Sie sind auf Seite 1von 160
Odgovorni urednik: Dr. Uzeir BAVCIC Recenzenti Dr. Zehra HUSIAR Dr. Uzeir BAVCIC Likoono rjesenje omota: Ragib LUBOVAG, akad. slikar “Sunn sa cry. 1996 Muris IDRIZOVIC KNJIZEVNOST ZA DJECU ‘SAVEZ DRUSTAVA PROSVJETNIH RADNIKA BiH Sarajevo 1998 PEDAGOSKA AKADEMI) BiBLioTeRA, Me neni oacea 10k hy 1-UVOD 1. Sta podrazumijevamo pod pojmom djeéja knjizeynost Sa podrazumijevamo pod pojmom knjizeynost za djecu i omladinu? Dugo vremena se smatralo da literatura za mlad uarastobuhwata bake, fantastitn pre, stihove i pjesme, knjigeo pravlima penaSanja i sayjetima za Zivot io moratu,teprice iz Skole igrlista i pustolovine? Uo knjzevnos, dakako, spada sve to alii mnogo Sire vige. Tu je literatura -kojanije pisana za djecu, ali sue ona prisvojla. Mnoge knige koje smatramo klasiénim napisal su piscine pomiljajui da ih namjenjuju deci. Djeéja literatura je iri pojam i obshvata dela izvan podrugja umjtnicke knjizev- nos, ana samom krjizevnom podruju obuhvata poezju, romane, ptipovjetke, pripo vijetke 0 votinjama, avanturistiku knizevnost, nauénu fantastiku, putopise isl opéem pojmu nema ranike med "elke i male knjizemost’, kako ih neki Acta i istorigari nazivaju. Obje su kajievnost, mada knjizeymost za djcu ima neke specifinost i zaseban svijet kojem se chraa, Psi edne i druge knjizevnosti grade svo sijet, ralika je u tome Sto wdjelim zajecu nema slike u total i kompleksu Zivota, I pisci za odrasle za djecu piSu osvor Zivotu razlika jeu tome Sto drugl imaju u vidu idjetinjtvo. 1 jednom i drugom cl je iti. Umjetnikova viija nije imitacija Zato je predstava ivota drugatija od konkretne, Ponekad se za umietnikovu istiny aie da je “laina'", ali je ona piscustvara, ak: istintija ako je prikazana tako ubjed Ijvo da je w potpunosti prihvatamo. To je samo razligito shvatane iste rj. Pisac ne opisuje Zivot, vet kazuje Sta se dogata u svijet, Pisati “ne znati opisvatistvarnost vot, jer kad bi pisanje u knjizevnom smisla bilo obino, jednostavno opisivanje fakata, onda bi svaki pisar bio pjesnik’ (Miroslav Krleza), Prema Hegelovojilozofi, tumjetnost ne treba da bude prianje o nome ito se dogada, nego spoznaia onoga sto jeu tome istnito, aizistinitog teba nadalje da se shvati ono Sto u priama izgleda kao obiéno dogadanje. Teorjski pojmovio tome Sta je knjiZevmost moraiu biti asi. a bi napisao umjetnicko djelo, pisac prethodno studira Zivot, poznaje jude, odabita lic, poanaje njthove karakteristik. Jedna il dvije iénost, ma kako bile zanimijve, re mogu biti dovoljne da se napi8e umjetnigko djelo. Potrebno je vise liénosti, do nj pisac nee doprijti obignim, veédubljim stvaralatkim oponaSanjem. ‘Mnoge knjige koje tau deca mozemo prihvatiti samo kao produkte na teku¢o} vipci. Kao takve, one zaostaj tt poredenju s knjizevnoséu za odrasle i umjetnigkim stedstvima ne mogu izraavati djete bie u videm znaenju te rije. Mozemo ih ime- novati kao Konvencionalnu knjizevnostkoju karakteriziraju djela neke vrste umanjenog ‘modela literature 2a odrasle, nemaju jo vlastite puteve ine uspijevaju da se suatavaju s problemima naSeg vremena i judskih biéa pomodu vasttih oblikai sadriaja Druga oznaka rarog perioda takozvane konvencionalne literature je njena vvezanost za tlo, 2a proslost i tradicju. Takva literatura nije imala Sire prostiranje Bila je nacionalna, nosila je otiske druStvene svijesti svoga vremena, osvjetlavala je psihologiju odredenog sloja. Nije se bavila svijetom djece, malo ili nimalo nije izratavala malog éovjeka izato nije mogla biti prihvaena kao estetske vijednost S¢a je, prema tome, djedja knjitevnost, koja su njena teorijska ishodi8ta? Dugo su misljena bila opretna prvidno ii sasvim suprotstavjena. Postavijalo se i pitanje dal je rje€ © umjetnost ili prividu, dopuni knjizevnosti za odrase ili o autonomn) eorevini, u prvom redu estetskoj? Sva ta pitanja nisu rijeSena, ali je opéeprihvaéeno da je knjizemost za djecu umjetnost, mada specifiéna, Tako polazimo od konstataije da je knjtzemost za djeou umjetnost, ne mislimo da je u svernu identiéna s knjizevnom umjetnoséu u obignom smislu rijeti, mada je rneosporno da njoj pripada.Pisci za djecu su odavno napustili detnjtvo iu svojim to- revinama nastoje dase w nj vate. PolazeCi od sveg iskustvai shvatana,uvijek su u dje i tral ono So je uw njima udsko, a mane So je dee. Promatrajciodrasle, dja su bila zaokupljenaZeljom da vide sebe w nj, uvremenu koje Ge dei kad postanu odras: Pjesma za djecu je pustolovina duha kao i svaka druga. Uza sve bliskosti i ‘dentticiranje ipak je nesto osobeno, neSto za sebe. Lakoéa kojom je napisana, njena boo cona, muzika rij, sve to kad je jet o pjesmi za djecu, nije bitno kao estetsko imjecilo, ono Sto je bitno, to je intenzitet vizije, ivornost u oblikovanju. Kao i svaka tumjetnina, i pjesma za djecuizaziva estetski utinak, ona otkriva i dae ritmicki obrt ‘isnenadujuée slike. Svakim pjesnikovirn povladivanjem ukwsu pjesma gubi od svog :znaéenja. Postize momentalni uspjeh, ali to je plod jalovog priklanjanja public. Uza va teoriska razmatranja,napisane stu janalze, ne bismo mogli reti da je pojam cjezje pjesme sasvim precizan. Ako kaSemo da obuhvata sve Sto je na neki natin pristupatno djetetu, samo djelimiéno odgovaramo na pitanje sta je djetja pjesma i koje su njene granice i moti ‘Ako je poredimo s modernom pjesmom, vraéamo se Aristotelovoj poetici (Ars povtica), i ustanovljujemo da djetja pjesma uopée ne opjevava svijet, vec ga stvara. U ‘modernoj pjesmi Gemo se susrst s naglaSenom sentimentalno$éu, pacosom, melan- holijom, velikim stastima, obilem imaginacije, humora ifabule. Detja pjesma od pjesnika tradi samo da se ne udalji od djeteta i njegovog svijeta, Treba da bude slobodna, jer ne postavlja sei svthu: «lj, njeno izvorno nadahnute je igra, dotim je ‘moderna pjesma hermetin,izbjegava naraciju i fabulu, a pjesma za djecu uza sve hoce biti pridjva na natin ko dijeteshvata slobod. Malobrojni modern pjesrci za djecuu Bosni i Hercegovin inspirraju se nekim nadahnjujuéim jezgrom, njihovo je polazifteiracionaino, za divno Gudo djeca ipak pronalaze i alogitnosti na nagin akoje samo njima svojstveno. Kao nadrealisti, moder pjesnik se koristpodsyjesnim ili ak predsvjesnim videnjem, ali ono Sto iz toga proizilazi “nije ludost’, veéalogik, U prirodinom procesu ponekad nam se Gini dae dijee toliko zaneseno igrom da ma to stanjenajuide odgovara, nemamo u vid dae irecionalnost i alogikai prot njegove vol, jer djeca Sele da se Sto prijeizvuku iz kratkih hla, da porast, jer misle da tek tada nede biti ri emu zavisna, da neGe nikoga morati sluSat i potdinjavati mu se. U pripovijestiIvane Brié-Maturanié na pitanje da li bi wvjek ostao dijete, jedan djeéak je odgovori abi to znatilo bit w stom razredu aon to nege. To e samo ist oblikteinje za nadvladavanjem sebe kakav jst. Po svojojpritodi dijete je optimistiéna, alii u tome ima neke mjere,zavisi od Zvota i situacije w kojoj Zvi Posie trauma i svih zala Sto su v ovom agresivnom ratu na Bosnu i Hercegovinu djeca profiyjla, ‘udno odgovaraju ne pitanja o Hivotu, To potwrduje koliko je deja dusaosjeliva i ranjva, a pisac za djecu treba da ims i to u vidu. Pojavli su se i neki pjesnici, ai prozaistii opisili tragiku dice, pisali prize onihovom stradanju i patnji, onihovim ‘mukama. Misi su da ée djeca prihvatiti tu svoju realnost, prigu 0 njima samima. Dject to nije privuko jer surat dodivela. 2, Specifignost djetje knjtievnosti Postoje razltita gledista 0 knjiZevnosti za djecu. Francuskistoriar Raoul Dubois pisa je jednom od osnivata Centra za istra 4ivanje omladinske knjizemnosti da knjemnost za djecu izraéava mis namijenjene Gjeci. One jednostanim, al prtvathjvim rietima ukazaona suStinu ove knjizevnost ‘Mario Valeri je napisao da je knjizevnost za djecu sve “Sto je usmiereno ka predstavljanju spoljasnje ili unutraSnjeg svjeta, kad je namijenjeno djetew i upottebljava stedstva pisanog ili usmenog govora pripadatojknjizevnosti. Valerijevo je gedit priblizno pojmu 0 ovojknjzemnosti, ali ne kazuje sve. Mare Soriano je naveo da e krjlzemnast za djecuistoniska kormunikacia izmedu Codtaslog i cjeteta koje u svom razdoblju samo djelomino prailno raspolaze iskus ‘vom o stvamost, te lingvistickim, inclektualnim, osjajnim i drugim strukturama je su araktersténe 2a odraslog éovjeka. Mjera kojom se koistimo privednovanj kajiga za djecu ne moi bit istovjetna s onom koju upotrebljavamo kad je rijeé 0 tekstovima za odrasle. Uji Storia della etératura per la giovanti(Lstorija knjizewnosti za djecu) An- tonio Lugli pike da bi “pedagogijska namjena prietila bitan cilj umjetnosti, Kofi je imitacijaistne:.. ponudititojjadno) djeci sti nihovih godina, znaéilo bi uzeti ih za sacra} djela dij bi im trebao biti cil Razlitita su glediita historigara i kritigara, medu njima i estetiara i filozofa Benedetto Crocea, koji jeu knjizi Pagine spose naveo da knjizevnost za djecu nikada “nee bil istinska umjetnost jer je dovolno i samo pozivanje na djéju publiku kao utvrdenirazlog koji stalnovaljaimati na um, pada se narusi umjetnikov posao i da se u nj unese neSto suvisno i nesavrSeno, Sto vet ne odgovara slobodi i unutrasnjoj nuinosti vizije. Djetja knjzemnost po svojojprirodi ne daje odgovore na pitanja o smislu naSeg postojanja i to je razlog njenog zanemarivanja. Mi ovdje govorimo o darovitim, istinskim piscima, eja su djela prava umjetnost. Takvi sa ostali, dok su drugi u veEini njegovali nacionalne teme i glorificirali proslost i vremenom bili zaboravijeni Djesnici i prozaisti tel su lak3o) konstrukcji vedrijojfilozoiji, stoga je knjizevnost 2a djecu za mnoge od njih bila prbjezi8e, ne zato Sto je pisanj za djecu lakSe, vee zato Sto nisu bili osobito daroviti. Zovemo ih mediokritetima ii drugaéije jer nisu bili umjetnici. ma i takvih pisaca koji nisu uspjeli ni u jednoj drugo} knjéevnosti mada su se okuSavali, a u knjizevnosti za djecu su dosegli priznanja i slavu: Charles Perrault, Andersen Hans Christian, Verne Jules itd Za ocjenu vrijednost je bitna izvornosti sila vizije, snaga dara, ane nivo na kojem se javlja via, Pisac moze poti od bilo kakvog ubjedenia ili moralnog naéela i ‘tome nati nadahnuee za djelo iste umjetnosti. Lombardo Radice je jo8 u po¥etku naSeg stoljeca u djelu Lezion di didatca ricond di esperienza magistrale urvrdio da ne vrjed za djecu sve ono Sto je napisano za odrasle, ali ono Sto je napisano za djecu ‘mora vrijediti i za odrasle, ako se odista radi o umnjetnitkim djlima. Signo je pisao i Oton Zupanéi mnogo gostna kasnje. Zastupao je glediste da najbolja djela za odrasle ne moraju, a éesto i nisu najoalja za djecu, a svako dobro djelo za djecu je dobro i za odrasle. U koji Les enfants et ls livres André Maurois je isto pisao, mada drugim rijetima, da su djla za djec jedino prava umjetnitka dela, priznajui na ta) nagin da je i knjiZevnost za djecu umjetnost. Po svojoj intuiciji djaca su uvijek ‘prepoznavala zamaskirana i pousna djela koja su ih po pravilu odbijala. Knjiga 2a codrasle sugerira put kojim éemo iza iz naSeg svijeta da bismo usliu svijet pisca, 2 kajiga za djecu otkriva “topografsku karcu” djtjeg svijeta u svim njegovim najza- bitnijim ulicama. Knjiga za djecu, a napose poezija ne mode se upustati u estetske avanture, nego se mora kotistiti pjesni¢kim materjalom i gotovo nepromijenjenim iraZajnim sredstvima, jer dete, poput naroda, eli jasno vidjet, voli uti kako se govori njegovim jezikom. Zbog svega toga, Ek i kad je darovit i dobar poznavalec Hivota i duSe djeteta, pjesniku za djecu je mnogo teze biti originalan,stvarati nove oblike i sadréaje, a imati stalno na urmu granice djete prirode. Dject nije bitno da li je knjizevnostdjegjaili za djecu, nije bitno da li je knjizevnost i nije, veé da i govori jms priwvatjvim jezikom i na umjetniékom nivou. Vaéno je da pisac polai s po- icije djeteta, ako to ne dini, ide ka Gjelini svijeta i Koristi se sloenom tehnikom stvaranja. Ako polaz od simbola i flozoije,djlo je nedostupno mladim Ijudima Istina rij je 0 istoj gradi. U jetnom i drugom sluéaju vot je u sredistu stwari Razlika je u tome Sto pisac za dlecu tradi lak, djeteru privatlivii put. Knjievnike 22 odrasle ne mora miso postupku, ne polazi od toga hace liga dijte shvatt ii ne, njeru je bitno otkrfe i istina svijeta, a da bi do nje doSao, mora upotrijebiti ‘eink i djeteru dostupnu leksiku. Umjesto da otkriva svijet djeteru prihvelvim rmislima, pisac za odrasle drugatii postupkor optereCuje djete do mjere da mu slikasvijeta postajetamna, Takvo djelo postaje raumijvo samo Covjeku siskustvom i irim poznavanjem Zivora, viet djetnjtva je tolko jednostavan, Kolko i slo. Ako pisac izgubi to i vida, moe mu se dogoditi da dijete udaj od njegovog djela. Postoje takva knjzevna djela pisana za djecu koja ih niu prihvatla, 80 ne znaci da nisu umjetnigki vijedna ne zato Stow njima nije svijet djece, vee zato to dijete jos nije doraslo do potrebnog nivoa steve misl.Pisac se mora klonitipoukaitendencije, takva djla djeca ne vole tai, poruka i tendencija mora prirodno izvirati iz dela, ne smije biti nametnuta. Da bi bilo prilvatljvo,djelo mora imatistilsku ljepotu, mora « ajemu biti prave poe, istinske mudrostiiistine, mora biti Garobno, prihvatjvo kao bajka. Sraralatka mogucnost i odgovornostidentien su za pisca za djecuiodrasl, a pisca za djecu je, tk, i veta, jer pide za Ijude w formiranju. Zbog svega toga kajizeymost za djecu je specie umjetnost i kao takva ima vaénu ulogu u Zivoru jetta. Negova saznajna moé je suzena Sto zavisi od njegovih gona imo percepcie. Dijete vol saznati Sto je u svijet koji ga okrudue tpokazuje velko interesovanje 22 svaku knjizemnu rijet bilo proznu ili pjesnigku. Od djeteta ne metemo tradi da se opredjeluje prem vrijednostima, mada ne modemo zaobizzti njegovo miljene. Pisac pripovijedao onome So se dogoailo, tose dogada il Sto se mote dogodit Epske vrste jednostavnjih formi pripovijedanja, na primjer anegdote, dosjetke, poskotice, posalce ili gatke koje se smatraju oblicima pripoyjedaéke proze koje ponekad prethode umjetnitkoj proci znatajne su zato Sto se iz ovih oblike mogu razviti Siri i dub. 3. Djedji pisaci njegovo djelo U pripovijedanju pisac uzima gradu iz Zivota, on se odluéuje 22 oblast koju dobro pocnaje, za uogavanje karakteristignih detalja, dok pisac 2a djecu polazi od djetinjstva, on mote poéeti priu ili roman io zbivanjima iz tivota uopée, ai je ‘remenom suava na wie podrutje vodeti raguna o moti djece i sposobnosti da razlikuje Zivot 0 seb i Zivotu drugih o Kojima govori. Da bi neko napiszo roman ili pri il pjesmu,bitno je poznavati Zivot djecera [Nadahnuée i moé imaginacije su bitni za svako stvaraje, ai odabiranje teme romana ili prigeioformljene fabularno-tematske jedinice.Pripovjedat ii romansijer 2 djecu wsmjeriée painju na fabuliranje, Na osnova Koncepta lignostima ée dati ‘loge, zapravo liénost ée objasniti kao zasebne individ. Knjiéevno djelo 2a djecu se ograniava na nivo znanja i poznavanja Zivota. ‘Umjesto da ulaziu slozena psiholodka stanja, pisacée drugim putem poroéu jezika, Jokalnih boja objasniti lignost i prikazati njihovo porijeklo i socijalnu pripadnost. Posluti¢e se takode i Zargonom, dijalekatskim rijetima, ce rijetima karakteristignim za zanimanje. Roman Dratha Pee Kordice hrvatskog pisca Mate Lovraka, na primier, protige w dijalogu glavne lignosti i grupe djegaka. Svaki se iskazuje rijetima, pat karakteristiénim govorom, te tako Lovrak profilica lixove. Psac se samo povremeno uplige u adnju da pojasni zbivanje ili da ga usmjerava ka coku glavne zamisl Rezittisu oblc, vsti forme knjifemnost za djecu: storijsk,krtgkii pedagoski Pisci se odluzuju za forme koje im najviSe odgovaraju, bio to roman, pripovjetka, pjesma ili drama, Najeabrenji su ov tipovt romana: pastolovi,avanturistcki,vtesk, stork, manje socjalnpsiholosk. Nisu zastupljenijubavi,satirgk i prosvjtiejski, realistitki, naturalistic, simboligki ‘Uromanima e u osnovi zbivanje ito na fabularnoj osnovi. Sadréjje sveden na najbitniju okosnicu abivanja i glavne motive. Na temelju fabuleizgraduje se knjizevni sige, koji je 2ijen i mosiviran sadtzajem djela. Uza pojmovna jedinica koja se nalazi u fabulijeste motiv i situacja. Motiv je tematski zaokruzena grada, Proutwanje ‘motiva je vadno za razumijevanje djla. Fabula je izgradena iz dogadaja koje povezuje vot junaka. Pojava romana Emil detktv richa Kastnera dovekana je kao proéigéenje pa su ‘ga neki ksitiari i istoriZari nazval i higijenskom knjigom. Vjerovatno zauvijek, kad je ijt o djejojknjiZevnosti,nestaju ikoviZaroorjaka smjesto njih dolazelignost iz Eivota, To novo svodilo se, uglamnom, na napustanje viadajuce bajke, te skretanje s lini vilinskog, izmisljenog svjeta veStica i Carobnjaka, fantastinih predjela i ‘raéanjaistinskom ivotu i stvarnosti, Iz romana i pripovjedaka je i8éeza0 svijet nevidjivih prizora i slika, junaka i drugih bia. Pisci nastoje da udu u tajnovi, neobjaénjv i malo poznat djegji svijet. U romanima je manjeidile,sela, planina, ‘uma, pe€ina i bunara, djeca se sada suotavaju sa divororna gra, kreéu se parkovima i igralistima. Zapostavljjuci magleni svijet prirode, pisci su shvatili da je minulo vrijeme kraljeva, princeza, jstica i patuljaka. U bajkama gotovo i nje bilo humora, au Kistnerovom romanu zauzima prvo mjesto. $ humorom je dosla i vedrina i ‘optimizam bez éega gotovo i ne moze biti umjetnigkog djela, ‘Medu najpoznatjim pistima prvth decenija dvadesetog stoljeéa bili su Mark ‘Twain, Molnar Ferenc, Erich Kistner, ana juznosiavenskom podrutju hrvatski pisac Mato Lovraki Slovenae Tone SeliSka. U djelima 0 ratu w oslobodilazkojborbi (1941- 1945) u Bosni i Hercegovini uz Branka Copia, pisali su: Aleksa Mikié, Vladimir Cerkez, Ahmet Hromadiié, Advan Hozié, Nusret Idrizovie. Drustveni, porodign,psiholoski,kriminalistiéi, te roman coka sijesti roman rijeke, roman-feljton i drug su rjtk il ih ovo) knjiéevnosti uopée nema. Osim raveden, bia je zapaten roman Heid Johanne Spyi, a u hrvatskoj knidevnost pustolovni roman Cudnovate 2gode Sepia Hlopita Wane Brlié Mazuranié. U veri s pitanjem odnosaknjizevnost za ecu i opée knjidemnosti vali rei da postje sano serukturaln razlke, U jednoj i drugoj knjizemnost pisci se koriste simbolima, retaforama alegorijama i drugim iaraajnim sredstvima, Sredstva suista ili neito drugaija u knjizevnosti za djecu. Ista Sto se tig jrika, ali razigta w bogatjem prepitana svi ih lemenata. Da bi svatio pjesmu za djecu, talc mora poznavati vot usvim pojavnim oblicima. Ako pjesma ima misaonu potku, pisac mor imati razvijenu mo€ imaginacije, dokutivajaslofenih smislva, mora asocirat i shvatt 1mo€ asocijacia. U flozofsko) pjesm se sazima iskustvo bez slika i nekog drugog natina tansponiranja. KajiZevno djelo u kojem je w osnov slik, sena, muzika ili ritam, bez flozofskih ulaienja usutin i bitljudskog postojanaje lie djeci Pjesme izvan toga djed ss nedostupne i u njima se ne snalaze. Cim se djelo svede samo na slik, vjcnost mu je umanjena.U pjesmi za djecu ne itadavaj se stosene mis 0 evel njegovojsudbini. Ona Kazuje sve to, alu mnogo manjem opsegu ina naéin koji je ec blizak i pribvanjv Fantasia, poetignost, éudesnost, neobnost, slobodna igra mastanj, humor, spontanost, iracionalnost, neprilagodavanje moralistgkim uticajima - u osnovi je poezie za djocu, nati sve ono u Cem se iasaiava oS nedefiniranaievorna nejasna lj ere Djetetu reba prusiti “sve istne” koje sa strogom logikom ne moraju biti u slau, jer se dja probijau kroz stege i reetkepshidkecenzure, 10s sve uobléava u smu, Prava poeaija pouzavadijete ne “pougavajui” ga, ona se ne sie spustat na eR) nivo, nego sei do detnstva, Razlkeizmedu male i velikeknjéevnost sui _upristupu dvot,Pisac otkriva svijet, objasnavapojave i doprinos: bogadenjx saztanja djce. U delu 2a odrasle je sve to, samo u mnogo girem podrufju. Glavna je raztika w strukturi unjetnizke proze Koja je privaéena kao najtatirnijioblk knjidevnog inradavanja, Dugo vremena pjesnisvo za djecu je u njviseslugaevs bilo osporavano zbog pedagoske tendencije + nametara istine 0 svijetu kako je vidi i ixazava pedagog (Cak kad pjsnik tone istgetako nametjvo, sama sutina pjesme ute na Geeoca "tava pjesma moe biti bogaa oblicm, motvima itemamna. Nju nsu si priatil i zbog zavodijvosti lahkoée i jednostamnosti poetskoginraza. Pjesma za djecu nije nikakva posebna umnjetniéka Kategoria sa posebnim zakonima, veé samo poezija kao takva“s ivesnim odredenim tematskim i formalnim specifiénostima koje su prilagodene djetiem dosivijaju pjesme”. Zao se naziva pjesma za djecu, Vaino je nat koja je lesikadjectu bliska, kojim Ce rijetma izazvatinjegovu panju, Kojim Uumjetnigkim postupkom, melodijom, muzikom rij. Knjizevnost mora zadovoljt dijete ne samo kao estetska tvorevina, ona, prije svega, mora pruziti prihvatljivu viniju svijets. Dijete ima mo¢ opaéanja, moze pronicati u neke sustine svijeta, ako smu ne bude data prinvatliva via, idalje € ost na povrsinisaznanje. Zaokupljeno igrom i sudenom moti poznavanj Zivota ne¢e uci w bit star, U svijetu odraslih osjeéa se kao malo dijete bez iskustva ali ima i malth judi koji znaju vie od drug i dele jo8 vide saznati. Oni uspijevaju dod do predvora, ali ne znaju govoriti mnogo o sustini i smislu Zivota, Tei ka tome, ka saznanji, hote da otkije i shvati Zivot Pisci za djecu se zadrZavaju preteino na jetinjstvu naosjtajima, uspomenama, poredbama mladosti o djtinjstvu i zrelog doba Zovjekovog Zivota. Alin ta sva dla, mada pisana realistitkim metodama, nist prinvaliva djec, na primjer knjiga Ivana Cankara Moj tvot u prevedu na na8 jezik Cie iz moje mladost obilue filozofskima raspravljanjem 0 Zivotu, meditacjama i razmatranjem svthe Zovjekovog postojanja ‘lina je i bajka Mali prne A. S. Egcupérya u Koja djeca nesklona razmisjanju ne rmogu ulazti. Neka ée djeca posi ttanja ove fantastiéne bajke ostati ravnodusna i neée ulazitiu otkriéa divota i évjeka, druga é, pak, biti odusevljena, aki ogarans Jjepotama, 80 zavisi od stupnja obrazovanj i nivoa mladog éovjeka Umiesto dugin opisa prirode i pripovijedanja o junacima kao deci, sada su i djeca dost u priliku da i ona sama osebi govore, pa i da budu nosioci radnje, U rom smislu zanimijiv je roman Mate Lovraka Druiba Pere Krice, koji je nastao na sarnim dijalozima s Perom kao glaynom lignostu. U rijetima, u brzini akcije, Pero Kurdica {spoljava svoj unutamni nemir i Karakrer. Djeci su slike ritam i jezik primar, a misao sekundara il nije u prvom planu Kad je ijeé o tome, treba znati da ni pjesma za djecu nije iSena emocija, Dozivlaj pjesme je evisan od uzrastadjetera, od njegovog poimanja svijet, njegovog posnavanj ivota Zat se iz velike kajizemnostbiaju dela koja su po tematic form pristupagna djci. Neki pisci, da bi im se djeca priblitila, da bi bili tani, prilagodavaju jezik i rmislidjefjem uzrastu, Razumnije se, to nije dovoljno, bitan. je dar koji otvara vrata na koja se ulazi u djegji svijet. Djlo u kojem su teme djfje, Sto su razumijive, pa ina neki naéin zanimjive, nece osigurati uspjeh. Cak i kad imaju u vidu interes djece, njthove potrebe i granice unutar kojih se kreée moguénost djetjeg dodivljaja svijta, pisci nee postii cilj. Da se dopre u djeii svijet, neophodna je ljubav, dar da se napisu takve istne koje € djeca prihvatit Sve Sto je reteno o veliko) imaloj knjiZevnosti ne treba shvatti kao da su oftrom jom odvojene. U syjetskoj knjiZevnosti (na primjer, Jonathan Swift Guliverova putovanja i Daniel Defoe, Robinson Crusoe (Robinzon Kruso), postoje djela koja su pisana 2a odrase, a ostala su kao djela za djecu. Ivo André i Skender Kulenovié nisu pisali za djecu, ali su njhove pripovijetke djeca pribvatila, jer govore 0 njima. Iz ‘Andriéevih saznaju io svojopritodi a iz Kulenovigevh io djetinjstvu. Razumije se i danas ée biti malih ditalaca koji nece prihvatii, a yjerovatno ni shvatti sustinu ‘Andriéevih pripovjedaka. Svako stvaranje za djecu ili odrasle ima svoj temelkritigari ‘mogu cijeniti Koja su djelapisana za odrasle pogodna i za djecu, aki neophodna ‘jhovor razvojui upoznavanju njihovog Zvota I poshije mnogo godina kad mine

Das könnte Ihnen auch gefallen