Niani Medlisa Islamske Zajednice Doboj

(Historijski prikaz, stanje na terenu i kritika analiza)

Uvod
Motiv za nastanak ovog rada moe se nai u injenici da su niani postali
predmet eksperimentiranja porodica umrlog ali i klesara, udaljujui se od
ortodoksne tradicije koja tretira pitanja oko niana. Tako, danas na
nadkaburskim obiljejima, moemo vidjeti skulpture, slike, ak i prikaze
profesija, zanimanja ili afiniteta umrlog. Takav odnos prema nadkaburskim
obiljejima je, sa stajalita erijatskog prava, neprihvatljiv.
Nian, kako se promatra u erijatskom pravu, a to emo podrobnije
vidjeti u treem dijelu ovog rada, jeste znak ivome gdje je umrli. S te, poetne,
pozicije niana kao znaka, do dananjeg doba, nian je proao nekoliko faza.
Ovaj rad e, kroz historijski tok, pokuati, na podruju Medlisa Islamske
Zajednice Doboj1, utvrditi kada je nian izaao iz sfere erijatskog prava.
efik Belagi je napravio sjajnu analizu ranih niana/steaka u svom
djelu Niani XV i XVI vijeka u Bosni i Hercegovini. Mehmed Mujezinovi je
napisao svoje ivotno djelo Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, no osim
obraivanja natpisa na nianima, Mujezinovi ne pravi nikakvih analiza, niti
biljei sve niane.2 Osim par autora3 koji uzgred pominju ovu tematiku, nema
nikakvih analiza niana 17-og., 18-og. i 19-og. stoljea.

U tekstu ispod MIZ Doboj

Vidjeti podnaslov 2. 4. ovog rada
3
Npr: Alija Nametak, Hamza Vejsil, Meho auevi, Mustafa Sui, Ekrem Saki
1
2

Metodologija, koritena u radu, se nametnula sama od sebe. Najstariji,

najljepi i erijatu najblii niani su na sebi imali arapske natpise i bilo ih je
mogue datirati. No veina niana, na podruju MIZ Doboj, nemaju na sebi
nikakvih ukrasa niti natpisa. To je u skladu sa rezonovanjem etiri pravne kole
u islamu, po kojima je bilo kakvo pisanje po nianima mekruh/pokueno4.
Niani bez natpisa, su biljeeni ukoliko bi svojom formom odgovarali nianima
na kojima postoje natpisi i koji se mogu datirati.
Rad se sastoji iz etiri dijela:
-

prvi dio je historijski, koji prati razvoj niana kod Osmanlija i u Bosni i
Hercegovini;
drugi dio prati niane na podruju MIZ Doboj, gdje su zabiljeeni i
pobrojani svi stari niani;
trei dio objanjava nadkaburska obiljeja u erijatskom pravu, u
komparaciji sa nianima iz tri faze razvoja i nianima MIZ Doboj;
etvrti dio je zakljuak u vidu kritike analize formi niana, generikih i
posebnih natpisa na nianima i budunosti niana, sa stajalita
erijatskog prava.

Rad ima i apendix gdje su tabelarno navedeni svi niani na podruju

MIZ Doboj, datirani po starosti, te broj nedatiranih niana i to po dematima i
mezarjima.

Kotorsko, 08. 08. 2014.

Prof. islamske teologije

Haris Hasii

Vidjeti podnaslov 3. 2. ovog rada

1. Niani definicija, podjele i historijski prikaz

1. 1. Niani, definicija i podjele
Uspravnostojeim, kamenim, nadkaburskim obiljejem muslimana u
Bosni i Hercegovini nazivamo nianom. Naziv niana je preuzet iz turskog i
perzijskog jezika, uz to, ima i neka druga znaenja (meta, made, orden i dar)5.
Naziv koji se koristio u Hercegovini za nadkabursko obiljeje je baluk6, s tim da
je danas uobiajeno balucima nazivati drvene, privremene niane. Izglavnik7 je
trei naziv za nadkaburska obiljeja u Bosni i Hercegovini.
Najprostija podjela niana jeste na stele i stubove8. Niani se mogu
podijeliti i na muke i enske9. Postoje i djeiji, ali djeiji su umanjene verzije
mukih i enskih niana. U 19-om. stoljeu se javlja i simbioza stele sa stupom,
pa imamo stele sa turbanima, iako nije rije o klasinim stelama, ve o
stanjenim stubovima.
Stele (slika br. 1) su ue ploe koje zavravaju kao krov na dvije vode.
Stele su, kod nas, jedna vrsta enskih niana, za razliku od niana s turbanima
koji su muki niani. Veina dananjih nadkaburskih obiljeja su ploe koje
donekle lie na stele.
Stubovi mogu biti obelisci, odnosno etverostrane uspravne prizme koje
se u gornjem dijelu pretvaraju u piramidu i zavravaju poluloptom (slika br. 2).
ehidski niani, koji su se pojavili nakon rata 1992.-1995. imaju ovaj oblik.
Takoer, stubovi mogu biti i niani s turbanom (slika br. 3).
Obino po dva niana obiljeavaju kabur, uzglavni i noni. Ima sluajeva
da se kabur obiljeava samo uzglavnim nianom, takvi su krajiki niani10. U
pravilu, na kaburima muslimana nije bilo nikakvih drugih obiljeja osim dva
niana, s tim da postoje izuzeci11. Okviri ili ograde koji spajaju uzglavni i noni
5 Belagi, efik; Niani XV i XVI vijeka u Bosni i Hercegovini; Akademija nauka Bosne i
Hercegovine, Djela, knj. LIII, Odjeljenje drutvenih nauka, knj. 30, Sarajevo 1978., str: 11.
6 Nametak, Alija; Islamski kulturni spomenici turskog perioda u Bosni i Hercegovini; Dravna
tamparija; Sarajevo 1939., str: 30
7 Hamza, Vejsel; Niani historijske paralele; Alem, God VI, br.133, Septembar 2004.
8 Belagi, 1978, 11-13
9 auevi, Meho; Umjetnost baluka Nadgrobni spomenici niani na podruju Bosanske
Krajine Zajednitvo steaka i niana; Most - asopis za obrazovanje, nauku i kulturu; Mostar,
2006; str: 72-75
10 Sui, Mustafa; Na odnos prema nadkaburskim obiljejima; Takvim za 2011., El-Kalem,
Sarajevo, 2011, str: 178
11 Vidjeti : Odlike obiljeja nad mezarom Ferhat-bega, sina Iskenderova, vakifa kasabe Teanj, u
Godinjak, Centar za balkanoloka ispitivanja, knjiga 40, Akademija nauka Bosne i Hercegovine,
Sarajevo 2011.

nian nisu bili zastupljeni, osim pojedinim imunijim ljudima, koji su nastojali
da iskau svoj ili porodini socijalni status drugaijim obiljeavanjem svoga
kabura.12

1. 2. Porijeklo niana
Arapi, prvi nosioci islama, nisu poznavali nadkaburska obiljeja u formi
nama poznatog niana. Iako bi se svaka oznaka kabura mogla nazvati nianom,
to nisu bili nama poznati niani. U podnaslovu 3. 1. ovog rada je precizirano
kako su svoje kaburove obiljeavali prvi muslimani, a ovdje nas zanimaju samo
niani koje smo naveli u predhodnom podnaslovu.
Niane su u nae krajeve donijeli Osmanlije13. Osmanlije su svoje niane
preuzeli od Selduka14. Selduci su svoja nadkaburska obiljeja najee klesali
u obliku stela, preteno manjih dimenzija koje su se u gornjem dijelu zavravale
ravno, na dvije vode ili na luk, ali takoer i u obliku stubova sa turbanima.
Oblik stele Selduci su mogli uzeti sa raznih strana, s obzirom da se taj
oblik nairoko koristio, ali prvenstveno od naroda Kavkaza, Armenaca i
Gruzijaca, koji su umjetnost nadgrobnih spomenika, u 10-om. i 11-om. stoljeu,
naroito razvili. Armenski hakari (slika br. 4) su po svojim oblicima, a i po
ukrasima najblii seldukim stelama.
Nian s turbanom je u svojoj osnovi originalni selduki tip
nadkaburskog obiljeja, koji se kasnije u osmanskom periodu dalje razvio.
Niani, koje su Osmanlije donijeli u Bosnu, u prvom redu su skopski ili uupski
niani koji su naruivani u 15-om. i 16-om. stoljeu za uglednije linosti.
Skopski niani su bili mali etvrtasti stubovi s turbanima i sa malo
geometrijskih dekoracija i u poetku bez natpisa. Kasnije se javljaju carigradski
ili stambolski niani, koji su, takoer, klesani u Skoplju, ali su se javili ranije u
Istanbulu. Stambolski niani su bili vei, od kvalitetnijeg kamena, bogato
ukraeni floralnim stilizacijama. Neki su i danas sauvani, poput vezirskih u
Travniku. Kasnije se, po uzoru na te skopske niane, u Bosni poinju klesati
domai niani.15

Sui, 179
Belagi, 1978, 14
14 Isto, 14
15 Isto, 13-14
12
13

Slika br 1 Stela
http://www.kons.gov.ba/html/slik
e/1343693253.jpg

Slika br. 2 Nian Mahmuda

Brankovia
http://rogaticabih.blogspot.com/2012/01/rogaticanajstariji-nisani-u-bih.html

Slika br. 3 Nian s turbanom

Kotorsko, kod spomenika poginulim borcima NOB-a

Slika br. 4 Armenski hakari

http://hr.wikipedia.org/wiki/Ha%C4%8Dkar

1. 3. Faze razvoja niana u Bosni i Hercegovini

Uzevi u obzir rad efika Belagia, zatim literaturu o nianima
kasnijega perioda16 i situaciju sa nianima na podruju MIZ Doboj, razvoj niana
se moe pratiti u tri etape, perioda, odnosno u tri faze.
Prva faza razvoja niana moe se pratiti u 15-om. i 16-om. stoljeu. Ovu
fazu karakterizira meuuticaj niana sa stekom. Mnogi motivi sa steaka se
mogu nai na nianima, ali i obrnuto.17 Glavni osnovni oblici steaka su leei
oblici ploa, sanduk i sljemenjak. Od ukupno 66.478 steaka, koliko je
evidentirano, 95,5% otpada na leae oblike. Ako od uspravnih odbijemo
krstae, onda ostali uspravni stubovi i stele zauzimaju svega 3,9% ukupnog
broja steaka. Takvi steci se nalaze uglavnom u istonim krajevima Bosne i po
vremenu nastanka spadaju u kraj perioda steaka. Teritorij, vrijeme nastanka,
te oblik stela i stubova razlozi su to se moe iznijeti pretpostavka da su ti steci
nastali pod uticajem muslimanskih niana18. Niani ovog perioda se znatno
razlikuju, po svojim formama i oznakama, od isto osmanlijsko islamskih
niana toga doba u drugim regionima.
Literatura iz biljeaka ovog rada.
Steak je uobiajeni naziv za kameni nadgrobni spomenik iz srednjeg vijeka na irem podruju
Bosne i Hercegovine, sjeverozapadnim dijelovima Crne Gore, zapadnim dijelovima Srbije i junim
dijelovima Hrvatske, uglavnom u Dalmaciji. Na podruju Doboja postoji 11 nekropola sa stecima
i to u : Brestovo, Dragalovci, Donja Ostrunja, Osredak, Cerovica, Donja Radnja, Prisade, Stani
Rijeka, Ularice, Alibegovci i Mravii. Belagi, efik; Steci, kataloko topografski pregled;
Veselin Maslea, Sarajevo, 1971., str: 133-135
18 Belagi, 1978, 14
16
17

Druga faza razvoja niana poinje sa 17-im. stoljeem, pa sve do poetka

druge polovice 19-og. stoljea. Ono to karakterizira ovu fazu jeste da su, u
pravilu, niani malih dimenzija. Ima izuzetaka od ovog pravila, jer je najvei
poznati nian u Bosni nastao krajem druge faze. To je nian Omer-age Baia
kod Baia Mosta na putu izmeu Glamoa i Livna iz 1798. godine (slika br. 5).
Nian Omer-age Baia je visok 4,7 m, a toliki je i opseg turbana.19

Slika br. 5 Nian Omer-age Baia

http://bosnjaci.wordpress.com/2014/06/10/najveci-poznati-nisan-u-bosni/

Trea faza jeste faza dekadencije, poinje sa drugom polovicom 19-og.

stoljea i traje do druge polovice 20-og. stoljea. U ovoj treoj fazi pokuava se
nianom interpretirati zanimanje ili stale, a koje se izvodilo raznim oblicima
turbana. U ovoj fazi niani su vei nego u drugoj fazi. Ova faza je najbogatija po
broju sauvanih spomenika, zatim po brojnosti i raznovrsnosti epitafa na
njima20.
Ono to se da primjetili jeste da druga i trea faza nemaju strikto
odreenu vremensku granicu. Postoji veliki broj niana iz druge faze a koji se
javljaju ak i u 20 stoljeu, takoer i niani koji bi se mogli okarakterizirati kao
niani tree faze javljaju se i prije 19-og. stoljea.

19 Nametak, Alija; Islamski kulturni spomenici turskog perioda u Bosni i Hercegovini; Dravna
tamparija; Sarajevo 1939., str: 31
20 Saki, Ekrem; Babin mezar na lokalitetu Babina Luka - Kalesija; Kikai, 2013, str: 9.
http://www.nkp.ba/wp-content/uploads/2013/10/Rad.docx

S obzirom da je prva faza razvoja niana odlino dokumentovana i

izanalizirana, u sljedeim podnaslovima mogu se pratiti niani 15-og. i 16-og.
stoljea, odnosno oni dijelovi koji su bitni za rad. to se tie druge dvije faze, na
njih emo se osvrnuti u kritikom osvrtu u zadnjem dijelu rada.

1. 3. 1. Niani 15-og. i 16-og. stoljea

Kao to je u predhodnom poglavlju navedeno, niani ovog perioda su u
interakciji sa stecima. Ta interakcija je najvidljivija po predstavama na
nianima. U analizama niana, u svojoj studiji Niani XV i XVI vijeka u Bosni i
Hercegovini, efik Belagi je podijelio niane 15-og. i 16-og. stoljea na:
niane sa figuralnim predstavama, niane sa nefiguralnim predstavama, niane
sa natpisima, i kranske niane.21

1. 3. 1. 1. Niani sa figuralnim predstavama

Na lokalitetima grada Sarajeva, opina Trnovo, Kalinovik, Sokolac,
Rogatica, Foa, Olovo, Nevesinje, Prozor i Glamo postoji 29 niana na ijim
stranicama su isklesana 43 raznovrsna figuralna motiva. U 24 sluaja javljaju se
ivotinjske predstave: ptice konja, jelena, srne, psa, zmije, lava i vepra. Ljudske
figure se javljaju u 19 sluajeva. To su 2 samostalne i jedna u sceni lova, zatim 2
predstave ljudske glave i 14 predstava ruke. Sve nabrojane predstave mogu se
nai i na stecima.22
Motivi psa, ptice i jelena su obino koriteni pri prikazu lova, to
ukazuje da nian pripada lovcu. Konj je Osmanskoj carevini bio jako cijenjana
ivotinja, a na nianu ukazuje da je nian pripadao nekome ko se druio sa
konjima ili bio akindija, vojni jurini konjanik. Vepar, najvjerovatnije ukazuje
na to da nian pripada nemuslimanu. Predstava lava najvie podsjea na
predstave te ivotinje kao osnovne oznake grbova uglednih feudalnih porodica.
Zmija ukazuje na injenicu da su vlasnici niana ili lijeili narod i stoku od ujeda
zmija ili su sami umrli od zmijskog ujeda.23
Ljudske predstave su evidentirane 19 puta, bilo kao kompletne figure,
prikazi glave ili predstave ruku.24
Kompletna figura je prikazana tri puta: na nianu u Turovima kod
Trnova prikazan mukarac sa haljetkom utegnutim u pasu i sa elenkom na

Belagi, 1978, 25-77

Isto, 36
23 Isto, 36-50
24 Isto, 50-56
21
22

kapi; na nianu u Govedoviima kod Trnova jaha na konju u sceni lova

progoni jelena; te na nianu u atroviima kod Rogatice predstava ene sa
maramom i u haljini ili koulji do koljena bez jasne oznake ruku i nogu (slika br.
6). Predstave kompletnih ljudskih figura su este na stecima. To su veinom
scene lova, borbe ili prikazi pojedinanih figura sa orujem itd.
Prikaze glave imamo na dva niana: na nianu u Bijenjoj kod Nevesinja,
te na nianu u iiima kod Trnova (slika br. 7). Prikazi glave ili lica nisu esti
na stecima, ali su glave i lica est motiv na krstaama. Krstae u Bosni i Srbiji
su esto isklesane u vidu ljudskih glava.25
Predstave ruke su najbrojnije, javljaju se na 14 niana (slika br. 8).
Ruka u vidu otvorenog dlana, predstavljena do lakta ili ramena, je dosta est
motiv na stecima. Uz ruku se obino javlja i polumjesec, rozeta a i krst. Ruka na
stecima predstavlja pozdrav.26

Slika br. 6 Nian u atroviima

http://rogatica-bih.blogspot.com/2012/01/ovaj-stari-turski-nisan-nalazi-se-u.html

1. 3. 1. 2. Niani sa nefiguralnim predstavama

Na nianima s lokaliteta iz predhodnog podnaslova, te na lokalitetima
Breze i Rudog, javljaju se sljedei nefiguralni motivi: rozeta (zvijezda), krug
(disk), polujabuka, polumjesec, luk sa strijelom, omaga (kijaa, topuz), sablja,

25

26

Isto, 55
Isto, 55

ma, koplje, tit, sjekirica (balta), krst, nakovanj, spirala, grozd, i raznovrsne
vrpce i frizovi.27
Najei nefiguralni motivi su krugovi, rozete i polumjeseci. Postoje
miljenja, kao to je Seida Mustafe Traljia28, da su to kvrge29, koje po narodnom
vjerovanju predstavljaju rane koje su junaci zadobili u ratu. S druge strane
mogle bi biti i zvijezde, koje su zajedno sa polumjesecom est motiv na
nianima. Polumjesec i zvijezde su est motiv i na stecima, gdje su uglavnom
oznake grbova. Takoer, zvijezda i polumjesec su est motiv i na starijim
krstaama. Moe se zakljuiti da su motivi na nianima rezultat uticaja
klesarske tradicije steaka i da su prvenstveno bosanskog karaktera.30
Sljedei u nizu, gore nabrojanih motiva, predstavljaju rekvizite lova, rata
i turnira. To su dobro poznati motivi iz repertoara steaka.31
Krst je esta pojava na stecima, pojavljuje se, ali rijetko, i na nianima.
To su kranski niani.32

1. 3. 1. 3. Niani sa natpisima
efik Belagi navodi 7 niana koje posjeduju natpise na nianima na
bosanici. Na slici br. 2 ve smo pokazali jedan takav nian. Rije je o nianu
Mahmuta Brankovia, nian koji je uzet kao osnova za izradu modernih
ehidskih niana. Poto na podruju MIZ Doboja nemamo niana ove vrste, a
takoer ni kranskih niana, neemo se vie zadravati na ovoj temi.

Isto, 57
Tralji, Seid Mustafa, historiar, roen u Sarajevu , 10. 04. 1915., umro u Zadaru 22. 09. 1983.
Prouavao je pomone historijske znanosti (Vodeni znakovi XIII. i XIV. vijeka, koautor V. Moin, I
II, 1957) i orijentalistiku, povijest Bosne i Dalmacije za osmanske vlasti, osobito prilike na
mletako-osmanskoj granici te trgovake i tranzitne veze Bosne i dalmatinskih gradova (Vrane,
Zadra, Nina, Drnia, Obrovca). http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=62002
29 Belagi, 1978, 59
30 Isto, 60
31 Isto, 60
32 Isto, 61, 78-80
27
28

10

Slika br. 7 Nian u iiima

kod Trnova

Slika br. 8 Nian kod Alipaine damije

u Sarajevu

Belagi, 1978, sl 33

Belagi, 1978, sl 9

11

2. Niani na podruju MIZ Doboj

Na podruiju MIZ Doboj, nali smo 722 stara niana, koji se nalaze na 44
mezarja u 21 dematu.
Naveli smo sve stare niane na kojima postoji natpis na arapskom
jeziku. Niani sa natpisima na arapskom jeziku su u pravilu najstariji, a po
formama to su niani sa turbanima i stele. Nema niti jedan arapski natpis na
nianima sa fesom. Niani sa fesovima, na podruju MIZ Doboj, su mlai i
javljaju se nakon II svjetskog rata. Najstariji nian, na podruju MIZ Doboj, je iz
1006. hidretske godine (1597.)33, a nalazi se u Kotorskom. Na tom nianu su,
na arapskom jeziku, isklesana dva ehadeta34 i godina smrti. Najmlai niani sa
arapskim natpisom, na podruju MIZ Doboj, su dva niana iz 1368. hidretske
godine (1948.), a nalaze se u Klokotnici, u haremu damije demata Habibovii;
te u Pridjelu, na mezarju ijaka.
Biljeili smo i niane na kojima ne postoje nikakvi natpisi, ali svojom
formom odgovaraju nianima sa natpisima. Nije rije o nianima koji su
oteeni, mada ima i takvih. Ogromna veina niana bez natpisa ciljano nemaju
natpisa. Na podruju MIZ Doboj imamo 235 niana sa natpisima i 487 niana
bez natpisa. Niana bez natpisa ima vie nego niana sa natpisima, za to postoje
dva razloga:
-

Prvi razlog jeste da je rije o nekoj poznatoj osobi pa nije bilo potrebe za
pisanjem bilo kakvih imena ili natpisa. Ovaj razlog je najfrekventniji u
literaturi koja se bavi nianima;
drugi razlog je erijatska norma, odnosno stav etiri pravne kole35 koje
su branile bilo kakvo pisanje po nianima, o tome ire u podnaslovu 3. 2.
ovoga rada;

33 Metoda kalkulacije hidretskih godina u gregorijanske je online metoda:

http://www.islamicity.com/PrayerTimes/hijriconverter1aPartner.htm, postoje i druge metode u
vidu mnogih APK aplikacija.
34 ehadet je uslov za pristup u islam. Da bi neko bio musliman potrebno je da srcem vjeruje i
jezikom posvjedoi u Allahovo jednou i Muhammedovo s.a.v.s. poslanstvo. Da bi neka osoba bila
smatrana muslimanom od strane drugih ljudi, potrebno je da izgovori ehadet u prisustvu
najmanje 2 svjedoka muslimana. Dva ehadeta glase: Ahadu an l ilha illallh wa ahadu anna
Muhammadan 'abduh wa rasluh, Svjedoim da nema drugog boga sem Allaha i svjedoim da
je Muhamed s.a.v.s. Njegov rob i Njegov poslanik. Transkripcija arapskih pojmova koji nisu
udomaeni, a koji e se javiti u radu je prema DMG sistemu, a prema: Teufik Mufti, Arapsko
bosanski rjenik III, El-Kalem, Sarajevo 1997., str: XIV
35 Pravne kole ili mezhebi su kole miljenja ili kole fikha/jurispudencije unutar ehlisunetskog
poimanja islama. U prolosti je bilo vie mezheba, danas su preivila etiri: hanefijski, malikijski,
afijski i hanbelijski.

12

Takoer, ne bi trebalo iskljuiti i finansijski razlog. Klesanje imena na

nianu, i sam nian, su vjerovatno bili skuplji nego kupovina niana bez natpisa.
Finansijski razlog je najvjerovatnije odgovoran iz za mnoge kabure bez niana.
Naime, na starim mezarjima mogu se vidjeti ili nai mnogi kaburi bez niana.
Bilo da se to vidi po rupama koje upuuju da se tu nalaze stari kaburi, ili, to je
ee, pri kopanju novog kabura nalazi se stari. Na postojanje kabura bez
niana mogao je uticati i stav hanefijske pravne kole po kojoj je bilo kakvo
oznaavanje kabura mekruh/pokueno (vie o tome u podnaslovu 3. 1.). U
razgovoru sa starijima36, doli sam do zakljuka da je u naoj skoranjoj
prolosti samo 10 20% kabura bilo oznaeno nianima. Tih 10 20% su u
pravilu bili imunije osobe.
Na podruju MIZ Doboj imamo 12 niana na kojima su isklesane sablje,
odnosno ehidskih niana (slika br. 9). ehidski niani se nalaze u:
-

Grapska 2 niana, harem damije;

Frkati 4 niana, harem damije;
Habibovii 1 nian, mezarje Gaj.
Hadii 1 nian, mezarje Kahrimani;
Matuzii 2 niana, Centralno greblje;
Mravii 1 nian, mezarje Jakitovac;
Stani Rijeka 1 nian, staro mezarje.

Postoji jo jedan nian koji bi se mogao nazvati ehidskim, ali taj nian
nema uklesanu sablju, ve krug, rozetu, polujabuku ili polumjesec, ovisno kako
koji autor opisuje kvrge po nianima. Taj nian emo posebno obraditi u
podnaslovu 2. 7. Demat Selimija.
Pored stela kao, u Bosni, enskih niana, postoji jo jedna vrsta enskih
niana. enski nian koji ima etvrtasti stup, vrat i kapu kakve su ene u
prolim stoljeima nosile u Osmanskom carstvu. Kapa je slina fesu u obrnutoj
formi (podnaslov 2. 3., slika br. 13)37. Na podruju MIZ Doboj postoji 37 enskih
niana u ovoj formi. Ti enski niani se nalaze u dematima:
36
37

Ahinbaii/Polje 1 nian, mezarje Mujkii;

Brijesnica velika 1 nian, harem stare damije;
Doboj 1 nian, mezarje Humka;
Grapska 1 nian, harem damije; 1 nian, Staro groblje;
Habibovii 2 niana, mezarje Gaj;
Kotorsko Gornje 1 nian, harem damije;
Lukavica Rijeka 1 nian, harem stare damije
Matuzii 4 niana, Centralno greblje;

Haris Bei, Salih Halilovi, Redo Zeevi, Mustafa Mehulji, Ramo Bekri itd.
Sui, 176

13

evarlije 23 niana, harem damije; 1 nian, mezarje Vakuf.

Slika br. 9 ehidski niani

Demat Frkati, harem damije

Stele nismo brojali jer su prilino este, s tim da su niani sa turbanima

(muki niani) daleko ei nego stele (enski niani).
Mehmed Mujezinovi je, kada je biljeio niane na podruju Doboja,
registrirao samo dva niana, oba u Kotorskom. To nije bilo razlogom nedostatka
starih ili zanimljivih niana, ve su Mujezinovia zanimali natpisi ili tarihi na
nianima, to i jeste bila tema njegove Islamske epigrafike. Razlog zbog kojeg
smo naveli sve niane, na podruju MIZ Doboj, jeste skoro svakodnevni
nestanak starih niana. Mnogi niani koje je Mujezinovi naveo u svojoj
epigrafici, danas postoje samo u toj knjizi.
Veliki broj niana je:
-

uniten u zadnjemu ratu, ili su smetali u izgradnji parkova ili domova

kulture;
relociran zbog izgradnje puteva, prodaje ili oduzimanja vakufskog
zemljita;
ukopan u zemlju jer su smetali, nejee, koscima;
izvaen iz zemlje (slika br. 10) iz nepoznatih razloga i nabacani negdje
na neku gomilu starih niana, ili ako se zna iji je nian, porodica je
zamijenila stare niane sa modernijim nianima i ogradama oko kabura.

14

Oteen bilo fizikim radom oko niana, ili pokuajem spaavanja

niana time to e se ubetonirati u zemlju ili ubetonirati u naknadnu
ogradu oko kabura.

U sljedeim podnaslovima predstaviti emo bitne niane po dematima i

mezarjima na kojima se nalaze. Takoer, pomenuli smo i sve interesantne prie
iza tih niana, ukoliko postoje. Ovdje neemo navoditi sve demate i sve niane,
jer bi zauzelo previe prostora. Apendix ovoga rada je tabela svih niana,
datiranih po starosti, te broj nedatiranih niana i to po dematima i mezarjima.

Slika br. 10 Poupani i oteeni stari niani

Demat Frkati, harem damije

2. 1. Demat Brijesnica Velika

Demat Brijesnica Velika ima tri mezarja. Dva su relativno novija, tako
da nema starih niana. Na mezarju na lokaciji nekadanje stare damije nali
smo 29 starih niana. Datiranih je 5, a nedatiranih 25.
U Brijesnici Velikoj se nalazi mali nian sa osmostranim stupom, (slika
br. 11). Uzevi u obzir da su svi stari niani s turbanima, na podruju MIZ Doboj,
etverostrani, ovaj nian sa osmostranim stupom je jedini takav nian. Taj nian
je ujedno i najstariji nian u Brijesnici Velikoj. Osim 1287. hidretske godine
(1870.), nita drugo ne pie na tom nianu. Najmlai nian u dematu Brijesnica
Velika je iz 1335. hidretske godine (1916.).

15

2. 2. Demat Frkati
Demat Frkati je jedan od etiri demata u Klokotnici. Na mezarju oko
damije nali smo 71 stari nian. Ogromna veina tih niana je nedatiranih, njih
63, dok je 8 datiranih. Najstariji nian je iz 1272. hidretske godine (1855.), a
najmlai iz 1358. hidretske godine (1939.).

Slika br. 11 nian iz 1287 hidretske godine (1870.)

Brijesnica Velika, mezarje na lokaciji stare damije

U dematu Frkati smo pronali interesantan i jedinstven nian kakvog

nema na podruju MIZ Doboj. Rije je o malome nianu, poput onog iz druge
faze razvoja niana, ali godinom pripada treoj fazi. Ono to je interesantno i
jedinstveno na ovome nianu jeste natpis pisan sa dvije strane niana. Iako je
rije o nianu koji vremenom pripada treoj fazi razvoja niana, nije se pribjeglo
veem nianu na kojem ima mjesta za vee natpise, zadrala se forma niana iz
druge faze razvoja niana (slika br. 12). Natpis, osim generikog teksta govori
da nian pripada nekom Zaimu sinu Abdu..., i da je iz 1294. hidretske godine
(1877.).

2. 3. Demat Grapska
Demat Grapska ima dva mezarja na kojima smo pronali stare niane:
harem damije i Staro groblje. Na ta dva mezarja pronali smo 42 stara niana,
od kojih je 16 datirano, a 26 nedatirano. Najstariji nian je iz 1263. hidretske
godine (1846.), a najmlai iz 1339. hidretske godine (1920.).

16

Dva najstarija niana u Grapskoj nalaze se u Starom groblju. Ta dva

najstarija niana su ujedno i jedina dva niana na Starom groblju. Oba niana su
ubetonirana u zemlju. Razlog betoniranja je, kako nam jedan stanovnik Grapske
objasni, da se niani zatite od nesavjesnih stanovnika Grapske. Naime, Staro
groblje je nekada bilo puno niana. Ti niani su smetali koscima, pa su vadili
niane iz zemlji i zakapali ih iza dananjeg Doma Zdravlja u Grapskoj. Staro
groblje, o emu svedoe ova dva niana, je starije od dananjeg mezarja u
Grapskoj.

Slika br. 12 nian iz 1294 hidretske godine (1877.)

Damat Frkati, harem damije

Najstariji nian u Grapskoj je znaajan i po tome to je jedan od etiri

specifina enska niana koje smo pronali na MIZ Doboj. Ta etiri od 37
enskih niana su unikatna po obradi, ukrasima i kamenu od koga su isklesani
(slika br. 13). Natpis na enskom nianu u Grapskoj je grekom upisan u
mukom rodu tako da glasi: Al marmu wal mafru, al mutu il
ramatillhi, a trebalo bi glasiti: Al marmatu wal mafratu, al mutatu il
ramatillhi. Ove natpise emo detaljnije obrazloiti u podnaslovu 4. 1. 2. ovog
rada.
to se tie ostala tri unikatna enska niana, jedan se nalazi u
evarlijama, i pripada nekoj Hatidi keri abanovoj iz 1277. hidretske godine
(1860.). Drugi se nalazi u Matuziima, ali je isuvie oteen, da bi se mogao
proitati. Trei se nalazi u Lukavici Rijeci, ali je previe ukopan u zemlju da bi se
mogao proitati.

17

2. 4. Demat Kotorsko Donje

U dematu Kotorsko Donje, pronali smo 80 starih niana na dva
mezarja: harem damije i Musale Velike. Od 80 starih niana, 41 je datiran a 39
nedatiran. Najstariji nian u dematu Kotorsko Donje je iz 1186. hidretske
godine (1772.), a najmlai je iz 1345. hidretske godine (1926.)

Slika br. 13 enski nian iz 1263. hidretske godine (1846.)

Grapska, Staro Groblje iza Doma Zdravlja

Jedan od dva niana koje je Mujezinovi registrirao na podruju MIZ

Doboj jeste u dematu Kotorsko Donje. Taj nian se nalazi kod damijskih vrata
damije u damatu Kotorsko Donje. Ovaj nian je esti po starosti na podruju
MIZ Doboj, a Mujezinovi je ragistrirao ovaj nian, vjerujemo, zbog natpisa ili
tariha koji se nalazi na kaburu. Mujezinovi je naveo natpis u svojoj Islamskoj
epigrafici, a natpis glasi:
Smrtnu au svak e ispit i smrtnu odjeu obui. Hasan sin Mahmudov.
Za njegovu duu (proui) fatihu. Godina 1190. (1776.)38
Originalan natpis na nianu Hasanu sinu Mahmudovom nismo pronali.
Nian je, kako se vidi na slici br. 14, ugraen u ogradu, tako da se sa unutranje
strane ne moe nita proitati. S vanjske strane se nalazi moderna mermerna
Mujezinovi Mehmed; Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine; knjiga II istona i centralna
Bosna, Veselin Maslea, Sarajevo, 1977., str: 235

38

18

ploa na kojoj stoji gore navedeni natpis na bosanskom jeziku. Za ogradu oko
niana smo pitali najstarije stanovnike i utvrdili da je ta ograda naknadno
uraena, vjerovatno nakon to je Mujezinovi registrirao nian i natpis s ciljem
uvanja niana.
Nian Hasana sina Mahmudova je bitan iz dva razloga:
-

ovo je jedini nian sa unikatnim natpisom na podruju MIZ Doboj39;

ovo je najstariji nian, na podruju MIZ Doboj, na kojem se trai uenje
Fatihe umrlome40.

Slika br. 14 nian Hasana sina Mahmudova iz 1190. h. (1776.)

Demat Kotorsko Donje, harem damije

Demat Kotorsko Donje ima jo, za na rad, tri interesanta niana. Ta tri
niana su iz istog vremenskog perioda kao i nian Hasana sina Mahmudovog, s
tim da ta tri niana Mujezinovi nije zabiljeio. Na sva tri niana napisana su po
dva ehadeta, godina i bez imena.
Na istom mezarju, u haremu damije demata Kotorsko Donje, pet
metara udaljen od niana Hasanu sinu Mahmudovom, nalazi se mali nian iz
39 Rije je o dervikoj floskuli u originalnom znaenju te rijei, postoji jo slinih natpisa na
nianima irom Bosne. Ostali niani na podruju MIZ Doboj imaju generike natpise, s tim da se
natpisi razlikuju po periodu nastanka. O tim natpisima ire u podnaslovu 4. 1. 2. ovoga rada.
40 Interesantan podatak, s obzirom da je, u naemu miljenju, veliina natpisa bila parcijalno
odgovorna za veliinu niana u kasnijim periodima. to se tie niana na kojim se trai uenje
Fatihe, najstariji, nama poznat, je nian iz harema arijske damije u Stocu iz 1071. hidretske
godine (1660.); Mujezinovi, III/367

19

1194. hidretske godine (1780.), etiri godine mlai od Hasanovog niana (slika
br. 15).41

Slika br. 15 nian iz 1194 h. (1780.)

Demat Kotorsko Donje, harem damije

Na mezarju Musale Velike nali smo dva mala niana starija od niana
Hasanu sinu Mahmudovom.
Prvi nian (slika br. 16) je iz 1186. hidretske godine (1772.). Godina se
na slici slabo vidi. Nian je lociran 200 metara krenuvi sa stranje kapije
mezarja ravno putem, tako da glavna kapija ostaje s lijeve strane.
Drugi nian (slika br. 17) je iz 1187. hidretske godine (1773.). takoer,
godina je na slici slabo vidljiva. Ovaj nian je udaljen 20 metara od gore
pomenutog niana iz 1186 hidretske godine (1772.)

Na ovom nianu se golim okom moe proitati godina, na drugim nianima smo, u itanju
godina, vie koristili prste i grafiko precrtavanje reljefa, nego oi.

41

20

Slika br. 16 nian iz 1186. h. (1772.)

Demat Kotorsko Donje, mezarje Musale Velike

Slika br. 17 nian iz 1187. h. (1773.)

Demat Kotorsko Donje, mezarje Musale Velike

21

2. 5. Demat Kotorsko Gornje

Stare niane u dematu Kotorsko Gornje, nali smo na etiri lokaliteta:
kod spomenika poginulim borcima NOB-a, harem damije, mezarje Lipe i
mezarje Musale Male. Na ta etiri lokaliteta, nali smo 38 starih niana, od kojih
je 11 je datirano, a 27 nedatirano. Najstariji nian je iz 01. dumadel-ula 1006.
hidretske godine (09. decembar 1597. godine), a najmlai je iz 1357.
hidretske godine (1938.). Relativno mali broj starih niana u dematu
Kotorsko Gornje moe se objasniti injenicom da je najstarije mezarje u
Kotorskom porueno 1975. godine s ciljem izgradnje Doma Kulture.42
Na vanjskom dijelu poruenog mezarja, u dematu Kotorsko Gornje, su,
od ruenja, sauvana dva niana. Jedan od ta dva niana je identian nianu
Hasana sina Mahmudova iz demata Kotorsko Donje, osim to se razlikuju u
nonom nianu. Drugi od ta dva sauvana niana jeste drugi nian kojeg je
Mujezinovi naveo u svojoj Islamskoj epigrafici43.
Na drugom nianu kojeg je zabiljeio Mujezinovi (slika br. 18) piu dva
ehadeta:
Nema boga sem Allaha, Muhamed je Allahov poslanik;
te datum smrti:
01. dumadel-ula 1006. hidretske godine, a to je 09. decembar 1597.
godine.
Interesantno je da ovaj nian nema natpisa kakav ima nian Hasana sina
Mahmudovog iz demata Kotorsko Donje. Starost je, vjerovatno, razlog zato je
Mujezinovi zabiljeio ovaj nian. Mogue je, s druge strane, da Mujezinovi nije
sobom istraivao mezarja, ve je, Mujezinovia, neko naveo na ova dva niana u
Kotorskom. Nadalje, zato je nian iz 1006. hidretske godine (1597.)
zabiljeen, a postoji jo starih niana, u Kotorskom, evarlijama, Matuziima, na
kojima piu dva ehadeta a koji su, kod Mujezinovia, ostali nezabiljeeni?
Nian iz 1006. hidretske godine (1597.) je najstariji nian ne samo na
podruju MIZ Doboj, ve u itavom kraju. Niani u Gradacu, Graanici,
U zakljuku o utvrivanju opteg interesa za izgradnju Doma kulture u selu Kotorsko br. 06/2473-52/75, objavljenom u Slubenom Glasniku optine Doboj 1975. godine br. 11 na stranici 369
se navodi u lanu 1: Utvruje se da je od opteg interesa izgradnja Doma kulture u naselju
Kotorsko na parceli oznaenoj topografskom oznakom 545/1 zv. Harem vonjak u povrini od
1139 m2,, upisane u z. k. ul. br. 563 k. o. Kotorsko, zemljino-knjino i stvarno vlasnitvo islamske
vjerske zajednice (gornja damija Kotorsko). U lanu 2 se navodi: U skladu sa odredbama
predhodne take moe se pristupiti eksproprijaciji oznaenih nekretnina.
43 Mujezinovi, II/235
42

22

Derventi, Modrii i Tuzli su mlaeg datuma. Od ovog niana je stariji jedino

nian u Tenju na kaburu Ferhada sina Iskenderova, a koji se nalazi uz damiju
u centru Tenja.44 Na Ferhadovom nianu datum smrti je 29. redeba 975.
hidretske godine, odnosno 28. januara 1568.45

Slika br. 18 Nian iz 1006. h. (1597.)46

Kotorsko, kod spomenika poginulim borcima NOB-a

Nian iz 1006. hidretske godine (1597.) je, kako se vidi na slici, lokalno
stanovnitvo, bez strune spreme nevjeto restauriralo. Nian je lociran kod
spomenika poginulim borcima NOB-a. Parcela gdje se nalazi spomenik
poginulim borcima NOB-a je vakufska. Takoer parcele sa obe strane ove
parcele su vakufske. Na jednoj parceli je vakufska kua, a druga parcela je
nacionalizirana u periodu socijalizma. Na toj, nacionaliziranoj, parceli je nekada
bilo mezarje, koje se 1975. godine, sravnalo za potrebe izgradnje Doma kulture
koji nije nikada izgraen. S obzirom na taj veliki vakuf u samome centru
Kotorskog, zatim postojanje mezarja, i tog starog niana iz 1006. hidretske
godine (1597.), moe se konstatirati da je na mjestu dananje vakufske kue

44 Petrievi, Ivan; Doba turske vladavine; monografija Kotorsko, Mjesna zajednica Kotorsko,
Doboj 1982, str: 76
45 Mirza Hasan eman smatra da se do danas sauvana konstrukcija nad mezarom Ferhad-bega u
Tenju ne moe smatrati izvornom konstrukcijom, tavie ni konstrukcija koju je zabiljeio
Mehmed Mujezinovi 1958. godine, takoer nije originalna. ire vidjeti: Odlike obiljeja nad
mezarom Ferhat-bega, sina Iskenderova, vakifa kasabe Teanj, u Godinjak, Centar za
balkanoloka ispitivanja, knjiga 40, Akademija nauka Bosne i Hercegovine, Sarajevo 2011. str:
255-275
46 Desna, crnobijela slika je iz: Petrievi, 75

23

nekada bila damija. To je, najvjerovatnije, bila prva, centralna i najstarija

damija u Kotorskom.47

2. 6. Demat Matuzii
U Matuziima smo nali 79 starih niana. Stari niani se nalaze na dva
mezarja: Centralno Greblje i Zaimovii. Od 79 niana 37 je datirano, a 42
nedatirano. Najstariji nian je iz 1206. hidretske godine (1791.), a najmlai je
iz 1365. hidretske godine (1945.).
Nian iz 1206. hidretske godine (1791.), je oteen, pretpostavljamo od
koenja, jer na mjestu gdje stoji godina nedostaje druga brojka (slika br. 19). Na
nianu su vidljive jedinica, nula i estica. Po razmaku izmeu brojki zakljuili
smo da se radi o dvojci, jer je arapska trojka ira od dvojke pa ne bi stala u
predvieni prostor, a jedinica i nula bi bile preuske. Takoer, susjedni nian je
iz bliskog perioda, odnosno iz 1224. hidretske godine (1809.). Ako smo dobro
proitali nian, onda je ovaj nian osmi na listi najstarijih niana na podruju
MIZ Doboj. Oba ova niana se nalaze na 50 metara krenuvi od velike kapije s
desne strane puta.
U Matuziima postoji predaja da je u tom mjestu konaio Omer paa
Latas sa svojom ordijom pa su mu umrla dva vojnika koji su pokopani na njivi
zvanoj Radoi. O ovome svjedoe dva kabura na pomenutom lokalitetu koja su
do danas ouvana i obiljeena.48 Ova dva kabura nemaju nikakvih obiljeja u
formi niana, ve su ograeni samo da bi se ukazalo na mjesto kaburova (slika
br. 20). Ova dva kabura i opaska o kaburovima bez niana (poglavlje 2. ovog
rada), najbolje ukazuju na injenicu da postavljanje niana umrlima u 19-om.
stoljeu nije bilo esto i bitno.

2. 7. Demat Selimija
Demat Selimija je jedan od dva demata u Doboju. Doboj, danas, ima
relativno mali broj starih niana, s obzirom da damija Selimija egzistira ve
500 godina. Razlog malome broju niane jeste isti razlog kao i u dematu
Kotorsko Gornje, ruenje i ravnanje mezarja. Na podruju dananje zgrade
optine i parka u centru Doboja je sve do 1952. godine bilo muslimansko
mezarje.49

Petrievi, 75
http://medzlis-doboj.org/bs/?page_id=20
49 Informacija dobivena od mjesnog imama Ibrahima Halilovi
47
48

24

Na tri lokacije u dematu Selimija smo nali stare niane: mezarje

Humka, mezarje unjari i tri dvorita oko damije Selimija. Na ove tri lokacije
postoji 26 niana, od kojih je 9 datirano, a 17 nedatirano.
Od rata 1992-1995 u haremu damije Selimija nema nikakvih niana. Za
vrijeme rata 1992-1995, damija Selimija je sruena, te su u haremu vrena
arheoloka iskapanja s ciljem pronalaska neke crkve. Koliko nam je poznato
crkva nije pronaena.

Slika br. 19 nian iz 1206 h. (1791.)

Matuzii, Centralno Greblje

Slika br. 20 Kaburovi dva vojnika Omer pae Latasa bez niana
Matuzii, njiva Radoi

25

U dvoritima oko dananjeg harema postoji 6 niana u tri dvorita, 3

datirana i tri nedatirana. Vrlo je vjerovatno da su ta dvorita nekada bila
sastavni dio harama damije Selimije i da se taj veliki harem vezao za mezarje
Humka. Tome moe svedoiti i neznani mezar koji se nalazi na pola puta
izmeu dananjeg harema damije Selimija i mezarja Humka. U Doboju,
nepostoji tradicija ukopavanja u privatne posjede. Da je ta tradicija postojala,
bilo bi vie niana po dvoritima, a ne samo ova tri dvorita blizu harema
damije Selimija. Nadalje, nepostojanje pisanih tragova u katastru, o tom
velikom haremu u Doboju, ne mora biti nikakav argument. Naime, u Kotorskom
postoji parcela od nekih 20 duluma koja se zove Musala. Na toj parceli se, u
prolosti, klanjala duma i bajram namazi. Musala granii sa dananjim
mezarjima Musale Male i Velike. Postoje i materijalni dokazi da je tu nekada bila
damija, no ti materijalni dokazi nisu nikada ispitani. Uprkos svemu tome
Musala nije nikada bila upisana kao vakuf, dok su mezarja koja granie sa
Musalom upisana. Da li je u pitanju previd ili nemar nismo sigurni.
U dvoritu Vasve Mehmedagi sa nalaze dva niana. Jedan je iz 1286.
hidretske godine (1869.), i taj nian je neoteen i u uspravnom poloaju.
Preko ovog kabura poloen je nian iskopan iz harema damije Selimija 2002.
godine. Ovaj nian je viestruko interesantan (slika br. 21). Rije je o slabo
obraenoj steli na kojoj postoji natpis, ali nama neitljiv. Jedino to smo mogli
proitati jeste u vrhu niana isklesana 1153. hidretska godina (1740.). Natpis
na nianu je isklesan u negativu, to je rijetkost. U naim istraivanjim, nali
smo jo dvije stele koje su natpise imale isklesane u negativu. Obe te stele se
nalaze u Kotorskom na mezarju Lipe, obje su iz bliske prolosti i prilino su
amaterski uraene. Natpis na steli ne lii na generike natpise koji se javljaju u
tom periodu. Bilo bi interesantno ovu stelu i natpis na njoj pokazati
strunjacima iz tog polja. I pored arheolokih ispitivanja za vrijeme rata 19921995, kada su uklonjeni svi niani, ova stela je ostala u haremu. Razlog se moe
traiti u injenici da ova stela vie lii na kamen nego na nian. Dva su mogua
razloga zato ova stela ima rudimentarnu formu:
-

prva pretpostavka je, poto je nian enski, da je ovaj nian, svojoj

majci, eni ili kerci, postavio siromah koji nije imao sredstava za prave
niane;
drugi razlog se moe traiti u miljenju koje je branilo klesanje i obradu
kamena za nian (vie o tome u podnaslovu 3. 1.)

Na mezarju Humka se nalazi jo jedan interesantan nian (slika br. 22).

Nian bi mogao biti iz 16-og. stoljea, ali to ne moemo argumentirati. Nian
izgleda dosta oronulo i na sebi ima isklesan krug ili polumjesec. U podnaslovu 1.
3. 1. 2. objasnili smo ta krugovi i polumjeseci predstavljaju na nianima.
Vjerovatno je rije o ehidskom nianu.

26

Slika br. 21 nian iz 1153 h.

(1740.)
Doboj, dvorite Vasve Mehmedagi

Slika br. 22 nian sa krugom ili

polumjesecom
Demat Selimija, mezarje Humka

2. 8. Demat evarlije Potoani

U dematu evarlije Potoani, stare niane smo pronali na lokacijama
harema damije, Vakufa i Greblje u umi. Na te tri lokacije nalazi se 123 starih
niana, od kojih je 39 datirano, a 84 nedatirano. Najstariji nian je iz 1187.
hidretske godine (1773.), a najmlai je iz 1348. hidretske godine (1929.).
Na mezarju Vakuf smo pronali nian iz 1187. hidretske godine (1773.)
na kojem pored godine piu samo dva ehadeta (slika br. 23). Nian je nagnut i
iz zemlje viri vie nego bi trebao. U dematu Kotorsko Donje, takoer, postoji
nian iz 1187. hidretske godine (podnaslov 2. 4., slika br. 18), tako da ova dva
niana dijele etvrto mjesto po starosti na podruju MIZ Doboj. Ova dva niana
iz 1187. hidretske godine dosta lie jedan drugome. Mogue je da su djela istog
klesara.
U evarlijama smo pronali 24 enski nian sa kapama u formi obrnutog
fesa. (slika br. 24) enskih niana je u evarlijama daleko vie nego u svim
dematima MIZ Doboj zajedno. Na slici 24 se moe vidjeti kakvi su ti niani.
Iako je nian sa slike 24 iz Kotorskog, svi enski niani, na podruju MIZ Doboj,
su identini. Raeni od istog kamena, bez natpisa, podjednako oronuli.
Neraunajui etri unikatna enska niana, o kojima je bilo rijei u poglavlju 2. i

27

podnaslovu 2. 3., svi ostali enski niani na podruju MIZ Doboj, mogue je da
su djelo istog klesara. Na enskim nianima nema natpisa i ne mogu se datirati,
ali nian sa slike 24 se nalazi na mezarju koje je prilino novijeg datuma.
Najstarji nian u haremu Gornje Damije u Kotorskom je iz 1335. hidretske
godine (1916.). Moe se pretpostaviti da su enski niani na podruju MIZ
Doboj stari oko 100 godina.

Slika br. 23 nian iz 1187. h. (1773.)

Slika br. 24 enski nian

Demat evarlije Potoani, mezarje Vakuf

Demat Kotorsko Gornje, harem damije

Ovime bi zavrili kratki pregled situacije sa nianima na podruju MIZ

Doboj. Sljedee poglavlje nam nudi islamski, erijatski stav o nianima i
drugima nadkaburskim obiljejima.

28

3. Nadkaburska obiljeja u erijatskom pravu

erijat je vjerski zakon islama, koji je utemeljen na Boijoj objavi i
izveden iz etiri glavna izvora:
-

Kur'an Allahova objava cijelom ovjeanstvu;

Sunet predaje Muhammeda s.a.v.s. i predaje o njegovom ivotu;
`Im koncenzus zajednice o odreenim problemima i pitanjima;
ijs rjeavanje novonastalih problema analognim zakljuivanjem, po
uzoru na prva tri izvora.

erijat ne ureuje samo obrednu dimenziju islama, ve ureuje sve

aspekte ljudskog ivota ukljuujui politiku, ekonomiju, bankarstvo, trgovinu,
ugovore, socijalna pitanja itd. Ne postoji niti jedan aspekt ljudskog ivota a da
erijat nema normu.
Niane i ostala nadkaburska i kaburska obiljeja i sastavne dijelove u
ovom poglavlju promatrat emo kroz tri teme. Te tri teme su nam bitne u
odreivanju ta je to islamsko kod niana, i da li i kada je nian izaao iz okvira
koje su propisale norme erijatskog prava. Te tri teme su:
-

visina i forma kabura i nadkaburskog obiljeja;

natpisi na nianima;
islamski stav o smrti, kaburima i mezarjima.

3. 1. Visina i forma kabura i nadkaburskih obiljeja

U prva dva, osnovna izvora islama, visina niana nije uope tretirana.
Meutim, tretirano je pitanje dozvoljenosti postavljanja niana na kabur, te
visine zemlje na kaburu. Idtihadom50 se dolo i do visine niana.
etiri pravne kole su se razile u vezi postavljanja niana na kabur.
Miljenja se mogu saeti u tri stava:
-

mekruh/pokueno stav hanefijske pravne kole,

dozvoljeno stav malikijske, stav unutar hanefijske i jedan od dva stava
hanbelijske pravne kole
mustehab/preporueno stav afijske i drugi stav hanbelijske pravne
kole.

50 Idtihad je ulaganje truda u izvoenja pravila (ahkama) i pitanja (me`sela) kojima se rjeavaju
problemi, koji u Kuranu i hadisu nisu rijeeni, povezujui ih sa stvarima koje su jasno i detaljno
objanjene. Uloenim trudom se dolazi do nekategorikog miljenja, dokaza u pogledu erijatskog
propisa.

29

Kako je na nae prostore, sa Osmanlijama, doao islam sa pravnim

rezonovanjem hanefijske kole, oito je da se u vezi niana nije slijedila
hanefijska pravna kola51. S druge strane, moe se pretpostaviti, da je ovaj stav
hanefijske pravne kole uticao na kabure bez niana koji se mogu vidjeti i nai
po starim mezrjima, pored finansijskog razloga kojega smo naveli u poglavlju 2.
Stav o preporuenosti postavljanja niana se temelji na hadisu
Muhameda s.a.v.s. kojeg biljee Ab Dwd i Ibn Me, da je prilikom
ukopavanja Osmana Ibn M'ana r.a. Muhamed s.a.v.s., naredio da se Osmanov
kabur oznai sa kamenom koji e se staviti iznad njegove glave pri emu je i
Muhamed s.a.v.s. uestvovao, a zatim je rekao:
"Da oznaim sa njim (kamenom) kabur moga brata i da ukopavam kod
njega one koji umru iz moje porodice".52
Stanje na terenu kod nas, ali i u svijetu, pokazuje da se u vezi niana
prakticirao ovaj trei stav. Hadis o obiljeavanju kabura Osmana ibn M'ana
r.a. je dovoljan argument o pohvaljenosti postavljanja nadkaburskog obiljeja, i
po ovome hadisu se postupalo kroz historiju islama. Meutim, ovdje bi trebalo
ukazati na postojanje miljenja koja brane klesanje nadkaburskih obiljeja.
Umjesto klesanja kamena, treba se koristi u prirodi pronaeni kamen ili drvo ili
neto drugo, kao to se postupilo u hadisu o Osmanu ibn M'ana r.a., i slino
situaciji sa rudimentarnom stelom demata Selimija, iz podnaslova 2. 7. Ovdje
treba napomenuti da smo po mezarjima nali jo niana u formi neobraenog
kamena, ali niti jedan nema natpisa. Ne moe se znati da li su ti niani
postavljeni prije 100 godina ili juer. Generalno govorei nianom se moe
nazvati i neobraeni kamen kao nadkabursko obiljeje, ali nian, danas, jeste
obraeni kamen. Smisao kamena koji se pominje u Osmanovom hadisu je da
kae ivome gdje je mrtvi. Obraeni kamen e daleko bolje pokazati ivome
gdje je mrtvi, nego neobraeni kamen. Jedan od razloga zato je rudimentarna
stela iz demata Selimija ostala itava jeste zato to je bila zamijenjena za obini
kamen. S druge strane, u izvorima islama ne postoji jasna i nedvosmislena
zabrana klesanja, odnosno obrade kamena u svrhu nadkaburskog obiljeja. S
obzirom da je klesanje i obrada kamena pitanje/problem kojim se bavi
fikh/jurispudencija, a ne `aqid/credo, ovo je dovoljan dokaz.
erijat je visinu zemlje na kaburu odredio prema hadisu kojeg je
zabiljeio imam Muslim:

" ! Abu-anfa je smatrao pokuenim gradnju na kaburu i da

se kabur oznai nekim znakom, Al-asni, `Alauddn; Badaiu as-sani; 1/320. Takoer, vidjeti:
Kurdi, efik; Islamski bonton; Islamska pedagoka akademija, Zenica 2003., str: 335
52 Ibn Mae, 1/498 hadis br. 1561, ovaj hadis su ocijenili vjerodostojnim ahabi, Al-Busiri i
Albni, a dobrim `Iri i Ibn aar.
51

30

Od Ab ayya Al-Asadija se prenosi da mu je `Al ibn Ab lib rekao:

- da te uputim na neto na to je mene Boiji poslanik s.a.v.s., uputio:
`Ne ostavljaj ni jednog kipa a da ga ne uniti, niti podignutog kabura a
da ga ne poravna`.53
Visina kabura, odnosno zemlje nakon zatrpavanja umrloga je u erijatu
strogo ograniena i ta visina iznosi jedan pedalj ili malo vie.54 Dananji nain
ukopavanja umrlog ostavlja po mezarjima mala brda. Evidentno je da ovu
erijatsku normu u praksi vie ne slijedimo. Ta mala brda koja imamo po
mezarjima poslije ukopa, pored toga to su erijatski neprihvatljiva, nisu ni
estetski prihvatljiva, a ni praktina kod odravanja mezarja. Visina zemlje na
kaburu je direktno uvjetovana pokopnim daskama. Upotreba pokopnih dasaka
je relativno nova pojava kod nas, i nepoznata je arapskom svijetu. Nain
ukopavanja koji se koristio i kod nas u prolosti, a koristi se i danas u arapskom
svijetu jeste pomou lahda. Lahd je udubljenje u desnoj strani kabura u koji se
umetne umrli. Ranije se umrli u lahdu ograivao erpiem, a danas moe i
obinom ciglom ili bilo kojim drugim materijalom. Kabur se zatrpavao
bacanjem zemlje u kabur koji bi ostajao prazan nakon to se umrli poloio u
lahd. Lahd je nareen muslimanima u jednom poduem hadisu:
Imam Ahmed prenosi da je err ibn Abdullah rekao:
Mi smo jedan put izali sa Poslanikom, s.a.v.s., na put, pa - kada smo bili
van Medine - ugledasmo jednog konjanika kako ide prema nama. Poslanik, s.a.v.s.,
tada ree: "Kao da ovaj konjanik vas trai." ovjek je doao do nas i nazvao selam,
a mi mu uzvratili, pa ga je Poslanik, s.a.v.s., upitao: "Odakle dolazi?" "Od svoje
porodice, djece i svoga plemena" - odgovori on. Poslanik, s.a.v.s., ree: "Kamo
ide?" "Idem do Poslanika, s.a.v.s." - ree on. "Ve si stigao do njega" - ree
Poslanik, s.a.v.s. On tada ree: "O Allahov Poslanie, poui me imanu!" Poslanik,
s.a.v.s., ree: "Da posvjedoi da nema drugog boga osim Allaha i da je
Muhammed Allahov poslanik, da obavlja namaz, daje zekat, posti ramazan i da
had obavi." On tada ree: "Svjedoim." ovjek je nakon toga krenuo, ali je
prednja noga njegove deve upala u rupu takora, te je posrnuo i pao. ovjek je pao
sa deve, pao na svoju glavu i na mjestu mrtav ostao. Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
povikao je: "Dovedite mi tog ovjeka!" Do njega su skoili Ammar ibn Jasir i
Huzafe ibn El-Jeman, pa ga podigoe u sjedei poloaj, a zatim rekoe: "O Allahov
Poslanie, ve je preselio!" Allahov Poslanik, s.a.v.s., tada se okrenu od njih, a
nakon nekog vremena ree im: "Zar niste primijetili kako se okreem od ovjeka?
Muslim hadis br. 969, Tirmi, hadis br. 1049, Ab Dwd hadis br. 3218; Muslimova zbirka
hadisa, saetak, El-Kalem, Sarajevo 2004, str: 220
54 % &
01
*
. "Visina iznad kabura biti e jedan pedalj, ili
( *%
,
- . /
malo vie..." Al-asni, 1/320; Takoer vidjeti: ozo, Husein; Izabrana djela, Fetve I, El-Kalem,
Sarajavo 2006.; i: Kurdi, 336. Navedeno miljenje je iz hanefijske pravne kole, ali sve etiri
pravne kole se slau da je zabranjeno podizanje zemlje iznad kabura vie od jednoga pedlja ili
malo vie.
53

31

Ja sam vidio dva meleka kako mu u usta trpaju denetske plodove, pa sam saznao
da je preselio gladan!" Zatim je Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ovaj je ovjek jedan od
onih za koje je Allah, d.., rekao: oni koji vjeruju i vjerovanje svoje s
mnogobotvom ne mijeaju"(Kur`an, 6:82), a zatim je rekao: "Ponesite svoga
brata!" Pa smo ga ponijeli do mjesta u kome je bilo vode, zatim ga ogasulili,
umotali u efine i odnijeli do kabura. Allahov Poslanik, s.a.v.s., priao je na ivicu
kabura i rekao: "Lijepo napravite zadubljenje na desnoj strani (lahd), a nemojte
samo kopati, jer je 'lahd' na, a (obino) kopanje obiaj drugih."55
Jo jedan hadis, iz Muslimove zbirke hadisa, govori o lahdu:
Od Amira ibn a`da se prenosi da je a`d ibn Wa r.a. kazao dok je na
smrti bio bolestan:
- `iskopajte mi mezar i zazidajte me ciglom (erpiem), onako kako je to
uinjeno sa Boijim poslanikom a.s.`56
Visina zemlje na kaburu je ograniena, i kako se moe vidjeti iz
predhodna dva hadisa nain ukopavanja s lahdom je obiaj muslimana.57
Visina zemlje na kaburu i lahd mogu direktno uticati i na visinu niana,
odnosno ograniavanje veliine niana. Iako u izvorima erijata veliina niana
nije specifizirana, veliina je, kako se to moe vidjeti na terenu, odreena
idtihadom. Kod veliine nadkaburskog obiljeja vodilo se rauna o openitoj
skromnosti kojom se moraju voditi muslimani58. Zatim, vodilo se rauna o visini

55 Ibn Kesir; Tefsir, skraeno izdanje; skratio i izabrao najvjerodostojnije hadise Muhammed
Nesib er-Rifa`i, 2. izd, Visoki saudijski komitet za pomo BiH, Sarajevo 2002., str: 422.
56 Muslimova zbirka hadisa, 219
57 Iako je ukopavanje pomou ukopnih dasaka donekle praktinije od lahda, lahd se ipak dosta
dugo prakticirao u naim krajevima. Priali smo sa starijima (Mejra Uzunovi) o ukopavanju
pomoi lahda, i o tome kada su daske zamijenile lahd. Sjeaju se da se ukopavalo pomou lahda,
ali nisu znali rei u kome se periodu odustalo od lahda. Naa procjena je da se to dogodilo u
zadnjih 80 100 godina. No ovaj stav je subjektivan, jer ne mora vaiti isti ovaj sluaj u svakome
mjestu i u isto vrijeme.
58 Skromnost nam nije tema, no neto o skromnosti smo pomenuli u podnaslovu 3. 3., a ovdje
samo po jedan primjer o potrebi za skromnou iz Kur`ana i Muhamedovog s.a.v.s. hadisa:
ivot na ovome svijetu je slian bilju zemaljskom na koje Mi spustimo s neba kiu s kojim
se ona izmijea, kojim se onda hrane ljudi i stoka. Pa kad se Zemlja ukrasi svojim ruhom i
okiti i kad stanovnici njezini pomisle da su oni toga gospodari, doe zapovijed Naa, nou
ili danju, i Mi to pokosimo, kao da prije nieg nije ni bilo. Eto, tako Mi potanko izlaemo
dokaze narodu koji hoe da razmisli. (Kur`an, 10:24)
Od Abu Sa`da al-urija r.a. prenosi se da je Muhamed s.a.v.s rekao:
Na Sudnjem danu bit e doveden dehenemlija koji je najraskonije ivio na dunjaluku, pa e se
staviti u vatru, i onda e mu se rei: `Sine Ademov, da li si ikada doivio kakvo dobro, jesi li uivao?`
On e odgovoriti: `Ne, tako mi Allaha, Gospodaru.` Zatim e se dovesti denetlija koji je imao najvea
iskuenja na dunjaluku, pa e biti uveden u denet, i onda e mu se rei: `Sine Ademov, da li si ikada
osjetio kakvu tekou, jesi li ikada doivio kakvo iskuenje?` On e odgovoriti: `Ne, tako mi Allaha.
Nikada nisam doivio nikakvo iskuenje niti sam ikada osjetio kakvu potekou.` (Muslim, hadis br.

32

zemlje na kaburu. Uzevi u obzir ove dvije ograniavajue okolnosti dolazimo i

do praktinog koncenzusa muslimana kada je u pitanju veliina niana. Taj
koncenzus je tako vidljiv na nianima druge faze razvoja, odnosno nianima 17og. i 18-og. stoljea. Naime, ve smo govorili o osmansko islamskim nianima
u podnaslovu 1. 3. Niani druge faze razvoja bili su mali, skromni i jednostavni.
Imali smo priliku, za potrebe naega rada, izvaditi jedan nian iz zemlje (slika
br. 25).

Slika br. 25 Mali nedatirani nian s turbanom

Kotorsko, mezarje Musale Male

Nian na slici br. 25 je visok 50 cm, a dio koji je iznad zemlje je 20 cm.
Na nianu nema nikakvih natpisa niti ukrasa. Naravno, postoje i vei niani od
ovoga a koji zadovoljavaju kriterije gore pomenutih ograniavajuih okolnosti
koje su dovele do veliine niana u 17-om. i 18-om. stoljeu.
Svojom veliinom, crteima i natpisima, niani 15-og. i 16-og. stoljea,
ne slijede erijatske norme. Niani 15-og. i 16-og. stoljea su spoj osmansko
islamskog niana i bosanskog steka, s tim da je na tim nianima steak
prisutniji nego nian. Ne bi puno pogrijeili kada bi te niane nazvali stecima
15-og. i 16-og. stoljea. Narod koji je pravio ove niane je narod koji je tek
prihvatio islam, tako da su jo prisutni predislamski obiaji. U literaturi o
nianima se pominje da su niane 15-og. i 16-og. stoljea istisnuli mali
osmansko islamski niani 17-og. stoljea, no niko ne navodi razlog kako i

2807; vidjeti: Selim b. `Id El-Hilali; Radosti pogleda, Komentar Rijadu-Salihina, Orijent, Sarajevo
2010., str: 503)

33

zato? Iz linog iskustva znamo da se erijatske norme u praksu ne provode

pukim sluajem, ve je neko morao uloiti dosta truda i rada na dokidanju
dotadanjih praksi u vezi nadkaburskih obiljeja, te uvesti, erijatu prihvatljive
niane. Niani od 19-og. stoljea pa do danas, porasli su u odnosu na niane 17og. i 18-og. stoljea za duplo pa i vie, te su bogati ukrasima i natpisima, bilo
generikim ili posebnim. S ovog aspekata gledano, iako riskiramo da se s nama
ne sloe brojni historiari, kulturni radnici i umjetnici, niani tree faze razvoja
su izali iz sfere normi erijatskog prava koje odreuju veliinu niana.

3. 2. Natpisi na nianima
U erijatskom pravu prevalentna su dva miljenja o natpisima na
nianima.
Prvi stav je stav veine uenjaka, odnosno stav sve etiri pravne kole.
Taj stav je da je mekruh/pokueno pisati po onome ime smo oznaili kabur.59
Ovaj stav se dokazuje tradicijom prvih generacija muslimana, kao i hadisom
Muhameda s.a.v.s. kojeg biljei imam Muslim od bira, r.a. koji kae:
"Zabranio je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, da se izgrauje na
kaburovima, da se pie na njima i da se gaze".
Ovaj hadis ima i dodatak kod imama Nesija, Tirmija, Ab Dwda i
kima, a dodatak glasi:
da se pie na njima.60
U hadisu se navodi zabrana pisanja bilo ega na onome to postavimo
na kabur kako bi ga oznaili, u to ulazi i nian. Ova zabrana se odnosi i na
pisanje imena. Na podruju MIZ Doboj velika veina starih niana, njih 487 od
ukupno 722 niana, potuju ovu erijatsku normu.
Drugi stav dozvoljava pisanje ako ima potrebe za time. Uprkos dozvoli,
pisanje bez opravdanog razloga treba izbjegavati. Inzistiranje da se izbjegava
klesanje bilo ajeta, pjesama, ukrasa itd. moe se traiti u muslimanskom
pogledu na smrt (ire o tome u podnaslovu 3. 3.). Stav o dozvoljenosti pisanja

@ A
% ...9 " :1/

/8
" *9 "
59 3 4

- 5
6
"
*40
74
@ " ..i smatramo
pokuenim koritenje gline i gipsa i da se pored njega napravi mjesto za klanjanje ili da se kabur
oznai i na njemu neto napie", a zatim kae: "I to je miljenje Ab anfe." Muhamed ibn Hasan
A-aybni; Kitb al-Ar, 2/190; takoer vidjeti: Kurdi, 335-336
60 Tirmi hadis br. 1052., Ab Dwd hadis br. 3226. Ovaj dodatak ocijenili su vjerodostojnim
Tirmi, kim i Albni.

34

osnovnih informacija o umrlome je stav nestale zahirijske pravne kole61, te

stav modernih uenjaka. Ovaj stav se opravdava praktinim razlozima, i
predstavlja izuzetak od pravila. Naime, na velikim mezarjima ne bi bilo mogue
ustanoviti iji je koji kabur bez imena na nianima. Nian je znak ivome gdje je
mrtvi, ali i, kako je to objanjeno u hadisu o Osmanu ibn M'anu, znak ko je
umrli da bi se porodica mogla ukopavati kraj njega. Danas, na velikim
mezarjima, bez imena, nian gubi smisao koji mu je Muhamed s.a.v.s. u hadisu
odredio. Takoer, na nianu, se tolerira pisanje godine jer postoji potreba za
tim informacijama. Informacije o godinama na nianima, za na rad, bile su jako
korisne.
Niani 15-og. i 16-og. stoljea bogati su ne samo natpisima, ve i
uklesanim slikama, ukrasima, ak i zanimanjima i afinitetima umrloga. Kao
takvi ovi niani izlaze iz sfere erijatskih normi koje govore o pisanjima na
nianima. Olakotna okolnost jeste ista koju smo pomenuli u prolome
podnaslovu, naime nemogunost imanentnog iskorjenjivanja svih
predislamskih obiaja. Niani druge faze, 17-og. i 18-og. stoljea su najblii
erijatskim normama o pisanju na nianima. Na 8 najstarijih niana na podruju
MIZ Doboj, 6 niana nema natpisa osim dva ehadeta i godine. Dok 2 niana
imaju natpise, jedan je nian Hasanu sin Mahmudovom iz demata Kotorsko
Donje, a druga je rudimentarna stela iz demata Selimija, s tim da stelu nismo
uspjeli proitati. to se tie dva ehadeta na najstarijim nianima, na podruju
MIZ Doboj, oni se mogu obrazloiti u svjetlu Belagievog otkria kranskih
niana. Ukoliko je bilo sluajeva da su i nemuslimani koristili niane, ehadeti
su jedini nain razlikovanja muslimanskog od nemuslimanskog niana 17-og. i
18.og. stoljea. Niani koji se javljaju od 19-og. stoljea, u vezi natpisa na
nadkaburskim obiljejima, izlaze iz sfere erijatskih normi. Ovi niani su bogati
kako generikim tako i posebnim natpisima (ire o tome i poglavlju 4. 1. 2.).

3. 3. Islamski stav o smrti, kaburima i mezarjima

Uzreica k`o tursko groblje ne mora znaiti ono to kransko javno
mnijenje implicira, odnosno da su muslimani nemarni prema ureivanju i
odravanju svojih mezarja. Pomenuta uzreica pokuava muslimanima
inputirati kranski svjetopogled u vezi mezarja, brige za mezarja, kabura i
obiljeavanja kabura. Kransko javno mnijenje je nainilo greku predrasude
aperceptivne materije, gledajui na to iskljuivo iz svoje perspektive.
Kranske zajednice muslimanski odnos prema svojim mezarjima vide kao
njihovu nemarnost i nebrigu. Naime, kranska civilizacija, kao sastavni dio
svog vjerovanja, ima izraen poseban kultni odnos prema smrti, prema svojim
umrlima i njihovom posmrtnom boravitu. Zbog toga svaki kranin ima
"Kada bi se uklesalo njegovo ime na kamenu, za nas to nije pokueno"; Ibn azm; Kitab alMualla bil-Aar, 5/133

61

35

obavezu da redovno posjeuje groblje i pritom mjesta ukopa svojih najbliih

redovno ureuje. Kranin koji u nedjelju ne odlazi na groblje smatra se
nemarnim jer zanemaruje jednu od svojih osnovnih vjerskih obaveza.
Kranske zajednice vrjednuju muslimane i sve ono to je muslimansko
iskljuivo s takvog stajalita. Pripadnici ovih zajednica nikada nisu analitiki
prilazili pitanju da li muslimani uope imaju potrebu da se prema umiranju i
umrlima odnose na nain na koji to oni od njih oekuju. Muslimanski pogled na
ivot i smrt je drukiji od onoga koji imaju nemuslimani. Muslimani na svoju
smrt gledaju kao na dio svog ivota, koji sa smru prelazi u drugu fazu, pa se i
obiljeavanje mjesta ukopa u islamskoj tradiciji razliito tretira.62
Muslimanima je zabranjeno uz kabur:
-

klanje kurbana63 Enes r.a. prenosi hadis u kojem se navodi da je

Muhamed s.a.v.s rekao: Nema klanja (uz, kabur) u islamu.
graenje na kaburima64 Svaka vrsta gradnje na kaburima strogo je
zabranjena. Ranije je spomenuta zabrana gradnje nadkaburskih
obiljeja (podnaslov 3. 2.). Iz birove r.a predaje u kojoj Muhamed
s.a.v.s jasno zabranjuje da se na kaburima gradi, razumije se, kako istie
hafiz Al-'Iri, da se to odnosi na svaku vrstu graevine, bilo da se radi o
nadgrobnom spomeniku, turbetu, damiji, medresi ili neem slinom.
Doputeno je samo blago izdizanje nad zemljom, kako bi se oznailo da
se radi o kaburu, kako se to mjesto ne bi gazilo, dok je svaka druga
gradnja u koliziji sa sunnetom Muhameda s.a.v.s. Kod nas su Mehmed
Handi i Husein ozo radili na ukidanju graevina na kaburima,
posebno turbeta, ali od perioda 1944. i 1982. kada su Handi i ozo
umrli nita nije napravljeno u tome smislu.65
sjedenje na kaburima66 Ab ureyra r.a prenosi od Muhameda s.a.v.s:
Da neko od vas sjedne na eravicu, pa mu ona spali odjeu i dopre do
koe, bolje je nego da sjedne na mezar!

Sui, 171-172
Kurdi, 334
64 Isto, 336
65 "Alejhiselam je zabranio da se grob krei i cementara. Zabranio je da se na grobovima pie,
zidaju turbeta. Uzvieni erijat zabranjuje obavljanje namaza u groblju ili uope na grobu, prema
grobu i u blizini groba. Alejhiselam je prokleo one koji nad grobovima zidaju damije i zgrade za
molitve." Handi, Mehmed; Islamske teme, Ogledalo, Sarajevo, 1999., str: 358
Husein ozo u svojim fetvama citira autora Fikhu Sunneta: Turbeta su se pretvorila u idole.
Muslimani se obraaju turbetima isto onako kao to su se murici (mnogoboci) u predislamsko
pagansko doba obraali kumirima. to je jo gore niko, ni ulema, ni emir, ni vezir, ni vladar ne
die u ime Boga i u ime islama svoj glas da bi osudio ovo opasno zlo i ovu otvorenu idolatriju. Ovi
oboavatelji grobova idu tako daleko da vie dre do svog ejha i evlije nego li do samoga Boga.
Nije rijedak sluaj da se ovakvi u sporovima kada im se zatrai zakletva Bogom jednostavno
zaklinju, ali ako im se zatrai zakletva ejhom ili odreenim evlijom, odbijaju takvu zakletvu i
priznaju istinu. : ozo, Husein; Izabrana djela, Fetve I, El-Kalem, Sarajavo 2006.
66 Kurdi, 336
62
63

36

klanjanje na kaburima67 Ab Marsad al-anawi r.a prenosi hadis u

kome se kae: Nemojte sjediti na kaburima niti klanjati prema njima!.
putovanje radi obilaska kabura68 kako smatra najvei dio islamskih
uenjaka, strogo je zabranjeno, pa makar se radilo i o samom kaburu
Muhammeda, s.a.v.s. Oni taj stav temelje na autentinom hadisu
Muhameda s.a.v.s koji od njega prenose Ab urayra i Ab Sa'd al
uri r.a: Putovanje se organizira iskljuivo radi tri damije: Masidul
rama, Masidul `Aaa i ove moje damije.
paljenje svijea ili svjetiljki na kaburima69 Ibn 'Abbs r.a prenosi hadis
u kojem se kae: Allahov Poslanik, s.a.v.s, prokleo je ene koje esto
posjeuju kabure, one koji na kaburima grade damije i one koji pale
svjetiljke na kaburima!

Pomenuta zabrana putovanja radi obilaska kabura ne obuhvata

neregularnu posjetu mezarjima radi uenja dova umrlima i prisjeanja na smrt.
Bitno je da obilasci mezarja ne uzmu oblik hodoaa i da se obavljaju u isto
vrijeme.70 Za definiranje posjete kaburima bitna su tri hadisa:
-

Od Ab Burayda r.a. se prenosi da je rekao: Rekao je Allahov poslanik

s.a.v.s.: `Zabranio sam vam posjetu mezarima, ali ih sada posjeujte.`71 U
hadisu se naznauje pohvaljenost posjete mezarjima, jer je dozvola
dola nakon zabrane. Takoer hadis implicira dozvoljenost a ne
obligatnost posjete.
Imam Muslim biljei da je Muhamed s.a.v.s. poduio Aiu r.a. dovu
stanovnicima mezarja: Neka je mir na stanovnike ovih stanita, vjernike
i muslimane. Neka se Allah smiluje preanjim i potonjim od nas, i mi
emo se, ako Bog da, vama pridruiti.72 (As-salmu `al ahli dijari minel
mu`minne wal muslimne wa yaramullhul mustakdimne minn wal
muste`irne, wa inn in Allhu bikum lalikn)
Prenosi se od Ab urayra r.a.: Posjetio je Boiji poslanik kabur svoje
majke i zaplakao. Rasplakali su se i drugi koji su bili sa njim, zatim je
Poslanik rekao: `Traio sam od Allaha doputenje da molim za oprost
svojoj majci pa mi nije dopustio! Traio sam da mi dopusti da posjeujem

Isto, 337
Isto, 338
69 Isto, 339
70 Mehmed Handi komentirajui hadis Muhameda s.a.v.s.: Nemojte moj kabur uzeti za bajram!,
naglaava i pojanjava: "Pa da ga u skupinama u odreeno vrijeme posjeujete!" Handi, 351
71 Muslim hadis br. 977; vidjeti: `Id El-Hilali, 604
72 `Id El-Hilali, 603. Evidentno je iz hadisa da se umrlima ne ui Fatiha. Od kuda i kada tano je
kod nas postao obiaj uiti Fatihu nije nam poznato. Uenje Fatihe se argumentira olakavanjem
Bonjacima, s obzirom da im arapski nije maternji jezik. Ali, takoer je evidentno da to nije uvijek
u pitanju olakavanje, ve i uljenjivanje Bonjaka. Fatiha ne moe zamijeniti sve Poslanikove
s.a.v.s. dove, takav sluaj je i sa dovom poslije ezana i dovom za stanovnike kabura. Miljenjem da
se umrlima poklanjaju sevapi od prouene Fatihe, ulazi se na teren spekulativne teologije, a to je
jako klizav teren.
67
68

37

njen kabur pa mi je dopustio! Posjeujte kabure, jer oni podsjeaju na

smrt.`73 Iz hadisa je evidentno da bi trebali posjeivati mezarja radi
podsjeanja na smrt ak i kada ne uimo dove za umrle. Skromnost
niana je po ovom principu nasuna. Skromnost najbolje podsjea na
smrt, a mezarja na kojima se nalaze kaburi u ija obiljeja je uloeno i
do 10.000 KM teko da e ispuniti takvu funkciju.
Nian bi trebao reflektirati ove norme i pravila, svaki drugaiji pristup
izvode nian izvan sfere erijatskih normi.
Razlozi koji stoje iza ovih stavova i bojaljivog pristupa
pitanjima/problemima oko niana i spomenika jeste uvanje muslimana od
irka/mnogobotva. Naime, Kur`an govori o prvom irku koji se desio narodu
Nuha a.s., a taj irk se pojavio upravo preko obiljeavanja kabura i uzviavanja
umrlih dobrih ljudi. Naime, jedna generacija je izgradila spomenike, druga im se
divila, a trea ih je poela oboavati.74 Postoje i oni koje se protive ovim,
stavovima, nazivajui ih rigoroznim, te negiraju mogunost da moderni ovjek
moe potpasti pod uticaj irka. No, u sluaju kada se odustane od norme vrlo
brzo se doe do onoga to je norma branila. Takav sluaj se najbolje vidi na
turbetima.75 Turbeta su dokaz da moderni ovjek nije imun na irk.
Ovime bi zavrili erijatsku valorizaciju niana. Sljedee poglavlje je
zakljuak u vidu kritike analize formi i natpisa niana krenuvi od 19-og.
stoljea pa do modernog doba.

Muslimova zbirka hadisa, 222

ire vidjeti komentar o Waddu, Suw`u, Jau, Ja`qu i Nasrau u: Ibn Kesir, 1433
75 Turbe je mauzolej, obino bogatijeg, poznatijeg ovjeka. Natkriveno, ponekad ograeno i sa
nekom graevinom pored, esmom, damijom ili nekim drugim obiljejem. U Bosni i Hercegovini
nakon osmanlijskih vremena, ostala su mnoga turbeta, kao obiljeje na neije djelo i postojanje.
Mnoga turbeta u Bosni i Hercegovini osim historijskog imaju i religiozno znaenje. iroko je
prihvaeno da je prvi poznati mauzolej u islamu izgraen u Samari, nekadanjem glavnom gradu
Abasida u Iraku. Nosi naziv Kubba al-Sulaybija i izgraen je u ime abasijskog halife al-Muntezira
koji je umro 248. hidretske godine (862.). Prenosi se da je njegova majka kranka traila i
dobila dozvolu da izgradi grobnicu za svoga sina. Kakogod, jo dosta vremena je trebalo da se ova
inovacija rairi i prihvati kao trend. to se tie prakse povezivanja grobnice osobe sa damijom
koju je izgradila, ope je prihvaeno da je ona poela 479. hidretske godine (1086.) sa Badrom
al-Damalijem, fatimijskim vojskovoom ija se grobnica sa damijom nalazi na planini Mukatam
povrh Kaira. Spahi, Omer; Smrt, groblja i pogrebna arhitektura
http://www.minber.ba/index.php/islamske-teme/aktuelno/20406-smrt-groblja-i-pogrebnaarhitektura
73
74

38

4. Kritika analiza formi i natpisa na nianima

Kritika analiza u ovome poglavlju je nainjena iz ugla erijatskog prava
i nema veze sa stoljetnim uticajima i tradicijom koji su oblikovali niane kao
specifian arhitektonsko-umjetniki izraaj muslimanskog ivlja na naim
prostorima od 15-og. stoljea na ovamo.
Na samome poetku treba utvrditi da niani 15-og i 16-og. stoljea,
barem oni niani koje je efik Belagi tretirao u svome radu, predstavljaju
samo kariku izmeu steka i osmansko-islamskog niana. Takoer je bitno
napomenuti da iako postoji generalna podjela niana po vremenskim
periodima, ta podjela je samo uslovna. Istina je da je u svim fazama razvoja
niana vladalo arenilo. Naime, ak i u ranom periodu mogu se nai mali niani
koji ne lie na niane 15-og. i 16-og. stoljea. Takav je i najstariji nian na
podruju MIZ Doboj u Kotorskom. Uupski niani i njihove bosanske kopije su
iz istog perioda ali, barem u literaturi, nemaju naziv niana 15-og. i 16-og.
stoljea, ve se tretiraju kao osmansko islamski niani. Nadalje, ve smo
pokazali da je period 17-og. i 18-og. stoljea prvenstveno period malih niana,
ali u podnaslovu 1. 3. smo pokazali da i tu ima izuzetaka. Period 19-og stoljea
pa do modernoga doba je period ponovnog rasta niana. Mali niani, u ovom
periodu, nisu nestali, samo nisu vie veinski zastupljeni. Gledano i iz
historijske i iz perspektive erijatskog prava, moderno doba je sklono najveem
kvarenju niana.

4. 1. Nian od 19-og. do 21-og stoljea

Za niane 17-og. i 18.og. stoljea smo utvrdili da su najblii onome to
propisuju norme erijatskog prava. To su mali niani sa malo ili nimalo natpisa i
bez ukrasa bilo kakve vrste. Sama obrada kamena nije sporna. Obradom
kamena se oznaavalo da li je umrli musliman ili nemusliman76, da li je
mukarac ili ena.
U literaturi se navodi da je navei broj sauvanih niana iz tree faze
razvoja niana, odnosno niani koje se kleu od 19-og. stoljea. Ova teza je
problematina. Tano je da je najvei broj sauvanih niana iz perioda krajem
prve polovice 19-og. stoljea pa do 20-og. stoljea, no veliki broj niana pripada
ovoj fazi samo godinom, ne i formom na to smo ukazali u podnaslovu 2. 2. Iako
postoji generalna podjela niana po vremenskim periodima, ta podjela je samo
uslovna. Istina je da je u svim fazama razvoja niana vladalo arenilo.

76 Pored pokapanja u zajednika mezarja, koja su ukazivala o kojim nianima je rije, postoje i
porodina mezarja. Takav je sluaj sa nianom Radivoja Opraia u Opraiima kod Rogatice. ire
vidjeti Belagi, 1978, 75

39

Niani od 19-og. stoljea se mijenjaju u odnosu na niane druge faze

razvoja. Te razlike moemo promatrati u dvije teme:
-

rast niana u odnosu na niane druge faze razvoja;

generiki i posebni natpisi na nianima.

4. 1. 1. Rast niana 19-og. stoljea

Tri faktora bi mogla biti odgovorna za rast niana druge polovice 19-og.
stoljea pa do modernog doba.
-

Jedan od tih faktora je poveanje natpisa na nianima. Na veim

nianima ima vie fizikog prostora za generike i posebne natpise.
Generiki i posebni natpisi na nianim su tema podnaslova ispod.
Drugi faktor bi se mogao nazvati snobizmom.77 Ono to je bio izuzetak
kroz itvu historiju islamske Bosne, od 19-og. stoljea pa do modernog
doba postaje pravilo.
Trei faktor je gradnja turbeta bogatijim i poznatijim osobama.

Slika 26 nian iz 1286.h. (1869.)

Doboj, dvorite Vasve Mehmedagi

Ve smo u podnaslovu 1. 1. govorili da na kaburima muslimana nije bilo

nikakvih drugih obiljeja osim dva niana, esto samo jedan. Na podruju MIZ
77

Sui, 179

40

Doboj, od 8 najstarijih niana, samo jedan ima i noni nian to je nian Hasanu
sinu Mahmudovom iz damata Kotorsko Donje.78 Ostali, najstariji niani, su
samo uzglavni. Okviri ili ograde koji spajaju uzglavni i noni nian nisu bili
zastupljeni, osim pojedinim imunijim ljudima, koji su nastojali da iskau svoj
ili porodini socijalni status drugaijim obiljeavanjem svoga kabura, odnosno
snobizam. Ograivanje je bilo izuzetak koji u dananjem dobu prelazi u pravilo.
Pojedinci iz islamske intelektualne elite a i drugi brane ograivanje
kaburova poradi branjenja i pokazivanja nacionalnog i vjerskog identiteta.
Njihov argument ukazuje na takve kabure kao jedine pokazatelje muslimanskih
naselja u ratu 1992-1995., a takoer i kao sretstvo u razlikovanju od drugih
naroda i religija i pokuaj izbjegavanja asimilacije s drugima. No pitanje je
koliko je taj argument dobar?
erijatski argumenti koji brane bilo kakvo graenje na kaburu
ukljuujui ograivanje kabura i turbeta, mogu se pronai u ve navedenom
hadisu (podnaslov 3. 2.) od bira, r.a. koji kae:
"Zabranio je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, da se izgrauje na
kaburovima, da se pie na njima i da se gaze".
Zatim u ve navedenim citatima Al-asnija i A-aybnija (biljeka 51 i
59):
Abu-anfa je smatrao pokuenim gradnju na kaburu i da se kabur
oznai nekim znakom.
" ...i smatramo pokuenim koritenje gline i gipsa i da se pored njega
napravi mjesto za klanjanje ili da se kabur oznai i na njemu neto napie...
Takoer i u citatima Handia i oze (biljeka 65):
"Alejhiselam je zabranio da se grob krei i cementara. Zabranio je da se
na grobovima pie, zidaju turbeta. Uzvieni erijat zabranjuje obavljanje
namaza u groblju ili uope na grobu, prema grobu i u blizini groba. Alejhiselam
je prokleo one koji nad grobovima zidaju damije i zgrade za molitve."
Turbeta su se pretvorila u idole. Muslimani se obraaju turbetima isto
onako kao to su se murici (mnogoboci) u predislamsko pagansko doba
78 Ovdje se ve moe iskazati sumnja u autentinost konstrukcije na kaburu Hasana sina
Mahmudova. Hasanov kabur je, najvjerovatnije raen u etapama, tako da se cijela konstrukcija ne
moe smatrati iz 1190. hidretske godine (1776.) Tome u prilog govori natpis na nianu koji je
danas nevidljiv, zatim noni nian koji je u biti stela koja se nije ugraivala u tom periodu, te
ograda oko kabura. Hasan je vjerovatno ivio u tom periodu, ali su uzglavni nian, zatim noni
nian te ograda dograivani u kasnijem periodu.

41

obraali kumirima. to je jo gore niko, ni ulema, ni emir, ni vezir, ni vladar ne

die u ime Boga i u ime islama svoj glas da bi osudio ovo opasno zlo i ovu
otvorenu idolatriju...
Ograivanje kabura je bio izuzetak, a taj izuzetak je danas postao
pravilo. Isto se moe primjeniti i na nian, a ve smo ukazali na pretjerivanje u
klesanju niana u podnaslovu 1. 3., slika br 5. Odustajanje od normi erijatskog
prava i rast niana u 19-om. stoljeu, dovelo je do postepenog uvoenja kia i
neukusa koji se deava na dananjem nadkaburskom obiljeju. Odustajanje od
normi dovodi do onoga radi ega su norme i nastale. Primjer turbeta evidentno
podupire ovu tvrdnju. U nastavku donosimo par slika tog stanja ali bez
navoenja izvora.

Slika 27

Danas, u dobu velikih spomenika, ograivanja, mermera, slika,

skulptura, snobizma, kia i neukusa itd., najbolji nain razlikovanja od drugih je
povratak erijatu i malim nianima. Danas bi mali niani najbolje govorili da
smo muslimani, Bonjaci i drugaiji.

42

Slika 28

Slika 29

4. 1. 2. Generiki i posebni natpisi na nianima

Na podruju MIZ Doboj, na najstarijim nianima iz 16-og. i 18-og.
stoljea, nema natpisa osim dva ehadeta. Postoje dva izuzetka, a to su nian
Hasanu sinu Mahmudovom i rudimentarna stela. Na podruju BiH, generiki i
posebni natpisi na nianima se javljaju i u ranijem periodu nego je to 19.
stoljee. No ovdje se moe postaviti pitanje: koliko esto? Naime, svi oni koji su
se bavili nianima, tragali su za to robusnijim i grandioznijim nianima na
kojima su isklesani najljepi natpisi ili tarihi. Malo kome su bili interesantni

43

mali niani koji potuju erijatske norme. Ta teza je tako vidljiva u injenici da
je Mujezinovi na podruju MIZ Doboj zabiljeio 2 niana, a mi smo pronali
722. Osim Mujezinovia niko drugi nije ni biljeio niane, osim na lokalnom
nivou.
U prolom podnaslovu je iznijeta teza da su generiki i posebni natpisi
direktno odgovorni za rast niana. Na podruju MIZ Doboj, na malim nianima
iz 16-og i 18-og. stoljea mali su i natpisi. Nian iz demata Frkati je jedni mali
nian sa generikim natpisom niana 19-og. stoljea, s tim da taj natpis fiziki
nije mogao stati na jednu stranu niana, pa pribjeglo se pisanju i na drugoj
strani niana (podnaslov 2. 2, slika br. 12). Niani 19-og. stoljea imaju vee
natpise, time i niani postaju vei.
to se tie posebnih natpisa na nianima, na podruju MIZ Doboj postoji
samo jedan takav poseban natpis, a to je na nianu Hasanu sinu Mahmudovom
iz demata Kotorsko Donje. Taj nian je opisan u podnaslovu 2. 4., slika br. 13.
Neemo ulaziti u opisivanje posebnih natpisa na nivou BiH, jer to nije tema
ovog rada.
Generiki natpisi na nianima, na podruju MIZ Doboj su rijetko
profesionalno uraeni. Nama najljepi natpis se nalazi na nianu sa slike 26 iz
dvorita Vasve Mehmedagi u Doboju. Generiki natpisi na nianima, sa
uzgrednim varijacijama, mogu se podijeliti na 5 tema:
-

Prva tema je podsjeanje na Allaha d..;

Druga tema je ili upuivanje dove ili oslovljavanje umrlog;
Trea tema je navoenje imena i imena oca, a na nianima nakon 1878.
godine i prezimena;
etvrta tema je traenje uenja Fatihe;
Peta tema je navoenja godina smrti ili klesanja niana.

Prva tema se nalazi u vrhu niana, a najee se sastoji od sintagme:

Huwal ayyul, Bq, On je ivi, Vjeni. Na nekim nianima ima i dodatak: Alla
l yamt, Onaj koji ne umire, ili se na poetku doda rije Allahu. Ove sintagme
se mogu nai u Kur`anu. erijatske norme koje se protive pisanju ajeta ili
Allahovog imena na nianima, uzimaju u obzir da niani mogu pasti na zemlju.
Upravo se ovo deavalo sa starim nianima, a na to smo ukazali u poglavlju 2.,
slika br. 10.
Drugu temu, Mustafa Sui definira kao dovu za umrlog, no na nekim
nianima se javlja dova a na nekim konstatacija. Sinatagma: Al marmu wal
mafru lah je najea u ovoj drugoj temi. Sui je ovu sintagmu preveo kao:
ovdje se nalazi preminuli, neka mu bude oproteno, dok Mujezinovi kao:
pokojni i umrli. Poto je sintagama na arapskom jeziku u pasivu, to znai da je
umrlome ve podaren Allahov rahmat/milost i ufrn/oprost, time je ova

44

sintagama konstatacija. U naem jeziku, za umrloga, se udomaila, umjesto

mejjit, rije merhum, no merhum znai onaj kome je ve podarena Allahova
milost, to izlazi iz okvira ljudskog znanja. S druge strane, na nianima smo
nailazili i na sljedeu sintagmu: Al muhtu il ramatillhi, odnosno potrebnik
za Allahovom milou, time bi ova sintagma, zaista, bila dova. Ima niana sa
kombinacijom obje ove sintagme, poput niana sa starog mezarja demata
Stani Rijeka. Mujezinoviev prijevod, s obzirom da poslije ove sintagme slijedi
ime umrloga, je blii istini.
Treu i petu temu smo ve obradili u podnaslovima 3. 2., dok se etvrta
tema obino prestavlja kao Ruhiun el-Fatiha, Neka je za njegovu duu Fatiha,
ili samo El Fatiha. Ove teme smo se dotakli u podnaslovu 3. 3. i biljeci br. 72.

4. 2. Budunost niana
Na prvoj stranici projekta Spomen obiljeja bosanskog ehida i
poginulog borca kojega smo zatraili i dobili kao dopis br. 188/2014 od
Organizacije porodica ehida i poginulih boraca Federacije Bosne i Hercegovine
stoji reenica: ...javila se hitna potreba obiljeavanja ... mezara i grobova ... S
obzirom da se pozvani, Armija Bosne i Hercegovine i Islamska Zajednica Bosne i
Hercegovine nisu odmah angaovali na iznalaenju oblika obiljeavanja
mezarja ehida i poginulih boraca... ehidska organizacija je formirala komisiju
koja se bavila iznalaenjem oblika niana ehidima i poginulim borcima rata
1992-1995. ehidski niani su uzeli oblik niana Mahmuda Brankovia (slika br.
2). No, znaajnije od izgleda niana jeste to je ehidska organizacija uspjela
brendirati ehidski nian. Lino smo bili svjedokom, kada su se borcima HVO-a,
koji nisu imali prava na ehidske niane, naruivali ehidski, iako su imali
sredstava i za vee i ljepe niane. Kod brendiranja nije dovoljano imati
zakonsku regulativu.
Kako je rije o vakufima, Islamska Zajednica ima pravo, ali i obavezu da
uvede red na svoja mezarja i red u vezi niana. Nian kada se postavi to je obraz
zajednice, ne vie pojedinca koji ga je postavio. U Islamskoj Zajednici, na niim
nivoima, postoje razliiti pravilnici o tome kako bi mezarja i niani trebali
izgledati, tako i kod nas u MIZ Doboju imamo pravilnik br. 228/2010. Taj
pravilnik teko da bi proao erijatsku valorizaciju, ali i takav se ne primjenjuje.
esto se, u siromanijim dematima, prepreke u postavljanju spomen obiljeja
stanih islamu uklanjaju izdanim financijskim donacijama. Rjeenje kia i
neukusa ne moe biti samo u zakonskoj regulativi, moramo imati brend.
Takoer, taj posao, kao to smo mogli vidjeti od naih predaka u 16-om.
stoljeu, nije posao koji se moe zavriti preko noi, to je generacijski posao.
Zatim, nije dovoljeno prebaciti taj posao na imama, glavnog imama ili muftiju,
kompletna zajednica mora biti ukljuena, inae e jedni imati jedna rjeenja a
drugi druga, to nije brendiranje.

45

Ukoliko bi se taj posao, od Islamske Zajednice, pokrenuo, oblik niana

nije bitan. Ne mora to biti nian s turbanom, jer danas niko ne nosi turbane. Ali
kakav god oblik da se izabere, morao bi proi erijatsku valorizaciju. Ukoliko
budemo traili pored erijatskih normi i tradiciju Bonjaka, u tradiciji Bonjaka
imamo, kao to smo vidjeli na nianima 15-og, i 16-og. stoljea, sve ono to
imamo na nianima i danas: slike, zanimanja, afinitete itd.
S obzirom da je kod muslimana zabranjeno kremiranje, krajnje je
vrijeme da se s tim poslom pone, inae ve za 50-tak godina neemo moi
prepoznati naa mezarja, te e Bosna biti prekrivena mezarjima, jer se veina
ograuje.

46

Apendix
Tabela starih niana na podruju MIZ Doboj.
Demat

Mezarje

Ahinbaii Hodii
/Polje
Debelo
Brdo
Mujkii

Alibegovci -

Beii

Brijesnica
Velika
Frkati

Grapska

Habibivii

Hadii

Koralika
Njiva
Brdo
Lokacija
stare
damije
Harem
damije

Harem
damije

Staro
Groblje
Harem
damije
Gaj

Kahrimani

Datirani
1335.h. (1916.)
1273.h., (1856.); 1313.h., (1895.),
1314.h., (1896.); 1315.h., (1897.),
1324.h., (1906.); 1329.h., (1911.),
1334.h., (1915.); 1349.h., (1930.),
1354.h., (1935.); 1357.h., (1938.)
1223.h., (1808.); 1280.h., (1863.),
1302.h., (1884.); 1318.h., (1900.),
1328.h., (1910.); 1331.h., (1912.),
1346.h., (1927.)
-

Nedatirani
13
8

Ukupno
37

12

1
1

1287.h. (1870.); 1314.h. (1897.),

1322.h. (1904.); 1334.h. (1915.),
1335.h. (1916.)
1272.h. (1855.), 1294.h. (1877.),
1345.h. (1926.), 1350.h. (1931.),
1351.h. (1932.), 1351.h. (1932.)
1354.h. (1935.), 1358.h. (1939.)
1280.h., (1863.); 1280.h., (1863.)
1289.h., (1872.);1311.h., (1893.)
1320.h., (1902.); 1320.h., (1902.)
1320.h., (1902.); 1321.h., (1903.)
1321.h., (1903.); 1322.h., (1904.)
1333.h., (1941.); 1337.h., (1918.)
1338.h., (1919.); 1339.h., (1920.)
1263.h., (1846.); 1265.h., (1848.)

24

29

63

71

26

42

1368.h., (1948.)

36

1295.h., (1878.); 1324.h., (1906.)

1325.h., (1907.); 1326.h., (1908.)
1347.h., (1928.); 1357.h., (1938.)
1358.h., (1939.)
-

25

10

18

47

Kotorsko
Donje

Hadii
Maleia
Harem
damije

Musale
Velike

Kotorsko
Gornje

Lukavica
Rijeka

Matuzii

1320.h., (1902.)
1190.h., (1776.); 1194.h., (1780.)
1207.h., (1792); 1218.h., (1803.)
1276.h., (1859.); 1281.h., (1864.)
1300.h., (1882.); 1300.h., (1882.)
1186.h., (1772.); 1187.h., (1773.)
1193.h., (1779.); 1250.h., (1834.)
1271.h., (1854.); 1273.h., (1856.)
1276.h., (1859.); 1282.h., (1865.)
1300.h., (1882.); 1307.h., (1889.)
1310.h., (1892.); 1311.h., (1893.)
1312.h., (1894.); 1318.h., (1900.)
1321.h., (1903.); 1322.h., (1904.)
1323.h., (1905.); 1324.h., (1906.)
1324.h., (1906.); 1326.h., (1908.)
1327.h., (1909.); 1328.h., (1910.)
1328.h., (1910.); 1331.h., (1913.)
1337.h., (1918.); 1337.h., (1918.)
1337.h., (1918.); 1337.h., (1918.)
1337.h., (1918.); 1338.h., (1919.)
1339.h., (1920.); 1341.h., (1922.)
1345.h., (1926.)
01. 05. 1006.h., (09. 12. 1597.)

Kod
spomenika
NOB-a
Harem
1335.h., (1916.); 1346.h. (1927.)
damije
Lipe
1304.h., (1886.); 1312,h., (1894.)
1337.h., (1918.); 1357.h., (1938.)
Musale
1287.h., (1870.); 1345.h., (1926)
Male
1353.h., (1934.); 1357.h., (1938.)
Harem
1311.h., (1893.);
stare
1322.h., (1904.);
damije
1346.h., (1927.);
1346.h., (1927.)
Centralno 1206.h., (1791.); 1224.h., (1809.)
Greblje
1224.h., (1809.); 1227.h., (1812.)
1253.h., (1837.); 1269.h., (1852.)
1277.h., (1860.); 1278.h., (1861.)
1280.h., (1863.); 1287.h., (1870.)
1290.h., (1873.); 1290.h., (1873.)
1291.h., (1874.); 1295.h., (1878.)
1298.h., (1880.); 1298.h., (1880.)
1300.h., (1882.); 1301.h., (1883.)

1
6
7

80

32

38

13
3
10
14

18

42

79

48

Zaimovii

Miljkovac
Mravii

Pridjel
Gornji

obre
Tukia
Brdo
Njiva
Selima
kilje
Jakitovac
ijaka

Baica

Selimija
/ Trnjak

Mezarje
uz
ijaku
Dvorita
Humka
unjari

Sjenina

Sjenina
Brdo

Doljni
Stani
Rijeka
Suho
Polje
evarlije

Staro
mezarje
Vakuf
Brdo
Harem

1305.h., (1887.); 1308.h., (1890.)

1309.h., (1891.); 1313.h., (1895.)
1320.h., (1902.); 1327.h., (1909.)
1360.h., (1941.); 1365.h., (1945.)
1269.h., (1852.); 1288.h., (1871.)
1319.h., (1901.); 1320.h., (1902.)
1339.h., (1920.);
1340.h., (1921.)
1304.h., (1886.); 1304.h., (1886.)
1315.h., (1897.); 1321.h., (1903.)
1300.h., (1882.); 1303.h., (1885.)
1305.h., (1887.); 1305.h., (1887.)
1306.h., (1888.)
1307.h., (1889.); 1311.h., (1893.)
1334.h., (1915.); 1334.h., (1915.)
1367.h., (1947.); 1368.h., (1948.)
1301.h., (1883.); 1302.h., (1884.)
1322.h., (1904.); 1324.h., (1906.)
1328.h., (1910.); 1338.h., (1919.)
1339.h., (1920.); 1339.h., (1920.)
1345.h., (1926.)
1365.h., (1945.)

10

1
22

1
2

24

1153.h., (1740.); 1281.h., (1864.)

1286.h., (1869.)
1282.h., (1865.); 1291.h., (1874.)
1295.h., (1879.)
1332.h., (1913.); 1336.h., (1917.)
1345.h., (1956.)
1230.h., (1814.);
1263.h., (1846.);
1263.h., (1846.);
1263.h., (1846.);
1268.h., (1851.);
1321.h., (1903.);
1337.h., (1918.)
1340.h., (1921.)

26

1294.h., (1877.)

10

11

1325.h., (1907.); 1364.h., (1944.)

1227.h., (1812.); 1253.h., (1837.)

10
4
56

16

11
3
13

23

123

49

Potoani

damije

Vakuf

krebe

Greblje
u umi
Njiverak

Gri

1262.h., (1845.); 1267.h., (1850.)

1267.h., (1850.); 1274.h., (1857.)
1274.h., (1857.); 1277.h., (1860.)
1279.h., (1862.); 1280.h., (1863.)
1282.h., (1865.); 1282.h., (1865.)
1287.h., (1870.); 1294.h., (1877.)
1294.h., (1877.); 1304.h., (1887.)
1304.h., (1887.); 1305.h., (1887.)
1305.h., (1887.); 1306.h., (1888.)
1306.h., (1888.); 1306.h., (1888.)
1307.h., (1889.); 1312.h., (1894.)
1320.h., (1902.); 1324.h., (1906.)
1329.h., (1911.); 1340.h., (1921.)
1340.h., (1921.); 1342.h., (1923.)
1342.h., (1923.); 1348.h., (1929.)
1187.h., (1773.); 1278.h., (1861.)
1278.h., (1861.); 1288.h., (1871.)
1281.h., (1864.); 1284.h., (1867.)
1325.h., (1907.)
1305.h., (1887.); 1329.h., (1911.)
1329.h., (1911.); 1329.h., (1911.)
1331.h., (1912.); 1355.h., (1936.)
1361.h., (1942.)
-

17
11
5

14

Ukupno:
21

44

235

487

722

50