Sie sind auf Seite 1von 148

Inhalt

Sadrzaj
Einfhrung (Hinweise zur Benutzung des Begleitbuches)
Uvod ( uputstva za koriscenje prirncnika) . . . . . . . . . .
Einige Informationen I Nekoliko vaznih informacija
1. Geografska karta podrncja u kojima se govori nemacki jezik .
2. Slova .
3. Brojevi
4. Novac.

10
10

11

Lektion 1:

Das ist ein Lied


Grammatik/ Gramatika: 3./icejednineglagola sein.

13

Lektion 2:

Hallo, Taxi! .

15

Lektion 3:

Hotel Europa
Gr: 1. lice jednine glagola sein: ich bin .

20

DW NEMAKI
ZATO DA NE I

Wer sind Sie bitte?


Gr: 2. lice jednine glagola sein: du bist/Sie sind .

23

Das ist doch unhflich!


Gr: glagol sein + pridev; recca doch.

27

Was machen Sie?


Gr: upitne recenice sa was I konjugacija glagola I
2. lice jednine-uCtivo oslovljavanje sa Sie . . . . .

30

Lektion 7:

Du bist seltsam
Gr: konjugacija glagola (1. i 2. lice jednine) .

34

Lektion 8:

Woher kommst du?


Gr: upitne recenice sa woher; predlog aus

37

Lektion 9:

Das weit du doch!


Gr: konjugacija glagola (3. lice jednine)/
licna zamenica er I predlog in . . . . . .

41

Lektion 10:

Ist noch ein Zimmer frei?


Gr: upitne recenice bez upitne zamenice .

45

Lektion 11:

Schon wieder so ein Zimmer!


Gr: odredeni i neodredeni Clan .

49

Lektion 4:
Lektion 5:
Lektion 6:

sintos

Inhalt
Sadrzaj
Einfhrung (Hinweise zur Benutzung des Begleitbuches)
Uvod ( uputstva za koriscenje prirncnika) . . . . . . . . . .
Einige Informationen I Nekoliko vaznih informacija
1. Geografska karta podrncja u kojima se govori nemacki jezik .
2. Slova .
3. Brojevi
4. Novac.

10
10

11

Lektion 1:

Das ist ein Lied


Grammatik/ Gramatika: 3./icejednineglagola sein.

13

Lektion 2:

Hallo, Taxi! .

15

Lektion 3:

Hotel Europa
Gr: 1. lice jednine glagola sein: ich bin .

20

Lektion 4:

Wer sind Sie bitte?


Gr: 2. lice jednine glagola sein: du bist/Sie sind .

23

Lektion 5:

Das ist doch unhflich!


Gr: glagol sein + pridev; recca doch.

27

Lektion 6:

Was machen Sie?


Gr: upitne recenice sa was I konjugacija glagola I
2. lice jednine-uCtivo oslovljavanje sa Sie . . . . .

30

Lektion 7:

Du bist seltsam
Gr: konjugacija glagola (1. i 2. lice jednine) .

34

Lektion 8:

Woher kommst du?


Gr: upitne recenice sa woher; predlog aus

37

Lektion 9:

Das weit du doch!


Gr: konjugacija glagola (3. lice jednine)/
licna zamenica er I predlog in . . . . . .

41

Lektion 10:

Ist noch ein Zimmer frei?


Gr: upitne recenice bez upitne zamenice .

45

Lektion 11:

Schon wieder so ein Zimmer!


Gr: odredeni i neodredeni Clan .

49
3

Lektion 12:

Student oder Portier?

Gr: konjugacija glagola (1. lice mnoiine).


Lektion 13:

Hier bitte- mein Schlssel!

Gr: prisvojne zamenice 1. i 2. lica jednine

Lektion 14:

64

Probieren Sie mal!

Gr: imperativ glagola; licna zamenica


3. lica jednine: es; recca mal . . . . .
Lektion 17:

60

Verkaufst du auch die Kassetten?


Gr: mnoiina imeica na (e)n;

licna zamenica 3. lica mnoiine: sie,


direktan objekat kao dopuna glagola .
Lektion 16:

56

Ihr kommt doch nach Aachen?

Gr: konjugacija glagola (2. lice mnoiine)!


subjekat u recenici kao dopuna glagola wohl

Lektion 15:

53

67

Vier Tassen- das macht vier Mark

Gr: konjugacijaglagola (3./ice mnoiine);


licna zamenica 3. lica jednine- sie;
direktan objekat kao dopuna glagola . . .

71

Lektion 18:

Keine Sachen, kein Gepck


Gr: glagola haben; negacija imenica kein/e .

75

Lektion 19:

Ich mchte schlafen


Gr: modalni glagol mgen/ich mchte;

konstrukcija reeenice sa modalnim glagolima .

Lektion20:

Sind Sie krank?

Gr:mnoiina prisvojnih zamenica: meine

Lektion21:

Ich war in Essen

Gr: imperfekat glagola sein i haben; prilog da.

Lektion 22:

Und seine Frau?

Gr: prisvojne zamenice 3./icajednine: sein/e, ihr/e.


Lektion23:

86
90

93

Mchten Sie noch einen Kaffee?

Gr: direktan objekat kao dopuna glagola/neodred.eni


Clan u akuzativu: einen . . . . . . . . . . . . . . . . .

Lektion 25:

83

Wer spricht da?

Gr: glagoli koji menjaju osnovni samoglasnik;


negacija nichts, recca gar . . . . . . . . . . .

Lektion 24:

79

Ich bezahle den Rest

96

Gr: direktan objekat kao dopuna glagola-akuzativ


odred.eni Clan u akuzativu den i zamenica: ihn. . . . . . 100

Lektion 26:

Ich lade Sie ein

Gr: glagoli sa odvojivim prefiksima

104

Pregled gramatike.

107

Resenja vezbanja

117

Recnik . . . . . . .

125

Prevodi dijaloga .

134

Einfhrung (Hinweise zur Benutzung des Begleitbuches)

Uvod (uputstvo za koriscenje prirucnika)


Pred Vama je prirucnik uz radio-kurs nemackogjezika ''Nemacki- zasto da
ne?" On ce Vam biti od pomoCi kad god budete hteli da nesto ponovo proCitate ili
utvrdite nauceno.
Ova knjiga, naravno, ne moze zameniti sam radio-kurs. Najbolje bi bilo da
svaku lekciju najpre odslusate na radiju. Tu cete cuti zadatke koje bi trebalo da
resite, kao i sama resenja. ZahvaljujuCi tome cete pri proom slusanju lekcije
shvatiti o cemu se, uopste, radi: kakva je situacija u pitanju, gde se odigrava
scena koju slusate, ko i 0 cemu govori i kako je raspolozen ... jednom recju,
preporucujemo Vam de se skoncentrisete pre svega na razumevanje citave
situacije, bez pokusaja da po svaku cenu odgonetate znacenje svake izgovorene
reCi.
Postoje i odred.ene tehnike slusanja koje ce Vam olaksati razumevanje novog i
nepoznatogjezika. Te tehnike cete upoznati u proe tri lekcije naseg radio-kursa.
Nas kurs ce Vam doneti vise istrac:Zivakog zadovoljstva ukoliko svaku lekciju
najpre budete slusali na radiju. I ne samo to: sluzeCi se tom metodom, bolje cete
upamtiti ono sto ste culi.

Eva sta sve sadri:i Vas prirucnik:


A

Informacije o pojedinim lekcijama (str. 13-1 06)

1. Pregled gramatikenjime su uvek obuhvacene gramaticke strukture i vazni izrazi.


2. Dijalozi u okviru pojedinih lekcijastampani su na nemackom, uz obavezna objasnjenja na stpskom jeziku.
Ukoliko propustite neku emisiju, ovde cete moci da proCitate ono sto niste
culi.
3. ReCi i izraziispod teksta svake lekcije imate objasnjenja reCi i izraza na nemackom i
stpskom jeziku. Tu se nece ponavljati reCi i izrazi iz lekcija koje ste vec culi.
Ali, ukoliko Vam zatreba neka takva rec, moCi cete da je potrazite u recniku
na kraju knjige. Pored svake reei u recniku imate i broj lekcije u kojoj se ona
proi put pojavljuje.
4.

Vezbanjanajvize vezbanja je posveeeno gramatici. Najbolje bi bilo da ih resavate sa


olovkom u ruci, a ne "iz glave". Resenja vezbi se nalaze u odeljku C. Neki
zadaci imaju vise moguCih resenja, na sta ce Vam u datim slucajevima,
naravno, biti posebno ukazano.
7

Nakon svih 26 lekcija u knjizi imate i:


B

Pregledgramatike (str. 107-116)


Sve gramaticke ieme obrad'ene u pojedinim lekcijama ovde su date u vidu
tabelarnog pregleda.

Resenja vezbanja (str. 117-124)


Pomocu ovih resenja cete lako praveriti jeste Ii ispravno resili zadatke
postaufjene u pojedinim lekcijama.

D Recnik (str. 125-133)


U reeniku se nalaze sve reCi koje se pojavljuju u nasoj prvo.f seriji, i to i na
nemackom i na srpskom jeziku. I ovde se pored svake reCi nalazi broj lekcije
u kojoj se pojavljuje prvi put.
E

Prevodi dijaloga (str. 134-150)


Prevodi dijaloga ce Vam pomoCi pri razumevanju lekcija. Ne preporucujemo
Vam da se njima sluiite samo da biste pronasli znacenje neke reei. Balje je
da prevode koristite kaa celine koje Vam olaksavaju razumevanje originala
kao celine.

Na kraju ovog uvoda, josjedna napomena: verovatno Vam je poznato da se nas


kurs emituje za citav svet i to na mnogim jezicima. Zbog toga u njemu nema
elemenata koji upucuju na ono sto je specificno za Vasu zemlju, Vasu kulturu i
Vasjezik.
Tecaj je usredsretf.en na nemacki jezik i nemacku svakodnevicu i nacin
misljenja i u njemu cete se sresti cak i sa nemackom poezijom. Ukoliko tokom
kursa osetite prisustvo nevidljivog pratioca kakvag ste nekad susretali u
bajkama, znajte da je to duh i ne brinite zbog njega, vec mu se slobodno
prepustite, jer su duh i jezik zapravo nerazdvajni.
Puno uspeha i zadovoljstva u radu ieli Vam
Herrad Meese

PS. Ako nas udibenik i ne budete redovno koristili, preporucujemo Vam da


ipak nikako ne preskoCite uputstva sadriana u prve tri lekcije, jer se u
njima nalaze vaine informacije o samom naCinu ucenja.]os nesto: da
biste ba/je razumeli pojavu pamenutog duha, obavezno proCitajte
napomene uz osmu lekciju.

Einige Informationen
Nekoliko vaznih informacija
D

Geografska karta zemalja u kojima se govori nemac"'kijezik:

OHannover

Berlin

BUNDESREPUBLIK
CEssen
LelpzlgO

0 Frankfurt

DEUTSCHLAND
0 Stuttgart
Mnchen

II

Slova

A
a
B
b

c
D
d
E
e
F
f
G
g
H
h
I
i
J
j
K
k
L
I
M
m

IJ

Namen
nach
0 Orangensaft
0
oder
p Portier
p probieren
Q (Quittung)
q (quer)
R Reportage
r rauchen
s Sachen
s sagen
T Taxi
t teuer
u Uhr
u unhflich
V Vater
V
verheiratet
w Wohnort
w wann
X (Xanten)
X
Taxi
y
(Yoga)
y typisch
z Zimmer
z zeigen

Kse
unhflich
fr
au glauben
u Verkufer
ai (Mai)
ei Bein
eu Leute
ou Journalistik
Ch Chef
eh chaotisch
eh nicht
Sch Schachtel
sch schlecht
St Stimme
st stimmt
heien

Brojevi

1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11

12
13
14

10

N
n

Abend
aber
Bad
bald
Cafe
chic
Diplomat
da
Entschuldigung
er
Flasche
fahren
Geld
genau
Herr
heien
Idee
ich
Journalistik
ja
Kse
kommen
Lied
lange
Mark
machen

=
=
=
=
=
=
=
=
=
=
=
=
=
=

eins
15
zwei
16
drei
17
vier
18
fnf
19
sechs
20
sieben
30
acht
40
neun
50
zehn
60
elf
70
zwlf
80
dreizehn 90
vierzehn 100

=
=
=
=
=
=
=
=
=
=
=
=
=
=

fnfzehn
1000
sechzehn
31
42
siebzehn
achtzehn
53
neunzehn
64
zwanzig
75
dreiig
86
vierzig
97
fnfzig
200
201
sechzig
siebzig
210
achtzig
10.000
neunzig
100.000
hundert
1.000.000

=
=
=
=
=
=
=
=
=
=
=
=
=
=

tausend
einunddreiig
zweiundvierzig
dreiundfnfzig
vierundsechzig
fnfundsiebzig
sechsundachtzig
siebenundneunzig
zweihundert
zweihunderteins
zweihundertzehn
zehntausend
hunderttausend
eine Million

II

Novac

Nemacka novcana jedinica zove se marka, ili, tacnije, nemacka marka/


Deutsche Mark~jedna marka ima 100 pfeniga. Novcane jedinice u Nemackoj,

Austriji, kao i u Svajcarskoj, gde jedan deo stanovnistva takode govori nemacki
jezik, se razlikuju.
Evo kako izgleda kovani novac u Nemackoj:

Ein Pfennig zwei Pfennig fnf Pfennig zehn Pfennig


jedan pfenig dva pfeniga pet pfeniga deset pfeniga

eine Mark
jednamarka

zwei Mark

dvemarke

fnfzig Pfennig
pedeset pfeniga

fnf Mark
petmaraka

A postoje i sledece papirne novcanice:

.!.

11

Svajcarska novcana jedinica je franak, odnosno: svajcarski franak /Schweizer


Franken. jedan Jranak sadrii sto rapena.

Austrijska valuta je siling, tacnije: austrijski siling I sterreichischer


Schilling. jedan siling ima sto grosa.

12

Lektion eins

Lekcija

Das ist ein Lied


Ovojepesma
PREGLED GRAMATIKE
Ovo treba da znate:
U nemackom jeziku najvainiji deo recenice je glagol (Verb). Glagoli
menjaju oblik u zavisnosti od toga u kom licu se nalaze.
ist
je trece lice jednine glagola sein
sein
je infinitiv, oblik u kome se glagoli nalaze u recniku.
das ist je izraz kojim se sluiimo da bismo nesto pokazali ili imenovali.
Infinitiv

jednina

lice

mnozina

lice

1. lice

2. lice
(prijateljski)
(zvanicno)
3. lice

das

Ovo mozete da kazete:


ukoliko ielite da pokaiete sta
vidite ili cujete:

ukoliko jos ielite da dodate i


cije je nesto, ili sta je neko
napisao ili naCinio:

ist

Das ist ein Lied.


Das ist ein Text.
Das ist ... ( + imenica).
Das ist ein Lied
von Klaus Hoffmann.
Das ist ein Text von Goethe.
Das ist ... ( + imenica)
von . .. (+ licno ime).

uprvoj lekciji cete cuti nekoliko recenica na nemackom jeziku da biste polako
poceli da se navikavate na njegovo zvucanje. Nije vaino sto ne razumete
pojedine reCi. Najpre cete cuti scenu pozdravljanja, zatim stih iz jedne brojalice
kojom se koriste deca u igri, potom vesti nakon kojih je na redu jedna pesma, i
na kraju- odlomak iz poznatog knjiievnog dela, Geteovog "Fausta ".
13

WRTER UND WENDUNGEN

RECI I IZRAZI
Guten Tag.
Liebe Hrerinnen und Hrer!
dasist
das Lied
Das ist ein Lied.
von
der Text
Das ist ein Text.
Auf Wiederhren.

Dobardan.
Drage slusateljke i slusaoci!
ovoje
pesma
Ovo je pesma.
(od)
tekst
Ovo je tekst.
Doslusanja.

Imena:

Goethe
Faust
Klaus Hoffmann

BUNGEN

VEZBANJA

Razdvojite pojedine reCi i napis"ite recenice ispravno:

1. DAS I IST I EIN I LIED.__,D=as~ts==t=e=in"'-Li=e=d"-.- - - - - - - - - - - - -

2. DASISTEINTEXT. _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __
3. DASISTEINLIEDVONKLAUSHOFFMANN. _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __
4. DASISTEINTEXTVONGOETHE. _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __

14

Lektion zwei

Lekcija

Hallo Taxi!
Halo, taksi!
U ovoj lekciji cete upoznati neke tebnike koje Vam mogu olaksati
razumevanje stranogjezika. Vi u svom maternjem jeziku te tebnike
upotrebljavate tako reCi nesvesno. One ce vas obrabriti u nastojanjima da
upotrebite svoju sposobnost kombinovanja. Tako cete moCi da odgonetnete
znaeenje nekib izraza iako ne razumete sve reCi od kojib su sastavljeni. Na
primer, lako cete zakljueiti da jedna rec znaCi ''gol" ukoliko u pozadini
prepoznajete zvuke fudbalske utakmice. Po zvucanju glasa moiete da
odredite da Ii je neko veseo ili tuian. A u srpskom, ili nekom drugom jeziku
koji znate, sigurno imate reCi koje su slicne nekim nemaekim reeima, na
primer, "taksi". Konaeno, poznate su Vam i situacije koje se u mnogim
razlieitim delovima sveta odvijaju na isti naein, tako da, bez obzira na to
sta ne razumete sve, bar otprilike moiete pretpostaviti sto je sadriaj scene
koju slusate.

U sceni koja sledi, dr. Tirman, stalni gast botela "Evropa ", ulazi u taksi i vazacu
(Taxifahrer) saopstava kuda ieli da ga odveze.
Dr. Thrmann:
Taxifahrer:
Dr. Thrmann:
Taxifahrer:

Hallo, Taxi!
Guten Tag.
Guten Tag. Hotel Europa bitte.
Hotel Europa, okay.

WRTER UND WENDUNGEN

RECI I IZRAZI
Hallo!
das Taxi
das Hotel
Hotel Europa
bitte
okay
Also- bis bald!

Halo!
taksi
botet
botet "Evropa"
mo/im
okej
Onda- da skorog videnja!

15

ReCi koje moida vec znate iz srpskog iii nekog drngogjezika:


die Philosophie
die Medizin
die Theologie
studieren

fiiozofija
medicina
teoiogija
studirati

BUNGEN

VEZBANJA
Vaine informacije koje jednom upamtite nikada necete zaboraviti. Vase
razumevanje proCitanog, kao i onoga sto ste cuii bice bolje ukoliko povedete
racuna 0 siedetim stvarima:
Ne poiusavajte da po svaku cenu razumete svaku izgovorenu rec.
Usredsredite se samo na ono sto je najvainije.
Pokusajte da ova naceia primenite odmah, na primerima koji siede:

U kruziceupise odgovarajuce brojeve:

1. Koji znaci ukazuju na vreme?


2.

16

Koji znaci ukazuju na pravce?

0
0 0

111

U kruzice upisite odgovarajuce brojeve. Koja slika se odnosi na:

1. televizijski program
2.

uputstvo za rukovanje

3. oglas

Ti'i'i'cfoMiaNDER
--

--

--

- -- -- - - - - - - - -

0
0
0

9.11 T..,.m.u t 9.03 DaUu


t 9.45 Medlziu n~teb Noten
t 10.10 TllpSI[daau t 10.03 Bkber-Report Frhjahn-Neuerscbeinungen
t 11.00 T..-cbau t 11.03 Die Goldeae 1 - ARD-Femsehlotterit
t ll.58 T..UO
Ein
Fall
ftir
sieb
I
Veneidigung
von
Friedrichsbafen
t U.SS Preuesc:bau
t 13.00 TagesKilau
13.05 AJlD..Mittapmllpzin

==---- ---

--------

17

1J u kruzice upisite odgovarajuca slova.


Za koje poslove se traze ljudi u dole prikazanim oglasima?
1. posao u kancelariji
4. frizerka

.....................
--

2. prodavaCica paifema
5. telefonistkinja

0
0

3. elektricar
6. taksi-voiac

Ihr Wunsch:
ein Job Im BOro

Caiffeur Jasmin
suchtnette

FriHuee

Beste Bezahlung, Urlaubwird

~~~8c~s~~~~~st=i~~;Mf:r

Str.

W1rstellenein:

Schloe. .r

Elektriker

CENIS GmbH, Personalservice

'ltOIW/337766

Zum 1.7.90 Junge, freundliche

Telefonistin m1t EnghschSchreLbmaschLnenkenntmssen

und

nach Bogenhausen gesucht


Scoba Internatwna!, ~089/41 30 900

II

Upis'ite na prazne linije na srpskomjeziku nazive ustanova koje


prepoznajete na ovim slikama.

KURKLINIK
GOWMHLEN
und
PRI~ZE~BAO

18

0
0

3.
1. - - - - - - - - 2.
4.
5. - - - - - - - - 6. - - - - - - - - 7.

IJ

Pogodite s'la znac'i zaokruzena reC!

Dr. Thrmann

mit dem Taxi ins Hotel.

(I Podvucite rec'i na osnovu kojih mozete da pogodite o cemu se radi u


tekstu koji sledi
Am 21. Dezember gegen 22.00 blieb im Anschlu an eine Taxifahrt von der
Schubertstrae zur Stiftstrae 22 eine Fototasche mit einer "Nikon 501"-Kamera
plus Zubehr im Taxi.

19

Lektion drei

Lekcija 

Hotel Europa
Hotel

~~Evropa,,

PREGLED GRAMATIKE
Ovo treba da znate:
bin -je prvo tice gtagota sein.
ich
-je ticna zamenica prvog tica jednine (''ja").
Itifinitiv

~
1. tice

mnozina

jednina

tice

ich

bin

das

ist

lice

2. tice
(prijateljski)
(zvanicno)
3. tice

Ovo mozete da kazete:


kada nekome predstavljate:
- jednu ienu i to prezimenom:
- iensku osobu imenom i prezimenom:
- muskarca prezimenom:
- muskarca imenom i prezimenom:
- muskarca sa titutom:

Das ist Frau Berger.


Das ist Hanna Clasen.
Das ist Herr Schfer.
Das ist Andreas Schfer.
Das ist Herr Dr. Thrmann.

U ovoj tekciji cete upoznati botet "Evropa ", u kome se odvija radnja naseg kursa.
Osim toga, predstavljamo Vam i gtavne likove kursa:
Gospoda ]Jerger:
Andreas Sefer:
Dr. Tirman:
Hana Klazen:
Ex:

20

je upraviteljka hoteta, koja rado peva;


je hotetski portir;
je statni gost hoteta ''Evropa ". On ne cuje bas najbolje.
je sobarica.
Eks je fantastican ienski tik, pa joj je i ime fantasticno. Eks
na tatinskam znaCi "iz". Ona je nevidljiva, ati, ne brinite,
dobro cete je cuti! Nesto vise o njoj cete saznati u osmoj
tekciji.

Spiker je tu da Vam, zajedno sa svojom koleginicom, objasni gramatiku. On Vam


predstavlja glavne likove kursa. (spiker =Sprecher)
Sprecher: Das ist Herr Schfer. Andreas Schfer.
Das ist Herr Dr. Thrmann.
Das ist Frau Berger. Lisa Berger.
Das ist Hanna. Hanna Clasen.

Eks se predstavlja sama:


Ex:

Hallo! Hallo! Da bin ich.

Eks ce Vam panaviti imena glavnih junaka, ali na svaj naCin:


Ex:

Ich - und Andreas und Frau Berger und Hanna und Dr. Thrmann.

A ndreas se nalazi na recepciji hatela "Evrapa ", gde uprava telefanira:


Andreas:

Rezeption. Guten Abend. Hotel Europa, Rezeption.

WRTER UND WENDUNGEN

RECI I IZRAZI
Das ist Herr Schfer.
Doktor (Dr.)
Das ist Herr Dr. Thrmann.
Das ist Frau Berger.
Da bin ich.
da
ich
und
die Rezeption
Guten Abend.

Ova je gaspadin Sefer.


daktar ( dr.)
Ovajedr. Tirman.
Ova je gaspatla Berger.
Ovdesam.
avde, tu
ja
i

recepcija
Dabravece.

ReCi kaje maida vec paznajete u srpskam ili nekam drugam jeziku:
das Thema
die Reportage
der Student

tema
repartaia
student

21

BUNGEN

VEZBANJA

Sastavite pet recenica od prilozenih rec"i i izraza:

1.

Das ist Herr Schfer.

2.

3.
4.

-----~

das ist lbinf~


da
von
~ Klaus Hoffmann ich
FraoBerger einLied
das ist
ein Text
das ist
Goethe
von

II
1.

2.
3.
4.

IJ

22

Poreaajte sledece recenice po logicnom redosledu:


Hotel Europa, okay.
Guten Tag. Hotel Europa bitte.
Guten Tag.
Hallo, Taxi!

Pronaaite cetiri imenice u ovoj ukrs"tenici ( mali savet: sve su


poreaane uspravno!):

F 0 D H N A
H
R E
E p T I 0
A p
A
R
T
L K R D X 8 E
p R G I c L

u
s

z
u

T
N
8
M
V

Rezeption

Lektion vier

Lekcija

Wer sind Sie bitte?


Ko ste Vi, molim Vas?
PREGLED GRAMATIKE
Ovo treba da znate:
1. Glagol sein
bist je drugo lice ovog glagola kada je rec o neformalnom obracanju sa
"ti".

sind je drugo lice ovog glagola kada je rec o zvanicnom obracanju sa "Vi ".

2. Licne zamenice
ich = je onaj koji govori ("ja")
du = je onaj kome se neformalno obracamo ("ti'')
Sie= je onaj kome seformalno (zvanicno) obracamo ("Vi'').
itifinitiv

jednina

lice

mnozina

<)

1. lice

ich

bin

2. lice-"ti"

du
Sie

bist
sind

das

ist

"Vi"

3. lice

lice

3. Polozaj glagola u recenici


Glagol se u reeenici nalazi na drugom mestu:
Ich
Wer
Wer
Das

bin

bist

sind
ist

der Portier.
du?
Sie?
Dr. Thrmann.

4. Upitne zamenice
wer= "ko"?

23

Ovo mozete da kazete


Ukoliko u telefonskam razgovorn niste dobro culi ime sagovornika, ili Vam
Wer ist da?
neko kuca na vrata:
Ukoliko ielite da saznate ko je, ili kako se zove,
Vas sagovornik:

Werbist du?
Wer sind Sie?

Dr. Tirman, stalni gost hotela ''Evropa ", stiie u botet, gde ga upraviteljka,
gospot.la Berger, srdacno pozdravlja.
Frau Berger:
Thrmann:
Frau Berger:
Andreas:
Ex:

Andreas:

Aah- Herr Dr. Thrmann! Einen wunderschnen guten


Abend.
Guten Abend.
Herr Schfer, das ist Herr Dr. Thrmann.
Guten Abend, Herr Dr. Thrmann.
N'Abend.
Pst- Ex- pst!

Malo kasnije dr. Tirman poziva telefonom hotelsku recepciju da bi narnCio pivo.
Ne zaboravite da on dosta slabo cuje!
(Telefon zvoni i Andreas podiie slusalicu)
Andreas:
Thrmann:
Andreas:
Thrmann:
Andreas:
Thrmann:
Andreas:

Rezeption. Guten Abend.


Wer ist da?
Rezeption. Hotel Europa.
Wie bitte? Wer?
Hotel Europa. Rezeption.
Aha. Ich mchte ein Bier. Ein Bier bitte!
Ein Bier, okay. Und- wer sind Sie bitte?

Andreas nije odmah prepoznao sagovornika po glasu, sto ljuti dr. Tirmana.
Thrmann:
Andreas:
Thrmann:
Andreas:
Thrmann:

Thrmann, Dr. Thrmann. Und Sie? Wer sind Sie?


Ich bin der Portier.
Wie heien Sie?
Andreas Schfer.
Aha. Schfer. Schfer- na ja ...

A drska Eks se dr. Tirmanu obraca sa "ti"!


Ex:

Thrmann:
Andreas:

24

Und wer bist du?


Du? Und wer bist du? Hm ...
Entschuldigung! Entschuldigung!

WRTER UND WENDUNGEN


RECIIZRAZI
wunderschn
Einen wunderschnen guten Abend!
Werist da?
wer?
Wie bitte?
Aha.
mgen/ich mchte
das Bier
Sie
Wer sind Sie?
der Portier
wie?
heien
Na ja!
du
Entschuldigung!

divno
Divno vece (ielim)!
Koje tu? Koje to tamo?
ko?
Molim?
Aha.
ieleti/ieleo bih
pivo
Vi
Koste Vi?
porlir
kako?
zvatise
Padobro!
ti
Izvinite!

BUNGEN
VEZBANJA

Upotrebite odgovarajuci oblik glagola bist I sind I bin I ist.

1.

Wer
Wer
Wer

3.
5.

das?
Sie?
du?

2.

4.
6.

Das
Ich
Ich

Dr. Thrmann.
der Portier.
Ex.

II

Kako glase pitanja na ponuilene odgovore? (Andreas- "A"odgovara)

1.
2.
3.

_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ (A: Ich bin Andreas.)


Ex:
Dr. Thrmann: _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ (A: Ich bin der Portier.)
Dr. Thrmann: _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ (A: Rezeption. Hotel Europa.)

25

IJ

Od ponuilenih reci sastavite ispravne recenice i unesite ih u tabelu.

1.

ist wer da?


Thrmann ist das Herr
bitte wer Sie sind
Sie sind wer
bin der Portier ich
ein Bier mchte ich
heien wie Sie
du wer bist

LVet'DJ

2.

3.
4.

5.
6.
7.
8.

Wer

ist

da?

Dr.

II

Upisite moguce odgovore ( resenje ovog ve:Zbanja se ne nalazi u


udzeniku):

1.
2.

Wer sind Sie? Andreas Schfer I Dr. Thrmann.


Wer bist du?

3.

Wer ist das?

26

Lektion fnf

Lekcija

Das ist doch unhflich!


Pa to je neuetivo!
PREGLED GRAMATIKE
Ovo treba da znate:
1. sein + pridev
Ich bin mde. I Das ist unhflich.
2. Reccadoch
doch ne menja smisao iskaza, ali mu daje malo jacu nijansu.
Znacenje iskaza se pojacava: Das ist doch unhflich.

Ovo mozete da kazete:


Ukoliko nesto potvrtlujete/negirate:
Ukoliko zahvaljujete/molite za nesto:
Kada ielite da se izvinite:

Kada ielite da kaiete svoje misljenje o necemu:

Ja. I Nein.
Danke. I Bitte.
Entschuldigung!/
Entschuldigen Sie bitte!
Ich bin erstaunt.
Du bist unhflich.
Das ist doch unhflich.

Andreas nosi naruceno pivo dr. Tirmanu u sobu. Ovaj je iznenatlen zbog toga
sto je oslovljen sa "ti", pa mu stavlja do znanja da je to neuetivo.
(Kucanje na vrata)
Thrmann:
Andreas:
Thrmann:
Andreas:
Thrmann:
Andreas:
Thrmann:
Andreas:

Ja? Bitte?
Ihr Bier bitte.
Danke. Sie sind doch der Portier, oder?
Ja.
Also- ich bin, ja, ich bin erstaunt. Warum sagen Sie ,du'?
Wer? Ich?
Nein, nein, nein. Das ist doch unhflich, junger Mann!
Entschuldigung! Entschuldigen Sie bitte!

Dr. Tirman, pola u sali, konstatuje da je A ndreas saljivCina, a zatim se rastaje


od njega jer je umoran.

27

Thrmann:
Andreas:
Ex:

Thrmann:
Andreas:

Sie sind wohl ein Witzbold?


Witzbold?
Nein. Ein Kobold! Ich bin ein Kobold.
Ach was- ein Kobold oder ein Witzbold oder- ich bin mde.
Gute Nacht.
Gute Nacht, Herr Dr. Thrmann.

Sada Andreas konacno moie da objasni Eks da je njeno ponasanje bilo


neuetivo.
Andreas:
Ex:

Andreas:
Ex:
Andreas:
Ex:

Andreas:
Ex:

Andreas:

Ex? Ex?
Ja? Bitte?
Also- du bist unhflich.
Ich? Unhflich?
Ja, du!
Entschuldigung, ich ...
Das ist doch unhflich: ,Und wer bist du?'
Ich bin mde.
Nein, du bist ein Kobold.

WRTER UND WENDUNGEN

RECI I IZRAZI
ja
IhrBier
danke
Das ist doch unhflich!
oder
also
erstaunt
Warum?
sagen
nein
unhflich
junger Mann
Entschuldigen Sie bitte!
Sie sind wohl ein Witzbold?
der Witzbold
der Kobold
mde
Gute Nacht!

28

da
Vasepivo
hvala
Pa to je neuctivo!
ili

dakle
zapanjen
Zasto?
reCi, kazati
ne
neuetivo
mlad covek, mladic
Izvinite, molim Vas!
Vi ste zacelo saljivCina?
saljivCina, saljivdiija
duh (dobri duh)
umoran
Lakunoc.

BUNGEN
VEZBANJA

Pojaeajte znacenje sledeCih iskaza unosenjem recce doch:


1. Sie sind der Portier?
Sie sind doch der Portier?

2.
3.
4.
5.

Das ist unhflich.


Ich bin erstaunt.
Das istAndreas Schfer.
Das ist ein Taxi.

II

Koje rekao koju recenicu? Upisite krstice u odgovarajuce kvadrate.


Ex
Dr. Thrmann
Andreas
D
D
~
Ihr Bier bitte.
D
Sie sind doch der Portier?
D
D
D
D
D
Warum sagen Sie ,du'?
D
D
D
Ich bin ein Kobold.
D
D
D
Du bist unhflich.
Entschuldigen Sie bitte!
D
D
D
Das ist doch unhflich.

1.
2.

3.
4.
5.
6.
7.

IJ

Dopunite sledece recenice. Upotrebite reci unhflich, mde,


erstaunt.

1.

Das ist _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __
Dr. Thrmann ist _ _ _ _ _ _ __
Erist _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __

2.
3.

II
1.
2.

3.
4.
5.
6.
7.

Upotrebite odgovarajuce glagole:


doch der Portier, oder?
Sie
Sie ,du'?
Warum
doch unhflich.
Das
wohl ein Witzbold?
Sie
ein Kobold.
Nein. Ich
unhflich.
Ex, du
Nein, ich
mde.

29

Lektion sechs

Lekcija

Was machen Sie?


Cime se bavite?
PREGLED GRAMATIKE
Ovo treba da znate:
1. Glagol

je infinitiv glagola. Infinitiv je oblik u kome se glagoli


nalaze u recnicima.
je glagolska osnova. Ona se dobija kada se od infinitiva
odbije nastavak -en. Glagoli u nemackom jeziku imaju
razliCite nastavke koji se po potrebi dodaju na glagolsku
osnovu.
je drugo lice jednine (formalno oslovljavanje sa "Vi ".)
Nastavak za to lice je -en.

studieren
studier-

Sie studieren

Uz sve oblike glagola mora stajati licna zamenica.


irifinitiv

jednina

lice

glagolska glag.
nastavak
osnova

Sie

studier

mnoZina

lice

glagolska glag
osnova
nastaval

1. lice
2. lice
(neformalno)
(formalno)

en

3. lice

2. Upitne zamenice
was = "sta ". Njome, na primer, moiemo da pitamo sta neko radi.
Ovo mozete da kazete
Kada ielite da zapodenete razgovor:
Kada ielite nekoga nesto da pitate:

30

Sagen Sie mal: ...


Was studieren Sie?
Was arbeiten Sie?
Was brauchen Sie?

Dr. Tirman je zamolio Andreasa da porazgovara sa njim. Interesuje ga cime se


Andreas bavi, pa mu postavlja precizna pitanja. Andreas studira novinarstvo i
pise reportaze. Dr. Tirmanu to izgleda vrlo zanimljivo.
(Kucanje na vrata)

Thrmann:
Andreas:
Thrmann:
Andreas:
Thrmann:
Andreas:
Thrmann:
Andreas:
Thrmann:

Ja, bitte.
Guten Morgen, Herr Dr. Thrmann.
Morgen, junger Mann. Sagen Sie mal: Was machen Sie?
Studieren.
Studieren und keine Manieren, na ja. Was studieren Sie?
Journalistik.
Und was machen Sie da?
Recherchieren, Reportagen schreiben ...
Interessant, sehr interessant.

Andreas zaraauje za zivot radom u hotelu "Evropa".


Thrmann:
Andreas:
Thrmann:
Andreas:
Thrmann:
Andreas:
Thrmann:
Andreas:
Thrmann:
Andreas:

Und was machen Sie hier?


Arbeiten.
Was arbeiten Sie?
Ich bin Portier.
Die Arbeit ist neu fr Sie, oder?
Ja.
Also, Sie studieren Journalistik, und Sie arbeiten. Sie brauchen
doch das Geld, oder?
Ja. Klar.
Interessant, na denn- auf Wiedersehen.
Auf Wiedersehen, Herr Dr. Thrmann.

Eksje zatim Citav razgovor prepricala sa par rimovanih stihova:


Ex: Studieren und recherchieren- interessant, sehr interessant.

WRTER UND WENDUNGEN


RECI I IZRAZI
Guten Morgen.
Morgen!
Sagen Sie mal: ...
Was?
machen
studieren
keine Manieren
die Journalistik
recherchieren

Dobro jutro.
Dobro jutro.
Recite, ...
Sta?
raditi
studirati
bezmanira
novinarstvo
istrazivati

31

die Reportage, die Reportagen


schreiben
interessant
sehr
hier
arbeiten
die Arbeit
neu
frSie
brauchen
das Geld
Klar!
Auf Wiedersehen!

reportaia, reportaie
pisati
zanimljivo
vrlo
ovde
raditi
rad;posao
nov
zaVas
trebati
novac
jasno.
Dovidenja.

BUNGEN
VEZBANJA

PronaiJ.ite pravi odgovor na svako pitanje.

1.

Was machen Sie?


Was studieren Sie?
Was machen Sie da?
Die Arbeit ist neu fr Sie?
Und was machen Sie hier?

2.

3.
4.
5.

1. ~ 2. -

3. -

a. Journalistik.
b. Ja.
c. Ich bin Portier.
d. Studieren.
e. Recherchieren, Reportagen schreiben.

4. -

5. -

II

Sta se moze odgovoriti na sledeca pitanja?

1.

Was mchten Sie?


Was brauchen Sie?
Wer sind Sie?
Werbist du?
Was machen Sie?
Was schreiben Sie?

2.

3.
4.

5.
6.

Ex

arbeiten
ein Bier

IReportagen I
32

ein Taxi

IFrau Berger I
ein Hotel

studieren

I Dr. Thrmann I
Andreas

IJ

FormuliSite pitanja sluzeci se upitnim zamenicama wer iliwas.

1.

Was ist das?

3.
5.

_ _ _ _ _ _ (Ex)

(ein Taxi)

_ _ _ _ _ _ _ (ein Lied)

2.

4.
6.

_ _ _ _ _ _ (Andreas)
_______ (Frau Berger)
_ _ _ _ _ _ (ein Hotel)

II

Na svaki od ponuilenih odgovora postavite po dva pitanja: sa wer i


sawas.

1.

Wer mchte ein Bier?


(Dr. Thrmann mchte ein Bier.)

2.

3.
4.

II
1.
2.

3.
4.
5.

Was mchte Dr. Thrmann?

(Andreas braucht die Arbeit.)


(Andreas braucht Geld.)
(Dr. Thrmann braucht ein Taxi.)

Na ponuilene odgovore postavite odgovarajuca pitanja.


Was machen Sie?
(Journalistik studieren)
_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ (Reportagen schreiben)
_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ (Journalistik)
_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ (Reportagen)
_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ (Geld)

33

Lektion sieben

Lekcija

Du bist seltsam

Ti si neobicna
PREGLED GRAMATIKE
Ovo treba da znate:
Glagoli
sind

je trece lice mnoiine glagola sein.

Glagoli imaju nastavke


proo lice jednine. Glagol ima nastavak -e. Licna
zamenica je ich.
drugo licejednine (neformalno "ti"). Glagoslki nastavak
je-st.
glagoli cija se osnova zavrsava slovom "t" u drugom licu
jednine
(obracanje sa "ti'') dobijaju nastavak -est.

ich studiere:
du studierst:
du arbeitest:

infinitiv

~~tudieren

mnozina

jednina
lice

gl. osnova gl. nastavak

1. lice

ich

studier

2. lice
("ti'')

du
du
Sie

studier
arbeit
studier

st
est!
en

arbeiten

("Vi'')

lice

gl. osnova gl. nastavak

3. lice

Ovo mozete da ka:Zete


Ako nesto niste dobro razumeli:
Ako nekome ielite da saopstite kakav je,
ili kakva je neka druga osoba:

Wie bitte?
Du bist seltsam/neugierig/ ...
Der Mensch ist sehr interessant.

Andreas studira novinarstvo, a Eks kaie da ona studira -ljude.


Ex:

Andreas:

34

Hallo, Andreas!
Was machst du hier?

Ex:

Andreas:
Ex:

Andreas:
Ex:

Andreas:
Ex:

Andreas:
Ex:

Ich studiere.
Wie bitte? Studieren?
Ja. Ich studiere.
Was studierst du?
Menschen.
Aha, du studierst Menschen.
Ja! Ich mache Studien. Ich studiere Menschen.
Ach, du bist seltsam.
Menschen sind auch seltsam.

Andreasfilozofira o ljudskojprirodi kojaje, kako vernje, neobicna i radoznala.


Andreas:
Ex:

Andreas:
Ex:

Menschen, hm, der Mensch, hm ... Wie ist der Mensch?


Unhflich, mde, interessant und seltsam.
Wie bitte? Was?
Der Mensch ist unhflich, mde, sehr interessant, seltsam
und- neugierig.

WRTER UND WENDUNGEN

RECI I IZRAZI
der Mensch I die Menschen
Studien machen
seltsam
auch
Was?
neugierig

coveklljudi
studirati
neobicno
takode
Sta?
radoznala

BUNGEN

VEZBANJA

Upisite odgovarajuce glagolske nastavke.


Was mach ~ du hier?
2. Ich studier _ _
3. Wasstudier _ _ du?
4. Ichmach _ _ Studien.
5. Wasmach __ Sie?
6. Ichstudier __ , undicharbeit __
7. Was studier __ Sie?
8. Ich studier __ Journalistik.
1.

IJ

Upotrebite odgovarajuce oblike glagola sein:

1.

Wie ___
Du ___
Das ___
Ich ___

3.
5.

7.

der Mensch?
2.
seltsam.
4.
sehr interessant. 6.
mde.

DerMensch ____ neugierig.


Menschen _____ auch seltsam.
Sie _ _ _ _ _ _ _ wohl ein Witzbold.

35

II
1.

3.
5.
7.
9.

II

Dopunite sledece recenice odgovarajuCim glagolima i glagolskim


oblicima.
Menschen.
ein Taxi.
Reportagen.
hier.
mde.

Ich
Ich
Ich
Ich arbeite
Ich

Was
Was
Was
Was
Was

___
___
___
___
___

Pronailite u nasoj ukrs1enici pet priloga.


(Mali savet: svi su napisani uspravno!)

M I R

z u s

F 0 I p
D R
E R

u
s

T s
N N E
E u L
uN T
G H s
I A
E F M
R L p

N B
T A
M N B E z
R E z R T
I N R E u
s uM s B
M E s s A I I M
N u D A z G c H
B p N w s H u
N I E T 0 M s z

36

2.
4.
6.
8.
10.

erstaunt

du?
du?
du?
du?
du?

(Menschen!)
(ein Taxi)
(Reportagen)
(Ich bin Portier.)
(mde)

Lekcija

Lektion acht

Woher kommst du?


Odaklesi?
PREGLED GRAMATIKE
Ovo treba da znate:
u avaj lekciji cema abnaviti ana sta je da sada naucena.
Upitne zamenice
woher= adakle.
Ovo mozete da kazete
aka nekaga ielite da upitate adakleje:

Woher kommst du?


Woher kommen Sie?
aka hacete da kaiete da Vam je sve jasna/da se nesta sama pa sebi
razume:
Sowieso!

U avaj lekciji imate pet scena kaje se adigravaju u sali za darncak hatela
"Evropa ". Zatim cete saznati kaka su se Andreas i Eks uapste sreli.
Uprvaj sceni cete upaznati Hanu Klazen, kaja u hatelu radi kaa sabarica.
Pasluiavnik sa pasud.em jaj je paa na pad, ali jaj je jedan ljubazni gast pritekaa
upamac.
1. junge Frau
2. junge Frau
1. Hotelgast
2. Hotelgast
JungerMann

1. devajka
2. devajka
1. gast
2. gast
mladic

1. junge Frau:
2. junge Frau:

Guten Morgen.
Guten Morgen.

(Pasluiavnik sa pasudem uz tresak pada na pad)


Hanna:
1. Hotelgast:
Ex:

Hanna:
Ex:

0-nein!
0 -warten Sie!
Au weia! Alles kaputt!
Danke. Vielen Dank. Das ist sehr freundlich.
Sehr freundlich.

37

U drngoj sceni, u salu za dorncak ulazi jedan prilicno neispavani gast.


Hanna:
2. Hotelgast:
Hanna:

Guten Morgen.
Morgen.
Tee oder Kaffee?

(Gast ne reaguje)
Hanna:
2. Hotelgast:

Entschuldigen Sie, mchten Sie Tee oder Kaffee?


Entschuldigung. Ich bin noch sehr mde. Kaffee bitte.

U trecoj sceni u hotelu "Evropa" dolazi da slucajnog susreta dr. Tirmana i


jednog njegovogprijatelja koga dugo nije video.
1. Hotelgast:
Thrmann:
1. Hotelgast:

Thrmann:
1. Hotelgast:
Thrmann:

Guten Morgen.
Guten Morgen.
Wer ist das nur? Seltsam, seltsam. Ja klar, das ist doch ...
Entschuldigen Sie bitte!
Ja, was ist?
Sie sind doch Herr Thrmann, oder?
Ja. Und du, ja, du bist doch ... Stefan!

U cetvrtoj sceni jedan mladic ieli da zapodene razgovor sa jednom gospotlom,


pa joj postavlja kojekakva pitanja.
Junger Mann:
Journalistin:
Junger Mann:
Journalistin:
Junger Mann:
Journalistin:
Ex:

Sagen Sie mal: Sie sind also Journalistin und machen


Reportagen?
Ja.
Interessant. Sehr interessant. Das ist sehr interessant.
Ja. Stimmt.
Sagen Sie mal: Was machen Sie da?
Ach, recherchieren ...
Recherchierenrecherchieren ...

Upetoj sceni dve devojke, od kojih je jedna studentkinja, otkrivaju da dolaze iz


istog grada, naime, iz Augsburga, koji se nalazi blizu Minhena.
1. junge Frau:
2. junge Frau=
1. junge Frau:
Studentin:
1. junge Frau:
Studentin:

Und was machst du?


Studentin: Ich bin Studentin.
Und woher kommst du?
Aus Augsburg.
Echt?? Ich auch!
Was?! Du kommst auch aus Augsburg?

Onda i Eks pita Andreasa odakle je, na sta joj an odgovara- istim pitanjem.
Ex:

Andreas:
Ex:

38

Andreas, woher kommst du?


Ich komme aus Kln. Und du? Woher kommst du?
Ich? Ich komme aus ...

U sedmoj sceni cete saznati kako su se nevidljiva Eks i Andreas uopste sreli.
A ndreas je Citao knjigu o patuljcima iz Kelna koji, prema staroj priCi, uvek
dolaze nocu, dok zanatlije spavaju, da bi dovrsili njihove poslove- na veliku
radost gratlana Kelna. Andreas je, CitajuCi, duboko uzdahnuo, poielevsi da i on
dobije takvu pomoc. Bio je, metlutim, uveren da su zlatna vremena iz takvih
prica u svakom slucaju (sowieso) davno prosla. Ali, kada je izgovorio carobnu
ree sowieso, iz knjige je iskoCila jedna mala ienska prilika, koju je on nazvao
Eks, sto na tatinskam znaCi "iz", jer se ona pojavila "iz" knjige. Andreas nije ni
znao da je izgovrio carobnu ree!
Andreas:
Ex:

Andreas:
Ex:

Andreas:
Ex:

Ich mchte auch so ... Na ja- das ist sowieso vorbei!


Hhmm, hhmm. Hallo! Hallo! Da bin ich.
Werbist du?
Ich bin ...
Werbist du?
Ich bin ich.

WRTER UND WENDUNGEN

RECI I IZRAZI
warten
0- warten Sie!
Auweia!
Alles kaputt!
Vielen Dank!
freundlich
der Tee
oder
der Kaffee
noch
Ja klar!
Wer ist das nur?
diejournalistin
die Studentin
woher?
kommen
aus (Berlin)
Echt?
Na ja.
Das ist vorbei.
vorbei
Das ist sowieso vorbei.
sowieso
Ichbin ich.

cekati
0- sacekajte!
]aoj!
Sve je propalo!
Mnogo Vam hvala.
ljubazno
caj
ili
kafa
jos
]asno!
Kolijeto?
novinarka
studentkinja
odakle, otkud?
doCi, dolaziti
iz (Berlina)
Zaista? (zargon)
Pa da.
Tojeproslo.
proslo
To je svakako proslo.
svakako, nego sta; ionako
jasamja.

39

BUNGEN
VEZBANJA

Sta su reklijunaci nasih scena u poslednjoj lekciji?


Krsticem oznac"'ite izgovorene recenice.

Ein Gast =gast

Ex

0 Naja.
0 Alles kaputt.
0 Alles okay.

Frau =iena

Hanna
0 Das ist sehr interessant.
0 Das ist neu.
0 Das ist sehr freundlich.

EinGast
0 Das ist doch Herr Thrmann.
0 Du bist doch Herr Thrmann.
0 Sie sind doch Herr Thrmann.

II

EinGast
0 Kaffee bitte!
0 Teebitte.
0 EinBier.

Frau
0 Ich bin Portier.
0 Ich bin mde.
0 Ich bin Studentin.

Dopunite sledece recenice:


Ich _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ Augsburg.

Woher kommst du?

40

- - - - - - - - - - - - - - - - - - Berlin.
_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ Kln.

Lektion neun

Lekcija

Das weit du doch!


Pa to bar znas1
PREGLED GRAMATIKE
Ovo treba da znate:
1. Glagoli
Andreas wohnt in Aachen.
wohnt - trece lice jednine. Glagolski nastavak je -t:
Er arbeitet in Aachen.
arbeitet - kod glagola cija se osnova zavrsava na -t, nastavak za 3. lice
jednine glasi -et.
irifinitiv

l/'"wohne~

!"-._arbeiten

jednina

mnozina

lice

gl. osnova gl. nastavak

1. lice

ich

wohn

2. lice

du
du
Sie
Sie

wohn
arbeit
wohn
arbeit

st
est!
en
en

er
er

wohn
arbeit

t
et!

("it"')
("Vi'')

3. lice

lice

gl. osnova gl. nastavak

2. Licne zamenice
er=
licna kzamenica treceg lica jednine ("on '').Er zamenjuje imenice
muskog roda, to jest, imenice koje imaju odredeni Clan der. (tose
odnosi i na muska imena)

I ~: Thrmann

wohnt in Berlin.
wohnt in Berlin.

I ~rerText

ist von Goethe.


ist von Goethe.

3. Predlozi
in

aus

Er wohnt in Berlin.
Er kommt aus Leipzig.

41

Ovo mozete da kazete


Ako pitate odakle neko dolazi:

Kada Vi saopstavate odakle neko dolazi:


Kada saopstavate gde neko stanjuje/iivi:
Kada nesto znate:
Kada nesto ne znate:
Kada nekoga podsecate da zna neki podatak:

Woher kommt er?


Woher kommst du?
Er kommt aus Leipzig.
Er wohnt in Berlin.
Das wei ich.
Das wei ich nicht.
Das weit du doch!

Radoznala Eks zeli da sazna sto vise o dr. Tirmanu. Zato sa Andreasom
zaviruje u hotelsku knjigu gostiju. Kada su naisli na Tirmanovo ime, najpre su
poceli razgovor o sopstvenim imenima.
Andreas:
Ex:

Andreas:
Ex:

Andreas:
Ex:

Andreas:
Ex:

Andreas:
Ex:

Hier, also- Name: Thrmann.


Das wei ich doch! Weiter!
Vorname: Lukas.
Vorname?
Ja. Vorname.
Wie ist dein Vorname?
Das weit du doch! Andreas. Und dein Vorname?
Das wei ich nicht.
Aber ich! Ich wei das! Vorname: Ex, Name: Hex.
Nein-nein!

Nakon ovih reCi ponovo obracaju painju na podatke o dr. Tirmanu. On je lekar,
roden je u Lajpcigu, a iivi u Berlinu.
Andreas:
Ex:

Andreas:
Ex:

Andreas:
Ex:

Andreas:
Ex:

Andreas:

Also weiter: Beruf ...


Was macht er?
Er ist Arzt, er heit ja Dr. Thrmann.
Was ist dein Beruf?
Student und Portier. Ich studiere, und ich arbeite als Portier.
Weiter: Geburtsort! Woher kommt er?
Er kommt aus Leipzig.
Weiter: Wohnort!
Moment: hier- Berlin! Er wohnt in Berlin.

WRTER UND WENDUNGEN

RECI I IZRAZI
der Name
Das wei ich doch!
weiter
der Vorname
Das weit du doch!
dein Vorname
Das wei ich nicht.

42

ime
Patoznam!
da/je
ime
Pa to bar znas!
tvojeime
Toneznam.

nicht
aber
Ich wei das.
die Hex(e)
derBeruf
er
der Arzt
Er heit ja Dr. Thrmann.
der Student
Ich arbeite als Portier.
der Geburtsort
der Wohnort
Moment!
wohnen
in (Berlin)

ne
ali
Znamto.
vestica
zanimanje; zvanje
on
lekar
Paonsezovedr. Tirman.
student
ja radim kao portir.
mesto rottenja
mesto stanovanja
Trenutak!
stanovati
u(Berlinu)

BUNGEN
VEZBANJA

Upotrebite odgovarajuce glagole- wohnen ili kommen -kao i


odgovarajuce glagolske nastavke:
1. Woher _ _ __ Dr. Thrmann? 2. Dr. Thrmann ____ aus
Leipzig.
3. Dr. Thrmann ____ in Berlin. 4. Woher ____ Andreas?
5. Andreas ____ aus Kln. 6. Andreas

IJ

in Aachen.

Upotrebite pravu reC: in ili aus.

1. Dr. Thrmann wohnt _ _ _ _ Berlin. 2. Er kommt _ _ _ _ Leipzig.


3. Andreas kommt
5. Die Studentin studiert

IJ

Kln. 4. Er wohnt
Augsburg.

Aachen.

Upotrebite ponuilene licne zamenice i glagolske oblike:

1. Andreas ____ Portier im Hotel Europa. 2. _ _ _ _ _ _ das Geld.

auch. 4. Er _ _ _ _ Journalistik. 5.
_
_
_
_
_ _ _ _ _ _ _ _ . 7. Ex _ _ _ _ Studien.
- - - - 6.
3.

43

II

Posluzite se licnim zamenicama ich, du, sie, er.

1. Dr. Thrmann ist Arzt. _ _ _ _ wohnt in Berlin. 2. Sagen _ _ _ _ mal:


studiere Journalistik.
Was machen _ _ _ _ ? 3.
4. _ _ _ _ schreibe Reportagen. 5. Ex, was machst _ _ _ _ hier?
? 7.
arbeite.
6. _ _ _ _ studiere Menschen. Und
_
_
_
_
arbeitet,
_
_
_
_
8.
studiert, _ _ _ _ ist Portier und Student.

IJ

Postavite pitanja i odgovorite na njih nekom od ponut1enih recenica


( resenje ovog vezvanja se ne nalazi u udzveniku).

Pitanja

odgovori

Woher kommst du?


Woher kommen Sie?
Was machst du?
Was arbeitet er?

Das wei ich nicht.


Das wei ich.
Das weit du doch.

44

Lektion zehn

Lekcija

Ist noch ein Zimmer frei?


Imate lijednu slobodnu sobu?
PREGLED GRAMATIKE
Ovo treba da znate:
Pitanja na koja se moie odgovoriti samo sa "da" ili "ne "postavljaju se bez
upitnih zamenica! U tom slucaju glagol se pomera na pocetak recenice.
Du
~ arbeitest
Arbeitest ..----.. du

viel.
viel?

Ovo mozete da kazete


ako pitate za cenu:
Ako nekoga pitate koliko dugo ostaje:

Wie teuer ist das Zimmer?


Wie lange bleiben Sie?

Andreas je u poslu, a Eks ga zasipa pitanjima.


Ex:

Andreas:
Ex:
Andreas:
Ex:

Andreas:
Ex:

Andreas:
Ex:

Andreas:

Du, Andreas, arbeitest du?


Ja.
Du, Andreas, arbeitest du viel?
Ja.
Andreas, bist du glcklich?
Hm.

Was heit ,hm'? Ja oder nein?


Fragst du immer so viel?
Immer!
Pst- da kommt jemand!

U botet ulazi novi gast i pita da Ii je jos neka soba slobodna i koliko kosta. Ime
mu je Majer i namerava da ostane dva ili tri dana.
Andreas:
Gast:
Andreas:
Gast:

Andreas:
Gast:

Guten Abend.
Guten Abend. Ist noch ein Zimmer frei?
Ein Einzelzimmer oder ein Doppelzimmer?
Ein Einzelzimmer bitte.
Mit Bad?
Ja.

45

Andreas:
Gast:

Andreas:
Gast:
Andreas:
Gast:
Andreas:
Gast:

Wie lange bleiben Sie?


Zwei oder drei Tage.
Okay. Zimmer zehn ist noch frei.
Wie teuer ist das Zimmer?
Hundertzwanzig Mark. Mit Frhstck.
Gut.
Ihr Schlssel- und einen schnen Abend noch, Herr Meier!
Danke.

Gospodin Majer je oCigledno muzicar, jer su se iz njegove sobe razlegli zvuci


jlaute.
Andreas:
Ex:

Wie schn!
Ruhe! Ruhe bitte!

WRTER UND WENDUNGEN

RECI I IZRAZI
viel
glcklich
fragen
immer
soviel
jemand
das Zimmer
frei
das Einzelzimmer
das Doppelzimmer
mit

dasBad
wie lange?
bleiben
zwei
drei
der Tag I die Tage
zwei oder drei Tage
zehn
wie teuer?
hundertzwanzig
die Mark
das Frhstck
Gut.
der Schlssel
Einen schnen Abend noch!
Wie schn!
Ruhe!

46

mnogo,puno
srecan
pitati
uvek
takomnogo
neko
soba
slobodna
jednokrevetna soba
dvokrevetna soba
sa
kupatilo
koliko dugo?
ostati
dva
tri
dan/dani
dva ili tri dana
deset
koliko kosta?
sto dvadeset
marka
dorucak
Dobro!
kljuc
Prijatno vece!
Kako je lepo!
Mir! (Tisina!)

BUNGEN
VEZBANJA

Uz svako pitanje stavite pravi odgovor:

1.
2.
3.

Ist noch ein Zimmer frei?


Wie lange bleiben Sie?
Wie teuer ist das Zimmer?

1. _ _ _ 2.

IJ

a.
b.
c.

Hundertzwanzig Mark.
Zimmer zehn ist noch frei.
Zwei oder drei Tage.

3.

Pitajte za cenu necega i sami smislite odgovor. ( resenje ovog


vezanja se ne nalazi u udzeniku.)

Wie teuer ist das Taxi I das Hotel I das Bier I der Tee I der Kaffee ... ?

IJ

Postavite nekom zamisgenom hotelskom gostu ili prijatelju koliko


dugo zeli da ostane. Sami smislite odgovor ( resenje ovog vezanja
se ne nalazi u udzeniku).

Wie lange bleiben Sie? _ _ _ _ Tage.


Wie lange bleibst du? _ _ _ _ Tage.

II

Dopunite sledece recenice rec"ima koje nedostaju.

1.
3.
4.

Guten Abend. Ich mchte ein ____ . 2. Ist noch ein Zimmer ____ ?
Mchten Sie ein _ _ _ _ _ _ _ _ _ oderein _ _ _ _ _ _ _ __
MchtenSieeinZimmermit
? 5. Hierbitte,Ihr _ _ _ _ __

und einen schnen

noch.

IJ

Ptetvorite sledece izraze u pitanja:

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.

Das ist das Hotel Europa.


Andreas arbeitet da.
Er ist Portier.
ErarbeitetvieL
Sie studieren Journalistik.
Sie brauchen das Geld.
Sie sind der Portier.

Ist das das Hotel Europa?

47

1!1

Rasporedite sledece recenice u odgovarajuce tabele. Obratite


paznju na polozaj glagola u recenici.

1. Ist noch ein Zimmer frei?


2. Wie lange bleiben Sie?
3. Herr Meier bleibt zwei oder drei Tage.
4. Wie teuer ist das Zimmer?
5. Bist du glcklich?
6. Andreas wei das nicht.
7. Er fragt Ex:
8. Fragst du immer so viel?

I nocheinZimmerfrel?

Wielange
II

48

f~erb)
bleiben

Sie?

Lektion elf

Lekcija

Schon wieder so ein Zimmer!


Opet ovaka soba!
PREGLED GRAMATIKE
Ovo treba da znate:
Clanovi
U nemackom jez[ku postoje Clanovi. To su kratke nesamostalne reCi koje stoje
ispred imenica. Clanovima se ozna(ava gramaticki rod imenica. Moguca
su tri roda: muski, srednji i ienski. Clan, pak, moie biti adretten ili
neodreaen. Eva kako glasi odreaeni Clan

za imenice muskog roda ( m.):


za imenicesrednjeg roda (n.):
za imenice ienskog roda (/.):

der- der Schlssel


das- das Zimmer
die- die Flasche

a evo kako glasi neodredeni c7an


za imenice muskog roda:
za imenice srednjeg roda:
za imenice ienskog roda:

ein- ein Schlssel


ein- ein Zimmer
eine- eine Flasche

Neodreaeni Clan sa upotrebljava sa imenicama koje oznacavaju nesto sto


nije bliie definisano. Tose desava kada u razgovoru nesto pominjemo prvi
put. Odreaeni Clan stoji uz imenica koje oznacavaju nesto vec pomenuto,
poznato, bliie definisano.
Da ist eine Flasche- die Flasche ist ja noch halbvoll.
jednina

muskirod

srednjirod

nominativ akuzativ nom.


(nom.)
(akk.)
odreaeni
neodreaeni

der
ein

das
ein

akk.

zenskirod
nom

akk.

die
eine

49

Ovo mozete da kazete


Kada se zbog necega ljutite:
Ako nekoga podseeate da zna neki podatak:

So ein Mist!
Das kennst du doch!
Das kennen Sie doch!

Hana, sobarica u hotelu "Evropa ", ljuti se zbog toga sto je soba jednog gosta Jako
neuredna.
Hanna:
Frau Berger:
Hanna:
Frau Berger:
Hanna:
Frau Berger:
Hanna:

Hallo, Frau Berger!


Guten Morgen, Hanna.
Ach nein- schon wieder so ein Zimmer! So ein Mist!
Was ist, Hanna?
Ach- das Zimmer ist wirklich ein Saustall!
Das kennst du doch.
Stimmt.

Hana poCinje da skuplja prazne boce i pune pepeljare, zaleCi se zbog tipicne
podele uloga prema kojoj muskarac mirno pusi, dok zena- Cisti.
Hanna:
Ex:

Hanna:

Typisch- eine Flasche, noch eine- oh, die Flasche ist ja noch
halbvoll. Der Aschenbecher- voll! Na klar: Der Mann raucht
und trinkt, die Frau putzt.
Und singt.
Was? Ist da jemand?

Eks, koja radoznalo proucava botet, sve je videla i cula, pa hotelskog gostamuzicara, rugajuCi se, naziva- muzikantom.
Frau Berger:
Ex:

Hanna:
Frau Berger:

Alles okay, Hanna? Oh- eine Flte!


Ein Musikant- chaotisch und charmant.
Ist da jemand?
Ist da jemand? Komisch ...

WRTER UND WENDUNGEN

RECIIZRAZI
schon wieder
So ein Mist!
Was ist?
wirklich
Das ist wirklich ein Saustall!
kennen
stimmt
typisch

50

zaropet
Kakavuzas!
Staje?
stvarno, zaista
Ovo je stvarno svinjac!
znati, poznavati
takoje
tipicno

die Flasche
halbvoll
der Aschenbecher
voll
Na klar!
der Mann
rauchen
trinken
die Frau
putzen
singen
dieFlte
der Musikant
chaotisch
charmant
komisch
Bis zum nchsten Mal!

boca,flasa
polupuna
pepeljara
puna
jasno! Nego sta!
muskarac
pusiti
piti
iena
Cistiti
pevati
flauta
muzikant
neorganizovano, baoticno
sarmantan
cudno
Do sledeCi put!

BUNGEN
VEZBANJA

Svakoj od sledeCih imenica dodelite odgovarajuCi odreileni c1an, pa


ih unesite u prilozenu tabelu:

m.

n.

f.
Frhstck (n)
Tee (m)
Kaffee (m)
Lied (n)

das Frhstck

Flte CO
Text(m)
Beruf(m)
Arzt (m)
Portier (m)
Student (m)

Studentin CO

Rezeption CO

Zimmer(n)

Mann (m)

Geld (n)

Portier(m)

Schlssel (m)

Frau CO

Taxi (n)

~~Ma<k(IJ
51

II Na prazne linije upis'ite c1anove koji nedostaju.


1. Das ist

3. Dasist
5. Dasist
7. Das ist
9. Dasist
11. Dasist

ein

Taxi.
Zimmer.
Lied.
Flasche.
Arzt.
Frau.

2.

4.
6.

Das

Taxiist neu.
Zimmer ist frei.

10.

Lied ist wunderschn.


Flasche ist voll.
Arzt arbeitet viel.

12.

Frau arbeitet im Hotel.

8.

II Na prazne linije upis'ite c1anove koji nedostaju, pa nastavite donji


tekst.

_ _ _ Mann kommt in ___ Hotel. ___ Mann fragt: "Ist noch _ __


Zimmer frei?" _ _ __ Portier fragt: " ____ Einzel- oder _ _ __
Doppelzimmer?"
Mann mchte ____ Einzelzimmer mit Bad.
____ Portier sagt: "Okay." ____ Mann mchte ____ Taxi.
____ Portier sagt: " ____ Taxi ist gleich hier." ____ Mann wartet,
er raucht und sagt: "Vielen Dank."
_ _ _ Frau kommt in ____ Hotel. _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __

52

Lekcija

Lektion zwlf

Student oder Portier?


Student ili portir?
PREGLED GRAMATIKE
Ovo treba da znate:
glagoli

wir studieren
,..- i1ifinitiv

- prva lice mnaiine glagala studieren. Glagaslki nastavak


je -en. Licna zamenica je wir.
jednina

mnozina

studieren

lice

gl. osnova gl. nastavak

lice

gl.osnova gl. nastavak

1. lice

ich

studier

wir

studier

("ti")
("Vi'')

du
Sie

studier
studier

st
en

3. lice

er

studier

2. lice

Ovo mozete da kazete


Aka traiite ad nekaga razlag za neku tvrdnju:
Kada ielite da saznate da li neka uvek
gavari adreaenu stvar:
Aka pretpastavljate (verujete) da ...

en

Warum sagen Sie: ...


Sagen Sie immer: ...
Ich glaube: ...

Andreas traii Eks. Napakan zacuje njen glas kad Hane. Taka sei an upazna
sa Hanam. Zatim an abjasnjava gaspaai Berger !fta tu uap!fte radi.
Frau Berger:
Ex:

Frau Berger:
Ex:

Andreas:
Frau Berger:
Ex:

Hanna:
Andreas:

Komisch.
Was ist komisch?
Ist da jemand?
Ja. Wir!
Pst- sei doch still!
Was machen Sie denn hier?
Wir studieren.
Wie bitte?
Ja. Nein, also wir ... (mucajuci)- ich bin nur neugierig.

53

Interessant! Sagen Sie mal: Sie sind doch allein. Sagen Sie
immer ,wir' und meinen ,ich'?
Nein, natrlich nicht.

Frau Berger:
Andreas:

Andreas se Hani predstavlja kao student i portir. Hana se predstavlja kao


sobarica. Sve to zabavlja gospoau Berger.
Hanna:
Andreas:
Hanna:

Andreas:
Hanna:
Andreas:
Hanna:
Andreas:
Frau Berger:
Hanna:
Ex:

Sie sind neu hier, oder? Ich glaube, Sie sind der Portier.
Stimmt!
Und warum sagen Sie ,wir studieren'?
Ich bin Student.
Was denn: Student oder Portier?
Student und Portier.
Ach so. Na ja- also, ich bin Hanna. Das Zimmermdchen.
Und ich bin Andreas.
Also - an die Arbeit!
Okay. Tschs!
Ciao!

WRTER UND WENDUNGEN

RECI I IZRAZI
wir
Sei doch still!
still
Was machen Sie denn hier?
allein
meinen
Natrlich nicht!
glauben
Was denn: ... ?
oder: Tee oder Kaffee?
das Zimmermdchen
An die Arbeit!
Tschs!
Ciao!

mi
Budimirna!
mirna, tiha
Sta Vi radite ovde?
sam
moj
Naravno da ne!
misliti, verovati
Sta? ...
ili: caj ili kafa?
sobarica
Na posaal
Z.dravo! (samo pri odlasku, rastanku)
Cao!

BUNGEN

VEZBANJA

Kako glase u inflnitivu glagoli dati u sledeCim recenicama?


(Infinitiv je oblik u kome se glagoli nalaze u recniku)

1. Wie heien Sie?

2. WersindSie?
3. Arbeitest du viel?
4. Ich arbeite und studiere.

54

heien

S. Das kennst du doch!


6. Der Mann trinkt Kaffee.
7.
8.
9.
10.
11.
12.

Wir brauchen Sie.


Herr Meier bleibt zwei oder drei Tage.
Wasglaubstdu:
SingtHannagern?
Ich meine: ja!
Bist du mde?

II

Na prazne linije upisite odgovarajuce glagolske nastavke.

1. Hanna arbeiU1 als Zimmermdchen im Hotel Europa. 2. Frau Berger frag_


Andreas: 3. "Was mach___ Sie denn hier?" 4. Ex sag__ :
5. "Wir studier__ ." 6. Hanna frag __ : 7. "Warum sag__ Sie ,wir
studier__ '?" 8. Da frag __ Frau Berger: 9. "Sag_ Sie mal: Sag__
Sie immer ,wir' und mein.._ ,ich'?" 10. Hanna mein.._ : "Ich glaub__ ,
Sie sind der Portier."

IJ

Na prazne linije najpre upisite reCi koje nedostaju, a zatim ih unesite


u nasu ukrs1enicu. NajveCi broj reCi uzet je iz 12. lekcije. Ako sve
pravilno popunite, u uspravnoj koloni ukrs1enice cete dobiti naziv
Haninog zanimanja.

1. Istnochein Zimmer frei?


2. Ex sagt:
studieren.
,ich'?
3. Sagen Sie immer ,wir' und
4. Wasist
5. Ich
: Sie sind der Portier.

6.

sagen Sie: ,Wir studieren'?

7. Stimmt!

8. Andreas heit Andreas


und Portier.
9. Er ist
10. Was
Sie denn hier?
11. Siesindneu
, oder?
12. Sie sind doch
nur neugierig.
13. Ich

1.
2.
3.
4.
5.

Z I MMEIRI

I I
I

II

6.
7.

8.

9.
10.
11.
12.
13.

Hannaist _______________________

55

Lektion dreizehn

Lekcija

Hier bitte- mein Schlssel


Izvolite -moj kljuC.
PREGLED GRAMATIKE
Ovo treba da znate:
Prisvojne zamenice
Prisvojnom zamenicom oznacavamo pripadnost nekog predmeta ili osobe
nekoj drugoj osobi, na primer:
mein Geld
= "moj novac"
meine Arbeit
= "moj posao"
dein Hotel
= "moj botel"

Prisvojna zamenica stoji ispred imenice. Ona se menja vec prema tome
kakav je Clan koji pripada toj imenici:
der/ein/mein Schlssel; die/eine/meine Arbeit
das/ein/mein Hotel
jednina

l.lice
2./ice
3./ice

(du)
(Sie)
(mask.)
(fern.)

muskirod
srednjirod

zenskirod

mein
dein
Ihr

meine
deine
Ihre

Ovo mozete da kazete


Kada nekome nesto dajete:
Ako nekoga pitate kako je:
Kada odgovarate na pitanje kako ste:

Hier bitte- Ihr Pa/Ihre Brille.


Wie geht es Ihnen?!Wie geht's?
Danke. Gut./Gut./Es geht.

Scene kojesiede odigravaju se na recepciji hotela ''Evropa ".


1. scena: Gospodin Majer predaje kljuc svoje botelske sobe.
Andreas:
Meier:

Guten Morgen, Herr Meier. Wie geht's?


Danke. Gut.

(Majer ostavlja kljuc na pultu recepcije)


Meier:
Andreas:
Meier:

56

mnoiina

Hier- mein Schlssel!


Danke. Und einen schnen Tag noch.
Auf Wiedersehen.

2. scena: Andreas vraca jednoj gosCi njen pasos.


Andreas:
Frau:
Andreas:
Frau:
Andreas:

Guten Morgen.
Guten Morgen.
Hier bitte - Ihr Pa!
Ach ja, danke. Auf Wiedersehen.
Auf Wiedersehen.

3. scena: Andreas predaje dr. Tirmanu jedno pismo. Tirman ne vidi dobro sta je
napisano posto ne moie da pronaae svoje naocari koje su mu- na nosu!
Andreas:
Thrmann:
Andreas:
Thrmann:
Andreas:
Thrmann:

Guten Morgen, Herr Dr. Thrmann. Wie geht es Ihnen?


Morgen. Danke, es geht.
Hier ist ein Brief fr Sie.
So -ein Brief. Meine Brille- meine Brille ist weg! Woher
kommt denn der Briet?
Aus Berlin. Entschuldigen Sie bitte, Herr Dr. Thrmann, da ist
ja Ihre Brille!
Na, so was ... ich bin doch alt.

4. scena- Ex ljutiAndreasa, koji mora da obavijos neke poslove.


Ex:

Andreas:
Ex:

Andreas:
Ex:

Hm,hm.
Das ist mein Fller!
Dein Fller? Ach so, das wei ich doch nicht. Ist das auch
deine Brille?
Nein! Ex, sei still! Ich arbeite.
Arbeiten, arbeiten, der Mensch arbeitet immer ...

WRTER UND WENDUNGEN

RECI I IZRAZI
Wiegeht's?
Gut.
mein Schlssel
Einen schnen Tag noch!
derPa
IhrPa
Wie geht es Ihnen?
Morgen. (=Guten Morgen.)
Es geht.
derBrief
die Brille
meine Brille
weg
Da ist ja Ihre Brille!
Na, so was ...

Kakoste?
Dobro.
moj(kljuc)
Prijatan dan (ielim)!
pasos
Vaspasos
Kakoste?
Dobro jutro.
Dobroje ...
pismo
naocari
moje naocari
nema!
Eva Vasih naocara!
Ab, svasta ...

57

alt
der Fller
dein Fller

star
naliv-pero
tvoje naliv-pero

BUNGEN
VEZBANJA

Obelezite krstiCima recenice koje su izgovorene u scenama iz


poslednja lekcije.

2. Sta je odgovorio dr. Tirman?

1. Sta odgovara g. Majer?

"Wie geht es Ihnen?"


0 Nein.
0 Gut.
0 Danke. Es geht.

"Wie geht's?"
0 Ja.
0 Alles okay.
0 Danke. Gut.

3. StajeAndreasrekaogosCi?
0
0
0

Hier bitte- Ihr Pa.


Hier bitte- Ihr Schlssel.
Hier bitte- Ihr Brief.

5. Kako je reagovao dr. Tirman?


0
0
0

Ich bin doch neugierig.


Ich bin doch erstaunt.
Ich bin doch alt.

4. StajeAndreasrekaodr. Tirmanu?
0
0
0

Da ist ja Ihre Flte.


Da ist ja Ihre Frau.
Da ist ja Ihre Brille.

6. Sta je upitala Eks?


0
0
0

Ist das auch dein Briet?


Ist das auch deine Brille?
Ist das auch dein Taxi?

11

nopunite sledece recenice:


Eks pitaAndreasa:
Ist das dein
Fller?

Andreas odgovara:
Ja, das ist mein Fller.

Ist das ____ Briet?


Ist das
Ist das
Ist das

Kaffee?
Arbeit?
Geld?

Andreas je hotelskam gostu rekao:


a.
c.
e.
g.

58

Bitte, das ist


Bitte, das ist
Taxiistda.
_ _ _ _ Arzt ist da.

Pa.
Flte.

b.

Bitte, das ist _ _ _ _ Schlssel.

d.
f.

Bitte, das ist


Brille ist da.

Tee.

1..

IJ

Na prazne linije upis"'ite prisvojne zamenice koje se slazu sa

odgovarajuCim licnim zamenicama.


Das ist
mein Geld.
Das ist ____ Reportage.
Das ist

Arbeit.

2.

Das ist
Das ist
Das ist

Flasche.
Arbeit.
Kaffee.

3.11

Das ist
Das ist
Das ist

Arbeit.
Frhstck.
Zimmer.

59

Lektion vierzehn

Lekcija

Ihr kommt doch nach Aachen?


Hocete li doci u Ahen?
PREGLED GRAMATIKE
Ovo treba da znate:
1. Glagoli

je drugo lice mnoiine glagola kommen.


Glagolski nastavak je -t.
Licna zamenica drugog lica mnoiine je ihr.

ihrkommt

irifinitiv

jednina

mnozina

lice

gl. osnova gl. nastavak lice

gl. osnova gl. nastavak

ich

komm

wir

komm

en

("ti'')
("Vi'')

du
Sie

.komm
komm

st

ihr

komm

en

3. lice

er

komm

1. lice
2. lice

2. Subjekat recenice

Svaka recenica ima subjekat. To moie biti Clan, licno ime, imenica,
zamenica itd.
subjekat

EinStudent
DieArbeit
Dr. Thrmann
Ihr
Das

60

@)
braucht
ist
kommt
kommt
ist

immer Geld.
neu.
aus Berlin.
doch nach Aachen?
sehr teuer.

Recce: wohl
Wohl je ree kojom se sluiimo da bismo izrazili nagadanje ili pretpostavku.
Er raucht und trinkt wohl gern znaCi: ich g]aube: er raucht und trinkt gern.
OVo mozete da kazete
Ako ielite da dobijete potvrdu Vaseg misljenja:
Ihr wit doch: ...
Ako nesto odbijate:
Das geht doch nicht!
Das istwohl (+ pridev)
Ako nesto slutite/pretpostavljate/nagadate:
Andreas pise pismo roditeljima. Pise o svom poslu u hotelu "Evropa" i o ljudima
sa kojima se tamo susreo, kao sto su dr. Tirman i gospodin Majer.
Liebe Eltern,
Ihr wit doch: Ein Student braucht immer Geld. Ich arbeite also wieder- als
Portier im Hotel Europa in Aachen. Die Arbeit ist neu und interessant. Immer
kommt jemand und mchte ein Zimmer, ein Bier oder ein Taxi ... Oder jemand
fragt: "Wo ist mein Geld, meine Brille, mein Pa ... ?" Die Leute glauben wohl:
Ein Portier wei alles. Da mache ich Studien, studiere Menschen:
Da ist z. B. Dr. Thrmann, ein Arzt aus Berlin. Er ist nett, aber er fragt sehr viel.
Und da ist noch Herr Meier, ein Musiker. Er raucht und trinkt wohl gern ...
Auch ich rauche immer noch, und das ist sehr teuer, leider.
Ihr kommt doch nach Aachen?

U tom trenutku Eks prekida Andreasa pitanjem ko to treba da dobe u Ahen, a i


buni se sto ne pise nista 0 njoj.
Ex:

Andreas:
Ex:

Andreas:

Wer denn?
Meine Eltern.
Und ich? Wo steht: Ex ist meine Freundin?
Ach so, du meinst ...

Eks smatra da bi Andreas roditeljima trebalo i nju da pomene, ali on to odbija.


Ex:

Andreas:
Ex:

Ja!
Ach, Ex, das geht doch nicht!
Warum nicht?

Na ovo pitanje Andreas vise nije hteo da odgovori, vec je dovrsio svoje pismo.
Bis bald
Euer Andreas

WRTER UND WENDUNGEN

RECI I IZRAZI
Liebe Eltern!
Ich arbeite wieder.
wieder

Dragi roditelji!
ja ponovo radim.
ponovo, opet

61

die Leute
Die Leute glauben wohl ...
Er wei alles.
das Beispiel
z. B. =zum Beispiel
nett
gern
der Musiker
immernoch
leider
nach (Aachen)
Wo steht. .. ?
die Freundin
Das geht doch nicht.
Warum nicht?
bisbald
Euer Andreas

ljudi
Ljudi miste da ...
Onznasve.
primer
z.B. = naprimer
fin, ljubazan
rado
muzicar
josuvek
naialost
u (pravcuAhena), u (Ahen)
Gde stoji .. . ? (gde se nalazi?)
prijateljica, ( necija) devojka
Tonemoie.
Zasto da ne?, Zasto ne?
da skorog vitlenja
vasAndreas

BUNGEN
VEZBANJA

Podvucite glagole u Andreasovom pismu.

II Na prazne linije upisite subjekte koji nedostaju ( radi se o


Andreasovom pismu):

1. lice
2. lice
("ti'')
("Vi")
3. lice

a.
b.
c.
d.
e.

arbei0

Sie

memi

brauch n
braue t
raue t

f.

wir

mein@

g.

komm{L)

h.

glaub

II Na prazne linije upisite odgovarajuce subjekte:


1.

2.

3.
4.

5.

6.

62

Andreas
arbeitet als Portier.
_ _ _ _ _ _ ist interessant.
______
______
______
______

heit Dr. Thrmann.


fragt Andreas: " ____ brauchen das Geld, oder?"
studiert Menschen.
macht Studien.

7.
8.

Ex sagt:"

studieren."

II

Izrazite nagadanje ili pretpostavku reccom wohl.

glauben:

Andreas glaubt:
1. Herr Meier raucht gern.
2. Hanna ist nett.
3. Frau Berger singt gern.
4. Musiker sind chaotisch.
5. Menschen sind neugierig.
6. FrauBergerarbeitet viel.
7. Dr. Thrmann ist seltsam.

wei alles.

Herr M. rauchtwohl gern.

63

Lekcija

Lektion fnfzehn

Verkaufst du auch die Kassetten?


Prodajesli i kasete?
PREGLED GRAMATIKE
Ovo treba da znate:
1. Mnozina imenica
NajveCi broj imenica u nemackom jeziku menja svoj oblik u mnoiini i to na
pet moguCih naCina. Evo jednog od njih: imenica u mnoiini dobija
nastavak -n ili -en. Clan predimenicama u mnoiini je uvek die:
die Kassette- die Kassetten I der Mensch- die Menschen
2. Licne zamenice
Trece lice mnoiine glasi sie. U mnoiini sve imenice u nominativu i
akuzativu mogu biti zamenjene zamenicom sie.

~ie Kassetten
Ste

sind alt.
sind alt.

Ich verkaufe
Ich verkaufe

die Schallplatten.

I sie.

3. Negacija sa nicht
Recju nicht se sluiimo da bismo negirali neki izraz. Nicht uvek dolazi poste
glagola koji se negira: Ich hre die Kassetten doch nicht.

Ovo mozete da kazete


Kada nesto ne znate:
Kada u nesto niste sigurni:

Ich wei nicht.


Ich glaube nicht.

Andreas kod kuce slaie stare stvari koje bi hteo da proda na buvljoj pijaci.
Tamo ljudi prodaju stvari koje im vise nisu potrebne. Eks posmatra Andreasa
zabavljenog slaganjem.
Ex:

Andreas:
Ex:

Andreas:
Ex:

Andreas:
Ex:

64

Warum liegen die Sachen da?


Ich verkaufe sie.
Was? Verkaufen? Wo denn?
Morgen ist Flohmarkt.
Flohmarkt? Flohmarkt? Verkaufst du Flhe?
Nein. Ich verkaufe- die Ex Hex.
Nein, bitte nicht!

Eks pita Andreasa da li ce na buvljoj pijaci prodavati i ploce i kasete. On to jos


nije odluCio.
Ex:

Andreas:
Ex:

Andreas:
Ex:

Andreas:
Ex:

Andreas:

Verkaufst du auch die Kassetten?


Ja- sie sind alt. Ich hre sie doch nicht.
Und die Schallplatten? Verkaufst du auch die Schallplatten?
Ich wei nicht. Ich glaube nicht.
Sind sie neu?
Nein, natrlich nicht!
Spielst du eine Schallplatte?
Na gut.

WRTER UND WENDUNGEN

RECI I IZRAZI
liegen
die Sachen
verkaufen
sie
Wo denn?
morgen
der Flohmarkt
der Floh/die Flhe
Bitte nicht!
die Kassette
hren
die Schallplatte/die Schallplatten
Ich wei nicht.
Ich glaube nicht.
Natrlich nicht!
eine Schallplatte spielen
Na gut. (izraz)
Ich hre sie doch nicht.

leiati; stajati ( neki predmet stoji na .. .)


stvari
prodavati
ona; nju
Gdeto?
sutra
buvlja pi jaca
buvalbuve
Nemoj, molim tel
kaseta
slusati, cuti
gramofonska ploca/gramofonske ploce
Neznam.
Ne verujem, ne bib rekao
Naravno da ne!
pustiti plocu ( na gramofonu)
Padobro.
ja Vas ne cujem.

BUNGEN
VEZBANJA

Sta treba ubaciti u recenicu: ist iU sind?

Die Flaschen
DerMann
Menschen
DieSachen
Der Aschenbecher
DieFlasche

voll.
unhflich.
neugierig.
alt.
halbvoll.
voll.

Die Flaschen sind voll.

65

II

Odgovorite na pitanja sluzeCi se pridevima datim u zagradama.

1.

Sind die Kassetten neu?


Sind die Flaschen voll?
Sind Menschen unhflich?

2.

(alt)
(halbvoll)
(hflich)
(charmant)

Nein, sie sind alt.

3.
4.

Sind "Musikanten" chaotisch?

IJ

Odgovorite na pitanja ne ponavljajuCi imenice koje sadr:Ze:

1.
2.
3.
4.
5.

Brauchst du die Sachen?


Verkaufst du die Schallplatten?
Hrst du die Kassetten?
Schreibst du die Reportagen?
Kennst du die Namen?

II

Postavite pitanja i odgovorite na njih.


nicht verkaufen

Nein, ich brauche sie nicht.

die Flaschen
die Brillen
die Flten
die Kassetten

Verkauft ihr die Flaschen? Nein, wir verkaufen sie nicht.

IJ

Sta Vi mislite?
Postavite pitanja i odgovorite na njih sluzeCi se ponudenim
odgovorima.

Was meinst du?


Was meinen Sie?

Ex- charmant?
Dr. Thrmann- interessant?
Hanna- neugierig?
Andreas- raucht?
Dr. Thrmann- singt gern?
FrauBerger-spielt Flte?

Was meinst du? Ist Ex charmant?

66

Ich wei nicht.


Ich glaube nicht.
Natrlich.
Natrlich nicht.

Ja.

Lekcija

Lektion sechzehn

Probieren Sie mal!


Probajte!
PREGLED GRAMATIKE
Ovo treba da znate:
1. Glagoli: bitte ("Molim Vas ") zahteva glagol u imperativu.
Ako zelite nekoga za nesto da zamolite, ili ako nesto zahtevate, mozete da
upotrebite imperativ glagola.
Pri formalnom obracanju sa "Vi "glagoli ne menjaju oblik, ali, kao i kod
upitnih recenica, prelaze na prvo mesto u recenici.
Probieren Sie das Tuch!
2. Reccamal
Mal je recca kojom se sluzimo da bismo molbu ili zahtev izrazili nesto blaze
i ijuhaznije:
Probieren Sie mal das Tuch!
3. Licne zamenice
es je licna zamenica treceg lica jednine koja se koristi za srednji rod.
Jmenice srednjeg roda imju Clan das i mozemo ih zameniti zamenicom es.

~istchic.

~istchic.

Ich nehme
Ich nehme

Ovo mozete da kazete


Ako nekoga zelite za nesto da zamolite,
ili ako nesto zahtevate:

I das
Buch. I
es.
Sehen Sie mal! Probieren Sie mal!
Zeigen Sie mal!

Andreas je dosao na huviju pijacu i izlozio svoje stvari za prodaju. Pijacom


slucajno seta i gospoaa Berger. A ndreas pokusava da je nagovori da kupi jednu
maramu.
Andreas:
Frau Berger:
Andreas:

Tag, Frau Berger. Wie geht's?


Tag. Danke, gut.
Mchten Sie vielleicht ein Tuch? Hier- sehen Sie mal: Es ist
sehrchic.

67

Nein, danke.
Probieren Sie mal- hier ist ein Spiegel.
Nein. Wirklich nicht. Vielen Dank.
Schade!

Frau Berger:
Andreas:
Frau Berger:
Andreas:

Ujednom trenutku, gospoaa Berger meau Andreasovim stvarima otkriva knjigu


koju vec dugo traii, pa ieli da je kupi.
Frau Berger:
Andreas:
Frau Berger:
Andreas:
Frau Berger:

Oh- das ist ja toll! Genau das Buch suche ich!


Zeigen Sie mal! Ach, die "Heinzelmnnchen" ...
Was kostet es?
Eine Mark.
Gut, ich nehme es.

Ali, Eks ne ieli da Andreas proda knjigu zahvaljujuCi kojoj su se upoznali.


Ex:

Frau Berger:
Andreas:
Frau Berger:
Andreas:
Ex:

Nein! Das Buch verkaufst du nicht!


Wie bitte?
Tja, Entschuldigung, Frau Berger. Ich verkaufe es doch nicht.
Entschuldigung.
Warum liegt das Buch dann da? Na- dann tschs!
Ex-was ist?
Das ist doch ... Das ist doch unser Buch! Ich liebe es.

WRTER UND WENDUNGEN

RECI I IZRAZI
Tag. ( = Guten Tag!)
vielleicht
das Tuch
Sehen Sie mal!
sehen
chic
probieren
der Spiegel
Wirklich nicht.
Schade!
toll
suchen
dasBuch
genau das Buch
zeigen
kosten
es
nehmen
unserBuch
lieben

68

dan (Dobardan.)
moida
marama
Pogledajte!
videti, gledati
sik
probati
ogledalo
Zaistane.
Steta!
odlicno, izvrsno
traiiti
knjiga
bas ta knjiga
pokazati
kostati
(licna zamenica srednjeg roda)
uzeti
nasaknjiga
voleti

BUNGEN

VEZBANJA

Rasporedite sledece recenice u odgovarajuce tabele:

1.
2.
3.
4.

Ich sehe das Tuch.


Sehen Sie das Buch?
Sehen Sie mal: ...
Das Tuch ist sehr chic.

5. Mchten Sie vielleicht ein Tuch?


6. Probieren Sie mal das Tuch!
7. Frau Berger probiert das Tuch nicht.
8. Was ist?

(!erb)
Ich

sehe

das Tuch.

li

II

Zamolite nekoga ljubazno da nes"to ucini.

1.

2.

ein Bier trinken


ein Tuch probieren

3.
4.
5.
6.

eine Reportage schreiben


Flte spielen
mein Geld nehmen
ein Lied singen

IJ

Odgovorite na pitanja punim recenicama zapocetim sa ja ili nein.

1.

Ist das Taxi frei?


Ja, es ist frei. Nein, es ist nicht frei.

2.

Ist das Zimmer frei?

Trinken Sie mal ein Bier!

69

3.

Ist das Hotel gut?

4.

Ist das Lied schn?

5.

Ist das Buch interessant?

6.

Ist das Tuch chic?

7.

Ist das Frhstck teuer?

II

Postavite pitanja i odgovorite na njih sluzeCi se ponuilenim


kombinacijama recl:

1.~{

das Lied
die Menschen
dasBuch

2.~{

die Kassetten
das Tuch
die Schallplatten

3.~{

das Hotel
die Sachen
das Taxi

4.~{

das Hotel
dasBuch
die Schallplatten

1.

lieben Sie das Lied? Ja, ich liebe es.

2.

3. Nehmen Sie das Hotel? Nein, ich nehme es nicht.

4.

70

Lekcija

Lektion siebzehn

Vier Tassen- das macht vier Mark


Cetiri solje -to iznosi cetiri marke
PREGLED GRAMATIKE
Ovo treba da znate:
I. Glagoli
Die Deutschen finden Gartenzwerge toll.
Sie f"mden
-je trece lice mnozine glagola finden.
Glagolski nastavak je -en. Uz trece lice mnozine uvek
ide imenica u mnozini ili zameica sie.
Zeig mal! Komm! - Ovakose ozrazava molba ili zahtev.

Molba ili zahtev mogu biti iskazani glagolom u


imperativu. Uprijateljskom oslovljavanju sa du
upotrebljavamo samo glagolsku osnovu, dok du
otpada.
infinitiv

Vstudiere:::>

mnozina

jednina

lice

gl. osnova gl. nastavak lice

gl. osnova gl. nastavak

1. lice

ich

studier

wir

studier

en

2. lice
("ti")
(''Vi")

du
du
Sie

studier
arbeit
studier

st
est!
en

ihr
ihr
Sie

studier
arbeit
studier

t
et
en

3. lice

er
er

studier
arbeit

t
et!

sie

studier

en

~rbeiten

2. Licne zamenice
sie = je licna zamenica treceg lica jednine za zenski rod. Imenice zenskog
roda imaju Clan die i mogu biti zamenjene zamenicom sie.

DieBluse
Sie

isttoll.
ist toll.

Ichnehme
Ichnehme

die Bluse.
sie.

71

3. Direktan objekat glagola


Postoje glagoli uz koje, da bi recenica bila ispravna, osim subjekta uvek
mora stajati i neki direktan objekat.

subjekat

direktan objekat

DieFrau

die Bluse.
sie
das Buch.
Gartenzwerge
die Kassetten.
sie

Ich
Die Deutschen
Er
Er

Ovo mozete da kazete


Ako imate molbu ili zahtev
Ako ielite da kaiete svoje, ili
prenesete tutie misljenje:

mal!
toll.
nicht.

Komm!/Zeig mal!
Ich finde die Bluse toll.
Andreas findet das toll.

Sada cete cuti cetiri scene sa buvlje pijace, mesta na koje ljudi dolaze da bi kupili
nesto jevtino ili neobicno. Uprvoj sceni ce jedna devojka pokusati da snizi cenu
bluze koju bi ielela da kupi. (Verkufer= prodavac)
Junge Frau:
Freundin:
Junge Frau:
Verkufer:
Junge Frau:
Verkufer:
Junge Frau:
Verkufer:

Ich finde die Bluse toll.


Zeig mal! Hm. -Probier sie mal! Ja. Gut.
Was kostet die Bluse?
Zwlf Mark.
Zwlf Mark? Das ist sehr teuer. Acht Mark.
Elf Mark.
Ich nehme sie - fr zehn Mark.
Okay. Zehn Mark.

u drugoj sceni se prodaju solje.


Junger Mann:
Freundin:
Junger Mann:
Verkufer:
Junger Mann:
Verkufer:

Wie findest du die Tassen?


Es geht.
Was kostet eine Tasse?
Eine Tasse eins fnfzig. Zwei Tassen kosten zwei Mark.
Ich nehme vier Tassen.
Vier Tassen- das macht vier Mark.

U trecoj sceni jedno dete traii svoju majku.jedna iena ce pokusati da mu


pomogne.
Kind:

Frau:
Kind:

Frau:
72

Mama! Mama! Mama, wo bist du?


Wo ist deine Mama?
Ich wei nicht.
Komm, wir suchen sie.

U cetvrtoj sceni Eks otkriva bastenskog patuljka, za koga je najpre pomislila da je


duh iz bajke ...
Ex:

Andreas:
Ex:

Andreas:
Ex:

Andreas, schau mal: ein Kobold!


Nein, Ex, das ist ein Gartenzwerg.
Wie bitte?
Du weit doch: Die Deutschen finden Gartenzwerge toll.
Ich auch. Bitte, ich mchte auch ...

WRTER UND WENDUNGEN

RECI I IZRAZI
finden (etwas/toll/finden)
die Bluse
Zeigmal!
die Tasse
Das macht vier Mark.
die Mama
Komm!
Schau mal!
der Gartenzwerg

smatrati ( nesto/izvrsniml)
bluza
Pokazi!
so!ja
To iznosi cetiri marke.
mama
Dotli!, Hodi!
Pogledaj!
bastenski patuljak

BUNGEN

VEZBANJA

Upisite recenice kojima odgovarate na ponuilenu cenu.

1.

Was kostet die Bluse?- Fnf Mark.


Gut. Ich nehme sie.

2.

Was kostet das Buch?- Eine Mark.

3.

Was kostet die Brille?- Zwei Mark.

4.

Was kosten die Kassetten?- Acht Mark.

5.

Was kosten die Tassen?- Vier Mark.

6.

Was kostet das Tuch?- Eins fnfzig.

73

IJ

Koji glagol treba upotrebiti: probieren ili spielen? Na prazne linije


upisite odgovarajuce molbe/zahteve.

1.
2.
3.
4.
5.
6.

Wie findest du die Bluse?


Wie findest du die Schallplatten?
Wie findest du die Flte?
Wie findest du das Frhstck?
Wie findest du die Brille?
Wie findest du die Kassetten?

II

Jzaberite po jedan od moguCih odgovora na sledeca pitanja:

1.

Wie findest du die Bluse? (toll)


Ich f"mde sie toll. I Ich finde sie nicht toll I Es geht.

2.

Wie findest du die Studentin? (nett)

3.

Wie findest du Ex? (neugierig)

4.

Wie findest du das Buch? (interessant)

5.

Wie findest du die Tassen? (schn)

6.

Wie findest du das Hotel? (wunderschn)

7.

Wie findest du deine Arbeit? (interessant)

II

Stavite ponudene glagole u odgovarajuce glagolsake oblike.

Probier sie mal!

1. Warum _ _ _ _ _ die Sachen da? (liegen)


2. Ich _ _ _ _ _ sie nicht mehr. (brauchen)

3.
4.
5.
6.
7.

Ich _ _ _ _ _ sie. (verkaufen)


Die Deutschen _ _ _ _ _ Gartenzwerge toll. (finden)
Ex _ _ _ _ _ sie auch toll. (finden)
Wo _ _ _ _ _ meine Mama? (sein)
Komm, wir _ _ _ _ _ sie. (suchen)

8. Eine Tasse _ _ _ _ _ eins fnfzig. (kosten)

9. VierTassen _ _ _ _ _ vier Mark. (kosten)


74

Lekcija

Lektion achtzehn

Keine Sachen, kein Gepck


Nema stvari, nema prtljaga
PREGLED GRAMATIKE
Ovo treba da znate:
1. Negacija imenica
kein i keine
- su reCi kojima se negiraju imenice. One stoje ispred
imenica i ponasaju se kao neodred.eni Clan ein/eine. U
stpskom jeziku imenice nemaju Clanove, pa se nemacki
izraz kein + imenica prevodi negiranjem glagola koji se
odnosi na datu imenicu, npr. ich habe kein Buch = "ja
nemam knjigu '; gde negiramo zapravo glagol "imati ".

muskirod

srednjirod

ein Rasierapparat einBuch


Clan
negacija kein Rasierapparat keinBuch

zenskirod

mnoiina

eine Zahnbrste
keine Zahnbrste keine

2. Glagol haben

infinitiv

jednina

CD

lice

1. lice

ich

habe

2. lice
("ti")

du

hast

3. lice

er

hat

mnozina

Ovo mozete da kazete


Ako za nesto nemate volje ili vremena:
Ako nemate nikakvu ideju:
Ako se raspitujete sta se desava:
Ako pitate da Ii neko zna neki podatak:

lice

Ich habe keine Lust/keine Zeit.


Ich habe keine Idee.
Was gibt's?
Wei das die Chefin schon?

Rano je jutro. Nakon slobodnog vikenda, Andreas je doruckovao i iuri na posao.


Eks nije raspoloiena da krene sa njim.

Andreas:
Ex:

Ex, ich fahre jetzt. Kommst du?


Ich habe keine Lust.

75

Andreas:
Ex:

Okay. Du hast keine Lust, und ich habe keine Zeit.


Dann bleib zu Hause! Tschs!
Andreas, bitte warte doch. Ich komme ja.

U hotelu ga, prilicno uzbutiena, ceka sobarica Hana. Izgleda da je gospodin


Majerotputovao, a nije platio racun.
Hanna:
Andreas:
Hanna:
Andreas:
Hanna:

Andreas, komm schnell!


Was gibt's?
Herr Meier ist weg!
Was?
Er hat nicht bezahlt! Komm, schnell!

Hana pokazuje Andreasu praznu sobu. Tu je samo josjlauta. Odlucuju da se


abrate upraviteljki.
Hanna:
Andreas:
Hanna:
Andreas:
Hanna:
Ex:

Andreas:
Hanna:
Andreas:

Hier- das Zimmer ist leer. Keine Sachen mehr, kein Gepck.
Das Bad ist auch leer: kein Rasierapparat, keine Zahnbrste.
Derist weg!
Das glaub' ich nicht! Hey, schau mal: Die Flte ist noch da!
Und jetzt? Hast du eine Idee?
Kommt Zeit, kommt Rat.
Wei die Chefin das schon?
Nein.
Komm, wir fragen die Chefin.

WRTER UND WENDUNGEN

RECI I IZRAZI
Ich fahre jetzt.
fahren
jetzt
Kommst du?
Ich habe keine Lust.
Lusthaben
haben
Ich habe keine Zeit.
Zeithaben
die Zeit
keine Zeit
dann
Bleib allein zu Hause!
zuHause
Ich komme ja.
schnell
Wasgibt's?
Er hat nicht bezahlt.

76

!dem sada ( nekim prevoznim sredstvom)


voziti
sada
Idesli?
Neidemise.
biti voljan da se nesto ucini
imati
Nemam vremena.
imati vremena
vreme
nema vremena; nije vreme
onda
Ostani sama kod kuce!
kodkuce
dolazim
brzo
Stase desava?
On nije platio.

bezahlen
leer
mehr
das Gepck
kein Gepck
der Rasierapparat
die Zahnbrste
Kommt Zeit, kommt Rat ....
die Chefin

platiti
prazno
vise
prtljag
nema prtljaga
aparat za brijanje
cetkica za zube
Vreme je najbolji savetnik. (poslovica)
sefica; upraviteljka

BUNGEN
VEZBANJA

Upotrebite odgovarajuce oblike glagola haben-

1.

Ex ~ keine Lust.

3.
4.

Hanna fragt Andreas: " ___ du eine Idee?"


Andreas ___ keineidee. 5. Hanna ___ auchkeineidee.

6.

Dann sagt Andreas: "Ich ___ doch eine Idee: Wir fragen die Chefin."

II

Kako biste odgovorili na sledeca pitanja? U odgovorima upotrebite


izraze: keine Lust I keine Zeit I keine Idee haben

1.

2.

Komm, Wirtrinken Kaffee.


Komm, Wirtrinken Tee.

3.
4.
5.

Komm, wir singen ein Lied.


Komm, wir rauchen eine Zigarette.
Komm, wirschreibeneine Reportage.

IJ

Dopunite recenice tako da njima izrazite negaciju recenica na levoj


strani.

1.

Hier ist ein Zimmer frei.


] etzt ist ein Taxi frei.
Herr Meier hat eine Arbeit.
Dr. Thrmann braucht eine Brille.
Hanna hrt Kassetten.
Andreas kauft eine Zahnbrste.
Dr. Thrmann hat Gepck.

2.

3.
4.

5.
6.
7.

2. Andreas ___ keine Zeit.

Danke. Ich habe keine Zeit.

Hierist

kein

Jetzt ist leider


Herr Huber hat
Andreas braucht
Ex hrt
Ex kauft
Hannahat

Zimmer frei.
Taxi frei.
Arbeit.
Brille.
Kassetten.
Zahnbrste.
Gepck.

77

II

Na prazne linije upisite dodatne informacije kojima se mogu


dopuniti recenice.

Svaki tekst, kao i razgovor, ima odreaenu "graau '~ elementi koji su najvainiji
za datu temu ili radnju su glavne informacije recenice; ostale informacije su
jednostavno dopuna glavnih.
Uprvoj koloni se nalaze recenice koje sadrie samo glavne informacije. U drugoj
koloni su recenice koje treba da dopunite dodatnim informacijama.
1.

Hanna:
Hier- das Zimmer ist leer.
Keine Sachen mehr, kein
Gepck.
Andreas:
Das Bad ist auch leer:
kein Rasierapparat,
keine Zahnbrste.
Hanna:
Derist weg!
Andreas:
Das glaube ich nicht!
Hey, schau mal:
Die Flte ist noch da!
Hanna:
Und jetzt? Hast du eine Idee?
Andreas:
Wei die Chefin das schon?
Hanna:
Nein.
Andreas:
Komm, wir fragen die Chefin.

78

2.

____ Sachen _ _ _ Gepck


____ Rasierapparat
Zahnbrste

Lektion neunzehn

Lekcija

Ich mchte schlafen


Zeleo bih da spavam
PREGLED GRAMATIKE
Ovo treba da znate:
Modalni glagol mgen/ich mchte
glagolom mgen izraiavamo neku ielju: Ich mchte schlafen.
Modalni glagoli u nemackom jeziku imaju sledece osobine:

1. Prvo i trece lice jednine imaju isti oblik

ich mchte I er mchte

2. Modalni glagoli zahtevaju dopuni u vidu


a) direktnog objekta: Ich mchte ein Zimmer.
b) nekog drugog glagola: Ich mchte schlafen.
3. U recenicama sa modalnim glagolima drugi glagol ( dopuna) se uvek
nalazi u in.finitivu i stoji na kraju reeenice.

Ich
Ich
Vielleicht

<8)

mchte
mchte
mchte

~ inflnitiv

noch eine Nacht


er jetzt

Ovo mozete da kazete


Ako niste sigurni da li je nesto izvodljivo:
Ako isticete da je nesto sasvim jednostavno:
Ako imate neku ielju

bleiben.
bleiben.
bezahlen?

Geht das?
Das ist doch ganz einfach.
Ich mchte schlafen.

Hana i Andreas saopstavaju upraviteljki hotela, gospoai Berger, da je gospodin


Majer, kako izgleda, otputovao ranije ne plativsi racun. Zatim njih troje glasno
razmisljaju o tom dogaaaju: gospoaa Berger smatra da je Majer jednostavno
pomalo neorganizovan i da zapravo nema razloga za zabrinutost. Hana misli
da je on zauvek otisao, aAndreas je siguran da ce se on vratiti po svoju flautu.
Frau Berger:
Hanna:

Also bitte -keine Aufregung! Sie wissen doch, Herr Meier ist
Musiker. Er ist ein bichen chaotisch.
Der ist weg! Fr immer.

79

Andreas:
Frau Berger:
Andreas:
Frau Berger:
Ex:

Frau Berger:
Andreas:

Aber die Flte ist noch da!


Ach so ...
Er sucht sie doch sicher.
Bestimmt! So eine Flte ist sehr teuer. Er kommt bestimmt
noch mal.
Sowieso!
So? Na ja, warten wir noch ein bichen.
Na gut.

Majer se uvece vraca u hotel, i to sasvim premoren.


Ex:

Andreas:
Ex:

Andreas:
Meier:
Andreas:
Meier:
Andreas:
Meier:
Andreas:
Meier:
Ex:
Andreas:

Schau mal: Da kommt Herr Meier!


Gott sei Dank.
Vielleicht mchte er jetzt bezahlen?
Pst- Ex- pst.
Guten Abend, Herr Meier. Wie geht's?
Schlecht. Ich bin sehr mde. Ich mchte schlafen, schlafen ...
Ich mchte noch eine Nacht bleiben, geht das?
Moment bitte! Ja.
Gott sei Dank! Ach, noch etwas: meine Flte ... Haben Sie
meine Flte?
Ja- Frau Berger hat Ihre Flte.
Gott sei Dank!
Dann schlafen Sie gut.
Oh- danke, danke!
Und wann bezahlt er?
Pst, Ex!

WRTER UND WENDUNGEN

RECI I IZRAZI
die Aufregung
Keine Aufregung!
einbichen
Derist weg!
frimmer
sicher
Bestimmt!
noch mal ( = noch einmal)
Gott sei Dank!
schlecht (Jemandem geht es schlecht)
schlafen
eine Nacht bleiben
dieNacht
Geht das?
nochetwas
Wann?

80

uzbuaenje
Ne uzbuaujte se!
malo, malCice
Otisaoje!; Nemaga!
zauvek
sigurno
Svakako!
josjednom
Hvalabogu!
lose ( nekomeje lose)
spavati
ostatijednu noc
noc
Mozelito?
josnesto
Kada?

BUNGEN

VEZBAN]A

Svakoj recenici na levoj strani dodajte jedan od moguCih komentara


nadesnoj.

1.
2.
3.
4.
5.

Ich mchte noch eine Nacht bleiben.


Warum hat Herr Meier nicht bezahlt?
a. Das wei ich nicht.
Herr Meier ist weg! Fr immer.
b. Gehtdas?
Warum ist die Flte von Herrn Meier noch im Hotel? c. Das glaube ich nicht.
Herr Meier ist ein bichen chaotisch.
1.

II

2.

3.

4. - - -

5.

Odgovorite sa ja ili nein.

Mchten Sie
1. ein Taxi?
2.

ein Bier?

3.

ein Zimmer?

4.

ein Buch?

Ja, ich mchte ein Taxi.


Nein, ich mchte kein Taxi.

5. eine Flte?

81

II

Od ponuilenih elemenata sastavite recenice i unesite ih u tabelu:

2.

noch
Frau Berger

3.
4.
5.
6.
7.

jetzt
morgen
trinken
vielleicht
hren

1.

1.

HerrMeier

2.

:<8>

I mchte
I
I

3.
4.
5.
6.

HerrMeier
mchte
HerrMeier
eine Bluse
jetzt
die Tassen
Ex

bleiben
noch
mchte
kaufen
ein Bier
mchte
mchte

:s

I noch eine Nacht


I

I
I
I

I
I
I

7.

II

eineNacht
warten
bezahlen
Hanna
er
der Mann
Schallplatten

vielleicht
mchte
mchte
verkaufen
die

inifinitiv

I bleiben.
I

:
1

I
I
I

Izaberite neku od ponuilenih mogucnosti da biste izrazili


pretpostavku ili nagailanje.

Tvrdnja

pretpostavka/nagailanje

Herr Meier ist weg.

a.
b.
c.
d.

Er sucht die Flte.


Er kommt noch mal.
Er ist chaotisch.
Die Flte ist sehr teuer.

82

mchte

Er hat wohl kein Geld.


Ich glaube: Er hat kein Geld.
Er hat bestimmt kein Geld.
Er hat sicher kein Geld.

Lektion zwanzig

Lekcija

--

Sind Sie krank?


Jeste Ii bolesni?
PREGLED GRAMATIKE
Ovo treba da znate:
Mnozina prisvojnih zamenica
meine =
prisvojne zamenice u mnoiini uvek imaju nastavak -e.
Ovo mozete da kazete
Ako nekoga ielite da pitate
kakomuje:
Wie geht es Ihnen?
MoguCi odgovori su:
Danke/Danke, gut/Schlecht/Es geht
Pitanja koja moiete da postavite
nekome koje bolestan:
Sind Sie krank?
Haben Sie Schmerzen?
Was tut Ihnen weh?

Gospotia Berger ieli da porazgovara sa gospodinom Majerom. Nalazi ga u


njegovoj sobi u krevetu, oCigledno bolesnog.
(Gtia Berger kuca na vrata)
Frau Berger:
Herr Meier:

Herr Meier? Herr Meier, sind Sie noch da?


Herr Meier?

Ja.

( Gtia Berger pita gospodina Majera ima Ii bolove.)


Frau Berger:
Herr Meier:
Frau Berger:
Herr Meier:
Frau Berger:
Herr Meier:
Frau Berger:

Was ist, Herr Meier? Sind Sie krank?

Ja.

Haben Sie Schmerzen?


Ja, ja.
Wo haben Sie Schmerzen?
berall. Alles tut weh.
Ich glaube: Sie haben Fieber. Moment bitte! Ich komme gleich
wieder.

Dr. Tirman pregleda Majera i utvrduje da muzicar ima grip.


Dr. Thrmann:

Na, Herr Meier, wie geht es Ihnen denn?

83

Herr Meier:
Dr. Thrmann:
Herr Meier:
Dr. Thrmann:
Herr Meier:
Dr. Thrmann:
Herr Meier:
Dr. Thrmann:
Herr Meier:
Dr. Thrmann:
Herr Meier:

Schlecht. Wirklich schlecht.


Was tut Ihnen weh?
Mein Kopf, meine Augen, mein Hals- alles, alles tut weh.
Tutdas weh?
Ja.
Und das?
Nein. Aber meine Beine, meine Beine sind so schwer.
Nun, Sie haben eine Grippe. Das ist nicht so schlimm.
Gott sei Dank!
Gute Besserung, Herr Meier!
Danke. Vielen Dank!

WRTER UND WENDUNGEN

RECI I IZRAZI
krank
Schmerzen
berall
Alles tut weh.
wehtun
das Fieber
gleich
wiederkommen
Ich komme gleich wieder.
der Kopf
das Auge
der Hals
das Bein
schwer
Meine Beine sind schwer.
die Grippe
schlimm
Gute Besserung!

bolestan
bolovi
svuda
Svemeboli.
boleti
povisena temperatura
odmah
ponovodoCi
Odmah dolazim.
glava
oko
grlo
noga
tesko
Nage su mi tako teske.
grip
lose
Brzo ozdravite!

BUNGEN

VEZBANJA

Spojite odgovore sa odgovarajuCim pitanjima.

1. Wie geht es Ihnen?


2. Haben Sie Schmerzen?
3. Was tut Ihnen weh?
4. Tutdasweh?
5. Wo haben Sie Schmerzen?
1.

84

2.

a. Alles tut weh.


b. Mein Kopf, meine Beine.
c. berall.
d. Ja./Nein.
e. Schlecht. Wirklich schlecht.

3. _ __

4. _ __

5.

II
1.
2.

3.
4.

5.
6.

Na prazne linije unesite reCi koje nedostaju, a zatim ih unesite i u


tabelu. U poljima koja su jace uokvirena cete dobiti jednu novu reC.
Mein KOPF
tut weh.
Nun, Sie haben eine
Mein Kopf, meine
allestut weh.
Meine
sind so schwer.
HabenSie
Was ist, Herr Meier? Sind Sie

IK 0

1.
2.

3.
4.

5.
6.

p F

I
I

I I

Ich glaube,
Sie haben _ _ _ _ _ _ _ __

IJ

Sledece reCi povezite tako da dobijete niz recenica u kome cete moCi
da upotrebite sve ponu4ene reCi ( resenje ovog vezanja se ne nalazi
u udzeniku).

U nasoj radio-emisiji smo Vam dali sledeCi primer:


Bolesfan krank ---+ grip Grippe ---+ temperatura Fieber ---+ bolovi Schmerzen ---+
sve me boli alles tut weh: glava- Kopf, nage- Beine, grlo- Hals ...

Iweh tun II Schmerzen II


I krank I

Beine

II Fieber II

Kopf

II

Hals

II Grippe II Augen I

85

Lektion einundzwanzig

Lekcija

Ich war in Essen


Bio sam u Esenu
PREGLED GRAMATIKE
Ovo treba da znate:
1. Imper:fekatglagola sein ihaben

infinitiv

jednina

mnoiina

jednina

mnoiina

wirhatten

1. lice

ichwar

ichhatte

2. lice
("Vi'')

Siewaren

Siehatten

3. lice

er war

siewaren

2. Prilogda

da zamenjuje naziv Vfi: pomenutog mesta: Meine Freundin wohnt


Ichwar

Ovo m.o.Zete da ka:Zete


Ako nekome ukazujete na neke
zajednilke osobine koje imate:
Ako izvestavate o proteklim dogadajima:
Ako se raspitujete da li je sagovornik
ozdravio:

I in Essen.
da.

L___ _ __ _ J

Dann hatten Sie ja auch Probleme.


Ich war in Essen.
Sind Sie wieder gesund?

Gospoda Berger u sali za dorucak razgovara sa gospodinom Majerom koji je


ozdravio.
Frau Berger:
Herr Meier:
Frau Berger:
Herr Meier:
Frau Berger:

86

Guten Morgen, Herr Meier.


Guten Morgen.
Sind Sie wieder gesund?
Ja. Danke. Gott sei Dank!
Na, das ist schn. Ach, brigens: Ich habe noch Ihre Flte.

Herr Meier:
Frau Berger:
Herr Meier:

Ja, ich wei.


Gehen wir doch in mein Bro! Da ist auch Ihre Flte.
Ja. Gern.

Tada gospotla Berger skrece razgovor na Majerov nenadani odlazak iz hotela.


Majer se izvinjava i ieli odrnah da plati racun.
Frau Berger:
Herr Meier:
Frau Berger:
Herr Meier:

Wissen Sie: Das war seltsam. Ihr Zimmer war leer, alle Sachen
waren weg, Sie waren weg ...
Und ich habe nicht bezahlt! Ich verstehe Ihr Problem.
Na? Dann ist ja alles gut.
Entschuldigen Sie bitte! Ich bezahle sofort.

Majer ieli da objasni sta se desilo: bio je kod svoje devojke u Esenu, pa se
posvatlao s njorn.
Herr Meier:
Frau Berger:
Herr Meier:
Frau Berger:
Herr Meier:
Frau Berger:
Herr Meier:
Frau Berger:
Herr Meier:

Also: Ich war hier in Aachen.


Ja, ich wei.
Ich hatte ein Konzert in Aachen.
Ach - interessant.
Und dann war ich in Essen.
Sie waren in Essen?
Ja. Meine Freundin wohnt da. Aber wir hatten Streit.
Dann hatten Sie ja auch Probleme.
Und wie!

I Eks nalazi potvrdu svog rnisljenja.


Ex:

Es war einmal ein Musikant, er war chaotisch und charmant.

WRTER UND WENDUNGEN

RECI I IZRAZI
gesund
das Bro
Gehen wir!
gehen
dasProblern
verstehen
das Konzert
Dann ist ja alles gut.
sofort
Streit haben
der Streit
Probleme haben
Und wie!

zdrav
kancelarija
Hajderno!
iCi

problern
razurneti
koncert
Onda je sve u redu.
odrnah
svatlatise
svada
irnati problerne
Itokakve!
87

BUNGEN
VEZBANJA

Pogledajte geografsku kartu na pocetku ove knjige. Napis"ite koji


gradov; Vas zanimaju ( rezenje ovog vez"banja se ne nalazi u
uds'beniku).

Ich mchte gern nach _ _ __

II

Dopunite recenice odgovarajuCim oblicima imperfekta glagola sein


i izrazite njihovu negaciju.

1. ____ Sie auch so erstaunt? 2. Nein, ich


war
nicht erstaunt.
3.
Sieauchsomde? 4. Nein,ich _ _ _ _ _ _ _ _ mde.
5. ____ Sie auch so neugierig? 6. Nein, ich ___ _ _ _ neugierig.
7.
9.
11.

IJ

er krank?
8. Nein, er
er charmant? 10. Nein, er
er glcklich? 12. Nein, er

krank.
charmant.
glcklich.

Izaberite neki od ponuilenih odgovora


( resenje ovog veZbanja se ne nalazi u udz"beniku).

Warum waren Sie nicht da?


keine Lust haben I keine Zeit haben I
_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ Probleme haben I Streit haben

11

nopunite recenice odgovaraJuCim giagotima u imperfektu.

1. Frau Berger _ _ _ _ ein Problem. 2. Frau Berger sagt: "Das _ _ __


seltsam. 3. Ihr Zimmer
leer. 4. Alle Sachen
weg.
5. Aber Ihre Flte
noch da." 6. Herr Meier
in Essen.
7. Herr Meier: ",ch _ _ _ _ ein Konzert in Aachen.
8. Dann
ich in Essen. 9. Wir
Streit."
88

II

Sledece recenice izrazite pomocu priloga da.

1.
2.

Ich fahre nach Berlin. Meine Eltern sind auch in Berlin.


Meine Eltern sind auch da.
Herr Meierwar in Essen. Seine Freundin wohnt in Essen.

3.

Andreas wohnt in Aachen. Er arbeitet auch in Aachen.

4.

Ex ist zu Hause. Andreas ist auch zu Hause.

89

Lekcija

Lektion zweiundzwanzig

--

Und seine Frau?


A njegova zena?
PREGLED GRAMATIKE
Ovo treba da znate:
Prisvojna zamenica u trecem licujednine
Prisvojne zamenice u treeem licu jednine se prilagotlavaju a) rodu imenice
koju zamenjuju i b) imenici pred kojom se nalaze.
ihr I ihre
zamenjuju imenice ienskog roda ("njen '; "njena ")
sein I seine
zamenjuju imenice muskog roda ("njegov", "njegova ")
Nastavak -e prisvojne zamenice u trecem licu jednine dobijaju kada se
nalaze ispred imenica ienskog roda.

ihrBeruf
ihr Zimmer
ihre Mutter

Ovo mozete da kazete


Kada ste ljuti:
Kada ste zadivljeni neeijim znanjem:
Kada nesto ielite posebno da istaknete:
Kada zelite da pokazete da se interesujete
za ono o cemu se prica:

seinBeruf
sein Zimmer
seine Mutter
Na, hren Sie mal!
Sie wissen ja alles!
Wirklich (charmant, nett ... )
Ach was!

U hotelskoj sali za prijem gostiju nalaze se i dve gospotle koje pomalo ogovaraju
ljude koji prolaze. Najpre se pojavljuje dr. Tirman.
Frau Mller:
Frau Hoffmann:
Frau Mller:
Frau Hoffmann:
Frau Mller:
Frau Hoffmann:
Frau Mller:
Frau Hoffmann:
Frau Mller:
Frau Hoffmann:
Frau Mller:

90

Das ist er!


Herr Thrmann?

Ja.

Wirklich charmant! Und sein Beruf?


Na, hren Sie mal! Er ist Professor.
Oh- Professor! Und woher kommt er?
Aus Berlin.
Ach was! Sie wissen ja alles.
Na ja.
Und seine Frau? Ich meine: Ist er verheiratet?
Das wei ich nicht. Aber ich glaube, er ist nicht verheiratet.

Dr. Tirman i dve go!>poae se pozdravljaju.


Dr. Thrmann: Guten Tag, die Damen.
Frau Mller:
Guten Tag, Herr Professor Thrmann.
Frau Hoffmann: Guten Tag, Herr Professor.

Zatim im painju privlaCi jedna Francuskinja.


Das ist sie.
Wer?
Na, die junge Dame von Zimmer zwlf.
Guten Morgen. Einen wunderschnen guten Morgen.
Guten Morgen. -Eine Franzsin.
Also, das hre ich doch! Ihr Akzent.
Ihre Mutter ist Franzsin.
Ach was! Und ihr Vater?
Er ist Deutscher. Ein Diplomat.
Ach, wie interessant! Und sie- was macht sie?
Ich meine: Was ist ihr Beruf?
Frau Mller:
Tja, das wei ich nicht. Vielleicht Studentin?
Frau Hoffmann: Hm.
Frau Mller:
Ach schauen Sie mal: Der junge Mann von Zimmer vierzehn!

Frau Mller:
Frau Hoffmann:
Frau Mller:
Frau Hoffmann:
Frau Mller:
Frau Hoffmann:
Frau Mller:
Frau Hoffmann:
Frau Mller:
Frau Hoffmann:

A Eks je izmislila stih o radoznalim gospoaama:


Ex:

Das Duett spekuliert so nett!

WRTER UND WENDUNGEN

RECI I IZRAZI
seinBeruf
Na, hren Sie mal!
der Professor
Sie wissen ja alles.
wissen
verheiratet
die Dame
die Franzsin
der Akzent
ihr Akzent
die Mutter
der Vater
Er ist Deutscher.
der Diplomat
das Duett
spekulieren

njegov posao (zanimanje)


Slusajte me dobro!
profesor
Pa Visveznate.
znati
oienjen, udata
gospoaa, dama
francuskinja
akcenat
njen akcenat
majka
otac
Nemac.
diplomata
duet
iznositi pretpostavke, razglabati

91

BUNGEN
VEZBANJA

Kratko inete informacije izrazite kompletnim recenicama:

Name:
Vorname:
Geburtsort:
Beruf:
Arbeit:

Thrmann
Lukas
Leipzig
Arzt
interessant

Name:
Vorname:
Geburtsort:
Arbeit:

Berger
Lisa
Essen
toll

Sein Name istThrmann.

IJ

Korne s1a pripada?

1.

9.

das Buch: Andreas


die Flte: Herrn Meier
die Brille: Herrn Thrmann
der Pa: Frau Hoffmann
der Schlssel: Frau Mller
das Gepck: Herrn Meier
das Bro: Frau Berger
die Zahnbrste: Herrn Meier
der Rasierapparat: Andreas

IJ

Kako glase pitanja na ponuilene odgovore?

1.

Was ist er?

2.

_______________
_______________
_______________
_______________

2.

3.
4.
5.
6.
7.
8.

3.
4.
5.

92

Das ist
Das ist
Das ist
Dasist
Dasist
Dasist
Das ist
Dasist
Dasist

sein

Buch.
Flte.
Brille.
Pa.
Schlssel.
Gepck.
Bro.
Zahnbrste.
Rasierapparat.

Er ist Professor.
Er kommtaus Berlin.
Er ist nicht verheiratet.
IhrVater ist Deutscher./Ein Diplomat.
Vielleicht ist sie Studentin.

Lektion dreiundzwanzig

Lekcija

--

Wer spricht da?

Ko to tamo govori?
PREGLED GRAMATIKE
Ovo treba da znate:
1. Glagoli koji menjaju osnovni samoglasnik
Glagali u nemackam jeziku imaju glagalske nastavke. Kad nekih glagala se,
meautim, menja i glagalska asnava: -e se pretvara u -ie.
infinitiv

!. asnava

lesen
!essehsehen
sprechen sprech-

2. lice jednine

3./icejednine

du liest
du siehst
du sprichst

erliest
ersieht
er spricht

2. Negacija sa nichts
Nichts znaCi "nista ", a za negiranje u recenicama se karisti na isti naCin kaa
i njena suprotnast, rec alles ("sve").
Ich sehe alles I ich sehe nichts.
3. Reccagar
Gar pajacava neki izraz: ich sehe gar nichts ( ne vidim "bas nista ").
Ovo mozete da kazete
Aka nekame ielite da stavite da znanja da se
nesta sama pa sebi razume:
Aka adbijate ili negirate ana a cemu se gavari:
Aka se slaiete sa necijom idejam:
Aka ne ielite da se adate:

Das siehst du doch!


Ich sage I mache nichts.
Das ist eine gute Idee.
Das ist mein Geheimnis.

Eks smetaAndreasu kaji cita knjigu. Na njegavu primedbu da vidi sta an radi,
ana ljutita reaguje da nista ne vidi i da je nevidljiva.
Ex:

Andreas:
Ex:

Andreas:

Andreas, was machst du?


Lesen.
Was liest du?
Ich lese ein Buch. Das siehst du doch!

93

Ich sehe nichts, ich sehe gar nichts. Ich bin unsichtbar und
sehe nichts.
Ex sieht nichts und strt viel.

Ex:

Andreas:

Eks glasno saopstava da je gladna. To cuje i gospoda Berger, koju vec odavno
zanima kakav je to neobican glas. Zbog toga odlucuje da ruca sa Andreasom,
koji je u meduvremenu proCitao svoju knjigu.
Andreas:
Ex:
Andreas:
Ex:

Andreas:
Ex:

Frau Berger:
Andreas:
Ex:

Frau Berger:
Ex:

Frau Berger:
Andreas:
Ex:

So- fertig!
Au, au-mein Bauch tut weh!
Ex, was ist?
Ich habe Hunger!
Ex hat Hunger?
Sowieso! Hunger!
Ich habe auch Hunger.
Guten Abend, Frau Berger.
Gehen wir zusammen essen?
Das ist eine gute Idee! Aber sagen Sie mal: Wer spricht da?
Ich sehe nur Sie.
Ich bin doch Bauchredner!
Soso! Interessant!
Aber- das ist mein Geheimnis.
Los geht's!

WRTER UND WENDUNGEN

RECI I IZRAZI
lesen
nichts
garnichts
unsichtbar
stren
So-fertig!
fertig
Au!
derBauch
der Hunger
zusammen
essen
essengehen
eine gute Idee
sprechen
der Bauchredner
das Geheimnis
Losgeht's!
die Unsichtbare

94

Citati
nista
bas nista
nevidljiv
smetati
Tako- gotovo!
gotov
Au!
stomak
glad
zajedno
jesti
otiCi na jelo
dobraideja
govoriti
trbuhozborac
tajna
Hajdemo!
nevidljiva

BUNGEN
VEZBANJA

Odovorite na sledeca pitanja negativno, sluzeCi se recJu nichts.

1.

Machst du das?
Kaufst du die Bluse?
Hrst du die Platten?
Weit du das?
Glaubst du das?
Verstehst du das?

2.
3.
4.
5.
6.

Ich mache gar nichts.

II

Dopunite recenice odgovarajuCim oblicima glagola sehen, lesen


i sprechen.

1.

_____ du die Flhe? 2. Flhe? Nein, ich


sehe
gar nichts.
Frau Berger _____ auch nichts.
_____ dudasBuchda? 5. Nein,ich _____ garnichts.

3.
4.
6.

Meine Freundin
auch nichts.
7. _____ du mit Frau Berger? 8. Ja, ich _____ mit Frau Berger.
9. Andreas _ _ _ __ auch mit Frau Berger.

IJ

Promenite redosled reCi u sledeCim iskazima da biste dobili


gramatic"ki ispravne recenice:

1.

Ex ist unsichtbar.
unsichtbar Ex ist
auch Frau Berger Hunger hat
essen wir gehen zusammen
Idee eine ist gute das
da wer spricht
Sie nur sehe ich
Bauchredner doch bin ich
Geheimnis mein das ist

2.

3.
4.

5.
6.
7.
8.

95

Lektion vierundzwanzig

Lekcija

Mchten Sie noch einen Kaffee?


Zelite Ii kafu?
PREGLED GRAMATIKE
Ovo treba da znate:
Imenice mus"kog roda kao direktan objekat u recenici
Neki glagoli moraju imati direktan objekat da bi recenica bila ispravna. Ako
je direktan objekat imenica muskog roda, neodretfeni Clan ispred tih
imenica dobija nastavak-en: einen. Einen je neodretfeni Clan imenica
muskog roda u akuzativu.
ein Salat
ein Kaffee
ein Orangensaft

Ich ~ einen Salat


Mcht~ Sie noch einen Kaffee?
Ex (trinkt) einen Orangensaft

Ovo mozete da kazete

Kada ielite da saznate sta bi ko ieleo


da jede ili pije:
Kada ielite da se neko umiri:

Was mchten Sie essen?


Was mchten Sie trinken?
Sei doch endlich still!

Veliki broj ljudi u nemackoj posecuje picerije.jela su u izalijanskim lokalima


dobra, a nisu ni mnogo skupa. Sada su gospotfa Berger, Andreas i Eks u piceriji.
Gospoda Berger ieli da naruCi ribu i salatu, a Andreas picu.
Andreas:
Frau Berger:
Andreas:
Ex:

Frau Berger:
Andreas:

Was mchten Sie denn essen?


Zuerst einen Salat und dann ... und dann ... und dannFisch! Und Sie? Was essen Sie?
Eine Pizza - mit Schinken, Kse und Tomaten.
So viel?
Da ist sie ja wieder- Ihre zweite Stimme!
Ja. Sie ist ziemlich frech.

Sada je red da se izaberu i pica.


Andreas:
Frau Berger:

96

Ja, und was mchten Sie trinken?


Ein Mineralwasser. Und Sie?

Andreas:
Frau Berger:
Ex:

Andreas:
Frau Berger:
Andreas:

Ein Bier.
Und Ihre zweite Stimme?
Einen Orangensaft
Sei doch endlich still!
Ziemlich frech, Ihre zweite Stimme.
Also, ich bestelle jetzt mal.

Andreas trazi od konobara da im napravi racun. U Nemackoj se u restoranima


cesto placa odvojeno, tj. svako placa samo ono sto je sam pojeo ili popio. Tako i
gospoaa Berger ieli sama da plati svoj deo.
Andreas:
Frau Berger:
Andreas:
Ober:
Andreas:
Frau Berger:

(Andreasu)

Mchten Sie noch einen Kaffee?


Nein, danke.
Ja dann- Herr Ober, die Rechnung bitte!
Ja, ich komme sofort. -Zusammen oder getrennt?
Zusammen bitte.
Nein. Getrennt.
Sie haben doch nicht so viel Geld.

WRTER UND WENDUNGEN


RECI I IZRAZI
essen
zuerst
der Salat
derFisch
die Pizza
der Schinken
derKse
die Tomate I die Tomaten
dieStimme
die zweite Stimme
frech
ziemlich
das Mineralwasser
der Orangensaft
endlich
bestellen
derOber
die Rechnung
getrennt (bezahlen)

jesti
najpre
salata
riba
pica
sunka
sir
paradajz
glas
drugiglas
bezobrazan, drzak
prilicno
mineralna voda
sok odpomorandie
konacno, najzad
naruCiti
konobar
racun
odvojeno (platiti)

97

BUNGEN

VEZBANJA

Pronaaite u ukrStenici deset reci koje se odnose na jelo, pice, ili


uopste na ugostiteljski lokal:

N I R p A I M 0
1. N M B 0 R T T p I

E R T T
A E R T
H N A F T p Q T
N K E N 0 R E R T

z z

N H E R s
H I
X s T E R E

2. M I s c
3. w E p
4. B u 0 p
5. V B R
s 0 MA
6. 0 R A N
7.
A B M
8. G 0 H I
9. p u I
10. M E I N

s s

T 0 M A T E
T E s A L A T
T I s E w u y
G E N s A F T
B E z u s A M
N u F I s c H
N K s E I N
I 0 B E R u I

H N
N 0 R
p E
I p

N G

A
R

u
s

K E
0 w u R T
M E N M I

1. Pizza
2.
3.
4.
5.
6.
7.

8.
F L E s H
I D R T
9.
s w T X 10.

Frau Bergertrinkt _ _ _ _ _ _ _ _ __

II

Sta cete popiti?

1.

(Bier)

2.
3.

(Kaffee)
(Tee)

4.
5.

(Mineralwasser)
(Orangensaft)

IJ

Dopunite sledece recenice odgovarajuCim Clanovima u akuzativu.

Ich trinke ein Bier.

1. Frau Bergerit _ _ _ _ Salat. 2. Sie trinkt _ _ _ _ Mineralwasser.

3. Andreas it
5. Ex mchte

98

Pizza. 4. Er trinkt
Orangensaft

Bier.

II

Sta mozete da kazete u sledeCim slucajevima?

1.
2.
3.
4.
5.
6.

Sie mchten bestellen.


Sie mchten ein Mineralwasser.
Sie mchten einen Salat.
Dann mchten Sie eine Pizza.
Sie mchten einen Kaffee.
Sie mchten die Rechnung.

Herr Ober, ich mchte bestellen.

99

....
Lekcija

Lektion fnfundzwanzig

Ich bezahle den Rest


Ja placam ostalo
PREGLED GRAMATIKE
Ovo treba da znate:
1. Imenice mus"'kog roda kao direktan objekat u recenici

Neki glagoli zahtevaju direktan objekat. Ukoliko je to imenica muskog roila,


njen Clan ce se u akuzativu promeniti: den je odreileni Clan imenica
muskog roda u akuzativu.
der Salat
der Geldbeutel

Ich~ den Salat.


Ich ~ den Geldbeutel nicht.

2. Akuzativ licnih zamenica mus"'kog roda


ihn = je licna zamenica treceg lica jednine muskog roda. Imenice muskog
roda, ciji odreileni Clan glasi der, u akuzativu moiemo zameniti
zamenicom ihn.
der Salat

Ich~ den Salat.


Ich~ ihn.

der Geldbeutel

Ich ~ den Geldbeutel nicht.


Ich~ ihn nicht.

Ovo mozete da kazete


Ukoliko ielite da se uverite da neko
zaista nema neki predmet:
Ako ste se naljutili jer Vam je neko nesto
prekasno rekao:

Hast du den Geldbeutel (ihn)


wirklich nicht?
Und das sagst du erst jetzt?

Nakon rucka sa A ndreasom i Eks, gospoila Berger placa svoj deo racuna i daje
konobaru napojnicu.
Ober:
Frau Berger:

100

Was bezahlen Sie?


Ich bezahle den Salat, den Fisch und das Mineralwasser.

Das macht zweiundzwanzig Mark fnfzig.


Fnfundzwanzig.
Vielen Dank.

Ober:
Frau Berger:
Ober:

Andreas ieli da plati preostali deo racuna, ali otkriva da nije poneo novcanik.
(Konobar se obraca Andreasu.)
Ober:
Andreas:
Ober:
Andreas:
Ober:
Andreas:

Und Sie?
Ich bezahle den Rest.
Also: eine Pizza mit Schinken.
Ja. Und das Bier.
Das macht zehn Mark fnfzig.
Mein Geldbeutel! Ich finde meinen Geldbeutel nicht.
Ich habe ihn sicher im Mantel. Einen Moment bitte!

Andreas uzaludno traii novcanik. Zaboravio ga je u hotelu, a Eks je znala za


to!
Andreas:
Ex:

Andreas:
Ex:

Andreas:
Ex:

Andreas:
Ex:

Hast du meinen Geldbeutel?


Nein. Ich habe ihn nicht.
So ein Mist! Ich finde ihn nicht. Hast du ihn wirklich nicht?
Wirklich nicht!
Aber- wo ist er dann?
Im Hotel!
Und das sagst du erst jetzt? Du bist wirklich frech!
Sowieso!

Gospoda Berger placa ceo racun.


Frau Berger:

Na gut, dann bezahlen wir doch zusammen.

WRTER UND WENDUNGEN

RECI I IZRAZI
der Rest
der Geldbeutel
der Mantel
Einen Moment bitte!
finden
Und das sagtst du erst jetzt?

ostatak, ostalo
novcanik
mantil
Trenutak, molim Vas!
naCi
I to tek sada kaie5?

101

BUNGEN
VEZBANJA

Ko sta plaCa? Na linije upiSite odreilene c'lanove.

1.
2.

Frau Bergerbezahlt den Salat, _ _ Fisch und _ _ Mineralwasser.


Andreas bezahlt ___ Rest: ___ Pizza und ___ Bier.

II

Dopunite pitanja i odgovore.

1. Mchtest du

3. Mchtest du
5. Mchtest du
7. MchtenSie
9. MchtenSie
11. Mchten Sie

IJ

meinen Kaffee? 2. Ich trinke


ihn
nicht.
Tee? 4. Ich trinke
nicht.
Orangensaft? 6. Ich trinke
nicht.
Salat? 8. Ichesse
nicht.
Kse? 10. Ich esse
nicht.
Schinken? 12. Ichesse
nicht.

Sta biste zeleli da pojedete i popijete? Ne :Zelite da platite vise od


dvadeset maraka ( resenje ovog vez"banja se ne nalazi u udz"beniku).

Salat
gemischter Salat
Tomatensalat
Salat mit Schinken
grner Salat

DM7,50
DM4,50
DM6,80
DM3,90

Getrnke
Mineralwasser 0,2
Orangensaft
0,2
Bier
0,4

DM 2,20
DM 3,10
DM 2,50

Pizza
mitKse
mit Kse und Tomaten
mit Kse, Tomaten und Schinken

Ichmchte
Dasmacht

II

Upotrebite odreileni i neodreiteni c'lan imenica:

1.

Was suchen Sie?Wie finden Sie


Was suchen Sie?Wie finden Sie
Was brauchen Sie?Wie finden Sie

2.
3.
102

Eine
die

Brille.
Brille?
Spiegel.
Spiegel?
Bluse.
Bluse?

- Schn.
- Schn.
- Esgeht.

DM5,90
DM6,70
DMS,OO

die
MchtenSie
Ja, ich probiere
5. MchtenSie
Ja, ich probiere
6. KaufenSie
4.

Ja, ich kaufe


7. TrinkenSie
Ja, ich trinke

II

Brille probieren?
Brille gerne.
Fller probieren?
Fller gerne.
Mantel?
Mantel.
Kaffee noch?
Kaffee noch.

Prepis7.te iz cetvrtog vezanja sve glagole koji imaju direktan


objekat.

suchen

103

Lekcija

Lektion sechsundzwanzig

Ich lade Sie ein


PozivamVas
PREGLED GRAMATIKE
Ovo treba da znate:
Glagoli sa odvojivim prefiksima
u nemackom jeziku postoje glagoli sa prefiksom koji u odretlenim
slucajevima prelazi na kraj recenice i nosi naglasak.

infinitiv
einladen
anrufen
mitkommen

Ich
Ich

~
Jade
Rufen
komme

Verbzusatz
Sie nach Berlin
Sie mich in Berlin

ein.

an.
mit.

U recenicama sa modalnim glagolima, prefiksi se ne odvajaju od glagola koji


prelaze na poslednje mesto u reeenici.
Ich mchte Sie
Mchtest du

einladen.
mitkommen?

Ovo mozete da kazete


Ako od nekoga trazite da razmisli josjednom:
Ako ste neodlucni:

berlegen Sie noch mal.


Mal sehen.

Pri odlasku iz hotela, dr. Tirman pita Andreasa da Ii bi hteo da dotle u Berlin.
On, naime, tamo ima jedan zadatak za njega.
Andreas:
Guten Morgen, Herr Dr. Thrmann.
Dr. Thrmann: Guten Morgen. Also, ich reise morgen ab. Das wissen Sie
sicher.
Andreas:
Ja, natrlich.
Dr. Thrmann: Ich habe da noch eine Frage an Sie: Mchten Sie nicht mal
nach Berlin kommen?
Andreas:
Wie bitte?
Dr. Thrmann: Ja. Ich habe einen Auftrag fr Sie. Ich lade Sie natrlich ein.

104

Andreas je iznenatlen i ieli da sazna nesto vise o tome.


Andreas:
Ihre Einladung kommt sehr berraschend.
Dr. Thrmann: Sie wissen doch: Berlin ist interessant.
Andreas:
Natrlich ... Und Sie haben also einen Auftrag fr mich?
Dr. Thrmann: Ja, ich mchte ...
Andreas:
Hm.
Dr. Thrmann: berlegen Sie noch mal! Hier ist meine Telefonnummer.
Rufen Sie mich in Berlin an!
Andreas:
Gut. Ich rufe Sie an.

Naravno, i Eks ieli da otputuje za Berlin.


Ex:

Andreas:
Ex:

Andreas:
Ex:

Ich komme mit.


Du mchtest mitkommen?
Ja, bitte! Bitte!
Mal sehen.
Weit du noch?

(Eks imitira dr. Tirmana)


Ex:

Andreas:

,Interessant, sehr interessant.'


Stimmt! Stimmt genau!

WRTER UND WENDUNGEN

RECI I IZRAZI
abreisen
der Auftrag
einladen
die Einladung
berraschend
berlegen Sie noch mal!
berlegen
die Telefonnummer
anrufen
Rufen Sie mich in Berlin an.
mitkommen
Mal sehen.
Stimmt genau!

otputovati
zadatak, nalog
pozvati
poziv
iznenadno
Razmislite josjednoml
razmisliti
broj telefona
pozvati telefonom
javite mi se u Berlin.
poCi sa ( nekim)
Videcemo.
Tacno je takol

105

BUNGEN
VEZBANJA

Zabelezite recenice koje je izgovorio dr. Tirman.

1.

Ich
(Dr. Thrmann reist morgen ab.)

2.

(Dr. Thrmann hat noch eine Frage.)


3.

(Er hat einen Auftrag fr Andreas.)

4.
(Er ldt Andreas ein.)

II

Odgovorite na pitanja:

1.
2.

Kommen Sie mit? _J><-a"-''-'i'-'c-'-h"---------------------Reisen Sie morgen ab? _ __"J'--a-'-,_ic_h


_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __

3.
4.

Rufen Sie mich in Berlin an? ---"J~a::z.,-=ic=h=--------------Entschuldigung, laden Sie mich ein? -----'J><-a"-''-'i:..::c-=h"--------------

IJ

Napis"ite sledece recenice koristeCi se pojmovima datim u


zagradama:

1.

Ichrufe an.
Ich rufe Sie an.

(Sie)

2.

Ichrufe an.

(Sie- morgen)

3.

Ichrufe an.

(Sie- morgen- in Berlin)

4.

Ich lade Sie ein.

(fr drei Tage)

5.

Ich lade Sie ein.

(fr drei Tage- nach Berlin)

106

Grammatikbersicht
Pregled gramatike
A

bersicht ber die Satzgliedstellung

Elementi reeenice
I.

Das Verb und seine Ergnzungen

Glagoli i glagolske dopune

u nemackom jeziku glagol je najvainiji elemenat recenice, koji odreauje broj i


prirodu ostalih recenicnih elemenata. u nasoj prvoj seriji ste upoznali tri vrste
glagolskih dopuna:
1. subjekat die Nominativ-Ergnzung
2. kvalitativna dopuna die Qualitativ-Ergnzung
3. direktan objekat glagola u akuzativu die Akkusativ-Ergnzung
1. Die Nominativ-Ergnzung-Subjekat

Ima ga gotovo svaka recenica. Subjekat moie imati razliCite oblike.


2. Die Qualitativ-Ergnzung-kvalitativna dopuna

Upitanju su uglavnom pridevi, kao i imenice pred kojima najcesce stoje


glagoli sein i heien.

Nominativ-Ergnzung

subjekat
Ich
Das
HerrMeier
Er

Menschen
Du
DasZimmer

~
bin
ist
ist

ist
sind
bist

ist
ist

Qualitativ-Ergnzung

kvalitativna dopuna
neugierig.
schlimm.
mde.
chaotisch.
seltsam.
unhflich.
frei.

- - - - - - - - - - - - - ----- r - - - - - - - - - - - - - Andreas Schfer


Die Hotelchefin
Das

heit
ist

Portier.
Frau Berger.
ein Lied.

Za subjekat recenice pitamo pomocu reciwer ako se radi 0 Zivim biCima i reei
was ako su u pitanju stvari.

107

3.

Die Akkusativ-Ergnzung

Direktan objekat glagola u akuzativu


Neki glagoli zahtevaju direktan objekat. U nasoj prvoj seriji to su glagoli:
anrufen
bestellen
bleiben
brauchen
einladen
essen
finden
fragen
glauben

haben
hren
kaufen
kennen
kosten
lesen
lieben
machen
meinen

mgen
nehmen
probieren
putzen
rauchen
recherchieren
sagen
sehen
singen

Nominativ-Ergnzung

subjekat
DieFrau
HerrMeier
Frau Berger
Andreas
Er

probiert
sucht
bestellt
sucht
verkauft

suchen
schreiben
spielen
stren
studieren
trinken
berlegen
verkaufen
verstehen
zeigen
Akkusativ-Ergnzung

dir. objekat
eine Bluse.
ein Zimmer.
einen Salat.
seine Kassetten.
sie.

Za direktan objekat se pita reCima wen ako su u pitanju iiva bica i was ako se
radi o stvarima.
ll. Satztypen: Aussage- und Fragesatz

Tipovi recenice
Postoje tri osnovna tipa recenice:
1. Izricna recenica (iskaz)
2. upitna recenica;

Das ist Andreas.


Woher kommt er? Was macht er?
Ist noch ein Zimmer frei?
Bleib zu Hause!

3. molba/zahtev (imperativ):

Po poloiaju glagola u recenici, recenice se mogu podeliti na dva osnovna tipa:


L recenice u kojima je glagol na drugom mestu;
IL recenice u kojima je glagol na prvom mestu (rede).

(!e~
Das
Er
Er

----

Woher
Was

108

ist

Andreas Schfer. }
izricna reeenica
aus Kln.
Reportagen.

kommt

schreibt

_......._.-~,--........_.

kommt
macht

-----------------A d
?
n reas.
er?

upitna recenica
sa upitnom
zamenicom

<:!)
II
1----

Bist
Ist

duglckhch
} upitna recenica sa
noch ein Zimmer
upitnom zamenicom
frei?

Bleib
Probieren

zuHause!
Sie mal!

------- r - - - - - - - - - - - - - - - - -

imperativ

ill. Die Position der einzelnen Satzglieder

Red reCi u recenici


1. im Aussagesatz I u izricnim recenicama

a. Normalan ( uobicajen) red reCi u recenici je ovakav:


Nominativ-Ergnzung

subjekat
Ich
Dr. Thrmann
FraoBerger
Du

b.

<:!)
bin
kommt
sucht
weit

(andere) Ergnzungen

(dopuna)dir. objekat/
kvalitativna dopuna

genau

mde.
aus Leipzig.
das Buch.
das
doch.

Ukoliko neki deo reeenice ielimo posebno da naglasimo, moiemo ga


pomeriti na pocetak recenice. tose cesto desava kada izraiavamo emocije.

dir. objekat
Gospoaa Berger
se obradovala:
Genau
A ndreas se naljutio: Das

dasBuch

suche
weit

subjekat
ich!
du doch!

2. Die Satzklammer I Recenicni okvir

U odreaenim slucajevima, dva glagola, ili dva dela jednog glagola, mogu
formirati okvir oko ostalih delova recenice izuzev subjekta. Tose odnosi na:
a. recenice sa modalnim glagolima: Herr Meier mchte noch eine Nacht
bleiben.
b. reeenice sa glagolima koji imaju odvojive prefikse: Dr. Thrmann reist
morgen nach Berlin ab.
109

Satzlda:mmer
recenicni okvir

~
Wer
HerrMeier
Dr. Thrmann

Verbzusatz

inftnitiv

reist
mchte
reist
Mchten
Komm

morgen
noch eine Nacht
morgen
Sie noch eine Nacht
doch

ab?
bleiben.
ab.
bleiben?
mit!

3. Die Negation nicht I Negacija nicht:


a. nicht moie da bude na kraju recenice i tom recju se ta reeenica negira.

Ova se odnosi na recenice sa subjektom, ili sa direktnim objektom.

~
DieFrau
Warum
Hanna

probiert
probiert
singt
Kaufst
Trink

Akkusativ-Ergnzung
die Frau
du

die Bluse
die Bluse
dasBuch
das Bier

Negation

negacija
nicht.
nicht?
nicht.
nicht?
nicht!

b. nicht moie da se nalazi i levo od kvalitativne dopune, drugog glagola u


infinitivu ili glagolskogprefiksa.

Er
Sie
HerrMeier
Warum
Dr. Thrmann

ist
singt
mchte
mchte
reist
Komm

Negation
nicht
nicht
nicht
sie die Bluse nicht
nicht
nicht

mde. } Verb+
gern.
kval. dopuna
schlafen.} Verb + infinitiv
kaufen?
ab.
} Verb + Verbzusatz
mit!

Nicht nikada ne stoji ispred glagola.

4. Die Partikeln/Reece(denn, doch, ja, mal, wohl, sowieso)


Recce se nalaze sa desne strane glagola. U upitnim reeenicama, poste galgola
najpre dolazi subjekat, a zatim recca.
denn
se moze naCi samo u upitnim recenicama
ja
ne moie stajati u upitnim recenicama
wohl/sowieso se ne mogu upotrebiti u upitnim recenicama koje imaju
upitna zamenice.
110

Das
Sie
Ich
Da
Ich
Sie
Das

----

Was

~
ist
brauchen
komme
ist
bestelle
sind
ist

jetzt

: recca
1 doch
1 doch
I !a.
I Ja
mal.

:
1

unhflich.
dasGeld.

I wo~l

I Ihre Brille.
I ein K~bold?

sowteso

vorbet.

-----~----~--------------mchten
Sie
denn
essen?

Reisen

Sie

1 denn

Position der einzelnen Satzglieder


Redosled pojedinih reCi u recenici

I.

Verben I Glagoli

1 ab?

1. Verbkonjugation Prsens der regelmigen Verben


Konjugac~ja pravilnih

glagola u prezentu

Glagoli u nemackom jeziku imaju glagolske nastavke, koji su kod pravilnih


glagola-pravilni. Nastavci se dodaju na glagolsku osnovu. Glagolska osnova se
dobija kada se od infinitiva glagola odbije -en Infinitiv je oblik u kome se glagoli
nalaze u recnicima. Infinitiv kommen, odbije se -en i dobije komm-.
infinitiv

jednina

mnozina

lice

gl. osnova gl. nastavak

lice

gl. osnova gl. nastavak

ich

komm

wir

komm

en

("ti"")

du
Sie

komm
komm

st
en

ihr

("Vi":,l

Sie

komm
komm

t
en

3.lice

er/sie

komm

sie

komm

en

l.lice
2./ice

2.

Besonderheiten im Prsens I Neke osobine sadasnjeg vremena glagola

a. Glagoli cija se osnova zavrsava na -d ili -t, u drugom i trecem licujednine


dob~jaju nastavak -est tj. -et.
arbeit-en:
du arbeit-est, er arbeit-et
nnd-en:
du f"md-est, er f"md-et

111

b.

Glagoli cija se osnova zavrsava na -s ili - u drugom licu jednine dobijaju


nastavak -t;
hei-en: du heit

c.

Verben mit Vokalwechsel I Glagoli kod kojih se menjaju osnovni


samoglasnici
Kod nekih glagola dolazi do promene pojedinih samoglasnika u samoj
osnovi galgola. Ova promena se desava u drugom i trecem licu jednine.
lesen:
du liest, er liest
sehen:
du siehst, er sieht
sprechen: du sprichst, er spricht
nehmen:
du nimmst, er nimmt
essen:
du it, er it

3. Verbkonjugation von haben I Promena glagola haben

prezent

imperfekat

jednina

mnoiina

jednina

mnoiina

1./ice

ichhabe

wirhaben

ichhatte

wirhatten

2./ice("ti")
("Vi':J

du hast
Siehaben

ihrhabt
Siehaben

du hattest
Sie hatten

ihr hattet
Sie hatten

3./ice

er hat
sie hat

siehaben

er hatte
sie hatte

sie hatten

4. Verbkonjugation von sein I Promena glagola sein

imperfekat

prezent

jednina

mnoiina

jednina

mnoiina

l.lice

ichbin

wirsind

ichwar

wirwaren

2. lice ("ti ':J


("Vi':J

du bist
Siesind

ihrseid
Siesind

du warst
Siewaren

ihrwart
Siewaren

3./ice

er ist
sie ist

siesind

er war
siewar

siewaren

112

s.

Verbkonjugation von wissen und vom Modalverb mgen (Prsens)


Promena gtagota wissen i modatnog gtagota mgen (prezent)

jednina
l.lice
2. lice ( "ti '')
("Vi'')
3./ice

~v.
mnozzna

jednina

mnozina

ichwei

wirwissen

ichmchte

wirmchten

du weit
Siewissen

ihrwit
Siewissen

du mchtest
Siemchten

ihrmchtet
Siemchten

er wei
siewei

siewissen

er mchte
siemchte

siemchten

6. Imperativ der Verben I Imperativ gtagota


Zahtev i motba mogu se iskazati imperativom. Mogu se koristiti tri oblika:
Komm!
Drugo licejednine ("ti''). Du otpada.
Entschuldigen Sie! Drugo lice jednine ("Vi''). Licna zamenica dotazi poste
gtagota.
Gehen wir!
Prvo tice mnozine. Licna zamenica dotazi poste gtagota.

7. Trennbare Verben (Prsens) I Gtagoti sa odvojivim prefiksima (prezent)


Neki gtagoli poCinju nagtasenim prefiksima, koji se u prezentu pomeraju na kraj
recenice.

@:)

infinitiv
einladen
anrufen
mitkommen

Ich

lade.
Rufen

Komm

V~ ..

&l:uoJivtfm!ftks

Sie nach Berlin


Sie mich morgen
dochbitte

ein.

'
~.

' '

>~

..

u reeenicama koje imaju modatne gtagote, prefiksi pomenutih gtagota se ne


odvajaju.
abreisen: Ich mchte morgen abreisen.
n. Artikel und Nomen I ctanovi i imenice
1. Definiter und indefiniter Artikel I Odredeni i neodredeni clan
Clanovi su kratke._ reCi koje se nalaze ispred imeica i oznacavaju njihov
gramaticki rod. Clanovi nisu dodeljeni imenicama prema nekoj oCigtednoj
togici, pa ih treba uCiti zajedno sa imenicama. u nemackom jeziku postoje
tri roda imenica.

113

jednina

mnoiina

maskulin (m.)

neutrum (n.)

feminin (f.)

muskirod
nom. akk.

srednjirod
nom. akk.

zenskirod
nom. akk.

odreif.eni
der
den
neodreif.eni ein
einen
r----- -----negacija
keinen
kein

das
ein

das
ein

die
eine

die
eine

kein

kein

keine

keine

} uwk
die

- - - -v-:--nema mnoztnu

----- r------ -------

uvek: keine

Ctanovi mogu biti odreaeni ili neodreaeni. Neodreaeni Clan se upotrebljava ako
se neka imenica pominje prvi put, dok se odreaeni Clan stavlja pred imenice o
kojima je u nekom razgovoru ili tekstu vec bilo reei.
Da liegt ein Spiegel.
Der Spiegel kostet zehn Mark.
Da liegt ein Buch.
Das Buch kostet zwei Mark.
Da liegt eine Flasche.
Die Flasche ist voll.
2. Der Possessiv-Artikel I Prisvojne zamenice

Prisvojne zamenice se ponasaju kao neodreaeni Clanovi. Nalaze se ispred


imenica. Ako se radio imenicama ienskog roda, u nominativu i akuzativu se
prisvojnim zamenicama dodaje nastavak -e. Ako su, pak, u pitanju imenice
muskog roda u akuzativu, prisvojne zamenice dobijaju nastavak -en. Privojne
zamenice u trecem licu prilagoaavaju se zamenice kako rodu osobe koja nesto
ima, tako i imenicama pred kojima stoje.
Kod imenica u mnoiini, prisvojne zamenice u nominativu i akuzativu dobijaju
nastavak -e.
pred imenicama u jednini
jednina

1. l.lice
2./ice("ti")
("Vi")
3.lice

nominativ

akuzativ

muskirod ienski
srednjirod rod

muski
rod

mein
dein
Ihr

meinen
deinen
Ihren

i
f

meine
deine
Ihre
sein seine

seinen

ihre
ihren
ihr
r----- ----- ---- ---mnoiina
l.lice
unser
unsere
unseren
2./ice ("ti") euer
eure
euren
("Vi") Ihr
Ihre
Ihren
3./ice
ihr
ihre
ihren

114

pred imenicama u mnoiini

za sve rodove u
nominativu i
akuzativu:
uvek + e
(meine/deine/
) seine ... )

3. Nomen im Plural I Mnozina imenica


VeCina imenica se u mnozini menja tako sto im se na oblike koje imaju u
jednini dodaju nastavci. Kod nekih imenica se samo muti osnovni samoglasnik,
a neke menjaju samoglasnik i dobijaju nastavke. Ima i imenica koje u mnozini
ostaju nepromenjene.

nastavak
za mnozinu jednina
-e

-n
-en

-s

..-er

derBeruf
die Kassette
die Frau
das Taxi
das Lied
der Mantel
das Zimmer

mnozina

jednina

mnozina: nastavak
+ prom.samogl.

dieBerufe
die Kassetten
die Frauen
die Taxis
die Lieder
die Mntel
die Zimmer

derPa

die Psse

das Tuch

die Tcher

m Pronomen I Zamenice
1. Personalpronomen I Licne zamenice

mnozina

jednina

nominativ
l.lice
2./ice
3./ice

("ti")
("Vi':J
muskirod
srednjirod
zenskirod

akuzativ
ich
du
Sie
er
es
sie

mich
dich
Sie
ihn
es
sie

nominativ

wir
ihr
Sie
sie

2. Fragepronomen I Upitne zamenice

pitanje za osobu u
nominativu: ("ko?':J
wen
pitanje za osobu
(akuzativ: "koga?':J
was
pitanje za predmete u
nominativu ("sta?")
i u akuzativu:
woher pitanje za poreklo ("odakle?")
wo
pitanje za mesto (''gde?':J
warum pitanje za razlog ("zasto?')
wie
pitanje za ime:
pitanje za osobinu ("kakav?':J
wer

3. Negation I Negacija
nicht
negira reeenicu
i stavlja se uz glagol:

Wer spricht da? (Ex)


Wen suchen Sie? (meine Mutter)
Was liegt da? (Schallplatten)
Was suchst du? (meinen Mantel)
Woher kommt Andreas? (aus Kln)
Wo wohnt Dr. Thrmann? (in Berlin)
Warum arbeiten Sie? (Ich brauche Geld)
Wie heien Sie? (Andreas Schfer)
Wie ist der Mensch? (neugierig)

Das verstehe ich nicht.

115

kein/keine
nichts

negira imenicu:
"nista":

Andreas hat keine Flte.


Ich verstehe alles.
Ich verstehe nichts.

4. Partikeln I Recce
Recce su kratke reCi koje ne menjaju smisao nekog iskaza, vec ga samo
nijansiraju. u usmenom govoru se recce cesto pojavljuju jer ga Cine tecnijim.
Njima se najcesce pojacava, sili prigusuje, osnovni smisao iskaza.
Npr.

116

pojacano iznenadenje:
slabiji interes:

Was machen Sie denn hier?


Probier mal.

Lsungsschlssel zu den bungen


Resenja vez'banja
Lektion 1

2. Das ist ein Text. 3. Das ist ein Lied von Klaus Hoffmann.
4. Das ist ein Text von Goethe.

Lektion2

D
II
II
II

IJ

1. podaci o vremenu: 2+ 3; 2. podaci o pravcu: 1 + 4


1.: a; 2.: c; 3.: c
2.: e; 3.: c; 4.: b; 5.: d; 6.:/
1. klinika 2. restoran 3. muzej 4. hote/5. turisticke informacije 6. pozoriste 7.

koncerti

Er fhrt = on vozi
(I Taxifahrt = voznja taksijem Fototasche = foto-torba Nikon = Nikon Kamera =
foto-apar., Taxi= Taksi.
Lektion3

D
II

II

2. Das ist Frau Berger. 3. Das ist ein Text von Goethe.
4. Das ist ein Lied von Klaus Hoffmann. 5. Da bin ich.
Hallo Taxi! I Guten Tag. I Guten Tag. Hotel Europa bitte. I Hotel Europa,
okay.
Frau I Herr I Taxi I Hotel

Lektion4

D
II
II

1. ist 2. ist 3. sind 4. bin 5. bist 6. bin


1. Wer bist du? 2. Wer sind Sie? 3. Wer ist da?

2. Das ist Herr Dr. Thrmann. 3. Wer sind Sie bitte? 4. Wer sind Sie?
5. Ich bin der Portier. 6. Ich mchte ein Bier. 7. Wie heien Sie? 8. Wer bist
du?

Lektion 5

D
II

2. Das ist doch unhflich. 3.1ch bin doch erstaunt.


4. Das ist doch Andreas Schfer. 5. Das ist doch ein Taxi.
Dr. Thrmann: 2.; 3.; 7.; Andreas: 5.; 6.; Ex: 4

117

IJ
II

1. Das ist unhflich. 2. Dr. Thrmann ist erstaunt/mde.


3. Er ist erstaunt/mde.
1. Sie sind doch der Portier, oder? 2. Warum sagen Sie ,du'?
3. Das ist doch unhflich. 4. Sie sind wohl ein Witzbold?
5. Nein, ich bin ein Kobold. 6. Ex, du bist unhflich.
7. Nein, ich bin mde.

Lektion6

D
II

2.: a; 3.: e; 4.: b; 5.: c


1. ein Bier/ein Taxi 2. ein Taxi/ein Hotel

3. Frau Berger/Dr. Thrmann 4. Andreas/Ex


5. studieren/arbeiten 6. Reportagen

1)2.~~~3.~~~4.~~~5.~~~

II

IJ

6. Was ist das?


2. Wer braucht die Arbeit?/Was braucht Andreas?
3. Wer braucht Geld?/Was braucht Andreas?
4. Wer braucht ein Taxi?/Was braucht Dr. Thrmann?
2. Was machen Sie da? 3. Was studieren Sie?
4. Was schreiben Sie? 5. Was brauchen Sie?

Lektion 7

D
II

IJ
II

2. Ich studiere. 3. Was studierst du? 4. Ich mache Studien.


5. Was machen Sie? 6. Ich studiere, und ich arbeite.
7. Was studieren Sie? 8. Ich studiere Journalistik.
1. Wie ist der Mensch? 2. Der Mensch ist neugierig. 3. Du bist seltsam.
4. Menschen sind auch seltsam. 5. Das ist sehr interessant.
6. Sie sind wohl ein Witzbold. 7. Ich bin mde.
1. Ich studiere Menschen. 2. Was studierst du?
3. Ich brauche ein Taxi. 4. Was brauchst du?
5. Ich schreibe Reportagen. 6. Was schreibst du?
8. Was arbeitest du? 9. Ich bin mde. 10. Was bist du?
mde/interessant/ neugierig/unhflich/seltsam

LektionS

D
II

Ex: Alles kaputt. Hanna: Das ist sehr freundlich. Ein Gast: Kaffee bitte!
Ein Gast: Sie sind doch Herr Thrmann. Frau: Ich bin Studentin.
Ich komme aus Augsburg./Ich komme aus Berlin./Ich komme aus Kln.

Lektion9

D
118

1. Woher kommt Dr. Thrmann? 2. Dr. Thrmann kommt aus Leipzig.


3. Dr. Thrmann wohnt in Berlin. 4. Woher kommt Andreas?
5. Andreas kommt aus Kln. 6. Andreas wohnt in Aachen.

IJ
IJ

II

1. Dr. Thrmann wohnt in Berlin. 2. Er kommt aus Leipzig.


3. Andreas kommt aus Kln. 4. Er wohnt in Aachen.
5. Die Studentin studiert in Augsburg.
1. Andreas ist Portier im Hotel Europa. 2. Er braucht das Geld.
3. Er studiert auch. 4. Er studiert Journalistik.
5. Er recherchiert. 6. Er schreibt Reportagen. 7. Ex macht Studien.
1.... Er wohnt in Berlin. 2. Sagen Sie mal: Was machen Sie?
3. Ich studiere Journalistik. 4. Ich schreibe Reportagen.
5. Ex, was machst du hier? 6. Ich studiere Menschen. Und du?
7. Ich arbeite. 8. Er arbeitet, er studiert, er ist Portier und Student.

Lektion 10

D
II

1.: b; 2.: c; 3.: a

1. ... Ich mchte ein Zimmer. 2. Ist noch ein Zimmer frei?
3. Mchten Sie ein Einzelzimmer oder ein Doppelzimmer?
4. Mchten Sie ein Zimmer mit Bad?
5. Hier bitte, Ihr Schlssel und einen schnen Abend noch.
II 2. Arbeitet Andreas da? 3. Ist er Portier? 4. Arbeitet er viel?
5. Studieren Sie Journalistik? 6. Brauchen Sie das Geld? 7. Sind Sie der Portier?
(I I: 5. Bist du glcklich? 8. Fragst du immer so viel?
II: 3. Herr Meier bleibt zwei oder drei Tage. 4. Wie teuer ist das Zimmer?
6. Andreas wei das nicht. 7. Er fragt Ex.
Lektion 11

IJ
IJ

maskulin: der Tee/der Kaffee/der Text/der Beruf/der Arzt/der Portier/


der Student/der Portier/der Schlssel/der Mann
neutrum: das Lied/das Hoteildas Zimmer/das Geld/das Taxi
feminin: die Flte/die Studentin/die Rezeption/die Arbeit/die Mark/die
Frau
3. ein Zimmer 4. das Zimmer 5. ein Lied 6. das Lied 7. eine Flasche 8. die
Flasche 9. ein Arzt 10. der Arzt 11. eine Frau 12. die Frau
Ein Mann kommt in ein Hotel. Der Mann fragt: "Ist noch ein Zimmer frei?"
Der Portier fragt: "Ein Einzel- oder ein Doppelzimmer?"
Der Mann mchte ein Einzelzimmer mit Bad. Der Portier sagt: "Okay."
Der Mann mchte ein Taxi. Der Portier sagt: "Das Taxi ist gleich hier."
Der Mann wartet, er raucht und sagt: "Vielen Dank."
Eine Frau kommt in ein Hotel. Die Frau fragt: ",st noch ein Zimmer frei?"
Der Portier fragt: "Ein Einzel- oder ein Doppelzimmer?"
Die Frau mchte ein Einzelzimmer mit Bad. Der Portier sagt: "Okay."
Die Frau mchte ein Taxi. Der Portier sagt: "Das Taxi ist gleich hier."
Die Frau wartet, sie raucht und sagt: "Vielen Dank."

119

Lektion 12

D
II

11

2. sein 3. arbeiten 4. arbeiten/studieren 5. kennen 6. trinken


7. brauchen 8. bleiben 9. glauben 10. singen 11. meinen 12. sein
Hanna arbeitet als Zimmermdchen im Hotel Europa.
2. FrauBergerfragt Andreas: 3. "Was machen Sie denn hier?"
4. Ex sagt: 5. "Wir studieren." 6. Hanna fragt:
7. "Warum sagen Sie ,wir studieren'?"
8. Da fragt Frau Berger:
9. "Sagen Sie mal: Sagen Sie immer ,wir' und meinen ,ich'?"
10. Hanna meint: "Ich glaube, Sie sind der Portier."
2. wir 3. meinen 4. komisch 5. glaube 6. warum
8. Schfer 9. Student 10. machen 11. hier 12. allein 13. bin
Hanna ist Zimmermdchen.

Lektion 13

D
II

11

1. Danke. Gut. 2. Danke. Es geht. 3. Hier bitte, ihr Pa. 4. Da ist ja ihre Brille!
5. Ich bin doch alt. 6. Ist das auch deine Brille?
Ist das dein Brief? Ja, das ist mein Brief.
Ist das dein Kaffee? Ja, das ist mein Kaffee. Ist das deine Arbeit?
Ja, das ist meine Arbeit. Ist das dein Geld? Ja, das ist mein Geld.
Bitte, das ist Ihr Pa. Bitte, das ist Ihr Schlssel.
Bitte, das ist Ihre Flte. Bitte, das ist Ihr Tee.
Ihr Taxi ist da. Ihre Brille ist da. Ihr Arzt ist da.
1. meine Reportage/meine Arbeit
2. deine Flasche/deine Arbeit/dein Kaffee
4. Ihr Frhstck/Ihr Zimmer

Lektion 14

D
II

11
II

Wit/braucht/arbeite/ist/kommt/mchte/fragt/ist/glauben/wei/
mache/studiere/ist/ist/fragt/ist/raucht/trinkt/rauche/ist/kommt
a. ich arbeite b. du meinst d. ein Student braucht ... e. er raucht
g. Ihr kommt h. Die Leute glauben ...
2. Die Arbeit ist interessant. 3. Der Mann heit Dr. Thrmann.
4. Er fragt Andreas: "Sie brauchen das Geld, oder?"
5. Ex studiert Menschen. 6. Sie macht Studien.
7. Ex sagt: "Wir studieren."
8. Die Leute glauben: Ein Portier wei alles.
2. Hanna ist wohl nett. 3. Frau Berger singt wohl gern.
4. Musiker sind wohl chaotisch. 5. Menschen sind wohl neugierig.
6. FrauBergerarbeitet wohl viel. 7. Dr. Thrmann ist wohl seltsam.

Lektion 15

D
120

2. Der Mann ist unhflich. 3. Menschen sind neugierig.


4. Die Sachen sind alt. 5. Der Aschenbecher ist halbvoll.
6. Die Flasche ist voll.

fJ

IJ
II
IJ

2. Nein, sie sind halbvoll. 3. Nein, sie sind unhflich.


4. Nein, sie sind charmant.
2. Nein, ich verkaufe sie nicht. 3. Nein, ich hre sie nicht.
4. Nein, ich schreibe sie nicht. 5. Nein, ich kenne sie nicht.
2. Verkauft ihr die Brillen? Nein, wir verkaufen sie nicht.
3. Verkauft ihr die Flten? Nein, wir verkaufen sie nicht.
4. Verkauft ihr die Kassetten? Nein wir verkaufen sie nicht.
1. Was meinst du?!Was meinen Sie? Ist Ex charmant? ...
2. Was meinst du?/Was meinen Sie? Ist Hanna neugierig? ...
3. Was meinst du?!Was meinen Sie? Raucht Andreas? ...
4. Was meinst du?!Was meinen Sie? Singt Dr. Thrmann gern?
5. Was meinst du?!Was meinen Sie? Spielt Frau Berger Flte?

Lektion 16

D
fJ

IJ

II

I: 4. Das Tuch ist sehr chic. 7. Frau Berger probiert das Tuch nicht. 3. Was ist?
II: 2. Sehen Sie das Buch? 3. Sehen Sie mal: ... 5. Mchten Sie vielleicht ein
Tuch? 6. Probieren Sie mal das Tuch!
2. Probieren Sie mal ein Tuch!
3. Schreiben Sie mal eine Reportage!
4. Spielen Sie mal Flte! 5. Nehmen Sie mal mein Geld!
6. Singen Sie mal ein Lied!
2. Ja, es ist frei./Nein, es ist nicht frei.
3. Ja, es ist gut/Nein, es ist nicht gut.
4. Ja, es ist schn./Nein, es ist nicht schn.
5. Ja, es ist interessant/Nein, es ist nicht interessant.
6. Ja, es ist chic./Nein, es ist nicht chic.
7. Ja, es ist teuer./Nein, es ist nicht teuer.
1. Lieben Sie die Menschen? Ja, ich liebe sie. I
Lieben Sie das Buch? Ja, ich liebe es.
2. Kaufen Sie die Kassetten? Ja, ich kaufe sie. I
Kaufen Sie das Tuch? Ja, ich kaufe es? I
Kaufen Sie die Schallplatten? Ja, ich kaufe sie.
3. Nehmen Sie die Sachen? Nein, ich nehme sie nicht. I
Nehmen Sie das Taxi? Nein, ich nehme es nicht.
4. Kennen Sie das Hotel? Nein, ich kenne es nicht. I
Kennen Sie das Buch? Nein, ich kenne es nicht. I
Kennen Sie die Schallplatten? Nein, ich kenne sie nicht.

Lektion 17

D
fJ

IJ

2. Gut. Ich nehme es. 3. Gut. Ich nehme sie. 4. Gut. Ich nehme sie.
5. Gut. Ich nehme sie. 6. Gut. Ich nehme es.
2. Spiel sie mal! 3. Spiel sie mal! 4. Probier es mal!
5. Probier sie mal! 6. Spiel sie mal!
2. Ich finde sie nett./Ich finde sie nicht nett.
3. Ich finde sie neugierig./Ich finde sie nicht neugierig.
4. Ich finde es interessant/Ich finde es nicht interessant.

121

II

5. Ich finde sie schn./Ich finde sie nicht schn.


6. Ich finde es wunderschn./Ich finde es nicht wunderschn.
7. Ich finde sie interessant/Ich finde sie nicht interessant.
1. Warum liegen die Sachen da? 2. Ich brauche sie nicht mehr.
3. Ich verkaufe sie. 4. Die Deutschen finden Gartenzwerge toll.
5. Ex findet sie auch toll. 6. Wo ist meine Mama? 7. Komm, wir suchen sie.
8. Eine Tasse kostet eins fnfzig. 9. Vier Tassen kosten vier Mark.

Lektion 18

D
IJ

II

2. Andreas hat keine Zeit. 3. Hanna fragt Andreas: "Hast du eine Idee?"

4. Andreas hat keine Idee. 5. Hanna hat auch keine Idee.

6. Dann sagt Andreas: "Ich habe doch eine Idee: Wir fragen die Chefin."
2. Jetzt ist leider kein Taxi frei. 3. Herr Huber hat keine Arbeit.
4. Andreas braucht keine Brille. 5. Ex hrt keine Kassetten.
6. Ex kauft keine Zahnbrste. 7. Hanna hat kein Gepck.
keine Sachen/kein Gepck/kein Rasierapparat/keine Zahnbrste/Flte
da/Idee

Lektion 19

D
II
IJ

II

2.: a; 3.: c; 4.: a; 5.: a/c


2.Ja, ich mchte ein Bier./Nein, ich mchte kein Bier.
3. Ja, ich mchte ein Zimmer./Nein, ich mchte kein Zimmer.
4. Ja, ich mchte ein Buch./Nein, ich mchte kein Buch.
5. Ja, ich mchte eine Flte./Nein, ich mchte keine Flte.
2. Frau Berger mchte noch warten.
3. Herr Meier mchte vielleicht jetzt bezahlen./
Vielleicht mchte Herr Meier jetzt bezahlen.
4. Hanna mchte morgen eine Bluse kaufen./
Morgen mchte Hanna eine Bluse kaufen.
5. Er mchte jetzt ein Bier trinken./Jetzt mchte er ein Bier trinken.
6. Vielleicht mchte der Mann die Tassen verkaufen./
Der Mann mchte die Tassen vielleicht verkaufen.
7. Ex mchte die Schallplatten hren.
2. a. Er sucht wohl seine Flte. b. Ich glaube: Er sucht seine Flte.
c. Er sucht bestimmt seine Flte. d. Er sucht sicher seine Flte.
3. a. Er kommt wohl noch mal. b. Ich glaube: Er kommt noch mal.
c. Er kommt bestimmt noch mal. d. Er kommt sicher noch mal.
4. a. Er ist wohl chaotisch. b. Ich glaube: Er ist chaotisch.
c. Er ist bestimmt chaotisch. d. Er ist sicher chaotisch.
5. a. Die Flte ist wohl sehr teuer. b. Ich glaube: Die Flte ist sehr teuer.
c. Die Flte ist bestimmt sehr teuer. d. Die Flte ist sicher sehr teuer.

Lektion20

II
122

2.: d/c; 3.: a/b; 4.: d; 5.: c


2. Grippe 3. Augen 4. Beine 5. Schmerzen 6. krank
Sie haben Fieber.

Lektion21

II

II
IJ

1. Waren Sie auch so erstaunt? 3. Waren Sie auch so mde?


4. Nein, ich war nicht mde. 5. Waren Sie auch so neugierig?
6. Nein, ich war nicht neugierig. 7. War er krank?
8. Nein, er war nicht krank.
9. War er charmant? 10. Nein, er war nicht charmant.
11. War er glcklich? 12. Nein, er war nicht glcklich.
1. Frau Berger hatte ein Problem. 2. Frau Berger sagt: "Das war seltsam.
3. Ihr Zimmer war leer. 4. Alle Sachen waren weg.
5. Aber Ihre Flte war noch da." 6. Herr Meier war in Essen.
7. Herr Meier: "Ich hatte ein Konzert in Aachen.
8. Dann war ich in Essen. 9. Wir hatten Streit."
2. Seine Freundin wohnt auch da. 3. Er arbeitet auch da.
4. Andreas ist auch da.

Lektion 22

D
II
IJ

Sein Vorname ist Lukas./Sein Geburtsort ist Leipzig./


Sein Beruf ist Arzt./Seine Arbeit ist interessant.
Ihr Name ist Berger./Ihr Vorname ist Lisa./
Ihr Geburtsort ist Essen./Ihre Arbeit ist toll.
Das ist seine Flte. 3. Das ist seine Brille.
4. Das ist ihr Pa. 5. Das ist ihr Schlssel.
6. Das ist sein Gepck. 7. Das ist ihr Bro.
8. Das ist seine Zahnbrste. 9. Das ist sein Rasierapparat.
2. Woher kommt er? 3. Ist er verheiratet? 4. Was ist ihr Vater?
5. Was ist sie?

Lektion 23

D
II
IJ

2. Ich kaufe gar nichts. 3. Ich hre gar nichts. 4. Ich wei gar nichts.
5. Ich glaube gar nichts. 6. Ich verstehe gar nichts.
1. Siehst du die Flhe? 3. Frau Bergersieht auch nichts.
4. Liest du das Buch da? 5. Nein, ich lese gar nichts.
6. Meine Freundin liest auch nichts. 7. Sprichst du mit Frau Berger?
8. Ja, ich spreche mit Frau Berger. 9. Andreas spricht auch mit Frau Berger.
2. Frau Berger hat auch Hunger.
3. Gehen wir zusammen essen!/Gehen wir zusammen essen?/
Wir gehen zusammen essen.
4. Das ist eine gute Idee. 5. Wer spricht da? 6. Ich sehe nur Sie.
7. Ich bin doch Bauchredner! 8. Das ist mein Geheimnis.

Lektion24

2. Schinken 3. Rechnung 4. Tomaten 5. Salat 6. Orangensaft


7. zusammen 8. Fisch 9. Kse 10. Ober
Frau Bergertrinkt Mineralwasser.
123

II
IJ

II

2. Ich trinke einen Kaffee. 3. Ich trinke einen Tee.


4. Ich trinke ein Mineralwasser. 5. Ich trinke einen Orangensaft
1. Frau Bergerit einen Salat. 2. Sie trinkt ein Mineralwasser.
3. Andreas it eine Pizza. 4. Er trinkt ein Bier.
5. Ex mchte einen Orangensaft
2. Herr Ober, ich mchte ein Mineralwasser.
3. Herr Ober, ich mchte einen Salat.
4. Herr Ober, dann mchte ich eine Pizza.
5. Herr Ober, ich mchte einen Kaffee.
6. Herr Ober, ich mchte die Rechnung.

Lektion25

D
II
II

IJ

1. Frau Berger bezahlt den Salat, den Fisch und das Mineralwasser.
2. Andreas bezahlt den Rest: die Pizza und das Bier.
3. Mchtest du meinen Tee? 4. Ich trinke ihn nicht.
5. Mchtest du meinen Orangensaft? 6. Ich trinke ihn nicht.
7. Mchtest du meinen Salat? 8. Ich esse ihn nicht.
9. Mchtest du meinen Kse? 10. Ich esse ihn nicht.
11. Mchtest du meinen Schinken? 12. Ich esse ihn nicht.
2. Was suchen Sie?- Einen Spiegel.- Wie finden Sie den Spiegel?- Schn.
3. Was brauchen Sie?- Eine Bluse. -Wie finden Sie die Bluse?- Es geht.
4. Mchten Sie die Brille probieren? Ja, ich probiere die Brille gern.
5. Mchten Sie den Fller probieren? Ja, ich probiere den Fller gern.
6. Kaufen Sie den Mantel? Ja, ich kaufe den Mantel.
7. Trinken Sie den Kaffee noch? Ja, ich trinke den Kaffee noch.
suchen/finden/brauchen/mchten/probieren/kaufen/trinken

Lektion26

D
II
IJ

124

1. Ich reise morgen ab.

2. Ich habe noch eine Frage.


3. Ich habe einen Auftrag fr Sie.
4. Ich lade Sie ein.
l.Ja, ich komme mit.
2. Ja, ich reise morgen ab.
3. Ja, ich rufe Sie an.
4. Ja, ich lade Sie ein.
2. Ich rufe Sie morgen an.
3. Ich rufe Sie morgen in Berlin an.
4. Ich lade Sie fr drei Tage ein.
5. Ich lade Sie fr drei Tage nach Berlin ein.

Wrterverzeichnis
Recnik
U recniku se nalaze reCi iz nasih lekcija. Sve reCi su date zajedno sa
odgovarajuCim odreaenim Clanovima i nastavcima za mnoiinu, bez obzira na
tostose u lekcijama mnoge reCi pojavlujuju samo u jednini. Eva jednog
primera: die Kassette/-(-nje nastak za mnoiinu: die Kassette/die
Kassetten). Pored imenica koje se u mnoiini ne menjaju stoji samo crtica: "-"
(der Ober/-) Ako pored imenice nema dodatnih znakova, znaCi da takva
imenica nema mnoiinu. Kod glagola koji u drugom i trecem licu jednine mute
svoj osnovni samoglasnik, iza kose linije se nalazi oblik samoglasnika u drugom
i trecem licu: fahren/ = du f"ahrst, er f"hrt.
Brojevi pored neCi oznacavaju brojeve lekcija u kojima se date reei pojavljuju
prviput.
Znacenja nekih reCi zavise od konteksta. To je najcesce slucaj sa reccama,
predlozima itd. U tim slucajevima pored reCi je uvek navedeno i u kam kontekstu
su se pojavile, napraJs: ich arbeite aJs Portier; aus: aus Augsburg; doch: das
ist doch unhflich.

der

die
der
der

die
der
das

aber(9)
abreisen (26)
Ach! (2)
Aha. (4)
Akzent/ -e (22)
allein (12)
alles (8)
als: Ich arbeite als Portier. (9)
also(2)
alt 03)
An die Arbeit! (12)
anrufen (26)
Arbeit/ -en (6)
arbeiten (6)
Arzt/die rzte (9)
Aschenbecher/- (11)
Au!(23)
Au weia! (8)
auch(7)
AufWiederhren! (1)
Auf Wiedersehen! (6)
Aufregung(19)
Auftrag/ die Auftrge (26)
Auge/-n(20)
aus: aus Augsburg (8)

ali
otputovati
Ab!
Aha.
akcenat
sam
sve
ja radim kao portir.
onda;dakle
star
Naposao!
pozvati telefonom
rad;posao
raditi
lekar/lekari
pepeljara
Au!
jaoj!
takode
Do slusanja!
Dovidenja!
uzbuaenje
zadatak, nalog
oko
iz

125

das Bad/die Bder(lO)


bald(2)
der Bauch/die Buche (23)
der Bauchredner/- (23)
das Bein/-e (20)
das Beispiel/-e (14)
der Beruf/-e (9)
bestellen (24)
Bestimmt. (19)
bezahlen (18)
das Bier/-e(4)
Bis bald! (2)
Bis zum nchsten Mal! (11)
bichen: ein bieben (19)
bitte (2)
bleiben (10)
die Bluse/-n (17)
brauchen (6)
der Brief/-e (13)
die Brille/-n (13)
das Buch/die Bcher (16)
das Bro/-s (21)

kupatilo
uskoro/Do skorog viaenja!
stomaklstomaci
trbuhozborac
noga
primer
zanimanje, zvanje
naruCiti
svakako
platiti
pivo
Do skorog viaenja!
Do sledeCi put!
malo, malCice
molim
ostati
bluza
trebati
pismo
naocari
knjiga/knjige
kancelarija

chaotisch (11)
charmant (11)
die Chefin/die Chefinnen (18)
chic (16)
Ciao!(12)

neorganizovan, haotican
sarmantan
sefica, upraviteljka
sik
Cao!

da(3)
die Damel-n (22)
danke(S)
dann(18)
das: das ist (1)
dein: dein Vorname (9, 13)
denn: Was denn: ... ?
der Deutsche/-n (22)
ein Deutscher (22)
der Diplomat/-en (22)
doch: Das ist doch unhflich! (5)
Doktor (Dr.) (3)
das Doppelzimmer/- (10)
du(4)
das Duett(22)

ovde, tu
gospoaa, dama
hvala
onda
ovo:ovoje
tvoj: tvoje ime
pa, ama: ama, sta je ... ?
Nemac
Nemac
diplomata
pa, ama: Pa to je neuCtivo!
doktor
dvokrevetna soba
ti
duet

Echt?(8)
einladen/ (26)
die Einladung/-en (26)
das Einzelzimmer/- (10)

zaista (Zargon); pravi, autenticni


pozvati
poziv
jednokrevetna soba

126

die Eltern (mnozina) (10)


endlich (24)
Entschuldigung! ( 4)
Entschuldigen Sie bitte! (5)
er(9)
erst: Und das sagst du erst jetzt?(25)
erstaunt (5)
es (16)
essen/i (24)
essen gehen (23)
etwas: noch etwas (19)
Euer Andreas (14)

roditelji
konacno, najzad
Izvinite!
Izvinite, molim Vas!
on
tek: I to kaies tek sada?
zapanjen
(licna zamenica srednjeg roda)
jesti
otiCi na jelo
jos: jos nesto
vasAndreas

fahren/ (18)
fertig: So- fertig! (23)
Fieber(20)
finden: etwas toll finden (17)
etwas finden (25)
Fisch/-e (24)
Flaschei-n (11)
Floh/die Flhe (15)
Flohmarkt/die Flohmrkte (15)
Flte/-n (11)
fragen (10)
Franzsin/die Franzsinnen (22)
Frau (Berger) (3)
Frau/-en(ll)
frech(24)
frei (10)
freundlich (8)
Freundin/die Freundinnen (14)
Frhstck (10)
Fller/- (13)
fr: fr Sie (6)
fr: frimmer(19)

voziti
gotovo: Tako- gotovo!
povisena temperatura
smatrati: smatrati nesto izvrsnim
naCinesto
riba
boca,jlasa
buva!buve
buvlja pijacalbuvlje pijace
jlauta
pitati
Francuskinja/Francuskinje
gospotia (Berg er)
iena
bezobrazan, drzak
slobodan
ljubazno; prijateljski
prijateljica, ( necija) devojka
dorucak
naliv-pero
za:za Vas
za:zauvek

gar: gar nichts (23)


der Gartenzwerg/-e (17)
geben/i: Was gibt's? (18)
der Geburtsort/-e (9)
das Geheimnis/die Geheimnisse (23)
gehen(21)
Wie geht es Ihnen? (13)
Wie geht's? (13)
Es geht. (13)
Geht das? (19)
das Geld(6)
der GeldbeuteV- (25)
genau: genau das Buch (16)
das Gepck(18)
gern(14)

bas: bas nista


basterski patuljak
dati/Sta se desava; sta ima novo?
mesto rodenja
tajna/tajne
iCi
Kakoste?
Kako ste?, Kako je?
Dobroje.
Maie Ii to?, Moze Ii tako?
novac
novcanik
tacno, bas: bas ta knjiga
prtljag
rado

das
der
die
der
der
die
die
die

die
das
der

127

gesund(21)
getrennt: getrennt bezahlen (24)
glauben (12)
gleich (20)
glcklich (10)
Gott sei Dank! 09)
die Grippe(20)
gut(lO)
eine gute Idee (23)
Guten Abend. (3)
Gute Besserung! (20)
Guten Tag. (2)
Guten Morgen. (6)
Gute Nacht. (5)

der
der
die
das
der

haben(18)
halbvoll (11)
Hallo! (2)
Hals/die Hlse (20)
heien(4)
Herr(Schfer) (3)
Herr/die Herren
Hexe/-n(9)
hier(6)
hren(15)
Hotel/-s (2)
Hunger(23)

zdrav
odvojeno: odvojeno placati
misliti, verovati
odmah
srecan
Hvalabogu!
grip
dobro
dobraideja
Dobroveee.
Brzo ozdravite!
Dobardan.
Dobro jutro.
Lakunoc.
imati
polupun
Halo!, Zdravo!
Grlo/grla
zvatise
gospodin (Sefer)
gospodin/gospoila
vestica
ovde
cuti, slusati
hotel
glad

ich(3)
die Idee/-n (18)
ihr: Ihr kommt doch nach Aachen? (14)
ihr: ihr Akzent (22)
Ihr: Ihr Bier (5)
im: im Hotel (14)
immer(lO)
in: in Berlin (9)
interessant ( 6)

ja
ideja
vi: hocete li do u Ahen?
njen: njen akcenat
Vas: Vase pivo
u: uhotelu
uvek
u: uBerlinu
zanimljivo, interesantno

ja(5)
ja: Er heit ja Dr. Thrmann (9)
jemand(lO)
jetzt (18)
die Journalistik (6)
die Journalistin/die Journalistinnen ( 8)
jung: junger Mann (5)
jung: die junge Dame (22)

da
pa:paonseizovedr. Tirman
neko
sada
novinarstvo
novinarka/novinarke
mlad: mladic
mlada: mlada dama, devojka

der Kse(24)
der Kaffee(8)
kaputt(8)

sir
kafa
propalo, unisteno

128

die Kassettei-n (15)


kein: kein Gepck (18)
kennen(ll)
Klar. (6)
Ja. Klar. (8)
der Kobold/-e (5)
komisch (11)
kommen(8)
mitkommen (26)
wiederkommen (20)
das Konzert/-e (21)
der Kopf/die Kpfe (20)
kosten (16)
krank(20)

kaseta
nema, nije: nema prtljaga
znati, poznavati
]asno.
Da.jasno.
duh (dobri duh)
cudno
doCi
poCi sa ( nekim)
ponovodoCi
koncert
glava/glave
kostati
bolestan

lange: wie lange? (1 0)


leer(18)
leider(14)
lesen/ie (23)
die Leute (14)
lieb: liebe Eltern (14)
lieben (16)
das Lied/-er(l)
liegen (15)
los: Los geht's! (23)
Lust haben (18)

dugo: koliko dugo?


prazan
nazalost
Citati
ljudi
drag: dragi roditelji
voleti
pesma
lezati; stajati ( na necemu-predmeti)
hajde: Hajdemo!
biti voljanda se nesto uCini

machen(6)
mal: Schau mal! (16)
die
die
der
der
die

Mama (17)
Manieren (6)
Mann! die Mnner (11)
Mantel/die Mntel (25)
Mark (10)

mehr: keine Sachen mehr (18)

mein: mein Schlssel (13)


meinen(12)
der Mensch/-en (7)
das Mineralwasser (24)
Mist: So ein Mist! (11)
mit(lO)
mitkommen (26)
mgenlieh mchte ( 4)
der Moment (9)
Moment!(9)
Einen Moment bitte! (25)
morgen(15)
mde(5)

raditi
(sa "mal" ublazavamo zahtev:
"Schau mal"= pogledaj)
mama
maniri
muskarac/muskarci
mantiVmantili
marka ( novac)
vise: nema vise stvari
moj: moj kljuc
moj (akuzativ)
covek
mineralna voda
balega: kakav uzas!
sa
poCisa nekim
zeletilja bih zeleo
trenutak
Trenutak!
Trenutak, molim!
sutra
umoran

129

der Musikant/-en (11)


der Musiker/- (14)
die Mutter/die Mtter (22)

muzikant
muzicar
majkalmajke

na: Na hren Sie mal! (22)


na ja ... (4)
Na gut! (15)
Na klar! (11)
Na, so was ... (13)
nach: nach Aachen (14)
die Nacht/die Nchte (19)
der Name/-n(9)
natrlich (26)
Natrlich nicht! (12)
nein(5)
nehmen/i (16)
neu(6)
neugierig (7)
nett(l4)
nicht(9)
nichts(22)
noch(8)
noch etwas (19)
noch immer (14)
noch mal (19)
nur: Wer ist da nur? (8)

e: E, slusajte me dobro!
padobro
padobro
jasno, nego sta
Ah,svasta ...
u, za: zaAhen
noc, noCi
ime
naravno
Naravno da ne!
ne
uzeti
nov
radoznao
fin, ljubazan
ne
nista
Jos
josnesto
josuvek
josjednom
samo: Ko Ii je to?

der Ober/-(24)
oder: Sie sind Portier, oder? (5)
oder(8)
okay(2)
der Orangensaft (24)

konobar
ili: Vi steportir, zar ne?
ili
okej
sok odpomorandie

der Pa/die Psse (13)


die Pizza/die Pizzen (24)
der Portier/-s (4)
probieren (16)
das Problem/-e (21)
Probleme haben (21)
der Professor/-en (22)
putzen(ll)

pasos/pasosi
pica
portir
probati
problern
imati problerne
projesor
Cistiti

rauchen (11)
der Rasierapparat/ -e (18)
recherchieren (6)
die Rechnung/ -en (24)
die Reportagei-n (6)
der Rest/-e (25)
die Rezeption/-en (3)
die Ruhe(l)
Ruhe! (10)

pusiti
aparat za brijanje
istraiivati
racun
reportaia
ostatak, ostalo
recepcija
mir, tisina
Mir! Tisina!

130

die Sachen (15)


sagen (5)
der Salat/-e (24)
der Saustall:
Das ist wirklich ein Saustall! (11)
sehen/ie (16)
sehr ( 6)
sein (3, 4, 7)
sein: sein Beruf (22)
seltsam (7)
sicher (19)
Sie (4)
sie (15)
singen (11)
so: Meine Beine sind so schwer. (20)
so viel (10)
sofort (13)
sowieso (8)
suchen (16)

videti
vrlo
biti
njegov
neobican
sigurno
Vi
ona, oni
pevati
tako: nage su mi tako teske
toliko mnogo
odmah
svakako, nego sta; ionako
traiiti

Schade! (16)
die Schallplattei-n (15)
schauen: Schau mal! (17)
der Schinken/- (24)
schlafen (19)
schlecht(19)
schlimm (20)
der Schlssel/- (10)
der Schmerz/-en (20)
schnell (18)
schn(lO)
schon: schon wieder (11)
schreiben (6)
schwer(20)

Steta!
gramofonska ploca
gledati: pogledaj
sunka
spavati
lose
lose
kljuc
bot
brzo
lep
vec: zar opet
pisati
tesko

spekulieren (22)
der Spiegel/- (16)
spielen: Schallplatten spielen (15)
sprechen/i (20)
stehen: Wo steht .. .? (14)
still (12)
die Stirnmei-n (24)
Ihre zweite Stimme (24)
Stimmt! (11)
Stimmt genau! (26)
stren(23)
der Streit (21)
Streit haben (21)
der Student/-en (9)

iznositi pretpostavke, razglabati


ogledalo
igrati: pustiti plocu (gramofonsku)
govoriti
stajati, nalaziti se
tih, miran
glas
Vas drugi glas
Takoje!
Tacno je tako!
smetati
svaiia
svaiiatise
student

stvari
reCi, kazati
salata
svinjac: Ovo je pravi svinjac!

131

die Studentin/die Studentinnen (8)


Studien machen (7)
studieren (6)

studentkinja/studentkinje
studirati
studirati

Tag/-e (10)
Tasse/-n (17)
Taxi/die Taxen (2)
Tee(8)
Telefonnummer/-n (26)
teuer: Wie teuer .. .? (10)
der Text/-e (1)
toll (16)
die Tomate/-n (24)
trinken (11)
Tschs! (12)
das Tuch/die Tcher (16)
tun: weh tun (20)
typisch (11)

dan
so/ja
taksi
caj
broj telefona
skupo: koliko kosta ...
tekst
odlicno, izvrsno
paradajz
piti
zdravo! (samo pri odlasku!)
marama!marame
Ciniti: boleti
tipicno

der
die
das
der
die

berall (20)
berlegen (26)
berraschend (26)
und(3)
unhflich (5)
unser: unser Buch (16)
unsichtbar (23)
der Vater/die Vter (22)
verheiratet (22)
verkaufen (15)
verstehen (21)
viel (10)
Vielen Dank! (8)
vielleicht (16)
voll (11)
von: von Goethe (1)
vorbei(8)
der Vorname/-n (9)
wann?(19)
warten(8)
warum?(5)
was?(6)
Was gibt's? (18)
weg: Meine Brille ist weg! (13)
wehtun(20)
weiter(9)
wer?(4)
wie?(4)
Wie bitte! ( 4)
132

svuda
razmisliti
iznenadno
i
neuetivo
nas: nasa knjiga
nevidljiva
otac/ocevi
ozenjen, udata
prodati
razumeti
mnogo,puno
Mnogo Vam bvala!
mozda
pun
od: Geteov
proslo
ime
kada?
cekati
Zasto?
Sta?
Stase desava? Sta ima novo?
otisao, nestao: Moje naocari sCi nestale!
boleti
da/je
Ko?
Kako?
Molim?

wieder (14)
wiederkommen:
Ich komme gleich wieder. (20)
Wiedersehen: AufWiedersehen! ( 6)
wir(12)
wirklich (11)
wissen (22)
Das wei ich doch! (9)
Das weit du doch! (9)
der Witzbold/-e (5)
wo? (15)
woher? (8)
wohl: Er raucht wohl gern. (14)
wohnen (9)
der Wohnort/-e(9)
wunderschn ( 4)

opet
ponovo doCi: Odmah se vracam!
ponovo se videti: dovitldenja!
ponovo se videti: dovitlenja!
mi
stvarno, zaista
znati
Pa to znam!
Pa to bar znas!
saljivCina, slajivdiija
Gde?
Odakle?
kako izgleda: Izgleda da on rado pusi.
stanovati, iiveti u ...
mestostanovanja
divno

die Zahnbrstei-n (18)


zeigen(16)
die Zeit (18)
Zeit haben (18)
ziemlich (24)
das Zimmer/- (10)
das Zimmermdchen/- (12)
zuerst(24)
zu Hause (18)
zusammen (23)
zweite: Ihre zweite Stimme (24)

cetkica za zube
pokazati
vreme
imati vremena
prilicno
soba
sobarica
najpre
kodkuce
zajedno
drugi: Vas drugi glas ...

133

bersetzungen der Dialoge


Prevodi dijaloga
l.lekcija
Ovojepesma

uprvoj lekciji cete cuti nekoliko recenica na nemackom jeziku da biste polako
poceli da se navikavate na njegovo zvucanje. Andreas, jedan od glavnih likova
naseg radio-kursa, blize ce Vas upoznati sa dva primera nasih tekstova.
Andreas:
Ovo je jedna pesma.
Ovo je pesma Klaus Hofmana.
Ovo je jedan tekst.
Ovo je Geteov tekst.
2.lekcija
Halo, taksi!

U ovoj lekciji cete upoznati tehnike koje Vam mogu olaksati razumevanje
stranogjezika.jedna od tih tehnika je upotreba reCi koje vec poznajete (iz
srpskog ili nekog drugogjezika) u situacijama iz kojih uCite. U sceni koja sledi,
dr. Tirman, stalnigost hotela "Evropa", ulazi u taksi i vozacu (=Taxifahrer)
saopstava kuda zeli da ga odveze.
Dr. Tirman:
Halo, taksi!
Vozac taksija:
Dobar dan.
Dr. Tirman:
Dobar dan. U botet ''Evropa ", molim.
Vozac taksija:
Hotel ''Evropa ", u redu.

3.lekcija
Hotel "Evropa"

U ovoj lekciji cete videti da se radnja naseg kursa odvija u hotelu "Evropa ". Osim
toga, bice Vam predstavjjeni i glavni likovi kursa: upraviteljka hotela, gospotia
Berger, portir Andreas Sefer, sobarica Hana Klazen i Eks, zenski lik iz sveta
maste. Tu je i stalni gost hotela, dr. Tirmann. Likove ce Vam predstaviti spiker,
koji ce Vam, zajedno sa svojom koleginicom, objasttjavati gramaticka pravila.
Spiker:
Ovo je gospodin Sefer, Andreas Sefer.
Ovo je dr. Tirman.
Ovo je gospotia Berger. Liza Berger.
Ovo je Hana. Hana Klazen.
Eks se sama predstavlja.
Eks:
Zdravo, zdravo: evo me!
Eks zatim, na svoj naCin, ponavlja imena glavnih likova naseg kursa.
Eks:
ja, i Andreas i gospotia Berger i Hana i dr. Tirman.

134

A ndreas se nalazi na recepciji hotela "Evropa" i upravo ga moiete cuti kako


telefonira.
Andreas:
Dobro vece. Hotel "Evropa ", recepcija.
4.lekcija
Ko ste Vi, molim Vas?

Dr. Tirman, stalni gast hotela "Evropa ", stiie u botet, gde ga upraviteljka,
gospoila Berger, srdacno pozdravlja.
GdaBerger:
Tirman:
GdaBerger:
Eks:

Andreas:

Ab, pa to je gospodin Tirmanl Dobre vece zeliml


Dobro vece.
Gospodine Sefer, ovo je gospodin Tirman.
'bro vece.
Pst, Eks, psstl

Malo kasnije, dr. Tirman poziva telefonom hotelsku recepciju da bi naruCio


pivo. Ne zaboravite da o dosta slabo cujel
Andreas:
Tirman:
Andreas:
Tirman:
Andreas:
Tirman:
Andreas:

Recepcija, dobro vece.


Koje tamo?
Recepcija hotela "Evropa ".
Ko, molicu, josjednom?
Hotel "Evropa ", recepcija!
Aha. Hteo bih pivo.jedno pivo, moliml
jedno pivo, u redu. Ali, molim Vas, koste Vi?

Andreas nije odmah prepoznao sagovornika po glasu, sto dr. Tirmana ljuti.
Tirman:
Andreas:
Tirman:
Andreas:
Tirman:

Tirman, doktor Tirman. A koste Vi?


ja sam portir.
Kako se zovete?
Andrf{_.as Sefer.
Aha, Sejer, pa dobro ...

A drska Eks se doktoru Tirmanu obraca sa "ti"l


Eks:

Tirman:
Andreas:

A kosi ti?
Ti? "A ko si ti"? Hm ...
Izvinjavam seI Izvinjavam sei

5.lekcija
Pa to je neuetivo!

Andreas nosi naruceno pivo dr. Tirmanu u sobu. Ovaj je iznenailen zbog toga
sto je oslovljen sa "ti", pa mu stavlja do znanja da je to neuetivo.
(Kucanje na vratima)
Tirman:
Andreas:
Tirman:
Andreas:

Da, moliml
Izvolite, Vase pivo.
Hvala. Vi ste taj portir, je Ii tako?
Da.

135

Tirman:
Andreas:
Tirman:
Andreas:

Moram reCi da sam zapanjen. Zasto mi govorite "ti "?


Ko?]a?
Svasta, pa to je neuetivo, mladi covece!
Izvinite, izvinite, molim Vas!

Dr. Tirman, pola u sali, konstatuje da je Andreas saljivCina, a zatim se rastaje


od njega jer je umoran.
Tirman:
IJice da ste Vi neka saljivCina?
Andreas:
SaljivCina?
Eks:
Ne to, vec duh.ja sam duh!
Tirman:
Dobro, de, sal:fivCina ili duh ili sta god da ste - umoran sam.
Laku noc.
Andreas:
Laku noc, doktore Tirman.
Sada Andreas konacno moie da objasni Eks da je njeno ponasanje bilo
neuCtivo.
Eks? Eks?
Andreas:
Eks:
Mo/im?
Pa ti si neuctiva!
Andreas:
ja neuetiva.
Eks:
Da, basti!
Andreas:
Eks:
Ali, izvini, ja ...
Andreas:
Pa to je neuCtivo. Rekta si: "A ko si ti?"
Pa, umorna sam.
Eks:
Andreas:
A, ne, pa ti si duh.

6.lekcija
Cime se Vi bavite?

Dr. Tirman je zamolio Andreasa da sa njim porazgovara. Njega zanima Cime se


Andreas bavi, pa mu postavlja precizna pitanja. Andreas studira novinarstvo i
pise reportaie. Dr-u Tirmanu to izgleda vrlo interesantno.
Tirman:
Da, molim.
Andreas:
Dobro jutro, doktore Tirman.
Tirman:
Dobro jutro, mladicu. Recite, mo/im Vas, Cime se Vi bavite?
Andreas:
Studiram.
Tirman:
Studiram a nikome ne persiram, no dobro. A sta studirate.
Andreas:
Novinarstvo.
Tirman:
I, sta tu sve radite.
Andreas:
Istraiujemo, pisemo reportaze ...
Tirman:
Zanimljivo, zaista zanimljivo.
Andreas zaratiuje za iivot radom u hotelu "Evropa ".
Pa, sta radite ovde?
Ovde sam zaposlen.
A sta Vam je posao?
ja sam portir.
Onda je to za Vas nesto novo, zar ne?
feste.

Tirman:
Andreas:
Tirman:
Andreas:
Tirman:
Andreas:

136

Tirman:
Andreas:
Tirman:
Andreas:

Dakle, studirate novinarstvo, ali i radite.


Pa da, morate da zaradujete za iivot.
Naravno.
Zanimljivo, no dobro, onda-doviaenja.
Doviaenja, doktore Tirman.

Eks je ceo razgovor prepricala jednim jedinim stihom:


Studiranje i istraiivanje, to mora da je lepo.

Eks:

7.lekcija
Ti si neobiena

Andreas studira novinarstvo, dok Eks kaie da studira -ljude


L;dravo, Andrease.
Sta ti ovde radis?
Studiram.
Ma sta kaies? Studiras?
Bas tako. Studiram.
I sta studiras?
Ljude.
Ab, tako, ti studiras ljude?
Pa da.ja sam student koji studira ljude.
Ti si bas neobicna.
I ljudi su neobicni.

Eks:
Andreas:
Eks:
Andreas:
Eks:
Andreas:
Eks:
Andreas:
Eks:
Andreas:
Eks:

Andreas filozofira o ljudskoj prirodi, koja je, kako veruje, iznad svega neobicna i
radoznala.
Andreas:
covek, hm, kakav je zapravo covek?
Eks:
!feuetiv, umoran, zanimljiv i neobican.
Andreas:
Stakaies?
Eks:
Covek je neuetiv, umoran, veoma zanimljiv, neobican iradoznao.
B.lekcija
Odaklesi?

U ovoj lekciji imate pet scena koje se odugravaju u sali za dorucak hotela
''Evropa ': nakon kojih cete saznati kako su se Eks i Andreas uopste sreli.
Uprvoj sceni cete upoznati Hanu Klazen, koja u hotelu "Evropa" radi kao
sobarica. Posluiavnik sa posud'em joj je pao na pod, ali joj je jedan ljubazni gast
pritekao u pomoc.
1. Frau= prva devojka
2. Frau = druga devojka
3. Frau = treca devojka
1. Mann = prvi muskarac
2. Mann = drugi muskarac
3. Mann = treCi muskarac
1. devojka:
Dobro jutro.
2. devojka:
Dobro jutro.

137

Posluiavnik sa tanjirima bucno pada na pod.


Ob, ne!
1. gost:
Cekajte malo, evo!
Eks:
Avaj, sve se razbilo.
Hana:
Mnogo Vam hvala, bas ljubazno od Vas.
Eks:
Vrlo ljubazno.
Hana:

U drugoj sceni jedan prilicno pospanigast ulazi u salu za dorucak.


Hana:
Dobro jutro.
2. gost:
IJobro jutro.
Hana:
Zelite caj ili kafu?
(gast ne reaguje)
Hana:
Izvinite, ielite li caj ili kafu?
2. gost:
Oprostite, jos sam Jako umoran.]ednu kafu, molim.
U trecoj sceni, u hotelu ''Evropa" dolazi do slucajnog susreta dr. Tirmana i
jednog njegovogprijatelja koga dugo nije video.
1. gost:
Dobro jutro.
Tirman:
Dobro jutro.
1. gost:
Gle, koga vidim? Zanimljivo ... pa da, pa to je ... izvinite,
molim Vas ...
Tirman:
Da,molim?
1. gost:
Vi ste doktor Tirman, ako se ne varam?
Tirman:
Tako je. Ali, pa to si ti, Stefane!
U cetvrtoj sceni jedan mladic ieli da zapodene razgovor sa jednom gospoaom,
pa joj postavlja kojekakva pitanja.
Mladic:
I sta kaiete, Vi ste novinarka i pravite reportaie?
Novinarka:
Tako je.
Mladic:
Zanimljivo. Vrlo zanimljivo. To je vrlo zanimljivo.
Novinarka:
Ijeste.
Mladic:
A sta radite ovde?
Novinarka:
Istraiujem.
Eks:
Istraiuje li istraiuje!
Upetoj sceni dve devojke, od kojih je jedna studentkinja, otkrivaju da su iz istog
grada, naime, iz Au.sshurga, koji se nalazi blizu Minhena.
1. devojka:
Cime se ti bavis?
2.devojka=
studentkinja:
Studiram.
1.devojka:
A odaklesi?
Studentkinja:
Iz Augsburga.
1. devojka:
Stvarno?ja isto/
Studentkinja:
Sta? I ti si iz Augsburga!
A onda Eks pita A ndreas odakle je, na sta joj on odgovara- istim pitanjem.
Odakle si ti, Andrease.
Andreas:
Iz Kelna. A ti? Odakle si ti?
Eks:
ja? Pa, ja sam iz ...
Eks:

U sedmoj sceni cete saznati kako su se nevidljiva Eks i Andreas uopste sreli.
Andreas je Citao knjigu o patuljcima iz Kelna koji, prema staroj priCi, uvek
dolaze nocu, dok zanatlije spavaju, da bi zavrsili njihov posao- na veliku

138

radost graaana Kelna. Andreas je, CitajuCi, duboko uzdahnuo, poielevsi da i on


dobije takvu pomoc. Bio je, med.utim, uveren, da su zlatna vremena iz takvih
prica u svakom slucaju ("sowieso") davno prosla. Ali, kako je on izgovorio
carobnu rec "sowieso", iz knjige je iskoCila jedna mala, nevidljiva ienska
prilika, koju je on nazvao Eks, sto na tatinskam znaCi "iz", jer se ona pojavila IZ
knjige. Pri tome Andreas ni ne zna da je izgovorio carobnu reC!
Andreas:
I ja bih ovako ... ali, ta vremena su ionako davno prosla!
Eks:
Hm, hm, zdravo, zdravo! Eva me!
Andreas:
Ko si sad pa ti?
Eks:
jasam ...
Andreas:
Ko?
Eks:
ja sam ja.
9.lekcija
Pa to bar znas7

Radoznala Eks ieli da sazna sto vise o dr. Tirmanu. Zato sa Andreasom
zaviruje u botelsku knjigu gostju. Kada su naisli na Tirmanovo ime, najpre su
poceli razgovor o sopstvenim imenima.
Andreas:
Eva, ovaj se preziva Tirman.
Eks:
To bar znam! Dalje.
Andreas:
Ime mu je Lukas.
Eks:
Ime?
Andreas:
Da, ime.
Eks:
A kako glasi tvoje ime?
Andreas:
Pa to znas! Andreas. A kako se ti zoves?
Eks:
Ne znam.
Andreas:
E, vidiS, a ja znam. Ime ti je Eks, a prezime Heks.
Eks:
Ne, ne!
Nakon ovih reci ponovo obracaju painju na podatke o dr. Tirmanu. On je lekar,
roden je u Lajpcigu, a iivi u Berlinu.
Andreas:
ljajdmo dalje: Zanimanje ...
Eks:
Sta radi.
Andreas:
Lekar je, vidis da je doktor Tirman.
Eks:
A sta si ti po zanimanju?
Andreas:
Student i portir. Studiram, a radim kao portir.
Eks:
Idemo dalje. Mesto roaenja. Odakle je?
Andreas:
Iz Lajpciga.
Eks:
Dalje: gde stanuje?
Andreas:
Trenutak. Eva: Berlin. Stanuje u Berlinu.
JO.lekcija
Imate lijednu slobodnu sobu?

Andreasje u poslu, a Eks ga zasipa pitanjima.


Andrease, radis li?
Da.
Andrease, da li mnogo radis?
Da.
Andrease, jesi li srecan?
Hm.

Eks:
Andreas:
Eks:
Andreas:
Eks:
Andreas:

139

Eks:

Andreas:
Eks:

Andreas:

Sta znaCi "Hm "?Da ili ne?


Da Ii ti uvek toliko zapitkujes?
Uvek!
Pst, neko dolazi!

U hotelu ulazi novi gast i pita da Ii je jos neka soba slobodna i koliko kosta. Ime
mu je Majer i namerava da ostane dva ili tri dana.
Andreas:
Dobro vece.
Gost:
Dobro veee. Imate Ii jos slobodnih soba?
Andreas:
Treba Ii Vam jed nokrevetna ili dvokrevetna soba?
Gost:
jednokrevetna.
Andreas:
Sa kupatilom?
Gost:
Da.
Andreas:
Kaliko dugo ostajete?
Gost:
Dva ili tri dana.
Andreas:
U redu, soba broj deset je slobodna.
Gost:
A koliko ona kosta?
Andreas:
Sto dvadeset maraka, zajedno sa doruckom.
Gost:
Uredu.
Andreas:
Eva Vaseg kljuca. Prijatno Vece, gospodine Majer!
Gost:
Hvala!
Gospodin Majer je oCigledno muzicar, jer se iz njegove sobe cuju zvuci jlaute.
Andreas:
Basje lepo!
Eks:
Tisina, mo/im.
ll.lekcija
Opet ovakva soba!

Hana Klazen, sobarica u hotelu ''Evropa ", ljuti se zbog toga sto je soba jednog
gosta Jako neuredna.
Gda Berger:
Dobro jutro, Hana.
Hana:
Dobro jutro, gospodo Berger.
Qh, ne, opet ovakva soba, kakav nered!
GdaBerger:
Sta je bilo, Hana?
Ab, ova soba je pravi svinjac!
Hana:
GdaBerger:
Pa to bar znas.
Znam, znam.
Hana:
Hana poCinje da skuplja prazne boce i da prazni pepeljare, ialeCi se zbog
tipicne podele uloga prema kojoj muskarac mirno pusi dok iena- Cisti.
Hana:
Tipicno- ovde jlasa, tamo josjedna, i to nije ni ispraznjena.
Pepeljara-puna!
Pa da, tako je to, muskarac jede i pije, a iena-cisti.
Eks:
Ipeva.
Hana:
Sta? Ima Ii ovde nekoga?
Eks, koja radoznalo proucava hotel, sve je videla i cula, pa hotelskog gostamuzicara, rugajuCi se, naziva- muzikantom.
Gda Berger:
je Ii sve u redu, Hana? Gle- jlauta.
Eks:
Muzicar- sarmantan i haotican.

140

Hana:
Gdaerger:

Kojeto?
Ko li je to bio, cudno ...

12.lekcija
Student ili portir?

Andreas traii Eks. Napokon zacuje njen glas kod Hane. Tako se upoznaju
Andreas i Hana. Zatim Andreas objasnjava gospod.i Berger sta tu uopste radi.
Gda Berger:
i';udno ...
Eks:
Sta je cudno?
Gda Berger:
Koje to?
Eks:
ja.Mj!
Andreas:
Pst! Cuti!
Gda Berger:
Sta Vi ovde radite?
Eks:
Studiramo.
Hana:
Kako, molim?
Andreas:
Pa, da. Ta jest, ne, mi smo ... (zamuckujuci)- ja sam prosta
bio malo radoznao.
Gda Berger:
Zanimljivo! ali, Vi ste sami. Kaiete Ii uvek "mt"' kad mislite
'j'a".

Andreas:

Ne, naravno.

Andreas se Hani predstavlja kao student i portir. Ona se predstavlja kao


sobarica. Sve to zabavlja gospodu Berger.
Hana:
feste Ii Vi novi ovde? Cini mi se da ste Vi taj portir?
Andreas:
Takoje.
Hana:
A zasto kaiete "mi studiramo"?
Andreas:
ea ja sam student.
Hana:
Sta ste sad: student ili portir?
Andreas:
I student i portir.
Hana:
Ab, tako. Pa dobro, ja sam Hana i sobarica sam.
Gda Berger:
Onda, na posaal
Hana:
Dobro. Zdravo!
Eks:
Cao!
13.lekcija
Izvolite -moj kljuc

Scene koje slede odigravaju se na recepciji hotela "Evropa ".


Prva scena:
Gospodin Majer predaje kljuc svoje hotelske sobe.
Andreas:
Dobro jutro, gospodine Majer! Kako ste?
Majer:
Hvala, dobro.
(Majer spusta kljuc na pult).
Majer:
Izvolite- moj kljuc.
Andreas:
Hvala. Prijatan dan ielim!
Majer:
Dovid.enja!
2. scena:
Andreas:

Andreas vraca jednoj gosCi njen pasos.


Dobro jutro!
141

Gosca:
Andreas:
Gosca:
Andreas:

Dobro jutro.
Izvolite- Vas pasos.
0, bvala. Doviaenja.
Doviaenja!

3.scena:

Andreas predaje dr. Tirmanu jedno pismo. Tirman ne moie


da ga procita posto ne moie da pronaae svoje naocari koje su
mu- na nosu!
Dobro jutro, dr. Tirman! Kako ste?
Dobro jutro, bvala, ide nekako.
Eva jednog pisma za Vas.
Pismo? Ali, moje naocari, moje naocari su nestale! Odakle je
stiglo pismo?
Iz Berlina. Samo malo, dr. Tirman, evo Vasib naocara.
Ab, svasta ... ipak sam ja star.

Andreas:
Tirman:
Andreas:
Tirman:
Andreas:
Tirman:
4.scena:
Eks:
Andreas:
Eks:
Andreas:
Eks:

Eks ljuti Andreasa, koji mora da obavi jos neke poslove.


Hm,bm.
Ova je moje naliv-pero.
Tvoje naliv-pero? Ab, tako, to nisam znala. Ajesu li ovo tvoje
naocari?
Ne! Eks, cuti malo!ja radim.
Rad pa rad, ljudi samo rade ...

14./.ekcija

Hocete Ii doci u Ahen?

Andreas pise pismo roditeljima. Pise o svom poslu u botelu "Evropa" i o ljudima
sa kojima se tamo susreo, kao sto su dr. Tirman i g. Majer. Dragi roditelji, vi bar
znate: studentu je uvek potreban novac. Zato opet radim, i to kao portir botela
"Evropa" u Abenu. Taj posao je za mene nesto novo i interesantno. Stalno
dolaze razni ljudi i traie sobu, pivo ili taksi ... ili neko pita: 'gde je moj novac,
gde su mi naocari, gde mi je pasos?' Ljudi ocekuju da portir zna sve. Ovde ja u
stvari studiram, i to-ljude ...
Tu je, na primer, neki dr. Tirman, lekar iz Berlina. Fini covek, ali stalno nesto
zapitkuje. Tu je i jedan muzicar, gospodin Majer. Izgleda da on dosta i pije i
pusi ...
A i ja jos uvek pusim, a to je, na ialost, Jako, jako skupo. Hocete Ii doCi u Aben?
U tom trenutku Eks prekida Andreasa pitanjem ko to treba da dode u Aben, a i
buni se zato sto ne pise nista o njoj.
Eks:
Koto?
Andreas:
Moji roditelji.
Eks:
A ja ? Gde pise: Eks je moja drugarica?
Andreas:
A tako, ti mislis ...
Eks smatra da bi Andreas roditeljima trebalo i nju da pomene, ali on to odbija.
Da!
Ab, Eks, to vec nece moCi!
A zasto?

Eks:
Andreas:
Eks:

142

Na ovo pitanje Andreas vise nije hteo da odgovori, vec je nastavio sa pisanjem
pisma dok ga nije zavrsio.
Do skorog viaenja,
vas Andreas.
15.lekcija
Prodajesli i kasete?

Andreas kod kuce slaie stare stvari koje bi ieleo da proda na buvljoj pijaci.
Tamo se, naime, prodaju stare stvari koje vise nisu potrebne vlasnicima. Eks
posmatra Andreasa zabavljenog slaganjem.
Eks:
Zasto ove stvari stoje tu?
Andreas:
Prodacu ih.
Eks:
Sta? Prodates ih? Gde to?
Andreas:
Sutra je otvorena buvlja pijaca.
Eks:
Buvlja pijaca? Buvlja pijaca? Prodajes li buve?
Andreas:
Ne, prodacu- Eks Heks.
Eks:
Nemoj, molim tel
Eks pita Andreasa a li ce na buvljoj pijaci prodavati i ploce i kasete. On to jos
nije odluCio.
Prodajes li i kasete?
Eks:
Da, vec su tare. Ni ne slusam ih vise.
Andreas:
A gramofonske ploce? Hoces li i njih prodavati?
Eks:
Ne znam ... ne verujem.
Andreas:
jesu li nove?
Eks:
Naravno da nisu!
Andreas:
Hajde, pusti jednu da svira.
Eks:
Andreas:
Pa, dobro.
16.lekcija
Probajte!

Andreas je dosao na buvlju pijacu i izloiio svoje stvari za prodaju. Pijacom


slucajno seta i gospoaa Berger. Andreas pokusava da je nagovori da kupi jednu
maramu.
Dobar dan, gospoao Berger. Kako ste?
Andreas:
GdaBerger:
Dobar dan. Hvala, dobro.
Moida Vam treba marama? Eva, pogledajte ovu. Vrlo je sik.
Andreas:
GdaBerger:
Ne, hvala.
Eva, probajte, imam ovde i ogledalo.
Andreas:
GdaBerger:
!femojte, zaista ne zelim, hvala.
Andreas:
Steta!
Ujednom trenutku gospoda Berger meau Andreasovim stvarima otkriva knjigu
koju vee dugo traii, pa ieli da je kupi.
Gda Berger:
Ahj, divno, bas ovu knjigu traiim!
Andreas:
Pokazite je, ah, to su ''Patuljci" ...
Gda Berger:
Kaliko kosta?

143

Andreas:
Gdaerger:

jednu marku.
Dobro, uzimam je.

Ali,Eks ne ieli da Andreas proda knjigu zahvaljujuCi kojoj su se upoznali.


Ne! Tu knjigu necesprodati!
Molim!?
Izvinite, gospotla Berger. Ipakje ne prodajem. Izvinite.
Zasto Vam onda knjiga stoji ovde? Dobro, zdravo.
Eks, sta je bilo?
Pa to je ... to je nasa knjiga! ja je volim.

Eks:
Gda Berger:
Andreas:
Gda Berger:
Andreas:
Eks:

17.lekcija
cetiri solje -to iznosi cetiri marke

Sada cete cuti cetiri scene sa buvlje pijace, mesta na koje ljudi dolaze da bi kupili
nesto jevtino ili neobicno. Uprvoj sceni ce jedja devojka pokusati da snizi cenu
bluze koju bi ielela da kupi.
Devojka:
Ova bluza mi seJako svitla!
Prijateljica:
Da vidim! Hm. Probaj je. Dobra je.
Devojka:
Kaliko kosta bluza?
Prodavac:
Dvanaest maraka.
Devojka:
Dvanaest maraka. To je preskupo. Osam maraka.
Prodavac:
]edanaest.
Devojka:
Uzecu je za deset maraka.
Prodavac:
Okej. Deset maraka.

u drugoj sceni se prodaju solje.


Mladic:
Devojka:
Mladic:
Prodavac:
Mladic:
Prodavac:

Kako ti se dopadaju ove solje?


Nisu lose.
Pasta je jedjna solja?
jedna kosta marku i pedeset. Dve kostaju dve marke.
Uzecu cetiri solje.
Eva cetiri ssolje, to kosta cetiri marke.

Utrecoj scenijedno dete traii svoju majku.jedna iena ce pokusati da mu


pomogne. (Kind = dete)
.pete:
Mama! Mama! Mama, gde si?
Zena:
Gde tije mama?
Dete:
Ne znam.
Zena:
Do d'i da je potrazimo.
U cetvrtoj sceni Eks otkriva bastenskog patuljka, za koga ne najpre pomislila da
je duh iz bajke.
Eks:
Andrease, pogledaj: duh.
Andreas:
JYije, Eks, to je bastenski patuljak.
Eks:
Stajeto?
Andreas:
Znas koliko Nemci vole bastenske patuljke.
Eks:
!ja. Molim te, Andrease, ija bih ...

144

18.lekcija
Nema stvari, nema prtljaga

Rano je jutro. Nakon slobodnog vikenda, Andreas je brzo doruckovao i iuri na


posao. Eks nije raspoloiena da krene sa njim.
And.reas:
Eks, treba da krenem. Kreces Ii i ti?
Eks:
Ne ide mi se.
Andreas:
Dobro. Tebi se neide, a ja nemam vremena. Onda ostani kod
kuce. Zdravo!
Eks:
Andrease, sacekaj, mo/im te. !dem i ja.
U hotelu ga, prilicno uzbudena, ceka sobarica Hana. Gospodin Majer je
oCigledno otputovao, ali nije platio racun.
Hana:
Andrease, brzo doai!
Andreas:
Sta je bilo?
Hana:
Gospodin Majer je otisao!
Andreas:
Nije platio. Doai brzo!
Hana pokazuje Andreasu praznu sobu. Tu je jos samo jlauta. Odlucuju da se
abrate upraviteljki.
Hana:
Eva, soba je prazna, nema stvari, nema prtljaga.
Andreas:
I kupatilo je prazno. Nema ni aparata za brijanje, ni cetkice
zazube.
Hana:
Otisaoje.
And.reas:
Ta ne verujem. Hej, pogledaj! Flauta je jos tu!
Hana:
Pa sta sad? Imas Ii neku ideju?
Eks:
Paste mu vec nesto na pamet.
je Ii sefica vec zna za ovo?
Andreas:
Hana:
Ne.
Andreas:
Doai, idemo da je pitamo.
19.lekcija
Zeleo bih da spavam

Hana i Andreas saopstavaju upraviteljki hotela, gospodi Berger, da je gospodin


Majer, kako izgleda, otputovao ranije ne plativsi racun.
Zatim njih troje glasno razmisljaju o tom dogaaaju: gospoaa Berger smatra daje
Majer pomalo neoganizovan i da zapravo nema razloga za zabrinutost. Hana
misli da je an zauvek otisao, a Andreas je siguran da ce se an vratiti po svoju
jlautu.
Gdaerger:
Mol im vas, samo bez uzbuaivanja! Vi znate da je Gospoaon
Majer muzicar. Malo je neorganizovan.
Hana:
Otisao je an! Zauvek.
Andreas:
Ali, jlauta je jos ovde!
Gdaerger:
Ab, tako ...
Sigurno je traii.
Andreas:
Eks:
Sigurno!
Gdaerger:
Tako, znaCi? Onda je najbolje da jos malo sacekamo.
Andreas:
Uredu.

145

G. Majer se uvece zaista vraca u hotel, i to sasvim premoren.


Gledaj! Eno, dolazi gospodin Majer.
Bogu hvala.
Andreas:
Moida bi hteo da plati racun?
Eks:
Pst, Eks, pst! Dobro vece, gpspodine Majeru, kako ste?
Andreas:
Lose.jako sam umoran. Zeleo bih da spavam i spavam ... a
Majer:
ieleo bih i da ostanem jos jednu noc, je Ii to u redu?
Samo trenutak! Da.
Andreas:
Hvala bogu. Ab, jos nesto ... moja jlauta.je li moja Jlauta kod
Majer:
vas?
feste, kod gospod.e Berger.
Andreas:
Hvala bogu?
Majer:
Onda, prijatno spavanje!
Andreas:
0, hvala, hvala!
Majer:
A kada ce da plati?
Eks:
Eks! Pst!
Andreas:
Eks:

20.lekcija
Jeste Ii bolesni?

Gospoda Berger ieli da porazgovara sa gospod.inom Majerom. Nalazi ga u


njegovoj sobi u krevetu, oCigledno bolesnog.
(Gd.a Berger kuca na vrata sobe)
Gda Berger:
Gospodine Majeru? Gospodine Majeru, jest li tu?
Majer:
Da.
(Gd.a Berger ulazi 1.!: sobu)
Gda Berger:
Sta Vam je, gospod.ine Majeru? feste Ii bolesni?
Majer:
Da.
Gda Berger:
Imate li bolove?
Majer:
Da, da.
Gda Berger:
Gde vas boli?
Majer:
Svuda. Sve me boliGda Berger:
Mislim da imate temperaturu. Trenutak. Odmah se vracam!
Doktor Tirman pregleda Majera i utvrd.uje da muzicar ima grip.
Tirman:
Onda, gospod.ine Majeru, kako se osecate?
Majer:
Lose. Bas lose.
Tirman:
Sta Vas boli?
Majer:
Glava, oCi, grlo- sve me boli.
(Dr. Tirman opipava Majera)
Tirman:
Boli li Vas ovo?
Majer:
Da.
Tirman:
A ovde?
Majer:
Ne. Ali moje nage, tako su teske!
Tirman:
Viimate grip. To nije strasno.
Majer:
Bogu hvala!
Tirman:
Brzo ozdravite, gospodine Majeru!
Majer:
Hvala. Mnogo Vam hvala!

146

21.lekcija
Biosam u Esenu

Gda Berger u sali za dorucak razgovara sa gospodinom Majerom koji je


ozdravio.
Gdaerger:
Dobro jutro, g. Majeru.jeste Ii ozdavili?
Majer:
jesam, bvata bogu. Hvata na pitanju.
Gdaerger:
To je tepo. Nego, Vasa flauta je jos kod mene.
Da, znam.
Majer:
Gdaerger:
Hajdemo u moju kancetariju. Iflauta je tamo.
Majer:
Vrto rado!
Tada gda Majer skrece razgovor na njegov nenadani odtazak iz boteta. Gdin
majer se izvinjava i ieti odmab da ptati racun.
Gda Berger:
Znate, bilo mi je mato cudno: soba Vam je bita prazna, nije
bito stvari, Vas nije bito ...
A nisam ni ptatio! Razumem u cemu je probtem.
Majer:
GdaBerger:
Onda je sve u redu.
Izvinjavam se zbog toga! Odmab cu ptatiti.
Majer:
Majer ieli da objasni sta se desito: bio je kod svoje devojke u Esenu, pa se
posvadao s njom.
Majer:
Dakte, najpre sam bio ovde, u Abenu.
Da, znam.
GdaBerger:
Majer:
UAbenu sam imao koncert.
Gdaerger:
Ab, zanimljivo.
Majer:
A poste sam otisao u Esen.
Bili ste u Esenu?
GdaBerger:
Majer:
Da. Tamo iivi moja devojka. Ati, posvaaali smo se.
Gdaerger:
ZnaCi, i Viimate probteme.
Majer:
]os kakve! Poste toga sam se vratio u Aben.
I Eks natazi potvrdu svog misljenja.
Eks:
Bio jednom jedan muzikant, mato izgubljen at Jako
sarmantan.
22.lekcija
A njegova zena?

Dve gospoae sede u botetskoj sali za prijem gostiju, mato ogovarajuCi ljude koji
protaze. Najpre se pojavljuje dr. Tirman.
Gda Miler:
Eva ga!
Gda Hofman:
Gospodin Tirman?
GdaMiler:
Da.
Gda Hofman:
Stvarno je sarmantan! A sta je po zanimanju?
Gda Miler:
E, zamislite, an je profesor.
Gda Hofman:
Ob, profesor? A odakte je?
Gda Miler:
Iz Bertina.
Gda Hofman:
Ma nemojte! Pa Vi sve znate!
GdaMiler:
Tacno.
Gda Hofman:
A njegova iena? Htedob reCi: je Ii oienjen?
Gda Miler:
Ta ne znam, ali mistim da nije.

147

Dr. Tirman prolazi pored dama i pozdravlja ih.


Dr. Tirman:
Dobar dan.
Gda Miler:
Dobar dan, profesore Tirman.
Gda Hofman:
Dobar dan, profesore.
Zatim razgovaraju o jednoj Francuskinji.
Gda Miler:
Eva je!
Gda Hofman:
Ko?
Gda Miler:
Mlada dama iz sobe broj dvanaest.
Francuskinja:
Dobro jutro!
Gda Miler:
Dobro jutro.- Ona je Franeuskinja.
Gda Hofman:
Ama, cula sam!
Gda Miler:
Njena majka je Francuskinja.
Gda Hofman:
Ma nemojte! A otac?
Gda Miler:
On je Nemac. Diplamatal
Gda Hofman:
Ab, zanimljivo! A ona- sta ona radi? Htedoh reCi, sta je po
zanimanju?
GdaMiler:
7Ja, to ne znam. Moida je studentkinja?
GdaHofman:
Hm ...
GdaMiler:
Gle, enoga ...
A Eks je izmislila stih o radoznalim gospoaama:
Eks:
Ovaj duo rado bi sve cuo!
23.lekcija
Ko to govori?

Eks smeta Andreasu koji cita knjigu. Na njegovu primedbu da vidi sta on radi,
ona ljutito reaguje rekavsi da nista ne vidi i da je nevidljiva.
Eks:
Andrease, sta radis?
Andreas:
Citam.
Eks:
Sta Citas?
Andreas:
Pa vidis da Citam knjigu!
Eks:
ja ne vidim nista, bas nista.ja sam nevidljiva i ne vidim nista.
Andreas:
Eks ne vidi nista, a i mnogo smeta.
Eks glasno saopstava da je gladna. To cuje i gaa Berger, koju vec odavno
zanima kakav je to neobican glas. Zbog toga ona i prestaje da obeduje sa
Andreasom, koji je vec proCitao svoju knjigu.
Andreas:
E, gotovo!
Eks:
4u, boli me stomak!
Andreas:
Sta je bilo, Eks?
Eks:
Gladna sam!
Andreas:
Eks je gladna?
Eks:
I te kako! Gladna!
Gda Berger:
I ja sam glad11;a.
Andreas:
Dobro vece, gio Berger.
Eks:
Hocemo Ii zajedno da odemo da nesto pojedemo?
Gda Berger:
Dobra ideja. Ali, recite mi, ko to govori? ja vidim samo Vas.
Andreas:
ja umem da govorim iz stomaka!
Gda Berger:
A, tako, vrlo zanimljivo.
Andreas:
Ali, to je tajna.
Eks:
Hajdemo!

148

24.lekcija
]este Ii za kafu?

Veliki broj ljudi u Nemackoj posecuje picerije.jela su u italijanskim lokalima


dobra, a nisu ni mnogo skupa. Sada su gtla Berger, Andreas i Eks u piceriji. Gtla
Berger bi ielela da 1JaruCi ribu i salatu, a Andreas picu.
Andreas:
Sta biste ieleli za jelo?
Gda Berger:
Najpre salatu, a zatim ... a zatim ... ribu.l A Vi? Sta cete Vi
uzeti?
Picu sa sunkom, sirom i paradajzom.
Andreas:
Toliko mnogo?
Eks:
GdaBerger:
Ab, opet taj Vas drugi glasl
Andreas:
Da, prilicno drsko se ponasa.
V

Sada je red da se izaberu i pica.


Dobro, a sta biste ieleli da popijete?
Minera/nu vodu. A Vi?
Pivo.
A Vas drugi glas?
Sok od narandie.
Hoces Ii jednom da ucutis/
Stvarno je drzak taj Vas drugi glas.
A sada cu da naruCim.

Andreas:
Gda Berger:
Eks:
Gda Berger:
Eks:
Andreas:
Gda Berger:
Andreas:

Andreas traii od konobara da im napravi racun. U Nemackoj se u restoranima


cesto placa odvojeno, tj. svako placa samo ono sto je sam pojeo ili popio. Tako i
gtla Berger ieli sama da plati svoj deo.
Andreas:
feste Ii za kafu?
Gda Berger:
Ne, hvala.
Andreas:
Dobro. Izvinite, napravite nam racun, molim Vas.
Konobar:
Zajedno ili odvojeno?
Andreas:
Zajedno.
Gda Berger:
Ne. Odvojeno. (Andreasu) Vi nemate bas tako puno novca.

25.lekcija
ja placam ostalo

Nakon sto su Andreas, gospotla Berger i Eks zajedno jeli u piceriji, gtla Berger
placa svoj deo kono!Jaru i daje mu i napojnicu.
Konobar:
Sta Vi placate?
Gda Berger:
Placam salatu, ribu i mineralnu vodu.
Konobar:
To je dvadeset dve marke i pedeset.
Gda Berger:
Dvadeset pet.
Konobar:
Hvala lepo.
Andreas ieli da plati preostali deo racuna, ali otkriva da nije poneo novcanik.
(Konobar se obraca Andreasu)
Konobar:
A Vi?
Andreas:
ja placam ostalo.
Konobar:
ZnaCi, jednu picu sa sunkom.
Andreas:
Tako je. I pivo.

149

To je deset maraka i pedeset.


Moj novcanik! Ne mogu da naaem novcanik! Sigurno mi je u
mantilu. Samo trenutak, molim Vas.
Andreas uzaludno traii novcanik. Novac je zaboravio u hotelu- a Eks je znala
za to!
je li moj novcanik kod tebe?
Andreas:
Nije kod mene.
Eks:
Kakva glupost! Ne mogu da ga naaem. Sigurno nije kod tebe?
Andreas:
Sigurno nije!
Eks:
Andreas:
Pa gde ja onda?
Uhotelu!
Eks:
I to mi tek sada kaies? Ti si bas bezobrazna!
Andreas:
Daznas!
Eks:
Gospoda Berger placa ceo racun.
Gda Berger:
Dobro, onda placamo sve zajedno.
Konobar:
Andreas:

26./ekcija
PozivamVas

Pri odlasku iz hotela, dr. Tirman pita Andreasa da li bi ieleo da doae u Berlin.
On, naime, ima tamo jedan zadatak za njega.
Andreas:
Dobro jutro, profesore Tirman.
Tirman:
Dobro jutro. Znate, ja sutra putujem.
Andreas:
Znam, naravno.
Tirman:
Imam josjedno pitanje za Vas: da li biste moida doSli u
Berlin?
Andreas:
Kako, molim.
Imam jedan zadatak za Vas. Naravno, pozivam Vas kod
Tirman:
mene.
Andreasje iznenaaen i ieli da sazna nesto vise o tome.
Vas poziv je zaista iznenadan.
Pa, Vi znate da je Berlin interesantan.
Naravno ... i, kaiete da imate neki posao za mene?
Da, ieleo bih da ...

Andreas:
Tirman:
Andreas:
Tirman:
Andreas:
Tirman:

Andreas:

Hm.

Razmislitejosjednom! Evo Vam broja mog telefona.javite mi


seuBerlin!
Dobro, javicu se.

Naravno, i Eks ieli da otputuje za Berlin.


!dem ija.
Andreas:
I ti bi htela da ides?
Eks:
Da. Molim te, molim tel
Andreas:
Videcemo.
Eks:
Znas li ovo?
(Eks imitira dr. Tirmana)
"Zanimljivo, vrlo zanimljivo ".
Eks:
Tako je! Tacno je tako!
Andreas:
Eks:

150

Das könnte Ihnen auch gefallen