ZNAMENITI IfR\JATI ISLAMSKE \JJERE

ALIJA NAMETAK

ZNAMENITI ItR\JATI ISLAMSKE \JJERE

1. Kolo
Knjiga 8: Alija Nametak
Urednici:
Mirsad Baki, brigadir HV, dipl. iur., publicist

ALIJA NAMETAK
(1906. - 1987.)

Andrej Rora, publicist

Urednik izdanja:
Boica Ercegovac, publicist
Nakladnik:
Hrvatsko-muslimansko
kulturno drutvo:
"Narodna uzdanica", Zagreb

lija Nametak, hrvatski knjievnik,

jedan je od najboljih pripovjedaa

Tisak:
Targa, Zagreb
Zagreb,

"pripvjedqke

Bosne". U svojim

nam pripovijetkama doarava sudbine i likove iz patrijarhaine sredine hercegovakih

1995.

muslimana "dobri

b Bonjana"

na poetian, jedinstven na-

in "udesne romantike" i sa svom vrsnoom najbolje meCIP - Katalogizacija u publikaciji

Nacionalna i sveuilina biblioteka,
UDK 886.2-05 Nametak, A.
929 Nametak, A.

duratne realistine novele. Opisao je estitost, potenje,

Zagreb

ponos, privrenost svom domu i obitelji: potivanje starijih

i bogobojaznost ovih sljedbenike i pripadnika

islama.

Nametak je bio i kulturni radnik, pisac kulturno-povijesnih

ALIJA Nametak / [urednik Boica
Ercegovac]. - Zagreb:
Hrvatsko-musalimansko kulturno drutvo
"Narodna uzdanica", 1995. - 17 str. ; 18
cm. - (Znameniti Hrvati islamske vjere;
Kolo 1, knj. 8)
ISBN 95396288-6-5
1. Nametak, Alija
950713112

studija o Hrvatima muslimanima, njihovim kulturnim tekovinama, znamenitim i zaslunim ljudima, o gradovima
i njihovim spomenicima, o obiajima. Sakupljao je narodno blago i' zapisivao muslimanske narodne pjesme.
Bio je urednik hrvatsko-muslimanskih asopisa "Novog
Behara",

"Hrvatske

misli" te godinjaka

"Narodna

uzdanica" i jedan od najaktivnijih dunosnika Hrvatskomuslimanskog kulturnog drutva "Narodna uzdanica."

TISKANO NA EKO I 100% RECIKLIRANOM PAPIRU

ZNAMENITI

ItR\J-ATI

Kao preporoditelj
procesima

ISLAMSKE

\JJERE

ZNAMENITI

ISLAMSKE

\JJERE

iVOT I RAD A. NAMETKA

sudjelovao je u kulturnom pokretu i

suivljavanja

ItR\JATI

bosansko-hercegovakih

muslimana sa zapadnoeuropskom civilizacijom i radio

Alija Nametak je za zagrebaki "Jutarnji list" napisao

na budenju hrvatske nacionalne svijesti medu njima.

1931 . svoj kratki ivotopis:

Unosio je elmente islamske civilizacije u hrvatsku nacio-

"Bilo je to 1906. godine. Oujak je bio prihladan u

nalnu kulturu i branio hrvatski knjievni i narodni jezik u

. Herceq-Bosni.

tv\ostaru i moja je mati prihvatila sjekiru i nacijepala dva

naramka drva, jedan za svoju sobu, jedan za jetrvinu,

Bio je musliman u pravom, vjerskom smislu ruecr,

drei se naredbi Kur'ana i Suneta i naela islamskih i

jer je tada bila njena sedmica - bila je redua pa je morala

raditi za obje porodice, koje su ivjele u jednoj kui.

imamskih arta, uvjeta da bude musliman i da bude

Negdje oko ponoi, iza cijepanja drva, izmedu 6. i 7.

viernik, te dubokih islamskih etikih naela. Bio je hrvatski

bjeh roden". Zcpoin]e tako dug, zanimljiv, prvo vrlo

rodoljub, dravotvorac,

plodan i potom teak Nametkov ivot.

borac za slobodu vievjerske

hrvatske nacije, za ujedinjenu Hrvatsku i Bosnu, pristalica

"U samoj naoj kui," pie dalje Nametak, "bilo je

slobodnjoke, pluralistike demokracije i tolerantnosti. Bio

sedmero djece, a i kad se otac odijelio od ornide, bilo

je poten, karakteran, ponosan i istovremeno ponizan,

nas je dosta, i makar u dvije kue, koje su bile jedna uz

bio je pravednik. Ali je imao vrlo teak ivot: bio je

drugu, mi smo svi uvijek bili zajedno. Broj djece u oca i

nepravedno progonjen, dugogodinji utamnienik, poni-

ornide popeo se kasnije na deset, svaki po pet, i ivjelo

ovon.

muen, onemoguivan. Stoga nije moga upot-

punjavati svoje knjievno i kulturno djelo, kako je u mladim

se zadovoljno. Porodica naa bila je zgodna, kako se

kod nas kae, ni imuna ni potrebna kakvoj drugoj zaradi,

godinama zamislio, ali je postao, uprkos svim nedaama,

jer je zemlja, kmetovska i begluk, donosila koliko je

velik, znamenit i zasluan ovjek i ostao izvanredan uzor

potrebno za ivot, a ondanji je ivot bio bez raskoi i

mladim, nadolazeim pokoljenjima.

kod najbogatijih".
Dalje Nametak pripovijeda
doselili iz Pljevl]c. iz Sandaka:

da su prema predaji
da su jedna grana

porodice Selmanovia i da su u tv\ostaru dobili nadimak,

a poslije prezime Nametak. To se dogodilo kad je jedan
od Selmanovia doveo svoje dvoje dorasle djece u mekteb
i kad setrei, najmladi sin, elei takoder u kolu, umijeao
medu stariju brau. Budui da je otac ponio kolorinu
samo za dvojicu starijih, ispriao se, alei se hodi: "Eto,
2

ZNAMENITI

!tRlJ-ATI

ISLAMSKE

IJJERE

efendija, darove za dvojicu starijih, a ovaj (pokazujui

ZNAMENITI

!tRlJATI

ISLAMSKE

IJJERE

Zavrivi 1928. studij u Zagrebu Alija Nametak se

na najmladeg) nek ti bude mali namet, nametak" To su

nakratko vraa u rodnu Hercegovinu, u Mostar. Ubrzo

ula druga djeca, i tako taj najmladi i poslije njegovo

odlazi u Sarajevo, gdje poinje raditi kao srednjokolski

potomstvo budu prozvani Nametak.

Pripovijeda nam dalje Alija Nametak da mu je s maj-

profesor. Od tada pa nadalje stalno ivi i radi u Sarajevu,

ine strane bio pradjed Husein atrnja, pjesnik na turskom

do Sporazuma u Podgorici i od 1945. do 1955. u zeniko]

. jeziku iz 17. stoljea, poznat kao Husami. Otac, Hasan,

tamnici. Osim u Zagrebu, Nametak djeluje i objavljuje i

takoder se bavio knjievnim radom, poslije brat mu

u Sarajevu, u kojem je knjievna atmosfera bila tea,

s izuzetkom dva izbivanja radi svojeg hrvatstva: od 1933.

Abdurahman, a sada i sin mu Fehim. On sam je poeo

posebno radi neprijateljskog

pisati jo kao dvanaestogodinji djearac, kada je 1918.

venskog unitaristikog nasilnitva prema Hrvatima musli-

poeo biljeiti

pripovijetke

ze hrvatsko-muslimanski

asopis "Biser" Muhameda Bekira Kclojdio.

Zatim mu

velikosrpskog i jugosla-

manima. U to vrijeme su hrvatsko-muslimanski knjievni

asopisi "Behar" (1900.-1910.),

"Biser" (1912.-1914.,

hrvatski knjievnik Hamdija Muli, tada urednik "Pravde",

1918.) i "Novi vijek" (1920.) ve prestali izlaziti anekad

biljeku Filoksera, a "Naa

utemeljen od Hrvata muslimana "Gajret" u to je vrijeme

glasila JMO, objavljuje

pravda" Mustafe elia objavljuje mu neke sentimentalne

postao predmet nasrtaja i osvajanja od strane veliko-

i poetnike prie.

srpskih monarhofaista. Knjiievnici Hrvati muslimanske

Zavrivi u Mostaru puku kolu i gimnaziju, studira

vjere, ako su eljeli objavljivati u Sarajevu u prvoj polovici

knjievnost i jezik na Filozofskom fakultetu Hrvatskog

meduratnog perioda, jedino su imali na raspolaganju

sveuilita u Zagrebu (1924.-1928.).

"Hrvatski narodni kalendar Napredak" i istoimeni asopis,

Kao sveuilitarcu 1926., na 20. rodendan, tiskana mu

pored raznih novina, od kojih ni jedne tada jo nisu bile

je Crvena pjesma, s kojom sam Nametak smatra da je

specifino bletristiki usmjerene. Tako se moe razumjeti

stvarno stupio u hrvatsku knjievnost. Slijedee godine,

zato su knjievnici Hrvati muslimani svoja knjievno-

jo uvijek kao sveuilitarac, poinje pisati u "Vijencu" i u

umjetnika djela slali u Zagreb.

hrvatsko-muslimanskom asopisu "Novi Behar" (1927.-

U sarajevskoj areni hrvatsko-muslimanski knjievnici

1945.). Np, ve 1928. (u dobi od 22 godine) od Drutva

nastavljaju uglavnom s' rodobljubnim radom i naporom

hrvatskih knjievnika dobiva II. nagradu za najbolju

na nacionalnom

novelu

Podne. Te iste godine objavio je u "Knjievniku"

i kulturnom

preporodu

bosansko-

hercegovakih muslimana, koje su jo u doba austro-

dvije pjesme i novelu Veer, a 1929. objavljena mu je

ugarskog zaposjednua zapoeli preporoditelji Safvet-

. novela Napast u "Hrvatskoj reviji" a San boijeg ovjeka

beg Baagi, Edhem Mulabdi, Ademaga Mei, Osman

Nuri Hadi, Riza-beg Kapetanovi, Musa azim ati,

i Sunce u "Savremeniku".
4

ZNAMENITI

!tRlJATI

ISLAMSKE

IJJERE

ZNAMENITI

!tRlJATI

ISLAMSKE

IJJERE

Fehim ef. Spaho, Muhamed Bekir Kolojdi, Demaludin

emo vremenski podijeliti u dva perioda. Prvi, veoma

ef. cuevi, emsudin Sarajii, Husein Dog o Dubravi,

plodan period je od dobivanja nagrade Drutva hrvatskih

Hamdija Kreevljakovi, Hamdija Muli i jo cijela plejada

knjievnika do konca II. svjetskog rata (1928.-1945.). To

hrvatsko-muslimanske inteligencije. Kada su neki od ovih

je doba jugoslavenske monarhofaistike diktature, zatim

prporoditelja pokrenuli hrvatski muslimanski asopis "Novi

Banovine Hrvatske i ratno doba (NDH). Drugi, prigueni

Behar"

pred ratnog

period od 1966. do 1978., za vrijeme titoistike diktature

i hrvatski muslimanski kalendar "Narodna

u SFRJ, obuhvaa razdoblje od izlosko njegove knjige

(1927.-1945.)

"Behara"
uzdanica"

- kao nastavak

(1933.-1945.),

ulaze nove hrvatsko-musli-

Travka zaboravka,

11 godina nakon desetogodinjeg

manske snage u hrvatsku knjievnost. TusuAlija Nametak,

tamnovanja u zeniko] robijanici, pa do izlaska njegova

Ahmed Muratbegovi, Munir ahinovi Ekremov, Mustafa

zadnjeg poznatog djela Tuturuza i eh Meco.

H. Grobonovi,

Murat uvali, Salih Ali, braa Dizdar,

Sulejman Alekovi,

Svoje novele-pripovijetke, dakle kreativnu, umjetniku

Enver olakovi, i drugi, s jedne

prozu, Nametak je u svom prvom plodnom periodu

strane, i Hasan Kiki, Husnija engi, Safet Krupi, Riza

objavljivao poglavito u Zagrebu, u izdanjima tv\atice hr-

Rami i ostali suradnici okupljeni

oko hrvatsko-mu-

vatske (etiri zbirke - knjige, te u asopisu "Hrvatska revija"

slimanskog ljeviarskog asopisa "Putokaz" u Zagrebu

i godinjaku "Hrvatsko kolo"). To je radi toga to je Zagreb

(1937.-1939.),

s druge strane. Zahvaljujui torne, kao i

kao hrvatski glavni grad i najjai kulturni centar u to

dolasku i boravku Tina Ujevia u Sarajevu (1930. -1933.)

vrijeme vrvio osuvremenjenim knjievno-estetskim struja-

i suradnji izmedu njega i Frene Alfirevia u "Novom

njima i kao takav bio puno privlaniji za umjetnike rijei.

Beharu", predratna

hrvatska muslimanska knjievna

U isto vrijeme u Sarajevu je vladala ustajala atmosfera

atmosfera u Sarajevu naglo se poboljava, uprkos injenici

zaguena malogradanskim velikosrpskim i jugoslavenskim

unitaristikim grupicama, protivnim svakom hrvatskom,

da je u Sarajevu jo uvijek bila izraena proreimska,

poluslubeno

jugounitaristika,

balkanska

a posebno hrvatsko-muslimanskom stvaralatvu.

U meduratnom periodu 1927.-1941. tv\atica hrvatska

malogradantina "Grupe sarajevskih knjievnika".

u Zagrebu je objavila A. Nametku dvije novele: Bajram

Knjievno djelo A. Nametka obuhvaa novele, pri-

nije smatrao knjievnou. Njegovo knjievno djelo mo-

rtava i Dobri Bonjani. U "Hrvatskoj reviji" objavljene

su mu novele 'Napast, Kmet, Izvan okvira, Skoka iz usteka, Ljudi iz kra, Reporter, Susret, Steak, Poderano
vime i Kia.
U "Hrvatskom kolu" objavljuje novele Njegova osuda,
Boija ptica, Prepor.uka,Pola konjske sile, Inoa i Bojika,

povijetke, crtice, knjievne prikaze, lanke i nekrologe o

znamenitim Hrvatima muslimanske vjere, kulturno-povijesne studije, nekoliko kazalinih djela i skupljene hrvatsko-muslimanske narodne pjesme. Pouno i zabavno
. tivo, koje je objavljivao uglavnom kao urednik asopisa,

.'

ZNAMENITI

ftRIJATI

ISLAMSKE

IJJERE

ZNAMENITI

tvbtinoj Antolpgie de conteurs Crates novelu Soleil

ftRIJATI

ISLAMSKE

IJJERE

rajevu su Narodne junake muslimanske pjesme (1938.),

(Podne, 1933.

koje je on sam sabrao i, isto tako kao i kalendar, zaduivi

S obzirom da je A. Nametak veoma mnogo objav-

se, o svom troku izdao.

ljivao, nemogue je u ovoj kratkoj brouri navesti sve ono

Nakon uspostave Banovine Hrvatske (1939. -1941 .),

ime se bavio i to je sve objavio.

Nametak je, kao i velika veina njegovih hrvatsko-

Rad Alije Nametka u drugoj polovici meduratnog

perioda (1925. -1941.) obuhvaa nekoliko novela te cijeli
niz kulturno-povijesnih studija i knjievnih prikaza: Usto

muslimanskih istomiljenika, bio protiv podjele Herceg-

stareviansko-radievske moderne ideje o vievjerskoj

Bosne. On sam je kao hrvatski domoljub bio pristalica

sabire i objavljuje narodne pjesme. Veina radova ob-

hrvatskoj naciji ravnopravnih katolika, muslimana, pra-

javljenih u Sarajevu izlazi u hrvatsko-muslimanskom

voslavnih i ostalih. Tako, kad je doao rat 1941.-1945.,

asopisu "Novi Behar", u kojem Nametak suraduje od 2.

ili, bolje reno, vrijeme NDH, Nametak je u ponovnom

broja I. godita, a od 18. broja III. godita postaje mu

ostvarenju hrvatske dravnosti vidio rjeenje svojih ideala

urednikom. Pa ipak, sve ono to je tiskano u "Novom

ujedinjenja cijele Bosne i Hercegovine i ue Hrvatske u

Beharu" Nametak, kako je ve spomenuto, ne smatra knji-

jednu modernu, vievjersku, kulturnu, zapadnjaku naciju,

evnou, nego pounim i zabavnim tivom, s obzirom

utemeljenu na viecivilizacijskim utjecajima zapadnog i

na tadanji nivo velikog dijela

itclcke

publike tog

istonog kranstva i islama. Iako velik i odluan hrvatski

asopisa.
. Od knjievno

rodoljub i vjeran sljedbenik islama, Nametak nikad nije

vrjednih

stvari (uglavnom

novela)

pripadao ni jednoj politikoj stranci, pa prema tome nije

objavljene su mu do rata u "Novom Beharu": Hamidova

zapao ni u ratni vrtlog politikih strasti i ekstremizma.

kavana, Takoje sudeno, Malo putopisa, Narodna vlada.

Uprkos injenici da je 1941 . uspostavljen jedan auto-

Od zaokruenih djela, Nornetok je 1929. u tv\ostaru

ritativan reim, dolo je do ve poznate, Hrvatima a na-

uredio a u Sarajevu izdao Musa azim ati, Hrvatski

pose Hrvatima muslimanima sklone atmosfere u Herceg-

muslimanski kalendar za 1930. godinu. Bilo je to vrijeme

poslije obznane velikosrpske estojanuarske diktature i
kalendar je bio zaplijenjen prije n~go to je iziao iz tiskare u Sarajevu, tako da je sauvano tek nekoliko primjeraka. Uvod kalendaru, s naslovom "U dvije, tri rijei",
pun je arkog hrvatskog slobodnjakog patriotizma a u

1
J

Bosni, te poveane i pojaane

knjievno-nakladne

kulturne djelatnosti. To se odrazilo i na Nametkovom svestranom knjievnom, kulturnom i vjerskom radu u Zagrebu
i posebno u Sarajevu do 1945.
Odmah nakon uspostave NDH u novoj hrvatskoj vladi

njemu je i dobar "Pregled muslimanskih asopisa". Druga

imenovan je povjerenikom za Bosnu i Hercegovinu prof.

Hakija Hadi, koji je A. Nametka imenovao na mjesto

Nametkova knjiga objavljena u predratno doba u Sa-

ravnatelja Hrvatskog dravnog

kazalita u Sarajevu ..

ZNAMENITI

ItR\lATI

ISLAMSKE

\I)ERE

ZNAMENITI

ItR\lATI

ISLAMSKE

\I)ERE

Nametak je tako prvi Hrvat musliman, i uope bosansko-

su ga kao "reakcionara",

hercegovaki pripadnik islama na elu ove institucije, a

knjievnika" i radi njegove religioznosti i njegova arkog

kao Hrvat drugi iza knjievnika Milana Begovia koji je

hrvatskog rodoljublja. Osudili su ga ne samo na teku,

bio ravnatelj jo za Austro-Ugarske. Za etveromjesenog

okrutnu, degradirajuu dvadesetogodinju kaznu, od koje

Nametkova ravnateljstva Hrvatsko dravno kazalite u

je izdrao punih deset godina u zeniko] tamnici, nego

Sarajevu krenulo je s dvanaest predstava u vremenu od

. 18. svibnja do 29. lipnja ..

su mu tako oteli i unitili dvadeset i vie njegovih naj-

Kada je Nametku dola zamjena, i kada je Ahmed

Muradbegovi (poznati hrvatski knjievnik i dramaturg)
postao ravnatelj, kazalina sezona se mogla uspjeno
nastaviti.
Nametak

se nakon ovog kazalinog

intermezza

krepkijih

zrelih

godina,

"hrvatskog

koje su trebale

Nametak je tada u tamnici preivljavao deset godina

najteih progona, ponienja, primoran na utnju. Ali je
svo to vrijeme ostao postojan u svojim idealima i principima, ne pregibajui se ni pred kim, osim pred Bogom,
potkrijepljen

je u Glavnom pododboru NIotice hrvatske u Sarajevu i

ispravnou slobodnjakog hrvatstva.

Matiine

"Hrvatske

misli".

Vraa

se

rezultirati

najvrsnijom knjievnosti i kulturnim radom.

odmah vraa svojem knjievno-kulturnom radu. Aktivan

kao urednik

nacionalnog

svojim dubokim islamskim vjerovanjem i

Izaavi na slobodu, nakon deset godina tamnovanja,

urednitvima "Novog Behara" i godinjaka "Narodna

imao je to vidjeti: velikosrbin Jovan Vukovi se doepao

uzdanica" te tajnitvu glavnog odbora hrvatsko musli-

katedre "srpskohrvatskog jezika" Sarajevskog sveuilita

manskog kulturnog drutva "Narodna

(koje je Alija Nometok pomogao utemeljiti jo 1944.) i s

Uzdanica"

1945., kad ih je rankovievsko-ovinistika

ukinula.

do

diktatura

nje haraio, mrcvario i ubijao hrvatski knjievni narodni

jezik, uvodei stranu srbijansku terminologiju i ekavicu.

U Zagrebu mu izlazi knjiga novela i legendi Za obraz

Glavno starjeinstvo Islamske vjerske zajednice je palo u

u izdanju NIotice hrvatske (1942.) i novele Dan i sunce

ruke proreimskog reis-ul-uleme Sulejmana Kemure, a

(1944.). Od cjelovitih djela u Sarajevu su objevijene:

islam je proganjan istradavao.

Ramazanske prie, lovake i omladinske prie Mladi u

Riskirajui ponovno tamnicu, samo dvije godine nakon

prirodi, zbirka Muslimanske narodne enske piesme,

to je iziao na slobodu, on pie svoje glasovito "Otvoreno

novele Dan i Sunce.

pismo" Kernuri, ija je jedna skraena verzija dospjela i

u inozemstvo.

Nakon sloma NDH, rankovievsko-ovinistike vlasti

u Bosni odmah ga zatvaraju radi njegova hrvatstva i

Nametak se uspijeva nekako namjestiti dobrotom ljudi

muslimanstva. Poto ga radi njegove apolitinosti ipak

kao knjiniar u knjinici Muzike akademije. Pokuavao

nisu mogli suditi kao dunosnika ustakog reima, sudili

se i knjievno rehabilitirati, ali oni koji su ga se bojali

10

11

ZNA

M E N I T I

It R \J -A T I

I S L A M S K E

\J JER

ZNAMENITI

ItR\JATI

ISLAMSKE

\JJERE

kao umjetniko-knjievnog konkurenta onemoguuju mu

kao takav uvrten je u leksikon lanova "Suvremeni pisci

rad. Jedino polje rada koje mu je bilo dozvoljeno su na-

Hrvatske" (Nakl. zavod MH, 1979.) s jo osam suvremenih

rodna pjesma i kulturno-povijesne studije. Tek jedanaest

knjievnika Hrvata muslimanske vjere. Slijede godine

godina nakon njegovog izlaska iz tamnice, nakladna kua

njegova umirovljenja. 8. studenog 1987. Alija Nametak

"Znanje" u Zagrebu smogla je snage da mu objavi jedno

umire u 82. godini ivota. U kratkoj obavijesti u sa-

knjievno djelo, pripovijetke Travka zaboravka s pred. govorom Dubravka Jelio: "Alija Nametak - stvarnost i
legenda" (1966.). U Sarajevu mu 1967. izlaze Rama-

rajevskom

"Oslobodenju"

naznaena je: knjievnik.

jedina

Denozo je obavljena

studenog u 12 sati ispred damije uFaletiima.

zanske prie u vlastitoj nakladi. Iste 1967. takoder u vlastitoj nakladi objavljuje u Sarajevu Junake narodne
pjesme bosansko-hercegovakih Muslimana, s pogovorom

"Uz ove pjesme". Zatim mu Akademija znanosti u Zagrebu

tiska veoma vanu studiju "Rukopisni tursko-hrvatski rjenici" u "Gradi za povijest knjievnosti Hrvatske" (1968.),
ali umjesto "tursko-hrvatski"

nametnut mu je, protiv

njegove volje, novosadski naziv "Tursko-hrvatskosrpski".

Pokretanjem zbirke "Pet stoljea hrvatske knjievnosti"
objavljena su mu u Zagrebu Izabrana djela u 108. knjizi
zbirke (Matica hrvatska i Zora, 1969.): 14 pripovjedaka,
dva zapisa, esej Dubravka Jelio

o Aliji Nametku knji-

evniku i skraena bibliografija. Tako je poratna hrvatska

knjievnost uspjela odati makar i vrlo skromno priznanje
ovom velikom, vrsnom hrvatskom knjievnom pri povjedau. Iste godine on takoder sudjeluje u velikom
pothvatu objavljivanja

Kur'ana asnog, u hrvatskom

prijevodu Muhameda Pande i Demaludina auevia

(Stvarnost, Zagreb, 1969.). Ovom prilikom obavlja generalnu lekturu i stilizaciju s uvidom u arapski orginal.
Kroz sve poslijeratne godine, od izlaska iz tamnice
do svoje smrti, bio je lan Drutva knjievnika Hrvatske i
12

titula koja mu je

13

10.

ZNA

M E N I T I

1+ R \J -04 T I

I S L 04 M S K E

\J JER

KNJiEVNO I KULTURNO-POVIJESNO DJELO

"Novelistiko djelo Alije Nametkai
motivima i
doivljajem osjetljivo se razlikuje od svih knjievnih djela
onih pisaca koji su se, kao i Nametak, bavili temama iz
svoga zaviaja, iz Bosne i Hercegovine. Da bi se utvrdilo
. kolike su te razlike, i u emu su one, treba, prije svega,
imati na umu do je Nametak za razliku od ostalih naj- .
poznatijih bosansko-hercegovakih pripovjedaa Ive
Andria, Isaka Samokoviije, Novaka Simia - svoj
knjievni interes ograniio samo na muslimansku sredinu,
koja je u toj regiji dominantna i sasvim sigurno najkarakteristinija, ali ipak nije jedina (-iz ega proizlazi da
je pisac, ovako parcijalnim zahvatom, nesumljivo mogao
produbiti svoja zapaanja i time dobiti na temeljitosti, ali
je neizbjeno morao izgubiti na obuhvatnosti, propustivi
mogunost da iz svog aspekta stvori vlastitu sliku toga
sloenog nacionalnog i vjerskog mozaika koji se zove
Bosna-I, a zatim, treba raunati i s Nametkovom vizijom
ivota koja e se nekome moda uiniti prilinostarinskom, ali koja je usprkos svemu duboko njegova: on,
naime, nije urodeni skeptik, kao toliki moderni duhovi
danas i nedavno, nego kao svi nepopravljivi optimisti ima
povjerenja u ovjeka i onda kad ovjek svojim postupcima
ne prua za to suvie opravdan povod ni suvie uvjerljive
razloge.
Te razlike izmedu Nametka i ostalih knjievnika koji
se bave bosansko-hercegovakom tematikom, uvjetuju sve
ostale diferencije medu njima. Promatrajui Bosnuu cjelini,
u zamrenoj nacionalnoj i vjerskoj raznolikosti, jedno
Andrievo lice - dr. Maks Levenfeld, tip serioznog in. telektualca - izraavajui misli samog pisca nazvao ju je

14

ZNAMENITI

I+R\JATI

ISLAMSKE

\JJERE

(u Pismu iz 1920. godine) zemljom mrnje i straha. Alija

Nametak, naprotiv, evocirajui likove i sudbine iz potrijarhalno-idiline muslimanske sredine, esto nas, ak i u
neidilinim trenucima, navodi da se upitamo: da li su to
bajke preobraene u ivot, ili je to ivot preruen u bajku?
I kad trpe zbog okrutnosti i nepravednih postupaka kojma
su izloeni, Nametkovi ljudi ne poznaju mrnju. To medutim ne demantira Andria: to samo znai da mrnja
(kojom je Bosna zaista bivala kobno zatrovana) nije
potjecala iz ove sredine: ona je obino bila umjetno podmetana, unoena sa strane, i mnogi Nametkovi junaci,
na direktan iliindirektan nain, takoder su postajali njene
tragine, nevine rtve".
"... Nam'etak se u svojoj prozi ponajvie bavio likovima
i motivima iz svog rodnoq, okamenjenog grada na
Neretvi, ali je unosio u nju i motive iz Bosne. I dok Andri,
istraujui bolesti Bosne, u svojim pripovjetkama, medu
licima koja pripadaju ne samo jednoj nego svim vjerama
to su bile rairene u tadanjoj Bosni (muslimani, katolici,
pravoslavni, idovi) esto pronalazio maloumnike, bogalje, epileptiare, psihike i fizike degenerike, ljude
optereene atavizmima i psihikim traumama, Nametak
je, osim jednog ili dva izuzetka ..., u svoju prozu unosio
lica koja, i kad su optereena ponekim nasljednim
kompleksima, nisu psihiki deformirana. To su preteno
zdravi, krni ljudi, odgojen i u duhu duboko etikih naela
Islama, ljudi besprimjerno poteni, nepokolebivi u potivanju starijega, privrenosti svome domu i bezbraninoj
ljubavi prema potomstvu."
"Jedinstven je, neponovljiv nain na koji je Nametak
kreirao najbolje svoje novele; udesna romantika, kojoj
je ovaj svijet podjednako sklon i danas kao i u prola,

15

ZNAMENITI

ItR'I-ATI

ISLAMSKE

'1JERE

stara vremena, prenaglaeni senzibilitet koji je u ovim

ljudima uvijek aktivan i koji nikada ne zataji, onaj
specifini mentalitet, konzervativan, tradicijom okovan i
koji nikada ne zataji, vjerom i obiajima ograden od svoje
najneposrednije okoline, vrst i postojan u svome, a
istovremeno beskrajno tolerantan prema tudim shvc. anjima - sveto, i ne samo to, dolazi do izraaja u Nametkovu nevelikom novelistikom opusu ... "
.
"Nametak je pjesnik idilinog ivota bosanskohercegovakih muslimana koje nikakove tekoe nisu
uspjele trajnije izbaciti iz njihove ivotne koloteine ... Bez
velikih uspjeha, bez slave, snage, bez moi i bogatstva,'
Nametkovi mali ljudi nalaze u ivotu i smisao i zadovoljstvo i radost zahvaljujui svom unutarnjem miru i
spokojstvu, divnoj uravnoteenosti u sebi: zahvaljujui
upravo onome ega Andrievi ljudi nemaju. Pa ako je
tiha, dostojanstvena smrt Ibrieva - koji je, malen i neprimjetan u ivotu, postao velik po svom uvjerenju da je
asno i estito proivio svoj ljudski vijek - karakteristina
zo Nametkova shvaanja ivota, za Andrieve poglede
karakteristina je smrt Mustafe M.adara: slavni junak.
pred kojim su svi strepili, rastrojen uasnim, bolesnim
snima koji su ga muili, najzad pogiba bijedno i sasvim
nedostojno: neki Ciganin pogodio ga je komadom zardalog eljeza u sljepoonicu. U ovim oprenim detaljima
sadrana je bitna razlika izmedu dva suprotna doivljaja
iste sredine. U njima je ujedno i sr i zalog Nametkove
stvaralake izvornosti."
Ovaj prikaz Nametka knjievnika - pripovjedaa
preuzet je iz knjige Izabrana djela: A. Muradbegovi, J.
Kuan, A. Dean, A. Nametak: Pet stoljea hrvatske knji. evnosti, u izdanju M.atice hrvatske i Zore a sainio ga je

16

ZNAMENITI

ItR'IATI

ISLAMSKE

'1JERE

Dubravko Jeli koji je do sada najbolje ,pogodio bit

Nametkove umjetnosti.
Mnogi su kritiari ili prikazivai Nametkova rada
najpohvalnije i pozitivno ocijenili njegovo knjievno djelo.
Ona mala manjina, koja ga je napala ili mu predbacivala
tematiku, su ili ekstremistiki vojaci socijalistikog realizma
ili veliko-srpskog ovinizma.
Slubena Bosna i Hercegovina je vie od etrdeset
godina utila o Aliji Nametku, diskriminiranom knjievniku-pripovjedau: nastojala ga baciti u zaborav i ne dati
mu mjesto koje mu po njegovom knjievnom djelu pripada
- jer je bio Hrvat i vjerni sljedbenik islama.
Iseljena i izbjegla Hrvatska se, medutim, sa svojim
skromnim sredstvima od vremena do vremena sjetila Alije
Nametka u svojim poslijeratnim publikacijama ("Hrvatska
revija", "Studia Croatica", "Danica", "Hrvatski glas", "Svijest", "Novi Behar", itd.), ili objavila koju Nametkovu krau
pripovjetku u Hrvatskoj itanci u drugim uzdanjima.
Iz svega navedenog se vidi da je krajnje vrijeme, da
se u Bosni i Hercegovini i Sarajevu prestane s iskrivljavanjem, preuivanje, ili guranjem u zaborav Nametka i
Nametkova djela i rehabilitira ga se kao znamenitog i
zaslunog hrvatskog knjievnika, kulturnog radnika i
rodoljuba. U Bosni i Hercegovini kao i u Hrvatskoj treba
mu dati ono dostojno, visoko mjesto u hrvatskoj kulturi,
koje je svojom umjetnou-kreativnou, ivotom i radom
stvorio i zasluio.

Ovaj prikaz ivota i djelovanja hrvatskog knjievnika, preporoditelja,

i kulturnog djelatnika Alije Nametka sastavljen je na temelju knjige Ferida
Karihmana.
17

ZNAMENITIItR\JATI

ISLAMSKE \JJERE

I KOLO

1.

DAFER-BEG KULENOVI

2.

SAFVET-BEG BAAGI

3.

DEMALUDIN AUEVI

4.

EDHEM MULABDI

5.

ADEMAGA

6.

MUSA AZIM ATI

7.

OSMAN NURI HADi

8.

ALIJA NAMETAK

9.

HAKIJA HADi

MEI

10.

ENVER OLAKOVI

11 .

NAHID KULENOVI

12.

MAK DIZDAR