Gospodo mojal .

Kako Ie poznato,prosirilo je Nieg. Ve~ licanstvo car i krall Franio Iosip I. dne 5.oktobra ove godme suverenska prava svola na Herceg-Bosnu, pa in [e taka ovim cinom siedinlo s ostalim zemliama prostrane svole drzave, Ako ie 0 k u pa c i j a prlle trldeset godina lrnala da znaci oslobodienle niezino ispod cetirstogodisnjeg osmanliiskog iarrna, te inaugurlranie humanih prilika mediu ziteUirna niezinima, a ono a D. ek s i j a donosi Herceg-Bosni ustavni zivot, a s niime i konacno riiesenie drzavopravnog pitania niezine prtpadnostt, Govorim kao Hrvat, a to znaci toliko koliko da u danasnlim prllikama tr aztm s jed i - injenje Herceg-Bosue. s Hrvats k 0 m, S] a von i j 0 miD a I mac ii 0 m u jed nod r Z a v 0 - p r a. v not ij. e I o.

Razumiie se same po sebi, da zahtiev sam 0 sebi jos De znaci mnogo; nleza treba potkriiepttt opravdanim razlozima. Zagovaraiuei dakle siedinienle Herceg-Bosne s Hrvatskom, Slavoniiom i Dalmacljam, obazriet cu se na .c e t i r i momenta.

Prvo na g e 0 g r a f ski, to jest la C11 prile svega prlkazati, kaKo ie nastao geo-

6

grafski poiam danasnie Herceg -Bosne, 0 ~Uoj se drzavopravnoj prlpadnosti sadai radio

Drugo na e t n 0 z.r a f s ki, uzet cu nairne obzir na narodno ime, kako u proslostt, tako i. u sadasniosti,

Trece na h f s tor i j s k i, Ne moze mi nlkako biti na umu, de pred vas, gospodo mola, iznesem cielokupnu proslost junac~ ke Hereeg-Bosne; to ne bi imalo nikakva smlsla, a umnostvu raznih detalla t promlena De samo da se ne biste razaznali, vee bi. se izgubila i ona glavna rnisao vodilja. Ja cu se stoaa ogranlcitl da prikazem, kako se ogleda navedeno sledinlenle . U proslostt, to jest, da Ii Ie vee bilo vremena, kad le onakova zaiednica i postoiala.

Cetvrto na d r z a v 0 - p r a v n i, i to noglavito na razloge sto ih isti~u Magjari svoiataiucl Herceg-Bosnu lzravno sebl, toboze kao bivsi sastavni dio 'ferltoriia speciiicno uzarskoga.

1. Geografskl memeaat,

I sr rema orne a es, er ..

_ _ - osnom upravo Ie onako, kao ~to Ie

s danasnlom Dalrnacllom. I ona blese ogranicena iskliueivo na neke primorske gra .. dove (Zada.r. Trogtr, Spliet, Dubrovnik i Kotor) i otoke (Krk. "Cres, Osor I Rab), dok Ie sva ostala zemlla hila dio driave hrvatske, Kad ovi dllelovi driave hrvatske spadose pod vlast osmanlllsku, pa kad iII njtftla opet preotese Mlecani mirom Karlo .. :,,: vackim (1699.) i Pozarevacklm (1718.);" onda se i na nlih prosir! ime Dalmaciie ad. Veleblta do N eretve, Kad ie pak ~itavo prlmorle s Dubrovnikom i Bokom Kotorskoin - doslo traino u· vlast ' austrlisku (1815.), ond a se protegne ime Dalmactie i dalle, naime onako, kako ie danas,

Eto upravo taka [e i s danasnlom Herceg-Bosnom, I kod nie treba dobro razll-

8

..

kovati, sto se pod tim imenom prvobltno razurniievalo, d.akle sto [e to p r a v a B os n arnadalle, kako se to irne prosirjvaniem bosanske drzave stale prenasati i na neke druge oblasti i prilediele, te napekon, kako le nakon turskoga perioda postao danasnli geograiski polam HercegBosne,

Is taknuvsi avo, priiediimo sada na prvo pitante: S to jet 0 p r a v a B 0- s n aj' ')

Bosna izlazi prvi puta na historilsku svietlost polovicom X. viieka, i to kao Iedan mali krait prliedlel, Ili oblast u koiem su se nalazlla dva utvrdjena grada K~J$r a i D e s n i k, kako ih nazivlle nas'svje'{Rik lSlZ'a ntin ski car Konstantin Porfirogenet oko godine 950. u Iednomsvom dielu, U prvorn se imenu vet odavna slozila

.naucna kritika, da se danas odzovaraiuce miestojrna bezuvletno traiiti nezdle u blizini Saraieva, dok se za drugo Ime ne moze nista sigurna reel. Ono _K ate r a o'cito nile nista drugo nego K 0 to r,a uzima se nekorn sigurnoscu, da Ie to danasnh Kotorac, ili belie reci, da ie na izvisinl danas zvanol »Cradac« nekoc blo sagradien 'grad »Katera«. Mungo ie tete s imenom Des 11 i k, pa smo kod nlega upucenl is-

I, kliucivo na kombinovanje ;" dok su j edni '''traziH stari Desnik u danasniern T e s n j 0, Adrugi sa s vtse vlerolatnosti .nalaze u T eS e v U upodruclu gornieBesne, a u okoli-

.1) Zrmcelije lmena i rijeti B 0 S n a nile jo~ uvjlek ra~cisceno, same Ie bez ikake sumnle, da nam le preostala odst a r l l eg a tu d l e ea na, roda; mosda od llirsko-arbanaskega. bas -.a n t e (prema rlmskom nazivu za rlleku Bosnu ;oBasante It), 'sto .bi znactlo ' lOS onu stranu gorskih kosa«, - dakle toliko, kohko Z ag 0 r j e.

SO gdje su se dizall poznati krallevskl dvorovi Bobovac, Sutiska i Trstlvnica. Kad uzmemo iiobzir geografski poloza] ostalth prilediela i oblasti sto sa Bosnu opkrufivall u docnlie doba, pa kad uvazimo drevno pravilo, d a sup 0 jed i n e pol i t i c-'" k e 061 a s tid a p ac e i k 0 d Ie d 11 0 g i s tog n a rod a m e d_ jus 0 b n o 1 0 ~ iI. e II p r v 0 m red u p l a n I n e~' onda moraino ovu prvobitnu i pravu Bosnu odredlti u p or i e c l u g o r nfe g a toka r i j eke B 0 s n e i to od izvora nlena negdie do cuvenog VranifuK3.· Ornediiti [e pakmoferno prerna ovol pretpostavci nekorn vecom vlerolatnoscu ovako: s juga planine Jahorina (I913m,), -- Treskavtca (Z088 m.), Bielasnica (2067 m.), [van (1744' rn.) i Bitovnla (1700 m.), sa zapada Pogorellca (1448 m.), Zee (1939 m.), Vranica (2070 m.), Radovan (1446 m.), Komar (1510 m.), i Radahe (1366 m.), sa sievera Vlasic (1919 m.), Tvrkovac (1304 m.), Kontuh (1.328 m.) i Javomik (1062 m.), a sa istoka rileka Drlna nekako od ispod Zvornlka do ispod Goraida. Prema danasniem . naiiv!iii"' gradova i miesta, nalaziti so 'se tude: Sarajevo. Kresevo, Foinica, Van~§" Visoki, Travnlk, Zenica, Vlasenica, Srebrenica, Rogatica i Goraide. 2)

"l-

t) Da Ie prvotna Bosna zapremala same taki JIl~lI prostor, tvrde svl dolako~nH istrafivai:!,i. tako Srbi R u v a rae i No v a k 0 v it te Hrvati Rae k i i Kia i c, Temeli sveza ipak Ie pored Konstantma Porf. na~ pop 'D u k I ian i n, koll SoslIluJa'V:lja 0,(1 »gore Borave do Drlnes i to u porleCju dun a v 5 k i h prftoka, aU i u poiam rimske Dalmaclle, -Oom Boravue fie treba niaosto tratiti s Rackim u Borovoi Olavi (IZ90 m.), kod Livna, Ier osim toga, !ito ie to neznatan vrh II (mont kraiu, f)og!avitota to. ~to se radi 0 r azy 0 diu izmediu riieka J adranskoga mora i 011-

10

Eto, to le da tako kazem, mat i c a bosanske docnlie banovine, odnosno kraljevineJ oko kole se tiiekom stolleca okupj§e Jos. i druge oblasti i prijedjeli, koli su svi uslt ill vladalacki (banski, docnlle krallevski) naslov, Dak su banovi K: u 1 i n (1180.-1204.) i Mat e j N in 0 S .1 a v 0232.-' 1250.) naprosto uzimali naslov »veliki ban bosanskt- Ui samo "ban bosan ski c, S t j epa n K 0 t rom ani C (1322.-1353.) ima naslov »gospodin sviem

nava, .Oorll Boravue ne valia traflti nl sa S ax 0 m U Borll nlanlnt (1074 m.) lzmedlu Maglaja i Banlaluke, ier tal kra] ntie bio u prvotnol Bosnl, pa Ie lIopte i odvlse na sleveru, da bude razvodlem izmedlu mora i Dunava, Ne odsovara on om lmperativnom zahtlevu r a Z v 0 d j II! nl komblnacila s Iednlm vrhom u Prenl planini B 0 r a § n i com (1887 m.) na I i 1 e v 0 J obali Neretve kod Koniica, lerto Ie u Humskol zemlii, Ovo razvodle finj lskliuclvo onal neprekidnl gorski lanac, koii se nize od Dinare smferom jUlgo-istocnim do Drlne, a. od koiega stvaralu napriled pomenute jufne i zapadne planine iedan dio, a 0 ruB 0 r a v u

treba dakle t r a z i t i t e m e ur u Bf e l a s-

n ice i V I a .~ i e a, sto iedino odgovara i smlslu Duklianlnovjh rlje~i. I odlsta na danasniimtoenlm i pouzdanlm volniekim sneclialntm kartama (Zone 29., Col. XVII. Travntk i Buzolno) nal.azi se B or 0 v ina pl, (1626 m.) lzmedlu Vranice i Radovana. Time dasto jo§ ne mlslim, da sam utvrdio, g-die se upravo nalazlla .Oora Boravae i da le to ba§ danasnla Borovlna: ja Date nilslim, da se pod

,. .onim Dukijan:inovim israsom nema razumieti tek t.edan vrh iii makar i [edna kosa, vee d u fig 0 rski I a n a C. koli iedini maze cia clui i da bude razvodlem, MoZda se taka zvalo u Xu. vlieku i prlle toga v i § e p 1 a.lI! ina zajedno. dakako u prvom redu PO tom, sto su bile obrasle borovima, a mozda pod onim -Oora Boravae (mons PinO pOP Dukllanin i -nlie mlslio na Iednu stanovitu goru iii vrh, nego uopee na one planlne, §to su stvarale razvodie primnrske-dunavsko, a znale se Z3. niih, da su obrasle borovima, Dakle u izrazu :.Oora Boravae nemamo da sledamo i me, vee same p o l a m,

11

zemlam b 0 san ski m l Soli iUs O-f e l Dolnim Kra l em i Humske z e m I e gospodin«, a ban Tv t t k 0 0353.-1377.) »gaspodin mnogim zemlam, Bosne i.Sol! i Usore i Dolnim Kraiem i Pod r i n i j u i Humski gospodln«, koii naslov -on docniie kao krall (1377.-1391.),

\.E!0siruie ovako: vKral Srblem, Bosni,' Y rim 0 r j u, HumsKi zemlt, Dolnim Kra- \ .: [em, Zap a d n i m S t ran a m, Usori..' "'Soli I Podrinij~ Takt je naslov onda

ostao nlegovirn nasliednicirna sve do pada bosanske drzave.

Prema tome dakle iasno je, da su one oblasti i priiedleli, za kale rekosmo, da su tecalern viiekova slediniene s prvotnom Bosnom, ovt: Soli. Usora, Donll Kraii. Zapadne .Strane (Zavrsle), Humska zemlia, Primorle i Podrlnle.

Upoznaimo se sada sa svakom od ovih oblasti tz bIizet a taka i s prvlm nastm .momeatom.

Oble prve oblasti, Sol i iUs 0 r a, spominlu Se dod-use redovlto zasebno, ali proslost im je malom . iznimkom zalednlcka. Sol i sterale su se sleverno od prave Bosne u danasnioi slevero-istocnoi Bosni izmediu Save i Drine, a poglavito oko Majevice planine i gorniega. taka rlleke Sprece, kole kod Dobola J ulazi u Bosnu dakle ondie, gdiie su danas rniesta Tuzla. (turski tuz znaci sol), Biclina i Zvornik. U S 0 r a opet sirila se S obllu obala donje i srednle Bosne, niene llieve pritnke Usore, i savske desne prltoke Ukrine, te donie Sprece i Save. naime ondie, gdie su danas Bosanski Brod, Derventa, Dobol, Tesanl, Maglaj, Lepcei Srebrenlk, Cradacac i Brcko. Ovi su kralevi, De k 0 ~ d H e I 0 vir i m s k ePa n 0-

n lie, nesumnllvo nakon doselenia Hr .. vata pripadali, kao i sva ostala danasnia bosanska Posavlna, taka zvanol Po sa v.s k oi H r vat s k 0 j, to jest onol drzavno] tvorbi naroda hrvatskoga, kola je kao posebna knezevina zivjela od VII. do potkral IX. vlieka i kolol su nalpoznatill knezovi btli ,;L j u d e v i t P 0 s a v ski (0. BI4.------823.) i Bra s 1 a v (Q. 880.-896,) Nakon rasula posavsko-hrvatske kneze .. vine dolaskom Magtara (896.) i kad se ona siedinlla s btlelo-hrvatskom knezevlnom, cini se~ da je potpao (ne zna se tacna kada i kako) say krai aka danasnle Tuzle, daklc bivse Soli. ali me jos i Usora, srpskol knei,evini, ier se drzi, da se oko 950. navode iste Solikao sastavni dio Srbile.")

U Srbiii rnogle su Soli ostatt naldulie do 971.. kad se co smrti kneza Caslava raspala njegova knezevina. U cije su ruke SoU sada dosplele, ne moze se potpunom slgurnoscu reel, tek je lzvan svake sumnle, da supol; XII. viieka sastavni dio banovine bosanske, koiorn Ie tada vladao

.. n .2.1 i c, po svoi prilici Hrvat iz okoltce danasniega Broda na Savio prvi narn no-

znati ban' bosanskt. '

Don j i K raj i biiase prtledlel, sto se

".... S) Ne znaluci nista sigumilega kazati, [a sam

se u tom pitaniu noveo za dosadaniim istrafiva?:ima, ali ipak ell naglasltl, da dl"zim (azledat cu, da to i dokazem). da se Konstantlnov grad S a I in'e s nerna trafitl u danasniol Tuzli, kae !ito. uopce u danasniol slevero-Istocnol Bosnt, neso u staroi R a s i, u kralu aka danasnjeg Novog Pazara, To se vidl po tome, sto su i ostala rnlesta careva tude, Iiladalie sto i PO popu Dukllanlnu cine cielinu zvanu Srblju (Surbia): Bosna i Rasa. a glavno Ie to. UO onaj p'rediiel, gdje su biles redovjeene Soli. nile 'blo u rimskoi Dalmaclii, nego u Panonlil, kako nam to pokazule media, oznacena u trecem dljelu ovoga

. predavania prama nalnovlllm istrazivanltma.

13

nalazlo u pOrlej~Ju gornjega Vrbasa, gor~ hie Sane, pak citave Pllve, (kola kod Jalca pada u V rbas) i V rbanle, (kola se nedaleko Banlaluke uliieva u Vrbas), dakle ondle, gdje su danas Jalce, Ratkovo, 1\.0" tor na Vrbanl! i Klju~ na Sani, Donf Kraii bllahu sve do polovice XU. viieka s as t a y n i d i 0 k r a I J e' v t n e H r v a t~ S K, e, kad ih po svoiprilici ban Kalin sledlnl s pravom Bosnom ..

Z a p.a d n e_ S t ran e prustle su se na zapad pravoi lBosni i Donlim Kralima, a saeinlavale su ih tri p r a s tar e I! i s t 0 h r vat S k e z u pan U e: Glamoc, Livno i Duvno (Zupaniac). Pod vlast bosansku dosplese stalno tek kraiern XIV. vlleka.

. Hum s k a z e rn I j a protegla se od. vrelista Neretve do mora Iadranskoga, tamo, gdie su danas: Konflc, Mostar, Blagal, Nevesinle, Stelae i dalmatlnski StOIl_ sa poluotokorn Pellescem. Humska zemlla prvobitnc je nasettena H r vat i mat te le bila sastavni dio gornle Dalrnacile iliti C rv e n e H r vat s k e (Croatia Rubrea), Koja se sterala u prlmorlu od u§6a Ce~ fine do llsta rileke Mata izmediu danasniega arbanaskoga Llesa I Draca, a na istok sve do onlh planina, koic cine razvodie izmedju voda Iadranskoga mora i prltoka savsko-dunavsklh. Ova Ie Crveaa' Hrvatska cmlla s Blielom Hrvatskom, . kola se sterala ad llSCa. Cetine do" u§l!a Rase U' Istri, a na istok do gornlega V r~ basa, sve do X. vlieka Iednu drzavnu eleUnn, biva krallevinu Hrvatsku,

'U prvoi polovici X. vlleka hila Ie Humska zemlia pod svoilrn posebnim knezom (Mihajlom Vtsevtcem), no ipak pod vrhovnom vlastt hrvatskoga kraha Tnmtslava, Po .. srnrti To mislavllevol i M[hajlovoj do-

14

spje Hum u vlast srpskoga kneza 6a .. ' slava i nlegove Srbii e. no. po knezevol smrti postade Hum dlo Dukllanske tetrarhlie, koju su . sacinjavale jD5 i Podgorle (kral oko danasnlega Niksica, riieke Pive i vrellsta Neretve), Travunia (oko danasnlega Trebinla, Boke Kotorske i u sk-zap, Crnoj Corl) i Duklia (Zeta, nalvecl dio .danasnle erne Gore, te krai oko Skadra i Budve), Oko 1015. potpade Hum pod vlast bugarsku, od 1019. do. 1050. bjese bizantlnskl, a od 1050. do 1170. opet sastavnl dio obnovliene Duklianske krallevtne, dok ga. ne 'pli'1Jmji' srpskoi knezevini Stlepan Nemanla, davsi ga u upravu svom bratu knezu Miroslavu. (1170.-1198.)

Godlne, H98. preotme Hum Srblil hrvatskl' ner"ceg Andrii~:" te ga s jed i n i 5 Hrv at t s k 0 m. No. na tom 'ne ostade dug"O.' fer se vee pocetkom XIII. vileka Humvratl pod vlast srpskoga kralla Stje~ pana . Radosfav:a, poradi, cega provaH I~~~~ dme 1237. u m hrvatski herceg Koloman, te ga p 0 nov n 0 p tid r u i i - s v o i 0 -j vl a st i. Ali potkral X;UI. i pocetkQm Xt'f. -vileka _ Humska Ie zemlia i opet dio Srblie, dok Ie oko 1310. dlelomicn», naime do Neretve, De preotese knezovi

<Briliirski od- hrvatskoga plemena Subica. ,'Posllfe pacta bana Mladina (l322.) zavlada Humskom zemliom bosanski han - Stjepan Kotrornanie, Usfijed ovih cestlh poll-tickih promiena naravska je stvar, da le h rv at s k 0 i m e znatno oslabilo u Humsko] zemlil, a premah preotelo s r p s k 0, no tai se proces Ipak nile taka zgodio, da hi s t ar i le g a hrvatskoga imena potpuno nestalo, Od polovice XV. vlleka Hnmska se zernlja pripojiv'.si sebi-"jos i neke diie- -

15

love Podgorla ~ Travunle, prozove H e rc e g ov in a m.

'~ .. ' P- r r rn 0 i fe zvala se sva zemlla uz more. u koliko pripadase jmsanskol drzavi, no u uiem srnislu razurniievala se pod, tom oblasti obala ad Dubrovnlka do Herceg-Novoga, gdje su bile dvije fupe (kao ilipa.nije) Konavle i Dracevlca, I ta Ie oblast ,11ekocrma' dio C'T"ve fie Hx.:v a, tske, pa le PO tom; prvobltno hrvat-

sko naselte, . .

Pod r i n j e zvala se oblast oko zornle Drine i nlenlh prltoka, tamo, gdje sa dan as Cajnica, Foca, Plevlle i Milesevo (~Sandzak ·Novopazarski«). Ova }e oblast bila od Iskonacest s r p s ked. r z a v e i starodrevne oblasti Rase, te se traino pridruzlla Bosnl tek za. kralia Stlepana Tvrtka (t.377.-- .391.), dakle nakon rasula srpske 'carevine po smrti cara . Urosa (t37l.) i kralla Vuka!iina.

Preostali sfevero-zapadnt krai dana§nfe Bosne, k 0 l i n i j e pdp a d a a D o~ n jim K.r a jim a. nHe sve do turskoaa vremena blo sastavnlm dlielom nfezlnirn, vee je prijetoga vremena prlpadao dielomicno sredovlecnol H r vat s k 0 f, a dlelomlcno opet sredovlecnol S I a v 0 ~ n i j i. U Hrvatskoi bile su ove zupanije (plemenske); goricka, dreznieka, psetska • ., humska, neblluska, lapacka f unacka $a danaSnjim' bosansktm mlestlma: Novigrad (Todorovo) , Triac, Vranograc, Krupa (Pset) , Blhac , Orasac , Bielai, Petrovac, Rmanl i Unac; u crkvenom obziru potpadao ie tal kral - pod hrvatsku b i sku p i j u k n ins k u jos od osnutka niezina (1071.) U Slavonlli ·bile se pak ove zupanije;, dubicka , sanska , mrenska, vrbaska i glaska, dakle

16

ondie gdiie su danas:· Bosanska Kostalnica, Dublca, Gradi§ka i Kobas,.pa Prniavor, San ski most, Novi na Unit Blagaj na Sani i Banlaluka: u crkvenom pogledu pripadale su te zup,anije biskupUi zag reb a c k 0 j i~ od utemellenla nlezina (-1093.)

Iz ovoga se razlaganla Iasno vidl, da Ie- sredovlecna bosanska drzava sastavliena hila od matice, to jest p r a v e B 0- S n ,e, oko kore se tecalem viiekova okupise u Jednu clelinu sa zapada, slevero-zaoada, juga, ju:go-zapada f. sievero-lstoka neke c f s • 0 h r vat s k e oblasti. a sa jUgO- istoka neke c i. s t 0 s r p s k e. Sarna I93:k matica spominie se u polovlci X. vlieka ka 0 d i 0 S r b i J e, no nerna sumnle, kako cemo odmah vidieti, da je i fa p r a v a B 0- S n abila, kako prije toga vremena (oko 95().}. tako jo~ i u docnne vriieme (0 Xl. vheku) s a s t a v n i d. i' 0 d. r t a v e H r v a ts ke .. (0 tome eu vas uputiti" zospodo mota, u treeem dtlelu rnoga predavarna), _ Treba III opce reci: vee i f e d io d a n a s n l e He r c e g -Bo s n e bm""'_'v 0. t 110 h r vat s'k i. '

··~ako· Ie· POZ1'tftW Herceg-Bosna doola le u vlast tar sku kao §to i mnogi ostali dlielovi kralievine Hrvatske. Sve so ove zemlle Turd slozili u [edan flasaluk· _'

'{\osnu. S a da s e i m e B 0 s n e pro S Ii' :·r.l'Io do n a l s lr th g r a n i c a svo;·ii i h. U to} turskol Bosni (pasaluku) . >bila su pored vee navedenih danasnlih bo. sanskih i hercegovacklh mlesta j05 i Makarska, Drnis, Sinj, Knin, Skradin, Obrovac, Udbina, Pozeza, Virovltica, Osiiek, Vukovar, Diakovo i Bred, Medja prostranoga osmanlilskoza carstva, a naposepasaluka Bosne, dopirala je upravo do bederna mJetfJ-ckih' dalmatinsklh ~ra,dovp·

Nina. Zadra, Sihenika. Troglra i Splleta, Dasto, kad Ie stala turska moe u drugo! polovi.ci.XVII. vileka padati, onda se stale siiZivati i - ieitJtHSte"pa~aluka Bosne, doslledno se i tme »Bosna« uzelo protezatt na sve to tiesnii prostor. Mirom Karlovackim (1699'.) i Pofarevackim (1718.) otpadose od pa~aluka bosanskoza citava Slavonila, Baniia do Une, Uka s Krbavom, a od dan as n j e Dalmaclle ono, kako Ie medla sada. Slsiedeca dva mira u Beogradu (1739.) i u Svistovu (I791.) utvrdise konacno onu onakovu granlcu, kako te danas,

aiiV~U¢ K:-<jl!HJGA Z.Ok~.

e;-t

- -......;~ :.:1 ,'tS?-, ~~, 0 ,;-c...-.....:::=><, ~

2',_ Etnografskl momenat .

. Na pitanie, kaki narod danas stanule u Herceg-Bosni, odgovor .ie vrlo [ednostavan, ijasan; ~itavo pucanstvov Izuzevs] neke -neznatne iznlmke, saclnlavalu Hrvati i Srbl, koii sit podiiellenl na trl: konfesiie: rimo - katolieku, grcko - istocnu i musllmansku.') Sada le red, da odgovorlmo i na druzo pltanle: kakovo le btlo pucanstvo 11 etnickom vidu kroz prosla stolleda,

Prvo i prvo dozvolite mi. gospodo mola, da vas podsletim na netom razloieni geografski momenat, koii treba da flam U once ostane ishodistem karl svakoza pitanla, kad Ie govor 0 proslostl d an a s n j ega bosansko - hercegovackoga teritorila. " Prema tome dakle, zap r emise o.d ma h n a k o n d os e l l e n Ia s v 0 go avec i d rod a n a s n j e He rc'e g-Bo sn eHr va t I, a m a n i i dio

Srbi. '

Takl . [e raspored i sasvim naravna stvar ~ ier nam iedan pogled na geografsku kartu odrnah Iasno kaie: ako le D a .1 m a-

, ') Cjielokupno pucanstyo prema popisu ad sodine 1895. iznos] 1.568.012 iitelja. Od toga otpada na grcko.isto~nu konteshu 673246 du!ta. na muslimansku 548.632. a na rimo-katolicku 334.142 (ostali.h 12.012 razuenesu vlerolspovilestt).

i

l

! C i j a hrvatska zemlla i ako Ie S 1 a v ().o. \. n i j a (nairne Posavska Hrvatska) takova, Ie Ii rnoguce, da ne budeI danasnla B os n a, koiu su Hrvati vazda drzali kao u zagrliaiu, J e li moguce, da su Hrvati znall naseliti i daleke otoke u rnoru kao sto su Cres, Vis, Bisevo, Sveti Andriia i Jabuka, a da niiesu znali prileei Dinare s Iedne, a Save s druge strane, sto im ie ipak tako naravno i taka hllo? Da le Sosna od uvifek btla pustinla, onda bi dakako bilo Iasno, zasto su Hrvati 0 p k 0 1 iIi ovupustlniu, .te 11. ojn nllesu l1tjeli stupiti,

No u sacuvanlrn nam zvanicnlm ispravarna bivse bosanske banovine odnosno kraljevine nile se narod zvao ni lednim ni drugim lmenom, vee redovito B 0 S n j a· n i lll B 0 S ni a c l, sto Ie oeito u svezi sa geovrafskim noiimeniem, ali ne s etnografskirn.")

. Da je u Bosni zbilla iivjelo h r vat ... s k 0 ime kao narodno, imamo vise dokaza i to has lz vremena turske prevlastl nad citavim nasim narodom, sto potpuno lskllucufe kaki upliv sa strane, ili sto se danas kaze »propagandu«, ali i obara neosnovanu tvrdnlu, kao. da bi sve ono, sto [e hrvatsko, bilo tek nlod mod e r ni h politickih tein.ia.

Tako -kaze 20. sept. 1589. muhamedauac iz Bosne, a cau~ bosanskov- iIlase Sofi Mehmeda imenom Hod a r v edit U Iednom bosanskom cirtlicom pisanom pismu, koie le ios. pred nekollko godina u origtnalu posjedovao Sirne Liubic, 'a stam-

,

~) U dvim lspravama, lzdanimod bana Matije Ninoslava oko godine 1240 •• nazfvaiu 'se banovl bosanski podanlci S r b i III a To le samo tal pula, dakle i z n i m no, Ier sve ostale isprave gQVQre

vazda samo 0 Bosm:j an i rna. .

21

pao ga u »Starinama« iugoslavenske akadernlie vol, X. na strani 14. i 15., ovako: »1 hteci Isti .gospodin zeneral (= mlet. ge~ neralni providor u Zadru Nan 0 ciniti obisiti recenoga Lovrina i V ukdraga, Uskoke, za osvistiti ine zlocince.ito videci mi Hodarvedi, ~aus prisvltloga Sofi Mehmed pase bosanskoga, nltamo milost u recenoga zenerala prisvitloga, da De cini obisiti iste Uskoke ni oozubiti, da bi prvo nas pozubtli nego nlih; koH r-risvttli zeneral radi nase volle i nami drustvo ucinlti, ne hti ucinlti pogubiti recena dva Uskoka, "ego Ith osudi na galiiu, Za to mi recenl Hodarvedi caus hotismo uciniti vim od toga posla i d. v 0 j e k n H g e pis a t i t u r s k e, a d v 0 j e h 0 r vat s k e, r uk 0 m A l i celnlj'a« ... · "'-- .. _ .. _

An nile to Iedlni bosanski musliman, koil zna za h r vat ski iezlk kao za svoi, a prema tome i za hrvatstvo, Hercegovac musliman K a im i i a, dovikivao je za kandilskoga rata izmedtu Veneciie i turske (1645.-· 1669.), a koii se vodio ne sarna oko otoka Kandlie (stare Krete), neso i po danasniel Dalmaciil, Bosni i Hercegovini, naime po tadanlem turskorn pasaluku »80 s n a«, Mlecaniml). ovako:

»Nemoite se kladiti, A H r vat e . palitl:

Za to cete platiti,

Kad yam ode Kandila.«

Istornu se Kaimiii pripisuie jos ova piesma:

»0 H r V' a t i culte me, Cuite i po~ujte me:

Islamu se prignite, Alahu se dignite,

Ne budite dln-dusmanin, Prihvatite I'jep kuran!

2.2

S vim Dam Allah pomogo, A d. 111 s m a n e odmogo.«

Ima jos Iedna narodna piesma, u knlol

se iasno vidi hrvatstvo muslimana: »Platno b'ieli h r vat s k a dlevolka, U krafinl rjepoj 'begovini,

Begovlnl u Hercegovinl,

Na llmanu bega Herceg-bega. U to doba beze Mustal beze, Pa on velt fjepoti dievolci:

»0 dievcikc gfuzel-gfuzelgfio, Bil' rni bila anum kadunicom ?« Niemu veli llenota dievoika:

Miobiate beie Mustai-bese, II' Sf varas H isttnu kate~.

Znas ll bra te, da sam ti s est ric a, Ne mozu tl bitlkadunica.«

Dasto, katolicki spomenici koll potvrdiulu svole hrvatsko podriietlo, jos su hrojniji. naprosto stoza, sto s te strane imamo vis e toga nap i san o. Taka je god. 1637. lspievan Aug us tin V i a s t e- 1 i nov i c iz Saraleva svom rodlaku ocu Je r k u L 11 ~ i c u iz V are s a prigodom niegova imenovania bosanskim apostolskim vikarom, prigodnu piesmu, kola re i stampana u Rimu, te iu le ondle u arkivu propagande neke godine nasao otac Euzebile Fermendzin, U toi se pfesmi kaze: ».105. otkad banovo pornanke kralievstvo, Razsu Stipanovo hercesko gospodstvo, Moguce vladarstvo kralla bosanskoga, ZatT se hrabrenstvo pn k a hr-

vat s k 0 g a«.

Iz ovih se rije~i lasno vldi, da ie SaralIUa Aug u s tin V I a s tel i nov i c srnatrao hrvatskima ban 0 v 0 k r a - lie v s t v o, to jest Hrvatsku, Dalmaciiu i Slavoniiu, onda Her c ego v i n u, na-

23

ime hercesko gospodstvo hercega Stipana Kosace, i k r a I j e v i n u B 0 s n u; kad .. le naime moe njihova propal. a, onda se »zatr hrabrenstvo (sveza) puka hrvatskoga«

Nekoliko godina Iza tosa, obielodanlo [e u Veneciii 1713. Iednu gramatfku »latinsko-ilirsku- za bosanska mladez . Hercegovac ira Loy r 0 Sit 0 v i ~ iz Lfubnskoga, sin muslimanskih roditelia; u prlstupu te knllae p!ise on ovako:

»Moj dragt i mill stioee! Nemol se ~uditi ovomu momu ako i malenom trudu, ier kad razumls razlog i uzrok, rad koga sam ovo diio sastavio, ti ces isti ispovidit, da sam dobro ueinio. J ur le tebi oeao. da mnogi narodi, to lest Francezl, Spanloli, Italiianci, Nlmcl, Ungari etc. lasnle nauce zramatiku. neg 0 m i H r vat i. Jer? Ierbo onl stamoaiu grarnatike u svoie vlastite iezike Istumacene i tako niie nlima muka naueit revule gramatlke, kako naml, jerbo mi nemamo gramatika una S j e z i k Istumacenih. I premda lesu koiizod! muicitelJi gr.amatike istumaclli deklinacione imena i konfugacione veraba h r vat ski. nista nemanie nisu (sto ja mogu znat da sam vidio) svill regula zadosta Izrekli, ni obradili«.

Isti Ie taj ira· Lovro Sitovi~ jednu piesmu: »Pisma od nakla« »lzveo u h r v a tski j e z i k". U Veneciii 1727., te pjeva na stranl 72. ovako:

»V Makarskol oremda Ie pisana, Vazdi ielim da hnde pivana:

Krscanskornu dragom narodu, Kt po svita jo~ter zivi gredu, I krscanom i jos kr~6anicam. I dldiekom i los divicicam:

Razumi se onlzlma pukom,

24

Ki govore h r va t ski m Iezikom«,

Jeztk svol nazivliu hrvatskim joste i ira Mar jan L e k u sic Iz Mostara u dlelu »Bogoliubna razmlsllanla« (Venecila 1730.), Ira F t l i p Las t ric iz OeevJa nedaleko Varesa, u lednom dielu, stampa- 110m J765 .• i rnnogi druzt,

Pored! ovih Iziava inteligentneklase pucanstva. imade jos i d.anas u narodu mnostvo geograisklh naziva i tradlciia, kole blelodano podsiecalu na hrvatstvo, Eto cltav sesti kotar grada Saraleva zove se od davnine H r vat i n, a ima i vise sela i mahala imenom H r vat I, H r v aUno vic I, H r v a C f c i i H r v a C a ni po raznim kralevima, no poglavito blizu Zvornika, Cracanice, Tesnia i Gradasca, Nadalle ima H r vat s k 0 b r d 0 u kotaru Travnickorn, te vise m u s 1 i man ski h porodica s nrezlmenom H r v a ti, H r v a .. ti c t, H r vat 0 vic I i H r v a ~ e v [ C i, Ali kud i kamo le bogatiia tradleila, ler pored oplevanih [unaka 11 plesrni, kao §to su: od Hrvata Mato, Luka od Hrvata, Hr .. vat-barlaktar i Hrva od Hrvata, ona zna .. · de i pozna K res i m k r a] j a. onda nekog »h r vat s k 0 g kralja lli bana-, PeoJi se j05 sedam godina nakon pada Bosne oplrao Turcima, - pa mu za to sultan dozvollo, da .i dalie vlada svoiom drzavom •. nadalle neimenovanog »h r vat s k.o g bana«, kof da Ie stolovao u Janncima kod Zenlce, te oodilello rneldan s rnusllmanskorn iunacinom Clerzelez Alijom. onda »kralla s D u v n a«, koli se na sesnaest konia vozio u Mostar, neku »h r vat sku kraliicu«, kola le .stolovala na Tresnlevcu zradu ked hercegovackog Koniica, pak Sandalla »h r vat sk 0 g bana«, pa »kralla Z von k a (= Zvonlmira), koli j~ kod FOi-

J I

r

i

i

I

25

nice podigao Zvonlgrad, krallicu Bug u kod BusJwg blata nedaleko Mostara, banove 'P 0 rim a, - P T i b ,j n u i S u rI n u, sedam h.r vat ski h kralievica; koji se sastase po ocevol smrtl n a. d u va nlsk o.m pol j u. da podilele bastl"u.' napak?n .i »Kulena bana ad Bosne i Kapuru kralla h r vat s k 0 g a«, .

J edno je pak narodno. kazivanla vri ..

Iedno, da se napose istakne: ,»U iuzno] Hercegovini u rniestu Gabeli irna narodna predaia, -koja yeti. da Arvatl (~ Hrvati) ne mogu imatl svoga kralia, .sve dok irn god ne -oerosti nekakav bali. ~oga SI!1 plaho uvriiedili .pa im on i ne moze s Jake. ruke ni da oprostl, .Zato Arvattnemadu svoza rodienoga kralia«, Tkoda u tome na prvi rnah ne upozna drevnu tradiciiu hrvatsku 0 priiekoi smrti kralia Zvonimira i 0 niegovom sprokletstvu-.?")

Uz hrvatsko ime j nazivlle sastalemo se u spomemcima i sa s r p S k ,i m, i to: poglavito u Humskol zemlll, kole bjese~ kako .vtdlesmo, vee rano U tiesnfem dodim sa Srbilom, Tako kaze Priblslav- Poh¥SUC,11 jednom pismu ad godlne "1407.: »Va Ime bosle amen. Ja Prjbislav Pohva~· lie ... s listorn s r p sci m ... a drugi list, koli za ovim ide s r p s k j j est pis a n v lito rosstva 1407., miseca dekernbria 20. dan«. U Bosnu naseli se mnostvo Srba, naroclto posliie niezlna pada,kao sto narn svledoci Slovenac _ Ben e d i k t K u r ip e ~ i 15, koli Ie 1532. OpiS30 put svoj preko Bosne 0 Carigrad, On pise, kako le u biv-

8) Sve le ove podatke, a ios i vise niih, sabrao pokolni mostarski ucitell. rodleni Hercezovac Z 0 v k 0 u dvim knjiikama pod lstim naslovom: -Hrvatstvo II narodnol predaji i obicaiima po Herceg-Bosnl«, Mostar 1899.

26

soj krallevinl Bosnl, a tada vee turskom pasaluku, nasao tri n a rod nos t i (nat ion e SJ i tri vlere, Prvo su stari Bosniaci, koli su rlmo-katellcke viere, druzo su Srbi (SurHen). kaH dolaze iz Smedereva i Beograda, a viere su sv. Pavla (= grcko .. lstocne), a trece Turei muslimani, Da su bosanski Srbi bili dosellenici iz Srblie, kaze i zagrebackl blskup P etar Pet re t i ~. oko godine 1660. u jednom svom plsmu ovako: »Vtasi Hi Raci, iii da ispravnlle kazem S r b I, ler su dosH lz krallevine Srblie« (Valachi sive Ras .. cianl, vel ut verlus die am Serviani, narn ex regno Servlae prodierunt).')

Drzlm, da sam yam. gospodo mora. ovim dovolmo osvlietllo etnografsko razmierle Herceg-Bosne u stariia vremena: u nlo] su siedjell Hrvati i Srbi, baS onako, kao i danas sro Ie. '

'} Srpske nodatke 0 pro~losti nokunlo Ie Vas 0 Q i e r i c: 0 srpskom lmena po zapanliem kraievlma Ila~ega naroda, Blograd 1901. Buduci da mi ie II prvom redu state, da pokazem, da ime h r vat s k 0 nile tek mod ern a tvorevlna, a naroimo .fratarska tvorevinae, poduprta od strane

• vlade posliie okunaciie, to sam se nlime vise zabavio. Na oElUne srpske podatke upueuiem na

Gierica. •

3. Historicki momenat.

Prelazeci na prikazivanle historickoga momenta. imam vas. gospodo rnola, i opet podsletiti, da se ne ell zabaviticielekupnom hlstorliom Herceg-Bosne, vee da cu se ograniciti iskllucivb na ona razdoblla, kad su danasnla Herceg-Bosna, odnosno ona prvotna p r a v a Bosna, te Hrvatska, Dalmacila i Slavonila stvarale lednu politicku i admlnistrativnu cieltnu. Time pak zelim da Istaknem, kako mol odmah u pocetku izreceni zahtlev ima logickog oslona i u proslosti,

Iza stolietne borbe svladase konaeno pocetkom nase ere (9. pos. Kr.) Rlmllanl Illre i Panone, dva hrabra indoevropska plemena, kola su ziviela ondle gdle se docnile od vece cesti rasirlo narod hrvatski, a tako Ie u glavnom jos i danas. Za tri do cetIri vlieka rimskoga vladanla, propade gotovo netragorn prvobitno ziteUstvo pretoctvsi se u Rirnllane, cernu ie natvlse doprlnilela uprava.Rimliani nairne stvorise od ilirskopanonsklh zernalia lednu diecezu II i - r i k (IHyricum). kolu podiielise na dviie provinciie: Dar mac i j u un gornii Illrik) i. Pan 0 n i j u (ill donli Ilirik). Kasntte . od kraia IV. viteka do VII. bude poiam Ihrika prenesen na citav srednll din Balkanskoga poluotoka od Danava do. Grcke, Pod

28

rimskom provinciiom D a I mate' i j 0 m razumiievala se sva zemllakoioi le granica tekla od usca Rase u Istri slevernim pravcem do bJizu kraniskoga sv, Petra. odavle onda lugo-lstocnlrn pokral Cabra. Vrbovskoga na Dobri, Otoke na Uni i Sanskoga Mosta do Rekavice rna Vrbasu juzoo od Banialuke; od Rekavice tekla ie media dalie srnierom istocnim POled Magla;a. Tuzle i Zvornika na Drmu, a onda sleveroistocnim na Sabac, pa Savom do usca nlezina u Dunav, otkuda se spustala [uznim smlerom do Sa.re planine, zatirn zapadnim do llsea rileke Mat u ArbaniU. Izmediu Liesa i Draca, U tol rlmskol Dalmaclii nalazile su se danasnia lstocna lstra, iugo-zapadna Kraniska, sievero-zapadna i juina Hrvatska, citava Dalmaclia, Crna Cora f Hercegovina, nalvect dio Bosne, veci dio zapadne polovice Srblie, tako zvana Stara Srbiia i slevero-zapadna Arbanlia, U P ano 11 i j i pak bile su sva danasnia preostala Hrvatska, citava Slavoniia sa Srilemom, bosansko Pounie i Posavlna te sievero-zapadnl kut Srblie zvan Maeva. Ova i ovakova Dalrnaciia I Panonila presle su nakon propasti zapadno-rimskoga carstva u vlast i s to C n 0 - got s k 0 g krallevstva, te su pod nllrne ostale od god. 493. uo ;555.; kad le ista drzava i propala za uvijek. Sada prediose obie provinciie u vIast i s toe n 0 ~ r i In S ko g a carstva,

Kako varn le, gospodo rnola, iz hrvatske historiie poznato, naselise iljelomicno obie ave provincile H ( vat l, te po tom stvorlse dviie df'zavne tvorbe. U Panoniii, gotovo s istim onakovim granicarna spram Dalmacile kao u rimsko doba, utemeliena bi tako zV3,!1a Po s,a v s k 0 - h r vat s k~

29 ,"

k ne z e v ina II) a u Dalmacif B i j e 1 0- h r vat s k a k n e z e vi n a, kole 'se nocet,kom X. vlleka, prlklopivs! sebi. ios i posavsko-hrvatsku knezevinu, pr.oglasi k r a li e v s t v 0 m (oko god. 925.},8) koje Ie zivielo nezavisnim driavnim iivotom sve do god. 1102. kad le s lob 0 d nom voL j 0 (J] naroda uzelo sebi za vladaru

_, ugarskoga _ kralla Kolomaria i nlegove nasUedttike. Pita se sada, e da ll j e una p r av aBo S ri a hila za doba narodne dinastlje.d{o drzave hrvatske, ier srno vee vidieii, da su svt ostali priiedjell osim Podrinla, to i . hili. dasto, neki priiedleli duze neki ooet kroz kraee vrlleme.

Cod, 852.izdao Ie blielo-hrvatskl knez T r pi m i r na dvoru svomu u Biacu lednu Ispravu, u kolol kaze za sp)j etsku n adbiskupilu, da le' »metropola SYG do 0 b a-

1 a dun a v ski bd gotovo po 6it~ivor dr-.: zaviDrvatskoj«. Ossm sto ovo mlesto zna- . ~i, da le u nadbiskupiii splletskol bilo jos i teritorlla, koii n i j e p rip a d a 0 drzavl

8) Ima nekih historlcara (doduse De Hrvata), koU silwu hoce, da se Posavska knesevlna irna srnetratl specifieno s 10 v ens k 0 m, a ne hrvatsJoom. Ja se u pobilanle ovoza tendenctoznoza llIwJ.erua ne mogu ovdie uj)ustiti. vee cu sarno reci, da w" kneseviuu smatralu media ostallm h f vat, s h: 0 m Ru$i Hilferding, Grot, Drmov, Francuz Ram.baud. Nijemac Dummler i S I 0 v ella c Kos, na .i.ii. vo}im s ovom odli~nom kitom priznatlh i obiekijynih "l\uCeaiaka i griiditi. flego' li sonima imati tobote pr,.. vo,

. i} fsti ti "histol:i~ari i opet sllom hoce, da je p'f v j hrvatsk] krall blo Drtislav (okn god. 1000.). a ne l'omis_lav, poztvaiuci se ked toga na Tomu. arcijiiakOlla. Mediutim nedavno lskoeana hadIlf"~a pklea .krallice Jelene (umrle 976.) .iene k f a I j a Mi'hajla I matere k r a.l j a Stlepana •• ~ini svaku prepirku u tom postu izllsltom, .

30

hrvatskoi, to) ana nam naroeito iasnopotvrdlule, d a sed ria v a h r vat s k a ' u d 0 b a k n e z a T r p i m ira pro t e z a ..

I ado Dun a v a, To ne moze dasto hili, Dunav ni kod Vaca, ni Mohaea, dapa,6e ni onaj Dunav ad Alimasa do .Zemuna, napresto za to, ler tada SrI j em 'n-ije pripadao Bilelo] Hrvatskol, nego Posavskoi] nlenom knezu (Ratimiru-S38., ill Mutimiru 870.), vazalu eara franackoga. U crkve- - nom pak obziru zna se pouzdano, da Ie tadanf Sriiem, kao i sva Posavska Hrvatska pripadala nadblskupili 0 g I ill s k 0 i (Aquilela). Preostale dakle: potraziti - nam obalu dunavsku oko usca Save, naime ondle, gdie su bile grantee rimske provinciie Dalrnaciie, buduei da -se prema Trplmirovim riiecima c i j e I a nlegova drza.va nalazila U ousesu nadblskuplie splietske. Ondie pak, buducl, da je Beograd I sva - zemlia s liieve obale rileke Morave- hila u vlasti bug a r sk 0 jj granlcile su oble knezevine i vodile ratove kao pograniene drzave.") Taka za.Borlsa aka 860., i za

'0) To su bili u tal par blzant, dalm, sradovt, Humska zernlla, Travunia i Duklia,

'1) u to se doba Srblla ne nalazl ondie, gdje.

Ie danas, vee Ie to knezevina oko Lima. Pive, Tare i Kosovsks Sltnice, Uopce ne valla ove dogodlale.starile od preko tis u c u godlna promstratl s dana § n i ega polo!ajil. Ako Ie lirvatska XIX. i XX. vijeka malena i slaba, za to ios ne sliiedl, da Ie ona to blla i u IX. i X. vileku, Srpsld hlstoritar L j u bo In i t Jo va no vi t IlGz:ivase 11. iednol raspravt (I B05:nl ad VII. do XII. viteka (~Bran:kovo Kolo« 1900.) nOli Iranackosa kron.istu E i n h a r d a (Racki: Docum, 327), koji kde pod godinom 822,; kako ie iz ltallle vposlana urottv nosavsko-hrvatskoga kneza Lludevlta velika vol-. ska, na stp le iz Siska poblegao k Srbtma, za kole se pripovlleda, da imadu u vlastl velIk dlo Dalmadie (.., ad cuius adventum Ludewltus, Siscia clvttate relicta, ad S 0 r abo 8,. auae natio - magnam

, ~1

cfird' Sirrteoha ,god. ~24. i 921. Poznato Ie, da su inace toliko snazn] Bugarl, koii su

bahndiae partem obtinere, die i t u r. fugiendo se contulit .•• ) Iz ovoza miesta Jovanovtc zak1iq.~ cule; poglavito s obz,irom na rirnskl potam Dat:; maclle, da Ie Liudevlt pobiezao k Srbhna nreko Yrbasa, dakleu Bosnu. On kale:: .Od takoga smo svedoka (e,inbarda, dvorianlna cara Lu.dovika Poboznoga) dpzna1i za vlastiednoga,srpskoga kneza DR umlji§tii bosanskom u vreme, kad iEtS Dije bUo n.ikako.ve brv"!tske drzave, te ni hrva~koga..drfav,;, !toga prava m nil !'ito na svetu, pa Dl na Bosnu,e 'fu Jovanovic! fde predaleko. Prvo i prvo ~ nije, sasvtm lasno 4Qkazano, cia le to mlesto u .Amclima .. napisao sam EltibanL Zna se tek to. d!a, je kod t ZY,. Anna I e Ii Fe g Jj i P ra n c o r u m (741.~9.) suradjivao Eirihar!l. sto .se pozna 'po finol Jatinlitint •. ali -se ne mofe ba~ tocno ppredheliti. da -Ie on rot" aio sve do' ~raja. - dapace to ie Ganas .sigurno. samo Iednt D,r,ekidaju. rad ei:nhardov Dtiie. "ru.gi. kasniie .. (01 W.a t te n b a c h - Diimml e r:

Deutschtal!4s Oeschichts·quellen I, Stuttgart 1904. ~10 i dalie.) Drugo, (a to [e vafnijeJ.z~pls kate za . Srhe .quae natlomagnatti Dalmatia.eparieni obtlnere d i c it un, dakle to Je udal.eui tranack! ljetQPisac tek PO Il rill ov i i e d a II! j u unlsao, Sta vge~ savremenl The it a n (Vita Hludovici imp. al:!. Ratki I. c.) i~to take) ugle<dau' pisac kao Einhard, govore~l' 0 naAem Lludevitu napresto za nJ kate. da ie 0058.0 k nekom dalmatlnskom knezu (ad quandam -Dalmatlae nrlaclaem veniens), te S r b a uooee ne spominle, Prama tome dakle nile oito mlesto, redmo uElnharda, take temelilto, Treee, kazlvao sam vet, kolik U le urostor obuhvatala rimska Dalmaclla, a ito. da je u njo) bila i srpska stara .drfava, Iz, recimo, Einhardovih fijel!i medlutlm :nipo!to se ne vidl. da le LJudevit pobjegao kSrbima nreko V r bas a (!) II B 0 S n u <n. kako hoce Jovanovic. Zajamceno le samo to. da Ie Lludevit Doble.gao k Srblma, koli SI] JlosjedovaU vetilt dio rlmske Dahnaciie, all ne n a j ve (; i dio nlesln, Svakako su tada Pounle srednle i donie, te citava Posavina bile u vlastl nosavsko-hrvatskosa IClleza Lludevlta, a. sre<l!ljl dlo danasnle HercegBosrie po s.Vgj prUic[· u vlasti biielo-hrvatsko!{a kneza Borne, iednoga od pre~al! nlka Trplmlrovih, Sto Jovanovic kde. da god. 82Z. nile bilo ;05 nlkakove hr:va:tske drtaYe. todakte ne stoU. Je·r su bile d vi j e.

32

drrnali blaantinskim carstvom, svaki put u voinl na Hrvate .postrad.ali .. Oval uspieh nam se nailasnlie tumaci velikom v -0 'j "':' nom silsm .hrvatskem, :0 kQjaj nam. dBje potpuno pouzdane .podatke bizantinski 'car

Konstantin.") .

Ako Ie dakledrfa\l'a htV'atskA ·moelazila Drinu, onda Ie da~to Izvan 'svake 'sumHie. da Ie i B O·S n a bl l au n II t-a r ·n.j en .i h g·r ani c a,

. . Ovu ~injenicu prtznase Nilemci Krause i Dummler (1)vielmw, schelnt es iast nothwendlz Bosnien ·.:'.i~·\ats elne e hem a ... Ii g e E r we r bun g de r K ro ate n ... gelten zu lassen-j. Rusi Drinov i Hilfer~ing.dapace .i isti .M'agjar Paaler, za koga se ne moze reel, da ima .ma i traeak sim .. patlla za Hrvate, 'kale: »Es ist nicht 'Uil .. moglich, Ia es ist sogar wahrschelnlleh, dass zu ·ge·wissen Zeken -die Macht der kr oatis chen Herrscher sich aut ~iRig.e selbstverstandllch w i ch t i g s ten TheUe Bosniens erstreckte«.

Nakon rasula hrvatske d.rZ8v.e 'po smrti Tomislavlievoi '(p:osIUe 930.) 'dospHe Bosna u vlast srpskog' !uparta Caslava, " no' vee oko971. opet se po svol ptilid ·pridruzi Hrvatskol, iii je bila samastalna.· U Srbiii svakako nevkako izrijekom nagla .. suiu svi srpski historicafi.: Pod krai Xl, vijeka btlale Bosna sastavni dio 'Dtiklian .. ske krallevine (hivse Crvene H rvaes lie).· No kad se ta drzava pooetkom XU. 'vijek'a rasturi, .opet postade Bosna samostalnom,'

11) 100 .. 000 nlesaka . i '69.000 konianika .bjeie kopnena voiska, Ve6~,.J'·FFancuz·'Ra m b,a'UJ4·· .... kliucio. da oval bro! ·V (I j s k-e oogovara ~pu6aJl~: stvu ad nalmanie dva milijuna. aemu: 'l logickl 00.~ovara 'vee i . teiitorii; negoli ·bi 'to bio :0 .. 1 . tz::-: medlu Rase, ](apele planlne, Vrbesa i Cetine. ~

33

Kasooe Ie nalazlmo kao banovinu, odnosno .kraUevinu pod vrhovnim suverenite-. -tom· kralleva wga-rsko-lirvatslcih (00 1138 .. do .1463.) •. dok je De osvoli Turcin, ]3)'

Medjutim i U ovo doba imamo dva po~ kusaja, da se Hrvatska i Dalmaciia s Bosnom 'Stope u Iedno administrativno j politickQtijelo. Prvi Ie to, nakon izurnrca hrvauk"e. narodne dinastiie ucinlo ban P avaok n e ~ B rib i 1. ski od plemena Su-

U)Sta se ti~e odnoSaja i z m e d j III B Q S n e i

S r b i j e od XII. viieka dalie, iznosim ana, !lito 0

· tem pme ·najkntifinijj bistorik s.rpski novijega doba, 'Bime I hI to .• R II v a r a Co u raspravi: .Ne!to '.0 &sni· i dabro-bosanskni episkopiji i 0 srpskim

rnanastirlma u Bosni,e (GowsnJica II. Cupi6e v e .zaduthine. Beograd 1878., 240----247}. 011 kale: .0 PP.8df*VII Stefana Nemanje u BoSJ1i n e m o z.e 11 it I. g 0 v 0 r ae, a onda se bavi tvrdnlom svib dosadanlih bistoril:ara srpsklh i stranlh, koji su

-tvraili. 'cia Ie srpski bali Stefan Uros 11. M:ilutin

· gooine 1286. obladaQ Bosnom, Dokazavsi neosno,~t. ave tvrdDle, aaglasuje :.0 r It gut j n (sta-

· riii.. brat. MiMinov) [e : dakle, ustupiv!lii oko god.

1282. mladjem bratu .Milutinu prijes:to »srpski" IJ ·1Jezevl .i sve raske j prfmorske zemlle«, te' g05pO··dzFeti u Sriiemu, Macvi i Branleevu, zauzeo (tek) :;j<ed,an dio Bosne ad Drine do Bosm.e ri: ·,j.e .. k e.c Olede toboznlega gosJ)odshia cara Dusana

nad Bosnom ruse: ~rstina, da je Stiepa:n ios za zivob!: tsteza bana Stlepana (Kotromanh~a) porobto

· Bosnu i lako ,skul!lo bana, alt ta okuoacila i e d - ··n o-z d He l a- besanske driave n i j e-d ug 0 t r al.a fa i .vec pod nasllednikom bana Stefana (Ko-

· tromanlca), banom i notonhm krallem T v r d - ·k·tJ·m. sirila se bosanska drfava naracun i ustrb

· '~J1'Pske carevine, .zahvatlla ie i samo stolno miesto .;po. sriedi sr.P$ke .. zemlie i g!avllj, manastir Mllesevo : sa grobem sv. Save . .: Konaeno iznosl Ruvarac

OVa] ZakUu~n[ rezultat: ~ Ix .kratkog ovog lzlozem:la vidi se, Q~ Ie od polo vice. XII. vileka do propastl Stbije 41459.). I Bosne (1463.) sam 0 pod Draguti-

··lIom S~iJemskjm kraljem, pod despotom Stetanom Lazarevleem, Qjuriiem Smederevcem i njegovtm slnovlma led and i 0 b 0 san s ked t ! a v e

.p 5' i p.a d a 0 5 :r· b l i i.e

3

hie, zavladavsi ~itavom Bosnotn aka go.dine 1299.; naslliedlo ga Ie u banskom dostolanstvu, ali i u fakti~noj vlasti sin M I ad i n. u ~ijim Ie rukama bila sva zemlja ad mora do Drine, i od Kapele do Neretve sve do godine 1322.

Drugi le pokusaj mnogo znatnifl, a to

. Ie poznata. teznja prvaga bosanskoga kra .. lla S t j epa naT v r t k a (1317.-1391.), da okupi u svoloi ruci 'sve zemlie, u kolima stanuln Hrvati i Srbi. AU prerana mu .smrt omete ovu osnovu,

No na jedinst.venu upravu Hrvatske, Dalmaciie, Slavoniie i Bosne pomisijali su i ugarsko-hrvatski krallevi, nakon ito je ona pala III turske luke.

Kako yam Ie poznato, gOSpocto mola, ugarsko hrvatski krall Matijd 1. Kervin, odmah se dao I1a gIas 0 padu Bosne na to, da Ie otme Turclnu. I odista do Boiica iste godine 1463. osvoh on say sleverozapadni dio niezin zaledno sa Jalcem, a docnije jos se vise puta zaliietao sve do Saraieva, Osvoienu ovu zemllu nile ueinio pose b nom banovinorn, a jos manie da bi je direktnopodvrgao Ugarskol, vee lu Ie siedinio s Hrvatskorn, Dalmaciiom i Slavonllom. Prvi ban, koli nosl taki naslov, Ieste slavonski velikas M Irk 0 Z apol j ski, stric buducega kralia Ivana Zapoliskoga. Mirko Zapoliski nosi naslov »rezni Boznensis gubernator, nee non regnorum Dalmacie, Croacie et Sclavonie banus« kroz god. 1464. i 1465., at onda i nasljednici nlegovi [van T 1.1. z od La k a kroz god. 1466. i 1467., B I a Z Mag y a r (Podmanlczkv) kroz god. 1470. i 1471., te N i k.o I a E 10 C k i od 1471. do 1477.

Prema tome dakle, ,cuveni ie i od Maglara toliko slavlieni krali Matijas Kervin,

,.

.~

i .,

t. i

35

podvrzao 0 r u z j e m 0 S v 0 j e n u Bosnu banu· hrvatskome u lednu upravnu cieIrIi.u; Bosna je dakle tada btla direktno sie&:i1]ena s Hrvatskom, a kroz nlu tek indi- : rektnoi s Ugarskom. Dapace Nikole Ilock! blo .ie napose ios i okrunlen zab o.s a lis k 0 g ak r a 1 j a, . a takl bie naslov obe- . c'ati i nezakonltom sinu kralia Matiida '1. •. hercegu Ivanisu Korvlnu, no podiedne mupredana u upravu citava Hrvatska, Dalmacila i Slavoniia, Da se Bosna ima smatrati sastavnim diielom Hrvatske, iii kaziino,. da Bosna ima s Hrvatskom da <!jni Iednupolltlcko-upravnu clelinu, vee Ie u tollko obladalo tadasniirn pokollenilma, da ie paplnskl nuncji na budirnskom dvoru Antonile Burgio, lavlo u Rim doe 18. febr. i 27~ marta 1526 .• kako Hrvatl smleralu izabrati austrliskoga nadvolvodu Ferdinanda .. svoilm gospodarorn, a onda i pro-. klamlratl kraliem Bosne, »b u d. u {; ida· B 0 s nap rip a d a H r vat s k 0 j« (ap-. .partenendo la Bosslna a la Croatia). ..

Ovu historicku i prirodnu eielinu znaU :su Turci uvafiti, Ier (kako sam. yam vee imao prilike kazati) ani su sve zemlle, sto su ih oteli Hrvatskol i Slavonili zdruzili sa Hercegevlnom i Bosnom u jednu cle-. linn ~ pasaIuk Bosnu,

Nadu, da ce danas surra i opet doci do takove poHticke skuplne, all pod krscanskorn vlasti, nllesu nikad izgubili Franievcl, Otac Fermendfln donas a u svolol poznatol zbircl crkvenlh akata za bosansku. proslost, lednu llstinu pod god. 1514 .• koja nas u toiasno upucuje.

Jos prile pada Bosne stvarale so Hrvatska, Dalrnacija, Slavonila i Bosna lednn redodrzavu, zvanu »Provlncla Bosnae«, Po padu Bosne bliase medjusobni

saobracal otescan, dapace kadikad i nemoguc, jer su Turcl veliklm nepovierenlern gledal] u katollke U opce, kao na one, hajj su drzali u potall s beektm vladarom, reprezentantom katolicke borbe protiv musltmanstva, Usliled toga zamolise bosanskl Franlevci vrhovnu svoiu uoravu (capitulum generate in S. Maria de Angelis apud Asslslum), da bl ih p r i v re men 0,

; dok t raj e t u r s k a v 1 a s t, odcileplla ;t ad ostale hrvatske brace. te podiedno kre-' ;; ham. sarnostalnu bosansku redodrlavu. /fo se i zgodilo pomenute godine 1514.

Preostala redodrzava pridrza ime »Provincia Bosnae« i stari nlen pe~at. a nova redodrzava prozvana bi »Provincia 80snae argentinae« s novim pecatom, no inak se imala smatrati kao vikariat iii filialka one stare. Ovakovo stante pak, imalo Ie potraiati jedino za turskoga gospodstva j cim hi ono prestalo, ima se bosanska redodrzava opet sJedinitt-~lif:\raf':-

skom u staru clellnu, .

. Drzim. gospodo moja. da sam vam ovim podacima Iasno pokazao, da bi sledlnlenfe Bosne s Hrvatskorn, Siavonijom i Dalmaciiom bilo sarno obnova necega, sto se vee u proslosti cesto opetovalo.

r

I

4. Drzavopravni elemenat,

Kad uvazite, gospodo moia, sve ovo, sto sam. yam do sada govorio 0 odnosa[ima Hereeg-Bosnc, and a cete i sami uvtdiet], da Ie zahttcv naroda hrvatskoga, Iasno iznesen posliie previSnjega proglasa od 5. oktobra, sasvim cpravdan: poduplre ga proslost i sadasntost s etnografskog i kulturnog gledista. aU i z a k o n i, dakle i drzavno pravo. Vee Ie na izbornom saboru na gradu Cetinu dne 1. lanuara 1527., kad [e austriisKl nadvolvoda Ferdinand izabran h r vat ski m kraliem, sudtelovao velik dlo plernstva iz onih strana, sto danas saetnjavaru sievero-zapadai kut Herceg-Bosne, a napose Stjepan grof Bl~gajski i Ivan Kobasic odBrekovice, Sabor hrvatski od 1790.,- predaluci upravu svole domovine u vrhovnu. vlast ugarsku, lzriiekorn doda]e, da to ima tako dugo potrajati.»dok se ne osvole oni k raj e v i H Tvat s k e, kaji su danas pod Venecilom (to jest Dalmaclia) i T u r s k 0 m«, dakle

'U nalmanlu ruku sve zemlle do Vrbasa i

3S

Neretve na jugu. No tako govori NJeg:ovQ Velicanstvo car i krall Franjo Joslp I. izdajlt(5:iprigodom svoga krunlsanla u Budimu 4~...J.u.p.~.J~q7~ zaviernicu u § 3.: -Sve one stranei pokraiine Ugarske I po .. s est rim i h j 0 j k r a [ J e v ina, §to sw vee natrag steeene, pa i one •. sto ee hoz[om pomocu odsele biti natrag prlbav .. Ilene, p rip 0 j i tee m 0 u srnlslu krunitbene nase zakletve recenol zemUi i D 0- s est rim \ m J 0 j k r a Ii e v [ n a mac. Osim ove potpore, sto ie aalazi hrvatski zahtiev u svom virtualnom drlavnom nraVU. on ce nesumnltvo naici i na s v ep s tr ani 0 d z i v u p ue at n s t v u. s a ~

:' ~_ ,_:- !!tQ..w, jet riilino narodhe "'laUe ·1:e·~ftw - ic (I' nesto tralnoga na opce zadovollstvo sagraditi.

Ali ovorn zahtlevu hrvatskom kan da se protiv! zahtiev magiarski, Poznato Yam je,. gospodo mola, iz novlna, da su Wi'O"iari zatrazili Hp,,"~'- .Rn~nu iskIJucivo sebi i to na osnov» historlckih prava »svete krurie ugarske«. Ta prava imala bi se pogiavito zrcallti u sredovlecnem odnosaju izrnediu Bosne i Ugarske, prema koiern, da su Bosna i Hercegovina bile »partes subiectae«, dakle ookorenl, na sablji osvoieni diielovi Ugarske, j sto Ie jo~ 1lakon turskog osvolenla biskupa bosanskoga lrnenovao krali ugarski,

Smatram duzno~:u svolom, da vam ove razloge magiarske nesto iz hlize osviIetlim, dok se na ostale, kolf su lsk[iucivo U svezi s medermm drzavnim zakonima, 11 0' v 0 m pre d a van JUDe mogu osvrtati, To je naime stvar politike, a ne historile,

. Kako 511 zaceli bosansko-ugarski sredovjecn] odnosali ? Misllm, da mi se kod

39

odgovora na to pifanj~ drzatl Magjara. Ier cu time svakako spram hrvatsklh zahtieva posti~i vecu ohiektivnost, Tim se pitaniem napose zabavio magiarski historik Julife, P a u I e r, poznat ne sarno s osobite uce- 1iI0SU i krttlcnosti, vee i otale, sto je spram svega, sto Je bllo hrvatsko, zastupao veorna neprliazno, cesto neisnravno stanovlste, Isti tal Pauler dakle u raspravi, otstampanoj pod naslovom: »Kako i kad Ie Bosna dosI~_~o~ ,l1 g,!r~k1;l,?« ila 1ifVaJsKom' j'njematk'bm Iezlkii, dolazi nakon dullega i ternellitoga izucavania do rezultata, da [e Bosna s Ugarskorn dosla u svezu tako, Ita

I se izmedlu 1120. i 1130, s a.fP. a 0 d S v Q! j e v 0 I j e pre da tap 0 d v rho v n u : vl as tug a r sku. Dakle nile na sablll

osvolena (sublcctal), nego dobrovollna s a v e z ni c a, onako Isto, k:ao sto le to nekoliko godina prile toga ucinlla i Hr .. vatska. I odtsta, bas poradi toga i zove blzantlnski pi sac Kin am bosanskoga bana Borica saveznikom ugarsko-hrvatskoga kralia.")'

U takvom dakle saveznlckom odno .. saJu. .koli se doduse po vremenu prornilenio 0 v a z a I n i, hili so bosanskl vladari sprarn kralla ugarsko-hrvatskoga. Upravo

I

!

I

f

~

I ~ I

I

111) lsprava kralla Kolomana od 1103 .• u koJof se tobo!e naziva -rex Ramaec (= Bosna), leste nespretan fa 1 s i f I kat. XIV. vlleka, Time dakako otpadaiu sve kombinaclle, kO:le su bile u svezi s tom tai.nom ispravom, - Onakt reznttat, k~1 le J)ostlgao P a u 1 e r, ve6 [e prlle nJega Izrekao i Hrvat KIa i c u poznatom svom djelu. 0 Bosnl, Jedno svakako sto~i. da nema trag<l! tome. da bi Bosna blla na sablll pokorena zernlla, dakle .pars sublectae Ugarske, ~ Za.sto le ugarska dvorska kancelarlla Bosnu zvala .Rama-, De mote So bar do danss jo§ rukako trekom slgurno§~1l. ustanovttt, Svakako le nazlv .Rama- u svezi sa rliekom Ramom, nrltokom Neretve.

za to on', su k 02 sve .~ "erne ·maI· s·· ol . .. . _~r. .. Yrll ~~~ I ~_ IV J

posebni polm~ki terttoril, krunu, grb j recat. kovaIi svole novce, sazivali saber »svlh bosansklh zemalla«, vrsili vrhovnu sudbenu vlast i skupliali svolu posebnu volsku, s kofom su se cesto puta sastalali na bOjovnom polju. s volskom ugarskoga kralia, Dakle, to le onal isti odnosal, sto le vladao izmedju cara rimskega (nlemackoga) i kneza, odnosno kealia ceskoga. ali i ono isto »pravo svete krnne- •. !to sa ga ugarsko-hrvatski vladarl isticali jo§ i spram Srbiie, Vlaske i Bugarske, a 0 koIem Ie magiarski historik G j u r 0 P r a. y naplsao citavu kniige, Posto dakle ono

, lma korlen :i zacetak svol u s 1 o b 0 dn o.l v 0 I I'l naroda, to se ta slobodna voma ne 'moze ni sad a pustiti s vida.

Kod tumacenia drugog razloga treba reel, da ie biskup bosanski bio potpuno sarnostalan sve do onog vrernena, kad za le papa ueinio 26. augusta 1247. suiraganom kalocke nadbiskupiie, te otkad je (svakakn vee 1252.) prenio slediste svoie u Djakovo • na teritorii ugarsko-hrvatskoga kralia, gdje ie odsada redovito boravio; tim vainim promlenarna biskup bosanski postade u gar s k 0 - hrvatsk.im v e I i k a s e m i bt s k up 0 m. Ali pored ovog vel i k a..s a. ima jos :i p r a vip a pin ski vi k a r u Bosni, redovito franievac, koll le vrslo sluzbu blskupsku u tolzemlji za turskoga gospodstva, Imenovanie bosanskoga biskupa dakle ima is to drzavo- pravno znacenle kao i ono nekih ostalih biskupa »in partibus infidelium«, pnmjertce smederevski, beozradskt, omisk], zenopolitanski itd. Ali n:i tal razlog magiarskl niie potpuno ispravno tznesen,

41

Mi naime vidimo veoma cesto u sredoviecnolcrkvenol historiil bosanskoi, da je k apt 0 1 b 0 san ski sebi b ira o. b is k u P a, a papaga onda potvrdio, Tako L 0 v r u I. (1336.-· 1348.)~ dapace tom- Ie prillkom Ivan XXII. izrllekom nagtasto.da je popunlenle bosanske biskupske stolice stvar paplnske kurlle,

J a se, zoscodo rnola, ne mogu 1!l sve te polavekod lmenovania bosanskih blskupa u detalie upustiti, samo en istaknuti, da Ie sve to obradio magiarski hlstorlk H.o din k a U Iednoi raspravi, itQ ju Ie godine 1898. jzdala magiarska akademlla pod naslovom: »Tanulmanvok at bosl5{ak diakovari piispoksi!g tortenetebol«, )

Driirn, da sam jasoo pokazao, da maglarski zahtievi 0 i z r a v nom p rip oj e n j u Her c e g -B 0 s n e Ugarskoi potpuno su neosnovani. Kad se vee daje tollka vaznost historlckom drzavnom pravu, onda Ie nesumnilvc naluvazenile h r v a ts k o. U ovakovom smlslu shvaca bosansko pitanje i jedna nedavno lzasla austrilska brosura od nekog F a b ri c i III S a (oclt pseudontm), koji kaze: :oDie glUck~ lichste Losung ware die A n g lie dl e~ run g an K r 0 a tie n, sowohl von dynastischen Standpunkte, wie auch vern Standpunkte der Stellung OesterreichUngams als Grossmachtl Sollte Bosnien in Kroatien elnverleibt werden .so miisste un bed l n gt e in e Ne ug r u p n i e ..

15) Izvore za crkvenupovllest bosansku sakunlo le fer men d z i n: Acta Bosnae potissimam eccleslastlca. Zagreb l892. Izdala Jugoslavenska akademlia, U .Olasoiku zem. muzela bos.-herc,« - za god. 1903. na.pisao sam oveC;u raspravu nodnaslovom: :.Histori~id pregled katolfcke blskupije bosanske do god, 1701.., gdje SU SVe te poJavepo~ tanko iz[ozene.

I

l

42

r u rig .de r ,~t.a.,a:ts k6r P ~'r du rch:i

it e f ii h r t Vi·e r (l e n«. -

' .. _·A~a~qy.~.' J ~jl'~~~nie .~e~" ,.ie~; 9jt~~pga ?f.r.o~ hn~"~S~b~~~. ~ .uvj~r,~9. s,wn, djl,.c~. hlti ile I samo .1;1 ~pter~su.t pr.eVJ~91eg,. prije:-

~f~l~! ~egp. i. qd, .~dIU'~J:log - ~~j~ciijj it~. ~,,?lJ~

sudbinu naroda hrvatskog;a.J· srpsKoga I slovenskega, ,

" '. j. ~ ".. ,. ~ •• I .' IJ • +. ,. ~

Dao Bog, da se ito skortle i ostvari!