Grki bog Zeus kidnapuje i siluje feniansku princezu Europu.

Oteta i silovana ena daje ime

evropskom kontinentu. Odmah po osnivanju grada Rima, Rimljani otimaju i siluju Sabinjanke,
pripadnice plemena koje je tu ivjelo. One postaju ene Rimljana. Kada su Sabinjani uli u borbu sa
Rimljanima, Sabinjanke su stale izmeu dve vojske i pomirile zavaene narode.
Poslije propasti antikog grada Troje, atinski vojskovoa Mali Ajant u hramu boginje Palade Atene
siluje trojansku princezu i proroicu Kasandru, koja se borila protiv rata. Ona u razmjeni ratnog plena
(mukarci pobjednici dijele ene pobjeenih) pripada Agamemnonu koji je siluje. Zakljuujemo, niko
odgovoran, niko kriv, niko kanjen!
Kroz mrani Srednji vijek crkva provodi dravno organizovani progon i pogrom takozvanih vjetica.
Od sto hiljada ubijenih dvije treine su ene. (Gizela Bok) Pod maskom istjerivanja avola, crkve u
suradnji sa dravama mukaraca (ene u tom trenutku nisu graanke), organizuju vjerovatno
najmasovniji genocid u historiji femicid. Mukarci ubijaju ene samo zato to su ene. To je politiki
kontekst ubistava. (Dajana Rasel) Srednjovjekovne ene bile su svojevrsna manjinska, ili bar na neki
nain marginalizirana grupa. U zapisima iz tog razdoblja ene se uglavnom prepoznaje kao zaseban
sloj stanovnitva, esto definiran prema branom statusu. Poto su gotovo zasebna grupa, pripisuju im
se i, za njih, specifini grijesi, tj. prijestupi. ene se gotovo i ne smiju pojavljivati pred sudom kao
zastupnici drugih, a jedva da su prihvaene kao svjedoci; o funkciji sudaca i pravnika da ne priamo.
To im je bilo nedostupno. Pokretanje krivinih parnica, osim u rijetkim sluajevima silovanje,
ubojstvo i sl. im je onemogueno. U sluajevima silovanja npr., na ene se gleda sa sumnjom, jer
postoji mogunost da je optuba izmiljena ili preuveliana; ili pak da je ena uivala u inu silovanja.
Bar to tako doivljava tadanje pravosue. Najee kazne su za vee prijestupe ena bile spaljivanje na
lomai, a ponekad ih se i pokapalo ive. Udovice koje nisu eljele ponovo stupati u brak tvorile su
redove ORDO VIDUARUM. Crkva im nije branila brakove, ali nije bilo omogueno sveenicima niih
redova da se njima ene.
Poznat nam je Francesco Barberino koji je pisao Savjetnik za udovice, u kojem su upute kako se
ponaati u drugom braku ne unositi obiaje iz prvoga braka u novi brak, ne govoriti o prvom
suprugu, i slino. Neke udovice se namjerno nisu udavale, ve su se posvetile odgajanju vlastite djece.
Ima par primjera ena, koje su nakon gubitka mua ile u redovnice. Loretta, udovica grofa Leicestera,
je jedna od njih. Poznata je i pod imenom pustinjakinja. O problemima udovica, i tekoama s
kojima se susreu u svjetovnom drutvu, pisala je i ranije spomenuta Christine de Pisan.
Ratovi u novom vijeku i suvremenom dobu jesu rodno obeljeeni, imaju rodno iskustvo. Ratovima i
nasilju se ne moe i ne smije oduzeti spolna dimenzija. (Sintija Kokburn) Ratovi su muki, jer su
ratnici mukarci. Najvei broj, 90% rtava ratova su civili, u najveem broju i rtve rata jesu rodno
odreene to su ene. Stvarni broj silovanih i seksualno zlostavljanih osoba tijekom rata teko je
utvrditi. Zbog traume ili straha rtava da e u drutvu ili obitelji biti osuivane i obiljeene one vrlo
esto ute pa zloini ostaju neprijavljeni. Pored toga to su rtve ratova, ene su isto tako te koje znaju
preivjeti.
U tiini koja okruuje muko nasilje nad enama. U tiini koju niko nije doveo u pitanje tokom suenja
za ratne zloine u Nirnbergu ili Tokiju, a prije toga na tribunalima u Lajpcigu i Ankari. Ni jedan od ova
etiri suda nije imenovao, a potom ni izgovorio, a samim time nije ni uo za seksualne zloine nad
enama. U tiini smo nepostavljenih pitanja, neimenovanih zloina. U tiini smo preutkivanja enskih

iskustava vezanih za rat. U tiini smo patrijarhalne tiranije koju moemo uti jedino kada se ona
prekida. U tiini smo koja znai da bol postoji.
Tiinu su prekinuli tribunali UN-a za ratne zloine, zloine protiv ovjenosti i genocid, kao i specijalni
sudovi. Tiina biva razbijena prvi put kada enska prava bivaju imenovana kao ljudska prava. Tiina
biva razbijena optubama koje definiraju etiri tipa seksualnih zloina nad enama kao zloine protiv
ovjenosti. Tiina biva razbijena kada se deavaju suenja za ove zloine i kada se donose sudske
presude. Tiina biva razbijena kada Savjet bezbjednosti UN-a donosi Rezolucije koje tite ljudska prava
ena u konfliktnim situacijama.

Snaga iznad svega

Danas u nekim zemljama vladaju ene. Veina njih, barem u Europi, nema nikakav stvarni politiki
uticaj na voenje dravnikih poslova. Bave se uglavnom dobrotvornim radom i/ili ukraavaju
slubene prijeme. To su kraljice ili monarhinje plave krvi, patetini zaostaci nekih prolih vremena u
kojima su njihove nane i pranane imale stvarnu politiku mo i uticale na sudbinu drava i kontinenata
stvarajui historiju. Drugu grupu ena ine supruge predsjednika ili politiara za koje nas uvjeravaju
da su zaslune za uspjeh svojih branih partnera.To su ene iz sjene koje stojei iza svojih mueva
imaju navodno pravu mo. Da li je to tako teko je procijeniti budui da se uglavnom bave
dobrotvornim radom i raznim socijalnim problemima, te samo svojom prisutnou daju znaaj
odreenoj priredbi ili skupu.
ene su se godinama povlaile u sebe, smatrale se manje vrijednima u odnosu na mukarce, njihovo
samopotovanje je bilo na jako niskom nivou.
Stoljeima su ene bile potpuno izolirane iz javnog ivota, smatrane su nesposobnima za obavljanje
bilo kakvih odgovornih funkcija ili teih poslova. ene su bile predmeti, robovi, lutke u staklenim
kuama. I ene su vjerovale da je to tako, da je to po Boijem zakonu i da ne moe biti drukije. Ipak,
postojalo je i postoji toliko ena koje su davale i daju svoj doprinos ovjeanstvu da bi ono bilo bolje i
sretnije, uspjenije. Postojalo je i postoji niz ena koje su upravljale sudbinom naroda i koje to i danas
ine, ena koje su bile majke svojoj djeci i svom narodu kojim su vladale.
ene su dio ovjeanstva, dio njegove historije, a neke su historiju ak i stvarale. Istina, neke su to
inile zahvaljujui okolnostima u kojima su ivjele, neke su se istakle radom, svojim sposobnostima.
Ono to je bitno je da su iskoristivi svoje potencijale, koji se kriju u svakome od nas, pokazale put
milionima drugih kuda, kako i na koji nain krenuti.

Umjesto zakljuka
Rad sa silovanim enama znai bitno probijanje tabu teme, koja je bila odreena etabliranim ulogama
spolova. Time su enske organizacije svojim aktivizmom zapravo radile u pravcu promjena etabliranih
drutvenih rodnih odnosa, bez obzira da li su toga bile uvijek svjesne, odnosno da li bi neko iz zapadne
vizure to prepoznao kao gender aktivizam ili ne.
Iz dananje perspektive svako zakljuivanje o razvoju borbe ena Bosne i Hercegovine za
ravnopravnost mora biti vieslojno. Na jednoj strani, rezultati aktivnosti enskih organizacija naspram
njihovih ciljeva ostaju ambivalentni biljei se znaajan napredak, no on ostaje strukturalno

ogranien nerijeenou pitanja nacionalizma, odnosno nestabilne strukture drave, pa time i ukupnog
drutveno-politikog sistema. Na drugoj strani, posebna teina koju je dati drutveni okvir zadao borbi
enskih organizacija za svoju stvar, vodila je do razvijanja posebne snage ena, kao i do razvijanja
novih, originalnih formi njihovog izraavanja. To vai i za one organizacije koje su se razvile tokom
bavljenja neposrednim posljedicama rata na ene.
enske organizacije u Bosni i Hercegovini, uz pomo enskih organizacija iz inozemstva, dobile su
jednu vanu politiku borbu kod meunarodnih pravnih institucija: silovanje u ratu se smatra i tretira
kao ratni zloin. Ta politika pobjeda predstavlja vaan impuls i za ene u drugim dijelovima svijeta te
veliki doprinos ka ravnopravnosti spolova.
To se moe i uoiti u jednom sasvim drugaijem drutvenom polju, u sferi umjetnosti. Jasmila bani
danas je najpoznatija Bosanka i Hercegovka na njemakome govornom podruju i, na svojevrstan
nain, upravo je ona vratila ensku tematiku u iru meunarodnu javnost. Pomalo zaboravljena
problematika u ratu silovanih ena vraena je u centar panje umijeem pripovijedanja. Posebnost
ovog angairanog umjetnikog iskaza lei u tome to pokazuje izlaz u, na prvi pogled, bezizlaznoj
situaciji. Otvaranje pozitivne ivotne perspektive glavnih protagonistica, Esme i Lune sa kojom se
zatvara film, moe se protumaiti kao svojevrsni pledoaje redateljice, kao izraz jednoga modernog
enskog pristupa kompleksnim problemima svoga drutva.
Tako biva i osobna izrazna forma ove redateljice prepoznata i priznata na meunarodnoj razini te
ostaje zapisana, i to ne samo u kulturnoj batini enskog angamana Bosne i Hercegovine. Prije nekog
vremena i Angelina Jolie je poljuljala javno mijenje svojim filmom. Angelina Jolie ovim filmom razbija
patrijarhalnu tiraniju utanja koja okruuje nasilje nad enama. Rediteljka uspjeva da kontekstualizuje
rat u Bosni i Hercegovini kao ono to je on zaista i bio. To nije bio graanski rat, rediteljka to i kae taj
rat nije bio 50:50, bila je to srpska agresija na Bosnu i Hercegovinu.
Pokazujui rat protiv civila, ona nas jo jednom podsjea da nema mjesta zloinakim interpretacijama
da je rat u Bosni i Hercegovini bio graanski, bio je to rat protiv civila. Selektivni napadi na civilno
stanovnitvo, odvajanje mukaraca od ena, selekcija mladih i starih ena, a zatim, vojni bordeli i
rituali mukog ponienja ena i tako u nedogled Rediteljka javno i jasno, politiki vano u sredite
radnje svog filma stavlja sistematska, masovna silovanja ena u ratu u Bosni i Hercegovini.
Slikajui nasilje mukaraca nad enama u ratu, ona nam pria priu o mukom nasilju nad enama.
Ona govori da je u ratu silovano do 50.000 ena, poruujui da mi nikada neemo da saznamo koliko
je zaista ena u ratu silovano. ta je sa onima koje su viestruko silovane, ta je sa onima koje su
silovane pa ubijene, ta je sa onima koje su silovane, ali nikom nisu rekle? Ovo nije ljubavna pria, jer
nema ljubavi tamo gdje ne postoje jednaki odnosi moi. Tu moemo govoriti samo o strategiji
preivljavanja.
Nekada su enska tijela bila mjesta u kojima su se upisivali zakoni mukaraca (kroz propise drava).
Sada su enska tijela ta koja piu sebe, svjedoei svoja iskustva, one kontekstualizuju historiju. enski
glasovi su ti koji razbijaju tiinu, oni svjedoe o istini, oni trae pravdu. One su te koje u pravdu
upisuju rod unose u pravdu feministiki aspekt kroz vrednovanje osjeanja-emocija. Tek e enski
sudovi, kao nezavisne inicijative civilnog drutva organizacija za enska ljudska prava snagom
graanske odgovornosti zahtijevati pravdu koja im je toliko dugo bila nedostupna i oduzeta.

Ono to je bilo neimenovano i samim tim neizrecivo kroz enski sud po prvi put je artikulisano kroz
jezik, biva imenovano, a zatim izgovoreno i uto.
Nekada u bezglasnom otporu, u uroti tiine, sada kao akterke mira i pravde.