Drutvene mree

saetak seminarskog rada

studentica: Ana Vrcelj, Odjel za matematiku, 1. godina

Drutvene mree neto su noviji fenomen u internetskim sferama, rije je zapravo o

besplatnim online servisima, koje korisnici mogu koristiti. Kod aplikacija za drutveno
umreavanje, preduvjet za povezivanje je izrada vlastitog profila koji mogu ukljuivati
osobne podatke, obrazovanje, interese, sklonosti i mnoge druge. Neke od njih moe upisati
sam korisnik, dok se dio moe generirati automatski. Drutvene mree omoguduju
pojedincima neku vrstu anonimnosti pri kontaktu s drugim osobama, iako su na korisnikim
profilima ispisane osobne informacije. Jednostavnost i lakoda pristupanju nepoznatoj osobi,
na temelju zajednikih interesa nikad nisu bili laki. Zbog opasnosti koje prijete korisnicima
drutvenih mrea svakako treba obratiti panju na otkrivanje velike koliine osobnih ili
povjerljivih informacija.

Prva drutvena mrea nastala 1997. godine pod imenom Six Degrees. Korisnicima
ove mree je bilo omogudeno stvaranje korisnikih profila, stvaranje liste prijatelja, te godinu
dana kasnije (1998.) i mogudnost pretraivanja lista drugih korisnika. Sve su ove mogudnosti
postojale i ranije, meutim Six Degrees je objedinio sve navedene mogudnosti u jednu
cjelinu. Six Degrees je zamiljen kao virtualno mjesto na kojem korisnici mogu izmjenjivati
poruke ili komunicirati s drugim korisnicima. Usluga nije nadograivana novim
tehnologijama, te su korisnici poeli gubiti interes za ovim nainom komunikacije. Six
Degrees je 2000. godine zbog nedovoljnog broja aktivnih korisnika i nedovoljnih prihoda
propao.
Kroz godine stvarao se i cijeli niz drutvenih mrea gdje je korisnicima bilo omogudeno
stvaranje osobnih i profesionalnih profila ili profila za traenje partnera. Mogudnosti su se s
godinama znaajno proirile, dodane su neke nove poput stvaranja liste ili stvaranja osobnih
biljeki, tekstova koji su bili dostupni drugim korisnicima. Izraivale su se i specifine
drutvene mree za odreene skupine ljudi na temelju zajednikog interesa, poslovnih prilika
i dijeljenja podataka/medija.

Bitno je napomenuti da nisu sve drutvene mree postigle jednak uspjeh u svijetu!
Tako npr. Windows live Spaces (Microsoft) u SAD-u nije postigao uspjeh, dok u
Europi je. Myspace pokrenut 2003. godine, tek je nakon godinu dana postojanja
postigao zapaen uspjeh i to preteito meu tinejderima. Zatim, primjerice Mixi
postie uspjeh u Japanu, LunarStorm u vedskoj, Hyves u Nizozemskoj, Grono u
Poljskoj, Hi5 na amerikim kontinentima i Europi, itd.

Drutvene mree

saetak seminarskog rada

Facebook
Facebook je najzastupljenija drutvena mrea koju je osnovao Mark Zuckerberg 2004. godine
za vrijeme studija na Sveuilitu Harvardu. Drutvena mrea je besplatna za koritenje, a
zaradu stvara od oglaavanja. Korisniko suelje je mogude postaviti na hrvatski, ali i
odreen broj drugih svjetskih jezika. Nakon stvaranja profila, korisnik moe odabrati da li eli
da njegov profil bude privatan ili javni. Stvaranjem profila korisniku je omogudeno
postavljanje osobnih fotografija na profil, liste osobnih interesa, izmjena javnih ili privatnih
poruka, te stvaranje grupa koje se temelje na zajednikim interesima pojedinaca.
Uzrok velike popularnosti drutvene mree Facebook je svakako velik broj mogudnosti koje
su na raspolaganju korisnicima mree, koritenje putem mobitela te najvedi izbor funkcija.
2009. Facebook broji 122,7 milijuna posjetitelja, dok danas ak do 500 milijuna!

Twitter
Twitter je besplatna drutvena mrea koja korisnicima omoguduje slanje i primanje poruka,
pisanje biljeki u obliku bloga, te postavljanje fotografija na korisniki profil. Poruke od
najvie 140 znakova prikazuju se na stranici autora, te se alju korisnicima koji su to odabrali.
Svaki korisnik je u mogudnosti odabrati da li eli da se njegove poruke alju samo korisnicima
koji su na listi prijatelja ili svima koji imaju pristup korisnikom profilu poiljatelja. Poruke je
osim na vlastiti profil mogude primati i putem SMS-a (eng Short Messaging Service) na
mobilni telefon besplatno, meutim slanje poruka na Twitter mreu putem SMS poruka se
napladuje po tarifama mobilnih operatera. Takoer, Twitter mrei je mogude pristupiti
putem mobilnog telefona kroz modificiranu aplikaciju namijenjenu mobilnim ureajima.
Twitter je s radom zapoeo 2006. godine, te stekao velik broj korisnika i popularnost diljem
svijeta. Jednostavnost koritenja i komuniciranja s drugim korisnicima svakako prednost.

Prednosti drutvenih mrea:

besplatan neobavezan pristup
stjecanje novih prijatelja
osnivanje novog posla
informatiko obrazovanje
kontaktiranje rodbine/starih prijatelja
pradenje aktualnih tema

Nedostaci drutvenih mrea:

nema privatnosti
lani identiteti
stvaranje ovisnosti
Cyber nasilje
uhoenje (eng. Stalking)

Drutvene mree

saetak seminarskog rada

Problemi drutvenih mrea

Na drutvenim mreama dogodio se velik broj sigurnosnih incidenata, poevi od brojnih
phishing1 napada pa sve do napada virusima i crvima i sve to vedinom zbog nepanje
korisnika i sigurnosnih propusta u koritenim web preglednicima. Kod phishing napada,
napadai su uspjeli otuiti korisnike profile odreenog broja korisnika, te s njihovih profila
poslati phishing poruke e-pote svim korisnicima na listi prijatelja. Poruke e-pote su
sadravale poveznicu na ilegalne zlonamjerne stranice koje su imale jednaki izgled kao i
originalna stranica drutvene mree. Korisnici koji su upisali svoja korisnika imena i lozinke
su bili ugroeni, jer su napadai imali nadzor nad krivotvorenom stranicom. Napadi ovakve
vrste dogodili su se na Facebook, MySpace, Twitter i LinkedIn mrei. Na Twitteru se dogodio
jo jedan incident jer dozvoljava postavljanje komentara u obliku HTML koda zbog kojeg
korisnicima nije bilo mogude vidjeti svoj profil nekoliko sati, ali na sredu korisniki podaci su
sauvani i Twitter je nastavio sa normalnim radom.
Koritenjem drutvenih mrea svaki se korisnik zapravo svjesno odrie dijela svoje
privatnosti, stoga je vano kvalitetno ocijeniti da li bi ga neki podaci mogli ugroziti na bilo koji
nain te shodno tome (ne)objavljivati pojedine informacije o sebi na nekoj od drutvenih
mrea.

Pojam phishing napada podrazumijeva aktivnosti kojima neovlateni korisnici koritenjem lairanih poruka
elektronike pote i lairanih Web stranica financijskih organizacija pokuavaju korisnika navesti na otkrivanje
povjerljivih osobnih podataka kao to su korisnika imena i zaporke, PIN brojevi, brojevi kreditnih kartica i sl.