dokaz da su Nijemci NDH tretirali kao i
druga okupirana podruja u Europi)
sporazumom odreeno da se iz NDH izvoze poljoprivredni
proizvodi a uvozi industrijska roba aranman propao jer je zbog
krize koja e se dogoditi NDH uvozila vie poljoprivrednih
proizvoda nego to h je uvozila
Reich iskoritavao i radni snagu iz NDH
potpisani sporazumi i o tome, Njemaka imala kvotu koju je
traila
potkraj 1941. u Reichu radilo oko 150 000 osoba iz NDH s
tendencijomrasta u kasnijim godinama do kraja rata broj
narastao na 220 000 ljudi
ugovori sklopljeni isprva na godinu dana no neprestano bili
produivani sa ili bez pristanka onih na koje se odnose zaposlenike nisu bili spremni pustiti kui ak i ako su oni to eljeli
zbog toga se mnogi zaposlenici nakon dopusta nisu vie vraali
na rad u Reich Nijemci traili da se te radnike vrati natrag,
makar i silom
mnogi bili prije odlaska neinformirani o i puni iluzija o radnim
uvjetima i stvarnom stanju koje ih ekaju
i nacistika i ustaka propaganda uloile mnogo da bi pokazale
kako je radnicima tamo dobro
zapravo posve drukija slika- radnici bili nezadovoljni radnim i
ivotnim uvjetima i plaama
kad su se radnici bunili policija je hapsila voe pobunjenika
stanje je bilo tako loe da se nije moglo prikriti ni u strogo
kontroliranom tisku
plae isplaivane u obeanim iznosima ali je u NDH bila inflacija
do ljeta 1942. cijene su narasle za 100% a teaj Reichsmarke i
kune nije se mijenjao
logino je da je dobrovoljaca za odlazak u Reich bilo s vremenom
sve manje
Nijemci pribjegavali prisilnoj regrutaciji
jo uvijek bil zainteresiranih za rad posebno ako bi na taj nain
izbjegli vojnu slubu za koju su dobili poziv

 prije su Nijemci takve bjegunce vraali u NDH a kasnije ih primali

bez obriza na to to su pobjegli od vojske
u ljeto 1942. 20 000 Srba koje su vlasti NDH eljele zatoiti u
Jasenovcu deportirano je na rad u Reich
Jasenovac, osim to je bio logor smrti bio je i svojevrsno
sabiralite mukaraca i ena pohvatanih u racijama po selima i
prikupljanih za deportacije 'na rad u Njemaku''
mnogi radnici bili loeg zdravstvenog stanja (sifilis, tuberkuloza,
ratne rane, pothranjenost, epilepsija...)
nema podataka koliko je radnika skonalo u Reichu od bolesti,
gladi, direktne fizike sile nacista, tijekom saveznikih
bombardiranja...
jedini mogui povoljan uinak odlaska tolikog broja ljudi i slanja
novca u NDH bio je poniten klirinkim raunom pa su tak vlasti
NDh morale tiskati novac da bi isplatile radnike obitelji a da za
njega iz Reicha nije dolazilo pokrie poticala se inflacija
nezahvalan poloaj NDH i prema Italiji
NDH se usprotivila carinsko-monetarnoj uniji izmeu dvije zemlje
Talijani su reagirali tako da su bojkotirali carinski ustroj NDH,
ukinuli su kontrolu uvoza iz NDH
NDH se obvezala prepustiti Italiji ekspoloataciju rudnog
bogatstva, uma
NDH morala opskrbljivati talijansku vojsku u demarkacijskoj zoni
NDH nije inila nita kako bi regulirala status stanovnitva
anektiranog podruja njihova dravljanstva, optiranja i njihovih
prava kao nacionalne manjine u talijanskoj dravi
dihotomija odnosa prema Talijanima
s jedne strane ideoloka i politika bliskost
s druge strane mrnja zbog anektiranog teritorija i talijanske poze
superiornosti
kada se Paveli elio iskazati kao saveznik poslao je na istono
bojite u sastav njemake vojske pjeatvo, lovaku eksadrilu,
bombardersku eskadrilu te nekoliko malih brodova
sve su jedinice trpjele velike gubitke

 lovaka ekadrila povuena jer su mnogi piloti prebjegli na

sovjetsku stranu
15. travnja 1941. NDH stekla diplomatsko priznanje Njemake i
Italije
NDH je nakon Slovake postala druga drava koja je svoje
postojanje trebala zahvaliti nasilnom europskom 'novom poretku'
samo je 11 zemalja priznalo NDH, uglavnom potpisnice Trojnog
pakta
od njih 11 samo je 8 uspostavilo diplomatske odnose
Sv. Stolica nije priznala NDH ali je u Zagreb poslala stalnog legata,
diplomatske odnose odravala je s vladom u Londonu ime je
priznavala kontinuitet Jugoslavije
u meunarodnoj je politici za vrijeme svoga postojanja vjerno
slijedila Reich jer zapravo drukije ni nije mogla
dvojica najvanijih predstavnika Reicha u NDH :
Siegfried Kasche
veleposlanik Reicha u Zagrebu
meunarodnu slubeni odnosi
prijateljevao s ustakim vrhom i podravao njegovu politiku
prema Srbima
Edmund Glaise von Horstenau
'njemaki opunomoeni general'
zastupao posebne vojne interese to je bilo osjetljivo mijeanje u
unutarnje poslove NDH, isprva planirano da samo savjetuje vlasti
pri izgradnji vojske ali je s vremenom preuzimao ovlasti u voenju
operacija njemake vojske na teritoriju NDH
Horstenau se distancirao od ustakih metoda i ve ih je u
srpnju/kolovozu 1941. optuivao da su glavni uzronik ustanka
koji je zahvatio zemlju i destabilizirao ju
KRALJEVSKA VLADA U LONDONU

pobjegli preko Grke i Palestine u London

VB i SAD nisu priznale podjelu Jugoslavije

vladine aktivnosti veinom je financirala britanska vlada a djelom su

troene i zlatne rezerve Narodne banke koje su prije rata prenijete u
inozemstvo ili su iznijete prilikom naputanja zemlje
emigrantska vlada premijera Simovia

u njoj se nalazili Juraj Krnjevi, Rudolf Biani, Juraj utej kao

predstavnici HSS-a Sava Kosanovi, Sran Budisavljevi, Vjeeslav
Vilder kao predstavnici SDS-a

Ivan ubai djelovao je u SADu

u vladi bile stalno prisutne svae o odgovornosti i krivnji za sadanje

i prole dogaaje, najee izmeu Srba i Hrvata

nepodnoljiva atmosfera paralizirala rad vlade i krnjila njezin ugled

Rudolf Biani napisao promemoriju u kojoj je odbacio kolekvitnu

odgovornost hrvatskog naroda za ustake zloine
1942. na Simovievo mjesto doao Slobodan Jovanovi
stanje se pogoralo jer je Jovanovi otvoreno poeo zastupati
velikosrpske poglede i politiku
u meuvremenu se na meunarodnoj pozornici poeo afirmirati
antifaistiki pokret s Titom na elu
u daljnjem toku rata, kada je postalo vidljivo da e pobjediti
antifaistike saveznice javljale su se u Hrvatskoj ideje kako
spasiti NDH kao dravu ali odbaciti ustaki reim bezizgledno
sve velike antifaistike sile priznavale su Jugoslaviju kao nasilno
raskomadanu rtvu nacifaistike agresije i svoju saveznicu kojoj
se poslije rata ima vratiti puni dravni suverenitet

PROPAGANDA PROTIV SVIH NEPRIJATELJA

(SRBI, IDOVI, KOMUNISTI)
kako bi se uope stvorila atmosfera u kojoj bi
zloin bio mogu vlasti NDH su priktiki od
osnutka drave pokrenule bjesomunu harangu
protiv komunista, Srba, idova, Roma

 da bi se opravdao masovni zloin koji se pripremao trebalo se

uvjeriti stanovnitvo da su oni najvea i konstantna opasnost za
hrvatsku dravu i narod
Srbi - proirili kod Hrvata sve to ne valja, uroeni im nemoral,
kocka, tua, kraa
''narod mora stresti sa svoga tijela sve nametnike'', ''iz narodnog
tijela treba izrezati sve ireve''
propaganda se s vremenom samo sve vie intenzivirala i prijetnje
su postajale sve izravnije
velik dio stanovnitva nije itao novine pa su Budak, Lorkovi, Puk
tijekom prvih mjeseci postojanja NDH govorili pred velikim
masama ljudi osnovna im je ideja bila ukazati narodu tko su
osnovni neprijatelji hrvatskog naroda
hukaki govori Mile Budaka, ak je izravno poticao na zloin

'Srbe na vrbe'

'S Vlahom jedi samo pola zdjele, a s pola zdjele ubi ga zdjelom po
glavi'
Budak nije pripadao zapovjednom lancu izvrenja genocidnih
zloina i najvjerojatnije nije nikad sudjelovao u njihovom
direktnom planiranju i organiziranju, jo manje u izvrenju
percipiran kao njihov najgorljiviji zagovornik i poticatelj, gotovo
simbol

USPOSTAV SUSTAVA TERORA, GENOCID

kao i svuda u Europi primjer i poticaj progonima i
ubijanjima bila je politika Reicha koja je u NDH
imala presudni utjecaj
Nijemci su doveli na vlast grupu za koju su znali da e im po
ideologiji i praksi biti vrlo slina
Zakonska odredba za obranu naroda i drave
ve dan po uspostavi vlasti 17. travnja 1941.
temelj sustava politikog terora od masovnih streljanja talaca do
osnivanja logora
uz redovne predvieni su i izvanredni sudovi

 ugroavanje drave proglaava se veleizdajom i kanjava smru

(pod to ulazilo i sluanje neprimjerenih radiostanica npr. BBC,
kasnije sovjetskih, partizanskih i drugih)
rasni zakoni
proglaeni 30. travnja 1941.
njima definirano arijsko i nearijsko podrijetlo te su bili osnova za
sve kasnije mjere protiv idova i Roma
u vrlo kratko vrijeme NDH spremno prihvatila nacistiko
zakonodavstvo, u nekim segmentima i sa znatnim zaotravanjem
IDOVI
ve u tri prva mjeseca po uspostavi drave idovi su izgubili
dravljanstvo, nareeno im je noenje ute trake, izbacivani su iz
stanova i kua, oduzimana su im poduzea i druga imovina,
donesene su uredbe o upuivanju u logore u kojima e veina biti
ubijena
14. travnja spaljena je sinagoga u Osijeku
tijekom 1941. devastirane i druge sinagoge u Hrvatskoj
idovi su u Zagrebu ( i u nekim drugim gradovima) morali predati
1000 kg zlata (oko 100 g po lanu zajednice) da bi time navodno
bili izuzeti iz programa ali u velikoj veini to nije pomoglo
prve vee grupe idova hapene su ve u travnju i svibnju
masovna hapenja poela oko 21. lipnja kada je internirano oko
2500 idova od kojih je veina ubrzo deportirana u Gospi a
potom u logore na Velebitu (Jadovno i drugi) te na Pagu (Metajna i
Slana)
od gotovo 40 000 idova prije rata preivjelo ih je samo 9000, tek
nekoliko stotina doekalo je kraj rata na okupiranom podruju
zahvaljujui mjeanim brakovima, osobnim i obiteljskim vezama,
podmiivanju ustakih slubenika te zauzimanju Katolike crkve,
posebice A. Stepinca
manje od 1000 vratilo ih se iz koncentracijskih logora
oko 700 se spasilo prikljuivanjem Titovim partizanima, bijegom u
talijansku okupacijsku zonu ili u samu Italiju gdje su faistike
vlasti idove diskriminirale ali ih nisu ubijale niti preputale
nacistima

 dvije masovne deportacije u Njemaku kolovoz 1942. i svibanj

1943. otpremljeno 6000 idova u nacistike logore smrti u
okupiranoj Poljskoj
ROMI
stradali gotovo svi s podruja NDH, njih izmeu 8 500 i 15 000
takoer bili meta novinskih napada iako je tekstova o njima bilo
mnogo manje u odnosu na protusrpske i protuidovske
bili optuivani za krae konja, domaih ivotinja, poljskih plodova,
otimanje novca, pale kua, otimanje i sakaenje djece,
oskvrnua ena i djevojaka
srpanj 1941. svi Romi popisani a krajem mjeseca strijeljana je
prva skupina 15 mukaraca iz okolice Karlovca
od svibnja do srpnja 1942. svi su Romi deportirani u Jasenovac
malobrojni su prilikom hapenja bili spremni pruiti otpor ali bez
uspjeha
tek nekolicina je prebjegla u partizane ili na podruja pod
njihovom kontrolom
pred javnosti se deportacija opravdavala time da se ''po prvi puta
Cigani privode konstruktivnom radu''
Romi koji su dolazili tokom prva dva tjedna smjeteni su u
naputeno selo Utica u blizini Jasenovca koje je potom bilo znano
kao 'ciganski logor' gdje su vrlo brzo poela ubijanja
oni koji su stigli kasnije uglavnom su bili prebacivani na desnu
obalu Save, na Gradinu gdje su ubijani, mukarci, ene i djeca
ivot poteen tek neznatnom broju Roma ali i posljednji od tih
preivjelih smaknuti su poetkom 1945.

SRBI
vlasti nisu imale precizan i slubeno verificiran plan to e se
initi sa gotovo 2 milijuna Srba u granicama drave
jedna od kljunih postavki ustake ideologije bila je stvaranje
etniki istog hrvatskog prostora
poloaj idova i Roma bio odreen prema rasnoj pripadnosti

 znaajan dio ustakih dunosnika tvrdio kako bi srpsko pitanje

trebalo rjeiti po naelu ''treinu pobiti, treinu iseliti, treinu
pokrstiti'' maksima nikad nije zabiljeena u programskim
spisima ili zabiljeena u tisku NDH
ideju o treinama nije izmislip Paveli ni itko od njegovih
suradnika ve ju je kao usputnu primjedbu, gotovo na razini
sarkazma izrekao teolog i konzervativni savjetnik ruskog cara
Aleksandra III. Konstantin Petrovi Pobjedonoscev (to govorio za
idove u Rusiji) 1881.
neformalni sastanak Hrvatskog Ustakog Nadzora, tajnog
organizacionog centra Ustakog pokreta

veljaa 1941., sastanak vodio Mile Budak

raspave o problemu pravoslavlja

Danijel Crljen tvrdio kako jasno treba luiti srpski narodnost od

pravoslavne vjere

drugi (nisu imenovani) bili miljenja da je pravoslavlje usko povezano

s velikosrpstvom

Crljen vidi rjeenje u pokatoliavanju Srba i njihovoj asimilaciji

poticaj masovnom iseljavanju i preseljavanju na i s teritorija NDH
dali su nacisti jer su eljeli etniki oistiti neke dijelove slovenskog
prostora kako bi na njih naselili Nijemce
otpori doseljavanju Slovenaca
kljuan poticaj Paveliu da otpone s masovnim iseljavanjima i
zloinima dao je sam Hitler na sastanku 6. lipnja u Berghofu, na
sastanku kojeg je Paveli uspio izmoliti
Hitlerov savjet ako Paveli doista eli da hrvatska drava bude
trajna mora 50 godina voditi politiku nesnoljivosti
Hitler pohvalio Pavelieva nastojanja da se smanji vrlo brojna
srpska manjina
predloio da se iseljavanje Srba kompenzira s doseljavanjem
Slovenaca trebalo ih smjestiti na srpske posjede planirano bilo
da stignu 11. srpnja Srbi morali iseliti prije tog datuma
pripreme bile tajne, hapenja se morala odvijati mirno i tiho, nije
ih se smjelo tui meu ljudima
njihova imovina postala dravnim vlasnitvom
23. lipanj naredba o dunosti prijave Srbijanaca

 Srbijancima se smatraju svi koji su doselili na prostor NDH nakon

1. sijenja 1900. kao i njihovi potomci
5. i 6. srpanj dani velikog lova na Srbe u Zagrebu pohapeno 2
166 Srba 794 otpremljeno u Srbiju a ostali u logor Sisak-Caprag
odkuda su i oni uglavnom deportirani u Srbiju
10. i 11. srpnja masovna iseljavanja diljem NDH
hapenja se provodila u pravilu nou
uhapeni iz sz Hr, dijela Slavonije i dijela BiH su deportirani u
logore u Poegi, Sisku i Bjelovaru ( nakon nekoliko dana u Poegi
ih bilo 8000, u Sisku 8000 a Bjelovaru 7000)
u konanici je tek polovina zatoenih bila iseljena u Srbiju - 12
500 ljudi
mnogo Srba i sami bjeali pred nasiljem i zloinima preko Drine
u Imotskom admisnitracija svjesno sabotirala iseljavanje lijenici
ljude proglaavali nesposobnima, protiv deportacije protestirali i
intelektualci, inovnici, ugledni seljaci, sveenici zahvaljujui
tom pritisku imotski su se Srbi, njih 200tinjak mirno vratili kui
selidba Slovenaca doivjela fijasko stiglo ih samo 26 000
(oekivalo se desetke i stotine tisua ljudi)
zastraivanje preostalih Srba da ih se prisili na katolizaciju a sve
s ciljem stvaranja etniki istog prostora
ZLOINI
organizaciju ubijanja Paveli je povjerio specijalno povjeljivoj
slubi unutar Ravnateljstva za javni red i sigurnost (RAVSIGUR) i
Ustakoj obrani koja je bila trei odjel Ustake nadzorne slube
prve masovne zloine provodile su jedinice pod zapovjednitvom
Maksa Luburia
'ustaki Himmler' Eugen Dido Kvaternik, kontrolirao u obje
spomenute slube
Danica prvi vei sabirni i radni logor, kod Koprivnice formiran 15.
travnja, kroz njega prolo 5 000 zatoenika
formirano ukupno 30ak logora, od srpnja 1941. osnivaju se i logori
smrti
27-28. travanj prvi masovni zloin

Gudovec kraj Bjelovara - odmazda za neke incidente u bjelovarskom

kraju streljano 196 Srba
sinkroniziranost nasilja dirigirano iz jednog centra objanjava
datum 6. svibnja je urevdan simboliki, najpogodniji za
demonstraciju sile

razlog zato nije dolo do pobune iroko rasprostranjena ubojstva

dogaala su se u udaljenim selima od kuda su vijesti sporo stizale

ustae smiljeno likvirale pojedince koji bi svojim utjecajem i

aktivizmom mogli pridonjeti nemirima i konano ustanku
ustaki se teror tijekom srpnja pojaavao put ka ustanku sve
izvjesnije otvoren
po selima su deurale naoruane strae, neka sela ve kompletno
bila po zbjegovima po brdima i umama
dobro organizirani liki komunisti krenuli su meu ljude koje nije
bilo teko organizirati za otpor
u progonima su ustae nakon 22. lipnja 1941. posebno okrutni bili
prema komunistima i drugim antifaistima
27. srpanj ustanak, 29. srpanj i 2. kolovoz etniki zloini
ustae reagirale jo ee
u krajeve zahvaene ustankom ustake snage nisu mogle
prodirijeti bez jaih snaga i rtavpa su stroga organizirale
osvetnike akcije po selima na Baniji, Kordunu, u Cazinskoj krajini
i u dijelovima Like koje ustanak jo nije zahvatio
posljednji dani srpnja i prvi dani kolovoza postali najkrvavije
razdoblje etverogodinje ustake vladavine (samo u Slunju ubili
3 000 ljudi od kojih je samo 100-200 bilo sposobno za oruje,
ostalo bili bolesnici, ene, djeca, starci)
2. listopad Zakonska odreba o postupku kod komunistikih
napadaja, kad se poinitelj ne pronae
za svakog poginulog strijelja se 10 osoba iz reda redarstveno
ustanovljenih prvaka komunista
policijski sat
predsjednik Pokretnog prijekog suda bio je Ivan Vidnjevi za
zagrebako podruje

 teror bio paljivo smiljan i ne moe ga se opisati kao ludilo

ratnog vremena
stradali su suradnici partizana ili obitelji iz kojih je netko otiao u
partizane
brojne odmazde kada je reim shvatio da cijela sela ili regije
podravaju partizane
u zloine se ukljuili i Nijemci i kvislinke jedinice koje su oni
potkraj rata povukli s Istonog bojita
uspostavom logorskog sustava u lipnju 1941. Gospi Velebit
Pag teror u NDH dosee vrhunac
poinje zavrna faza genocida- masovno ubijanje
logorski sustav planiran i dirigiran iz sredinjice RAVSIGURA u
Zagrebu
glavna poprita ubijanja Slana na Pagu i Jadovno na Velebitu
Slana
smjeten na pustom pakom rtu, 5 km od najblieg zaselka
Metajne
kamena golet, najdirektnije izloena velebitskoj buri, bez zdrave
vode i vegetacije ni danas ne postoje uvjeti za kakav normalniji
ivot
zatoenici su teko radili, jeli su krajnje skromno taktika ubijanja
izglaivanjem i iznurivanjem koju su preuzeli od nacista
dovoenjem veeg broja ljudipoela su masovna ubijanja, od 3.
srpnja
prema oevidcima stradalo od 4 000 do 15 000 ljudi
Jadovno
neposredna fizika likvidacija zatoenika
potpuna izolacija logora za razliku od svih drugih logora u NDH
nitko u tom logoru nje primio nijedno od mnogobrojnih upuenih
pisama i paketa, nitko se sa Jadovna nije smio javiti
potkraj kolovoza trebalo preivjele s Paga, Jadovna i Gospia
prebaciti u Jastrebarsko Jadnovna vie nije bilo

 svi su logorai ve prije bili poubijani i baeni u bezdane krakih

jama u okolici logora najvie u aranovu jamu
jedan svjedok mjetanin tvrdio da su se jauci iz jama uli po
nekoliko dana a onda bi sve utihnulo
procjene o broju rtava se razlikuju ukupan zbroj rtava u 3
logora mogao bi biti oko 24 000
polovinom kolovoza logorski je kompleks morao biti naputen jer
su Talijani doznali za zloine i prestraili se sve jaeg partizanskog
ustanka i s vojskom reokupirali teritorij
JASENOVAC
osnovan krajem kolovoza 1941.
logorski sustav koji jw dobio ime po oblinjem selu
od osnutka do 22. travnja 1945. bio sredinji i daleko najvei
sustav logora u NDH
najvei logor u Europi za WWII. u kojem se ubijalo bez
neposrednog sudjelovanja njemakih nacista
sustav od 5 zasebnih logorskih cjelina obiljeenih rimskim
brojevima I-V
najvei bio Jasenovac III na rubu samog naselja Jasenovca na
velikom posjedu i u industrijskim pogonima poduzetnika Ozrena
Baia i obitelji koji su kao pravoslavci emigrirali ve 1941.
Jasenovac IV uspostavljen tek 1942. u samome Jasenovcu u bivoj
nevellikoj tvornici koe
poetkom 1942. kaznionica u Staroj Gradii pretovrena u
Jasenovac V
pogubljeno izmeu 80 000 i 100 000 ljudi 45-52 000 Srba, 17
000 idova, 10 000 Roma i 10 000 Hrvata meu koje su ubrajani
i Muslimani Bonjaci
27.7. ustanak u Lici u Srbu komunisti
jezgra partizanskog ustanka u Hrvatskoj bila je Lika

EKONOMSKI KOLAPS
ekonomski kolaps uslijedio brzo po osnivanju NDH

 20. lipanj 1941. ''Sporazum o opskrbi stacioniranog njemakog

Wehrmachta na podruju NDH koji se ne nalazi u prolazu''
obvezali se opskrbiti njemaku vojsku potrebnim sredstvima za
plaanje u novcu zemlje s potrebnim sredstvima za prehranu ljudi
i ivotinja, potrebnim civilnim radnim silama, prostorima za urede,
skladitima itd.
razlog za takve ustupke nisu bili njemaki ili talijanski pritisci
vlasti NDH su tu obvezu preuzele elei pokazati kooperativnosti i
snagu ali bez prave protuusluge

time je NDh dola u loiji poloaj nego druge saveznice Osovine

NDH je nazonost njemake vojske od travnja 1941. do kraja 1942.

na svom teritoriju platila golemih 2,3 milijarde kuna
od 25. travnja u NDH bile u opticaju i novanice Reichskreditkassenscheine
Nijemci su te marke tiskali bez pokria a njmaki su vojnici
kuama slali stvari iz NDH koje su njima nedostajale
time dramatino destabilizirao monetarni i ekonomski sustav NDH
Italija je NDH oduzela pomorsku privredu i brodogradnju
Maarska joj je oduzela dijelove najnaprednijih poljoprivrednih
podruja
partizani nekoliko mjeseci kasnije pod svoju kontrolu stavili i velik
dio poljoprivrede te umarstvo i blokirali vitalne prometne pravce
ekonomski kolaps
uslijedio zbog navedenih razloga ali i zbog potpune
nepripremljenosti i nedosraslosti vlade NDH da se suoe s takvom
situacijom jer je ve prije Travanjskog rata vladala nestaica
prehrambenih proizvoda a kad je izbio rat ona je postala jo vea
skladita se brzo ispraznila a cijene se naglo poveale
u tridesetim godinama nakon ekonomske krize suvremene
ekonomske teorije nalagale su dravni intravencionizam a takav
je intravencionizam poticala i nacistika i faistika ekonomska
teorija
na manjkove koji su se pojavili na tritu vlast je reagirala
nastojanjem da kontrolira privredne tokove i da spreava
nastanak crnog trita

 mjere koje je NDH podizala samo su postigle suprotne uinke od

eljenih
najavljene mjere racionaliziranja samo su potakle novu kupovnu
groznicu
trgovci pokuali prikriti zalihe i prodavati ih na crno
irila se ilegalna trgovina, cijene su i dalje rasle
novine objavljivale da su trokovi ivota ak i pali, da je poloaj
najamnog radnika bolji a da se popravlja i poloaj seljaka
neuspjeli pokuaj zavaravanja
INFLACIJA
cijene do oujka 1944. narasle za 1650%
cijene prehrambenih proizvoda rasle jo brim stopama one koje
je drava odredila za 2500% a na crnom tritu za 9000%
teke posljedice i zbog klirinkog ugovora unaprijed fiksirane
cijene cijene u NDH rasle a roba se izvozila po cijenama bitno
niima od realnih
reim do veljae 1942. morao omoguiti neke vidove slobodnog
trita no i kada se trite donekle liberaliziralo cijene su ostale
strahovito visoke
porezni sustav

nikada nije profunkcionirao

manje od 5% stanovnitva davalo je oko treine poreznih prihoda

u krajevima juno od Save porez se gotovo nije naplaivao zbog

gotovo nepostojee slube naplate poreza

vlasti nisu na djelotvoran nain kontrolirale granicu prema

anektiranim talijanskim teritorijima

rezultat toga bio je da se ni uvoz ni izvoz nije adekvatno kontrolirao

ni naplaivao

praktiki je sav promet bio ilegalan

procijenjuje se da je samo tokon 1942. u Italiju izvezeno drva i drvnih

preraevina u vrijednosti gotovo pola milijarde kuna

u Italiju se izvozila i hrana, rude, ugljen, kamioni, strojni ureaji itd.

glad zima 1941/1942. u Dalmaciji, Hercegovini i Lici

 istodobno ojaao masovni otpor seljaka protiv prisilnog dravnog

otkupa
hrane bilo toliko malo da su uvoene rigorozne mjere tednje
koliine ita bile premale za preivljavanje
s drugim proizvodima bilo je jo tee meso, krumpiri i druga
hrana
stanovnitvo dobilo bonove za proizvode no to nije znailo da e
se propisana hrana stvarno i dobiti stanovnitvo bilo upueno na
crno trite
u Sarajevu demonstrirale ene ''kruha, kruha, gladni smo''
policija je smatrala da su te demonstracije rezultat 'komunistike
promidbe' pa su uslijedila hapenja
na Branimirovoj trnici ljudi oekivali da e se dijeliti krumpir no
podijelili im samo bonove za idui put demonstracije dovele do
pucnjave u kojoj je smrtno stradala jedna ena a vie je ljudi
ranjeno
nedostajalo je svega, mlijeka, djejih cipelica, sirovina poput
papira pa se cijene tiskanja dramatino poveavaju a neki listovi
prestaju izlaziti, benzina
stoni fond se smanjio za 40% do jeseni 1941.
njemaka eksploatacija s vremenom sve slabija boksita, eljeza
prvenstveno je razlog tome bio ustanak jer su partizani zauzeli
regije u kojima su se nalazili rudinici ili su blokirali eljeznike
pruge
drava bila zaduena Italiji 472 milijuna kuna, Rumunjskoj 113
milijuna kuna, pozitivna bilanca samo s Reichom no njemaka
strana nije htjela obraunavati dug ve je prisiljavala NDH na
odgaanje istog

OSLOBODILAKI RAT
nakon raspada Jugoslavije u travnju 1941. KPJ je

bio jedina politika snaga s organizacijskom

mreom u svim dijelovima zemlje a KPH njen
najbrojniji i najbolje organizirani dio
KPJ je uoi ustanka 1941. dosegla broj od 12 000 lanova od kojih
oko treinu u KPH

 k tome jo treba pribrojiti oko 30 000 aktivnih komunistilkih

simpatizera i lanova komunistike omladine (SKOJ)
revolucionarno raspoloeni ljudi, gotovo fanatino spremni
izvravati adatke svoga vodstva
u trenutku proglaenja NDH ue vodstvo KPJ s Titom na elu bilo
je u Zagrebu gdje je i 10. travnja odrana sjednica CK KPJ
poetkom svibnja odrano Majsko savjetovanje s predstavnicima
nacionalnih i pokrajinskih rukovodstava na kojem je anallizirano
stanje u zemlji
odlueno je da se ne prizna komadanje Jugoslavije
zakljueno kako postoje vani preduvjeti za organiziranje i
voenje borbe protiv okupatora
ubrzo su Tito i CK preli u Beograd gdje su uvjeti za njihovo
djelovanje bili povoljniji
iz Beograda su odravali redovite kuriske a kasnije i ifrirane
radioveze s vodstvom KPH u Zagrebu kao i s organizacijama u
drugim dijelovima Jugoslavije
KPJ je kao lanica Internacionale disciplinirano izvravala naredbe
iz Moskve iako s umjesnim i vjetim primjenama na jugoslavenske
prilike
KPH je cijelo vrijeme rata disciplinirano izvravala ope direktive
Centralnog komiteta KPJ i Tita ali se takoer prilagoavala
okolnostima u Hrvatskoj
do 22. lipnja 1941. bio je na snazi pakt o prijateljstvu SSSRa i
Reicha komunisti su se u Hrvatskoj suzdrali od otvorenih akcija
protiv njemakih okupatora i njihovih saveznika ali su se
pripremali za njih potajno su prikupljali oruje, organizirali
sastanke na kojima su isticali osnovni zadatak pripremiti
partijske organizacije i narodne mase za oruanu borbu kojoj su
neminovno ili u susret
izdavali proglase s mobilizatorskim sloganima
komunisti osnivali vojne komitete i irili svoju konspirativnu
organizaciju meu sve nezadovoljnijim stanovnitvom
partija organizacijski ojaala jedinstvena politika snaga bez
veih razmimoilaenja u lanstvu
boljeevizaciju proveo Tito - pokazala rezultate

 napad Njemake na SSSR poziv komunistima da obrane ''glavnu

tvravu svjetskog proletarijata'' pokrenuti i hrvatski komunisti
22. lipanj 1941. Sisaki partizanski odred
ne ekajui instrukcije, 15ak hrvatskih komunista iz Siska otilo u
oblinju umu Brezovicu i osniva prvi gerilski odred
zapovijedali Vladimir Janji-Capo i Marijan Cvetkovi
ukupno 77 boraca
ve 23. lipnja minirali prugu Sisak-Sunja to je prva oruana akcija
antifaistikog otpora u Hrvatskoj
od poetka srpnja deiverzantske akcije komunistikih udarnih
trupa u nekim gradovima, najvie u Zagrebu, Karlovcu i Splitu
kidanje telefonskih linija i elektrinoh vodova, napadi na vojnike,
miniranje pruga
Maksimir
ustae pokuali zagrebake srednjokolce javno podijeliti prema
nacionalnoj osnovi, mladi zagrepani, uglavnom Hrvati reagirali
su spontano pri emu su odreenu ulogu igrali i skojevci
Hrvati su preli na stranu igralita koju su ustae namijenili za
Srbe i idove te su se s tim inom s njima solidarizirali
najvanija diverzija u rujnu Glavna pota serijom eksplozija na
vie dana su prekinute ili su oteane meumjesne i meunarodne
telefonske veze
4. srpanj osnovano Operativno vodstvo KPH vodstvo
partizanskog ustanka u Hrvatskoj
Rade Konar, Andrija Hebrang, Vladimir Popovi
Kerestinec ustaki logor pobjeglo oko 90 antifaista i
komunista, uglavnom intelektualaca zbog loe organiziranog
bijega veina je stradala ili uhvaena i strijeljana meu njima i
August Cesarec
lipanj i srpanj 1941. seljaci u sredinjoj Hrvatskoj i Dalmatinskoj
zagori te Hercegovini i dijelovima Bosne vie nisu ostajali u
kuama kad bi dolazile andarske ophodnje sklanjali se u
oblinje ume ili u brdovita bespua
stvaralo se raspoloenje za oruani otpor ali nije bilo oruja

 talijansko podruje narod bio revoltiran nasilnom talijanizacijom

i drugim grubim postupcima faistike vlasti
nakon velikih gubitaka nakon diverzantskih akcija u gradovima
Tito se odluuje na gerilski (partizanski) nain ratovanja
hrvatsko komunistiko vodstvo upuuje svoje najbolje
prganizatore u sela, u brdovite krajeve da povedu opu pobunu i
gerilski rat koji e biti efikasniji od diverzija u gradovima
Kordun Ivo Marinkovi, Veeslav Holjevac
Gorski Kotar Ivo Marinkovi, Veljko Kovaevi
Lika Marko Orekovi
Slavonija Pavle Pajo Gregori
Dalmacija Pavle Pap iljo, Rade Konar, Mirko Kovaevi
Hrvatsko Primorje Josip era
Hrvatsko zagorje i Meimurje Karlo Mrazovi Gapar
s ranije prikupljenim orujem organiziraju prve partizanske
odrede, u poetku preteno sastavljene od srpskih seljaka koji su
pobjegli u ume pred ustakim pokoljima

u Zagrebu Operativno partijsko rukovodstvo na elu s iznimno

sposobnim Vladom Popoviem

vojne akcije predvode iskusni komunistilki ratnici bivi

dobrovoljci iz panjolskog graanskog rata
partizane je predvodio i stanovit broj oficira iz kraljevske
jugoslavenske vojske koji su izbjegli zarobljavanje u Travanjskom
ratu
USTANAK
27. srpanj 1941.
praktiki spontano organizirane grupe (koje tek kasnije prerastaju
u partizanske jedinice) prekinuole su komunikacije koje su vodili k
Srbu, a potom i zauzele taj liki gradi
nekoliko dana kasnije osloboen je i Donji Lapac te znatan dio
june i srednje Like
sljedeih dana i tjedana komunisti vode novoosnovane odrede u
prepade na manje ustake i policijske garnizone i u druge gerilske
akcije i tako osvajaju sve vie oruja i jaaju svoje odrede

 dominiralo je komunistiko vodstvo ali su u ustanku tih privih

dana sudjelovale i neke grupe pod etnikim utjecajem koje su
odgovorne za masovna ubijanja hrvatskog stanovnitva
tijekom ljeta ustanak se rasplamstavao u sredinjim dijelovima
Hrvatske (Kordun, Banija)
na Kordunu sreidte ustanka bilo na Petrovoj gori a na Baniji se
formira partizanski odred 'amarica'
list Hrvatski narod za njihopve akcije krivi etnike
Drvar bio centar aktivnosti u Bosanskoj krajini
grad u i okolina osloboeni su koordiniranomn akcijom 27.
srpnja
ustanici kontrolirali podruje do kraja rujna a u memoriji
socijalistikoga razdoblja ti su dogaaji nazivani. bez formalno
pravnog uporita, Drvarska republika
Hercegovina
ustanak buknuo najranije
ve prih dana lipnja grupice ustaa (ugl lokalnih Muslimana uz
relativno mali broj Hrvata) po srpskim su selima u I Hercegovini,
pod izgovorom da trae navodno skrivreno oruje, odvodili
mukarce i ubijali ih
mupkarci iz okolnih sela se digli na ustanak, osvojili okolne
andamerijske stanice i poruili telefonske stupove poetak
ustanka koji e se s vremenom samo razbuktavati
do kraja mjeseca ustanici krenuli i u ofenzivne akcije ali zbog
neorganiziranosti i nediscipline nisu krenuli u Gacko koje su mogli
osvojiti nego su pljakali i ubijali neborako muslimansko
stanovnitvo
ustanak u istonoj Hercegovini bio je sponatan, neorganiziran i
kao takav osuen na brzo gaenje
ni Mihailovievi etnici ni vodstvo KPJ nisu imali nita s erupcijom
bunta iako se dobar dio ustanika kasnije prikljuio etnicima a
manjina partizanima
Stjepan Steva Filipovi fotografija pred vjealima sa
uzdignutim rukama, isticao se herojstvima za ustanka, nacisti ga
uhvatili 1942., viemjeseno muenje, vrijeao Hitlera prije nego
je bio vjean

 Hrvatsko primorje i Dalmacija

ustanak imao drukija obiljeja
Talijani u anektiranim podrujima prisiljavali stanovnitvo da ui
talijanski koji je postao nastavni jezik u kolama
sva su imena i prezimena promijenjena kao i toponimi
dravni su slubenici morali pozdravljati faistikim pozdravom,
beneficijama su nastojali pridobiti i domae ljude na suradnju to
im gotovo uope nije uspijevalo
kada su komunisti organizirali prve diverzije talijanske su vlasti
poduzimale drastine osvetnike mjere to je samo poticalo
buntovno raspoloenje
poziv komunista na borbu protiv talijanskog okupatorskog faizma
bio je djelotovoran
u Splitu je ve u kolovozu organiziran generalni trajk
15. kolovoz u Dalmaciji se organizira 7 partizanskih odreda koji
dobivaju imena po mjestima iz kojih je dolazila veina boraca
Splitski, Solinski, ibenski, Primotenski, Katelansko-trogirski,
Vodiko-zatonski, Sinjski
to se organiziralo prema nalogu delegata CK KPH koji su stigli iz
Zagreba
veina odreda je ubrzo prela u Dalmatinsku zagoru, neki i na
teritorij BiH (livanjski kraj)
u sukobima s Talijanima i jedinicama NDH svi su razbijeni
samo je mali broj od njih 500 izbjegao hapenje ili preivio
usprkos tragediji stanje se nije smirilo, nemiri su postali
konstantni
zapadna Srbija, umadija
ljeto 1941. Komunistika partija podigla je ustanak u zapadnoj
Srbiji i dijelu umadije
stvorili Uiku republiku na ijem se teritoriju organiziralo 25
000 partizana
u isto je doba osloboena gotovo cijela Crna gora

 taj su teritorij ujesen te godine zaposjele njemake i talijanske

jednice razbijene partizanske jedinice povlaile su se prema BiH
gdje je, uz Hrvatsku, sljedee 3 godine bio centar ustanka
u Srbiji sljedee 3 godine nije bilo znaajnijih partizanskih jedinica
KOMUNISTIKA PARTIJA

u tadanjim proglasima ni u propagandi KPH nema spomena 'klasne

borbe' (Kominterna ih upozoravala da se u sadanjoj etapi radi o
osloboenju od faizma a ne o socijalistikoj revoluciji)

pozivi na ustanak iskljuivo su antifaistiki i patriotski, usmjereni

protiv strane okupacije i ustakog reima

osuuju ustake zloine nad Srbima, etniko osvetnitvo i zloine

nad Hrvatima

najavljuju borbi za bolje poslijeratno ureenje zemlje demokraciju i

meunacionalnu ravnopravnost
13. srpanj 1941. proglas KPH
ciljevi NOBa : osloboenje zemlje od tuinske vlasti i dominacije,
uspostava nove demokratske Jugoslavije slobodnih i ravnopravnih
naroda u kojoj e na bazi samoopredjeljena biti izgrena i
Hrvatska
s tim parolama antifaistiki se otpor postupno iri i na podruja
naseljena samo Hrvatima
jesen 1941. do tada prilino samostalni odredi, dijelom i izolirani
dobivaju organizacijsku strukturu
rujan 1941. Stolice, zapadna Srbija
sastali se politiki i vojni rukovodioci na elu s Titom
dogovoreno je formiranje eta kao osnovnih borbenih jedinica,
usvojena odluka o jedinstvenom amblemu petokraka zvijezda,
pozdrav (Smrt faizmu-sloboda narodu)
Glavni tab Narodnooslobodilake vojske i partizanskih odreda
Hrvatske
osniva se 26. listopada 1941. na Petrovoj gori
na elu bivi oficiri panjolske vojske, lanovi KPH
Ivo Rukavina, Marko Orekovi, Franjo Ogulinac Seljo

 politiki komesar postao Vladimir Bakari

u prvim mjesecima ustanka stradao i velik broj komunista:
20. listopada poginuo Orekovi muki ga ubili etnici prvi
dramatian znak raskola izmeu partizana i etnika u Hrvatskoj
stradao i Josip Kra kojega su ustaki agenti u studenom ubili na
ulici u Karlovcu
potkraj godine Radu Konaara uhvatila je u Splitu talijanska
policija te su ga kasnije strijeljali
dalmatinski partizani bili su u kolovozu 1941. praktiki razbijeni
kao i odred Matija Gubec na umberku
usprkos tome komunistike aktivnosti sve su intenzivnije a
partizanski pokret sve snaniji
Drenica- prvi osloboeni teritorij koji je bio aneksijom talijanski
talijanska se vojska bojala prolaska kroz umu i ubrzo je napustila
itav kraj
17. studeni 1941. grupa partizana pod vodstvom Vjeeslava
Holjevca, preobuena u domobranske uniforme ula u Karlovac i
iz lokalne bolnice pokuala izvui sekretara Mjesnog komiteta KPH
Marijana avia
nisu ga uspijeli pronai jer je bio odveden na policiju ali su tijekom
povlaenja ubili i ranili neke ustae i talijane
dogaaj podigao moral partizanima
do kraja 1941. partizanski odredi u Hrvatskoj ve broje oko 7000
naoruanih boraca emu treba pribrojati jo tri puta vie
organiziranih pomagaa uz podrku stanovnitva u veini srpskih i
nekim hrvatskim selima
osloboeni teritoriji proteu se uglavnom samo na neka planinska
i seoska podruja
tijekom zime partizani su blokirali prometnice, oteavali
eljezniki promet
na prijelazu iz 1941. u 1942. partizanski pokret ve znatno ojaao
to mu priznaju i protivnici
Dido Kvaternik, Ante Mokov, Vjekoslav Luburi zakljuili da se
partizane ne moe vie smatrati ''uljivcima, koljaima,

razbojnicima, koji su sastavljeni iskljuivo od domaih Srba i

voeni bivim orunicima (andarima)''
'LIJEVA SKRETANJA'
krize u partizanskom pokretu prijelaz 1941/1942. vodstvo
potaklo istku, inzistirali na ideolokoj istoi
akcija kasnije nazvana 'lijeva skretanja'
ponajvie u Bosni i Crnoj Gori, mnogo manje u Hrvatskoj
samo u sijenju i veljai 1942. strijeljano je u I Hercegovini oko
250 ljudi optuenih da su petokolonai, nekima oduzeta imovina,
nekima spaljene kue
''lijeva skretanja'' bila jedan od glavnih razloga zato su partizani
izgubili Uiku republiku kao i podrku velikog dijela naroda u
Srbiji i Crnoj Gori
takav je kurs ublaen tek u travnju 1942., kada su jugoslavenski
komunisti, dijelom i zbog pritiska Kominterne odluili naglaavati
oslobodilaku stranu svoje borbe a prikriti njezin klasni sadraj

MEUETNIKI I GRAANSKI RAT

velikosrpske i integralnojugoslavenske snage

dobile su zaetke svoje vojne organizacije u

svibnju 1941. kada se na Ravnoj gori u Z Srbiji
okupila skupina jugoslavenskih oficira i podoficira
pod zapovjednitvom pukovina Dragoljuba
Mihailovia
Mihailovi objavio da se oni nisu htjeli predati i poloiti oruje kao
to je to uinila glavnina jugoslavenskih snaga te je pretendirao
da bude legitimni nasljednik poraene vojske
jugoslavenska vlada u Londoni prihvatila je njegovu vojnu
organizaciju kao svoje legalno vojno krilo
Mihailovi je promaknut na in generala, 1942. imenovan je i
ministrom vojske
oko Mihailovia su se poeli okupljati politiari i drugi javni radnici
koji su u kolovozu 1941. osnovali u Beogradu ravnogorski
Politiki odbor

 kasnije formirali i Centralni nacionalno komitet

u njemu sudjelovali Dragia Vasi, Stevan Moljevi
IDEOLOGIJA
etnika propaganda tvrdila da su etnici uvari ugroenog srpstva
u stvarnosti su Mihailovi i sljedbenici od kad su se okupili kiptili
osvetnikim gnjevom zbog navodne izdaje Hrvata i Muslimana u
Travanjskom ratu a potom i zbog ustakih zloina
Mihailoviev pokret zalagao se navodno za kontinuitet Jugoslavije, s
prvenstvom Srbije
smatrali da je pobjeda Saveznika neminovna
Tito i Mihailovi
rujan i listopad 1941. dva sastanka
pokuali utanaiti zajedniku osnovu za ustanak protiv njemake okupacije
i njenih pomagaa
ideoloko-politike razlike i rivalitet bili su veliki
do kraja listopada dolo do sukoba u kojima su etnici ubijali
partizane a njihove ranjenike predavali Nijemcima
sukobi do proljea 1942. posvuda prerasli u pravi graanski rat
izmeu bivih kratkotrajnih saveznika
PARTIZANI
pod vodstvom komunista
zastupali stalne ofenzivne borbe bez obzira na vlastite rtve i rtve
neprijateljskih represalija nad civilima
ETNICI
bili protiv ofenzivnih akcija protiv Nijemaca, Talijana i drugih
premonih vojski
smatrali da to donosi prevelike rtve, naroito nakon to je Hitler naredio
da se za svakog ubijenog Nijemca smakne 100, a za svakog ranjenog 50
civilnih talaca
zagovarali taktiku ekanja dok ne doe pogodan as za opi ustanak
do tad je trebalo braniti srpsko stanovnitvo od ustakog genocida u NDH
istovremeno se etnici koje je Mihailovi kontrolirao osveivali Hrvatima i
Muslimanima (ubijeli ene, djecu i starce) i od Muslimana etniki listili
istone dijelove BiH
etniki je pokret bio nejedinstven (za razliku od partizanskog kojeg je Tito
uspijevao kontrolirati) - mnogi etniki vojvode prerasli u prave oblasne
gospodare no ipak ih je u jedan pokret povezivala jedinstvena ideologija i
zajedniki strateki i vojni ciljevi
etnici Koste Peanca

jedina etnika organizacija koja nije bila pod Mihailovievom

kontrolom
Kosta Peanac bio etniki vojvoda jo iz WWI.
sklopio sporazums nacistima i otvoreno ratovao protiv partizana
organizacija jaka u Junoj Srbiji
antikomunistiki, antialbanski i antimuslimanski nastrojeni
organizacija se poela raspadati ve tijekom 1941. a tek manji odredi
postojali su do kraja 1942.
ZLOINI
15. travanj 1941. prva etnika osvetnika akcija
etniki odred u selima blizu Mostara pobio nekoliko desetaka
hrvatskih civila koji su se povlaili iz Mostara kojeg su zauzimale
ustae
etnici ubili Petra Milutina Kvaternika brata Slavka Kvaternika
masovnije genocidne akcije etnici poeli provoditi tek od kraja 1941. kada
su raskinuli s partizanima i u kasnijim godinama
najvie je etnikih rtava bilo meu Muslimanima u I i JI Bosni
masovni etniki zloin nad Hrvatima i Srbima koji se nisu slagali ostao je
u Hrvatskoj ogranien na Dalmatinski zagoru, Kninsku krajinu i mali dio
Like
VELIKA SRBIJA
etniki je pokret promicao ideju o velikoj i homogenoj Srbiji koja je
podrazumijevala stvaranje nacionalno i vjerski iste i kompaktne
cjeline 'oiene' od nesrpskih naroda i nacionalnih manjina
okupljanje svih Srba proglaavalo se najpreim zadatkom
Srbija se prema tim projektima trebala proiriti na cijelu BiH, veliki dio
Hrvatske do linije Virovitica Karlovac Gospi Karlobag
trebalo je ispraviti granice s Rumunjskom, Bugarskom, Albanijom i
Maarskom
za Hrvatsku zamiljali federativno povezivanje sa Srbijom
na tim se postavkama temelji Memorandum Stevana Moljevia, lana
Nacionalnog komiteta
partizani se tome suprotstavljali svojim jugoslavenskim
programom 'ravnopravnih naroda', parolom o 'bratstvu i
jedinstvu' a naroito mjeovitim nacionalnim sastavom svih
jedinica
ZLOINI PARTIZANA
poneka osvetnika akcija palea i ubijanja u hrvatskim selima
potekla je 1942. mjestimino i iz redova partizana ali su
nadreeni takve psotupke ponekad spreavali a ponekad
kanjavali
bilo je i masovnih strijeljanja zarobljenih ustaa

 Mihailovi proglasio etnike Jugoslavenskom vojskom u otadbini,

pod parolom 'za kralja i otadbinu' ratuje za kontinuitet i obnovu
monarhistike Jugoslavije
PARTIZANI
partizani otvoreno istupali protiv kralja i izbjeglike vlade i protiv
obnove starog poretka
za razliku od etnikog velikosrpskog koncepta partizani su se zalagali za
Jugoslaviju sa 6 ravnopravnih federalnoh republika i demokraciju iako se, s
obzirom na njihovo komunistiko vodstvo moglo naslutiti da e
demokracija biti prema komunistikom kroju
Tito i Mihailovi jedan u drugom brzo prepoznali najveeg rivala u
borbi za poratnu vlast i sukob je bi neminovan
s navedenim programom etnici su u Srbiji i Crnoj Gori
1942/1943. imali vie pristaa nego partizani
i meu srpskim ustanicima u Hrvatskoj bilo je etnikih
raspoloenja i utjecaja s osvetnikim protuhrvatskim parolama i
namjerama ali komunisti su bili daleko bolje organizirani a i bili su
efikasniji u obrani srpskih sela od ustaa pa su meu Srbima u
Hrvatskoj stekli mnogo jai oslonac nego etnici
vie etnika :Kninska krajina, istona Lika, sredinja Bosna,
istona Bosna, istona Hercegovina
vie partizana : ostala Lika, Kordun, Banija, Slavonija
poetak ustanka 1941.
u Hrvatskoj etnici nisu imali svoje posebne odrede pa su se
pojedinano ili u grupama prikljuili partizanima dok su drugi
prikriveni ekali razvoj dogaaja
kolovoz i rujan 1941. Talijani vidjeli da im ustako nasilje izaziva
neprilike u zonama njihova interesa pa su proirili svoju faktinu
vlast na june dijelove NDH (na zonu II i zonu III) ime su zatitili
neka srpska podruja od daljnjeg ustakog terora
to je dovelo do prve diferencijacije u redovima ustanika
etnici smatrali kako se treba boriti samo protiv ustaa a suraivati s
Talijanima u obrani srpskih sela
partizani tvrdili da je njihova borba uperena protiv svih faistikih sila pa
prema tome i Talijana kao okupatora
do kraja 1941. etnici u Kninu osnovali 2 puka i nekoliko odreda
tih je mjeseci etniki pokret ojaao taktikom razbijanja iznutra
partizanskih postrojbi u kojima su veinu boraca inili Srbi

ti 'etniki puevi' poinjali ubojstvom istaknutijih partizanskih

rukovodilaca
zima/proljee 1942. preraslo u otvoren rat na podruju Hrvatske izmeu
etnika i ustaa kakav je ve mjesec-dva ranije poeo u Srbiji i Crnoj Gori
etnici se u Hrvatskoj sklonili u talijanske garnizone (Knin, Graac, Medak,
Gomirje..) gdje su primali svu opskrbu i ratovali protiv partizana pod
neposrednim talijanskim nadzorom
sasvim su prestali ratovati protiv ustaa i Nijemaca
Dinarska etnika divizija sve postrojbe objedinjenje, stavljene pod
zapovjednitvo taba zapadnobosanskih, likodalmatinskih i
hercegovakih vojnoetnikih odreda sa sjeditem u Splitu
na elu vojvoda Ilija Trifunovi Biranin kao zapovjednik i vojvoda
Radovan Ivanievi kao naelnik taba
ljeto 1942. etnike su jedinice uklopljene u ratni stroj njihovih talijanskih
patrona Dobrovoljaka antikomunistilka milicija (MVAC)
vlasti NDH su morale te jedinice priznati saveznikima usprkos tome to se
to protivilo njihovim ideolokim postavkama
etnici su s Nijemcima, a preko njih i s ustaama poslije talijanske
kapitualaicje 1943. uspostavili i neposrednu suradnju
sve su to opravdali 'taktikom koritenja trenutnog neprijatelja' ako bi se
unitio 'dugoroni neprijatelj' (partizani)
na teritoriju Hr etnici nikad nisu predstavljali relevantniju vojnu i politiku
snagu
na hr teritoriju 1944. bilo oko 5 000 a pred kraj rata oko 3 000 etnika ali
su intenzivno suraivale s onima u BiH pa se procijenjuje da ih je na
teritoriju NDH bilo 1944. 36 500 a 1945. 35 000

GODINA 1942. : JAANJE PARTIZANSKOG POKRETA

zima 1941/42. bila je dugotrajna, s velikim potekoama
u komunikacijama i opskrbi stanovnitva
20. sijenja 1942. partizani zauzeli Vojni zarobljeno 380 domobrana,
zaplijenjeno 410 puaka i mnogo razne opreme bez ijednog poginulog
partizana

do proljea 1942. partizani tako drali iroka ruralna i brdovita podruja

podalje od glavnih komunikacija s nekoliko manjih opinskih mjesta u
sredinjim dijelovima zemlje
Horstenau tvrdi da je u veljai 1942. dobar dio stanovnitva ogoren
teritorijalnim gubitcima u Dalmaciji i uasnut terorom vlasti otkazao reimu
poslunost te da mrnja prema ustaama jedva da moe biti vea
tijekom 1942. vlast NDH odrala se samo uz vojnu 'asistenciju'
okupacijskih sila
sijeanj 1942. pojavljuju se i prve partizanske novine
Banija - Vjesnik Nacionalnooslobodilake fronte za Baniju
Hrvatsko primorje Primorski borac
Lika Partizanski vjesnik, ena u borbi, Omladinski borac
Slavonija Slavonski narodno-oslobodilaki partizan
Kordun Glas Korduna
Partizan glasilo Glavnog taba Hrvatske
jesen 1941. osnovana partizanska bolnica na Petrovoj gori koja je
funkcionirala do kraja rata
tijekom 1942. formiraju se pokretne (maneverske jedinice) - brigade
u proljee 1942. stvaraju se pokretni bataljoni najprije u Lici, Baniji i na
Kordunu
pokretne jedinice, brigade s prosjenom snagom od oko 600 do 1000
boraca
do kraja 1942. u Hrvatskoj formirano 18 brigada
brigade stjeu relativno dobro naoruanje otimanjem od neprijatelja, ugl
gerilskim prepadima i zauzimanjem manjih garnizona
potkraj 1942. partizanske brigade,odredi i samostalni bataljuni u Hr broje
ukupno oko 25 000 naoruanih boraca
u susjednoj BiH koja takoer ima svoj glavni tab brojnost partizana
osjetno je vea ali organizacija znatno slabija dok je u Sloveniji brojna
snaga daleko manja ali organizacija najbolja, osobito ilegala u Ljubljani
Glavni tab Hrvatske
u posljednja 2 mjeseca 9141., a kako vrijeme prolazi sve vie unosi u
partizanski pokret nunu hijerarhijsku strukturu i disciplinu
jednomjeseni oficirski teajevi
odlueno je da se u Hrvatskoj formira 5 operativnih zona , da se
partizanske djelatnosti proire na sve dijelove Hrvatske
Glavni tab Hrvatske dobio ovlsti prkatiki po linijama budueg
razgranienja 1945. ukljuivao Baranju, Meimurje, Istru ali ne i teritorij
Srijema
pitanje je li to razgranienje ingerencija utjecalo na kasnije razgranienje
izmeu republika

oujak 1943. Glavni tab Hrvatske poslao proglas domobranskim vojnicima

i oficirima kojim ih poziva da sabotiraju mobilizaciju te da prijeu na stranu
partizana
poziv u prvo vrijeme nije rezultirao znaajnijim brojem odziva, on stoji na
poetku procesa koji e, kako vrijeme bude odmicalo biti sve intenzivniji
suradnja s antifaistikim pokretom u BiH, slovenskim partizanima
na umberku je 1943. osnovan zajedniki Operativni tab koji je pod
svojom komandom imao 3 slovenske i 2 hrvatske brigade
od proljea 1942. NOB u Hrvatskoj postupno opet jaa
1. svibnja 1942. osloboen Brod na Kupi prvo vee mjesto u isto
hrvatskom kraju
komunistike aktivnosti odvijale su se i u gradovima 1. svibnja 1942. vie
stotina zg komunista, skojevaca i simpatizera djelilo je letke, u Splitu su
izvjeene crvene zastave na brodogradilitu, Marjanu, na zvoniku crkve sv.
Duje gdje se zastava vijorila uz prasak male koliine eksploziva
srpanj 1942. na dalmatinskim otocima izbio masovni ustanak protiv
Talijana
jedna od jezgri bio Mali I na Iu
200 mloadia prelo na kopno, u partizane te osnovalo samostalni bataljon
koji se kasnije prikljuio Drugoj dalmatinskoj brigadi
zbog opasnosti Talijani od ljeta 1942. sve vie svoju vojsku povlae u velike
garnizone a borbu protiv partizana preputaju antikomunistikoj miliciji
(MVAC) etnike jedinice koje su se u borbi protiv Narodnooslobodilake
vojske prikljuile talijanskim okupatorskim trupama
talijanska vojska ne zna i ne moe parirati partizanskoj taktici
travanj 1942. iz Zagreba otila u partizane skupina istaknutih kazalisnih
umjetnika koji su na partizanskom podruju osnovali Kazalite narodnog
osloboenja
prva predstava 1. svibnja u Korenici gdje je bilo sjedite Glavnog taba
Hrvatske
KNJIEVNICI
potkraj 1942. na partizanski je teritorij preao i najugledniji hrvatski
pjesnik starije generacija Vladimir Nazor i jedan od najtalentiranijih i
najpoznatijih mlaih pjesnika i prozaista Ivan Goran Kovai
ustaki reim u prvi mah tvrdio da je Nazor otet
o svom prelasku na osloboeni teritorij Nazoj je napisao antologijsku
pjesmu amac na Kupi

1943. postao je predsjednik Zemaljskog antifaistikog vijea narodnog

osloboenja Hrvatske (ZAVNOH) vrhovnog tijela partizanske civilne vlasti
u Hrvatskoj
Kovai napisao Jamu, najpotresnije poetsko djelo o ustakim zloinima
Miroslav Krlea cijeli rat proveo u Zagrebu
odbio je bilokakvu suradnju s ustakim vlastima i nije objavio ni retka
tokom 4 godine ve se izdravao prodajom stare robe
i sam Paveli ga je htio nagovoriti na suradnju, 3 puta je bio hapen,
jednom se nalazio na putu za stratite
Kozar lipanj 1942. zdruena njemako-ustaka ofenziva
uhvaeno vie desetaka tisua srpskih civila, djeca odvojena i odvedena u
logore u Staroj Gradici, Jasenovcu, u Sisak, Mlaku mnogi u logorima
ubijeni, umrli od gladi ili bolesti
kasnije su na intervencije nekih njemakih predstavnika vlasti NDH
dopustile da se dio djece odvede u Jastrebarsko te u Zagreb gdje su bila
smjetena u prihvatilitu Josipovcu
ljeto 1942. glavnina partizanskih snaga u velikoj ofenzivi iz JI dijelova BiH
napreduje prema SZ Bosni i sredinjoj Hrvatskoj
Prozor, Gornji Vakuf, Tomislavgrad, ujica, Livno, Posuje etc.
jedinice NDH uspijevaju obraniti samo Kupres
Biha osloboen poetkom studenog
partizani zauzeli Veliku Kladuu, Slunj, napredovali u pravcu Karlovca
tako su potrkraj 1942. drali veliko i kompaktno podruje u sredinjim
dijelovima NDH
teritorij pod kontrolom partizana kasnije se poeo nazivati 'Bihaka
republika' vie od polovice NDH
ustae i domobrani uz pomo Nijemaca na sjeveru i Talijana na jugu jakim
su garnizonima drali sve vee gradove i djelomino neke glavne
komunikacije
partizanima pogodovalo to to su se talijanske jedinice vrlo slabo borile,
bile demoralizirane i dezorganizirane
sve je slabija bila i borbenost veine domobranskih postrojbi vojske NDH,
sve ee kapitulirali pred partizanskim naletima oni ih razoruane
putali kuama te se obilno opskrbljivali njihovom opremom i orujem
DIVIZIJE
1. studeni Titovom naredbom poinju se formirati divizije koje su bile
sastavljene od 3 ili vie brigada
nove organizacijske forme sukladne rastu i jaanju tadanjih partizanskih
jedinica
zapovjednici divizija imali su veu samostalnost u odluivanju i mogli su
izvoditi mnogo sloenije operacije nego brigade

ve sljedeih dana Druga dalmatinska brigada ula je u sastav Druge

proleterske divizije
22. studeni formirano od 9 brigada 3 divizije:
esta lika divizija 'Nikola Tesla'
Sedma banijska divizija
Osma kordunaka divizija
Deveta dalmatinska
Dvanaesta slavonska divizija
posljednje dvije formirane do kraja godine
Trinaesta divizija borili se u Primorju i Gorskom kotaru
34. divizija umberak, Pokuplje, Turopolje
jo vane
PRVI HRVATSKI KORPUS
22. studeni, formiran Titovom naredbom
ule 3 divizije i nekoliko lokalnih odreda
AVNOJ
26. i 27. studeni 1942.
Tito u Bihau osnovao Antifaistiko vijee narodnog osloboenja
Jugoslavije kao svoje vrhovno predstavniko tijelo
otvoreno najavljivali budue planove
osnovan je Izvrni odbor 6 odsjeka poeli obavljati funkcije dravnih
organa
program jo uvijek bio samo antifaistiki a parole demokratske no sve je
vidljivije da komunisti imaju monopol odluivanja i da ne kane isputati
vlast
iako su komunisti dominirali u radu AVNOJa sudjelovali su i pojedini
nekomunisti poput Ivana Ribara, Nurije Pozderca
Ivan Ribar predsjednik, Nurija Pozderec bio potpredsjednik
HSS e biti zastupljeniji od 1943.
NOO Narodnooslobodilaki odbori
osnivani po osloboenim selima i gradiima
pored partizanske slube za partizansku vojsku preuzimaju i ovlasti civilne
vlasti
komunisti dre kljune pozicije ali se jo uvijek dre
narodnooslobodilakoga a ne revolucionarno-socijalistikog programa
Obavjetajno centri iz njih e u posljednjim godinama rata izrasti Ozna i
Udba
ve su u ratno osloboenim podrujima provodili 'istke' stvarnih i
izmiljenih ' suradnika okupatora' i drugih 'narodnih neprijatelja'

ENE
istovremeno se partizanske vlasti trude djelovati u duhu nekih naprednih
drutvenih stremljenja, pogotovo zato to je ustanak jaao uglavnom u
nerazvijenim, esto patrijarhalnim krajevima
zalaganje za snaenje pozicije ena u NOPu osobito je bilo izraeno
ene ravnopravno ulazile u borbene jedinice i sudjelovale u borbi
trai se da se AF (Antifaistiki front ena) angaira u politikom
osvjeivanju ena, da se ukljuuju u rad NOOa i opismenjavaju
Tito je na prvoj zemaljskoj konferenciji AFa u prosincu 1942. rekao da
nakon rata u Jugoslaviji 'vee nee biti sve po starom, da ene opet prijeu
u kuhinju i ne odluuju ni o emu'

LJETO-JESEN 1942: PRVA VELIKA KRIZA VLASTI NDH

ve 1942. kriza vlast i NDH kao drave dola do punog
izraaja
partizani su drali velik dio poljoprivrednih i umskih podurja, mnoge
rudnike, i pilane i uglavnom onemoguili cestovni i eljezniki promet u
velikom dijelu zemlje
kolko-toliko normalan promet odvijao se samo na pruzi Zagreb-Beograd
dok su one od Karlovca prema Rijeci, Splitu te neke u Slavoniji bile
potpuno ili djelomino prekinute
u gradovima zavladala nestaica hrane i mnogih industrijskih artikala
nasilje ustaa produbljivalo je nezadovoljstvo
na vijesti o zloinima u NDH u Reichu bili ravnoduni Hitler govorio kako
treba pustiti Hrvate da se izbjesne
njemaki predstavnici u NDH, poput Horstenaua upozoravali kako ustaki
zloini izazivaju nemire i pobune koji su nepoeljni po njemake interese
u kolovozu 1941. njemaka obavjetajna sluba konstatira da ustaki
postupci mogu dovesti do toga da reim bude odbaen od znatnog dijela
hrvatskog naroda, i to ne samo od HSSovaca ve i od hrvatskih
nacionalista, pa ak i pristalica ustaa
Nijemci se pred rat morali sve vie angairati kako bi se Pavelieva drava
uope odrala
pod njemakim pritiskom Paveli je 1942. donekle revidirao politiku prema
Srbima
proglasio ih je Hrvatima pravoslavne vjere
obeao je obustavu progona
osnovao Hrvatsku pravoslavnu crkvu za NDH
priznat im status 'pravoslavnih dravljana'
pozvani su da se ukljue u ustaki pokret

slani su im pozivi za vojsku

umjesto hukakih natpisa pojavljuju se pomirljivi tonovi prema Srbima
o ustanku Paveli govori kakopartizani prisiljavaju pravoslavno
stanovnitvo na diverzije, te da su prisiljavali pravoslavno stanovnitvo,
osobito ene, djecu i starce da odu u umu
istovremeno ustae pokrenule ofenzivu na Petrovu goru partizani probili
ustaki obru izmeu Vojnia i Gvozda a ustae su poinile niz zloina
uglavnom nad starcima, enama i djecom i naknadno odveli oko tisuu
civila u Jasenovac
mjesec dana kasnije poinje ustako-njemaka ofenziva na Kozaru s
mnogo zamanijim ubijanjem i odvoenjem civilnog stanovnitva a zauzeti
je teritorij pretvaran u spaljenu zemlju
promjenu nabolje od Pavelievog 'zaokreta' osjetili su samo Srbi u
gradovima nije vie bilo masovnih protjerivanja u Srbiju, aci su mogli u
kolu, no te promjene nisu bile dosljedne
kao rtveno janje, tobonje jedine krivce za politiku terora, Paveli je
oznaio Didu Kvaternika i njegovu zloglasnu Ustaku nadzornu slubu
Dido Kvaternik natjeran na ostavku i nekoliko mjeseci kasnije prisiljen otii
u Slovaku
UNS rasputen
djelomino ublaavanje odnosa prema Srbima nije ublailo opu situaciju
reim je ve bio toliko kompromitiran da ga ni te mjere nisu mogle uiniti
kredibilnim kod Srba a sve manje i kod Hrvata
Pavlieva promjena politike nije bila iskrena i on nikada nije poalio zbog
toga to su njegovi ljudi uinili
Paveli maknuo Didu Kvaternika i oca Slavka Kvaternika i zbog osobne
nesnoljivosti i zbog toga je rnitko ni prije ni kasnije od
visokopozicioniranih dunosnika reima nije bio osuen za masove zloine
koje su ustake jedinice poinile
STJEPAN RUBINI
zapovjednik logora Slana i Jadovno poetkom 1942. osuen
'odstranjenjem iz ustakih redova' jer je samovoljno preselio logor iz
Jadovna u Gospi i jer je kao zapovjednik logora u Gospiu i Slavetiu
postupao nekorektno sa zatoenicama logora stupajui s njima u ljubavne
odnose
nakon presude upuen je u Staru Gradiku gdje je proveo blizu godinu
dana kao vrlo privilegirani zatvorneik koji je stanovao i hranio se zajedeno
s ustakim komandnim kadrom

ni talijanske se vlasti nisu znale nositi sa sve jaim partizanskim pokretom

partizani su poeli djelovati i na teritorijima koji su i prije 1941. pripadali
Italiji
1. svibnja KP i SKOJ organizirali u Zadru paljenje vatri s raketama, pisanje
parola i distribuciju letaka velik propagandni efekt velik dio lanova KPa se izvukao iz grada i prikljuio patizanima
na sve jai partizanski pokret jedini je talijanski odgovor bio represija
LOGORI
u ljeto 1942. na otoku Molatu osnovan logor za smjetaj obitelji iji su
lanovi otili u partizane smjeteno ak 2000 osoba dijelom je to bio
sabirni logor odakle su zatoenici bili transportirani u druge logore u Italiji
u logoru umirali od pothranjenosti, tuberkuloze i malarije
kroz taj logor prolo oko 10 000 ljudi
sredina 1942. talijanska ofenziva u Gorskom kotaru deportirano st iz 14
goranskih sela u logore, civili, obitelj partizana
novi logori Gonars, Monigo, Chiesanuova, Visco, privremeni na Lovranu
pa i u Kamporu na Rabu, na Zlarinu
smjetaj i hrana loi, jaka zima, epidemije
broj i sustavnoat zloina svjedoe kako se radilo o strategiji a nikako ne o
pojedinanim ispadima za koje bi bili odgovorni nii zapovjednici

PRIJELOMNA 1943. GODINA : BITKE NA NARETVI I

SUTJESCI
izvjetaji o vojnim i politikim uspjesima NOBa 1942. u
Vrhovnoj komandi njemake vojske shvaeni kao
alarmantni signali
ocjenjeno da je ugroen cjelokupni njemaki okupacijski sistem na
podruju raskomadane Jugoslavije i cijeloga Balkana
sam Hitler izdao jasne upute za unitenje komunistikog otpora
operacija WEISS
sijeanj 1943. Nijemci su zapoeli veliku ofenzivnu operaciju
u poslijeratnoj historiografiji poznata kao etvrta ofenziva
cilj im bio unititi glavninu partizanskih snaga na podruju NDH
ukupno 120 000 vojnika:

3 operativne divizije i jedna rezervna (Volksdeutscherska SS-divizija Prinz

Eugen), jedna legionarska i probrane jedinice NDH (njih oko 50 000) i
etnici
Talijani sudjelovali u trima kompletnim divizijama i kasnije dijelovima jo
triju (40 000)
napali partizanske jedinice koji su na tom podruju brojali oko 40 000
vojnika pod neposrednom komandom Vrhovnog taba i Tita
brojem i naoruanjem premoni Nijemci u 5 su tjedana oduzeli partizanima
teritorij i poeli ih potiskivati
kako bi oslabile pritisak Vrhovni tab je zahtijevao od svih jedinica da
napadaju i na drugim podrujima, osobito komunikacije
Slavonske jedinice oslobodile su dobar dio Poepke kotline i ugrozile prugu
Zagreb- Beograd
u stanici Dragali zapaljena su skladita lokomotiva i 20 vagona, unitena
pruga na 6 mjesta promet prekinut na 48 h
partizanske su snage u povlaenju iskazale veliku snagu
zauzeli Gornji i Donji Vakuf, Makljen, planinu Raduu, Prozor, Posuje,
Imotski
u nadiranju razbili talijansku diviziju Murge
Tito je smatrao da ga Nijemci nee progoniti duboko u planinske krajeve
pa je glavnina partizanskih snaga kada je stigla u dolinu Neretve poruila
sve mostove preko rijeke kako bi sprijeila etnike snage na lijevoj obali
da eventualno prijeu i ugroze ih
meutim, Nijemci su nastavili napredovati i svakodnevno pojaavali
pritisak
potkraj veljae i u oujku 1943. inilo se da je za opkoljene partizanske
snage stanje bezizgledno
partizanski su inenjerci tada umjesto poruenog eljeznog mosta
improvizirali svojevrsni pjeaki visei most preko Neretve a pertizanske su
iznenadnim udarom prele na lijevu obali rijeke
teko su potukli tamo stacionirane etnike snage, ostak etnikih jedinica
bio je protjeran do Crne Gore i Srbije koje od tad na prostoru zapadno od
Drine nisu operativno relevantne
od hrvatskih jedinica do kraja etvrte ofenzive sudjelovale samo Sedma
banijska i Deveta dalmatinska divizija
Ivan Rukavina
komandant este like i Osme kordunske divizije povlaio se samo do
Pljeevice na hrvatsko-bih granici gdje je priekao i izbjegao frontalno
sukobljavanje i daljnje povlaenje
sauvao jezgru hrvatskih partizana od velikih rtava
Vrhovni mu je tab predbacio tu operaciju jer se nije trudio slijedititi
partizansku glavninu

nakon Neretve i Sutjeske tab ga je stavio na nii vojni poloaj

na njegovo mjesto imenovan Ivan Gonjak
PREGOVORI PARTIZANA I NIJEMACA NA TERENU
oujak 1943.
glavnina partizanskih snaga nala se u opasnosti i trebalo je kupovati
vrijeme zbog smrtne opasnosti 3 000 ranjenika u dolini Rame
delegacija Vrhovnog taba Milovan ilas, Vladimir Velebit, Koa Popovi i
visoki njemaki vojni predstavnici (Horstenau primio Velebita) pregovarali
su o tome da se uzajamno prizna status zaraene strane, da se redovito
razmjenjuju zarobljenici i da se na nekim prostorima ostvari primirje
partizanska (zapravo Titova osobna) inicijativa kojoj su njemaki
komandanti na terenu bili skloni ali je Hitler osobno zabranio daljnje
pregovore
od tih inicijativca ostvarene samo brojne zamijene zarobljenika
OPERACIJA SCHWARZ
Nijemci nezadovoljni nepotpunim uspjehom operacije Weiss
nareen daljnji progon i unitavanje glavnine Narodnooslobodilake vojske
od oujka do svibnja 1943. partizanske su se jedinice u blizini Foe
oporavljale od etvrte ofenzive
tab krivo procijenio da ih na tome teko dostupnome mjestu Nijemci vie
nee progoniti
do sredine svibnja Nijemci, Talijani, ustae-domobrani (ukupno 127 000)
stvorili novi obru oko partizana
partizana bilo 6 divizija 2 hrvatske
bitka se vodila mjesec dana od sredine svibnja do sredine lipnja 1943.
u poslijeratnoj historiografiji zabiljeeno kao Peta (neprijateljska) ofenziva
po estini najvea i najtea bitka narodnooslobodilakog rata
partizani s Titom na elu i ovog su se puta izvukli iz obrua preko rijeke
Sutjeske i planine Zelengore ali uz gubitke kakve nikad prije ni poslije
nisu imali oko 7 500 ljudi mrtvih i isto toliko ranjenih
mnogi ranjenici, zajedno s lijenicima ostali su u obruu te su po
zarobljavanju bili ubijeni
najvie je poginulih bilo hrvatskih partizana ak 4 750
heroizam nekih jedinica i pojediaca tijekom okraja na prostoru oko
Suteske prerastao je u legendu
na samom prijelazu preko Sutjeske, predvodei juri svojih vojnika na
neprijteljske rovove smrtno je stradao Sava Kovaevi
nastojei unititi bazu partizanskog pokreta Nijemci i njihovi saveznici su
tijekom etvrte i Pete ofenzive u svom pohodu spalili vie stotina sela i
vrili teke represalije nad stanovnitvom
im su njemake divizije otile na druge fronte u Europi partizani su
najprije u Hrvatskoj a zatim i u BiH ponovno zaposjeli svoja podruja i
relativno se brzo oporavili

od tada pa do kraja rata Nijemci vie nisu bili dovoljno jaki da bi mogli
frontalno udariti na glavninu partizanskih snaga

PROLJEE-LJETO 1943 POETAK PREOKRETA

oujak 1943. elja AVNOJa da se osnuju politika
predstavnika tijela u pojedinim jugoslavenskim
zemljama
selo Ponori kod Korenice sastali se lanovi AVNOJa iz Hrvatske
formirali Inicijativni odbor ZAVNOH-a
zadatak mu bio preuzeti funkcije privremenog najvieg organa narodne
vlasti i poeti pripremati to skorije sazivanje prvog zasjedanja ZAVNOHa
13.- 14. lipanj 1943. osnovan ZAVNOH
u Otocu, a sutradan na Plitvicama
vrhovno predstavniko tijelo za Hrvatsku
izabran i Izvrni odbor ZAVNOHa
ZAVNOH
osnivanje ZAVNOHa bio je najbolji dokaz autohtone snage antifaistikog
pokreta u samoj Hrvatskoj
potvrdili orijentaciju na federativno ureenje budue Jugoslavije
isticali da okupljaju sve rodoljubive i demokratske snagfe bez obzira na
nacionalnu, politiku i vjersku pripadnost
predsjednik ZAVNOHa bio Vladimir Nazor
NA ELU Izvrnog odbora bilo 7 lanova
sam Zavnoh uz lanove izvrnog odbora imao jo 98 lanova (vijenika)
nadzirali funkcioniranje znaajnog broja Narodnooslobodilakih odbora na
podruju pod kontrolom NOVa
reorganiziran je rad NOO-ova
Zavnoh osudio reim, istaknuo potrebu izgradnje nove narodne vlasti u
cijeloj Hrvatskoj kao jamstva za novu demkratsku Hrvatsku u okviru nove
demokratske Jugoslavije
Proglas narodima Hrvatske
istakli ciljeve NOPokreta i potrebu da se svi narodi Hrvatske okupe oko
Zavnoha
njemaka ofenziva u srpnju s oko 10 000 boraca na Papuk i Krndiju radi
zatite veze Zagreb Beograd

tamo bio esti slavonski korpus koji je kako bi izbjegap nadmonijeg

neprijatelja izbjegao u Bosnu da bi se kasnije ponovo vratio na Papuk
partizani tih dana zauzeli kaznionicu u Lepoglavi i oslobodili zatoenike
oko 100 politikih zatvorenika se prikljuilo partizanima
neki zatvorenici puteni kuama, kriminalci vraeni u kaznionicu
jedna od prvih akcija na podruju sjeverno od Save gdje su partizani
frontalno napali i zauzeli odreene lokacije
takvih e akcija u narednim mjesecima biti sve vie
listovi
pokazuju stabilnost partizanske vlasti na teritorijima koje su drali
tiskare i redakcija selile su se usporedo s partizanskim jedinicama
poetkom 1943. poinje na umberku tiskanje Rodoljuba
travanj 1943. u Bijelim Potocima kod Korenice poinje izdavanje lista
Naprijed
lipanj 1943. u Gorskom kotaru poinje objavljivanje Goranskog vijesnika
na Biokovu Slobodna Dalmacija
u Zveevu (Papuk) Glas Slavonije
srpanj 1943. u Lici nastaje Slobodan dom glasilo HSSa koje je ureivao
Boidar Magovac
poetak rujna 1943. - Crna Lokva (Kordun) nastao asopis Srpska rije kao
glasilo Srba u NOPu - izdavao ga je srpski klub vijenika ZAVNOHa
gimnazije
Otoac otvorena partizanska realna gimnazija
druga gimnazija na osloboenom teritoriju prva je bila u Baniji
do jeseni 1943. otvoreno je jo 5 gimnazija
poetkom 1944. radikla su na osloboenom teritoriju 24 razreda srednjih
kola s 1412 uenika
godina 1943. prijelomna je po tome to su snage NOP preuzimale
inicijativu na ratitu a jo vie po tome to se stanovnitvo u veem broju
priklanja partizanskoj strani
u oujku 1943. njemaki general R. Luters, odgovoran za izvoenje
operacije Schwarz procijenjivao je da Paveliev reim podrava samo 2%
stanovnitva zbog ega mjere njemakih oruanih snaga u pogledu
smirivanja ne mogu donijeti trajnijeg uspjeha
simpatije pravoslavnog stanovnitva su na strani ustanika
ustaniki pokret, unato udara njemakih snaga stalno napreduje
Titove pokretne jedinice raspolagale sa 65 70 000 ljudi

REICH EKSPLOATIRA NDH, NEIZDRIVO EKONOMSKO

STANJE
seljaci u selima koja nisu bila u neposrednoj ratnoj zoni
mogli su se bolje prilagoditi katastrofalnoj
poljoprivrednoj situaciji od gradskog stanovnitva
1943. veina poslodavaca plaa svoje radnike u naturi a seljaci su
iskoritavali mogunost 'slobodnog' trita
tijekom rata sve se vipe razvijao sustav naturalne razmjene izmeu
stanovnika sela i grada
seljacima su trebali obrtniki i industrijski proizvodi a stanovnicima grada
hrana seljacima u gradu mogao biti partner samo onaj koji je proizvodio
potrebnu im robu a takvih je bilo vrlo malo
sol traena roba jer su solane kod Tuzle unitili partizani a uvoz iz
Dalmacije bio je nemogu zbog transportnih tekoa
podrugljivi naziv 'neslani Jovane' koji su ustae i domobrani pridjenuli
partizanima dobro pogaa bit ekonomskog stanja iako ni na podrujima
pod kontrolom vlasti NDh nije stanje bilo mnogo bolje, ako i uope
takva ekonomska situacija poticala je inflaciju i smanjivanje vrijednosti
kune to je samo jo vie otealo gospodarsku situaciju
kako bi djelotvornije suzbili crnu trgovinu i pridobili seljatvo za predaju
hrane, vlast je od proljea 1943. nastojala organizirati djelominu
razmjenu robe za hranu
26. studeni 1943. seljak pri isporuci proizvoda iznad propisanih koliina
moe dobiti odreenu monopolsku robu i industrijske proizvode po
maksimiranim cijenama
partizani su, iako obodreni uspjesima u borbi bili na rubu oaja - glad
stanje prehrane bilo jo gore jer se oko nje vodio estok rat izmeu
partizana i vlasti NDH
partizani su zatvorili dovoz mesa, povra i voa u gradove gotovo na
svim prilazima Zagrebu seljake su zaustavljali partizani i upozoravali ih da
ne voze hranu u glavni grad u sluaju protivljenja bilo im je zaprijeeno
streljanjem
partizani unitavali strojeve za vrenje ita, palili su ito, spreavali
otpremu i pozivali seljake da bojkotiraju dravne propise uspijeli blokirati
spremanje ita pod kontrolu vlasti NDH (od 300 000 t oni su skupili samo
70 000 t)

procijenjivalo se da je broj onih koji nemaju dovoljno hrane u NDH 1943.

bio 3,3 milijuna ljudi vie od polovice stanovnitva
do kraja 1943. stanovnitu se pod kontrolom vlasti u NDH moglo dijeliti
samo 6-7% stvarno potrebnih ivenih namirica a ostalo su ljudi morali
nabavljati na slobodnom tritu
opskrba se na teritorijima NDH neto poboljala 1944.
poljoprivreda proizvodnja u NDH u meuvremenu je bila unitena o em
svjedoe statistike uvoza i izvoza
NDH je i dalje plaala trokove za stacionirane njemake jedinice to je
postajalo sve nepodnoljivije to je poetkom 1943. njemaka strana i
uvaila
Reich e ubudue snositi te trokove
to je bio samo predah koji se gotovo nije ni osjetio jer je ve u drugoj
polovici 1943. NDH morala plaati opskrbu pripadnika dobrovoljaca NDH u
Wehrmachtu i SS trupama
potkraj 1944. veina proizvodnih pogona u NDH bila je unitena, dobava
repromaterijala bila je krajnje oteana a manjak strunih radnika sve
oigledniji
potkraj 1944. nije radilo 80% cjelokupne industrije u NDH
epidemija pjegavog tifusa
zahvatila velik dio teritorija NDH
tifus napao i glavninu partizanskih snaga i civile koji su se tijekom
operacija Weiss i Schwarz povlaili prema Neretvi i Sutjesci
poduzimanje razliite mjere da se epidemija suzbije karantene, kopane
septike jame, proizvodio se kre
rezultati bili slabi u doba kada je stanovnitvo bilo pothranjeno i gladno,
higijenske prilike bile loe a ljudi slabo educirani

KAPITULACIJA ITALIJE I NJEMAKA PROTUOFENZIVA

kapitulacija Italija oekivala se od srpnja 1943.
znajui da predstoji kapitulacija, glavnina talijanskih jedinica koncentrirala
se na jadranskoj obali u namjeri da se vlastitim ratnim brodovljem pod
punim naoruanjem prebaci u Italiju
taj manever Talijana onemoguile su jedinice NOVJa kojima je masovnu
podrku pruilo cjelokupno stanovnitvo

kako nisu mogle odstupiti talijanske su jedinice bile razoruane

kapitulacija 8. rujan 1943.
partizanske su jedinice oslobodile vei dio Dalmacije sa Splitom i svim
otocima, vei dio Istre i Primorja
na podrujima gdje nije bilo partizanskih jedinica izbio je spontani ustanak
Istra
za svega 5 dana po izbijanju ustanka 8.-13. rujna itava je Istra, osim Pule
osloboena od faistike vlasti
uobiajno je miljenje da je ustanak bio dobro pripremljen i organiziran no
novija istraivanja pokazuju kako vodstvo NOPa nije znalo ni moglo
usmjeravati tadanji antifaistiki bunt
lokalni rukovodioci su ga nastojali kanalizirati i organizirati te postaviti
novu vlast na zdravim politikim i vojnim temeljima
razoruano oko 8600 talijanskih vojnika te vie tisua karabinjera,
policajaca i faista
u situaciji improvizacije i spontanosti, kada je sve ovisilo o pojedincima na
terenu dogaale su se i odmazde nad faistima i onima koje je puanstvo
takvima dralo zbog ega su stradali i nevini ljudi samo zbog toga to su
bili imuni ili ugledni ili odnaroeni Hrvati koji su isticali da su Talijani
u naprijateljskim rukama ostali samo Zadar, Pula i Rijeka u kojoj su
partizani oklijevali preuzeti vlast bojei se da su previe slabi u sluaju
njemakog protunapada
partizani nakon kapitulacije razoruali mnoge talijanske jedinice i doli do
velike koliine oruja, municije, hrane i opreme
partizanske jedinice bitno smanjile inferiornost u oruju i definitivno stekle
brojanu premo
od tada pa do kraja rata partizani imaju inicijativu
PRIKLJUENJE ISTRE
13. rujan 1943. Okruni NOO za Istru u Pazinu donosi povijesnu odluku o
prikljuenju Istre matici zemlji i proglasuje 'ujedinjenje s ostalom
hrvatskom braom'
20. rujna 1943. ZAVNOH je proglasio sve dotadanje ugovore s Italijom
nitetnima te obznanio odluku o prikljuenju Istre i svih anektiranih i
okupiranih podruja (Rijeka, Zadar, Lastovo, Cres, Loinj i drugi) Hrvatskoj
a preko nje novoj demokratskoj bratskoj zajednici naroda Jugoslavije
odluke potvrdio Istarski sabor na zasjedanju 26. rujna 1943.
JADRANSKO PRIMORJE

nakon kapitulacije Italije Hitler je na podruju june Slovenije, Hrvatskoj

primorja, Istre i Furlanije formirao operativnu zonu Jadransko primorje
imala 6 pokrajin
Nijemci su se bojali da bi se Britanci i Amerikanci mogli iskrcati na istonu
obalu Jadrana te su bili prisiljeni s drugih fronti odvojiti sedam operativnih
divizija koje su uz pomo vojske NDH od rujna 1943. do poetka 1944.
potiskivale partizane s netom osloboenih teritorija
12 000 Istrana prikljuilo se partizanima na brzinu okupljeni i slabo
naoruani
jedinice Erwina Rommela lako su probile linije obrane ubijeno oko 2 000
partizana
Nijemci su za osvetu ubijeli civile, palili sela, ruili gradove
Suak
Trea primorsko-goranska brigada
brigada imala i artiljerijsku podrku (bateriju haubica) no pretrpjela je
goleme gubitke preko polovine boraca od njih 2000 izbaeno je iz stroja
SPLIT
elitna SS divizija 'Prinz Eugen' napredovala prema Splitu - partizani poruili
jak otpor
27. rujna 1943. Nijemci uli u Split
Tito elio podii moral pa je slao izvjetaje u kojima je stajalo kako su
Nijemcima nanjeti teki gubitci u ljudstvu i tehnici no to nije bilo tono,
njemaki su gubitci bili relativno maleni
uspostavljena vlast NDH vlast se suoila s krajnjim nepovjerenjem
lokalnog stanovnitva
de facto u Splitu vlast preuzeli Nijemci a vlast NDH nije nikada zaivjela
Nijemci su provodili represalije i odvodili idove ali ne u neki od logora u
NDH ve u onaj u Banjicu (u Beogradu)
u sljedeih nekoliko tjedana uspjeli su ovladati cijelom obalom i svim
otocima osim Visom i Lastovom
poput ZAVNOHa sline odluke o prikljuenju teritorija koje je anektirala
Italija obznanio je i Ante Paveli
ponitio je Rimske ugovore i zakljuio kako oni nisu bili pravovaljani poto
talijanska strana nije izvrila ni jednu obvezu predvienu uguvorom
na veini bivih talijanskih teritorija NDH je uspostavila vlast tek
posredstvom njemake vojske ili ju uope nije uspostavila
uskoro postalo jasno da Osovina nee dobiti rat te da oni koji su na toj
strani trebaju razmiljati kako dalje
nakon kapitulacije Italije u partizanske jedinice dolazi velik broj Hrvata iz
obalnih krajeva ali i drugih dijelova Hrvatske

od jeseni 1943. oslobodilaka borba u Hrvatskoj uglavnom biljei samo

uspjehe
broj pripadnika partizanskih jedinica stalno raste, do kraja rata brojka
sustavnom mobilizacijom samo jo vie raste
na drugoj strani je domobranska vojska potkraj 1943. imala najvie vojnika
130 000 da bi ih nakon godinu dana imala upola manje
HSS
u proljee i ljeto 1943. politika HSSa pribliava se partizanima odnosno
pojedinci i skupine HSSovaca sve vie izraavaju lojalnost partizanskoj
strani
HSSovci prekinuli posljednje kontakte istaknutih pripadnika HSSa s
vlastima NDH o eventualnoj koalicijskoj ili nadstranakoj vladi
u listopadu 1943. lanovi Izvrnog odbora HSSa, okupljeni na slobodnom
teritoriju izrazili su podrku partizanima
u travnju 1944. konstituira se Izvrni odbor HSSa za osloboena podruja
ipak je veina vodeih ljudi HSSa sve do kraja rata oklijevala i spekulirala
DRUGO ZASJEDANJE ZAVNOHa
12-.14. listopad 1943. u Plakom
pravilniko o Plenumu Zavnoha koji je trebao je birati Izvrni odbor
Zavnoha predsjednik, 3 potpredsjednika i deset lanova
Izvrni je odbor kolektivno upravljao svim poslovima preko Tajnitva
tajnik i petorica lanova Zavnoha
osnovani Sudsko-upravni, Gospodarski, Prometni, Socijalni, Porpagandni i
Prosvjetni odborm kojim je rukovodio po jedan lan Izvrnog odbora

JESEN 1943. PROLJEE 1944. JAANJE NOVa I

USPOSTAVLJANJE NOVE VLASTI
u Hrvatskoj je u rujnu i listopadu 1943. brzina jaanja
NOPa bila takva da su bili potrebni novi organizacijski
oblici
19. dalmatinska divizija (sastavljena od 5., 6. i 7. brigade) i 26.dalmatiska
divizija (od 11., 12. i 13.)
obnovljena je 9. dalmatinska divizija
formiran i Prvi slavonski korpus (6. korpus NOVJ, kansije Drugi hrvatski
korpus)
formiran 8. korpus u koji su uli 26. divizija i neke dalmatinske jedinice

poetkom 1944. formiran 10. korpus (zagrebaki korpus) koji je do kraja

rata imao znaajnu ulogu u borbama u sjevernozapadnoj Hrvatskoj
brigade 'Matija Gubec', 'Braa Radi', 'Mihovil Pavlek Mikina' nazvane su
prema nekomunistikim linostima iz hrvatske povijesti to pokazuje
nastojanje NOPa da u borbu privue to vie Hrvata
u Dalmaciji se provodila i mobilizacija (u kojoj je bilo elemenata prisile)
Tito u proljee 1944. tvrdio kako NOV ima u svom sastavu 44% Srba, 30%
Hrvata, 10% Slovenaca, 4% Crnogoraca i 2,5% Muslimana dok je ostatak
pripadao drugim narodnostima
Hrvati u relativnim omjerima nadjaali Srbe jer su se ujesen 1943.
masovno prikljuivali NOPu
jaanje NOPa na podruju NDH, uz istovremeni relativno mir na podruju
Srbije dovelo je do toga da partizanski pokret o oima britanskih diplomata
u jednom trenutku bude percipiran kao 'hrvatski' a etnici kao 'srpski'
jesen 1943. njemake snage osvajale jadransku obalu i otoke u drugim
dijelovima NDH jedinice NOVJa preuzimale inicijativu i ve se toliko
osnaile da su zauzimale vee gradove : Varadinske Toplice, Tuzla, na
kratko Virovitica, Koprivnica na 3 mjeseca
partizani djelovali i na irem zagrebakom podruju
u prosincu 1943. ak se odvaili na napad na zagrebaki aerodrom
Borongaj te aerodrom Kurilovec kod Velike Gorice
kako bi suzbile partizanske ofenzive vlasti NDH samo su jo vie pootrile
teror
odmazde nad taocima se poele vriti javno vjeanjem u najblioj okolici
grada (prve tri rtve na cesti izmeu Stenjeca i Podsuseda, u Dubravi
16eto objeeno na stupove)
osvajanja Nijemaca u Dalmaciji potakla su izbjegliki val tamonjeg
stanovnitva (strah od represalija, kao i nestaica hrane)
Vrhovni tab NOVa i POJa (Partizanski odredi Jugoslavije) i Saveznika
komanda za Sredozemlje dogovorili su da se stanovnitvo evakuira El
Shatt na istonoj obali Sueskog kanala
u sijenju 1944. krenula je prva skupina izbjeglica
Vis Bari Taranto gdje su se ukrcali na brod
konano odredite bilo je izbjeglicama nepoznato
Saveznici se obvezali da e zbjegu osigurati materijalnu, zdravstvenu i
drugu pomo a izbjeglicama su jamile neovisnost u pogledu unutarnje
organizacije i samouprave
stiglo 28 000 ljudi, od toga 12 000 djece
meu odraslima bilo 60% ena, mukarci nisu bili sposobni za borbu
na pijesku i surovoj klimi organiziran je ivot

obrti, vrtovi, njive, kole, kazalite

mnogi umrli tijekom putovanja do El Shatta a mnogi u izbjeglitvu
povratak izbjeglica poeo je u veljai 1945., posljendje izbjeglice stigle su
u oujku 1946.
osim El Shatta mnogo je ljudi bilo prebacivano i u Italiju ranjenici,
bolesnici, djeca
DRUGO ZASJEDANJE AVNOJA U JAJCU
studeni 1943.
Avnoj konstituiran kao vrhovno zakonodavo i izvrno tijelo naroda
Jugoslavije
donijet niz kljunih odluka ustavnoga i politikog karaktera
Avnoj potvrdio pripadnost partizanskog pokreta antifaistikoj koaliciji i
naglasio odlunost da se bori protiv nacizma i faizma do konane pobjede
odlueno da Jugoslavije bude federativna republika sa 6 federativnih
jedinica kojima su naelno odreene i granice
Avnoj za svoj izvrni odbor imenovao NKOJ (Nacionalni komitet
osloboenja Jugoslavije) s ovlatenjem privremene vlade
izbjeglikoj vladi u Londonu oduzeto je pravo da predstavlja zemlju a kralju
Petru II zabranjen je povratak a o sudbini monarhije odluivat e se na
opim izborima ili referendumu
Andrija Hebrang
sve se vie afirmirao na hrvatskoj politikoj sceni
prije nego je zavrio u zatvoru bio je nadreen Titu a nakon izlaska 1941.
tek se trebao uspinjati
kada je izbio ustanak ostao je u Zagrebu
kasnije je deportiran u Staru Gradiku izvuen u rujnu 1942. u prvoj veoj
partizansko-ustakoj razmjeni zatoenika
1942. izabran za politilkog sekretara CK KPH najutjecajnija linost u
hrvatskom antifaistikom pokretu
od 1943. i 1944. sve se vie sukobljavao s viim tijelima pa i s Titom
osobno
njegovi protivnici tvrdili da premalo naglaava jugoslavenstvo
u rujnu 1944. Hebrang predlagao nastavu vjeronauka i organizirao
samostalnu hrvatsku telegrafsku agenciju (TAH Telegrafska agencija
Hrvatska) to je Tito ocijenio kao klienje u separatizam
ubrzo je Hebrang smijenjen a u javnost je otila vrlo suzdrana informacija
da je Hebrang premjeten na novu dunost
Hebrang je u Beogradu postao vodei ovjek za privredu u NKOJu i u CK
KPJ
sukob s Titom se nastavio
Vladimir Bakari
zamijenio Hebranga na mjestu sekretara CK KPH u listopadu 1944.

jedan od organizatora ustanka

dolaskom na poloaj sekretara Bakari praktiki postaje prvi ovjek u vlasti
u Hrvatskoj da bi poloaj uvrstio i nakon rata (1945.-1953.) dugogodinjim
predsjednitvom hrvatske Vlade
Titov bliski suradnik glavni provoditelj njegove politike u Hrvatskoj
TREE ZASJEDANJE ZAVNOHA U TOPUSKOM
8. i 9. svibanj 1944.
Zavnoh se proglasio vrhovnim zakonodavnim i izvrnim narodnim
predstavnikim tijelom i najviikm organom davne vlasti demokratske
Hrvatske
poetsak stvaranja nove federalne Hrvatske u 'drugoj' ili 'socijalistikoj'
Jugoslaviji
stvoreno Predsjednitvo Zavnoha
predsjednik, 3 potpredsjednika, tajnik, 2 zamjenika i najmanje 25 lanova
odreeno da Predsjednitvo obnaa vlast izmeu 2 zasjedanja Zavnoha
osnovana Narodna vlada Hrvatske
njeno stvarno formiranje odgoeno te je njene funkcije preuzeo Zavnoh
Jedinstvena narodnooslobodilaka fronta
osnovana isto na zasjedanju u Topsukom
lipanj Prvi kongres kulturnih radnika Hrvatske 200 knjievnika,
novinara, likovnih umjetnika, glazbenika...
uvrena pozicija NOPa u redovima inteligencije
vidljivo da reim uiva podrku tek manjeg dijela kulturnih radnika
usprkos tekim prilikama mnogi su stvaraoci bili aktivni i tijeom rata
Zlatko Prica i Edo Murti objavili grafiku mapu na temu Jame
savezniko bombardiranje
Saveznici u dogovoru sa Glavnim tabom bombardirali jedinice NDH i
Reicha u Hrvatskom primorju jo od studenog 1943.
uz veljai 1944. poela bombardiranja gradova koji su bili pod kontrolom
Nijemaca i NDH napadnut i Zagreb
Saveznici upotrebljavali taktiku 'prostornog bombardiranja' tzv. 'tepih
bombi'
u gradovima se promijenio nain ivota strah je bio dominantna reakcija
a svijest da e Nijemci i njihovi saveznici neizbjeno doivjeti slom bila je
meu ljudima sve prisutnija
meta saveznikih zranih napada bile su komunikacije i vana industrijska
postrojenja

u Zagrebu bombardirani kolodvor i aerodrom na Borongaju

preciznost bombardiranja bila slaba itav grad
zbog straha od bombardiranja u travnju ak prekinuta nastava uenici
bili pozivani da polau ispite
rtve su bile goleme
do kraja rata Zagreb bio bombardiran 21 put i poginule su 554 osobe od
toga samo 38 vojnika
najvie je stradalih bilo u Slavonskom i Bosanskom Brodu

MEUNARODNA AFIMACIJA NARODNOSLOBODILAKOG

POKRETA
da bi osvojili vlast nakon rata partizanima su bili
potrebni novi vojni uspjesi i priznanje Saveznika (VB,
SSSR i SAD)
te su sile odravale i diplomatske odnose s jugoslavenskom izbjeglikom
vladom u Londonu koja je sve do proljea 1944. bezrezervno podravala
etnike i Drau Mihailovia iako je kod nekih lanova vlade bilo u sumnji
pa i opozicije takvom stavu
VELIKA BRITANIJA
u prvoj fazi rata relativno je malo vijesti s jugoslavenskog ratita stizalo u
London
vijesti esto bilo proturjeno tumaene (brkalo se etnike i partizane), i
Moskva i London prilino su tono ve od jeseni 1941. znali to se zbiva u
Jugoslaviji
imali su informacije o etnikoj pasivnosti i kolaboraciji s Talijanima te o
daleko uspjenijoj borbi partizana
takve podatke imao ogranien broj ljudi
politike simpatije bile su i dalje na strani monarhistikih,
antikomunistikih etnika
Churchilla nije zanimalo stanje u Jugoslaviji sve do kasne jeseni 1942. od
kada se nazirala pobjeda u S Africi i poeo planirati napad na Italiju pa
balkanski teritorij postaje vaan
britanski vojni planeri zagovaraju uspostavljanje veza s partizanima
poetkom 1943. Britanci su od izbjeglike vlade zatraili da se prestanu
boriti protiv partizana i da se udrue u borbi protiv Nijemaca u njihovih
saveznika
do vidljivije promjene u praktinoj politici VB dolazi poetkom 1943. to se
podudarilo s etnikim slomom na Neretvi
glavni zagovornik nove strategije bio je sam Churchill

neki politiari mislili drukije jer su smatrali da zapadna politika ne bi

smjela podravati komuniste a zanemarivati ideoloki bliske pokrete koje
je podravao Mihailovi
Churchill odbacio ideju o podjeli Jugoslavije s granicom na Drini
elio odrati veze i s partizanima i s Mihailoviem
Churchill vidio da je etniki pokret slab vojno i politiki te da je
jednostrano nacionalno orijentiran i da je monarhija srpska institucija te da
ona vie ne moe biti integrativbi faktor na jugoslavenskom prostoru
SSSR
informirali se od jeseni 1941. redio depeama koje je Tito osobno slao
Kominterni
sve do Staljingradske bitke 1942/43. SSSR je imao preih briga nego da
zbog podrke Titu ugroava odnose sa zapadnim saveznicima
preputali VB vodeu ulogu u stvaranju i realizaciji politike prema
Jugoslaviji
1943. kada su se anglo-amerike snage iskrcale na Siciliju Britancima je
bilo vano da na 'balkanskom' frontu imaju jakog saveznika
na promjenu britanske politike utjecala je i sovjetska, ponajprije
rasputanjem Kominterne
SAD odluio da im jugoslavenski prostor nije od primarnog interesa pa su
prepustili Britancima voenje jugoslavenskih poslova
SSSR
drao se krajnje rezervirano nisu eljeli da njihova ideoloka bliskost i
eventualna snanija podrka partizanima bude razlog za prijepore s VB i
SADom
od poetka partizanskog ustanka Moska je bila rezervirana prema KPJ, nije
eljela razumijeti specifinu poziciju Partije niti je slala pomo iako su Tito i
suradnici to traili
SSSR tek od ljeta 1942. dostavio zapadnim saveznicima informacije o
etnikoj kolaboraciji
rasputanje Kominterne
Kominterna je bila rasputena zbog Staljinove politike ustupaka zapadnim
saveznicima
KPJ rasputanje pozdravio smatrajui da su komunistike partije izrasle u
samostalne i neovisne imbenike
Sovjeti e prvi put posumnjati u Titovu samostalnost povodm odluka II
zasjedanja Avnoja u studenome 1943. koje Tito donosi bez konzultacije s
Moskovom koja mu energino prigovara (no to je jo uvijek daleko od
bilokakve konfrontacije)

KONTAKTI NOPa I VB
dvije trojke specijalno obuenih kanadskih vojnika jugoslavenskog
podrijetla spustile su se padobranom 17. i 20. travnja 1943. na teritorij pod
kontrolom NOVa
prvi stigli u Bosnu kod Zvornika
drugi pod Malu Kapelu kod Brinja Petar Erdeljac, Pavao Paveli,
Aleksandar Simi
druga grupa uhvatila radijem vezu s partizanima
dopremili su ih u Glavni tab NOVa Hrvatske koji se tada nalazio u Krbavici
(Lika)
odmah uspostavljena radio veza s Britancima u Kairu
prva grupa je mnogo tee dospjela do partizana
britanska pomo
potkraj lipnja 1943. Britanci alju prvu veu pomo jedinicama NOVa
1500 kg eksploziva i prilinu koliinu sanitetskog materijala
po kapitulaciji Italije 1943. Britanci su poeli partizane obilno pomagati
opremom i orujem
u Bariju je osnovana partizanska baza koja je organizirala dostavu i pomo
te koordinirala prihvat ranjenika i izbjeglica u bijegu pred njemakom
ofenzivom i glau iz Dalmacije
Tito ve 1943. nastoji igrati ulogu znaajnog dravnika (estita Staljinu
obljetnicu Oktobarske revolucije itd.)
TEHERAN
Roosevelt, Churchill, Staljin
istovremeno II zasjedanje Avnoja u Jajcu
umjesto dotadanje doktrine jednake pomoi objema stranama
dogovoreno je da se partizane treba pomagati u najveoj moguoj mjeri
to je podrazumijevalo i formalno priznanje NOVJa kao saveznike vojske
prekinuli svaki kontakt s etnicima u veljai/oujku 1944.
saveznici prihvatili Tita i partizane kao jedini oslobodiaki pokret u
Jugoslaviji i Hrvatskoj
vlada u Lonodmu pokuala parirati diplomatskoj ofenzivi NOPa
1944. smatrali odluke II zasjedanja Avnoja 'teroristikim aktima'
Svetosavski kongres
sijeanj 1944., selo Ba u zapadnoj Srbiji
pod patronatom D. Mihailovia
zakljueno je da su odluke II zasjedanja Avnoja ustako-komunistike
podrana vlada u Londonu i Mihailovieva Jugoslavenska vojska u
otadbini
odstupili od najradikalnijih vidova svoje velikosrpske politike

istakli da se zalau za federaciju, te za ustavnu i parlamentarnu monarhiju

sa srpskom jedinicom
Svetosavski kongres pokuao revitalizirati koncept trijalistike monarhjske
federacije koja je bila aktualna 1939. i 1940. g. a koju su i samo nosioci
velikosrpske ideje tada odbacili
4 godine kasnije takve su ideje bile besmislene i nitko ih nije uzimao
ozbiljno
VLADA U LONDONU
situacija na terenu nije ila u prilog etnicima ni izbjeglikoj vladi
vlada se, da bi uope ostala u igri, morala u proljee 1944. odrei
Mihailovia
manadatarom nove vlade imenovan je Ivan ubai
saveznici odbavili Mihailovia jer nisu prihvatili velikosrpski koncept
ureenja poslijeratne Jugoslavije, odnosno shvatili da je taj koncept
neprovediv

DESANT NA DRVAR I PREGOVORI TITO-UBAI

DESANT NA DRVAR
njemaki posljednji napor nako bi unitili vojni i politiki centar NOPa s
Titom na elu
koncentrirali su jake snage u zapadnoj Bosni i sredinjoj Hrvatskoj
25. svibanj 1944.
900 padobranaca izvelo desant na zapadno bosanski grad Drvar gdje je
boravio Vrhovni tab
operacija Konjiev skok
cilj bio uhvatiti ili likvidirati Tita i njegove najblie suradnike i lanove
saveznike misije te unititi bosanskohercegovake i hrvatske jedinice koje
su branile slobodan teritorij
tog dana bio Titov roendan jedinice NOVa bile neto oputenije i oprez
je donekle oslabio pa je njemaki desant bio potpuno iznenaenje
3. brigada 6. like divizije trala 20 km u pomo
petnaestosatna borba uniten elitni njemaki SS lovaki padobranski
bataljon udarna snaga desanta bila slomljena
Tito se sa suradnicima uspio sigurno izvui iz Drvara
4. lipnja 1944. Tito je kuprekog polja avionom prebaen u Italiju
desant bio samo manji dio sloene operacije u kojoj je sudjelovalo oko 40
000 vojnika
26. svibnja 1944. uli u Drvar

do 6. lipnja 1944. voene teke borbe da bi se u sljedeih nekoliko dana

Nijemci i njihovi saveznici gotovo u potpunosti povukli na ranije poloaje
u socijalistiko doba ta operacija nazivana Sedmom ofenzivom
imala kratkotrajni uinak, krajnje neuspjena Tito nije uhvaen niti su
Nijemci postigli kakav strateki pomak
prvih dana 1944. osnovana kod Pokupskog brigada 'Franjo Ogulinac Seljo'
800 boraca
djelovali od Turopolja do umberka
listpad 1943. Nijemci smatrali da je raspad NDH ve oliko uznapredovao
da se s njim treba pomiriti
4 upravna podruja u NDH
podruje pod okupacijom njemakih snaga
podruje koje nadziru vlasti NDH (samo Zagreb)
autonomna srpska podruja koja su sama izborila neovisnost i koja ovisno
o okolnostima surauju ili ne s Nijemcima
Titovo podruje, sovjetska drava s dobrom civilnom upravom i ureenom
vojnom organizacijom (100 000 pripadnika)
Nijemci piu o Paveliu da je on tek gradonaelnik Zagreba, bez predgraa
bijeg iz Dravara u Italiju bio prvi Titov odlazak iz tadanje Jugoslavije
iz Barija se za 3 dana vratio na Vis na kojemu je boravio sljedea 3
mjeseca Vis bio privremeno sjedite Vrhovnog taba i glavna pomorska i
zrana baza za oslobaanje susjednih otoka, Dalmacije i itave zemlje
britanska vlada potakla pregovore izbjeglike i nove jugoslavenske vlade
raunali na to da e Tito, oslabljen nakon bijega iz Drvara i udaljen od
svojih jedinica na kopnu biti spremniji na kompromise
Churchill inzistirao da na Vis doe kralj Petar i da razgovara s Titom ali su
Tito i suradnici bili nepopustljivi i inzistirali da se kralj ne smije vratiti u
zemlju
u lipnju 1944. na Vis stigao ubai koji je tada razgovarao s Titom
uz ubaia bio stalno prisutan i Ralph Stevenson
trodnevni pregovori okonani Prvim sporazumom Tito-ubai
PRVI SPORAZUM TITO UBAI
kompromis
ubai je morao prihvatiti neke odluke II zasjedanja Avnoja i federativno
ureemnje Jugoslavije, odao priznanje NOVJu pod Titom, suglasio se s
potrebom jaanja borbenih napora protiv okupatora te osudio suradnike
okupatora

NKOJ i kraljevska vlada obvezali su se da rade na formiranju zajednike

vlade ali do toga nije dolo
dogovoreno da se do konanog osloboenja Jugoslavije ne pokree pitanje
poslijeratnog ureenja drave (monarhija ili republika)
u redovima NOPa bilo prigovora jer je Tito pregovarao s vladom koju je
tokom protekle 3 godine estoko kritizirao i protiv ijeg se vojnog krila
borio
23. lipnja Tito poslao pismo svim zemaljskim antifaistikim vijeima i
iznio razloge zbog kojih je potpisao sporazum s ubaiem
tvrdio da se nije odrekao ni jedne odluke II zasjedanja Avnoja
kralj Petar poetkom srpnja imenovao novu vladu
ubai, osim to je ostao premijer obnaao i dunost ministra vanjskih
poslova te vojske, mornarice i zrakoplovstva
ubai u kolovozu objavio deklaraciju kojom je pozvao na borbu protiv
okupatora pod vodstvom marala Tita
potivanje dogovorenog ovisilo je o odnosu snaga :
iza ubaia i vlade nije bilo vojne sile a masovno iskazivanje privrenosti
naroda njima bilo je nemogue, ubai mogao raunati samo s mlakom
podrkom britanske i amerike vlade
NOVJ je s druge strane bio respektabilan vojni faktor a i svakim danom sve
jai, komunisti su imali narodnu podrku
TITO I CHURCHILL
Napulj, kolovoz 1944.
Tito nekoliko puta ponovio kako u Jugoslaviji ne namjerava uvesti
komunizam
Tito blokirao svaku mogunost da Britanci ostvare neki utjecaj na
jugoslavenskom prostoru
Churchill se zapitao nee li Tito iskoristiti svoju snagu i njihovo oruje za
podinjavanje itave zemlje
ministar Eden odgovorio kako je upravo on sam, Churchill neko vrijeme
forisao suradnju s Titom i tako rtvovao dugorone britanske interese za
raun kratkoronih vojnih interesa
Tito najavio kako e predstojei izbori biti slobodni i da e se na njima moi
kandidirati sv politike stranke i osobe osim zloinaca i onih koji su se
kompromitirali suradnjom s neprijateljina

iako su jugoslavenskim komunistima Sovjeti ideoloki najblii saveznici

injenica da su Britanci neporedno pomagali mnogo je pridonosila
srdanosti i neposrednosti odnosa
britansko-partizansko saveznitvo bilo je mjestimino vrlo srdano i iskreno
ali mjestimino je bilo i zategnutosti, neporazuma pa ak i konfrontacija
znaajan broj britanskih misija boravio u Hrvatskoj jer je tu antifaistiki
pokret bio najsnaniji
jesen 1944. Britanci se iz saveznika transformiraju u ideoloke
neprijatelje
vrijeme kada je obraun s narodnim neprijateljem dobivao na zamahu a
komunisti se poeli pripremati za potpuno preuzimanje vlasti
britanska obavjetajna sluba Intelligence Service postaje najvei protivnik
ljudi su stradavali samo zbog tobonje povezanosti s Intelligence Serviceom
unato tome, dugo je godina ostalo sjeanje na ratno prijateljstvo,
drugarstvo, iskrenu zajedniku borbu...
SPORAZUM TITO-STALJIN U MOSKVI
Tito s Visa odletio u Moskvu u rujnu 1944.
sastao se sa Staljinom
zakljuili sporazum po kojem je sovjetskoj vojsci bio dozvoljen ulazak u
Jugoslaviju na teritorij koji granii s Maarskom
sovjeti time prvi put priznali NOB kao savezniku silu a Titovu vladu kao
jugoslavensku
sporazum obrazloen potrebnom da sovjetska vojska to djelotvornije
razvije svoje efektive u pripremi borbi protiv njemakih i maarskih
jedinica u Maarskoj
sporazum imao privremen karakter jer su se Sovjeti obvezali da e povui
trupe im obave operativne zadatke
na temelju tog sporazuma sovjetske su jedinice sudjelovale u oslobaanju
Beograda u listopadu 1944. g. te potom Vojvodine, naposljetku su pri
samom kraju rata ule u Meimurje
HSS
na osnivi legitimiteta iz predratnih izbora (1938.) stvoriti oslonac kako bi
mogao utjecati na poratno ureenje zemlje
1944. predsjednik HSSa bio August Kouti preao je na osloboeni
teritorij i ponudio NOPu raspodjelu vlasti izmeu HSSa i Kpa
predloio da se stvori Vrhovno vijee Republike Hrvatske od jednakog broja
zastupnika Zavnoha i zastupnika HSSa
NOP nije bio zainteresiran za razgovor s predstavnikom stranke koja nije
imala uporite u vojnoj sili a slijedom toga izgubila je i politiki utjecaj
Kouti je potom i uhapen. puten kasnije ali mu politiko djelovanje bilo
onemogueno Tito bio dovoljno samosvjestan da si je mogao dopustiti
takav postupak

unutarnju i vanjsku politiku diktirala je realnost na terenu

zapadni su saveznici dovedeni pred gotov in

PREMA KRAJU RATA

20. listopad 1944. osloboen Beograd
zajednika akcija NOPa i sovjetske vojske
u gradu se smjestile institucije nove savezne vlasti
na zahtjev savezne vlade Zavnoh upuuje u Beograd znatan broj sovjih
rukovodeih i strunih kadrova oko 200 lanova
iz Beograda je Tito od tada vodio poslove
DRUGI SPORAZUM TITO UBAI
Beograd, poetak studenog 1944.
dogovorena uspostava namjesnitva na koje je kralj Petar trebao prenijeti
kraljevske ovlasti u domeni meunarodnog predstavljanja
dogovoreno stvaranje zajednike, koalicijske vlade
inovniki aparat ve bio pod kontrolom Titovih ljudi
prosinac sporazumima dodana 2 nova amandmana:
1. amandman suglasnost da se izbori za Ustavotvornu skuptinu
(Konstituantu) odre u toku 3 mjeseca od osloboenja itave zemlje prema
Zakonu o izborima za Ustavotvornu skuptinu ime je neizravno zajamen
slobodan rad politikih stranaka i grupa, sloboda izbora, udruivanja i tiska
2. amandman Avnoju je ostavljena zakonodavna vlast dok Ustavnotvorna
skuptina ne obavi svoj zadatak, jedan od prvih zadataka vlade trebalo bi
biti osiguranje neovisnog sudstva, zajamena prava kralju Petru da moe
odravati veze s namjesnitvom u zemlji, da moe mjenjati lanove
namjesnitva ali njegov povratak nije bio omoguen
u budunost e se dogaaji odvijati sukladno stvarnoj moi na terenu bilo
je jasno da se komunistike vlasti nee obazirati na uglavljene obveze
SALONSKI DRAVNI UDAR
uspostavu namjesnitva nad samim sobom i daljnje pregovore o njemu a
bez njega Petar je shvatio kao 'tihu abdikaciju'
11. sijenja kralj Petar II otkazao povjerenje Ivanu ubaiu
time se kralj sam eliminirao s politike scene potez osudile i britanska i
sovjetska politika
dvadesetak dana kasnije Petar je ipak potpisao da svoje ovlasti prenosi na
namjesnitvo smatrajui da e time povratiti neku vanost u diplomatskoj
igri no kraljeve s nade bile nerealne

namjesnici Sran Budisavljevi, Ante Mandi, Duan Sernec (2 iz Hr, 1 iz

Slo) sva trojica se tokom rata prikljuila partizanima i aktivno sudjelovala
u uspostavi nove vlasti
u meuvremenu Tito u Beogradu predsjedavao sjednicama NKOJa i
ponaao se kao mirnodopski vlastidrac
privredni oporavak zemlje po staljinistikim obrascima
AMNESTIJE
Tito predloio amnestiju za etnike te slovenske i hrvatske domobrane
I amnestija : 30. kolovoz 1944.
grupacije imaju rok predaje do 15. rujna te da e im, ukoliko se do tog roka
predaju biti oproteno sudjelovanje na neprijateljskoj strani, oficirima je
ak bilo zajameno da e zadrati inove
snaan odjek meu domobranima NDH ije su itave ete sa svim
naoruanjem i komandnim kadrom prelazile na stranu NOVja 15 000 ljudi
bilo je to doba kad im je moral bio poljuljan i kada bi bili i bez amenstije
spremni ui u jedinice NOVJa
podatci potvruju kako je i prije meu domobranima bilo mnogo suradnika
i simpatizera NOPa
u partizanske su jedinice prelazili i pojedinci iz njemakih i Nijemcima
saveznikih jedinica
II amnestija : studeni 1944.
ponovljen poziv vrijedio je do 15. sijenja 1945.
izriito se tvrdi da se to ne odnosi na one koji su organizirali ili izvravali
razne kriminalne radnje pred narodom
vijesti s frontova bile nepovoljne po Reich mnogima bilo jasno da e rat
zavrti uskoro
signal da se posljednji tren prijee na partizansku stranu
ipak je odaziv domobrana bio mnogo slabiji informacije da su nakon
prikljuenja partizanima u vrijeme prve amnestije neki bili progonjeni i
kanjavani iako im je bilo zajameno da e biti izuzeti iz progona
kako je teklo konstituiranje komunistike vlasti a rat se primicao kraju tako
su obrasci ponaanja postajali sve manje demokratski a sve su se vie
oitovale i represivne metode
od naela dobrovoljnosti partizani su preli na regrutaciju i mobilizaciju
partizani su ak i u selima koja su im na poetku bila sklona te ih mnogo
puta nahranila, iako su i za sebe imala vrlo malo, poeli prisilno rekvivirati
hranu pa je stanovnitvo ostajalo bez nunog minimuma
Zakon oi suzbijanju nedoputene spekulacije i privredne sabotae iz 1945.
drakonski se kanjavalo ak i zbog zadravanja vika odjee
tenje za liderstvom i luksuzom kod Tita i drugih komandanata
u neskladu sa proglaenim naelima socijalne pravde i jednakosti
obavjetajna djelatnost

u partizanskim se jedinicama razvijala praktiki od njihova osnutka

od travnja 1943. obavjetajni se rad organizira unutar novoosnovane
Komisije za suzbijanje pete kolone i terorizma ili PPK (Protiv pete kolone)
rujan 1943. osnovan Odsjek za zatitu naroda
svibanj 1944. OZNA Odjeljenje zatite naroda
prva brigada OZNE organizirana u lipnju
slubeno je Ozna bila obavjetajna i informativna sluba koja je prikupljala
informacije o stanju protivnika i potencijalnih suparnika, sastavljala popise
osoba predvienih za hapenja i oduzimanje imovine
suraivala i s drugim organima i planirala je djelovanje dravnih i lokalnih
slubi te proizvodnih i uslunih djelatnosti kako bi se svakodnevni ivot
nesmetano odvijao
prema Titovim rijeima svrha Ozne bila je da utjera strah u kosti onima koji
ne vole ovakvu Jugoslaviju, a takvih je uistinu bilo mnogo
KNOJ (Korpus narodne obrane Jugoslavije)
do poetka 1945. bio organiziran u 7 divizija
imao zadatak osiguravati red u pozadini fronte, uvati dravne granice i
boriti se protiv neprijateljskih diverzantskih grupa, preostalih kvislinga i
ubaenh obavjetajaca
vlast se preuzima po uzoru na sovjetski boljtevizam i staljinizam
'narodni neprijatelj' okupatorske jedinice i domai izdajnici
'klasni neprijatelj' buroazija, reakcionarski i klerikalni ostatci te sve
stvarne i potencijalne pristalice 'starog graanskog poretka' (klerikalci,
masoni, dekadenti u znanosti), mnogi su etiketirani kao ustae iako nikada
nisu pripadali ustakom pokretu a jo manje obukli uniformu, potom i
'ustaki krvoloci', 'suradnici ustaa', 'Pavelievi sluge i agenti'
neprijatelji i oni koji su to potencijalno mogli biti ubijani su i progonjeni bez
sudova, oduzimana im je imovina, brojne su bile deloacije iz stanova
razni oblici represije osjeaju se posebno nakon svibnja 1945., stanje ipak
neto ublaeno do kraja 1945. ali zapravo traje do 1949/1950. g.

oslobodilake akcije
hrvatski partizani u nove oslobodilake akcije krenuli tijekom rujna 1944.
osloboeni svi srednjodalmatinski otoci
18. listopada osloboen je Dubrovnik
26. listopada Split
u sljedeih tjedan dana Zadar i ibenik
oslobodili i Knin ime je oslobaanje Dalmacije bilo zavreno

1.1.1945. osnovane 3 armije Prva, Druga i Trea (etvrta bila osnovana u

oujku)
imale od 55 do 70 000 boraca (svaka)
trebale omoguiti organizaciju velikih operacija pri konanom osloboenju
zemlje
SRIJEMSKA FRONTA
njemaka vojska nastrojala kontrolirati prugu ZG prema istoku i
komunikacije prema Grkoj kako bi odande izvukla svoju vojsku
nametnuli frontalnu borbu u Srijemu
Vrhovni tab prihvatio elei pokazati da jedinice NOVJa i u pozicijskom
ratovanju mogu pobjeivati
NOVJ oslobodio Zemun i istoni Srijem, fronta se stabilizirala pred Ilokom
u sijenju 1945. pripadnici eltinih njemakih jedinica izvrili su proboj
fronte
Prva armija u svega nekoliko dana imala 4 000 poginulih i nestalih
fronta probijena u travnju
gubitci Jugoslavenske armije pokazuju kako Nijemci i njihovi saveznici nisu
ni pomiljali na predaju
POSLJEDNJA OSLOBAANJA
16. travanj 1945. zavrne operacije poele su napadom etvrte armije
prema Lici i Hrvatskom primorju gdje je ire podruje istono od Rijeke
osloboeno
istovremeno su uz sudjelovanje mornarice osloboeni i kvarnerski otoci,
Rab, Krk, Cres, Loinj odakle su se jedinice prebacile u Istru
do 20. travnja jedinice etvrte armije izbile su na staru jugoslavenskotalijansku granicu
nastavili pritisak prema Trstu glavnom cilju armije
u Trst uli 1. svibnja pa potom izbili na Sou
saveznike jedinice ve idui dan takoer ule u Trst grad e postati
predmet spora
Titu i suradnicima bilo je osobito stalo da grad pripadne Jugolaviji
jugoslavenska se vojska pod snanim diplomatskim pritiskom Zapada
(kojem se u posljednjoj fazi pridruio i sam Staljin) u lipnju 1945. morala
povui iz tog grada i dijela Julijske krajine teritoriji bili izgubljeni
3. svibanj osloboena Rijeka
njemake se snage estoko borile i kada su bile potpuno opkoljene
6. svibnja osloboena Istra u potpunosti
9. svibnja uli u Klagenfurt (Celovec)

22. travanj stigli do Bosanskog Broda

7. svibnja osloboen Karlovac
11. travnja osloboen Osijek
14. travanj Vinkovci
osloboeni Slavonski Brod i Poega
8. svibnja posljednji bio osloboen Zagreb
Nijemci i jedinice NDH napustile grad prije dolaska Jugoslavenske armije
nova vlast uspostavljena bez borbi

RASAP I SLOM NDH, BLEIBURG I KRINI PUT

NDH se uruavaloa zajedno sa svojim nacistikim
saveznikom
mnogima je u vodstvu NDH to postajalo jasno - u ljeto 1944. stvara se
zavjernika grupa na elu s 2 ministra realistinijeg odnosa prema
postojeoj situaciji - Ante Voki i Mladen Lorkovi
navodno eljeli ukloniti najkompromitiranije i najradikalnije ustae s vlasti
nadajui se da e se tako moi povezati sa zapadnim saveznicima i spasiti
NDH od jugoslavenskih komunistikih partizana i 'sauvati dravu'
Lorkovi bio ministar vanjskih poslova i ministar unutarnjih poslova te
istaknuti ideolog ustatva
Voki jedan od osnivaa zloglasne Crne legije i general a od poetka 1944.
i ministar oruanih snaga
oboje su bili toliko kompromitirani da ih nitko u antifaistikome taboru, ni
zapadni saveznici ni SSSR nije mogao prihvatiti kao spasitelje
kompromitirane drave i njezina reima
NDH kao dravu nitko vie nije mogao spasiti jer su se velika trojica na
konferenciji u Teheranu u prosincu 1943. dogovorili da e drave koje je
Reich nasilno anektirao, raskomadao ili okupirao poslije rata biti ponovno
uspostavljene i nikakve po Hitleru prekrojene granice nee biti priznate
uz pomo Nijemaca ustae su na elu s Paveliem uguile zavjeru,
pohapsili i kasnije poubijali vodee zavjernike i ostali vjerni Reichu sve do
zajednikog sloma
Pavelie je ostao 'posljednji Hitlerov saveznik'
HOS

domobrani na partizanske pozive masovno prelazili u partizanske jedinice

kako bi sprijeili masovno osipanje domobrana potkraj 1944. g. ustaka je
vlast ujedinila domobranske, orunike i ustake jedinice u Hrvatske
oruane snage
kada su partizani u svibnju stigli u Zagreb ustaki dunosnici i mnogi
graani, a meu njima i V. Maek nisu eljeli doekati novu vlast bojei se
represalija
dani rasula, znalo se da se Hitler ubio i da je sovjetksa vojska ula u Berlin
te da predstoji konaan slom njemake vojske
ustaki je vrh pokuavao uspostaviti kontakte sa zapadnim saveznicima
kako bi s njima sklopio separatni sporazum i tako spasio sebe i NDH
nerealne nade
povlaenjem njemake vojske posljednjih mjeseci rata zapovjedao je
pukovnik Aleksander Lohr, njemaki komandant JI bojita pod njegovom
komandom bila i vojska NDH
vodio njemaku vojsku prema Korukoj da se predaju Britancima od kojih
su oekivali bolji tretman od sovjeta ili Jugoslavneske armije, Nijemci ili
naprijed kako bi to bre stigli, vojska NDH iza
ve 30. travnja Paveli donio odluku o povlaenju s tom odlukom odmah
upoznat i Glavni vojni stoer HOSa koji je od 1. svibnja poeo razraivati
pripreme za povlaenj
7. svinja 1945. Lohr je telefonom obavijestio Pavelia da e Njemaka
sutradan potpisati opu kapitulaciju i da Paveliu preputa zapovjednitvo
nad oruanim snagama NDH
8. svibnja Paveli je u Rogakoj Slatini sazvao sastanak Glavnog stana
zakljuili da e i vojska NDH kapitulirati ali samo pred britanskim i
amerikim trupama kao bi se izbjeglo da budu zarobljene od ruskih i
Titovih snaga
Maks Luburi imenovan zapovjednikom hrvatske vojske i povlaenja
to je bio Paveliev posljednji in kao poglavnika NDH
Paveli zatim s nevelikom pratnjom napustio Glavni stan i vojsku i odvezao
se u Austriju, presvukao u civilno lovako odijelo i 10 dana tumarao
austrijskim umama i Alpama pa zatim dospio u unaprijed pripremljeno
prebjeite u selu Leingreith u sz Austriji gdje gaje ve ekala njegova
obitelj
u noi 5. na 6. svibnja sve jedinice Oruanih snaga NDH dobile su naredbu
da se povlae prema Celju

tri glavna pravca najvea kolona ila je iz Zagreba preko Novih Dvora i
Rogake Slatine, druga je bila Samobor Breice Zidani Most dolina
Savinje Celja, a trea kolona V- Ivanec urevac Rogatec
vojnim kolonama pridruila se masa civilnih izbjeglica ustake obitelji i
drugi privrenici vlasti NDH, graani koji iz raznih razloga nisu eljeli
doekati novu vlast
prometnice bile zakrene automobilima i kamionima, zapregama
ljudi mislili da e za 48 h doi do Engleza iz tog razloga u velikom broju
kretali pjeice
od iznemoglosti i gladi mnogi su zaostajali a brojni pokuavali pobjei iz
vojne kolone, kao i oni koji su posljednjih tjedana bili prisilno mobilizirani u
HOS kad su takve uhvatili ustaki su pratioci kanjavali strijeljanjem
ne zna se tono koliko je bilo vojnika i civila (komunistilka literatura o
brojkama utjela ili je smanjivala brojku, osobito kad se radilo o broju
izbjeglog civilnog puanstva)
prema novijim strunim procijenama moglo je biti od 100 000 do otprilike
116 000 vojnika
o broju civilnih izbjeglica koji su se pridruili vojnim kolonama moe se
samo nagaati jer dokumenatacije i relevantnih izvora nema
analizom opisa u sjeanjima moe se zakljuiti kako je civila bilo mnogo
manje nego vojske, vjerojatno ne vie od 50 do 60 000 ljudi
najrealnije procjene govore o brojci od oko 150 000 ljudi
kolona je bila duga izmeu 45 i 65 kilometara
istovremeno se povlaili i slovenski domobrani (belogardisti), srpski
ljotievci, etnici i manja skupina vojnika NDH (od Ljubljane prema
eleznoj Kapli i Klagenfurtu) njih oko 17 000 zajedno s oko 10 000
slovenskih civilnih izbjeglica
300 000 vojnika i oficira njemake armijske grupe Lohra te jedinice
svojim motornim vozilima, artiljerijom, komorama i drugom opremom
prisvajale prednost na svim putevima prema sjeveru i time bitno
usporavale kretanje oruanih snaga NDH i prateih civila iz Hrvatske
dio tih njemakih jedinica ve se prije 9. svibnja uspio prebaciti u Austriju
neke formacije SS-a odbijale poloiti oruje i kroz borbe, esto i teke
gubitke probijale se do Austrije dok je veina nakon stanovitih oklijevanja i
odgaanja ipak kapitulirala
navodno se radi o oko 85 000 oficira
nakon 4 dana provlaenja kaotina kolona oruanih snaga NDH i civila koji
su ih pratili 9. i 10. svibnja postupno je stizala do Celja
izuzev nekoliko manjih okraja do tada nije bilo borbi s partizanima
lokalni partizanski odredi bili preslabi da se suprotstave cijeloj vojsci NDh u
povlaenju
CELJE
pod prijetnjama da e spaliti Celje predstavnici malobrojnih lokalnih
partizana potpisali su sporazum po kojem su jedinice NDH i civili dobili
slobodan prolaz kroz Celje prema sjeveru - zauzvrat Celje dobilo jamstvo
da nee biti uniteno
sporazum obje strane potivale do pred jutro 11. svibnja kada su sjeverno i
sz od Celja otpoeli najprije manji vatreni okraji a zatim i teke bitke s
obostranim velikim gubitcima

istovremeno okraji i u samome Celju gdje su pristigla partizanska

pojaanja i zarobljavala i razoruavala zaostale njemake, ustakodomobranske i etnike jedinice, vrile 'istke' u gradu i uspostavile logor
za zarobljenike i uhienike
Zagreb
9. svibnja predstavnik Generaltaba JA Rade Hamovi odrao je sastanak
sa zapovjednicima I, II i III armije s ciljem da se razradi plan za likvidiranje
neprijateljske grupacije u sz dijelu Jugoslavije
neki odredi dobili zadatak da im preprijee put prema Austriji i da se oko
njih stvori obru
Maks Luburi
vodio je vojsku do Celja ali dalje nije nastavio s njome
ranije najavio Paveliu kako se nee predati nikome, ni Britancima ni
partizanima
sukladno tome je 11. svibnja s 2 pratioca krenuo umama natrag prema
Hrvatskoj
nekoliko dana skrivao se i oporavljao od rana u Zagrebu
na Papuku sve do jeseni vodio gerilsku grupu 'kriara'
krivotvorenim ispravama dospio u panjolsku
vodei generali HOSa izabrali su Ivu Hrenia za zapovjednika glavne
grupacije vojske u povlaenju
glavnina snaga krenula je nakon Celja prema Dravogradu
kaotina dezorganizacija, neprohodnost prometnica koje je zakrila
njemaka vojska povlaenje bilo krajnje polagano s brojnim zastojima to
je JA dalo vremena da od 10. do 12. svibnja sasvim zatvore obru
prije nego je obru zatvoren u Austriju je stigla izbjei veina ministara
vlade NDH i najviih vojnih dunosnika te dvije ili tri vee skupine vojnika
s civilima ukupno oko 3 000 ljudi bili pod vodstvom Ante Mokova i
Tomislava Rolfa uspjeli se prebaciti preko dravskog mosta prije nego to
su ga partizani zaposjeli
na cesti prema Wolfsbergu predali se Britancima
lokalni britanski zapovjednik tretirao ih je vrlo korektno, kao vojne
zarobljenike
19. svibnja ipak bili vraeni preko granice i izrueni JA
leernim nadzorom britanski je zapovjednik veini njih omoguio da
pobjegnu u okolne austrijske ume dok je partizanima izruena tek
manjina
general Rolf poinio je samoubojstvo
12. svibnja

glavnina ljudi nalazila se na cestama i sporednim putevima iz Celja prema

Dravogradu
pristizanjem 6 divizija Tree armije i dijelova Prve armije partizani su do
12. svibnja brojem vojnika i naoruanjem postali izrazito premoni nad
oruanim snagama NDH i vie nigdje nisu doputali miran prolaz
vodstvo jedinica NDH odbijalo je svaku pomisao na kapitulaciju pred
divizijama JA iz straha da e partizani s njima postupati jenako kao to su
oni postupali s njima posljednje 4 godine
u nastojanjima da probiju obru do Austrije oruane snage NDH predvode
ustaki veterani iz Crne legije, Poglavnikova tjelesnog sdruga (2 jedinice
koje su inile zloine nad civilima) i Ustake obrane (posada logora)
te se jedinice brutalno ponaaju i u zavrnim danima borbe, divljaki
malteretiraju zarobljene partizane i gotovo ih sve ubijaju, po slovenskim
selima masovno pljakaju, ubijaju seljake i njihove obitelji
nakon brojnih manjih okraja zavrne bitke poele su 12. svibnja
poelo napadom odabranih ustakih jedinica na Dravograd s ciljem da se
stvori mostobran preko Drave
dvodnevne borbe
partizani zadrali i uvrstili kontrolu nad mostovima
najkrvavija dvodnevna bitka bila oko sela Gornji Doli partizani prepali
jezgru i zalee dugake kolone stradavalo mnogo vojnika ali i mnogo
civila
snage NDh pruale oajniki otpor
nakon 2 dana, 14. svibnja ustae i domobrani morali su se povui iz
Slovenjgradeca gdje im je do trad bilo sredinje uporite
i partizanski gubitci bili znatni
poelo osvetniko ubijanje velikih grupa zarobljenika
uoi glavne bitke, potpukovnik Branko Jankovi pregovarao je u selu Gornji
Doli za zapovjednicima ustake divizije HOSa, upozoravao na to kako
treba zaustaviti daljnje prolijevanje krvi i obeao korektan postupak s
zarobljenicima u sklau s enevskim konvencijama ako mirno kapituliraju i
poloe oruje
ustaki zapovjednici nisu mu vjerovali i rekli da e se predati samo
Britancima
12. i 13. travnja jo je bio mogu kakav pismeni sporazum o mirnoj
kapitulaciji opkoljene vojskes pozivom na enevsku konvenciju i
eventualno sudjelovanje britanskih vojnih predstavnika
lako je ipak pretpostaviti kako to ne bi spasilo ivote ustakim
dunosnicima ni veini ustakih i viih domobranskih asnika ali je moglo
ublaiti sudbine civilnim izbjeglicama, domobranima i ustakim vojnicima
u dvodnevnim borbama poginulo je oko 3000 pripadnika vojske NDH a
partizani su ih zarobili oko 11 000, s partizanske strane bilo ih je 86
poginulih

po svjedoenjima lokalnog stanovnitva u 10 velikih grobita pokopano je

najmanje 4 700 ustakih leeva
nerazmjer brojki o vlastitim i protivnikim gubitcima govori o injenici da
su masovno bili ubijani zarobljenici
bila je to prva, preteno osvetnika faza masovnog ubijanja poraene
vojske NDH
od 2. do 15. svibnja Trea armija imala je oko 800 poginulih i nestalih te
oko 2500 ranjenih, u istomeizvjetaju tvrdi se da je u borbama ubijeno oko
20 000 neprijateljskih vojnika ubijali zarobljenike
Tito 14. svibnja uputio depeu svim tabovima armija i Glavnim tabovima
Hrvatske i Slovenije da se poduzmu najenerginije jereda se pod svaku
cijenu sprijei ubijanje zarobljenika i uhapenih
Titovi razlozi za izdavanje takve naredbe protiv samovolje pojedinaca i
ispada mimo zapovjednog lanca te zbog toga to su jedinice JA bile u
svakodnevnom dodiru s britanskim trupama
jugoslavensko je vodstvo eljelo zadrati barme dijelove tih podruja a s
terena su dolazile pritube o loem ponaanju pripadnika JA zbog ega je
bilo i diplomatskih konflikata koji su umanjivali izglede za ostvarenjem
jugoslavenskih aspiracija o proirenju dravnih granica
Titova naredba nije bila otro formulirana ne trai se odgovornost za
poinjeno, ne preciziraju se kazne za nove prekritelje
pojedinana ubijanja zarobljenika nisu prestala ali sljedeih dana vie nije
bilo masovnih ubijanja na mjestima zarobljavanja zarobljenici su
odvoeni u logore gdje je slijedio daljnji postupak prema novim uputama
13. svibnja vojska NDH uvidjela je da se nee moi probiti do mosta
preko Drave
smislili da e pokuati proboj zaobilaznim putevima
Rafael Boban prikupio najborbenije ustake jedinice i krenuo s njima u
noni manevar i u 3 ujutro 14. svibnja izvrio iznenadni prepad na tab
tim manevrom ustae su oslobodili put prema zapadu, dolinom rijeke Mee
i okolnim prometnicama
panino i kaotino ponaanje kada se proulo da je put prema zapadu
otvoren
bili nadomak Bleiburga
Poljana bitka partizana i snaga NDH partizani se morali povui
oslobodio se put do Bleiburga
cesta je bila zakrena, kretalo se polako i s zastojima kolona od 40 km i
velik dio vojske i naroda nije se ni pomaknuo iz doline kraj Dravograda
prilina grupa probila se mimo ceste i prije noi stigla na austrijskoslovensku granicu pred Bleiburko polje

na granici se susreli s tenkovskom jedinicom britanske vojske saopili im

demarkacijsku liniju u polju pred Bleiburgomdo koje su se smjeli kretati i
koju nisu smjeli prijei
tijekom 15. svibnja neprekidno su navirale grupe vojske i civila i u polju ih
se okupilo oko 30 000, ostali su jo putovali
u dvorcu kraj Bleiburga brigadir Patrick Scott ih primio delegaciju
oruanih snaga NDH vrlo hladno, ne predstavivi se i ne pruivi im ruku
Hereni izjavio da dolaze po nalogu Poglavnika da se predaju i stave pod
zatitu zapadnih saveznika
Scott odgovorio da ih engleska vojska ne moe primiti i da bi s njima
trebalo postupati kao s ilegalnim bandama jer su po ugovoru o primirju ve
prije 8 dana trebali poloiti oruje pred partizanskim jedinicama a ipak su
nastavili s borbom
britanska vojska tako nije primila predaju glavnine vojske NDH koja se
trebala predati saveznikoj vojsci jugoslavenskih partizana
Scott dodao kako e se partizani pridravati meunarodnih ugovora i
zakona te da se ne trebaju bojati
Scott se zatim srdano sastao s partizanskim predstavnicima te ih suoio s
ustakim predstavnicima nakon ega su im bili izdiktirani uvjeti
kapitulacije
uvjeti:
u roku od sat i dvadeset minuta morala se izvjesiti bijela zastava i izvriti
organizirana predaja itave vojske
partizani tvrdili da e prema zarobljenicima potivati ratna pravila i da e
krivci biti izvedeni pred vojni sud nisu se nudila jamstva ve se forsiralo
na terminu 'bezuvjetna kapitulacija'
ustaki delegati pokuali isposlovati produljenje roka za predaju na to im
je Scott odgovorio da britanski tenkovi stoje na raspolaganju partizanima
pod tom prijetnjom delegacija HOSa povukla se
u historiografiji o Bleiburgu provlai se da se glavnina vojske NDH predala
Britancima a da su zatim oni nju izruili Jugoslavenskoj armiji netono
odluka o neprihvaanju bila donijeta nekoliko dana prije susreta u
Bleiburgu
zbog neusuglaenih jugoslavenskih aspiracija na Trst, Julijsku krajinu i
dijelove Koruke izmeu zapadnih saveznika i jugoslavenskih vlasti dolo je
do diplomatskih polemika i napetosti ak se spominjala mogunost
oruanog sukoba
na jugoslavenskoj strani bilo je sumnje da bi u sukobu Britanci mogli
iskoristiti vojsku NDH u borbi protiv JA
prevladavala spoznaja o nunom kompromisu
prema dogovorima sve jedinice JA povukle su se 23. svibnja iz Koruke na
staru jugoslavensko-austrijsku granicu a Britanci su odbili primiti predaju

glavnine vojske NDH i do kraja svibnja su izruili js vlastima oko 20 000

ranje prihvaenih
ustae lano obavjetavali da imaju 200 000 vojnika i 500 000 civila
Britanci nisu imali dovoljno hrane ni vojske a najmanje dobre volje da brinu
o tolikom broju ljudi
pitanje jesu li savezniki vojni zapovjednici i predstavnici njihovih vlada
mogli slutiti da dio tih ljudi alju u masovnu smrt bez suda i suenja
dokumenti pokazuju da je neke slutnje moralo biti
popodne 15. svibnja vojska NDH obavljala svoj posljednji in skupnu
predaju malobrojnim partizanima, otpora nije bilo
prije isteka roka za predaju dio se ustakih veterana, onih iz Crne legije,
Ustake obrane i Poglavnikova tjelesnog sdruga odmetnuo u oblinje
ume a pridruio im se vei broj viih ustakih dunosnika neki uspjeli
emigrirati, neki pohvatani i ubijeni, neki krenuli za Jugoslaviju sve do Hr i
BiH gdje su stvarali jezgre kriarskih grupa
najvei dio vojske NDH i civila nije se uspio probiti ni do austrijske granice
demoralizirani i gladni masovno su se predavali partizanima 15. i 16.
svibnja
veinu zarobljenika partizani dopremli u prihvatne logore i kasarne u
Mariboru a neto manje u Celje i Zagreb
vii asnici dopremani kamionima pod jakom straom a veina ostalih
pjeice, po 50 km ili vie
postupak prema zarobljenicima bio je u poetku pred Britancima korektan
ali s pribliavanjem Mariboru i Celju uestala je bila masovna pljaka ali i
razna malteretiranja, putem bilo i pojedinanog ubijanja ali ne i masovnih
likvidacija
logori u Mariboru i Celju
poinje druga etapa sindroma 'Bleiburg Krinu put' koja obuhvaa
programirano, sistematski provoeno ubijanje nekih kategorija
zarobljenika
ustaki i domobranski asnici izdvojeni su i upueni pred vojne sudove koji
su u veini sluajeva sudili na smrt
ustaki vojnici i doasnici s duljim staom u Ustakoj vojnici izdvajani su za
grupne likvidacije na oblinjim stratitima, bez suenja
stratita: Trezno kod Maribora, Koevski rog
za mnoge domobrane bila je nesrea to su posljednjih ratnih mjeseci bili
uklopljeni u HOS i obueni u nove plave uniforme jednake ustakima pa su
stradavali kao ustae
zarobljeni civili putani su kuama, dobivali su jednosmjerne propusnice do
zaviaja s obvezom da se u roku od 24 h jave lokalnoj komandi
ene koje su bile ustake dunosnice takoer su putane
svi domobrani i ustae s relativno kratkim staom u Ustakoj vojnici
otpremani su u dugim kolonama preko Maribora i Celja prema Hrvatskoj
kolonu pratile regularne jedinice JA
marevi nekih ljudi bili dugi i do 1000 km (do logora u Makedoniji) koji
mnogi nisu izdrali ili su bili ubijeni

stupanj strogoe ovisio o komandantu jedinice JA, mnogo samovolje,

osvetnitvo, pljake, ubojstva
pozivanja na odgovornost bilo je relativno malo, smjenjivanja s poloaja i
disciplinskih kazni jo manje
vojska NDH kao vojska niad nije imala pravo na tretman po enevskoj
konvenciji jer se nije pridravala Pravilnika o zakonima i obiajima rata na
kopnu koji je sastavni dio Hake i enevske konvencije meutim vsako je
ubijanje bez suda zloin
u meunarodnom pravu nakon WWII takva su nedjela definirana kao ratni
zloin
u brojnom pisanju o Bleiburgu najnepouzdanije su brojke procjene rtava
politika emigracija uporno je iz emocionalnih i politikih razloga
preuveliavala brojku
jugoslavenske su vlasti utjele i onemoguavale znanstvena istraivanja
s protokom vremena sve je tee utvrditi broj rtava
iz Zga krenulo najvie 116 000 pripadnika oruanih snaga NDH
moglo biti biti oko 50 000 rtava
kolonu ljudi nije bilo mogue sakriti a i irile su se vijesti o grupnim
likvidacijama i postupcima u logorima stvaralo se nepovoljno
raspoloenje prema novoj vlasti
do viih rukovodstava dolazile su pritube lokalnih organa vlasti pa i
hrabrijih pojedinaca koji su se direktno alili na postupke Ozne i Knoja
(tijela direktno zaduena za sudbine zarobljenika i provedbu odluka)
Ukaz o pomilovanju i amnestiji na prijeglog Tita donijelo
Predsjednitvo Avnoja 3. kolovoza 1945.
tek je tim aktom zapravo prestala kalvarija velike veine preivjelih
zavren krini put ali nije prestala politika represija
zemlja je ula u petogodinje razdoblje staljinizma u kojem je komunistika
vlast nastojala uvrstiti jednopartijski totalitarni reim po uzoru na SSSR
proustaka emigracija ve je prvih poslijeratnih godina na dogaajima oko
Bleiburga poela izgraivati mitologiju emocionalnog simbola kolektivne
tragedije
cilj im bio i bleiburkim velom prekriti ono to se dogaalo prije Bleiburga
komunistika vlast djelovala sasvim suprotno zabrana spomena, totalna
utnja metoda redizajniranja povijesti

OBRAUN S NARODNIM NEPRIJATELJEM

obraun s narodnim neprijateljem izvire iz staljinistike
ideologije i njenih zasjeda o zaotravanju klasne borbe
nakon pobjede revolucije
pripadnici okupacijskih snaga i njihovi saveznici bili svjesni da e po
pobjedi antifaisikih snaga uslijediti odmazda zato su se po povlaenju
iz Bleiburga elitne ustake jedinice ogrezle u zloin te su se u svibnju
1945. borile za ivot ili smrt znajui da se ne smiju predati
12. sijenja 1945. Tito ponovio amnestiju od 15. studenog 1944. i traio
da se primijeni prema svima koje zahvaa
smrtna kazna mogla je biti izvrena samo kada se propisanim zakonskim
postupkom dokae da su dotine osobe krive za pljaku, ubojstvo, pale,
silovanje...
inzistira se na tome da smrtna kazna moe biti izvrena samo po sudskom
postupku pri nadlenim sudovima
Odluka o zatiti nacionalne asti Hrvata i Srba u Hrvatskoj
donijelo Predsjednitvo Zavnoha potkraj travnja 1945.
protiv djela kojima se vrijealo i vrijea se ast naroda, 9 toaka
zloini i prijestupi bili su iznimno iroko definirani
pod udar zakona potpao vrlo velik broj ljudi
mnogo je ljudi stradavalo i mimo kakve zakonske procedure
Tito u svibnju 1945. bio u svakodnevnom kontaktu sa tabovima armija i
znao je da se njegova naredba o postupku sa zarobljenicima od 3. svibnja
uglavnom ne potuje i da se zarobljenici esto ubijaju
13. svibanj 1945. naredba o prestanku likvidacije zarobljenika
narednih je dana uglavnom bila potivana i znatno se smanjio broj
masovnih likvidacija zarobljenika na licu mjesta ali su likvidacije onovljene
nekoliko dana kasnije
naroito surove bile osvete nad ustakim grupama koje se nisu
dobrovoljno predale
Tito nije traio odogovornost poinitelja proizvoljnih ubijanja
nije odobravao to se dogodilo pogotovo jer se otelo kontroli i preraslo u
anarhiju pa je traio izvjetaje i razjanjenja
ideja odgovornosti za ratne zloine kakva postoji danas relativno je nova
odgovornost je sve do najnovijih vremena uvijek bila predviena za
poraene

28. svibanj naredba da se domobrane vie ne tretira kao zarobljenike

to je znailo da ih se otputa kuama, mobilizira u JA ili prema odluci
vojnih sudova upuuje na krae vremenske kazne prisilog rada ane vie na
likvidacije
i nakon tog datuma likvidacije su nastavljene na marevima i u logorima
jo oko mjesec dana iako u manjim razmjerima
najvii predstavnici vlasti u NDH
bili su u Zagrebu gdje su bili izvedeni pred vojni sud
smrtno kanjeni Mile Budak, Filipovi-Majstorovi, Ismet Mufti etc.
dvije godine kasnije Slavko Kvaternik, Osman Kulenovi, Siegfried Kasche
i drugi
Paveli, ministar unutranjih poslova Artukovi, 'ustaki Himmler' Dido
Kvaternik i prilian broj ministara, funkcionera i viih oficira uspio se sakriti
u poslijeratnom meteu u Europi i ilegalnim kanalima dospijeti u
prekomorske zemlje, najvie u Argentinu, Paragvaj i Australiju a neki u SAD
i panjolsku
partizanske jedinice i vlast koja se na temelju njihovog oslobodilakog rata
stvarala poeli su ponegdje ve 1943. a vie 1944. gubiti privlanost koju
su imale na temelju proklamiranih oslobodilakih i demokratskih parola
prema kraju rata postalo je jasno da partizani uspostavljaju diktaturu
prema sovjetskom komunistikom uzoru
ubrzo nakon rata pokazalo se da su poetno proklamirane demokratske
ideje dobrim dijelom bile izigrane
nova vlast bila je neposredna negacija vlasti NDH ali i vlasti iz razdoblja
Kraljevine Jugoslavije
vjerojatno je najvie neispunjenih nada bilo zbog oekivanja da nakon rata
dolazi 'sloboda' /smrt faizmu sloboda narodu/ a dola je kruta i gruba
diktatura
za mnoge je rije sloboda podrazumijevala demokraciju
revizionistika historiografija (od 1990ih) svodila je osvetniki gnjev
uglavnom vrlo povrno kao mrnju na hrvatstvo i na mrnju na crkvu te je
potpuno izostakla analiza ireg hrvatskoga, jugoslavenskoga pa i
europskog konteksta (u mnogim europskim zemljama stvarana je
atmosfera u kojoj su kolaboracionisti kanjavani za suradnju s
okupatorskim vojskama)
osvetniki gnjev
Istra obraun s 'faistima' zbog stvarnih ili narodnih zloina protiv Hrvata,
esto zbog lanstva u faistikoj stranci ili rada u dravnoj administraciji,
nestajali su bogati Talijani koji nisu simpatizirali komunizam, ubijani i Hrvati
(Talijanii) koji su prili faistima
Meimurje protiv Maara i suradnika maarske okupacije
stradavali Slovenci, pripadnici Bele garde

na njemaku narodnu skupinu pao teret kolektivne odgovornosti poetak

obrauna moe se vezati ve za listopad 1944. likvidirano vie stotina
folksdojera
po oslobaanju Beograda stradavali Srbi, Beograani
tada smaknut Punia Rai izvuen iz beogradske vile i ubijen po vojnom
sudu
stradalo mnogo kulturnih radnika jer su za rata na mnoge naine bili
aktivni
stradavali Albanci na Kosovu koje je nova vlast optuivala za kolaboraciju s
Talijanima
obraun Srba s Hrvatima ponajvie u mjetovitim krajevima Lika, Kordun,
Banija, slunjsko podruje, Slavonija
u naelu ene i djeca nisu bili progonjeni nago su putani
osnivani su koncentracijski logori a rtve su stradavale i u zatvorima
stalno se donose odluke o 'borbi protiv ovinizma' razne mjere ali su
uspjesi rijetki
3. kolovoz 1945. - Ukaz o opoj amnestiji
pridonjelo smirivanju stanja
savezna odluka kojom se od upravitelja logora i zatvor atraila tona
evidencija broja zatvorenika ime su onemoguena samovoljna
pogubljenja
sljedeih su godina logori ukidani a logorai postupno putani kui ili
sueni na viegodinje zatvorske kazne
ubojstava je bilo sve do 1950. g.
mnogi bili ikanirani zbog stvarne ili izmiljene suradnje s neprijateljem
termin suradnja bio iroko koriten
knjievnicima bilo kao kazna zabranjeno objavljivanje, zabrane uglavnom
bile kratkotrajne, Tinu Ujeviu trajala 5 godina
grijeh nekih svodio se na to to su za vrijeme NDH ivjeli u Zagrebu i
objavljivali, s ideoloko-politikog stajalita posve nevine tekstove u
novinama i asopisima
ponegdje je narod uzimao pravdu u svoje ruke
vlasti bile prema svima sumnjiave i nisu trpjeli one koji su bili ili
pokuavali biti neutralni
estoka represija i masovne likvidacije stvarale su sve vee nezadovoljstvo
u narodu pa je to postalo neprihvatljivo i za neke u vladi
u logore stjerano mnogo sirotinje, naroito inovnika, sitnih ljudi itd. koji su
sjedili tamo tjednima nepresluani
tijekom srpnja likvidacije prestale, i dalje ih bilo, ali pojedinanih

o svemu to se dogodilo bilo je najstroe zabranjeno istraivati i javno

govoriti
HSS
HSSu formalno bila priznata legalnost
lijevo krilo HSSa koje je ulo u Narodnu frontu donijelo rezoluciju kojom su
osudili 'izdajnitvo' Vladka Maeka
istovremeno iskazivali privrenost partiji s Titom na elu te
novoimenovanoj hrvatskoj vladi
srednja struja HSSa ostala je vjerna Maeku, napali komuniste koji su bez
razlikem politike protivnike nazivali faistima ili narodnim neprijateljima
u kasnijim godinama lanovi HSSa su proganjani 47 uhapen Boidar
Magovec
svaka ozbiljnija opozicijska djelatnost u Hrvatskoj i Jugoslaviji je utihnula
nove represivne mjere protiv HSSovaca koji nisu prili lijevom krilu stranke
uslijedile su 1948. kad je osueno 12 lanova stranke
namjera vlasti bila je da cijeli HSS kompromitira kao kolaborantski
1947. obnovljen rad Seljake sloge no to nije moglo neutralizirati
represivne mjere protiv predstavnika predratnog seljakog pokreta
vrhunac 'obrauna s narodnim neprijateljem' dogodio se 1946. kada su
istovremeno u Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji odrana suenja pripadnicima
kvislinkih vojski
u Beogradu na smrt osuen Draa Mihailovi koji se od osloboenja
skrivao u Srbiji a uhvaen je u istonoj Bosni u oujku 1946.
uz njega na smrt osueno jo 11 osoba a njih 12 na vremenske kazne
ALOJZIJE STEPINAC
meu pripadnicima ustakog reima na suenju se u Zagrebu naao i
Alojzije Stepinac optuen za 'djelovanje protiv naroda i drave' tj. da je
suraivao s vlastima NDH tijekom rata te pomagao ustaama i po
uspostavi nove vlasti
nadbiskuo je odbijao sve optube
on je komunizam smatrao veim neprijateljem od ustatva ali je njegova
odgovornost u ratnim dogaanjima mogla biti jedino moralna i politika te
nikako nije smio biti krivino gonjen
osuen na 16 godina zatvora i prisilnog rada te petogodinji gubitak
politikih i graanskih prava
stvoren kamen smutnje izmeu Crkve i drave za duga vremena a
Hrvatska je dobila nacionalnog junaka i muenika

RATNI I DEMOGRAFSKI GUBITCI

posjedice rata bile su strane na teritoriju Hrvatske i
NDH

na tom su se prostoru vodile glavne operacije a bilo je i razmjerno najvie

rtava i razaranja u odnosu na druge jugoslavenske republike
od ukupno 2 100 000 Srba koji su ivjeli na teritoriju NDH stradalo ih je
tokom rata oko 330 000
rtve su u veini (124 000) bile ubijene u vlastitim kuama, naseljima a tek
je manji dio usmren u zatvorima, logorima ili baen u jame (93 000)
od 3 400 000 Hrvata ubijeno je oko 178 000 46 000 kao partizanski borci
i oko 65 000 kao rtve nacistikog, ustakog i etnikog terora te oko 70
000 kao kvislinzi odnosno kao rtve komunistike odmazde pred kraj ili
neposredno nakon kraja rata
na teritoriju Jugoslavije stradalo 80% idova, 8% Muslimana (etniki teror,
vojnici NDH), 7% Srba te 5% Hrvata
stradavalo u prosjeku vrlo mlado stanovnitvo u prosjeku 22 godine
stradalo oko 299 000 hrvatskih graana
broje bile esta tma politikih rasprava a ne znanstvenog promiljanja
rijetki su bili popisi na lokalnoj razini koji su ukljuivali sve rtve bez obzira
na nacionalnu i vjersku pripadnost
velik broj ljudi je pobjegao ili je morao otii iz Jugoslavije
iz Hrvatske (iz Hr 316 000)
ETNIKI NIJEMCI
u srpnju 1942. po naredbi Ribentroppa poelo je iseljavanje Nijemaca iz
BiH jer su folksdojerska naselja bila ugroena ustanikim akcijama
kraj 1944- poetak 1945 : evakuirano s teritorija NDH, ugl iz Slavonije 110
000 etnikih Nijemaca
mnogo ih je jo ostao ali se dio vratio neposredno pred kraj rata
uspostavom nove vlasti na njemaku se narodnu zajednicu svalila
kolektivna krivca za zloine nacistikog okupatora
vlada DFJ stajala je na stanovitu da sve Nijemce koji se nalaze u okviru
granice Jugoslavije raseli i uputi u Njemaku im se za to stvore tehniki
uvjeti
velik dio Volksdeutschera prognan iz Jugoslavije (inile i druge zemlje
ehoslovaka, Maarska, Poljska, SSSR)
saveznici zatvorili granice Njemake i prestali primati transporte s
jugoslavenskim Nijemcima pa su jugoslavenske vlasti bile prisiljene
osnivati logore i internirati ih tamo
u tekim uvjetima dio ih je tamo i umro a ostali su prognani u Njemaku
od kraja 1940 postupno se odnos vlasti prema Nijemcima poboljava
popisi ukazujuna drastian pad broja Nijemaca - 1948. u itavoj ih je
Jugoslaviji, od predratnih pola milijuna preostalo jo 55 000 od ega u Hr
manje od petine
pred kraj i neposredno nakon kraja rata u velikoj veini iz Slavonije bilo
prognano ili iselilo oko 90 000 Nijemaca
tim odlascima stvorene su u Vojvodini i Slavoniji mogunosti za masovnu
kolonizaciju stanovnitva iz siromanijih i prenapuenih krajeva

TALIJANI
iseljavanje slubenika i onih koje je faistiki reim naselio u hr krajeve
poelo je po kapitulaciji Italije 1943. no masovna iseljavanja koja ukljuuju
autohtono stanovnitvo poinju nakon zavretka rata, posebice iz Rijeke i
Istre
slubena iseljavanja poinju 1947/1948. a traju do 1954/1955.
iseljenici, tzv. optanti
odricali se svoje nepokretne imovine i prava za povratak
iseljavaju se i Hrvati i Slovenci iz politikih i gospodarskih razloga
sve ei glasovi kako je Istri bilo bolje pod faizmom nego Jugoslavijom
broj iseljenih nije tono ustanovljen procjene oko 200 000 ljudi
neka podruja Istre su opustjela
WWII. donio strahovit pad ivotnog standarda, jedna od najniih u Europi
na kraju rata dobar dio stanovnitva bio je na rubu gladi
usprkos svemu dobar dio stanovnitva, posebno ono mlae, obuzeo je
polet, iskren entuzijazam obnove koji se oitovao u radnim akcijama to je
mnogo pomoglo da je obnova ila relativno brzo, tovie, zapanjujue brzo

V. Jug