Sie sind auf Seite 1von 14

LEKCIJE IZ FINSKE, Pasi Sahlberg, 2012.

Uvod: da, moemo (uiti jedni od drugih)


- obrazovni su sustavi suoeni s dvama velikim izazovima:

na koji nain promijeniti kole kako bi uenici mogli svladati nove vrste znanja i vjetina
potrebnih u svijetu znanja koji se nepredvidivo mijenja
kako takav nov nain uenja omoguiti svim mladim ljudima, bez obzira na njihove
drutveno-ekonomske prilike

- ini se da uenici postojee oblike poduavanja sve vie smatraju dosadnima


- Finska je poetkom devedesetih poela mijenjati svoj obrazovni sustav uenici i uitelji traili
su vie fleksibilnosti u izboru sadraja
- danas su finski graani najobrazovaniji prema istraivanjima, obrazovanje je jednako dostupno
svima, Finska uinkovito raspolae svojim resursima
- model promjene raspolagao je razumnim financijskim sredstvima, ne zagovara vie natjecanja,
vie podataka, zatvaranje problematinih kola, rasputanje sindikata, otvaranje dodatnih
ugovornih kola ili primjene korporativnih modela
- finski je model obiljeen povjerenjem, profesionalnou i zajednikom odgovornou ne
postoji prosvjetna inspekcija, standardizirani kurikulum, odluujue vrednovanje uenika,
odgovornost za uspjeh uenika utemeljenu na testovima
- ne postoji jedan razlog zato je neki model uspjean mrea je to obrazovnih, kulturnih i
politikih imbenika

Finski san: jednake obrazovne mogunosti


- Aleksis Kivi: Sedmero brae, prvi finski roman iz 1870. pria o brai bez roditelja koji spoznaju
da je pismenost klju uspjeha
- obrazovanje je glavna strategija izgradnje opismenjenog drutva i naroda koji je danas u svijetu
poznat po svojim kulturolokim i tehnolokim postignuima
- diplomacija, suradnja, rjeavanje problema i tenja za suglasnosti postali su glavne odlike
moderne finske kulture koje vanu ulogu imaju i u izgradnji odgojno-obrazovnog sustava
- dugoroni ideal finskoga drutva je naelo da kvalitetno obrazovanje mora biti dostupno svima,
od obrazovanja u ranom djetinjstvu do najviih akademskih studija
- taj se ideal javlja dosta prije '70-ih, javlja se nakon Drugog svjetskog rata u kojem je Finska
dosta pretrpjela, bilo je to vrijeme politike nestabilnosti i gospodarskih promjena, no i vrijeme
koje je potaknulo nove drutvene ideje i smjernice poput te o jednakim mogunostima
obrazovanja za sve
- '50-e reforma kurikuluma proizala iz opsenog empirijskog istraivanja: usmjerenost s
nastavnog plana i programa na opisivanje obrazovnih ciljeva, obrazovnog procesa i vrednovanje
i danas su ti elementi vani za kurikulum
- naputen je model kojim se sposobnije uenike usmjeravalo na akademske predmete, a
slabije na manualne

- postupno se ujedinjuju privatne i javne srednje kole (drava sufinancira privatne kole ime
dobiva pravo odluivanja, a i smanjenjem rizika neuspjeha potie otvaranje vie novih kola)
- prijelaz na '70-e naputa se model prema kojem su se uenici u dobi od 11-12 godina dijelili
na dva obrazovna smjera jer nisu svi nadareni za sve, uglavnom nepropusna za promjenu
(strukovni smjer i onaj koji je pripremao za bolje obrazovanje) jedinstvena, opa, zajednika i
javna devetogodinja kola za sve = peruskuola
- velika je bila potpora toj reformi Finske udruge uitelja osnovnih kola, civilne organizacije koja
je zastupala gotovo 90% uitelja
- povezivanjem u jednu opu kolu dolo je do mijeanja uenika razliitih pozadina i sposobnosti
to je zahtijevalo promjenu vladajue filozofije u onu koja kae da svi uenici mogu uiti ako im
se prue prave mogunosti i potpora, da je vaan cilj uenje i razumijevanje kroz iskustvo
ljudskih razliitosti te da kole trebaju djelovati kao male demokratske zajednice (kao to je to jo
i prije tvrdio John Dewey) to je trailo primjenu drugaijih metoda u nastavi koje e omoguiti
razliite naine uenja za razliite uenike, a to je pak zahtijevalo shvaanje da je poduavanje
visoko struno zanimanje koje trai neprestano profesionalno usavravanje
- obrazovanje uenika s posebnim obrazovnim potrebama postalo je sastavni dio kurikuluma, u
kole su se doveli strunjaci kako bi se potekoe to ranije detektirale i obradile
- veliku vanost dobila je profesionalna orijentacija kao veza izmeu opeg obrazovanja i trita
rada, uenici provode ak i dva tjedna na radnom mjestu po svojem odabiru svrha im je
smanjiti mogunost pogrenog odabira prilikom daljnjeg odabira: via srednja kola, nia srednja
kola ili posao
- '80-ih uvedena modularna struktura kurikuluma u visoko srednje kolstvo umjesto dva
polugodita imaju 5 ili 6 razdoblja uenja i poduavanja unutar kojih bi uenici zavrili pojedine
programe, vea fleksibilnost za kole u pogledu rasporeda satova
- '90-ih su ukinuti razredi na taj nain uenici imaju veu slobodu u planiranju svojeg uenja s
obzirom na sadraj i raspored programa, usprkos tome i dalje moraju uiti svih 18 obaveznih
predmeta i uspjeno zavriti barem 75 programa u trajanju od 38 sati
- oko dvije treine programa je obavezno, ostatak je izborni koji uenici uzimaju kako bi dobili
diplomu vie srednje kole
- na kraju svakog razdoblja uenici se procjenjuju (dakle 5 ili 6 puta godinje) i imaju dravnu
maturu nakon to su zavrili sve obavezne programe
- kritika dravne mature: utjee na kurikulum, izaziva uenje za test, stres na uenika i uitelja
- cilj je bio poveati interes za strukovne kole te danas 40% uenika obrazovanje zapoinje u
strukovnim kolama, poetne strukovne kvalifikacije sastoje se od 120 bodova, to je jednako
vrijedno kao 3 godine redovitog kolovanja
- smanjen je broj strukovnih kvalifikacija s 600 na 52, a broj s njima povezanih programa uenja
na 113
- novi kurikulum u srednjim kolama osmiljen je tako da dovede u ravnoteu potrebu za opim
znanjem i vjetinama s posebnim strunim osposobljenostima koje trae pojedine kvalifikacije
njihova uspjena usklaenost procjenjuje se putem suradnje triju kljunih strana: kola,
poslodavac i predstavnik zaposlenika
- barem jedna estina osposobljavanja mora se provoditi na radnome mjestu, to je sastavni dio
kurikuluma
- alternativne radionice, naukovanje te virtualno uenje postali su uobiajene metode u viem
srednjokolskom obrazovanju

- prije vie srednje kole, uenici nemaju iskustva sa standardiziranim tekstovima jer se smatra
da pritisak strukturiranog nastavnog modela pouavanja i vanjske procjene uspjeha uenika ima
ozbiljne posljedice: izbjegavanje rizika, dosadu i strah
- istraivanja su pokazala da veina nastavnika u nioj srednjoj koli uenike poduava kako bi im
pomogli neto nauiti, a ne proi testove; a PISA pokazuje da su manje tjeskobni kod uenja
matematike od vrnjaka iz drugih zemalja
- drugi imbenik koji pridonosi uspjenom prelasku u viu srednju kolu je dobra pripremljenost
uenika za donoenje odluka o kolovanju koje slijedi jer su profesionalna orijentacija i
savjetovanje dostupni kroz cijelo osnovnokolsko obrazovanje za vrijeme trogodinje nie
srednje kole svi uenici imaju pravo na dva sata savjetovanja i orijentacije tjedno
- tradicionalna organizacija kole utemeljena na prezentacijsko-recitacijskom modelu predavanja,
podjeli uenika prema dobi, fiksnim rasporedima te sjedenju u uionici kao prevladavajuem
obliku rada, postupnim je promjenama pretvorena u kolu koja nudi prilagodljiva, bogata,
otvorena interaktivna okruenja za uenje u kojima prvo mjesto zauzima aktivna uloga uenika,
alternativni oblici i metode pouavanja
- posljedice: s poveanjem broja uenika sa zavrenom opom kolom poveala se potranja za
viim srednjokolskim obrazovanjem
- nakon zavrene peruskuole uenici mogu birati nastaviti li formalno obrazovanje kroz opu ili
strukovnu viu srednju kolu, dodatnog desetog razreda (dio peruskuole, dobrovoljna godina s
istim profesorima kako bi poboljali svoje znanje za srednju kolu) ili napustiti formalno
obrazovanje i otii na trite rada ili nastaviti obrazovanje neformalnim obrazovne programe i
kasnije programe za odrasle vei broj mogunosti za nastavak visokog obrazovanja nakon
dobivanja strune kvalifikacije
- srednja kola nije obavezna i stopa njenog zavravanja pokazatelj je njene kvalitete
- samo 0,2% ne zavrava uspjeno osnovno obrazovanje, visoku srednju kolu zavrava 93%
uenika, neto je loija situacija u strukovnoj koli, ali se i taj broj poveava
- poseban poticaj za zadravanje uenika plan za dodjelu sredstava utemeljen na rezultatima
poticaj za usmjeravanje pozornosti kola i nastavnika na mjere za poboljanje pravodobnog
primjeivanja i sprjeavanja problema koji bi mogli dovesti do prekida kolovanja
- poboljan izbor radionica za uenike kojima bolje odgovara praktian rad
- strukovne kole nemaju dravnu maturu, umjesto toga vrednuje se zavrni rad; dravna matura
uvjet je za ulaz na sveuilita i veleuilita
- svrha je dravne mature provjeriti usvojenost znanja i vjetina propisanih NOK-om; rijedak je
izdatak koji pokrivaju uenici, ispit se odrava dva puta na godinu, obuhvaa barem 4 predmeta,
obavezan je jedino materinji jezik, ostali se biraju, od 2015. rjeavat e se na raunalu, dvije su
razine i barem jedan predmet mora se pisati na vioj razini
- 3 faze obrazovnih promjena u Finskoj:

preispitivanje teorijskih i metodolokih temelja obrazovanja (koncepcija znanja, koncepcija


uenja, metode pouavanja, kurikulum) '80-e

- zahtijevalo se od javnog obrazovanja da odgaja graane koji e razmiljati kritiki i


samostalno, traio se dinaminiji koncept znanja, pristupe koji bi vodili do smislenog
uenja i shvaanja
- napredno kada se uzme u obzir da su se mnoge druge zemlje OECD-a okretale politici
voenoj tritem, inspekcijama, natjecanjima, proturjenim uvezenim rjeenjima
- od drugih su zemalja uvezli dobre stvari: suradniko uenje, obogaene metode
pouavanja
- traenje rjeenja za poboljavanje kvalitete uenja, okretanje novim vrijednostima:

razumijevanje, kritiko miljenje, rjeavanje problema, uenje kako uiti


unapreenje kroz umreivanje i samostalno upravljanje promjenama

(vrijednosti,

zajednica koja ui, umreivanje, vrednovanje) '90-e


- aktivna uloga opina i kola u izgradnji kurikuluma i provedbi promjena
- kole su se poticale na suradnju s drugim kolama te na povezivanje s roditeljima,
tvrtkama i nevladinim organizacijama
- postojala je platforma za povezivanje kola, ravnatelja i nastavnika (Akvarij) koja je
omoguivala nastavnicima da unaprjeuju kolu usprkos gospodarski nepovoljnim

uvjetima za ulaganje u obrazovanje ukinuta je 1999.


poveanje uinkovitosti struktura i administracije (osnovno obrazovanje, strukture,
produktivnost, pokazatelji kvalitete) od 2000. do danas
- PISA istraivanja (prvo je bilo 2001.) ukazala su na finski uspjeh na sva tri akademska
podruja matematici, prirodoslovlju i italakoj pismenosti, koji se pokazao konstantom,
a takoer nije bilo ni odstupanja meu kolama te su rezultati dosljedni bez obzira na
drutveno-ekonomski status uenika
- porastao je interes za finski sustav obrazovanja
- u fokus dolaze: multikulturalizam, obrazovanje djece s posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama te ukidanje administrativne granice izmeu osnovnih i niih srednjih kola
- nema veih promjena u NOK-u, teko je mijenjati model koji je uspjean
- usmjerenost na poveanje uinkovitosti i produktivnosti dovela je do smanjenja kolskih
prorauna i mnogi prosvjetni djelatnici oekuju smjernice kako i to dalje

- obrazovna zajednica u Finskoj ne vjeruje u da se natjecanjem i standardiziranim testovima


postie vie pretpostavlja se da je poduavanje kljuni element koji utjee na to to e uenici
nauiti u koli, a ne standardi, procjene znanja ili alternativni program poduke
- obrazovanje se smatra javnim dobrom i kao takvo ima vanu ulogu u izgradnji nacije
- poveanje strunosti nastavnika, poveala se i primjena uinkovitih metoda pouavanja,
razvijanje vlastitih metoda i individualiziranje nastave
- kole se potie da imaju snane sustave potpore poduavanju i uenu hranjivi besplatni obroci
za sve uenike, zdravstvena skrb, psiholoko savjetovanje i usmjeravanje uenika
- drugi vaan element je unutarnja umreenost kola i zajednica nastavnika s opinama i
inicijativama za unapreenje kola
Finski paradoks: manje je vie
- kada se odgojno-obrazovni sustavi usporeuju ma meunarodnoj razini, vano je uzeti u obzir
iru sliku, a ne samo postignua uenika (na, recimo, olimpijadi iz matematike)

- Finska biljei stalni napredak u etiri glavna podruja u posljednjih trideset godina:

vii stupanj obrazovanja odraslih


- stalno se poveava postotak onih sa zavrenom srednjom kolom i fakultetom
- vie od 50% odraslih Finaca sudjeluje u programima obrazovanja odraslih
- besplatno studiranje
rasprostranjena pravednost s obzirom na ishode uenja i uspjenost kola
- drutveno nepristran i inkluzivan odgojno-obrazovni sustav temeljen na postojanju
jednakih obrazovnih mogunosti (dokazuje PISA, malo je odstupanja u uspjenosti meu
kolama 7%)
-razlike u uspjehu izmeu slabijih i boljih uenika poele su se smanjivati nakon to se
uenike prestalo dijeliti i usmjeravati prema postignuima
- sutinski element obrazovanja je posveivanje sustavne pozornosti uenicima s
posebnim odgojno-obrazovnim potrebama u uenju dva osnovna oblika za njihovo
obrazovanje:
o

uenik se ukljuuje u redovitu nastavu ako nije rije o ozbiljnim


tekoama u uenju, a povremeno sudjeluje u programu
posebnog obrazovanja u malim grupama koje vode nastavnici za
obrazovanje djece s odg.-obr. potrebama moe se izraditi
individualni plan kojim e se ciljevi uenja uskladiti s njegovim
sposobnostima; mogu pratiti opi ili prilagoeni kurikulum koji je
zasnovan

na

kolskom

mogunostima uenika
permanentno obrazovanje

kurikulumu,
uenika

ali
s

je

posebnim

skladu

odgojno-

obrazovnim potrebama u zasebnim skupinama ili razredima, ili, u


nekim sluajevima, u posebnoj ustanovi
- gotovo je treina svih polaznika peruskoule ukljuena u jedan od dva oblika obrazovanja
uenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama, vie od petine ih sudjeluje u
povremenom

obrazovanju

prema

posebnim

odg.-obr.

potrebama

usmjerenom

na

ispravljanje manjih poremeaja u govoru, itanju i pisanju ili tekoe u uenju matematike
ili stranog jezika, 8% ih je trajno usmjereno u skupinu/razred ili ustanovu za posebno
obrazovanje
- zbog tako velikog broja koritenja dodatne pomoi, obrazovanje za uenike s posebnim
odg.-obr. potrebama vie nije nita sramotno
- ne radi se samo na saniranju problema kada se pojavi, nego jo i vie na prevenciji
- ravnopravne mogunosti prilikom poetka kolovanja u dobi od 7 godina omoguuje i
dobrovoljni besplatni predkolski odgoj koji koristi oko 98% djece te dobi
- kako bi se sprijeilo da se uenici u ranom djetinjstvu razvrstavaju prema uspjehu u koli,
tijekom prvih 5 godina peruskoule za vrednovanje znanja se ne upotrebljavaju ocjene tei
se uklanjanju strukturnih elemenata u obrazovanju koji uzrokuju neuspjeh u koli

kvalitetna razina znanja uenika prema meunarodnim procjenama


- meunarodne procjene: ispitivanja Meunarodne obrazovne procjene (IEA), PISA-e

- velik napredak u matematici povezan s obrazovanjem nastavnika (dobra suradnja


matematikog i uiteljskog fakulteta, obrazovanje nastavnika se temelji na predmetnoj
didaktici) i matematikom kurikulumu usredotoenom na sposobnost rjeavanja problema
ime se matematika povezuje sa ivotom
- u nastavi prirodoslovlja se kroz bolje obrazovanje nastavnika dovelo do promjena koje od
tradicionalnog kurikuluma dovele do kurikuluma koji je okrenut eksperimentiranju,
iskustvenom i praktinom uenju
- IEA Meunarodno istraivanje o graanskom i dravljanskom odgoju = ICCS takoer
uspjeh Finske
- PISA 2009. pokazala je zabrinjavajui podatak da mladi Finci (npr. polovica djeaka)
manje itaju iz zabave
- kritika PISA-e: mjeri samo ui dio raspona znanja steena u koli, strah da e dovesti do
pojednostavljenog

gledanja na unapreenje

obrazovanja i

privremenog

podizanja

uspjenosti na neetike naine zbog kompetitivnosti, da e prouzroiti suavanje


kurikuluma na tetu drutvenih znanosti, umjetnosti, sporta, glazbe i cjelovitog razvoja

osobe
uinkovitost i niski ukupni izdaci, gotovo iskljuivo iz javnih sredstava
- ukupni javni izdaci za obrazovne ustanove manji su od izdataka drugih zemalja OECD-a
- samo 2,5% ukupnih sredstava za finske obrazovne ustanove dolazi iz privatnih izvora
- za uspjenost obrazovanja uinkovitost je vanija od visine izdavanja za obrazovanje
- ponavljanje razreda jedan je od imbenika trokova u obrazovanju, a ne pomae ni
uenicima ni nastavnicima uenici moraju sluati i one sadraje koje ve jednom
uspjeno svladao bez rjeavanja onih dijelova koji su bili problem, negativno se odraava
na samopouzdanje i elju za uenjem, smanjuje oekivanja uitelja od tih uenika, vodi do
drutvene nejednakosti
- peruskoula je smanjila broj ponavljanja: davanjem pravodobne podrke uenicima s odg.obr. posebnostima u uenju, sustavnim savjetovanjem i profesionalnom orijentacijom te
modularnom

umjesto

godinjom

strukturom

koja

omoguuje

uenicima

kreiranje

rasporeda i brzine uenja te nije potrebno ponavljati cijelu godinu, nego samo program
- temelj je pretpostavka da svi uenici mogu ostvariti ope ciljeve obrazovanja ako se
uenje ustroji prema osobinama i potrebama svakog uenika
- u Finskoj nema mnogo upletanja sredinjih obrazovnih vlasti u svakodnevni rad kole velika
autonomija kola
Paradoksi:
1. manje poduavanja, vie uenja
- finski uenici, ali i nastavnici provode manje sati dnevno u nastavi i manje godina u sustavu
obrazovanja od veine drugih drava OECD-a, vie slobodnog vremena ostavlja i vie vremena
za rad na sebi, uenici se ukljuuju u razliite aktivnosti i drutva, nastavnicima je ostavljeno vie
mogunosti da se posvete unapreenju nastave, planiranju kurikuluma i vlastitom strunom
usavravanju te imaju brojne druge obveze uz rad (pomaganje uenicima, sudjelovanje u
kolskim inicijativama, praenje postignua i napretka uenika, pripremaju i stalno razvijaju
kurikulum)
- uenici imaju manje zadaa ablonske zadae ne donose korist u uenju

2. manje testiranja, vie uenja


- dok je veina zemalja uspjeh uenja nastojala postii poveanjem uestalosti standardiziranih
testova, Finska se okrenula isticanju strunosti nastavnika, kolskim kurikulumima, rukovoenju
kolom utemeljenom na povjerenju i suradnji putem umreivanja PISA je pokazala koji je
pristup uspjeniji
- iako se uenici u Finskoj ne testiraju onako kao u mnogim drugim zemljama, to ne znai da
nema procjene postignua:

procjena uenikovih postignua u razredu provodi je nastavnik i iskljuivo je njegova


odgovornost
- obuhvaa: dijagnostike, formativne i sumativne procjene koje su dio poduavanja i

uenja (trai mnogo izvannastavnog vremena)


ope vrednovanje napretka nakon polugodita svjedodba s uspjehom u predmetima,
vladanju i zalaganju, obuhvaa i struno miljenje svih nastavnika koji su uenika

poduavali
- o kriteriju odluuje kola na temelju nacionalnih smjernica
vanjske procjene na razini drave metodom uzorka svake 3-4 godine procjenjuje se
postignue uenika u itanju, matematici, prirodoslovlju i drugim predmetima

- autor nije protiv procjena, ali problemi nastaju kada o njima previe ovisi i kad za sobom
povlae posljedice za nastavnike ili kole: mijenjanje poduavanja prema testovima, davanje
prednosti predmetima koji se testiraju, prilagoavanje poduavanja uenju napamet i pamenju
informacija, a ne razumijevanju sadraja
- u Finskoj do mature nakon zavrene vie srednje kole nema takvih testiranja visokog rizika
3. vie pravednosti kroz veu raznolikost
- sve vie doseljenika, eli se izbjei segregaciju
- slijedi se naelo inkluzije kada je rije o pristupu uenicima drugaijih osobina i potreba
smjetaju se u redovne kole ukoliko nema potrebe za drugaijim postupkom, poduavaju ih
nastavnici i suradnici u nastavi
- kulturna raznolikost nije naruila ujednaenost postignua uenika u svim kolama diljem
zemlje
- PISA istraivanja su pokazala da doseljenici u finskim kolama pokazuju znatno bolji uspjeh od
uenika doseljenika u mnogim drugim zemljama te da kada je u razredu vie od 20% doseljenika,
postignua svih uenika poinju opadati
- siromatvo je ozbiljan imbenik koji utjee na uenje i poduavanje - Finska je druga nakon
Danske s najniim postotkom djece koja ive u siromatvu (3,4%)
Finska prednost: nastavnici
- svakodnevni doprinos izvanrednih nastavnika imbenik je uspjeha finskih kola koji premauje
sve ostale

- nije dovoljno unaprijediti nastavniki studij i poveati zahtjeve kod upisa studenata, finsko
iskustvo pokazuje da je vanije osigurati da se rad nastavnika temelji na ugledu struke i
potovanju u drutvu kako bi oni mogli postii svoj cilj i uiniti poduavanje svojim ivotnim
pozivom
- potrebna je ravnotea izmeu rada u nastavi i suradnje s drugim strunjacima u koli
- ne postoji stroga kolska inspekcija ni vanjska standardizirana testiranja, nastavnici imaju
profesionalnu autonomiju u stvaranju planova i kurikuluma svoje kole
- postoji pet vrsta nastavnika:

predkolski odgojitelji
uitelji u devetogodinjim opim kolama od prvog do estog razreda; vode jedan razred

i predaju nekoliko predmeta


nastavnici predmetne nastave od sedmog do devetog razreda te u opim viim kolama,

ukljuujui strukovne; predaju po tri predmeta


nastavnici za djecu s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama rade s pojedincima i

skupinama uenika u osnovnim kolama i viim razredima opih kola


strukovni nastavnici u viim srednjim strukovnim kolama, moraju imati barem tri godine
radnog iskustva u nastavi u svome predmetu prije nego to pristupe programu za
strukovno obrazovanje nastavnika

- osim ovih pet vrsta nastavnika, oni koji rade u ustanovama za obrazovanje odraslih moraju
imati slino pedagoko znanje i vjetine
- jedan od ciljeva formalnog obrazovanja je prijenos kulturnog nasljea, vrijednosti i tenji s
jednog narataja na drugi nastavnici su, prema vlastitom miljenju, glavni graditelji finskoga
socijalnog drutva
- nastavniko je znanje jedno od najcjenjenijih, ispred lijenika, arhitekata i odvjetnika; zanimanje
je to koje se podudara s temeljnim vrijednostima Finaca, ukljuuje drutvenu pravdu, skrb za
druge i sreu
- zbog popularnosti poduavanja i uiteljskog zvanja samo oni najbolji i najportvovniji uspijevaju
dobiti taj posao iz snova nije dovoljno samo uspjeno zavriti opu viu srednju kolu i poloiti
strogu maturu, uspjeni pristupnici moraju imati i visoka postignua, pozitivne osobine,
izvanredne komunikacijske vjetine, predanost nastavnikom radu (kroz ljetne poslove, hobije)
- 3 uvjeta za privlaenje i zadravanje najsposobnijih mladih ljudi u tom sustavu:

mjesto rada uiteljima omoguuje ispunjavanje njihove moralne zadae osobne elje za

radom s ljudima, pomaganjem ljudima i drutvu


osjeaju se kao cijenjeni strunjaci
oekuju da im se omogui dovoljno vremena za postizanje ciljeva u sklopu i izvan
uobiajenih razrednih dunosti

- plaa se poveava s iskustvom, a ne uinkom

- uiteljsko obrazovanje koje se prije stjecalo kroz uiteljske akademije i posebne seminare,
postalo je akademsko, a ne poluprofesionalno
- zakonom o uiteljskom obrazovanju minimalan je uvjet za stalno uiteljsko zaposlenje
podignuta na magistra struke
- promie se sustavno povezivanje znanstveno utemeljenog znanja o odgoju i obrazovanju,
didaktike i prakse kako bi se uiteljima omoguio razvoj pedagokog razmiljanja i odluivanja
utemeljenog na dokazima, te ukljuenost u zajednicu obrazovnih strunjaka
- vie od 95% finskih prosvjetnih djelatnika lanovi su Sindikata odgoja i obrazovanja Finske (OAJ)
- nastavnik predmetne nastave moe se postati na dva naina: a) nakon zavrenog diplomskog
studija za uitelja s jednim glavnim i jednim ili dva sporedna premeta moe se upisati program
nastavnika predmetne nastave (jedna godina, usmjerenost na metode pouavanja u predmetnoj
nastavi), b) izravna prijava na nastavniki studij gdje e studirati glavni predmet dvije godine, a
onda zapoinju pedagoki studij na nastavnikom fakultetu svojeg sveuilita
- na sveuilitima se barem donekle primjenjuju suradniko uenje, uenje putem rjeavanja
problema, refleksivna praksa te obrazovanje pomou raunala nastavniki su studiji usmjereni
na istraivanja
- programi nastavnikih studija obuhvaaju praktikume: seminari i predavanja u manjim
grupama (manji dio) te kole-vjebaonice, praksa u odreenim podrunim kolama (mentori
moraju biti najbolji od nastavnika)
- uvoenje mladog nastavnika u posao jo nije razvijeno, ali se radi na tome mora biti uveden u
posao ili dobiti mentora, u nekim kolama u rad ga se upuuje sustavno, u drugima ga se samo
uputi u uionicu
- prema ugovoru u radu svi nastavnici moraju godinje provesti tri dana na strunom
usavravanju
- nastavnici magistri struke imaju pravo upisati doktorski studij na temu iz obrazovnih znanosti
kao oblik usavravanja
- planiranje kurikuluma (u skladu s NOK-om) zadatak je nastavnika, kola i lokalnih vlasti, a ne
drave koja ga samo odobrava
- bez obzira na to koliko su nastavnici osposobljeni, dosljedan uspjeh u obrazovanju postie se
kvalitetnim strunim vodstvom na razini kole u uredima za obrazovanje rade iskljuivo
prosvjetni djelatnici s iskustvom rada u obrazovanju, a ne menaderi ili poslovni ljudi
- ravnatelji moraju uspjeno zavriti sveuilini studij obrazovne uprave i voenja kole koji se
nudi na fakultetima
Finski put: konkurentna socijalna drava

- Finska ima konkurentno gospodarstvo, nisku razinu korupcije, visoku kvalitetu ivota, zdrav
ivotni stil koji odrava ideju odrivog razvoja te potuje ravnopravnost spolova
- utjecaj intarnacionalizacije, poveana mobilnost i razmjena politikih stajalita
- globalizacija kao kulturoloki paradoks: istodobno ujedinjuje narode i kulture i meu njih unosi
razlike
- ujedinjuje naela nacionalne obrazovne politike tako to ih spaja s veim globalnim
tendencijama slini su problemi i izazovi pa su i rjeenja te programi reformi takoer slini
- dva kljuna foruma za razmjenu znanja o suvremenim promjenama predstavljaju znanstveni
asopisi: School Effectivness and School Improvement i Journal of Educational Change vano je
kritiki pristupiti tom znanju
- Global Educational Reform Movement (Globalni pokret obrazovne reforme) = neslubeni
program rada za obrazovanje koji se oslanja na odreeni skup pretpostavki za unapreenje
odgojno-obrazovnih sustava; jedan je od konkretnih posljedica globalizacije, promie se preko
strategija i interesa meunarodnih agencija za razvoj te privatnih donacija
- drugi izvor nadahnua zahtjev je javnosti za zajamenim uinkovitim uenjem za svu djecu
globalna kampanja Obrazovanje za sve, inkluzivno obrazovanje postaje standard
- trei izvor nadahnua lei u pokretu za konkurentnost i odgovornost u obrazovanju koji prati
decentralizacija javnih slubi vodi standardizaciji i natjecanju za uenike, obrazovanje kao roba
- vea usmjerenost na glavne predmete jezina i matematika pismenost (zbog PISA-e, TIMSS-a
te PIRLS-a) zanemarivanje drutvenih i umjetnikih predmeta
- poduavanje prema propisanom kurikulumu traenje sigurnih i niskorizinih naina za
postizanje predodreenih obrazovnih ciljeva drastino smanjuje eksperimentiranje, primjenu
alternativnih pedagokih pristupa i ograniava preuzimanje rizika u uionicama poduavanje i
uenje postaje ogranieno
- etvrto prepoznatljivo obiljeje je primjena modela iz poslovnog svijeta kao osnovne logike za
upravljanje promjenama onemoguuje uiteljima da ue iz iskustva, sprjeava odrivo
unapreenje obrazovanja
- peto: prihvaanje politike preuzimanja odgovornosti za ueniki uspjeh uspjeh uenika vee
se uz nagrade i kazne profesora, plaanje prema uinku uspjeh nasuprot strunosti, kvaliteta
nasuprot kolegijalnosti nastavnika, tehnologija nasuprot pedagogije, rascjepkane strategije
nasuprot razmiljanjima sa stajalita sustava
- devedesetih se nakon krize trite okrenulo razvoju mobilnih tehnologija, razvila se bliska
suradnja Nokije sa sveuilitem i obrazovanjem kao komponentom koja obrazuje bolju i
kreativniju radnu snagu, ulaganje u inovacije, uvoenje projekata koji bi obuhvaali nekoliko
nastavnih predmeta

- razdoblje prije devedesetih bilo bi je obiljeeno ustanova i okvira za obrazovni sustav utemeljen
na socijalnoj politici, a razdoblje nakon bilo je vie posveeno interesima, idejama i inovacijama
dio finskog uspjeha je stvaranje naglaene ravnotee izmeu ta tih dvaju razdoblja obrazovnih
promjena
- Wilkinson i Pickett su dokazali kako je obrazovanje u ravnopravnijim drutvima uspjenije,
pravednije zemlje imaju vie pismenih stanovnika, manji broj onih koji naputaju kolovanje,
manje pretilih, psihiko zdravlje stanovnika je bolje, ima manje maloljetnikih trudnoa
neujednaenost prihoda, siromatvo djece i nedostatak socijalne zatite uenika u kolama imaju
vanu ulogu u unapreivanju poduavanja i uenja
- u Finskoj se razvoj obrazovanja dogaa u isto vrijeme kad i pretvorba u suvremenu socijalnu
dravu s dinaminim gospodarstvom znanja, mnogo je primjera kako obrazovanje, a time i
znanje, moe postati pokretaka sila gospodarskog razvoja i transformacije
- finski je odgojno-obrazovni sustav dio iznimno funkcionalne demokratske socijalne drave,
kvaliteta neke zemlje i nekog njenog dijela rijetko je rezultat samo jednog imbenika, neki od
imbenika su:

razvojna politika temeljila se na integraciji, obrazovanje se oslanja na odrive osnovne

vrijednosti, javno obrazovanje kao ljudsko pravo, a ne obveza


razvoj i promjena strategijskog okvira izgraeni su na dugoronoj viziji
dobro upravljanje zemljom, kvalitetne javne ustanove i provedba zakona
visokoobrazovana radna snaga jami glavnicu ljudskog kapitala vanog za isporuku

obrazovnih usluga i gospodarski rast


prilagodljivost u obrazovanju i gospodarstvu

- Nokijini su strunjaci sudjelovali i u izradi NOK-a devedesetih njihov je prijedlog bio smanjiti
strah od neuspjeha jer oni koji se toga boje, ne razmiljaju svojom glavom, njihova je kreativnost
zakoena ako osoba neto ne zna, drugi je radnik moe poduiti, ali nita se ne moe napraviti
ako osoba ne zna komunicirati, suraivati, razmiljati na drugaiji nain i pronalaziti originalne
ideje to se treba stvoriti ve u osnovnoj koli
- svojedobno su postojale kritike peruskoule da je socijalistika, ili ak komunistika, tvorevina;
da unitava individualnost, da su zanemareni nadareni pojedinci - kritike su utihnule s prvim
istraivanjem PISA projekta
Pripada li budunost Finskoj?
- Finska je uspjeh postigla odabirui alternativni put, esto u suprotnosti s globalnim pokretom
obrazovnih reformi
- naela obrazovne reforme od poetka devedesetih bila su usmjerena na razvijanje
profesionalne odgovornosti prosvjetnih djelatnika te poticanje uenja meu nastavnicima i
kolama, a ne primjenu politiku birokratske odgovornosti za uspjeh
- postignue finskog obrazovanja koje se esto previa je izuzetno visoka razina italake
pismenosti (dobro razumijevanje proitanoga i brzo shvaanje tekstova) koju djeca imaju ve u

ranoj dobi obrazovno-kulturoloki razlozi: uenje itanja u kolama temelji se na osobnom


razvoju i brzini napretka, a ne na standardiziranom nainu pouavanja; roditelji mnogo itaju,
knjige i novine su lako dostupne putem razvijene mree knjinica, djeca se od rane dobi susreu
s titlovima na televiziji
- razlozi uspjenosti finskoga obrazovanja (ne umanjuju vanost drugih imbenika, poput
drutva, zajednice, obitelji):
1. peruskoulu svima omoguuje jednake mogunosti obrazovanja
- kole od 1. do 6. razreda su manje po broju uenika, razrede ini od 15 do 30 uenika
2. pouavanje je nadahnjujui poziv koji privlai mnoge mlade Fince
- oni koji odaberu obrazovanje imaju i druge opcije (privatni sektor, organizacije treeg
sektora), nisu prisiljeni cijeli radni vijek provesti u koli
- otvara im se mogunost za doktorat
- ugled struke, uitelji kao strunjaci
3. Finska ima razumnu politiku odgovornosti za uspjeh
- ne inzistira se na standardiziranim testovima
- nema brojane ocjene do 6. ili 7. razreda
- roditelji, uenici i nastavnici daju prednost razumnoj odgovornosti koja kolama
omoguuje veu slobodu u izradi kurikuluma
4. Ljudi imaju povjerenja u kole
- potenje i povjerenje temelj su finskog drutva, ljudi imaju veliko povjerenje u javne
institucije, civilno drutvo dobro funkcionira
5. finski odgojno-obrazovni sustav ima odrivo upravljanje i politiku stabilnost
- stalno prilagoavanje promjenjivim potrebama pojedinca i drutva
-ideje o reformama utemeljenima na Finskim ne mogu garantirati uspjeh jer druge zemlje nemaju
brojne od ovih imbenika (npr. drutvene vrijednosti, velika potpora nastavnicima)
- obrazovna reforma mora biti sustavna i dosljedna, a ne skup pokuaja intervencija
- ishodi obrazovanja mogu se poboljati samo boljim obrazovanjem
- za uspjenu promjenu i uspjeh u obrazovanju potrebno je unapreenje sektora socijalnih
usluga, zapoljavanja i gospodarstva
Budunost

- dobri rezultati mogli bi dovesti do statusa quo, odraavanja trenutanog stanja umjesto
promiljanja to e biti potrebno u budunosti, stalno se treba pitati to dalje?
- financijska je kriza dovela do zatvaranja mnogo malih kola, uglavnom u manjim mjestima, te
drugih mjera tednje smanjenje izdvajanja iz prorauna za obrazovanje moe izazvati brojne
probleme, takoer to je izrazito lo nain da se ljude nagradi za kvalitetan rad koji donosi
rezultate
- energija za promjenu dolazi iz emocije, a emotivni se ar esto javlja iz krize Finska sada
mora pronai druge pokretae emocija, potreban je novi san
- u finskom drutvu i odg.-obr. sustavu javlja se sve vie nepravednosti to se vee s porastom
drutvenih problema, nasilje, nedostatak povjerenja u drutvo, vee siromatvo, smanjen uspjeh
u obrazovanju
- kola 2.0 vizija je obrazovanja budunosti koju je osmislio finski filozof Pekka Himanen,
predstavlja potpunu transformaciju: temeljilo bi se na zajednici uenika u kojoj uenje izrasta iz
osobnih interesa, strasti i kreativnosti te tei pomoi svakome da otkrije vlastitu nadarenost i
talent (akademski, umjetniki, kreativni, kinestetiki ili drugi)
- finske kole moraju ustrajati u tome da budu usmjerene na uenika i na izradi planova uenja
bolje prilagoeni potrebama uenika, a to ne znai nastavnika zamijeniti tehnologijom

individualiziranim uenjem
Treba mijenjati:

razvoj osobnog plana uenja

- svaka mlada osoba mora usvojiti osnovna znanja kao to su itanje, pisanje i matematika
ono to smo mi uili u koli, djeca e sve vie uiti izvan kole (mediji, Internet, drutvene
mree itd.) te e ono to ue u koli smatrati nevanim trebalo bi promiljati o koli tako da
se uenje u njoj vie oslanja na prilagoene planove, a manje na poduavanje temeljeno na
standardiziranom zajednikom kurikulumu (traiti ravnoteu)
- sve su vee razlike u onome to znaju i mogu nauiti meu djecom koja kreu u kolu, djeca
su zainteresirana za mnoge stvari koje uitelj jednostavno ne poznaje trebat e imati dobro
pripremljen, raznovrstan i obrazovno opravdan osobni plan koji e zajedno odobriti nastavnici,
uenici i roditelji

manje poduavanja u uionici

- uenje utemeljeno na aktivnostima smanjiti broj sati za uobiajene predmete (materinji


jezik, matematika, prirodoslovlje), a osloboditi vie sati za integrirane teme, projekte i
aktivnosti razvoj uenika da upravljaju svojim ponaanjem i uenjem, osobni plan uenja,
vie vremena za radionice, projekte i umjetnike aktivnosti koje bi za njih imale osobno
znaenje

razvoj interpersonalnih vjetina i sposobnosti rjeavanja problema

- sve e se vie vremena davati medijima i komunikacijskim tehnologijama, elem manje e


vremena ljudi provoditi zajedno oslanjanje na digitalne tehnologije, novi izvor uenja od
ljudi sa slinim interesima (forum, grupe na Facebook-u i sl.)
- bit e potrebno dati im osnovno obrazovanje i kulturni kapital, poduiti ih suradnji i
sposobnosti rjeavanja problema u malenim skupinama razliitih ljudi, razvijati bolje vjetine
za virtualnu i stvarnu socijalnu interakciju

sudjelovanje i kreativnost kao pokazatelj uspjeha

- naglaavat e vanost poduavanja vjetina, injenice e moi dobiti i van kole, meutim
izolirano uenje putem raunala nije rjeenje
- sudjelovanje svih uenika bit e vanije nego ikada prije
- sposobnost uenika da u koli stvore neto novo i vrijedno bit e vanija nego prije
kreativnost e biti jednako vana kao i pismenost
- treba uvrstiti poticanje preuzimanja rizika, kreativnost i inovativnost

- nastavnici ne mogu stvarati i odravati okruenje za produktivno uenje ako za to ne


postoje uvjeti (Sarason, 1996.)
- ideal nastavnika koji uenicima pomae formulirati pitanja i dati odgovore
- osnovna vrijednost u koli, kao i u drutvu, mora biti demokracija