ZNI\MNITI ItRIII\ TI lS'lI\WiK IIJR

I. Kolo

Alija Nametak:
Dr. SAFVET-BEG BAAGI
(1870-1934)

Knjiga 2: Safvet-beg
Baagi
(U povodu 60. obljetnice smrti)

Urednici:
Mirsad Baki
Andrej Rora

Nakladnik:
Hrvatsko-muslimansko
kulturno
drutvo "Narodna
uzdanica", Zagreb
Tisak:
TARGA, Zagreb
CIP

- Katalogizacija u publikaciji
i sveuilina biblioteka, Zagreb
UDK 886.205
32-05(=862)
929(=862)"19"
NAMETAK. Alija
Dr. Salvet-beg Baagi : (1870-1934) /
[Alija Nametakj. - Zagreb : Hrvatsko-muslimansko kulturno drutvo "Norodno uzdonicc",
1994. - 11 str. ; 18 cm. - (Znameniti Hrvati
islamske vjere; kolo 1. knj. 2)
Nacionalna

autora nad tekstom. - Sodri i dvije

pjesme S. Baagia: arobna ker; Mile

Ime

uspomene

Svrivi g. 1895. gimnaziju u Sarajevu, u kojoj

se onda uio i arapski jezik, Baagi se upisao na
beki univerzitet, gdje je od 1895. do 1899. sluao

ISBN 953-96288-1-4
941017133

TISKANO NA EKO I 100% RECIKLIRANOM

afvet-beg
Baagi-Redepai
je roen 6. svibnja 1870. u
Nevesinju. Otac mu Ibrahimbeg bio je jedan od zadnjih
.~
bosansko-hercegovakih
Hrvata, koji su pjevali turskim jezikom
na izmaku
etiristogodinje
turske
vladavine
u naim krajevima,
a pod pjesnikim
imenom Edhem. Djed mu je bio Lutfullah-beg, zvani
Baaga,
po kojemu
se ova grana
Redepaia
porodice prozvalo Baagiima. Po majci je bio unuk
Dervipae (Dedage), a praunuk Smail-age engia.
Ovaj aristokratski nimbus, u kojemu je roen i odgojen, pa jo i kolski odgoj u rudiji, gdje se onda
stjeca lo dosta solidno znanje turskog, arapskog
i
perzijskog jezika, a uz to i privatno nastojanje obrazovanog
oce, da ga usavri u poznavanju
ovih
istonjakih jezika, predestinirali su mladog i tolentiranog Safvet-bega za uenjaka i pjesnika, koji e cijelim
svojim
knjievnim
radom
veliati
slavu
domaega
ognjita i u bou hrvatske knjievnosti
prenositi egzotine cvjetove iz orijentalnih poezija.

PAPIRU

ZNAMENITI

IfRIJATI

ISLAMSKE

IJJERE

predavanja
iz turskog, arapskog i perzijskog jezika i
povijesti, ali osim marljivog tudiranja i posjeivanja
knjinica s bogatom arhivskom grao'm, koja se odnosi na vlast Turaka u hrvatskim krajevima, on je i
pjesnik ivota i mladenakog
uivanja, pa u to vrijeme kao i prije, dok je bio jo u gimnaziji, njegove
treperove
anakreontske
pjesme
pune
uzavrelog
mladenatva,
ali nekad i zrelih refleksija, sviu u
"Bonjaku", "Viencu", "Prosvjeti" i "Nadi".' Godine
1896. izila mu je prva zbirka pjesama "irofanda iz
hercegovake dubrave". Prema onoj "Po jutru se dan
poznaje", i po ovoj se zbirci odmah moglo vidjeti, da
je Scfvet-beq pjesnik senzualnog
ivota, ali i pjesnik
bosanskog ponosa i hrvatskog domoljublje, kakav e
ostati kroz cio ivot.
Da bi se mogla shvatiti ono pustopanost
u
mnogim njegovim stihovima, a uz to istovremeno
njegov solidni rad na povijesti ili ak ueno obrazlaganje vjerskih tema ("Stotinu i jedan hadisi-erif")
treba znati, da je mnoga njegova pjesma nastala
pod utjecajem perzijskih i turskih pjesnika, kojima je
vinsko nadahnue
"Harabata"
vie konvencionalna
forma pjesme nego stvarni sadraj
ivota, iako na
pjesnik nije bio nimalo asket.

Pretean dio njegovih pjesama su ljubavne, u kojima apostrofira najee Zlatu, Lejlu i Azru, a tu je
upravo najvie pod utjecajem istonjakih pjesnika
oblikom i dikcijom. Ima tu, naravno, utjecaja i nae
divne narodne
pjesme,
kojom se Safvet-beg
u
mlaim danima intenzivno bavio, pa je jo godine
1894. poslao Matici hrvatskoj u Zagreb zbirku od 68
lirskih i epsko-lirskih narodnih pjesama, koje je on
2

ZNAMENITI

IfRIJATI

ISLAMSKE

zabiljeio, a koje su dobrim dijelom

Matiine zbirke narodnih pjesama.

IJJERE

ve uvrtene

Uz ove brojem su najzastupanije

pjesme u kojima
pjeva o svom rodnom kraju i njegovim sinovima. On
istie prisnu ljubav za svoj kreviti i goletni hercegovaki kraj, za junake koji su se u njemu raali i
za nj ivote polagali, koji su ga se i u tuini na visokim drutvenim poloajima sjeali. Njegovi' Hercegovci i Bonjaci ni u prisutnosti sultanovoj ne daju,
da im se tko nedostojno nabacuje na njihovu rodnu
grudu. Baagi je tipian pjesnik bosanskog ponosa,
i to bosansko-begovskog
ponosa,
kako u lirsko]
pjesmi, tako i u dramama
"Abdullah paa" i "Boj pod
azijom", a jedna nedovrena drama nosila je ak i naslov "Bosanski ponos". Kod Baagia bonjatvo nije nacionalnost nego regionalnost;
kad govori i pjeva o
svome jeziku i svojoj zemlji, onda je to hrvatski jezik i,
hrvatska zemlja, a Bonjaci su samo div-junaci one zemlje, koja je davala Turskoj kroz stoljea velikane, "po kojima Zapad-Istok
nas
poznaje".
Upravo
kao i
Dubrovani, koji pjevaju i govore hrvatskim jezikom, a
veliaju slobodu republike sv. Vlaha, veliaju Dubrovnik
kao tlo slobode,
Meu baladama i romancama neke obrauju domoroce, a neke zaljubljenike Istoka: Carigrada, Perzije, Indije.
Potkraj ivotne snage vie je' prevodio nego izvorno stvarao.
Iz toga vremena
su dvije tanke
zbirice "Rubaija" (refleksije u etiri stiha, koje se
rimuju a a b. a) od perzijskog slobodoumnog
pjesnika, astronoma
i raskolnika Omera Hajjama, pod
ijim je utjecajem i prije ponekad Safvet-beg pjevao.
I kao to su se stari dubrovaki trubadurski pjesnici potkraj ivota odricali ovozemne ljubavi i vraali
se Gospi kao jedinoj eni, koju je vrijedno slaviti i
3

ZNAMENITI

f+RIJIITI

ISLAMSKE

IJJERE

hvaliti u pjesmi, tako je i Baagi deset godina pred

smrt spjevao
"Mevlud", pje(mu
u slavu roenja
, Muhameda,
da bi mu bio zatitnikom kod Boga.
Zadnja njegova pjesma "Hasbihal" (intimna pjesma)
je potpuno predanje Bogu i mirno oekivanje smrti.
Vie od hrvatskih pjesnika na Baagia su utjecali
klasini perzijski i turski pjesnici, iz kojih esto uzima
pojedine
stihove ili cijele strofe kao motto svojim
pjesmama.
On i formom oponaa orijentalne pjesnike, pa u njegovu opusu ima nekoliko gazela,
, tipinih oblika orijentalnog pjesnitva. I prije nego to
se intenzivno poeo baviti poezijom Omera Hoijornc
Bocqi je ponekad pjevao, bile su to uglavnom refleksije u obliku rubaija, pa je on, koliko se sjeamo,
prvi i jedini hrvatski pjesnik, koji je ovu vrstu pjesme
njegovao u hrvatskoj poeziji.

ZNAMENITI

f+RIJATI

ISLAMSKE

IJJERE

Od hrvatskih pjesnika na Baagia je utjecao najvie Markovi svojim romantikim

patosom i elegijskim distihom, koji Baagi voli i, njeguje, ali vidan
je utjecaj i drugih od Preradovia
i enoe do
Kranjevia i Begovia. Ali vie od svih umjetnikih
pjesnika
Bacigi
je pod
utjecajem
narodnog
pjesnitva. Baagi nije pomodni pjesnik koji mijenja
izraz s promjenom
i kraih odlomaka vremena. On
se izraava priprosto, ali uvstveno, no ono to ne
razumije ne nasljeduje snobovski, nego ga odbacuje
kao nezdravo ("Dojmovi iz Secesije"):

ricajoj 6ijecfa 6ije,

'iz oiju tel(y suze,
S usana se z!fJ6a smije 'Eto s{~ 1UJVe !Muze.
5lRgje to svijetu {ijepo,
Onda z60gam umjetnosti!
Za te mi je ol(g slijepo,
5l pojmooi preve prosti.
'iz

U zbirkama
pjesama
"Misli i uvstva" (1906.) i
"Izabrane pjesme" (1913.) Mirza Safvet, kako glasi
Baagiev pjesniki pseudonim,
je i u erotici suzdrljiviji, ali nije tako neposredan
kao u "Trofandi", ukoliko u "Izabranim- pjesmama" nisu pretiskane pjesme
iz prvih dviju zbirka.
Safvet-beg

Baagi
4

ZNAMENITI

I+RII!lTI

I.SLAMSKE

IIJERE

U prikazivanju bosanske povijesti turskoga perioda Baagi je vie nego je i slutio bio pjesnik nego
povjesnik, uenjak. Njegova "Kratka uputa u prolost
Bosne i Hercegovine (od god. 1463-1850)" napisana
je sva u nekom zahuktanom mladenakom zanosu,
ali je zato nesustavna, sva u kronolokom redanju
dogaaja, koji se niu pred duevnim okom
itaoevim kao slike na kinematografskoj vrpci, ne
. dovodei skoro nigdje u uzronu vezu dogaaje u .
zemlji i susjedstvu. Primjera radi navodimo samo
nekoliko izvoda sa zadnjih strana spomenute knjige,
koji vrve narodnom frazeologijom. "On (t.j. Ali-paa
Rizvdnbegovi) je dobro poznavao Hercegovce, a
Hercegovci njegovu ud; zato se niko nije usudio
oprijeti njegovim naredbama. Tako je hoe-nee
svak morao igrati, kako paa svira." "Samo to vandalsko nedjelo dosta je, da karakterie ciganina
(Omer-pau Latasa) kad mu zapane carstvo."
Pa ipak kakva je da je ta "Uputa", a napisao ju
je kao tudent i tiskao g. 1900, ona je i danas polazna toka za prouavanje povijesti Herceg-Bosne
pod turskom vladavinom. Uz obilje povijesnih data
pjesnik je marljivo biljeio dogaaje iz kulturne povijesti, pa je na kraju same knjige dodao. na 27 strana
posebno poglavlje "Herceg-Bosna i istona prosvjeta",
u kojemu je opisao pjesnitvo na istonim jezicima
nekolicine Bonjaka i Hercegovaca. Iako su kasniji
nai orijentolisf detaljnije i kritinije obraivali ivote
i rad ovih pjesnika ili uenjaka, nijedan nije postigao
onu lokou u prevoenju stihova kao Baagi. Jedini
je pjesnik Musa azim ati prevodio moderne turske pjesnike boljim, knjievnijim hrvatskih jezikom i,
kako kau poznavaoci turskoga jezika, vjernije izvorniku, ali Baagise posebno posvetio prepjevavanju
pjesama s orijentalnih jezika onih hrvatskih pjesnika,
6

ZNAMENITI

I+RIIATI

ISLAMSKE

IIJERE

koji su pjevali na tim jezicima, to je od posebne vrijednosti za hrvatsku kulturn~ povijest.

Poslije ovoga djela Baagi se vie bavio obraivanjem poglavlja iz kulturne povijesti Bosne i Hercegovine, rezultat ega je bila njegova c!izertacija
"Bonjaci i' Hercegovci u islamskoj knjievnosti".To je
najbolje Baagievo knjievno djelo, a tiskano je g.
1912.

Njegove krae radove posebno ne sporrunjerno.

O Baagiu je povodom njegove smrti napisano
dosta u "Novome Beharu", koji mu je posvetio jedan
trobroj (18-21) sedmoga godita, od 1. svibnja
1934. godine, pa se italac- u pojedinim lancima
moe upoznati s mnoqostrukirn radom Mirze Safveta,
a neka nam je dozvoljeno na ovom mjestu pozabaviti se malo o Safvet-begu kao javnom radniku.
Jo kao gimnazijalac sudjelovao je u polaganju
kamena temeljca Starevievadoma u Zagrebu, ime
je udario na se neizbrisivi peat' hrvatstva za itav
svoj ivot. Jo je znaajnija crta njegova karaktera,
da nikad u javnom ivotu i radu nije zatajio svoje
hrvatstvo.
Godine 1900. pokrenut je list "Behar" za kulturno
podizanje muslimanske porodice i njezino osvjeivanje u hrvatskom duhu, pa mu je prvim urednikom Mirza Safvet. I pored marljive suradnje i
pomoi Edhema Mulabdia, Osmana Hadia i Fehima Spahe, uz druge mlae poetnike, Baagi je
nosio godinu dana na leima uredniki teret ovoga
tako delikatnog lista, prvog hrvatskog muslimanskog
porodinog lista, iji je znaaj teko dovoljno ocijeniti. Pa kad se tri godine iza toga pokree drutvo
7

..
ZNAMENITI

If'RIJ'ATI

ISLAMSKE

IJJERE

"Gajret" za pomaganje siromanih aka, Baagi je

opet linost, kojoj svi daju povjerenje, da vodi ovo
drutvo. Akad politikcniqodine
1907. nasilno preuzimaju ovo drutvo, da mu postupno dadu
nepoeljan srpski karakter, Baagi se gospodski
povlai, 'da uza sve to nikad mu ne postane neprijateljem, nego dobroeliteljem, koji bi ga htio vratiti
na onu stazu, kojom je u prvim danima i krenulo
ovo drutvo.

ZNAMENITI

IfRIJATI

ISLAMSKE

IJJERE

Safvet-beg Baagi preminu 09. IV. 1934, alO.

travnja lee na poasnom mjestu uz najveeg bosanskog bega, Gazi Husrevbega, on, pjesnik, uenjak,
politiar, stup i putokaz naega drutva.
Ovai Nametkov esei obiavlien ie kao predgovor Baagievih
"Odabranih piesama" (Glavni pododbor Motice hrvatske u Saraievu, 1944).

Politiki rad Baagiev, koji ga je u' najljepim

godinama oteo nauci, nije bio sasvim neplodan, iako
bi bez sumnje vie koristio hrvatskom narodu i orijentalistici, da je postao profesor orijentalnih jezika
na hrvatskom sveuilitu, o emu se radilo u isto vrijeme, kad su na drugoj strani drugi radili da ga
uvuku u politiku arenu. Potonji su pobijedili i
Baagi je izabran za narodnog zastupnika
u
bosanskom saboru, kojemu je u dva zasjedanja bio
i predsjednikom. Ovo razdoblje njegova javnog rada
slabo je poznato mlai~ generacijama, a ni ovaj
.kratki pokuaj nee im pruiti uvida u ivot Baagia
politiara, jer je za to potreban dublji studij u mirni-'
jim i staloenijim vremenima, bez uzbuna, pa posebno ovo poglavlje eka solidniju obradu, kao i
njegov cjelokupni knjievni beletristiki i nauni rad,
koji je dosad prikozivon uglavnom prigodniarski.
Sada moemo samo to naglasiti da mu je u bosanskom saboru uspjelo uspostaviti tjenju suradnju
Hrvata muslimana i 'katolika susretljivou narodnih
zastupnika Hrvata katolika, to je uvelike doprinijelo
i sadanjem naem dravnom osloboenju i ujedinjenju svih Hrvata na skoro cijelom hrvatskom narodnom teritoriju. * Pa da nije ni bilo drugog Baagieva
rada osim drutveno-politikog, bio bi znaajan da
ga u ove dane veliamo i slavimo.

Safvet-beg Baagi

AROBNA

KERI!

arobnateri prirode tnajsK,

Otvori svoje I(g.pijerajsK,
O daj me pusti u 6ajni duorl
gdje miio poje
Pjesmice svoje
'istonili oiia oeseli /(gr.
'Da njime Rqjtfe u nae pjesme

S[Yl!m, dU t~ Kg rajsKg esme,

Jer Iiroatsi(ggjezil(g. um
Moe aa goji,
Moe aa spoji
'istot i zap~ pjesmu i um.
Satf silno fiuli /(0 burno more,
Satf 6fago tao /([oz win-avore.
fJ'ajnili d:uIiovaar06ni PojI
51 sad 6ruji,
1(ao aa zuji
'X.roz 6au pela prognani roj.
Satf opet njeno I(g.oaa tui
'Buffiuie malo na rumen-TUi,
Jatfei gorl(g na udes svoj. %f<;gse mie
'1 sve smie
'li te6i stapa, jezie moj!

MILE USPOMENE

Jierceg-'Bosno! 'Ii moja mila grUtW i sveta,

Ja u6im tvoja Grlo, Civatfe i gore,
Ja u6im miris tvoga uaeduha, cvijeta,
Ja u6im tvoje nebo i tvoje sinje more.
'li meni svak:J.grm .tvoj djetinsf;y u6av 6tufi,
Pram' te6i dua mi gori, za t060m srce mi utfi.
(jratfovi R.tni i K:y!e naih. R!Jezovasfavnifi,
Odad. i duori naih. 6egova i paa
Stoje jo i sad poput spomenil(g.aavnifi,
Ol(g njili se soiia poojesnica naa.
Ja ili gfeaati uolim; nUZRgri puste 6ife
Zitfine sive, u njima nae su vife.
One nam. priaju o SiCi Botica; 1(otromana,
One nam priaju o moi fJ'vrtl(g. i Ji1"lJojo,
One nam priaju o vfmfi 11UJIf:roga
1(ufina bana,
One nam priaju o sfavi liiatfa naih. heroja:
'Ii spomenici stari u nama ponos 6utfe,
Po njitnapovjesniari o naoj prolosti sude.
tau aa smo netatf 6iCijunaci i utfi,
uveni natfafef;gratfi naih. tmina:
Ponosa, gostou6a i 6fage viteK tufi,
'Da se ~ djetfovim' naim tfiifa domouina:
'1

51 to smo danas mi? 'lzrotfi svoga' roda! .

gdje nam je 60sans/(!.ponos? (jdje juna/(g.

s/iJ60aa?

10

11