-

IZAZOVI INTEGRIRANOG ODGOJA I OBRAZOVANJA Dejana Bouillet

UVOD
Osiguravanje jednakih obrazovnih ansi i poticajnih odg.-obr. okruenja bitan je
preduvjet socijalne integracije onih koji su zbog razliitih etiolokih imbenika suoeni s
mnogim tekoama
Bitno sudjelovanje cjelokupne drutvene zajednice, no ponajprije strunjaka edukacijskorehabilitacijskih znanosti (rehabilitatori, logopedi, socijalni pedagozi) te psihologa,
pedagoga i socijalnih radnika u edukaciji i svakodnevnoj pomoi u radu s takvim
uenicima i djecom
ODGOJNO- OBRAZOVNA INTEGRACIJA (dio ire socijalne integracije)je proces,
cilj i organizacijski sustav koji PODRAZUMIJEVA kreiranje uvjeta za djecu

tekoama u razvoju koji e u svakom konkretnom sluaju osigurati najmanje restriktivnu

okolinu za njihov razvoj. OPRAVDANA JE samo ako se uz njenu pomo ve u ranoj
dobi poboljava socijalni status te djece, a USMJERENA JE iroj socijalnoj integraciji
osoba sa posebnim potrebama na slabljenje i nestajanje segregacijskih mehanizama
Odg.-obr. integracija pretpostavlja i trai individualizirani pristup svakom djetetu, ona
znai oblikovanje raznolikih odg.-obr.alternativa, podrazumijeva osiguranje povoljnih
subjektivnih i objektivnih pretpostavki za psihosocijalni razvoj i obrazovni napredak
djeteta s razvojnom smetnjom u redovitim uvjetima, ukljuuje individualni i grupni rad
prema dodatnim obrazovnim ili rehabilitacijskim programima, omoguuje protonost
odg.-obr. sustava..
PRETPOSTAVKE SOCIJALNE INTEGRACIJE : su osiguravanje jednakih
obrazovnih ansi i poticajnih odg.-obr.okruenja za svu djecu, posebni programi potpore
uiteljima i odgojiteljima te sudjelovanje ukupne drutvene zajednice.

1.

KONCEPTUALNI

OKVIR

ODGOJA I OBRAZOVANJA
1

INTEGRIRANOG

 OSNOVNA PARADIGMA: osobe su shvaene kao bioloko- psihosocijalni sustavi, to

znai da se oteenje (tekoa, posebna potreba) javlja kao jedan od mnogih elemenata
strukture, pa je njegovo znaenje za socijalnu okolinu odreeno time u kakvim je
relacijama i interakcijama s ostalim elementima strukture
Razvoj odnosa drutva prema osobama s organski uvjetovanim tekoama socijalne integracije
dijeli se na etiri povijesna pristupa (razdoblja)- razdoblje potpunog iskljuivanja iz drutva,
medicinski model (19.st.), model deficita(kraj 19. I po.20.st.) i socijalni model- 80.-te g 20.st
do danas (institucionalizacija, deinstitucionalizacija i ivot u zajednici). Ovaj odnos drutva
uvjetovan je dominantnim filozofskim pravcima i pogledima na uenje i drutvenim okolnostima
(ratovi, epidemije, potreba za radnom snagom)

KOMPONENTE

MEDICINSKI

REHABILITACIJE
PREDMET

MODEL

CILJ

MODEL DEFICITA

SOCIJALNI
MODEL

Tekoa,

nesposobnost

Posebna potreba osobe

Sposobnosti,

osobe
Promjena

osobe

Smanjenje ili otklanjanje

potrebe i prava osobe

Izjednaavanje
prava

uklapanja

initelja

osoba

radi

koncept

normalnosti

tekoama

SVRHA

Zatita, skrb, izbjegavanje

ULOGA DRUTVA

rizika
Uspostava

koji

pridonose

tekoama

pravima

veinske

integracije
Normalizacija ivota tih

populacije
Ukljuivanje

osobe

specijalnih

osoba
Otvaranje specijaliziranih

tekoama u zajednicu
Uklanjanje svih prepreka u

slubi za uklanjanje i /ili

ustanova za edukaciju i

okruenju i izjednaavanje

OSNOVNI PROCESI

ublaavanje tekoa
Dijagnosticiranje,

rehabilitaciju
Dijagnosticiranje,

mogunosti
Procjena,

DUGORONE

institucionalizacija
Nia razina socijalne

institucionalizacija
Segregacija,
djelomina

deinstitucionalizacija
inkluzija

kompetentnosti,

socijalna integracija

POSLJEDICE

infantilizacija

socijalne

interesi,

TERMINI od invalidnosti, invaliditeta, hendikepa, bolesti ili poremeaja, oteenja do osoba s

invaliditetom, djece s tekoama u razvoju, osoba s posebnim potrebama..UKLJUUJU osobe
kojima se zbog bolesti, nesree ili loih ivotnih uvjeta ivot tako izmijenio da se bez pomoi
vie ne mogu ukljuiti u sve oblike svakidanjeg ivota.
DJECA S TEKOAMA U RAZVOJU- djeca koja manifestiraju tekoe u razvoju, a koja
vjerojatno nee moi dosegnuti ili odrati zadovoljavajuu razinu zdravlja ili razvoja, tj. ije e
zdravlje ili razvoj vjerojatno biti ozbiljno oteeni ili pogorani bez dodatne potpore ili posebnih
usluga u podruju zdravstvene njege i zatite, rehabilitacije, odg.i obr. i socijalne zatite.
KONCEPT LJUDSKIH PRAVA
-DOKUMENTI-mnogobrojne deklaracije, povelje i konvencije meunarodnih organizacija (UN,
Vijee Europe, Europska komisija), nacionalne politike, strategije, programi i zakoni koji se
kreiraju u cilju osiguravanja prava i izjednaavanja mogunosti svih osoba s invaliditetom.
-SVRHA I SADRAJ- upozoravanje na potrebu potovanja i afirmacije prava osoba s
invaliditetom na jednake mogunosti kakve imaju ostali graani te na ravnopravno sudjelovanje
u poboljanjima ivotnih uvjeta, koja su rezultat ekonomskog i socijalnog napretka
TEKOE SOCIJALNE INTEGRACIJE odnose se na sve osobe koje zbog razliitih razloga
nisu ukljuene ili manifestiraju tekoe ukljuivanja u uobiajenu drutvenu sredinu i /ili u
specifina podruja drutvenih aktivnosti.
Wnkel tekoe socijalne integracije dijeli na organske (tekoe kretanja, sluanja, gledanja,
miljenja, govora, socijalnog ponaanja, emocionalnosti i nagona), smetnje u ponaanju
(parcijalne, manje teke i prolazne) te ugroena stanja (izloenost opasnostima).
TEKOE SOCIJALNE INTEGRACIJE:

Eksternalizirana (vidljiva, ometajua) ponaanja

Internalizirana (povuena) ponaanja
Kognitivni (spoznajni) poremeaji i oteenja
Drutveno uvjetovane tekoe (npr.etnike manjine, daroviti..)
Razvojni problemi

Tekoe socijalne integracije su uvjetovane:

3

 ENDOGENIM IMBENICIMA: psihiki i tjelesni razvoj djeteta, mogu biti odreeni

naslijeem, a razvoj mogu omesti i naknadno, u bilo kojem razdoblju ivota, ILI:
EGZOGENIM IMBENICIMA: proizlaze iz obiljeja okruenja u kojem dijete odrasta,
ui i razvija se
, a manifestiraju se kroz tekoe u uenju.

2.

TEKOE SOCIJALNE INTEGRACIJE KAO

ODG.-OBR. HENDIKEP

ELEMENTI ODG.-OBR. PROCESA:

Psihiko-socijalno zadovoljstvo djeteta

Mogua obrazovna postignua djeteta
Dobrobit razrednog odjela/odgojne skupine
Provedba normiranih procedura

IMBENICI PRAKTINIH ODLUKA U ODG.-OBR. PROCESU

1. ODLUKE UITELJA/ODGOJITELJA (Postoji li problem?to je problem?Koje su
intervencije dostupne?Koje intervencije najbolje odgovaraju potrebama djeteta?Je li
odabrana intervencija pomogla u rjeavanju problema?)
2. OSOBNOST UITELJA/ODGOJITELJA (Sustav vrijednosti i filozofija o ivotu, odg. I
obr., potrebe, odgojni stil, standardi organizacije odg.i obr.)
3. KONCEPCIJSKI

MODELI

RAZUMIJEVANJA

TEKOA

SOCIJALNE

INTEGRACIJE-TEORIJSKI KONSTRUKT:
Psihodinamski: uloga uitelja je prepoznavanje simbolinog znaenja ponaanja
djeteta i razumijevanje tog ponaanja kao poziva u pomo
4

 Bioloki: ponaanja su u biti bioloki uvjetovana pa su otporna na modifikacije

odgojem
Bihevioralni:

najvanije

je

razumijevanje

naela

procesa

uenja

ponaanja(klasino, instrumentalno uvjetovanje i uenje opaanjem)

Socioloki: potreba stalnog procjenjivanja postojeih drutvenih pravila i potreba
kreiranja pravila u suradnji s djecom
Kulturoloki: kultura kole/djejeg vrtia pridonosi tome kako doivljavamo
djecu s tekoama, odg.-obr. oekivanjima i pristupima djeci, postoje prokulturne
i kontrakulturne intervencije
Ekoloki: nadovezuje se na paradigmu o osobama koje su shvaene kao biolokopsihosocijalni sustavi, naglaava interakciju individue i okoline, a tekoe mogu

biti reducirane ili svladane promjenama na razini osobe i na razini okoline

EKOLOKI SUSTAV: dijete u sreditu, okrueno pojedincima i drutvenim skupinama
koje tvore njegov mikrosustav, mezosustav, egzosustav i makrosustav. Ontogenetsku
razinu sustava ine kognitivne, afektivne, konativne i duhovne komponente te sustav
ponaanja, mikrosustav ukljuuje obitelj (roditelje, brau i sestre) i ostale osobe koje u
razvoju djeteta imaju vanu ulogu (odgojitelje, uitelje, skrbnike, prijatelje), mezosustav i
egzosustav ukljuuju susjedstvo, vrnjake odnose te dostupnost slubi za brigu o djetetu
(socijalne slube, zdravstvene ustanove, kvalitetu vrtia..) koje su vane za socijalizaciju
i dugoroan razvoj djeteta te olakavaju ili oteavaju djelovanje mikrosustava. Mikro,
mezo i egzo sustavi okrueni su makrosustavom koji ukljuuje kulturne i socijalne
vrijednosti, globalne promjene u drutvu, norme, zakone i prava.Svaki se element sustava

moe analizirati kao svojevrstan ekoloki prostor.

EKOLOKI SUSTAV je skup ivih i neivih elemenata koji postoje u odreenom
vremenu i prostoru, meusobno ovise jedni o drugima,a istodobno su ovisni o vremenu i

prostoru.
Tri skupine ekolokih intervencija ( koje vode rehabilitatori i ostali strunjaci):
intervencije u specijaliziranim institucijama, intervencije u prirodnim ivotnim
okruenjima i intervencije u javnim ustanovama.

POLAZNE TEZE U INTEGRIRANOM ODGOJU I OBRAZOVANJU:

Ponaanje djeteta nije usmjereno protiv uitelja/odgojitelja.
Uobiajeno postoji dobar razlog za loe ponaanje.
5

Iskljuivanje i nulta tolerancija ne rjeavaju tekoe.

Pravila su vana, ali vrijednosti su vanije.
Ima mjesta za optimizam- pozitivni pomaci su mogui.
Za tretiranje tekoa nuna je suradnja.
Svako je dijete jedinstveno.

3.

DIDAKTIKO-METODIKI

ASPEKTI

INTEGRIRANOG ODGOJA I OBRAZOVANJA

Bioloki uvjetovane tekoe koje ometaju sposobnost funkcioniranja djece u odg-obraz.
okruenju:

Tekoe u senzorikoj reaktivnosti (tekoe u moduliranju informacija koje dijete

putem osjetila vida, sluha, dodira, njuha, okusa i svjesnosti prima iz okoline)
Tekoe u obradi (tekoe u osmiljavanju senzorikih podataka)
Tekoe u stvaranju i nizanju ili planiranju odgovora (odnose se na probleme s

voljnim kretanjem svog tijela)

POLAZNE TEZE
- Djeca s tekoama, u odnosu na vrnjake, ponajprije se prepoznaju u meusobnim
-

slinostima bioloko-psihosocijalnog razvoja, a tek zatim u njihovim razlikama

Djeca s istom tekoom mogu se vie razlikovati negoli biti slina, a djeca s razliitim
tekoama mogu imati vie slinosti nego razlika

Razvojni aspekt tekoe!

Kompenzacijske mogunosti cjelokupnog psihikog funkcioniranja djeteta

Pronalaenje naina kojim moemo pridonijeti njegovu napretku, razvoju i
psihosocijalnoj dobrobiti

POLAZITA INTEGRIRANOG ODGOJA I OBRAZOVANJA

Pri odabiru primjerenih didaktiko-metodikih pristupa potrebno je procijeniti djeje
sposobnosti, znanja, interese i posebne potrebe. Ivani i Stani (2002:142) naglaavaju da je
osobito vano procijeniti sljedee sposobnosti djeteta: sluanje, usmeno izraavanje, prostorno i

vremensko snalaenje, rukovanje sredstvima za rad, stjecanje radnih navika, itanje, pismeno
izraavanje, raunanje i geometrijsko predoavanje.
Kada odgojitelj ili uitelj utvrdi da neko dijete manifestira odstupanja u stupnju razvoja u
odnosu na veinu njihovih vrnjaka, didaktiko-metodiki pristup djetete mogue je prilagoditi
na razini:
- percepcije:

prilagoavanje

sredstava

za

predoavanje,

tiska,

prostora

za

itanje/pisanje, isticanja u tekstu...

spoznaje: uvoenje u postupak, planiranje, saimanje, pojednostavljivanje teksta,

shematski prikazi...
govora: prilagoavanje

usmjeravanje pozornosti...
zahtjeva: samostalnost, vrijeme i nain rada, aktivnost, provjeravanje...

izraajnosti,

razgovijetnosti,

razumljivosti,

govorno

INDIVIDUALIZIRANI PROGRAM
prilagoen sposobnostima (jakim stranama) i ogranienjima (slabim stranama) djeteta
oznaava prilagodbu didaktiko-metodikog pristupa
ovisno o posebnim odg-obraz. potrebama djeteta, moe predstavljati smanjenje
dubine i irine odg-obraz. sadraja
! Mogue je individualizirati:
odg-obraz. predmete i sadraje
razinu usvajanja pojedinih odg-obraz- sadraja
vremenske dimenzije za usvajanje pojedinih odg-obraz. sadraja
nastavne oblike, metode i sredstva rada
DIDAKTIKO-METODIKI POSTUPCI
Didaktiko-metodiki postupci koje valja primjeniti kod djece koja imaju tekoe slunog i
vidnog perceptivnog podruja, tekoe u mogunostima pamenja, zadravanja pozornosti i
misaonim procesima.
SLUNA PERCEPCIJA (smetnje koncentriranog sluanja, razlikovanja i pamenja glasova,
rijei i govornih cjelina)
D-M. postupci:
upotreba jasnih, razgovjetnih, kraih reenica s poznatim rijeima
ponavljanje izreenog
provjera razumijevanja i koritenje perceptivnog potkrepljenja
VIDNA PERCEPCIJA (tekoe vidno-prostorne orijentacije, diskriminacije oblika prema
izgledu, poloaju i smjeru, tekoe u percipiranju vidno-motorike koordinacije, vidnomotorike brzine uenja...)
D-M. postupci:

 jednostavna i pregledna nastavna sredstva bez suvinih detalja, usmjerena na zadatak;

prilagoavanje tiska (poveani razmaci meu rijeima, uveanje tiska, saimanje
teksta..)
primjereno ukljuivanje u rad (itanje na poetku teksta, na poetku odlomka)
upuivanje na koritenje orijentira pri itanju (itanje prstom, povlaenje crta pri
itanju), usmjeravanje na preglednost i itkost napisanog
ZAPAMIVANJE I PAMENJE (problemi memoriranja slunih, italnih, gledalnih i ostalih
osjetilnih podataka u odnosu na njihov broj, tijek i povezanost)
D-M. postupci:
dugotrajnije vjebanje i ponavljanje bitnih dijelova sadraja uz usmenu provjeru
njihova razumijevanja
primjena individualiziranih nastavnih listia za utvrivanje, ponavljanje i vjebanje
sadraja
ZADRAVANJE POZORNOSTI (promjenjivost pozornosti ili smanjena sposobnost prijelaza iz
jedne situacije podraaja u drugu)
D-M. postupci:
jasno davanje uputa, doziranje informacija, provjera praenja rada, usmjeravanje
aktivnosti, ea primjena usmenih oblika rada
primjena ciljanih, jednostavnih, djetetu zanimljivih didaktikih materijala, bez
suvinih detalja
MILJENJE (tekoe u izvoenju razliitih misaonih operacija kao to su: asociranje,
konkretiziranje, povezivanje, apstrahiranje, zakljuivanje i sl.)
D-M. postupci:
isticanje bitnog razliitim tipovima obiljeavanja i/ili slikovnog predoavanja
saimanje teksta izdvajanjem vanih odrednica sadraja
planiranje reenica uz pomo razliitih dispozicija (slike, reenice, pitanja, rijei)
primjena shematskih prikaza radi bolje preglednosti analitiko-sintetikog
predstavljanja sadraja
VANO!
- Razinu i sadraj prilagodbe ne odreuje vrsta i stupanj tekoa u razvoju, ve
-

mogunosti i potrebe svakog djeteta

Djeca s tekoama mogu napredovati (u svim ili nekim podrujima) kao i njihovi
vrnjaci; dio moe napredovati samo do odreene granice, ali nema djeteta koje se ne
moe odgajati i obrazovati u skladu sa svojim sposobnostima

4. SUDIONICI

INTEGRIRANOG

ODGOJA

OBRAZOVANJA
Djeca s tekoama socijalne integracije
o bez obzira je li rije o organskim ili socijalno uvjetovanim tekoama, one nisu
imanentno obiljeje djece koja ih manifestiraju
o u ranom se djetinjstvu tekoe socijalne integracije javljaju prvi put, ali mnoge od njih e
nestati bez intervencija, posebno ako se radi o razvojnim tekoama
o ponaanje ini dijete vie ili manje socijalno integriranim; odreuje razinu socijalne
integracije

1. internalizirani problemi ponaanja djeca s tim problemima pokazuju socijalnu povuenost,

strah, anksioznost i somatske probleme dijete ima probleme samo sa sobom
2. eksternalizirani problemi ponaanja pretjerana razdraljivost, agresivno i delikventno
ponaanje dijete svojim ponaanjem stvara probleme drugima iz okoline
- nedjelotvorna ponaanja/problemi u ponaanju - djeca s organski uvjetovanim tekoama u
razvoju manifestiraju razne oblike problema u ponaanju koja odstupaju od normi koje vrijede za
odreeni uzrast i koje okruenje smatra tetnima i opasnima za dijete pa zato ta ponaanja
zahtijevaju poseban tretman
- npr. djeca oteena sluha takva ponaanja manifestiraju 14 44 % ee nego
djeca bez oteenja
- mnogi problemi u ponaanju su posljedica nezadovoljenih potreba djeteta (potreba za
sigurnou, pripadanjem, ljubavlju), a ne biolokih obiljeja
- kriteriji za utvrivanje problema u ponaanju: trajnost, ozbiljnost i odupiranje takvog ponaanja
promjeni
- ponaanje u teoriji izbora (William Glasser) svako ponaanje se moe definirati kao
pokuaj zadovoljavanja osnovnih ivotnih potreba (preivljavanje, ljubav, mo, zabava, sloboda)
ono je svrhovito i temelji se na unutarnjoj motivaciji
ponekad da bismo zadovoljili te potrebe biramo neuinkovita ponaanja, koja nisu u
skladu s oekivanjima
9

 4 komponente ponaanja: djelovanje, miljenje, osjeanje i fiziologija one djeluju

zajedno, nedjeljive su
miljenje podupire svaki postupak, dok je postupak u tijeku u organizmu se dogaaju
fizioloke promjene, a taj odnos fiziologije i miljenja raa osjeaje
nad djelovanjem imamo potpunu kontrolu to je aktivna komponenta; miljenje moemo
umjereno kontrolirati; osjeaje i fiziologiju djelomino
esto se prema djeci koju odgajamo i educiramo ponaamo kao da ih moemo prisiliti da
uine to elimo (teorija podraaja - odraaja), iako ponaanje odreuje unutarnja
motivacija
to je odnos temeljen na strahu od kazne i ovisnosti o nagradi takvi odnosi ne pridonose
istinskim promjenama ponaanja
- smisao discipliniranja djece disciplina vs kazna
disciplina (nametnuta izvana ili samodisciplina) je poeljna, ona znai uenje, no
pretvorili smo je u neto to jedan ini drugome kako bi se ovaj prilagodio
kazna (tjelesna, sarkazam, poniavanje, emocionalno zlostavljanje, utnja i izoliranje)
nije poeljna, sadrava elemente tjelesne i emocionalne povrede
razlike:
DISCIPLINA
- oekivana pravila se istiu i svi ih poznaju

KAZNA
- neoekivana, ak rezultat hirovitog

- dovodi dijete do naknade tete preuzimanje

raspoloenja
- usmjerena na problem, ne na rjeenje (nema

posljedice
- cilj: nauiti boljem ponaanju i izbjei

mogunosti ispravljanja pogreke)

- kanjeno dijete zbog straha ili povrijeenosti

problem ubudue
- zavrava boljim odnosom odraslih i djece

poinje skrivati istinu

- katkad ukljuuje poznate posljedice, no one

- dijete naui granice odraslih i shvaa svoj

mogu biti prestroge

- sadrava elemente tjelesne i emocionalne

udio u problemu
- nametnuta izvana ili samodisciplina
- kad pogrijei dijete zna to e se dogoditi
- razumna i umjerena provodi se smireno,

povrede, sarkazam, nelogine zabrane...

bez negativnih emocija i kritiziranja

o dijete s tekoama tijekom kolovanja postaje odvojeno od uenja, nedostaje mu
motivacije, u komunikaciji s odraslima nailaze na jezik neprihvaanja zapovijed,

10

prijetnja, moraliziranje, savjet, pouavanje, kritiziranje..., zato im je osim spoznajnog

potreban i motivacijski te emocionalni pomak
o s druge strane, jezik prihvaanja- meusobno potovanje, povjerenje, otvorenost, ista
komunikacija, ja poruke, aktivno sluanje, feed back...
o u pokuaju kontroliranja djetetova ponaanja moemo imati 5 polazita:
KAZNITELJ
to

radi vie i proziva

uitelj?
to

kae Ako

to

OKRIVITELJ

PRIJATELJ

PROMATRA

VODITELJ

Propovijeda,

Trai

Zbraja i mjeri

Postavlja

uti
ne Trebao

si

uitelj?
napravi, ja u...
Na emu se krivnja,

znati bolje.
Skrivanje,

temelji?

laganje

to

odbacivanje
kae Nije me briga!

izgovore
to Napravi to za Koje je pravilo?

ao mi je.

dijete?
Izlazni rezultat Ponavljanje tete

mene.
ovisnost

Mislio

sam Koliko

da

smo koliko dugo?

Usmjereno

o sebi

posljedicu

teko, Kako to mogu

popraviti?
na samorestitucija

voditeljski pristup nazivamo restitucija pomae djetetu u unutarnjoj procjeni onoga to

moe uiniti kako bi ispravilo svoje pogreke; suradniki proces u kojem djeca ue traiti
rjeenja problema, ue o pravima i obvezama; proces koji vodi ka razvoju socijalnih
vjetina i socijalne kompetencije (poznavanje i razumijevanje normi i pravila, vrijednosti,
ovladavanje umijeima nunim za djelotvornu interakciju u zajednici)
pretpostavke uspjeha u korigiranju djetetova ponaanja:
a) uoavanje problema
b) ulaganje dodatnih napora u pruanju pomoi djetetu, uz postojanje svijesti da neka djeca
trebaju vie panje zbog objektivnih okolnosti
u cilju: a) razumijevanja djeteta i njegova ponaanja
b) pruanja pomoi djetetu da bolje razumije sebe i svoje ponaanje
c) pruanja pomoi djetetu da promijeni svoje ponaanje

11

to

vjerujemo?
Jaanje, snaga

prilagodba

prijatelji.
Loe miljenje slabost

pitanja
U

 no, samo jedan kvalitetan odnos djeteta s npr. uiteljem nee biti dovoljan ve je potrebno
ukljuiti cijelu zajednicu!
Roditelji djece s tekoama socijalne integracije
o proces socijalizacije u obitelji je proces koji ima snagu povratnog djelovanja jer se uz
njegovu pomo oblikovane osobe trebaju ukljuiti u okruenje kako bi u njemu djelovale
podupirui ili mijenjajui drutvene odnose
o procesi koji oblikuju lanove obitelji, dvije razine socijalizacijskog utjecaja obitelji:
1. DRUTVO (kultura, vrijednosti, struktura) cjelina obiteljske organizacije u konkretnom
drutvenom okruenju
2. POJEDINAC/DIJETE (tenje, motivacija, potrebe) - neposredno odgojno djelovanje
roditelja
to su 2 kruga uzajamnih uvjetovanja i povezanosti ija je toka presjeka obitelj
- ekoloka teorija djeci koja nisu socijalizirana na poeljan nain moemo pomoi jedino u
kontekstu intimnih drutvenih sustava kojih su oni dio
- obitelj je prva etapa, prva drutvena skupina koju dijete spoznaje
- lanovi obitelji su povezani snanim osjeajima, imaju jedni prema drugima prava i
obveze koji se mogu razumjeti kroz obiteljske funkcije: bioloko-reproduktivna, emocionalna,
ekonomska, komunikacijska, zatitnika, odgojna, obrazovna, socijalizacijska
Obiljeja obitelji relevantna za odgojno-obrazovni i socijalizacijski kontekst
1. kad govorimo o nepoeljnoj socijalizaciji, odnos izmeu obitelji i ponaanja je u fokusu
mnogih istraivanja posebno se orijentira na strukturalna (veliina obitelji, redoslijed roenja
djeteta, strukturalna necjelovitost, zaposlenost roditelja - majke) i funkcionalna obiljeja
(roditeljsko prihvaanje djeteta, stupanj privrenosti, obiteljski odnosi, razina kontroliranja i
discipliniranja)
2. dimenzije unutarnje obiteljske atmosfere kohezija (veze izmeu lanova, od pretjerane
angairanosti do potpune neukljuenosti) i adaptibilnost (sposobnost lanova da, kada je to
potrebno, promijene uloge i pravila)
3. dimenzije obiteljske komunikacije konverzacijska (lanovi se ohrabruju za sudjelovanje
u interakciji o neogranienom broju tema) i konformistika (obitelji inzistiraju na ujednaenosti
12

i homogenosti stajalita) 4 tipa obitelji: koncenzualne, pluralistike, protektivne i laisezfaire

4. roditeljski stilovi autoritarni, permisivni, indiferentni i autoritativni roditelji
5. kljune dimenzije roditeljstva: emocionalna toplina i razumijevanje te nadzor i zabrane
- funkcionalne i nefunkcionalne obitelji:
- funkcionalne: podupiranje zdravih odnosa, usuglaena odgojna stajalita roditelja,
privrenost i potpora, dogovorena pravila, induktivni odgojni postupci (dijete samo shvaa
posljedice svog ponaanja i nunost pravila)
- nefunkcionalne: manje sposobnosti u rjeavanju problema, obrambena komunikacija,
disfunkcionalna stajalita, prezatiivanje popustljivost odbacivanje
- niz je objektivnih okolnosti koje odreuju svakidanji ivot obitelji djece sa smetnjama u
razvoju i 3 su skupine mehanizama suoavanja s tekoama djeteta:
1. usmjerenost na procjenu analiza problema i pronalaenje koraka za njegovo rjeenje,
otkrivanje pozitivnih obiljeja u situaciji ili kognitivno poricanje radi umanjivanja ozbiljnosti
situacije
2. usmjerenost na problem traenje informacija i potpore, poduzimanje aktivnosti za
rjeavanje problema i prepoznavanje alternativnih rjeenja
3. usmjerenost na emocije kontrola emocija, emocionalni izljevi i rezignirano prihvaanje
mirenje sa situacijom
- svrha rada s roditeljima: jaanje kompetentnosti za roditeljsku ulogu, razumijevanje vlastite
odgovornosti u nastajanju problema, poboljanje razumijevanja problema, usvajanje novih
naina djelovanja...

Vrnjaci i vrnjake skupine

vrnjake skupina skupina osoba ujednaene dobi, socijalnog statusa i interesa,
viestruko vana u razvijanju odnosa, komunikacije i socijalizacije

13

 nedostatna privrenost vrnjakoj skupini u djetinjstvu vaan je initelj tekoa socijalne

integracije u kasnijoj dobi
mogu biti: dijade najboljih prijatelja, male grupe bliskih prijatelja ili parova te skupine u
kojima nema prijateljskih odnosa
roditelji utjeu na odabir prijatelja/vrnjaka: izravno (odabirom mjesta stanovanja, vrtia,
kole, obiteljskih prijatelja), neizravno (razvoj linosti, oblika ponaanja, vrijednosti,
normi)
u vrnjakim skupinama poeljnija su socijalno kompetentna djeca!
najvaniji i najintenzivniji vrnjaki odnos je prijateljstvo (pomaganje, dijeljenje,
uspjeno rjeavanje sukoba...)
tijekom ranijeg djetinjstva karakteristina su istospolna prijateljstva
muka djeca sklonija su druiti se s veim skupinama, a djevojice s jednom ili dvije
osobe
u adolescenciji prijateljstva jaaju i stabilna su
stabilnosti prijateljstva pridonose: dob, fizika bliskost, sposobnost komuniciranja,
empatinost, vjetina konstruktivnog rjeavanja sukoba, status u skupini, vrijednosni
sustav, interesi...
-razine prihvaenosti u vrnjakoj skupini: dvije su krajnosti odbaenost i omiljenost, a
postoji i zanemarenost, kontroverzan status...
nasilnitvo prema Olweusu je poseban oblik agresivnosti kod kojeg se dominantni
pojedinac (nasilnik) ponavljano ponaa agresivno prema manje dominantnom pojedincu
(rtvi)
- moe biti izravno otvoreni napad na rtvu i neizravno drutvena izolacija,
namjerno iskljuivanje iz skupine
- moe biti fiziko, verbalno i socijalno
prevencija vrnjakog nasilja je vaan imbenik uspjene odgojno-obrazovne
integracije djece s tekoama socijalne integracije jer su ta djeca esto meu onima koji
su skloni nasilnikom ponaanju i koji trpe takvo ponaanje
moe se vriti putem razvoja pozitivnih vrnjakih interakcija, vrnjakom pomoi
(planirana i strukturirana upotreba znanja, vjetina djece kako bi razumjela i pomogla
drugima u razvoju vjetina te kako bi sudjelovala u razvoju samopouzdanja djece kojoj je
pomo potrebna)

14

 vrnjako se sudjelovanje u integriranom odgoju i obrazovanju temelji na iskustvenom

uenju, a najea tehnika iskustvenog uenja je radioniki grupni rad suradniko
uenje
odgovornost uitelja je da svojim odgojnim nastojanjima kod djece razviju suradnike
odnose koji se mogu razvijati od 4. godine ivota, trebaju ih usmjeravati na usvajanje
kooperativnih socijalnih vjetina koje imaju 4 razine:

formiranje, funkcioniranje,

formuliranje i fermentiranje
te razine ostvarujemo kroz poticanje slijedeih ponaanja:
FORMIRANJE

FUNKCIONIRANJE

- tihi govor, tihi rad

- davanje prijedloga, poticanje na aktivnost

- oslovljavanje po imenu

- potovanje rokova

- gledanje i sluanje osobe koja govori

- traenje i nuenje objanjenja

- izbjegavanje nepotrebne buke

FORMULIRANJE

- parafraziranje
FERMENTIRANJE

- sumiranje izgovorenih ideja

- kritika problema, a ne osoba

- strukturiranje novih informacija

- prihvaanje i analiziranje razliitih ideja

- glasno razmiljanje, verbaliziranje

- vjetina postavljanja pitanja

- otvorenost za rasprave

- alternativno divergentno slojevito miljenje

Struni suradnici i strune slube

o za integrirani odgoj i obrazovanje presudan je timski rad razliitih profesija tj. rad malih
skupina meusobno ovisnih osoba, kompetentnih strunjaka koji dijele odgovornost za
uspjeno obavljanje nekih zadaa
o preduvjeti timskog rada: intenzivna komunikacija, razmjena ideja, pregovori o
o
o
o
o

razliitim rjeenjima problema, sposobnost suradnikog uenja

vrste timova: 1. savjetodavni i/ili rukovodei timovi
timovi specijaliziranih strunjaka
timovi uitelja, odnosno odgojitelja
dimenzije uspjenosti timova: 1. neuspjeni ili subsumativni postignue je manje od
zbroja znanja, vjetine i sposobnosti pojedinih lanova

15

2. prosjeno uspjeni postignue odgovara zbroju znanja,

vjetine lanova
3. uspjeni ili supersumativni postignua nadilaze zbroj
- razina suradnje meu lanovima tima: 1. individualno usmjereni jasno prepoznatljivi
doprinosi pojedinih lanova
2. linearno usmjereni jedni utjeu na druge, a
dominantan je voditelj
3. cirkularno usmjereni kreativni, voditelj je
ukljuen u cirkularnu transakcijsku suradnju s lanovima tima
o osnovnokolski odgoj i obrazovanje djece s posebnim potrebama provodi se u redovitim
osnovnim kolama potpuna integracija ili djelomina te u posebnim o-o ustanovama
o u jednom razredu mogu biti najvie 3 uenika s tekoama, a s brojem uenika s
tekoama smanjuje se broj svih uenika u razredu
o -najee se u vrtiima i kolama kao struni suradnici zapoljavaju pedagozi jer imaju
status osnovnih strunih suradnika
o pedagozi planiraju i programiraju (struno usavravanje, izrada godinjeg plana i
programa, plan zdravstvene, socijalne i ekoloke zatite djece, plan kulturne i javne
djelatnosti ustanove, sudjelovanje u izradi plana rada s djecom s tekoama i plana rada s
darovitom djecom); neposredan rad s djecom, odgajateljima/uiteljima i roditeljima;
suradnja s ravnateljem, uiteljima i strunim suradnicima i drugim ustanovama u lokalnoj
zajednici dom zdravlja, zavod za zapoljavanje, socijalna skrb...
o edukacijsko-rehabilitacijski strunjaci: logopedi, rehabilitatori i socijalni pedagozi
Ostali sudionici integriranog odgoja i obrazovanja

kvalitetu integriranog odgoja i obrazovanja sukladno postavkama ekoloke teorije

uvjetuju brojni imbenici na svim razinama ekolokog sustava na razinama makro i

egzo prostora
makrorazina ekolokog prostora: znanstvene spoznaje u odgojno-obrazovnim,
psiholokim, pedagokim...znanostima; postojea zakonska rjeenja; stupanj razvoja
socijalne politike drutva; smisao, sadraj i ciljevi odgoja i obrazovanja; materijalni
uvjeti; svijest o potivanju prava djeteta; kvaliteta obrazovanja uitelja i drugih strunjaka
16

egzorazina i mezorazina ekolokog prostora: raspoloivi strunjaci u lokalnoj

zajednici; dostupnost programa nevladinih organizacija; provedba zakonskih rjeenja u

praksi, angaman i razvoj zajednice...

lokalna zajednica i njezini resursi imaju veliku vanost u prevenciji i tretmanu tekoa

socijalne integracije
zajednitvo je imperativ integriranog odgoja i obrazovanja to vie stanovnici
zajednice mogu raunati na uzajamnu pomo vea e biti koliina socijalnog kapitala i
koristi za zajednicu

sustav integriranog odgoja i obrazovanja (shematski):

MAKROSUSTAV

- ljudska prava, socijalna

prava, zakoni o odg. i obr.,
standardi kvalitete
MEZOSUSTAV I
EGZOSUSTAV
- dostupnost I kvaliteta
MIKROSUSTAV
medicinskih, psihosocijalnih
intervencija,
ciljevi lanovi
I sadraji,
- roditelji, braa,
profesionalne
kompetencije
obitelji, uitelji, prijatelji
zaposlenika
- dijete s tekoama
socijalne integracije:
promijenjivi elementi
ponaanje; nepromijenjivi
bioloke dispozicije, psihika
svojstva

5.IMBENICI TEKOA SOCIJALNE INTEGRACIJE

Odstupanja od uobiajenog (standardnog) socijalnog funkcioniranja najzornije se uoavaju u
odgojnim skupinama i razrednim odjelima, to upuuje na potrebu pravodobnog uoavanja
disfunkcionalnih karakteristika djece te osiguravanja ranih strunih edukacijsko-rehabilitacijskih
i drugih psihosocijalnih intervencija.
TEKOE U PRAVODOBNOJ IDENTIFIKACIJI

nedovoljno znanstveno utemeljeni pokazatelji o odstupanjima u ranoj djejoj dobi

17

oekivanja da e problem nestati sam

nespremnost djetetu bliskih osoba na suoavanje s problemom

nedovoljno razvijena mrea ranih psihosocijalnih intervencija

nedovoljna ekipiranost strunih timova u predkolskim i kolskim ustanovama itd.

Svako odstupanje nije opravdano tumaiti kao znakovitu tekou socijalne integracije, ve je
potrebno potovati kriterije ozbiljnosti trajnosti i otpornosti odstupanja na promjene. Stoga
odgojitelji i uitelji, prije angairanja strunih timova, koristei se strategijama odgojnoobrazovnog i savjetodavnog rada, trebaju pokuati umanjiti tekoe socijalnog funkcioniranja
pojedine djece.
1. USPORENI KOGNITIVNI RAZVOJ
obiljeja nia razina spoznajnih sposobnosti
tekoe u formiranju pojmova, u upotrebi apstraktnih pojmova, u kreativnom miljenju, u
logikom rasuivanju, u koritenju prije steenih iskustava, u pamenju, u zadravanju
pozornosti
odstupanja na podruju percepcije, u svladavanju motorikih aktivnosti, u govoru (alogije i
dislogije), u emocionalnoj i ponaajnoj prilagodbi
etioloki imbenici prenatalni, perinatalni i postnatalni, snieni bioloko-psihiki potencijal
i/ili kulturoloka depriviranost
razine granina inteligencija
mentalna retardacija laka, umjerena, teka, duboka
rezultat triju kljunih elemenata: sposobnosti osobe, oekivanja njezine okoline i stvarnog
funkcioniranja u socijalnom prostoru
to je tei stupanj mentalne retardacije kod djeteta, to je ono manje sposobno primjereno
reagirati na norme ponaanja uega i ireg drutvenog okruenja, to ga vodi u konfliktne
situacije koje mogu uzrokovati nesigurnost, osjeaj manje vrijednosti, osjeaj neuspjeha i sl.
ULOGA ODGOJITELJA I UITELJA

Pravodobno predlaganje upuivanja djece na struno procjenjivanje sposobnosti

Sudjelovanje u procesu identifikacije sposobnosti, tekoa i posebnih potreba djeteta

Prilagodba didaktiko-metodikog pristupa djetetu

18

Sudjelovanje u olakavanju socijalizacijskih procesa djeteta

Podupiranje roditelja u procesu suradnje s lanovima strunog tima

CILJEVI ODGOJA I OBRAZOVANJA

Poticanje razvoja djece putem:

stjecanja osnovnih kulturnih i higijenskih navika

razvoja spoznajnih sposobnosti

razvoja govora

razvoja motorikih sposobnosti

razvoja socijaliziranih oblika ponaanja

SASTAVNICE ODGOJA I OBRAZOVANJA

programska potpora prilagodba programa, individualizacija zahtjeva, didaktika potpora,
dodatni programi poticanja sposobnosti i dr.
socijalna potpora senzibilitet i znanje uitelja/odgojitelja, senzibilitet obitelji i vrnjaka
prilagoen didaktiko-metodiki pristup primjena svih komponenti prilagodbe programa, uz
upotrebu pomonih tehnologija; ukljuivanje djeteta u posebne razredne odjele/odgojne skupine

2. POREMEAJI GOVORNO GLASOVNO-JEZINE KOMUNIKACIJE

GOVOR optimalna zvuna ljudska komunikacija oblikovana ritmom reenica, rijei i slogova;
sredstvo stjecanja znanja i izvor mnogih iskustava
Zakanjeli i neadekvatan jezini razvoj jedan je od glavnih imbenika kasnijih tekoa u uenju.
etioloki imbenici promjena u sredinjem i perifernom neuromuskulaturnom sustavu;
organski i funkcionalni
kontinuum od usporenog razvoja govora: dijete razumije govor i slui se reenicom, ali ona
nije primjerena kronolokoj dobi do potpunoga gubitka govornih sposobnosti: alalije,
negovorenje
POREMEAJI GOVORNO GLASOVNO-JEZINE KOMUNIKACIJE
Poremeaji glasa: neprimjerena visina glasa, glasnoa, rezonancija ili trajanje glasa
19

Poremeaji govora: artikulacijski poremeaji i poremeaji tenosti

Jezine tekoe: tekoe u izraavanju, ekspresiji i tekoe u razumijevanju, recepciji jezika i/ili
Problemi artikulacije, glasovni poremeaji, tekoe u tenosti govora i gubitak govornih
sposobnosti
POREMEAJI IZGOVORA
Artikulacijski poremeaji, dislalije neispravan izgovor glasova. Najuestaliji poremeaji:
sigmatizam, rotacizam, lambdacizam, kapacizam, gamacizam, tetacizam, deltacizam, leksike
dislalije
POREMEAJI TENOSTI GOVORA
Mucanje prijelazni poremeaj u komunikativnoj upotrebi jezika
-

razvojno, psihogeno ili neurogeno mucanje

faze razvojne govorne netonosti, granino mucanje, poetno mucanje, prijelazno mucanje,
uznapredovalo mucanje
brzopletost (batarizam) poremeaj pripremnih misaonih procesa koji prethode govoru
-

temelji se na hereditarnim predispozicijama

oituje se u osnovnim komunikacijskim aktivnostima: razumijevanju, govoru, itanju i

pisanju

karakterizira ga kratak raspon pozornosti, to se odraava na socijalno funkcioniranju

brzopletaa

patoloki spor govor (bradilalija) produljivanje svih glasova, a posebno samoglasnika

-

posljedica organskih bolesti sredinjeg ivanog sustava (najee endokrinih bolesti)

uestaliji je kod mentalno retardirane djece

AFAZIJE / DISFAZIJE
Primarne nastaju prije nego se govor poeo razvijati
Sekundarne nastaju nakon to je baza govora ve razvijena
Razlikujemo nominalne, motorne, senzorne afazije i potpunu afaziju
POSEBNE JEZINE TEKOE

20

Jezine su vjetine zbog nepoznatih uzroka disproporcionalno siromanije u odnosu na dob

djeteta i njegove neverbalne sposobnosti u bilo kojem (jednom ili vie) dijelu jezinog razvoja.
Utjeu na tekoe u itanju i pisanju.
ULOGA ODGOJITELJA I UITELJA
poticanje socijalne integracije djece u skupini vrnjaka uz pomo nedvosmislenih
reakcija na ruganja
pruanje pravilnoga govornog modela
upotreba djetetu najprimjerenijeg oblika komunikacije
ponuda aktivnosti u kojima nije potreban govor
pisane provjere znanja i jasnije strukturiranje pojedinih aktivnosti
planiranje i dogovaranje govornih nastupa pred razredom/odgojnom skupinom
prilagoavanje vremenskih dimenzija za pojedine odgojno-obrazovne sadraje te
nastavnih metoda, oblika i sredstava rada
svaka sumnja o postojanju tekoe odgojiteljima i uiteljima treba biti signal da je
potrebno savjetovanje s logopedom
VANO
Specifina obiljeja djetetova govornog izraavanja odgojitelji i uitelji ne trebaju ispravljati i
osvjetavati, osim ako je rije o brzopletau, jer s njim treba raditi na govornom osvjeivanju.

3. TEKOE ITANJA I PISANJA

Posebne jezine tekoe, disleksija, disgrafija, diskalkulija

posljedica razliitih unutarnjih i vanjskih imbenika

mogu imati razliit intenzitet, simptome i trajanje

to su neki od najaktualnijih problema kolskog odgoja i obrazovanja

postoje: fenomenoloke ili deskriptivne i funkcionalne ili interpretativne klasifikacije

tekoa

DISLEKSIJA
21

Sklop kroninih tekoa u postizanju vjetine itanja primjerena za dob, unato

dostupnosti odgovarajuih obrazovnih uvjeta i uvjeta u okolini
nemogunost tumaenja prostornih odnosa ili integracije vidnih i slunih informacija
posljedica deficita slune obrade, tekoa s fonolokim osvjeivanjem, poremeaja u
radu vidnog sustava i drugih organskih imbenika
varira od blagog poremeaja, koji se odraava u poremeenom razumijevanju
proitanoga, do potpune i pervazivne nemogunosti itanja unato odgovarajuoj
inteligenciji
postoje: duboka disleksija, povrinska disleksija, aleksija, disleksija zbog
zanemarivanja, disleksija vezana uz poremeaj panje i pamenja
DISGRAFIJA
Stabilna nesposobnost djeteta da svlada vjetinu pisanja (prema pravopisnim naelima
odreenog jezika), koja se iskazuje kroz mnogobrojne, trajne i tipine pogrjeke
Manifestira se kroz: - tekoe u percipiranju dijelova u odnosu na cjelinu i/ili
tekoe u usvajanju motorike formule slova, znamenki i drugih simbola
o Dovodi do pogrjeaka:
na razini slova i sloga
na razini rijei
na razini reenice
Razlikujemo:
-

fonoloke disgrafije ( artikulatorno- akustika disgrafija i fonemska, akustika

disgrafija)

jezine disgrafije( disgrafija jezine analize i sinteze i disgramatina disgrafija)

vizualnu disgrafiju

motoriku disgrafiju

DISKALKULIJA
Djetetove sposobnosti raunanja slabije su od oekivanih za dob, inteligenciju i
obrazovanje primjereno dobi, a ne mogu se objasniti senzorikim oteenjem. Moe biti
22

jedina djetetova tekoa, a moe se pojaviti i u kombinaciji s nekom drugom tekoom,

primjerice disleksijom
Oblici: verbalna, praktognostika, leksika, grafika, ideognostika, operacijska
PREDUVJET RAZVOJA VJETINE ITANJA I PISANJA
o fonoloka svjesnost: svjesnost fonolokih segmenata govora, koji su uglavnom
predstavljeni abecednom ortografijom
o pravilan i razvijen govor
o pravilno razumijevanje proitanoga
o pravilno vienje napisanoga
o pravilno povezivanje pisane i izgovorene rijei
ULOGA ODGOJITELJA I UITELJA
o razvoj govora, mentalnih funkcija (funkcije sinteze i analize, posebno sukcesivne
analize)
o razvoj vizualne i prostorne percepcije, pozornosti, memorije i grafomotorike
o razvoj emergentne pismenosti
o obraanje pozornosti na obiljeja jezinog razvoja i jezinog znanja djece ( npr.
postojanje vizualnog rjenika, vjetine glasovne analize i sinteze, radno pamenje i
slino) te na obiljeja itanja i pisanja (ponajprije na tehnike itanja i pisanja te na
razumijevanje proitanoga)
o savjetovanje s logopedom i ukljuivanje djeteta u logopedski tretman (najbolje ve u
predkolskoj dobi)
o prilagoavanje vremenskih dimenzija za pojedine odgojno-obrazovne sadraje te
nastavnih metoda, oblika i sredstava rada
o razinu usvojenih znanja potrebno je provjeravati usmenim putem
o osiguravanje individualne pomoi u uenju
VANO
Osnovni kriterij za razlikovanje specifinog poremeaja u pisanju i itanju od prirodnih
pogrjeaka jest uestalost i stabilnost pogrjeaka kod pojedine djece.
23

4. TEKOE U SENZORIKOJ REAKTIVNOSTI

Tekoe u senzorikoj reaktivnosti obuhvaaju tekoe u moduliranju informacija koje se iz
okoline primaju putem osjetila vida, sluha, dodira, njuha, okusa i svjesnosti tijela. Sve to dijete
uje, vidi, okusi, pomirie i osjeti svojevrsni je temelj njegova modela spoznavanja okoline,
njegova znanja i odnosa prema sredini i svijetu koji ga okruuje. Poremeaji u pojedinim
osjetilnim organima uzrokuju razliite perceptivne tekoe.
OTEENJE VIDA
Senzoriko oteenje koje uzrokuje slabovidnost ili sljepou, odreuje se ostatkom vidne otrine
i irinom vidnog polja
Vizualno funkcioniranje nain na koji se osobe koriste preostalim vidnim sposobnostima,
ukljuuje: otrinu vida, irinu vidnog polja, pokretnost oka, funkcije mozga, percepciju svjetla i
boje, osobitosti materijala i okoline koju osoba gleda te ostala individualna obiljeja osobe
(ostale tekoe, intelektualne sposobnosti, kompeticijske mogunosti i dr.)
SPECIFINOSTI DJECE OTEENA VIDA

onemogueno ili ogranieno uenje putem vizualne imitacije i identifikacije

problemi u usvajanju modela ponaanja

problemi u usvajanju svakodnevnih vjetina

problemi u stvaranju realne slike o svijetu

kanjenje ranoga senzomotorikog razvoja

nedostatni perceptivni podaci uzrokuju stvaranje drugaije predodbe

trebaju vie vremena za obradu percipiranih informacija

SPECIFINI SADRAJ ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA

svladavanje svakodnevnih vjetina
osiguravanje potrebnih tiflotehnikih pomagala
taktilne, motorike, auditivne, olfaktorne, gustativne stimulacije
vizualne stimulacije slabovidne djece

24

 poticanje komunikacije s drugom djecom

individualiziran metodiko-didaktiki pristup (metoda usmenog izraavanja i
demonstracije)
OTEENJE SLUHA
Sve vrste ozljeda vanjskoga ili srednjeg uha koje uzrokuju slabljenje sposobnosti voenja
zvuka do vanjskog uha. Oteenje sluha mogu uzrokovati mnoga stanja i bolesti
(prenatalni, perinatalni i postnatalni imbenici). Neka se oteenja sluha mogu ublaiti, a
katkad i ukloniti prevencijom, lijekovima ili operativnim postupcima.
STUPANJ OTEENJA SLUHA
Nagluhe osobe: lako nagluhe, umjereno nagluhe, umjereno-teko nagluhe i teko
nagluhe auditivne informacije dopunjavaju vizualnom percepcijom (uz pomo slunog
aparata ili kohlearnog aparata)
Gluhe osobe: ni uz pomo slunog aparata ne mogu cjelovito percipirati govor,
dominantno vizualna komunikacija (znakovni jezik)
Prelingvalno oteenje sluha: oteenje koje je nastupilo prije usvajanja jezika, utjee
na cjelokupni razvoj i psihosocijalno sazrijevanje osobe
Postlingvalno oteenje sluha: govor i jezik usvojeni su prije oteenja
MOGUE POSLJEDICE OTEENJA SLUHA
Razvoj govora osoba oteena sluha obuhvaa: od jedva uoljivih oteenja do potpunog
izostanka govora, tekoe u standardnoj komunikaciji, odstupanja u emocionalnom i
socijalnom razvoju, odstupanja u obrazovnim postignuima djeteta ovise o interakciji
stupnja i vremena nastanka oteenja, dodatnim tekoama, stajalitima i potpori okoline
(roditelja, lanova obitelji, suuenika, uitelja), pravodobnosti postavljanja tone
dijagnoze, tome imaju li roditelji djeteta oteenje sluha ili dijete raste meu osobama
koje uju
TEKOE U ODGOJNO-OBRAZOVNIM UVJETIMA
o tekoe uenja govora
o zaostajanje u usvajanju govornoga i pisanoga jezika
o problemi u pisanom izraavanju
o oskudniji rjenik

25

o agramatizam
o oteano razumijevanje pisanog teksta
o tekoe u usvajanju obrazovnih sadraja
VANO
Razlike meu osobama oteena sluha se velike i znatno utjeu na modalitete
komuniciranja te na odabir primjerenih rehabilitacijskih i edukacijskih metoda rada s
njima. Pri odreivanju primjerenog modela obrazovanja najvanije je potovati nain
komuniciranja konkretnog pojedinca.
PRETPOSTAVKE INKLUZIJE DJECE OTEENA SLUHA
Raspoloivost razliitih vrsta potpora s obzirom na individualne potrebe djeteta i
preporuke strunjaka
Omoguena povremena ili stalna edukacijsko-rehabilitacijska potpora
(surdoaudiologa)
Omoguen produljeni struni postupak u sklopu cjelodnevne nastave
Potpora edukacijskog tumaa, odnosno prevoditelja za znakovni jezik
Primjena specifinih didaktiko-metodikih postupaka (osobito primjena naela
zornosti radi omoguavanja razumijevanja odgojno-obrazovnih sadraja)
Cilj odgoja i obrazovanja: ukljuivanje djeteta u cjelovit obrazovni program koji je
primjeren njegovoj dobi; kada je mogue, poticanje razvoja govora
GLUHOSLJEPOA
Istodobno oteenje vida i sluha
Stanje koje pojedincu ograniava ili onemoguava optimalnu percepciju putem vida i
sluha zahtijeva odreene prilagodbe i posebnosti u komunikaciji, orijentaciji i pristupu
informacijama. Gluhoslijepa se osoba u svakodnevnom ivotu koristi raznim
modificiranim tehnikama. Veina gluhoslijepih osoba ima znatne ostatke ili vida ili sluha,
26

uz tee oteenje drugog osjetila. U odgoju i obrazovanju gluhoslijepa djeca zahtijevaju

kontinuirani edukacijsko-rehabilitacijski tretman.

5. OSTALI IMBENICI TEKOA SOCIJALNE INTEGRACIJE

(HIPERAKTIVNOST I POMANJKANJE PANJE, PERVAZIVNI RAZVOJNI
POREMEAJ: AUTIZAM, MOTORIKI POREMEAJI I KRONINE
BOLESTI, DAROVITOST)
HIPERAKTIVNOST
Razvojno neodgovarajui stupanj pozornosti, pretjerana aktivnost i hiperaktivnost
-

oteava samousmjeravanje i organizaciju ponaanja u odnosu na budunost

tekoe u inhibiciji (koenju) reakcija

Posljedica blagoga mozgovnog oteenja koje uzrokuje neuroloke disfunkcije mozga.

POMANJKANJE PANJE
-

impulzivnost i neorijentiranost u vremenu

poveana ili smanjena razdraljivost

ADHD
Pomanjkanje panje i hiperaktivnost
SPECIFINOSTI ODGOJA I OBRAZOVANJA
Ciljevi: uenje samokontrole ponaanja, poticanje samopouzdanja djeteta putem dosljednoga i
vrstoga, ali toplog i osjeajnog odnosa uz usmjeravanje pozornosti na vana ponaanja,
dogovaranje eljenog ponaanja, prihvaanje unaprijed dogovorene posljedice za odreeno
ponaanje, pruanje rutine, strukture i predvidivosti, jasnu komunikaciju, didaktiko-metodiku
prilagodbu (razbijanje odgojno-obrazovnih sadraja, planiranje procesa uenja, este promjene
aktivnosti, mnogo fizike aktivnosti).
27

AUTIZAM
Kompleksan (pervazivan) razvojni poremeaj multikauzalne etiologije
Sveobuhvatni razvojni poremeaj zahvaeni su svi aspekti djetetove osobnosti: govor,
motorika, ponaanje i uenje
Osnovni problemi: nekomunikativnost, nemogunost uspostavljanja socijalnih odnosa, sklonost
osamljivanju i povlaenju u sebe
Nadareni autist osoba s autizmom koja ima iznimno razvijenu izoliranu sposobnost
SPECIFINOSTI ODGOJA I OBRAZOVANJA
o
o
o
o
o

Rutina, struktura, predvidivost

kolovanje prema individualiziranom, prilagoenom programu
Stalno poticanje na aktivno sudjelovanje
stalno voenje i upuivanje
svaki zadatak treba rastaviti na jasne i jednostavne dijelove (faze), s jasno definiranim

ciljem
o najvie tri uenika na jednog uitelja
o za ukljuivanje takve djece nuan je dovoljan broj strunjaka koji e im moi pruiti
primjeren tretman i pozornost
MOTORIKI POREMEAJI I KRONINE BOLESTI
-

oteenja lokomotornog sustava

oteenja sredinjeg ivanog sustava

oteenja perifernoga ivanog sustava

oteenja koja su posljedica kroninih bolesti drugih sustava

motoriki poremeaji (tjelesna invalidnost) ispodprosjeno tjelesno funkcioniranje u

podruju grube i/ili fine motorike zbog kojih je osobama potrebna struna pomo u
odgoju i obrazovanju te u osposobljavanju za rad i ivot, uz uvjete koji su im primjereni

28

kronine bolesti trajanje bolesti promjenjive teine, to obuhvaa razdoblja

poboljanja i pogoranja zdravstvenog stanja, zahtijevaju razliita lijeenja te edukacijske
i rehabilitacijske intervencije
EPILEPSIJA
Povremeni poremeaj ivanog sustava koji nastaje zbog prekomjernog ili nepravilnog
izbijanja ivanih impulsa u mozgu
Epileptini napadaj povremena, stereotipna epizoda poremeaja svijesti i/ili
ponaanja, i/ili emocionalnih reakcija, i/ili motorike, i/ili osjetilnih funkcija
Razlikujemo primarno generalizirane epileptike napadaje i epileptike napadaje sa
arinim poetkom ; veliki i mali epileptiki napadaji
CEREBRALNA PARALIZA
Skupina poremeaja pokreta i poloaja uzrokovana oteenjem nezrelog mozga. Stanje
nastaje prije, tijekom ili neposredno nakon roenja.
Znakovi slaba kontrola glave poslije dobi od tri mjeseca, prekomjerna napetost ili
mlohavost miia, nesposobnost sjedenja bez potpore od osmog mjeseca nadalje,
upotreba samo jedne strane tijela, tekoe u hranjenju, jaka iritabilnost, odsutnost smijeha
i dr.
Djeca s cerebralnom paralizom sve se ee ukljuuju u redovite odgojno-obrazovne
ustanove, prema posebnim programima i uz struno voenje rehabilitatora.
SPECIFINOSTI ODGOJA I OBRAZOVANJA
-

pristupanost odgojno-obrazovne ustanove, bez arhitektonskih barijera

osiguran prijevoz, i prema potrebi, osobni asistent

didaktiko-metodike prilagodbe (pisane informacije i upute, tempo rada, pomagala)

dogovor i suradnja sa strunom slubom, roditeljima i djetetovim lijenikom

29

DAROVITOST
Iznimna darovitost, mogua su iznimno visoka postignua u odnosu na vrnjake, iskustvo
ili okruenje. Potrebno je posebno obrazovanje koje e djeci omoguiti da razviju
natprosjene sposobnosti.
Mogui socijalizacijski problemi :
-

razlike izmeu pojedinih aspekata razvoja (npr. motorne i intelektualne razvijenosti)

djeteta

dosada i s njom povezana nedisciplinarnost

neusklaenost oekivanja i mogunosti

postoje:
manifestirana i potencijalna darovitost
bistra i darovita djeca
darovita djeca mogu manifestirati ponaanja slina ADHD-u
dvostruko etiketirana djeca kombinacija visokih potencijala i razvojnih tekoa
Znakovi darovitosti mogu se uoiti ve u predkolskoj dobi. Ako obiteljska i obrazovna
sredina, uzajamno se podupirui, ne mogu osigurati primjereno zadovoljavanje posebnih
potreba darovite djece, postoji opasnost od trajnog zanemarivanja, zatomljivanja i
neiskoritavanja djetetovih potencijala. Odgojno-obrazovne ustanove trebale bi imati
razraene i prihvaene programe kad je rije o sposobnoj djeci, ija bi provedba znatno
smanjila broj nerealiziranih talenata u opoj populaciji.
SPECIFINOSTI ODGOJA I OBRAZOVANJA
o pravodobno prepoznavanje i upuivanje na identifikacijske postupke
o ukljuivanje djeteta u edukacijske sadraje i oblike u kojima se moe intenzivnije
razvijati
30

o primjena nastavnih strategija za darovitu i vrlo sposobnu djecu

o dvostruko etiketirana djeca zahtijevaju posebne oblike identifikacije i posebne oblike
potpore u vrtiu i koli; osobito izvan sustava, kroz alternativne izvankolske
obrazovne i terapijske programe

6. POREMEAJI U PONAANJU: FENOMENOLOKI

KOMPLEKS TEKOA SOCIJALNE INTEGRACIJE

poremeaji u ponaanju su ponaanja koja odstupaju od uobiajenih standarda ili normi

koji vrijede za odreenu dob djeteta u odreenom socijalnom okruenju, a koje to
okruenje, zbog moguih posljedica na dijete i/ili okolinu, smatra tetnima i opasnima pa

stoga trebaju poseban tretman

razliiti oblici poremeaja u ponaanju isprepleu se na razliite naine i bez jasne

granice
utvruju se prema kriterijima tetnosti, trajanja i otpornosti na promjenu, to znai da su
potrebne strune intervencije

U ODG-OBRAZ. OKRUENJIMA MOGU SE UOITI:

plaljivost, povuenost, potitenost, nemarnost, lijenost, nametljivost, nediscipliniranost,
prkos, laganje, bjeanje, agresivno te delikventno ponaanje
PLALJIVOST
-

pretjeran strah od odreene situacije ili niza situacija

s jedne strane rije je o poremeaju adaptacije, a s druge strane o pretjeranoj reakciji na

prethodne konflikte
karakterizira ga: uznemirenost, bljedilo, pojaano znojenje, napetost, zbunjenost, koenje
plaljivost se manifestira u svakoj situaciji u kojoj se moe doivjeti neuspjeh, prigovor
ili podsmjeh drugih osoba

31

POVUENOST
o ponaanje djeteta koje je preteno tiho, mirno, osamljeno, igru esto naputa
nezadovoljno, nema stalne prijatelje, ee bira drutvo starijih ili mnogo mlaih osoba
o rije je o manjku zadovoljavajuih socijalnih odnosa, koji rezultiraju neugodnim
emocionalnim stanjem
o budui da se povuenost oituje u krugu vrnjaka, povuena djeca esto postaju rtve
nasilnikog ponaanja svojih vrnjaka

POTITENOST
o poremeaj u ponaanju koji prethodi depresiji; jedan je od simptoma reakcije na
ugroavajue ivotne promjene kojima se osoba ne uspijeva prilagoditi, umanjuje
sposobnost koncentracije, itanja, pisanja, komunikacije, a odraava se i na ukupno
socijalo funkcioniranje
o strunu pomo je potrebnopotraiti ako se kod djece i mladih pojavi neka iznenadna
promjena ponaanja koja traje dulje od dva tjedna i ukljuuje neki od ovih simptoma:
promjena apetita, promjena ritma spavanja i budnosti, neopravdano samooptuivanje,
negativno miljenje o sebi, osjeaj tuge i stalne zabrinutosti...
NEMARNOST
o oznaava ga pasivno ponaanje i nedovoljno odgovoran odnos prema radnim zadaama, u
emu se prepoznaje nedostatak radnih navika, to, prema pravilu, prate razliiti vjeti
izgovori
o takva su djeca troma, lijena, bez inicijative, spontano ne prihvaaju nikakve aktivnosti,
sve rade preko volje, povrno i neuredno...
o nemarnost ne podrazumijeva potpunu nekativnost i pasivnost, ve samo izbjegavanje
rada kao prisilne i modelima odreene korisne djelatnosti
LIJENOST
o najee se definira kao nedostatak elje za bilo kakvom aktivnou ili radom
o izrazito lijene osobe, koje se odbijaju baviti bilo kakvim aktivnostima, ne uspijevaju nita
nauiti ni razviti neku vjetinu ili talent, a njihovo samopouzdanje postaje sve slabije
NAMETLJIVOST
o cilj: privui pozornost okoline, zabaviti ljude oko sebe, upasti ljudima u oi, biti osobito
zanimljiv, predmet tueg divljenja i zavisti, a opaa se kod djece koja se katkad osjeaju

32

usamljena, koja imaju osjeaj da se roditelji nedovoljno bave njima i da za njih nemaju
vremena
o karakteristike: uestalo upadanje u rije drugima, neprestano zapitkivanje, hvalisanje,
prenemaganje i slina ponaanja
o nametljivost treba ignorirati, dosljedno i mirno provoditi zahtjeve, ne obazirui se na
djetetovo izazivanje
NEDISCIPLINIRANO PONAANJE
ponaanja povezana uz nepriznavanje odgojnog autoriteta ili uz aktivno suprotstavljanje
autoritetu
karakteristike: tvrdoglavost, nediscplinirano ponaanje, nespremnost na kompromis,
ispitivanje granica do kojih moe ii i sl.
dijelimo ju na dva stupnja:
o nefiksirana nedisciplina (bez dugog razvoja, bez rigidnih oblika, s razmjerno
dobrom prognozom)
o fiksirana nedisciplina (s rigidnim oblicima i ozbiljnim drutvenim posljedicama)
PRKOS
poremeaj prkoenja i suprotstavljanja (tei oblik nediscipliniranog ponaanja)
dijelimo ga u dvije skupine:
o otvoreni prkos- prepoznajemo ga u nizu ponaanja kao to su: otvoreno odbijanje
udovoljavanja zahtjeva, galama, uporan pla bez opravdanog razloga, napadaji
bijesa, lupanje akom po stolu, udaranje nogama o pod, valjanje po podu i sl.
o prikriveni prkos- preteno je prisutan u ponaanju koje opaamo kao povrno
obavljanje zadaa ili njihovo izbjagavanje, nekontrolirano mokrenje, regresivno
ponaanje, zaputanje kolskih i obiteljskih obveza, indiferentnost na kazne i sl.
LAGANJE
o laganje radi postizanja eljenog cilja (preuivanje ili iskrivljavanje istine koja je djetetu
poznata, dopunjavanje djelomino poznate istine ili izmiljanje pojedinosti koje ne
postoje)
o vano je znati da dijete nije sposobno uoiti razliku u drutvenoj tetnosti i
(ne)moralnosti pojedinih lai, a dugorono je odgojno pogubno ako odrasli ne razlikuju
matu i laganje
BJEANJE
o individualno bjeanje- uenik koji bjei sam oslanja se na vlastite snage i time nastoji
rijeiti, ublaiti ili izbjei neki osobni problem, konflikt i sl.
o bjeanje u skupini- najee je motivirano postizanjem nekog grupnog cilja, pri emu
manji broj vrnjaka preuzima vodstvo, a ostali se preputaju njihovu vodstvu i
podreenju ciljevima skupine
33

o bjeanje kao posljedica tzv. kolske fobije- djelomina ili potpuna nesposobnost
pohaanja kole koja nastaje kao posljedica neobjanjivog straha od moguih kolskih
situacija
AGRESIVNO PONAANJE
o 3 vrste agresije: fizika, verbalna i socijalna
o fiziko agresivno ponaanje ukljuuje sve vrste udaraca, guranja, razbijanja i sl.
o verbalno agresivno ponaanje ukljuuje uvrede, dobacivanje, poniavanje pred drugima,
prijetnje, ucjene, odbacivanje i sl.
o socijalna ili neizravna agresivnost- teta ili ozljeda rtvi se nanosi posredno, najee
ugroavanjem njezinih socijalnih odnosa, nastojanjem da se ti odnosi ugroze ili
prijetnjom takvim ugroavanjem
DELIKVENTNO PONAANJE
o upuuje na postojanje mnogobrojnih nepovoljnih socijalnih okolnosti u kojima djeca
odrastaju te zahtijeva nedvosmislenu i kompleksnu intervenciju usmjerenu na saniranje
imbenika koji su pridonijeli takvom ponaanju
o kad se kaznena djela ponu initi ve u ranoj ivotnoj dobi, rije je o tzv.
nesocijalniziranim delikventima koji potiu iz nefunkcionalnih obitelji
ULOGA ODGOJITELJA I UITELJA
osigurati osjeaje pripadanja i povezanosti, koje djeca nisu mogla doivjeti u drugim
sredinama
provedba empirijski provjerenih intervencija koje e djeci koja manifestiraju rizina
ponaanja i/ili poremeaje u ponaanju omoguiti zadovoljavanje obrazovnih i drugih
socijalnih potreba
suradnja sa slubama specijaliziranim za prevenciju i tretman poremeaja u ponaanju

34