HRVATSKO KATOLIKO SVEUILITE

Odjel za povijest
Diplomski studij, 1. godina
Usmjerenje: Suvremena povijest
Kolegij: Slika i film kao povijesni izvor
Nositelj kolegija: izv. prof. dr. sc. Ines Saboti

Hrvatski ratni plakat kao povijesni izvor za istraivanje

Domovinskog rata 1991.-1995.

Student: Luka ari

Mentor: dr. sc. Krunoslav Novak

Zagreb, svibanj 2015.

Sadraj:
1. Uvod ..................................................................................................... 3
2. to je plakat? ........................................................................................ 3-4
3. Ratna slika ............................................................................................ 4
4. Ratni plakat u Domovinskom ratu ....................................................... 4-13
5. Zakljuak .............................................................................................. 14
6. Literatura ............................................................................................. 15

1. Uvod
Slika i film danas su koristan i zanimljiv izvor za istraivanje povijesti. Meutim,
povjesniar im mora pristupati vrlo oprezno zbog toga to su ta dva medija podlona brojnim
manipulacijama. S druge strane, poznavajui autora, kontekst, mjesto nastanka i slino,
fotografija, film ili plakat moe se vrlo dobro iskoristiti kako bi se ispriala povijest, odnosno
kako bi se osvijetlila istina. Tijekom Domovinskog rata u Hrvatskoj 1991.-1995. plakati su
bili jedno od sredstava kojima se ratovalo protiv velikosrpskog agresora. Oni su sluili kao
opomena svjetskoj javnosti, kao poziv na obranu hrvatskoj javnosti te kao upozorenje
agresoru da nee dobro proi ukoliko nastavi sa zadanim ciljem. Predstavit u hrvatski ratni
plakat iz Domovinskog rata te u analizirati njegov sadraj koristei denotativnu i konotativnu
analizu, s ciljem da, to je bolje mogue, prikaem i objasnim to je autor plakata elio
poruiti. Istraivako pitanje koje se ovdje postavlja jest koja je bila svrha ratnih plakata i
kome su oni bili upueni i s kojim ciljem.

2. to je plakat?
U Europi u 2. polovici 18. st. pojavilo se oglaavanje proizvoda pomou slika. Meutim,
drugi stupanj u povijesti oglaavanja dostignut je tek u 2. polovici 19. st. kada se pojavio
plakat, velika obojana litografija koja se izlagala na ulici. U 20. st. autori plakata, odnosno
oglaivai, poeli su upotrebljavati dubinsku psihologiju kako bi utjecali na potroaa, a da
ovaj toga ne bude svjestan. Tako su se, na primjer, cigarete reklamirale sa slikama kauboja,
to ne mora nuno znaiti da svaki kauboj pui ili mora puiti da bi bio kauboj.1 Dakle, plakat
je nastao kao sredstvo proizvoaa ili trgovca kako bi se uvjerilo muterije da kupe njihov
proizvod. Sadraj plakata esto je sadravao slike koje nisu imale nikakve veze s proizvodom,
a svrha je toga bila utjecati na onoga koji gleda plakat da kupi proizvod pod svaku cijenu, bez
obzira na to odgovara li slika na plakatu istini ili ne.
Kratka i jednostavna definicija plakata, prema Hrvatskom leksikonu, jest sljedea:
Slikovno-tekstualni oglas, nalijepljen i izloen na javnom mjestu, poseban oblik javnog
komuniciranja. 2 Plakati raznih kategorija (razonoda i dokolica, prosvjed i promidba,
trgovina i komunikacija...) moraju kod promatraa izazvati reakciju: posjet nekom dogaaju,
kupnju proizvoda, ukljuivanje u pokrete ili politike stranke, davanje povjerenja nekoj tvrtki

1
2

Peter BURKE, Oevid. Upotreba slike kao povijesnog dokaza, Zagreb, Antibarbarus, 2003., 98.-99.
Hrvatski leksikon, II. svezak, Zagreb, Naklada Leksikon d. o. o., 1997. 266.

i slino. Informacija koju plakat prenosi mora biti oblikovana na takav nain da u kratkom, ali
intenzivnom vremenu privue i zadri pozornost promatraa.3

3. Ratna slika
Potrebno je neto rei i o ratnoj slici, budui da su plakati tijekom Domovinskog rata vrlo
esto sadravali i ratne fotografije.
Tradicija prikaza ratnih zbivanja see daleko u prolost, a naroito je izraena u razdoblju
od 1494. do 1914. Mnogi europski umjetnici izraivali su slike bitaka na zahtjev vladara,
vlade te, najposlije, asopisa. U prvome razdoblju, u 16. st., cilj umjetnika bio je to vie
dramatinije predoiti borbu no traiti specifinosti pojedine bitke. U poetku, slike bitaka
sluile su kako bi se pokazalo junatvo zapovjednika, odnosno kralja ili cara; bio je to
ivopisni oblik propagande. U razdoblju renesanse, voe su esto prikazivani kako osobno
sudjeluju u bitci. Mnogi umjetnici postali su svojevrsni ratni izvjestitelji ija je zadaa bila
dokumentirati ratne pohode vladara koji su ih unajmili. Prekretnica u ratnom izvjetavanju i
slikanju bitaka bio je Krimski rat (1853.-1856.), od kojega e svaki vei rat biti praen od
skupine fotografa, ili u moderno doba, od televizijskih ekipa. Druga znaajna promjena u slici
bitke na Zapadu jest prijelaz od junakog prema injeninom ili protujunakom stilu.
Poetak takvog naina slikanja nije mogue tono odrediti. injenini pristup (protujunaki)
je stil koji pokazuje uas rata i njegove posljedice (smrt, bijeda, siromatvo, razaranje...).4

4. Ratni plakat u Domovinskom ratu

Odlukom Ministarstva kulture, prosvjete i porta Republike Hrvatske, muzeji, arhivi,
biblioteke i zavodi za zatitu spomenika kulture dobili su obavezu evidentirati, uvati,
prikupljati, zatititi dokumentacijsku grau i meusobno suraivati. Takvu ulogu dobio je i
Hrvatski povijesni muzej kojemu je povjereno prikupljanje predmeta svakodnevne uporabe iz
vremena rata: vojne odore, oruje, zastave, insignije i fotografije. Sauvana je i dostupna
arhiva Hrvatske Radio Televizije, Veernjeg lista, Slobodne Dalmacije, Hrvatskog vojnika te
drugih redakcija, dnevnika i tjednika. Domovinski rat u fotografijama zabiljeili su
profesionalni fotoreporteri, amateri, a najvie hrvatski vojnici, branitelji na prvoj crti obrane
Hrvatske od velikosrpske agresije. Na slikama najee moemo vidjeti akcije hrvatskih
Zoran VELAGI, Merien GRACEK, Od plakata do plakatiranja: komuniciranje plakatima u Osijeku u prvim
desetljeima 20. stoljea, Libellarium: asopis za povijest pisane rijei, knjige i batinskih ustanova, god. 1., br.
2., svibanj 2009., 188.
4
P. BURKE, Oevid, 155.-158.
3

vojnika, portretne slike branitelja, spaavanje i evakuacije civilnog stanovnitva te prizore

ljudskog stradanja i unitavanja materijalnih dobara.5 Mnoge od tih fotografija iskoritene su
u izradi plakata na temu Domovinskog rata.
Ratni plakat koristi se u ratu kao dio ratne propagande. Svrha ratne propagande jest
obeshrabriti i demoralizirati neprijatelja; ona je dio psiholokog rata prema strani protiv koje
se vodi rat. Meutim, usmjerena je i prema vlastitim graanima koje se eli ohrabriti i
mobilizirati za borbu i potporu ratu koji je u tijeku. Propagadna uzima poeljne dijelove
informacija, a odbacuje ili prikriva one nepoeljne. esto se koriste i lai kako bi se postigao
poeljni efekt kod primatelja poruke.6
U jeku najee agresije JNA, Srbije i Crne Gore na Hrvatsku, u trenucima kada je
Hrvatska bila preputena sama sebi i njezina sudbina bila u rukama slabo naoruanih i
malobrojnih branitelja, u mjesecu studenom 1991. godine izala je knjiga Za obranu i obnovu
Hrvatske koja sadri hrvatske ratne plakate nastale u tom vremenu, a koji su bili izloeni na
izlobi plakata i idejnih prijedloga za plakate na temu Za obranu i obnovu Hrvatske. Knjiga
donosi pregled tih plakata i imena autora koji su svojim radom eljeli ukazati na agresiju i rat
koji je nametnut Hrvatskoj. Analizirajui te plakate, podijelit u ih tematski u nekoliko
kategorija, odnosno definirat u kome su pojedini plakati bili upueni.
Koncepcija izlobe nastala je iz potrebe da se u trenutku blokiranog normalnog kulturnog
i stvaralakog ivota te u trenutku najveih razaranja kulturnih i umjetnikih dobara
posredstvom medija, prvenstveno plakata i TV spotova, uputi svjetsku i domau javnost na
stanje u Hrvatskoj, a sve u cilju, kako i sam naslov izlobe glasi, obrane i obnove Hrvatske.
Komisija za likovnu umjetnost Gradskog fonda za kulturu poslala je poziv 135-orici
dizajnera, fotografa i drugih umjetnika da izrade jedan do tri prijedloga za grafiko rjeenje
plakata ili nekog drugog oblika vizualnih poruka, s ciljem da se nekoliko najboljih primjera
prikae javnosti, odnosno objavi u medijima. Odazvalo se 70 umjetnika svih profila, to je
rezultiralo i razliitima nainima i tehnikama izrade plakata. Ono to je bitno spomenuti jest
injenica da nisu bili ogranieni posebnim uvjetima u izradi, ve su dobili potpunu slobodu.7

Rhea IVANU, Fotografski albumi u zbirci fotografija, filmova i negativa Hrvatskog povijesnog muzeja,
Zagreb, Hrvatski povijesni muzej, 2006., 49.-50.
6
Sandra VITALJI, Rat slikama. Suvremena ratna fotografija, Zagreb, Mostar, Algoritam, 2013., 15.
7
Marijan SUSOVSKI, Za obranu i obnovu Hrvatske, Za obranu i obnovu Hrvatske/For Defence and Renewal
of Croatia, Umjetniki paviljon u Zagrebu, studeni/novebar 1991., 9.-10.
5

Iz navedene knjige, odnosno sa izlobe plakata iz ratne 1991. godine, donosim nekoliko
primjera:
Slika 1

Slika 2

Slika 1 prikazuje plakat Zvonimira Pliskovca. Prvo to moemo zamijetiti jest svastika,
simbol nacistike Njemake, ispunjena irilinim natpisima, a izmeu krakova svastike nalaze
se etiri irilina slova S (C). Unutar svastike stoje natpisi poput: Definitivno bez Hrvata!,
Nasilje, Srbi itd. Na vrhu plakata na engleskom jeziku pie: FASCISM IN SERBIA IS
6

NOT DEAD! (FAIZAM U SRBIJI NIJE MRTAV!). Na dnu plakata pie: HELP
CROATIA! (POMOZITE HRVATSKOJ!) pri emu su slova u rijei CROATIA obojana
bojama hrvatske zastave. Autor plakata obraa se europskoj i svjetskoj javnosti i zato alje
poruku na engleskom jeziku. Kombinacijom svastike i etiri S alje poruku kako je
srbijanska politika i rat koji je povela protiv Hrvatske identian onome koji je pokrenuo Hitler
u Drugom svjetskom ratu. Poruka je vrlo jasna i kae kako je faizam prisutan u Srbiji, u
neposrednoj blizini zapadne Europe, a Hrvatska je na udaru te agresivne i osvajake politike i
hitno treba pomo, to je naglaeno kurzivnim slovima HELP i bojama u rijei CROATIA.
Slika 2 prikazuje plakat Vinka Fitera. Jasnija i izraenija hrvatska zastava koncem je
privezana za blijedu jugoslavensku zastavu. Meutim, taj konac nije privren i polako se
odmotava. Na vrhu je natpis WE WANT TO BE FREE (ELIMO BITI SLOBODNI).
Bojama izraenija hrvatska zastava simbolizira novu, demokratsku i slobodnu dravu koja se
eli rijeiti stare, komunistike, agresivne i propadajue jugoslavenske drave. Natpis takoer
ostavlja snaan dojam jer autor poruuje meunarodnoj zajednici kako je jedina elja Hrvata
biti slobodan i nita vie od toga.
Na primjeru ova dva plakata iz 1991. godine moemo prepoznati jednu od kategorija
plakata iz tog vremena. To su plakati upueni europskoj i svjetskoj javnosti u cilju
identifikacije agresora i rtve. Nadalje, donosim jo dva plakata iz ovog ciklusa:
Slika 3

Slika 4

Plakat Borislava Ljubiia na slici 3 prikazuje potpuno bijeloga ovjeka kojemu ne

vidimo lice, a koji lijevom rukom dri vojnu maskirnu odoru na vjealici. Desnom rukom
pokazuje slovo V, odnosno simbol victory (pobjeda) ime zapoinje naslov plakata.
Natpis VOLI LI HRVATSKU nalazi se preko lica ovjeka i upada u prvi plan. Vojna
odora kao da iskae iz plakata, odnosno nudi se svakome tko taj plakat gleda. Vjealica
simbolizira kako je ta odora spremljena i nije u funkciji. Ono to autor poruuje jest vrlo jasno
i nedvosmisleno. Ako voli Hrvatsku, uzmi odoru i bori se za nju. Ovaj plakat moemo staviti
u kategoriju plakata upuenih hrvatskom narodu na obranu domovine.
Plakat prikazan na slici 4 djelo je Marijana Jevovara. Plakat se sastoji samo od jedne
crne reenice pisane na irilici, na bijeloj podlozi. Natpis kae: AKO PUCATE NA
HRVATSKU, NEETE SE VRATITI KUI. Jednostavnost ovoga plakata odgovara i
jednostavnosti poruke koja se alje. Iako je plakat hrvatski, irilino pismo iskoriteno je kako
bi se neprijatelju, koji se tim pismom slui, poslala jasna i nedvosmislena poruka. Oni koji
napadaju Hrvatsku biti e ubijeni od Hrvata koji se brane. Ovaj plakat moemo smjestiti u
kategoriju plakata upuenih velikosrpskom agresoru.
Donosim jo nekoliko plakata za analizu:

Slika 5

Slika 6

Slika 5 prikazuje plakat autora Borisa Ljubiia iz 1991.8 Veliki natpis KRVATSKA!
uprljan je crvenom bojom koja simbolizira krv. Igrom rijei, zamijenivi slovo H slovom
K, autor je oznaio Hrvatsku kao zemlju koja se nalazi u dotada najteim trenutcima, u
trenutcima kada se za Hrvatsku gine i umire. Krv je snano izraena na plakatu, a rije jo
jae pojaava dojam. U uskliniku je na nekoliko svjetskih jezika napisano ime drave ime
se eli upozoriti svijet da treba neto uiniti po pitanju srbijanske agresije na Hrvatsku.
Slika 6 prikazuje jednu od najupeatljivijih slika i poruka iz Domovinskog rata. Ovaj
plakat pozivao je na dobrotvorni koncert Svijet je slijep Tomislava Ivia i njegovih gostiju.
STOP THE WAR IN CROATIA naslov je Ivieve pjesme iz 1991. koja je obila svijet i
barem malo osvijestila ljude koji su rat gledali samo preko televizije, najee ne shvaajui
da se radi o agresorskom ratu Srbije, Crne Gore i Jugoslavenske narodne armije (JNA) protiv
Republike Hrvatske. Sav prihod od koncerta bio je namijenjen Zboru narodne garde, odnosno
obrani Republike Hrvatske. Analizirajui ovaj plakat moemo vidjeti da je u prvi plan
stavljena pismena poruka kojom Hrvati vape za pomo. Manjim slovima, takoer na
engleskom jeziku, poruuje se svima da podupru Hrvatsku koja eli demokratsku i slobodnu
dravu u kojoj se potuju ljudska prava. Nadalje, reenica koja je prisutna gotovo na svim
plakatima iz tog vremena jest: THE AGGRESSORS ARE SERBIA AND THE YUGO
COMMUNIST ARMY. (AGRESORI SU SRBIJA I JUGOKOMUNISTIKA ARMIJA.).
Razlog zato se ta reenica konstantno ponavljala jest vrlo jasan. U svijest ljudi izvan
Hrvatske morala se ugurati istina koja kae da je Hrvatska rtva oruane agresije od strane
Srbije, Crne Gore i JNA. Sadraj ove reenice nije se mijenjao upravo iz tog razloga. Ta je
reenica postala obavezan sadraj svih tih plakata koji su napravljeni za svjetsku javnost.
Onaj tko bi gledao te plakate, nakon odreenog vremena, zbog uestalosti pojavljivanja,
zapamtio bio cijelu reenicu i u konanici shvatio bit poruke koja se odailje.

Ante NAZOR, Velikosrpska agresija na Hrvatsku 1990-ih/Greater-Serbian Aggression on Croatia in the 90's,
Zagreb, Pressus studio d. o. o., prosinac 2011., 4.

10

Slika 7

Prizor razruenog Vukovara (fotografija: Foto PRESS Sarajevo) i crvenim slovima

natpis: VUKOVAR, A SHAME FOR EUROPE AND THE WORLD, ON THE BRINK OF
THE 21st CENTURY (VUKOVAR, SRAMOTA ZA EUROPU I SVIJET, NA SVANUU
21. STOLJEA). Na slici 7 primjer je plakata koji eli svijetu pokazati istinu o agresiji na
Hrvatsku. Plakat je nastao u Hrvatskom informacijskom centru, a tiskala ga je Hrvatska
tiskara d. o. o. iz Zagreba.9 Odabir boja je vrlo simbolian: crvena predstavlja masakr nad
Hrvatima u Vukovaru, crna boja predstavlja smrt i alost, a crno-bijela slika pokazuje
razrueni Vukovar koji nikada nee biti isti kao prije. Na kraju se nalazi ve spomenuta
reenica o agresorima i rtvi, kao podsjetnik na svakome plakatu upuenom svijetu.
Jedan od znaajnijih ciklusa plakata iz Domovinskog rata svakako je DOCUMENTA
CROATICA. Ovi plakati sadravali su samo fotografije koje su prikazivale stvarnost i
posljedice srbijanske agresije na Hrvatsku 1991.

Isto, 218.

11

Slika 8

Plakat na slici 8 prikazuje dvije fotografije. Gornja prikazuje hrvatske branitelje koji
iskrcavaju nemone starice i starce sa broda u luci u Osijeku. Donja fotografija prikazuje
protjerane stanovnike Dalja koji naputaju svoje domove. Autor fotografija je Goran Pichler.10
Na ovim plakatima pisane poruke nisu bile potrebne zbog vrlo snanih i upeatljivih prizora
sa hrvatskih ratita. Na tim plakatima nalazimo fotografije civila usred borbenih zbivanja,
prognanike i izbjeglice, branitelje u borbi ili u bolnici nakon ranjavanja, zatim potresne
fotografije ubijenih i stradalih od granatiranja; razruene zgrade, kulturna dobra, crkve,
raspela, unitena infrastruktura i slino. Ovi plakati spadaju u kategoriju plakata za povijest,
odnosno sadre samo fotografije, bez ikakvih natpisa, objanjenja ili fotomontae. Ti plakati
tiskani su iskljuivo kao svjedoanstvo o ratnim stradanjima i rtvi branitelja i civila za
slobodnu i neovisnu Hrvatsku.

Marijo RELJANOVI, Evakuacija prognanika iz Dalja, Erduta i Aljmaa, (http://www.hrvatskivojnik.hr/hrvatski-vojnik/3602011/cutura.asp), pristup ostvaren 26. oujka 2015.
10

12

Slika 9

Posljedni plakat koji izdvajam jest djelo Ive Vrtaria (slika 9). Autor fotografije je
eljko Gaparovi, a izdava War press OGP Novska, 1992. Na plakatu je Petar Dukari iz
Cvetlina u opini Bednja. U rujnu 1991. pristupio je Tigrovima kao dragovoljac. Snimljen je u
listopadu 1991. u Starom Grabovcu na prvoj crti bojinice. Na zidu kue u pozadini nalazi se
grafit s imenom poznate grupe Guns N' Roses. Upravo taj grafit doprinio je tome da
fotografija bude objavljena u brojnim svjetskim listovima i knjigama o ratu protiv Hrvatske.11
Iznad slike stoji veliki uti natpis LIVE AND LET LIVE! to je zamjena za pjesmu grupe
Guns N' Roses Live and Let Die. Branitelj na slici je vrlo mlad, vjerojatno tinejder,
mladenakog pogleda, rasupane kose, sa crnom trakom na glavi i cigaretom u ustima dok
istovremeno dri teku strojnicu na prvoj crti obrane. Ono to odmah moemo vidjeti jest
nain na koji su branitelji prikazivani na ratnim plakatima u Domovinskom ratu. Uglavnom su
to deki iz kvarta, mladii i studenti koji su svoju svakodnevicu zamijenili ratnim uasom.
Domovinski rat je i pokazao da su upravo najmlai meu mukarcima, ak i maloljetnici,
najlake i s najmanje propitkivanja odlazili u rat, esto bez oruja i potrebne opreme. Na
kraju, vrlo je znakovit natpis iznad slike kojim se odailje poziv i spremnost na mir, poglavito
zato to je ovaj plakat namijenjen prvenstveno za mobilizaciju i polazak u rat.
11

A. NAZOR, Velikosrpska agresija, 122.

13

5. Zakljuak
Analizirajui ovih nekoliko plakata doao sam do zakljuka kako je mogue hrvatske
ratne plakate iz Domovinskog rata podijeliti u etiri osnovne kategorije: 1. Plakati upueni
europskoj i svjetskoj javnosti u cilju identifikacije agresora i rtve; 2. Plakati upueni
hrvatskom narodu na obranu domovine; 3. Plakati upueni velikosrpskom agresoru i 4.
Plakati kao svjedoanstvo za povijest. Hrvatski ratni plakati iz Domovinskog rata i danas su
poznati i upeatljivi ljudima koji su proivjeli taj rat. Njihov izgled i sadraj ostali su u
trajnom sjeanju hrvatskog naroda koji je podnio teret stvaranja hrvatske drave. Na kraju,
ovim pregledom dolazim do zakljuka kako su ratni plakati iz Domovinskog rata bili jedno od
sredstava, ne oruanog, ve informacijskog rata protiv neprijatelja. Plakati su, kao sredstvo
komunikacije, iskoriteni kako bi se upozorio svijet na agresiju i nepravdu te kako bi se cijeli
narod solidarizirao i uputio u borbu za slobodnu, nezavisnu i demokratsku Hrvatsku.

14

6. Literatura:
BURKE, Peter, Oevid. Upotreba slike kao povijesnog dokaza, Zagreb, Antibarbarus, 2003.
Hrvatski leksikon, II. svezak, Zagreb, Naklada Leksikon d. o. o., 1997.
IVANU, Rhea, Fotografski albumi u zbirci fotografija, filmova i negativa Hrvatskog
povijesnog muzeja, Zagreb, Hrvatski povijesni muzej, 2006.
NAZOR, Ante, Velikosrpska agresija na Hrvatsku 1990-ih/Greater-Serbian Aggression on
Croatia in the 90's, Zagreb, Pressus studio d. o. o., prosinac 2011.
RELJANOVI,

Marijo,

Evakuacija

prognanika

iz

Dalja,

Erduta

Aljmaa,

(http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3602011/cutura.asp), pristup ostvaren 26.

oujka 2015.
SUSOVSKI, Marijan, Za obranu i obnovu Hrvatske, Za obranu i obnovu Hrvatske/For
Defence and Renewal of Croatia, Umjetniki paviljon u Zagrebu, studeni/novebar 1991.
VELAGI, Zoran, GRACEK, Merien, Od plakata do plakatiranja: komuniciranje plakatima
u Osijeku u prvim desetljeima 20. stoljea, Libellarium: asopis za povijest pisane rijei,
knjige i batinskih ustanova, god. 1., br. 2., svibanj 2009.
VITALJI, Sandra, Rat slikama. Suvremena ratna fotografija, Zagreb, Mostar, Algoritam,
2013.

15