Sie sind auf Seite 1von 8

ZNI\M€NITI ItRIII\ TI lS'lI\WiK€ II J€R€

I . Kolo

Alija Nametak:

Dr. SAFVET -BEG BAŠAGIĆ

(1870-1934)

K n jiga 2: Safvet-beg

Bašagić

(

U povodu

60. obljetnice

smrti)

 

Urednici:

Mirsad Bakšić

Andrej Rora

Nakladnik:

Hrvatsko-muslimansko

kulturno

društvo "Narodna

uzdanica", Zagreb

Tisak:

TARGA, Zagreb

afvet-beg

Bašag i ć-Redžepašić

 

je rođen

6 . svibn j a

1 870 .

u

~

.

Nevesinju. Otac mu I b rahim-

od zad n jih

beg

bio je j edan

koj i su pjeva li t ur-

t ur s ke pjes ni čkim

imenom Edhem . Djed mu je b i o Lutfullah-beg, zvan i

vladavine

bosansko-hercegovačkih

skim jezikom

Hrvata ,

na

i zmaku kra j evima,

četiris t ogodišn je

a

pod

u našim

Bašaga,

porodice prozvalo Bašag i ćima .

Dervišpaše (Dedage), a praunuk Smail-age Čengića.

Ovaj aristokratski

jen, pa još i školski odgo j

Redžepašića

po kojemu

se

ova

grana

Po maj ci j e bio unuk

nimbus,

u ko j emu je rođen i odgo-

u r uždiji, gdje s e onda

CIP - Katalogizac i ja u publika c iji

Nacionalna

i sveučiliš n a biblioteka ,

UDK 886 . 2 · 05

32-05(=862)

st jeca lo dosta

solidno z nanje

turs kog ,

arapskog

i

Zagreb

perzijskog

jezika, a uz to i pr i vatno

nastojanje

obra-

zovanog

oce,

da

ga usavrši

u poznavan j u

ov ih

929( = 862) " 19" NAMETAK. Alija Dr . Salvet - beg Bašagić : (1870-1934) /

[ Al i ja Nametakj . - Z a g r eb : Hrvatsko-mus li man- sko kulturno društvo " Norodn o u zdo ni c c " ,

1 994 . - 11 str . ; 18 islamske vjere ; kolo

cm . - (Z n ame n iti Hrvat i 1. knj. 2)

I me autora

n a d tekstom.

- Sod r ži

i dvi j e

istočnjačkih jez i ka, predest i nira li

ranog Safvet-bega za učenjaka i p j esnika , ko ji će c i -

jelim

domaćega

prenositi egzoti čne cvjetove iz or i jentalnih poez ij a .

su m l adog

veli čat i

i t ole n t i -

s l avu

svojim

kn j iževn i m

r adom hr v atske

ognjišta

i u bošču

k n ji ževnos ti

pjesme S . Bašagića: Čaro b n a kćer; M i le

uspomene ~

ISBN 953 - 96288 - 1 - 4

941017133

Svršivš i g . 1895 .

učio i arapsk i

gimnaziju

u Sara j e v u,

u kojoj

na

se onda

bečki univerzi t et,

j ezik, Bašagić

se up i sao

gdje j e od 1895 .

do 1899 .

slu š ao

TISKANO NA EKO I 100% RECIKLIRANOM PAPIRU

ZNAMENITI

IfRIJATI

ISLAMSKE

IJJERE

predavanja

povijesti, ali osim marljivog študiranja i posjećivanja

knjižnica s bogatom

arhivskom

iz turskog, arapskog

i perzijskog

građo ' m,

jezika i

koja se od-

ZNAMENITI

IfRIJATI

ISLAMSKE

IJJERE

zabilježio,

Matičine zbirke narodnih pjesama.

a koje su dobrim

dijelom već uvrštene

u

Uz ove brojem su najzastupanije

pjesme u kojima

nosi na vlast Turaka

u hrvatskim

krajevima,

on je i

pjeva

o svom rodnom kraju i njegovim sinovima. On

pjesnik života i mladenačkog

uživanja,

pa u to vri-

ističe

prisnu

ljubav za svoj kršev iti i goletn i

herce-

jeme kao i prije, dok je bio još u gimnaziji,

njegove

koji su se u njemu

rađali i

treperove anakreontske

pjesme

uzavrelog

govački kraj, za junake za nj živote polagali,

koji su ga se i u tuđini na vi-

mladenaštva,

ali nekad

i zrelih

"Viencu",

"Prosvjeti"

pune refleksija,

sviću u

sokim društvenim položa jima sjećali. Njegovi ' Herce-

"Bošnjaku",

i "Nadi". '

Godine

govci i Bošnjaci

ni u prisutnosti

sultanovoj

ne da j u,

1896. izišla mu je prva zbirka

pjesama

"irofanda iz

da im se tko nedostojno

nabacuje na njihovu rodnu

hercegovačke

poznaje",

je Scfvet-beq pjesnik senzualnog

bosanskog ponosa i hrvatskog domoljublje,

ostati kroz cio život.

dubrave".

Prema onoj "Po jutru se dan

moglo vidjeti, da

života, ali i pjesnik

kakav će

i po ovoj se zbirci odmah

Da

bi se

mogla

shvatiti ono pustopašnost

u

a uz to istovremeno

njegov solidni rad na povijesti ili čak učeno obrazla-

ganje

treba

pod utjecajem

mnogim njegovim stihovima,

vjerskih tema

znati,

("Stotinu i jedan

hadisi-šerif")

da je mnoga

njegova pjesma nastala

perzijskih i turskih pjesnika, kojima je

vinsko nadahnuće

forma pjesme

pjesnik nije bio nimalo

"Harabata"

više konvencionalna

života, iako naš

nego stvarni sadržaj

asket.

Pretežan dio njegovih pjesama

su ljubavne,

u ko-

jima apostrofira

upravo

oblikom i dikci j om.

najčešće

Zlatu, Lejlu i Azru, a tu je

istočnjačkih pjesnika

utjecaja i naše

najviše pod utjecajem

Ima tu, naravno,

divne narodne

pjesme,

kojom

se Safvet-beg

u

mlađim danima

intenzivno

bavio,

pa je još godine

1894.

poslao Matici hrvatskoj u Zagreb

zbirku od

68

lirsk i h i epsko-lirskih

narodnih pjesama,

koje je

on

2

grudu. Bašagić je tipičan pjesnik bosanskog kako

i to bosansko-begovskog pjesmi, tako i u dramama azijom", a jedna nedovršena

lov "Bosanski ponos". Kod Bašagića bošnjaš t vo nije na-

cionalnost nego regionalnost;

svome jeziku i svojoj zeml ji, onda je to hrvatski j ezik i , hrvatska zemlja, a Bošnjaci su samo div-junaci one zem- lje, koja je davala Turskoj kroz stol j eća velikane, "po k o- jima Zapad-Istok nas poznaje " . Upravo kao i Dubrovčani, koji pjevaju i govore hrvatskim jez i kom, a veličaju slobodu republike sv. Vlaha , veličaju Dubrovnik

ponosa, u lirsko ]

ponosa,

"Abdullah paša" i "Boj pod drama nosila je čak i nas-

kad

govori i pjeva o

kao tlo slobode,

Među baladama i romancama neke obrađu j u domo- roce, a neke zaljubljenike Istoka: Carigrada, Perzije, Ind ij e.

iz-

Potkraj životne snage

vorno stvarao.

zbirčice "Rubaija" (refleksije

rimuju a a b . a) od perzijskog slobodoumnog

n

čijim je utjecajem i prije ponekad Safvet-beg pjevao.

više je' prevodio su

vremena

nego

Iz toga

dvije t anke

ko j e se pjes-

u četir i stiha,

i ka, astronoma

i raskolnika Omera

Hajjama , pod

trubadurski pjes-

nici potkraj života odricali ovozemne ljubavi i vraća l i

se Gospi

I kao što su se stari dubrovačk i

kao jedinoj

ženi, koju j e vrijedno

slav i t i i

3

ZNAMENITI

f+RIJIITI

ISLAMSKE

IJJERE

hvalit i u pjesmi, tako j e i Bašagić deset god i na

smrt spjevao

pred

"Mevlud", pje ( mu

u

s l avu

rođenja

, Muhameda,

da

bi mu bio zaštitn i kom

kod Boga.

Zadn j a njegova

je po t puno predan j e

pjesma "Hasbiha l " (intimna p j esma)

Bogu i mirno očekivanje smrti.

su utjecal i

klas i čni perzijski i turski p j esnici, iz kojih često uzima

pojedine

orijentalne pjes-

p

svojim

V i še od hrvatsk i h pjesnika

j esmama .

stihove

na Bašag i ća

i l i ci j ele strofe

oponaša

kao motto

On i fo r mom

ima nekoliko

, t i pičn ih oblika ori j enta l nog pjesništva . I prije

n

i ke ,

pa

u n j egovu

opusu

gazela,

nego što

se intenzivno počeo baviti poezijom Omera Hoijornc

Bo š cq i ć j e ponekad

f l eks ij e u ob l iku rubaija ,

prvi i j ed i n i h r vatski pjesn i k,

koji je ovu vrstu pjesme

n

pjevao,

bile su to uglavnom

re-

pa je on, koliko se sjećamo,

j egovao

u hrvatsko j poezij i .

Safvet-beg Bašagić

4

ZNAMENITI

f+RIJATI

ISLAMSKE

IJJERE

Od hrvatskih pjesnik a na Bašag i ća više Marković svojim roma n t i čk i m

skim distihom,

je utjecaj i drugih o d Prerado v ića

j e u t jecao n a j-

i e l eg ij-

a li v ida n

do

patosom

koji Bašag i ć

vol i i , n j egu j e ,

i Šenoe

Kranjčevića

i Begovića.

Ali više od svih um j et ničkih

pjesnika

Bašcig i ć

je

pod

ut j eca j em

narodnog

pjesništva. Bašagić n ije pomodn i

i

se izražava pripros t o,

razumije ne nasljeduje

kao nezdravo ("Dojmovi i z Secesije " ):

pjesn i k ko j i mijenja

vr emena . On no o n o št o ne

zraz s promjenom

i k r aćih od l o m aka a l i čuvstveno ,

snobovski, nego ga odbacu j e

' i z rica j oj 6ije c fa 6 ij e , ' i z očiju tel(y s uze,

S usana se z!fJ6a smi je -

' Eto s{~ 1UJVe !Mu z e.

5 lRg je t o svijetu { i j e po , Onda z60gam umjetnosti! Za te m i j e ol(g slijepo,

5l pojmooi preveć pr o sti .

U zbirkama

pjesama

" Misl i i č uvstva " ( 1 906 .)

i

"

Bašagićev pjesnički pseudonim , žljiviji, ali nije tako neposredan

oliko u "Izab r anim - pjesmama" n i su p r etiskane pjesme

i z prvih dviju zbirka .

I zabrane

pjesme " (1913.)

M i rza Safvet,

kako glas i

j e i u e r ot i ci suzdr - kao u "Trofandi" , u k-

5

ZNAMENITI

I+RII!lTI

I.SLAMSKE

IIJERE

U prikaz i van j u bosanske povijesti turskoga per i -

oda Bašag i ć j e više nego j e

pov j esn i k , učenjak. N j egova "Kratka uputa u prošlost Bosne i Hercegov i ne (od god. 1 463-1850)" napisana j e sva u nekom zahuk t anom m l adenačkom zanosu,

a li j e z ato nesus t avna, sva u kronološkom redanju

događaja, ko j i se ni ž u pred duševnim okom čitaočev i m kao slike na kinematografskoj vrpci, ne . dovodeći skoro nigdje u uzročnu vezu događaje u .

i s l utio bio p j esn i k nego

ze mlji i sus j edstvu . P r imjera radi navodimo samo

nekol i ko izvoda sa zadnjih strana spomenu t e knj i ge,

ko ji vr v e narodnom f r azeo l og ij om . "On (t . j . Ali-paša

R i zvdnbegov i ć) j e dob r o poznavao Hercegovce, a

Hercegovc i njegovu ćud; zato se niko ni j e usudio opr ij et i njegov i m na r edbama . Tako je hoće-neće svak morao igrat i , kako paša svira . " " Samo to van-

da l sko n ed j elo dosta j e , da karakteriše ciganina

( O m e r -pašu

Latasa) kad mu zapane carstvo."

Pa i pak k ak v a j e da je ta " Uputa" , a napisao ju

j e k ao š t uden t i t i skao g . 1900, ona je i danas po - l az n a t očka za proučavanje povijest i Herceg-Bosne

p od t urskom v l adavino m. Uz ob i l j e povije s n i h data

pj esn ik j e ma rlji vo b ilj ež i o događaje iz kulturne pov i -

j es ti, pa j e na k r a j u same knjige dodao . na 27 strana posebno pog l avl j e "Herceg-Bosna i istočna prosvjeta",

u k o j emu j e op i sao p j esn i štvo na is t očnim jezicima neko li c in e Bošn j aka i Hercegovaca. Iako s u kasnij i

n aši o rij en t olis f de t al j n i je i kr it ični je obrađivali živote

i r ad o v ih p j esn i ka il i učenjaka, n ij edan nije post i gao

on u lokoću u prevođenju s ti hova kao Bašagić. Jed i n i

j e p j e snik Musa Ćaz i m Ćat i ć prevod i o moderne tur-

ZNAMENITI

I+RIIATI

ISLAMSKE

IIJERE

k oji su pjevali na tim j ez i c i ma, š t o j e od po s eb n e vri- j ednost i za hr vatsku ku l tu r n ~ po vij est .

Poslije ovoga d j ela Bašag i ć se više bav i o ob r ađ i va- n j em poglavlja iz kul t urne povi j es ti Bosne i H e r ce- govine, rezultat čega j e bila n j egova c ! izer t ac ij a " Bošnjaci i ' Hercegovc i u islamsko j k n ji ževnost i" . To j e najbolje Bašagićevo književno djelo , a t i s k ano j e g . 1912 .

Njegove kraće radove posebno ne sporrun j erno .

O Bašagiću j e povodom n j egove smrt i nap i sano

dosta u "Novome Beharu " , koj i mu j e pos v et i o j edan

trobroj (18-2 1 ) sedmoga god i šta , od 1 . sv i bn j a 1934 . godine , pa se č i talac - u pojedinim č l ancima može upoznat i s mnoqos t r u kirn radom Mirze Safveta,

a neka nam je dozvo lj eno na ovom m j estu poza-

baviti se malo o Safvet-begu kao j avnom radn iku.

Još kao gimnazijalac sud j elovao je u polagan ju

kamena temel j ca Starčevićeva doma u Zagrebu , či me j e udar i o na se ne i zbr i s i v i pečat ' hrva t stva za č it a v svoj život . Još je znača j n i ja crta nj egova k a r a kt e r a ,

da nikad u javnom ž i vo t u i r ad u n ij e za t a ji o sv oj e

hrvatstvo.

Godine 1900. pokrenut

je l i st " Be h ar" za ku lt u rn o

pod i zanje mus l imanske porodice i njez i no o s -

vješć i vanje u hrvatskom d u h u, pa mu je p r vim u r ed - nikom Mirza Safve t. I pored m arl j i ve suradnje i pomoć i Edhe m a Mulabd i ća, Osmana Hadž i ća i F e - hima Spahe , uz druge m l ađe početn i ke, Bašag i ć j e

s

k e p j es ni ke bo lji m, kn ji ževnijim hrvatsk i h j ez i kom i,

nos

i o godinu dana na leđima ured n ički te r e t ovoga

k

a k o kaž u poz n av a oc i turskoga jez i ka, v j ern ij e i z-

tako delika t nog li s t a , prvog hr va t skog mus l ima n skog

v o rnik u , a li Bašag i ć se posebno posvet i o prep j evavanju

pj e s am a s o ri je nt aln i h jez i ka onih hrvatskih p j esnika,

6

porod i čnog l i sta, čiji j e znača j te š ko do v ol jn o

jen i t i. Pa kad s e t ri godine i za t og a po k reće dr u š t vo

oci -

7

ZNAMENITI

If'RIJ'ATI

ISLAMSKE

IJJERE

" Ga j ret" za pomaganje siromašnih đaka , Bašagić je

opet li čnost , ko j oj sv i daju povjerenje, da vodi ovo društ v o . Akad po liti kcn i qod i ne 1907 . n asilno preu-

z i ma j u

nepoželjan srpski karakter, Bašag i ć se gospodski pov l ači, ' da uza sve to nikad mu ne postane nep r i - jate lj em , nego dobroželiteljem , koji bi ga htio vratiti na o n u sta zu , kojom je u prvim dan i ma i krenulo ovo društ v o.

Pol i t i čk i r ad Bašagićev, koji ga je u ' na jlj epšim god in ama oteo nauci, n i je bio sasvim nep l odan, i ako

b i bez sumn j e više koristio hrvatskom na r odu i ori-

j e nt a li st i c i, da j e postao profesor orijentalnih jezika na h rvatskom sveuč i l i štu, o čemu se radilo u i sto vr i - j eme , kad su na drugo j strani drugi radili da ga uvuku u političku arenu . Potonji su pobijedil i i Bašag i ć je i zabran za narodnog zastupnika u bosanskom saboru , kojemu je u dva zasjedanja b i o

i p r eds j edn i kom . Ovo razdoblje njegova javnog rada

slabo j e pozna t o mlađ i ~ generacijama, a ni ova j . k ra t k i pokuša j neće i m pružiti uv i da u život Bašagića po liti ča r a , j er j e za t o potreban dublji studij u m i rni- '

ji m i sta l ožen iji m vremen i ma , bez uzbuna, pa pose-

ovo

društvo, da

mu postupno dadu

b

n o ovo pog l av lj e čeka solidniju obradu, kao i

n

j ego v cjelokupn i kn j iževn i beletrističk i i naučni rad,

o ji j e dosad pr i koz i von uglavnom prigodniča r ski. Sada možemo samo to naglasiti da mu j e u bosan-

k

s

k om saboru uspjelo uspostaviti tješnju suradnju

H rva t a muslimana i ' katolika susretl j ivošću narodnih

zas tu pn i k a Hrvata kato l ika, što je uvelike doprin i je l o

i

sadašn j em našem dr ž avnom oslobođen j u i u j edinj-

e

nj u sv i h H r vata n a skoro c ij e l om hrvatskom narod-

n

o m t e ri tor ij u . * Pa da n ij e n i b il o drugog Bašag i ćeva

a d a os i m dr u štveno-po l it i čkog , bio b i znača j an da ga u ove da n e vel i čamo i slav i mo .

r

8

ZNAMENITI

IfRIJATI

ISLAMSKE

IJJERE

Safve t -beg Bašagić pre mi nu 09. IV . 1934, alO . travnja leže na počasnom mj estu u z n a j ve ć eg b osa n- skog bega , Gaz i Husrevbega , on , p j es nik, uč e njak, pol i t i čar , stup i p u tokaz n ašega d r uš tva .

• Ova i Name t kov esei ob i avlien i e kao p re dgo vor Ba ša g ić e vih "Odabran i h piesama" (Glavn i pododbor M otice h rv ats k e u S ar a-

ievu , 1944) .

Safvet-beg Bašag i ć

9

ČAROBNA KĆERI!

Čarobnatćeri prirode tnajsK§, Otvori svoje I(g.pijerajsK§, O daj me pusti u 6ajni duorl gdje miio poje Pjesmice svoje 'istočnili oiia oeseli /(gr.

'Da njime Rqjtfe u naše pjesme

S[Yl !m,

dU t~ Kg rajsKg česme,

Jer Iiroatsi(ggjezil(g. šum

Može aa goji,

Može aa spoji 'istot i zap~ pjesmu i um.

Satf silno fiuli /(0 burno more, Satf 6fago tao /([oz win-avore. fJ'ajnili d:uIiova čar06ni PojI 51 sad 6ruji, 1(ao aa zuji 'X.roz 6ašču pčela prognani roj.

Satf opet nježno I(g.oaa tuži 'Buffiuiče malo na rumen-TUŽi, Jatfeći gorl(g na udes svoj. - %f<;gse mi§e '1 sve smi§e 'li te6i stapa, jeziče moj!

10

MILE USPOMENE

Jierceg-'Bosno! 'Ii moja mila grUtW i sveta, Ja §u6im tvoja Grlo, Civatfe i gore, Ja §u6im miris tvoga uaeduha, cvijeta, Ja §u6im tvoje nebo i tvoje sinje more.

'li meni svak:J.grm . tvoj djetinsf;y §u6av 6tufi, Pram' te6i duša mi gori, za t060m srce mi žutfi.

(jratfovi R.tšni i K:y!e naših. R!Jezova sfavnifi, Odžad. i duori naših. 6egova i paša Stoje još i sad poput spomenil(g.aavnifi, Ol(g njili se soiia poojesnica naša.

Ja ili gfeaati uolim; nUZRgri puste 6ife Zitfine sive, u njima naše su vife.

One nam. pričaju o SiCi Botica; 1(otromana, One nam pričaju o moći fJ'vrtl(g. i Ji1"lJojo, One nam pričaju o vfmfi 11UJIf:roga1(ufina bana, One nam pričaju o sfavi lii§atfa naših. heroja:

'Ii spomenici stari u nama ponos 6utfe, Po njitnapovjesničari o našoj prošlosti sude.

'1 tažu aa smo netatf 6iCijunaci i §utfi, Čuveni natfafef;g ratfi naših. tmina:

Ponosa, gosto§u6§a i 6fage vitešK§ ćtufi, 'Da se ~ djetfovim' našim tfičifa domouina:

51 što smo danas mi? 'lzrotfi svoga' roda! . gdje nam je 60sans/(!.ponos? (jdje junač/(g.

s/iJ60aa?

11