Beruflich Dokumente
Kultur Dokumente
VAINGTON, D. C.
SERIJA
Borilake vetine
NINA
Naslov romana:
VAINGTON, D. C.
Autor:
Derek Finegan
Recenzent:
Slobodan Luki
Lektor:
M ilorad Stevanovi
Korektura:
Fotoslog NIRO Deje novine
DEN PRESS
D erek F in egan
VAINGTON, D.C
Kog emo avola ovde, Hari? zevnu umorno policajac Bredli, okreui se svom drugu za vola
nom. - Ovde se ionako nikada ni
ta ne dogaa. . .
Hari Torstenson se osmehnu.
Bredli je jo mlad policajac, odsko
ra u Vaingtonu. Mora jo mnogo
da ui o ovom gradu . . .
Njihova kola su gotovo beumno klizila kroz no po glatkom as
faltu severozapadnog dela grada,
ulicom oivienom raskonim bo
gatakim zgradama skrivenim od
pogleda gustim kronjama drvea
i negovanim zelenilom parkova
oko bazena i igralita za golf. Ulica
je bila pusta, a retki semafori bes
misleno su mirkali i menjali boje
po uglovima, proputajui tek po
d om u p rtim u n e b o n ad gradom .
Na o b ra zu joj je kao b ise r sijala je d
na jedina k ru p n a suza.
B redli oliza izn en ad a suve usne.
R azd e ran a bluza o tk riv ala je savr
ene g ru d i u k ra e n e velikim m e
d aljo n o m n a ta n k o m zlatnom lan
iu. S uknja je b ila zad ig n u ta do
sam og pojasa, o tk riv aju i duge
lepo izvajane noge i blistavu belinu b o kova i trb u h a . K orak dalje, u
travi, leale su p o k id an e tanke
p ro v id n e gaice.
- Prokletstvo! - p ro c ed i T o r
sten so n osvrui se ok o sebe. - Tip
koji je ovo u inio zasluuje sto gas
nih ko m o ra, a ne jednu!
B red li se bacio na k o len a p o re d
devojke i o p re zn o joj d o ta k a o o b
raz.
- Jo je to p la - p rig u en o je p ro
m ucao. - M oda . . .
- Ne - zavrte drugi policajac gla
vom. - Pogledaj. V rat joj je slom
ljen. N ita se vie tu ne m oe uin i
t i ...
- To znai d a je u b ica jo u blizi
ni!
T o rsten so n k lim n u glavom .
- Tano. Id em o za njim.
T rep tei od n em o n o g besa,
m lad i iu p a rev o lv e r iz futrole.
Isk eenih zuba, osvetlio je lam
pom bunje oko sebe.
-A k o
mi
sam o
d o p ad n e
a k a ...
T rgao se toliko d a m u je lam p a
gotovo ispala iz ruke.
- Pazi, Bredli! - k rik n u o je T or
sten so n gotovo u istom tre n u tk u .
i;
10
11
le. ,
- K uda? - u p ita la je tih im gla
som .
- V aingto i.
- N eto se dogodilo?
Lesli je zam iljeno o tp io jed an
gutljaj iz k rh k e p o rc e la n sk e oljice. U njoj se, m e u tim , nije nalazio
sake, ve konjak, njegovo o m iljen o
pie.
- N e t o se dogodilo - p o tv rd i
glavom . - Pisao m i je Toiba. U poslednjih sed a m d a n a u to m g ra d u
n estala su tri v rsn a m a jsto ra b o ri
lakih vetina. N jem u to izgleda
v eo m a u d n o , p re m d a n e zna za
to. Plai se . . .
-T o ib a ? - S um iko podie o b
rve. D osta d o b ro je p oznavala De ra ld a Toibu, o n isk o g o v ek a h it
rih k re tn ji ije su oi i k o sa odavali
njegovo japan sk o -h av ajsk o p o re k
lo. Do p re dve godine, Toiba, i
sam m a jsto r b o rila k ih vetina,
vodio je dodo u S an F rancisku, u
n e p o sre d n o j blizini njenog stana.
P reao je n a Istok tv rd e i d a je n a
Z apadnoj obali k o n k u re n c ija p re
velika i d a se pravi novac nalazi
negde u B ostonu, Filadelfiji ili Vaingtonu.
Je d n o je, m e u tim , bilo sigurno:
D erald T oiba nije se plaio nie
ga n a sv etu . . .
Lesli n a tm u re n o k lim n u gla
vom.
- U pravo te rei u p o tre b io je u
pism u. Im a u tisak d a g a p ra te . . .
- Ko, Lesli?
- To ni o n n e zna, S u m ik o - os-
12
m e h n u se Lesli. - Z am olio m e je d a
doem . U pism u je n a tu k n u o d a e
mi vie detalja o svem u rei u eti
ri oka. Izgleda d a se zaista p la i. . .
- 1 k ad a polazi? - tiho u p ita
ona.
- B r z o - o sm eh n u se Lesli. Im am avion u etiri. H oe d a m e
isp rati do ae ro d ro m a?
D evojka je n em o klim n u la gla
vom , a du g a k o sa p re k rila joj je
lice.
- Ne zna koliko e se zadrati?
- Ne znam . . . ali m islim d a to ne
m oe trajati dugo.
N enim p o k re to m Lesli je u k lo
nio k o su sa njenog lica.
- M oe li d a n ap u sti resto ran ?
- Im am o li dovoljno vrem en a? Oi su joj izn en a d a zablistale.
- Ne p revie - n asm eja se Lesli ali ipak dovoljno. Zna d a ne n o
sim m nogo s tv a r i. . .
- O dm ah? N ee jesti?
- M ogu jesti i u avionu, zar ne?
S u m iko je graciozno ustala,
spustivi ru k u n a njegovo ram e.
G rudi su joj se p o d bluzom u zb u
en o dizale i sp utale. B radavice
su joj se jasn o o crta v ale po d ta n
kom tkaninom .
- Sam o d a javim d a u izai rek la je p ro m u k lim glasom i p o h i
tala izm eu sto lo v a p ra e n a zadiv
ljenim p o g led im a m uk araca.
Iz re sto ra n a su izali zagrljeni.
Lesli joj je o tv o rio v ra ta m ercedesa, a zatim ob iao kola i seo za vo
lan. S um iko m u se o sm eh n u la,
dugi p rsti n jene leve ru k e arili su
m u se u butinu.
- Hej, mala! H oe d a izazove
sao b raajn u nesreu ? - naali se
Lesli.
- B a m e briga! - p rk o sn o je d o
bacila. - K ad sam o pom islim koli
ko d a n a n eem o biti zajedno . . .
To im e n e p re sta n o je odvzanjalo u
Leslijevim m islim a. Ako su dvoje
ik ad a bili stv o ren i jed n o za drugo,
o n d a su to bili Lesli i Sum iko.
Shvatili su to o n o g asa k a d a su se
prvi p u t sreli, po Leslijevom p o
v ra tk u iz Japana. S u m iko je p o tica
la iz p o ro d ice nina: o tac joj je
stra d a o k ao n in a, m ajin b rat,
n jen ujak, i sam je bio nina. Ni
kakvo udo, onda, to je Tanaka,
B reto v sensei, svog u e n ik a u p u tio
toj k rh k o j devojci, koja je ve g odi
n am a ivela sam a i slo b o d n a u
dungli San Franciska.
- Lesli, pouri! ap u tala je S u
m iko. - Toliko te elim . . .
S ed ela je zab aen e glave, sk lo p
ljenih oiju, p o lu o tv o ren ih usana,
uvijajui se itavim telom . Lesli je
p ro g u tao pljuvaku k ad je n jena
ru k a sa b u tin e kliznula navie.
D rugom ru k o m devojka je o t
k o p ala jed n o d u g m e n a svojoj
bluzi, zatim i drugo.
- G ledaj m e, Lesli! - ap ta la je. G ledaj m e . . .
- G ledam te, ludice - p ro m u k lo
ree on. - S trpi se . . . sam o jo
m alo . . . S um iko nije ni zatvorila
v rata kola. Iskoila je im su se za
ustavila na pean o j stazi p re d
Leslijevom kuom . Lako je u s tr a
la uz stepenice, raskopavajui
b luzu do kraja. Z astala je n a asak
d a o tk lju a v ra ta i o n d a se o k re n u
la d a m a h n e ru k o m Lesliju, koji je
tek izlazio iz m ercedesa.
N ekoliko k o ra k a dalje, n a ulici
nek o zadivljeno zviznu. B ila je to
g ru p ica d e ak a koja je sa ru k a v ic a
m a i tap o v im a za bezbol h itala
p re m a oblinjem igralitu. Lesli im
se o sm e h n u i slee ram en im a,
stavljajui kljueve k o la u dep.
Pouri, ortak! - d o v ik n u neki
deak. - In ae e m ak ica nai n e
kog drugog!
Lesli nije im ao v re m e n a d a se
naljuti zbog g ro h o tn o g sm e h a koji
je o d jek n u o iza njegovih lea. Za
lupio je v ra ta za sobom .
Surniko ga je e k ala u sam o m
holu. Naga. Kao zver se bacila na
njega, steui ga uz seb e i ap u u i
n eto n erazg o v etn o . . .
* * *
13
14
T rebalo je ta d a i d a p o em kui,
s g o rin o m je p om islio Rik. N eka
se K ori snalazi k ak o zna, ba m e
briga! I ta sad a d a radim , d a gle
dam njih dvoje n a zadnjem seditu?
-H e j! - izn en ad a je uzviknuo
Kori. - Stani!
- ta se dogodilo? - m rzovoljno
je d o b acio Rik p re k o ram ena.
- T r e b a lo je d a sk re n e on o m
stazom - n asm ejao se Kori. - Nisi
video, tam o, na d esnoj strani?
Rik slee ra m e n im a i p o te ra
kola po lak o unazad.
- Ovde?
- M eni se ovo m esto ne svia zacerek ala se F lo .- Suvie je m ra
no . . .
- N em a ega d a se boji k ad a si
sa m n o m - slee K ori ra m e n im a i
prui joj flau. - H ajde popij jo
m alo. H oe li i ti, Rik?
D eak je utao, p retrau ju i p o
gledom m ra n u um u. N ekoliko
sto tin a jard i dalje, o tk rio je jed n u
-istinu, isterao kola n a nju i ugasio
m o to r. M uzika sa rad ija izn en ad a
kao d a je p o stala glasnija.
Izaao je iz k o la i ispravio u k o e
ne noge. Z avukao je ru k e d u b o k o
u depove. O seao je p rijatan b o l u
u m o rn im m iiim a.
I K ori se u m e u v re m e n u isko
beljao iz kola, a zatim n ag n u o d a
p o m o g n e Flo, ija su b ela b e d ra
b e sra m n o sevala isp o d zadignute
suknje.
- Uh, to je d o b ra m uzika! - uzviknu devojka, njiui se u ritm u
15
16
~k
17
18
ko se o n seao, D erald n ik a d a do
sad a nije u p o tre b io tak av znak. To
je m oglo znaiti sam o jedno: ni To
ibi nije bilo p o tp u n o jasn o o k a k
vom se oveku radi, n eto to se
njena, izv an red n o m poznavaocu
ljudi, n ik ad a nije dogaalo.
Z am iljeno k u ck aju i p rstim a
po stolu, Lesli je p ro u av ao m in i
m u m p o d a ta k a n a toj stran i dosijea: H e rb e rt M akloski, Avenija Visk o n sin 2424, 31 godina, slubenik,
fizika priprem ljen o st: odlina,
poznavanje b o rila k ih vetina: natp ro se n o . . .
I uz sve to znak pitan ja . . .
V rativi dosije n a m esto, Lesli
zavue ru k u u n a re d n u fioku.
K ako je i oekivao, tu se nalazio
snop T oibinih podsetnica. Na nji
m a je o tk rio a d re su i telefonski
broj. Podigao je slualicu a p a ra ta
p re d sobom i dobio signal. M ir
nom m k o m o k re n u o je Toibin
broj.
Telefon n a drugoj stran i dugo je
m elo d in o zvonio, ali niko nije
podizao slualicu. U zdahnuvi,
Lesli spusti slualicu i g u rn u jednu
p o d setn icu u dep.
Bilo je krajnje vrem e da se i sam
p o ta ra za sm etaj, poto je u d o
do stigao d ire k tn o sa ae ro d ro m a.
Toibin stan, b a r za sada, nije d o la
zio u obzir.
U spravio se i o k re n u o vratim a.
O nda se sledio u tom poloaju,
lagano uvlaei vazduh p unim p lu
im a bez ijednog um a.
H aragei, on o to se na Z apadu
19
g o d n u m e ta ln u boju.
- T oibin prijatelj - odgovori
Lesli, ne skidajui vie po g led a sa
h lad n ih oiju nepoznatog. Iz njih
e doi prvi signal d a se sp re m a
napad.
- N isam te viao ovde - je d n o
linim glasom p ro d u i nepoznati.
- Nisi ni m ogao. Ne ivim u Vain g to n u - o sm e h n u se Lesli.
- G de je Toiba?
Zbog n eega se Lesliju uinilo
d a u glasu m lad ia nasluuje lani
prizvuk. U dodo svakako nije d o
ao d a trai Toibu, a m o
d a . .. m o d a je ak i znao gde se
T oiba nalazi i stoga oekivao da
e dodo biti prazan.
- Ne znam - slee Lesli ra m e n i
ma. - I ja ga traim . Zna li m oda
njegovu adresu?
B ila je to strelica o d a p e ta n a
sum ce, ali je ovoga p u ta pogodila
svoj cilj. M ladi je tre n u ta k oklevao, d a bi i sam slegao ram enim a.
- Ne znam - p ro c ed io je k ro z tanke
usne. - D oao sam n a asove . . . a
ovde nikog n em a . . .
- Tako - toboe ra zo a ran o uz
d a h n u Lesli. - Pa n ita . . . raspitau se n a n ek o m d ru g o m m estu.
On se o p u stio i ponovo zak o ra
io u p ra v cu b o n ih vrata, nam erno pruajui prilik u n ep o zn ato m
d a ga n ap ad n e. Ni ovoga p u ta ulo
vida nije m u bilo p o treb n o ; kao d a
su sam i m o lekuli v azduha p re n o si
li u sta r p o k re t iza njegovih lea.
_ Skliznuo je u stran u , m alo povijen u k olenim a, isto v rem en o se o k
20
21
22
23
24
na licu.
- P rokletstvo, Ejkene! - proguna B raders. - Kad e jed n o m p re
stati da ulazi bez kucanja!
- Ja?! - iskolai m ladi oi. - Pa
ja sam kucao, efe, a sn a re! Niste
u li... taj sok koji pijete izgleda da
vam utie na sluh. K rajnje je vrem e da se v ratite n ek o m jaem
piu, kad vam k a e m ...
- Zavei! - p ro g u n a B raders,
priguujui osm eh. N o rm an Ejken, i p o re d svog o p u ten o g izgle
d a i n em arn o g odevanja, bio je je
dan od njegovih najboljih d e te k ti
va. Iza njegovih veselih oiju n a la
zio se jed an o d najboljih m ozgova
u vaingtonskoj policiji. Uz sve to,
Ejken je im ao i o n u vrstu n eo b ja
njive sree kakvu im aju ljudi u ro
en e intuicije, sa d aro m d a iz
m n otva n a prvi pogled b esm isle
nih p o d atak a izvuku on o n ajh itn i
je- S vratio sam sam o d a vas podsetim na neto - p ro d u i veselo Ej
ken. - D anas mi je slo b o d an dan,
e fe ...
- Vie nije. D obija novi sluaj.
M ladi p rev rte o im a i sp u sti se
na stolicu p rek o p u ta B rad ersa.
- Im ajte m ilosti, e f e ... Ve tri
nedelje nisam im ao n ije d a n slo b o
d an d a n ...
- Im ae d eset slo b o d n ih d an a
kad ovo zavri - o sm eh n u se B ra
ders palei novu cigaru.
- asna re? - sum njiavo u p ita
Ejken.
- a s n a re - sv eano podie
25
26
se B raders.
- N iste u form i, efe. I o n a devojk a n a e n a p o re d T o rsten so n a i
B redlija u m rla je o d iste bolesti.
- N em a to veze sa V ajczekerom
- slee B rad e rs ram enim a. - Tu je
b a r jasn a stvar: u pitan ju je sek
sualni m a n ija k ...
- Hm .
- Ne iskaljavaj se! - d re k n u B ra
ders. - Z aduen si za Vajczekera, i
bavie se sam o njim! Z nam ta
sm era: d a n ek ak o d o e do Frenklina, a? N ee ti to upaliti, Ejkene!
M ladi se zavali u stolici, palei
dugu cigaretu.
- Znate li jo n eto o Vajczekeru?
- Ovde su ti ad rese stan a i k an
celarije - ree B rad ers, pruajui
m u list h artije sa stola. - S pisak lju
di za koje znam o d a su se viali s
njim. V eom a k ratak , m ogu ti rei.
- Da li ga je n ek o video o ne noi
u baru?
- K o n o b a r koji ga je sluio. Sea
se jed in o d a je bio sa jed n o m ra s
k o n o m ri o k o so m . Nieg vie.
- Oho! Im am u tisak d a e ovo
b iti sluaj po m o m ukusu!
- K o n o b a r je nije poznavao, ali
im a u tisak d a je je d n a o d boljih
k ol-gerli. N ikada p re toga nije je
video u b aru , kae. Tu ti je i o p is po
njegovom seanju. N ee ti m nogo
p o m o i je r je o d svega najbolje za
p am tio njene g ru d i - prezrivo se
o sm eh n u B raders.
- Sve bolje i bolje - osm ehivao
se Ejken. - Jo neto, efe?
- G otovo n ita - n am rg o e n o
odgovori B rad ers. - D oreli m i je
o b eao d a e in terv en isati k o d FBI
d a n am d ostave V ejczekerov dosije. A li... - o n slikovito slee ra m e
nim a. S ga en jem se osvrnuvi
o ko sebe, on v rati o b e slualice n a
ap arate.
O ba telefo n a zazvonila su u is
to m tren u tk u .
U m orno uzdahnuvi, B rad e rs
d ad e znak rukom .
- M oe ii, Ejkene, to je sve.
- A -h a - o d m a h n u m lad i gla
vom . - Kopija.
- K akva kopija?
- O na o d ese t d a n a odsustva. Jo
je n isam video - cerio se detektiv.
- R eci Deli d a m i d o n ese - prog u n a B ra d e rs i podie o b e slu a
lice isto v rem en o . - D a ?... Glavni
in sp e k to r B rad ers, je s te ... KO?
Saaljivo vrtei glavom , E jken se
izvue iz k an celarije i tih o zatvori
v ra ta za sobom .
* **
Lesli je zinuo o d iznenaenja.
O no to se p re d njim odigravalo
bilo je zaista rie v e ro v atn o ...
Njegov uasni p ro tiv n ik iznena
d a je zastao k ao skam enjen, sa je d
no m ru k o m ve p o d ig n u to m n a
u d arac, u n e p riro d n o m poloaju,
n a v rh o v im a prstiju!
Neki novi trik, p re le te Lesliju
kro z glavu. Ali...
Sve to je ik ad a nau io k ao nina, svi o n i najdublji, isk o n sk i ins-
27
28
p re m a njem u.
Lesli p ro ced i n e k u psovku. P re
vie se zadrao, do avola, i p ro tiv
nik ga je ugledao!
Pognuvi se, s to rb o m jo u ruci,
o n se u dva duga m u n jev ita skoka
naao n asred avenije. Vozai isp
re d kojih sam p rojurio, pom isli,
v ero v atn o jo trljaju oi, pitajui se
d a li su n eto videli, ili im se sam o
uinilo. O stajalo m u je sam o d a to
ponovi i n a d rugoj polovini ulice.
Bie m nogo lake, je r je tu bilo d a
leko m anje vozila.
T ren u tak kasnije bio je n a d ru
goj stran i ulice, p o m ean sa p ro laz
nicim a, i p o sm a tra o p re k o ra m e n a
izlaz iz pasaa. ovek je u to m tr e
n u tk u izleteo iz njega i m unjevitim
pogledom p re traio ulicu levo i
desno.
- Hej, m om ak! - zau Lesli o ta r
glas p re d sobom i p ro k le svoju
n eo preznost. N eko g a je ipak video
k a d a je prelazio ulicu. Policajac,
lica vlanog o d znoja i rask o p an e
koulje.
- Do avola, trim za to b o m kao
lud! - galam io je policajac. - L ua
e, ho e d a pogine? I jo n ekoga
d a ubije, a? Z ar se o n d e prelazi
ulica?!
Lesli rairi ru k e i n eto p ro m r
mlja. N ekoliko ra d o zn alac a ve je
zastalo d a vidi ta se deava. P reko
ra m e n a je bacio pogled n a d ru g u
stra n u ulice.
ovek je gledao pravo u njega!
- U redu, u re d u - ree Lesli p o
m irljivo. - K olika je kazna?
29
30
- J e s te , a k ad a stigne zvanino
o d o b re n je - sm ejao se K am inski m o rao bi d a isp u n i jo pet-est
u p itn ik a pre nego to vidi i k o rice
tog dosijea. Z nam ve kak o to
id e ... Veruj mi, n e m ogu i ne
sm em d a ti p o m ognem , N orm . Odrali bi m e ako bi n ek o doznao za
to.
E jken se strpljivo sm ekao. Do
b ro je poznavao prijatelja.
- D obro, a kakvi su ti p odaci p o
treb n i? - o d jek n u najzad iz sluali
ce.
- N ita n a ro ito ... S kim se vi
ao, im e se bavio i tak o dalje. M o
ram o d neeg k ren u ti, do avola! U
naoj k arto te ci o V ajczekeru
nem a, p raktino, nikakvih p o d a ta
ka.
- S lu a j... pog led au ta se
m oe uiniti. Ne o ekuj previe u p o zo rio je K am inski. - Ni sam ne
znam m nogo o to m sluaju, ali
im am u tisak d a je u p itanju velika
guva. I jo n e to ...
- Z n a m , znam - uveravao je Ej
ken. - Ako n eto doznam to bi
m oglo im ati znaaja za FBI, o d
m ah u te obavestiti. Ne brini, Vol
te. V oleo bih sam o d a i vi n am a p o
m aete kao m i vam a, n ita drugo.
Kad m ogu d a ti se javim ?
- S u tr a ... o tp rilik e u isto v rem e
- glasio je odgovor. - N avrati do
m ene.
- Kui?
- T am an posla! - n asm eja se Ka
m inski. - Zna d a te Lilijan ne p o d
nosi. N apio si m e proli put, p ro p a
31
p re d srm t?
V ra tar u blistavoj u n ifo rm i p re
zrivo je o d m e rio njegov folksvagen isp re d ulaza u S tatler Hilton.
- ao m i je, g o sp o d in e - ispreio
se p re d E jkenom . - Ne m oete
u n u tra bez k ra v a te ...
E jken je tak o neto i oekivao. U
o im a m u je igrao veseo plam iak.
- ak ni sa p ro p u sn ico m ? - u p i
tao je sm eei se. K roz stisn u te p r
ste ru k e pokazao je no v an icu od
d v ad e set dolara.
V ra ta r se h itro o sv rn u o oko
seb e i ru k a m u se ve dizala sa d la
no m navie.
- P a ... ako ve m o ra te d a u e
te. ..
Sa iro k im o sm e h o m n a licu, Ej
k en v rati n o v anicu u dep pantalo n a i izvue n eto drugo: svoju p o
licijsku legitim aciju.
- N a re d n ik -d e te k tiv E jken ree m irn o . - O vde sam slubeno.
Lice v ra ta ra se sm rai.
- Izvolite - p ro g u n a, u k lan jaju
i se u stran u . G otovo je o d g u rn u o
p olicajca u urbi d a o tvori v ra ta
eleg a n tn o g kadilaka koji se u
to m tre n u tk u zaustavio p re d u la
zom.
Sa o sm e h o m n a licu, ru k u zavu
e n ih d u b o k o u depove, Ejken
u e u p ro stra n i hol, p ra e n zapa
njenim p o g led im a slu benika na
recepciji. M irnim k o ra k o m preao
je p re k o p re d v o rja i u ao u bar.
P ro sto rija je b ila polu p razn a, jer je
do p o e tk a p ro g ra m a bilo jo
32
33
tao. - Uasno!
- N iste p rim etili k ad a je ena iz
ala?
- N isa m ...
***
Lesli je bio zadovoljan so b o m u
m alom neupadljivom hotelu. U
n jem u se gosti n isu dugo zadrava
li zbog blizine eleznike stanice.
B ila je jed n o sta v n a i ista, svetlih
zidova i sa k u p atilo m koje se p ro
sto blistalo.
Bio je u m o ran , ne sam o od b o r
b e sa n ep o zn atim p ro tiv n ik o m ve
i od svega o n o g a to se posle toga
dogodilo: guve n a ulici iz koje se
veto izvukao k ad a je shvatio d a
n ita novo n ee doznati, dugog tra
ganja po stan u D eralda Toibe,
koji je bio p o tp u n o prazan. Njego
vom prijatelju nije bilo ni traga. U
su sed stv u su ga sam o zbunjeno
gledali k ad a se raspitivao za njega:
jed v a je ko i zapazio d a on uo p te
stan u je tu. Po svem u sudei, Toib a se m alo zadravao u svom sta
nu.
Lesli se dugo tuirao, zatim p re
svukao i ispruio n a u d o b n o m leaju. Nervi zategnuti posle svega
to je doiveo lagano su se o p u ta
li, ali jo nije m ogao d a zaspi.
U zdahnuvi, podigao je slualicu
telefo n a n a stoiu.
- 4 1 8 - dao je broj svoje sobe. Poaljite m i flau konjaka.
O no to je d an as video zahtevalo
je ozbiljno i d u b o k o razm iljanje.
34
a k o ...
Sem ako ne postoji vie takvih
kreatura!
Lesli o b risa h lad n i znoj koji m u
se izn en ad a osuo po elu. Ni k o
njak m u vie nije prijao k ao tre n u
tak ranije.
Ako se m oe stvoriti jed n o takvo
bie, o n d a m ogu i dva. Ili hiljadu
dva. A rm ija p o tp u n o o d a n a je d
nom cilju, cilju ulivenom u p o slu
ne m ozgove u asu njihovog stva
ranja, arm ija ap so lu tn o po slu n ih
ljudi sp re m n ih n a sve to se od
njih zatrai.
Sa lu ak o m k ao voom m oe se
stvoriti uasn a organizacija za koju
g o sp o d aren je svetom , ili b a r A m e
rikom , ne bi bilo n ed o stian c ilj...
M oda po prvi p u t Lesli o d b aci
o d sebe o n o to m u je intuicija go
vorila. Takve m isli o d ista su bile
previe fan tastin e d a bi traio
d rag o cen o v rem e n a n jih ...
Ponovo je p o digao slualicu i za
traio boj svoje k ue u San Francisku.
N ekoliko tre n u ta k a kasnije uo
je sa d ru g e stran e k o n tin e n ta za
b rin u ti glas Sum iko.
- D ra g i... ti si? Zato se ovako
kasno javlja?
- Im ao sam posla - o sm eh n u se
Lesli - i'te k sad a sam n aao m alo
vrem ena. Sluaj p aljiv o ... i Derald je nestao.
S um iko je utala. Iz slualice se
ulo sam tih o zujanje.
- T abasko je bio d an as - ree devojka m alo kasnije. - Pitao je d a li^
35
36
Zadovoljno se o sm eh n u o k ad a
Je zavrio sa p rip rem am a. S ad a se
vie nije plaio ak ni protiv n ik a
kakvog je ju e im a o ...
Ba sam lud, pom isli. ovek
.je m rtav, do avola!
Elastinim k o rak o m siao je u
hotelski re sto ran i n aru io lak d o
ruak. N e m am o je prelistavao
Vaington Post, koji je kupio u
hotelskom predvorju, poevi, kao
i ob in o od p o slednje strane.
Panja m u privue naslov pri
dnu strane.
Nestao le iz policijsko m rtv a
nice - pisalo je nad k ratk o m veu u kojoj se neki novinar, ko zna
/b o g ega, svetio policiji, sugeriui p rak tin o svakom rei d a je vaingtonska policija p o tp u n o n es
posobna. Po njem u, le je nestao
zbog n e m a ra uvara.
Na kraju lanka, tavie, p o tp u
no ozbiljno je p o m e n u ta i m o g u
nost da ovek u o p te nije bio m r
tav, ve d a je jed n o stav n o u stao i
ietao iz m rtv an ice p o re d toliko
b esp oslenih uvara.
Lesli se prezrivo o sm eh n u . Taj
novinar, oigledno, n ita nije znao
o policijskim m rtv a n ic am a sa le
d enim p re g rad a m a koje se m ogu
o tvoriti sam o spolja. Ako bi neko
sluajno d o sp eo iv u njih, ne bi
m ogao tek tako ustati i izai i d a je
hteo.
To nije bilo sve: telo je n estalo iz
m rtv an ice p o m en u to je kao telo
rtve koja je strad a la u sao b raaj
nom u d esu u Ulici L ...
'
37
Lesli je s n ap o ro m vakao je r je
h ra n a izn enada izgubila svaki
ukus.
Le nep o zn ato g je nestao, to je
bilo o no najvanije. O dm ah je o d
bacio fan tastin u m o g u n o st d a je
ovek bio iv k ad a je d o sp eo u m r
tvanicu. O stajala je, dakle, sam o
o n a druga: neko je u k lo n io njego
vo telo.
Nije treb a lo m nogo razm iljati
d a se odgovori n a to pitanje. Oni
koji su to uinili plaili su se u o b i
ajene autopsije. O na bi o tk rila
n eto to oni nisu eleli d a se o t
krije.
Deluju veom a brzo i h la d n o
krvno, pom isli Lesli. To odaje
k ru p n u organizaciju, sp re m n u i
sp o so b n u na sve. P rip rem a i izvo
enje d rsk e k ra e tela iz policijske
m rtv an ice u sred g rad a nije bio
posao koji se za tako k ra tk o vrem e
m ogao izvesti istom im provizaci
jom . ..
O d g u rn u o je o d seb e ta n jir sa
n ep o jed en im d o ru k o m , ispio
au so k a od n aran d e i poloio
neto sitn in e n a sto.
Potraio je pogledom govornicu
u h o telsk o m predvorju. T ren u tak
kasnije, o k re ta o je broj radio-stanice KJHZ.
- M olim g o spoicu L o m er ree k a d m u se javio p rijatan en
ski glas.
- ao m i je, g ospoice L o m er je
n a te re n u - uo je odgovor. - O e
k u jem o je tek za sat ili dva. Im ate
n ek u p o ru k u ?
38
T aksista se o sv rn u o d a ga pogle
d a p raznim sivim oim a n ad neobrijanim obrazim a.
- 12. policijska stan ica ti je tam o,
o rta k -le n o je rek ao pokazujui
palcem prek o ram ena. - Dva b loka
dalje. Nije ti p o tre b a n taksi ako
tam o ide.
- Ne - o d m a h n u o je glavom Les
li.- e lim u glavnu stanicu, ili kako
se to ve zove kod vas u Vaington u . ..
- S tranac, a?
- Iz San Franciska.
- S an F rancisko - sa uivanjem
je re k ao tak sista vesto traei p ro
laz u dugoj koloni vozila. - kau da
je tam o m nogo toplije nego ovde?
- D anas nije - o sm e h n u o se Les
li.
- A je 1 tan o d a enske idu gole
i po ulici? - zain tereso v ao se ta k
sista.
- Na alost n ije ... m o d a p o n e
ka, u vrerne hipi-pokreta. D ansa
jedva d a ih jo im a u San Francisku - sm eio se Lesli. - M islim na
hipike. P rovidnih bluza im a koliko
hoe, a ni to nije lo e ...
- S igurno - u zd ah n u o je voza. T am o valja iveti, do avola. Sad i
nekako, ali k ad stegne zim a i duhne sev erac iz K a n a d e ... K akva p o
sla im a u policiji?
- Traim prijatelja - k ra tk o o d
govori Lesli.
- U policiji?
- Pa da. Nisam u sp eo d a ga n a
em ni na poslu ni ko d kue. Niko
od su sed a ne zna ta je s njim.
39
40
siv i u m n i !
41
42
Lagano je k o ra ao dugim h o d n i
kom zadubljen u misli. S ta d a uini
sada? Do sastan k a sa M agdom
imao je jo d o sta v re m e n a ...
O nda je zastao kao u k opan: p o
novo onaj isti m ran i p redoseaj
opasnosti koji je osetio pri ulasku
u ovaj hodnik.
Da li je i tad a bio na ovom istom
i iKstu u hod n ik u ? Nije bio siguran,
.ili nije m ogao biti ni d alek o od tog
mosta. Kao d a su se nevidljive linijo strah a skupljale i k o n ce n trisa le
p rem a je d n o m m estu: p re m a v ra ti
ma sa d ru g e stran e prolaza na ste
penite.
D uboko u d ahnuvi nekoliko
puta da ispuni krv kiseonikom ,
I .osli lakim k o ra k o m p ro e p o re d
lili vrata. S ada je bio siguran da se
nije prevario: haragei je bio pouz
daniji od obinih ljudskih ula.
Neto dalje u h o d n ik u nalazio se
loalet. Lesli skliznu kroz njegova
p o lu o tv o ren a vrata. U prosto riji
nije bilo nikoga, i on potrai n ajp o
voljniji poloaj pokraj zida, odakle
jo m ogao da m o tri na d eo h o d n ik a
koji g a je toliko uznem iravao.
Brzo je shvatio da nije o d a b ra o
najpodesnije sklonite, je r su se
vrata to aleta n e p re sta n o o tv ara la i
/.atvarala. Bilo bi upadljivo ako bi
se predugo zadrao u n u tra, i on,
si o/.ui zube jo jed n o m p ro e k ra j
tajanstvenih vrata, traei zaklon
na drugoj stran i hodnika.
V etinom n ine uspeo je d a se
utopi m eu ljude koji su n e p re sta
no hodali tam o-am o, svestan da ni
43
44
45
i iu p ao strelicu. O brisao je ru k e
o ovekovu o d e u i m irn im k o ra
kom se vratio u zgradu kroz vrata.
asak kasnije p o m eao se sa go
m ilom koja, je ila gore-dole. Niz
eline step en ice tek je po eo da
tee tan ak p o to i crn k aste k r v i...
* * *
R adio-stanica KJHZ nalazila se u
jed n o j od onih visokih eleg an tn ih
zgrada u Ulici K, u blizini p o k riv e
nog prolaza koji vodi d ire k tn o p re
m a h o telu S tatler H ilton. Lesli je
zgradu naao bez p ro b lem a, ali je
izgubio n ekoliko m in u ta u o g ro m
nom holu dok nije na nizovim a
rask o n ih tabli p ro n a ao ra d io
stan icu i o tk rio kraj kojeg lifta tre
ba d a saek a M agdu.
Jo n ap etih nerava, o sv rn u o se
oko sebe, ali nije zapazio n ita n e o
bino. Kazaljka n a velikom zid
nom asovniku bliila se brojci
dvanaest.
O putajui m iie, Lesli se n a
slonio na m e rm e rn i stub, p o lu zat
vorenim oim a m o tre i ljude koji
su u u rb a n o prolazili kraj njega.
ak i da nije p o stao nina, iz Ja
pana bi se v ratio sa je d n o m veli
kom poukom : ne uriti.
Sam o to je sad a i u Jap a n u ta
velika p o u k a zaboravljena, p o
m islio je sa o sm ehom . Japanu se
toliko urilo d a d o stigne Z apad da
ga je n eo se tn o i prestig ao n a m n o
gim poljim a. Ipak, on o jezgro tra
dicionalnog jo je n e o k rn je n o i ne
46
Sa o sm eh o m n a licu Lesli je o b
iao kola i n ek ak o sm estio svoje
duge noge u uski p ro sto r. M o to r je
aurlao i kola su ju m u la p re m a iz
lazu.
Leslija su zanim ale g radske uli
ce, ali jed n o stav n o nije m ogao da
o trg n e pogled sa njenih nogu koje
je suknja, sk o ro p o tp u n o o tk riv ala
zahvaljujui poloaju u kojem je
sedela.
U jed n o m tre n u tk u M agda se
o k re te i o sm e h n u m u se.
- Svia m i se to to ne glum ite
u v re en o g - ree. - D evedeset odsto m u k ara ca bi napravilo g rim a
su d a sam im rek la o no to sam
m aloas rek la vam a.
- Pouzdani podaci? K oliko je
bio uzorak?
- Pa, ne ba m ali - nasm eja se
Magda. - Nisam tako m lad a kako
izg led a m ...
- Ni tako stari kao to govori
te. ..
L a ri... - poe o n a posle n ek o li
ko .m inuta utanja. - U stvari, izvi
ni. .. m ogu li da te zovem Lari.
- N aravno d a moe, M agda o sm eh n u se on. - D ovoljno se
dugo poznajem o, zar ne?
- Ti im a enu? V erenicu?
Lesli p o tv rd n o klim n u glavom .
- H vala - ree o n a jednostavno.
- D evedeset od sto m u k araca bi
rek lo ne, je li tako?
- M oda i vie - glas joj je bio oz
biljan. - N ijednom jo nije uspelo
da m e slae, Lari. To se, eto, n ek a
ko vidi n a oveku. Ti je m nogo vo
47
48
- Time se ne bavim - o d m ah n u
- Bojim se da se to ne otegne.
devojka glavom, zakljuavajui
- Ja im am strpljenja - osm eh n u
kola. - Stvar je m nogo gora: deak se Magda. - Ako ti se ne ide, sae
koji ve dva dan a lei bez svesti sa kaj m e tu negde u holu. ao m i je,
tekim povredam a glave. I nisu L a r i. . . obeala sam ti pom o, ali
sam o njegovi roditelji ti koji eka je ovo prilika koju ne sm ern p ro
ju da doe sebi. Policiji je p o treb n a pustiti . . .
njegova pom o da rei jed n o zam r
- Ni divlji konji sada m e ne bi
mogli odvui od tebe!
eno ubistvo.
- Kao u krim inalnom ro m an u M agda m u zapreti prstom , ali
osm ehnu se Lesli.
nisu im ali vrem en a za aljive raz
- M nogo gore . . . izgleda da su govore. Brzi lift ve ih je dovodio
njih dvojica, njegov prijatelj i on, na etvrti sp rat bolnice. Intenziv
odveli jed n u devojku do S ent Lio- na nega, zapazio je Lesli natpis na
nard Krika. To je u blizini grada, ali velikim staklenim vratim a oboje
prilino pusto m esto. N eko ih je nim belom bojom .
napao: devojka je silovana i ubije
Jed an stariji ovek u belom
na, prijatelj je nestao, a deaka su m antilu nervozno je etkao pred
nali u sm rskanim kolim a pored vratim a. On i M agda izm enili su
uta. Nikakvih drugih tragova nije nekoliko tihih rei. Devojka je
ilo ...
m ah n u la Lesliju ru k o m i njih dvo
- N aravno, policija i ovoga pu ta je su kroz v rata m ugnuli u dug tih
eka da im neko servira ubicu na hodnik u kojem nije bilo nikoga.
posluavniku - gorko ree Lesli. - Ovde - p ro a p ta la ie Magda,
Nije mi sam o jasno ta ti radi zastavi p re d vratim a jedne sobe. ovde.
M oram o biti tihi, zna i sam da je
- Pa to i jeste ono glavno! - us- ovam o zabranjen ulaz.
kliknu devojka. - Preko jednog p ri
V rata su se beu m n o otvorila.
jatelja u bolnici doznala sam d a d e Jedan m ladi u b elom m antilu
ak, izgleda, dolazi s e b i. . . Zamisli neto je poslovao oko itave gom i
ta bi znailo ako bi njegovu prvu le elek tro n sk ih ure aja p o red an e
izjavu svi uli preko radija!
oko postelje na kojoj se jedva raza
- A ta ako se niega ne b u d e se- znavala m rava prilika sa glavom
ao? P ovrede g la v e . . . U takvim u m o tan o m u zavoje.
sluajevim a am nezija je veom a
Lesli zavrte glavom. M edicina je
esta, zar ne.
tako daleko o d m ak la da ovek
- To je m ogue - klim nu M agda vie ne m oe ni da u m re na p riro
lavom - ali ja ipak m o ram biti dan nain, bez gom ile elektronike
raj njega sa m ikrofonom im o t i lekova koji sam o produuju ago
vori oi.
niju . . .
49
rao.je kako M agda o tvara m agne
tofon i seda na stolicu kraj deakove postelje, ljupko prekrstivi
nogu prek o noge.
- N alazim o se u bolesnikoj sobi
m ladog Rika Perkinsa, deaka
koga su p re tp ro le noi nali teko
povreenog za volanom oevog
autom obila, deaka koji od tog tre
n u tk a nije dolazio svesti. Svi n e str
pljivo oekuju da se Rik osvesti je r
bi njegova izjava m oda m ogla o b
jasniti tajanstvene dogaaje u blizi
ni S ent L ionard Krika, kad a ie u b i
je n a devojka po im enu Florans
K irkpatrik i n estao deakov drug
Kori Stivens. Ovde, kraj nas i kraj
m ladog Rika, nalazi se d o k to r Karl
Sotelo, arm an tan m ladi koji sve
svoje veliko znanje ulae da dea
ka vrati svesti, d an o n o n o deura
jui kraj njegove postelje . . .
Sve to M agda je h lad nokrvno izo vorila u m ikrofon dok se crnoosi Sotelo nervozno p rem etao s
noge na nogu.
- Uh . . . ovaj, gospoice Lo
m e r . . . ja sam, u stvari, preuzeo
deurstvo pre jedva pola sata. B o
jim se da . . .
Svi troje su se trgli je r se do tada
nep o m in o telo na postelji iznena
d a p om erilo i do njih je do p rlo tiho
stenjanje. Sotelo je gotovo skoio
do postelje i nagnuo se nad deakovo lice. M agdine oi su zasvetlele. M ikrofon je ve bio u blizini Rikovih bledih usana.
- Vode . . . - jedva ujno proaptao je deak. - Vode . ..
50
Rik o tv o ri oi u kojim a se p o n o
Sotelo m u je veto ovlaio usne
i Rik je sa olakanjem uzdahnuo. vo v id eo strah.
- ta je bilo sa K orijem . . . i sa
T renutak kasnije, njegove k ru p n e
oi su se otvorile i on je okruio Flo?
- D o b ro su - uverljivo se o sm eh
oko sebe zam agljenim pogledom .
- B o ln ic a . . . - apnuo je. - nu M agda. - Moe li nam opisati
tog oveka, Rik? To je veom a va
Kola . . . m nogo su slupana?
- Ne brini o kolim a, Rik - neno no ako eli da ga policija uhvati.
V idelo se d a je i tih nekoliko rei
se osm eh n u Magda. - S njim a e
sve biti u redu. Tata se nee ljutiti. iscrpilo deaka. Oi su m u se sklo
- A Kori? FIo? - tre se deak. - pile, a disanje postalo nem irno. So
telo se zab rin u to zagledao u in stru
ta je sa njim a . . . i ko ste vi?
- M agda L o m e r. . . uo si m oje m ente.
- G ospoice L om er . . . dovoljno
ime?
Deak pokua da klim ne gla je. Bojim se da ponovo ne izgubi
vom, ali m u se na licu pojavi bolna svest.
- Rik - apnula je ona, ne o b ra
grim asa i on posegnu rukom p re
m a glavi. Sotelo neno, ali vrsto, ajui panju na m ladia. Lesli u
d nu postelje, napravi grim asu. Ta
zaustavi taj pokret.
- Ne sm e dirati, Rik - tiho ree. .devojka nije birala sredstva da
- Glava ti je p o vreena . . . ali m is doe do cilja . ..
- V eom a
visok . . . ogrom ne
lim da e sve biti u redu,
- Rik . . . - poe Magda. - Moe ruke . . . ram en a - s nap o ro m je
li da mi kae ta se sve one noi ap tao deak. - I uasno jak . . .
Jasno se videlo da se njegovo
dogodilo? Neko vas je napao?
Deak sklopi oi i blede usne dugo koato telo streslo pod p o
m u zadrhtae. utao je.
krivaem- Kad su kola k re n u la . . . zgra
- Reci mi, Rik . ..
- Jedan ovek . . . - s n ap o ro m je bio je vrata . . . kvaka m u je ostala
aptao deak. - U dario je Kori- u r u c i .. nije ak ni pao . ..
M agda je podigla pogled i zagle
ja . . . a onda, on i Flo . . . znate
dala se u Leslija zatim u Sotela.
v e ...
- Rik . nisi m u video lice?
- Znam - apnu Magda. - Govori
dalje . ..
- Nisam
D e a k o v glas bio je jedva ujan,
- M ene nije video . . . uspeo sam
da se priunjam kolim a i krenem . lice jo bleqe.
- Sada je zaista dovoljno - umeUm alo da m e za u sta v i. . . jurio
sam kao lud . . . sleteo sa puta, je li a se Sotelo. - G ospoice Lom er,
ao mi je, ali vas m o ram zam oliti
tako?
da napustite sobu!
- Da li si zapazio kako izgleda?
51
napolje kada se pacijent osvestio
i ...
- ta, osvestio se? - tre se profe
sor. - T rebalo je o dm ah da m e po
zovete, Sotelo - ree prekorno,
m ada m nogo blaim glasom . G ospoice, b udite ljubazni i izai
te. Sve to elite da doznate dobiete u mojoj izjavi za tam pu. To
vai i za v a s -m n o g o hladnije je d o
dao, klim nuvi glavom Lesliju.
- Hvala, profesore. Do vienja,
profesore - s potovanjem je govo
rila M agda izvlaei se prem a v ra
tima.
Oboje su se glasnu nasm ejali
k ada sit konano izali sa odeljenja
za intenzivnu negu.
- Sada ve m nogo vie potujem
tvoj posao - ree Lesli. - Nisam
znao da je za njega po treb an i glu
m aki talent! Doznala si ta si elela?
- Pa . .. ne ba sve. Zna, Lari,
nadala sam se da e deak m oi da
nam dii potpun opis tog zloinca.
Bilo bi odlino da organizujem o
lov na njega uz pom o slualaca.
Takve stvari privlae ih kao m ag
net!
- Im a li jo m nogo posla? Ja ve
oseam glad.
- Ne - odm ah n u ona. - Sam o da
skoim do studija i i/m o n tiran i
ovu traku. D vadesetak m in u ta po
sla, a onda ruak. Moe?
- Moe - klim nu Lesli glavom. Pod uslovom da ne bude vie od
dvadesetak m inuta.
Vonja do radio-stanice protok-
52
la je uglavnom u utanju. Magdi se
urilo i svu svoju panju posvetila
je vonji, dok je Lesli n apeto raz
m iljao o o nom e to je uo od m la
dog Rika Perkinsa.
Da li je deak zaista bio pri sves
ti? Njegov veom a n e p o tp u n opis
napadaa Leslija je podseao na
n ek o g a...
Ma oveka koga je ve dva puta
video m rtvog, ali za koga jo nije
bio siguran da m u nee stati na
put. On ili njegov dvojnik . . .
53
bav u pitanju, Japanci nem aju ni
kakvih inhibicija. Naa kultura,
m eutim , o p tere en a je gom ilom
p re d rasu d a koje ve vekovim a n e
m aju nikakvog smisla. esto nis
m o ni svesni koliko te p red rasu d e
utiu na nae svakodnevno p o n a
anje . ..
- Znam, Lari glas joj je bio prom ukao i tih - neke granice ipak po
stoje, zar ne?
- Eto vidi. N ema granica u lju
bavi za Japance. Ne vai to sam o za
njih, orijentalna filozofija u tom e
ima univerzalna shvatanja. R ekao
sam ti ve, sve je dozvoljeno, ak
poeljno . . .
- Ba sve? - apnu ona.
- Ba sve. Ako nekoga voli, m o
ra voleti sve u njem u . . . i na nje
mu . . . Znam da je tu granicu teko
prei, ali ona o tvara nove vidike,
Magda.
O na nem o klim nu glavom, zaba
cujui kosu sa lica.
- Hvala, uitelju - ree sa osm ehom . - Im a neka posebna re za
uitelja, zar ne?
- Da. Sensei.
- Sensei . . . hoe li da m e ui?
S tegnuta grla, Lesli klim nu gla
vom. Kao u snu dozvao je ko n o b a
ra, platio raun, poao za njom
prem a parkiralitu na kojem je sta
jao mini mori. Pogleda podig
nutog prem a njem u, M agda se o s
lonila na njegovo ram e i njena
ruka skliznula je u njegovu.
Ljubili su se dugo, sklopljenih
oiju, ne prim eujui podsm elji-
54
ve poglede prolaznika. M agda je
konano d u boko u d ah n u la i otrgla
se iz njegovog zagrljaja.
- Lari . . . hajdem o kod m ene . . .
Nisu se vozili dugo. M agdin stan
nalazio se u jednoj od uskih sp o
red n ih ulica koje se odvajaju od
bune Istone egzekutivne aveni
je. G um e mini m orisa zakripale
su k ad a je devojka naglo zakoila u
podzem noj garai zgrade.
- H oe da ti ponesem m ag n eto
fon? - u p ita Lesli izlazei iz kola.
M agda o d m ah n u glavom . - U
kui mi nije p o treb an , a ako n e k u
da krenem , poi u kolim a. Ostavi
g a ...
- Ovaj lift je uasno b rz - proguna Lesli odvajajui se o d nje.
Bili su sam i u uskom p ro sto ru , p ri
ljubljeni jed n o uz drugo.
- ini ti se - o sm eh n u se Magda.
- U stvari, jezivo je s p o r . . .
Sa d u b o k im uzdahom zakljua
la je za njim a v rata stan a i odbacila
torbicu na pod. Lesli se ogledao
oko sebe. Nalazili su se u p ro s tra
noj dnevnoj sobi, u re en o j je d n o s
tavno, ali sa ukusom . Uz veliku
klub-garnituru istaknuto m esto za
uzim ao je sto sa pisaom m ainom
i gom ilom hartije i knjiga n a nje
mu. Dvoja vrata vodila su desno iz
prostorije, je d n a levo.
Nije im ao m nogo v re m e n a za
razgledanje. M agda je sm akla cipe
le sa nogu i bacila m u se u zagrljaj,
steui ga ru k a m a oko pasa. Osetio je njene m ale vrste grudi na
svojima, prsti su m u skliznuli du
55
N ekoliko tre n u ta k a je utala na
m rtenog lica.
- ta m e briga!? - prasn u la je na
kraju. - Ne tie m e se . . . poalji ne
kog po traku. Sad nem am vrem e
na d a dolazim . . . Jeste, ako ba h o
e da zna. M ukarac zbog kojeg
bih i tebe i radio m ogla da poaljem do avola . . . Da . . . neka
doe ko hoe, m agnetofon je u ko
lima, trak a je na njem u . . . Ne, kola
nisu zakljuana . . . ao, Rodni!
T resnula je slualicu i osm ehnula se.
- N eka b udala je tam o u studiju
zaturila trak u sa snim kom iz b o lni
ce - objasni. - Rodni, na ured n ik
hteo je da m u donesem original sa
m og m agnetofona, uo si ta sam
m u rekla?
- uo sam - osm eh n u se Lesli ali ne znam da li sm em da ti poverujem .
- O n o da bih radio poslala do
avola? Nemoj da mi veruje.
Podigla je ruke i raspustila kosu
da joj padne niz ram ena. Sklopila
je oi kada je Lesli ponovo uzeo u
z a g rlja j...
Lesli je neno pogladio po kosi i
m alo se podigao oslonjen na lakat.
-J e s a m li bila dobra? - apnu
Magda.
- Jesi - o sm eh n u se on - ali . . .
- ta ali? Bila sam d o b ra ili ni
sam?
- Bila si kao gladan ovek - ne
no ree Lesli. - Toliko gladan da
m u je svejedno ta jede dok se ne
zasiti. U dobroj hrani, m eutim ,
56
m oe da uiva sam o sit ovek.
- A to znai? - nam rti se Magda.
- To znai da je sve ovo bio sam o
uvod. - Lesli se m orao jo jednom
nasm ejati. - Ono pravo tek poi
nje . . .
Spustio je usne na njen vrat, neno je gladei ru k a m a po leim a. Izvila se kao m aka i zarila m u prste
u kosu.
- M anijae . . . jo ti nije dosta!
- O tom e em o razgovarati ujutru - osm eh n u se on.
- Ujutru? - zgranu se ona. - A
kad em o spavati?
- Spavae, ne brini - govorio je
tiho, naglaavajui po k retim a
ruku po njenom telu svaku re. Nekoliko p u ta em o zaspati i po
novo se buditi da vodim o lju
bav . . . sve do jutra. Iznenadie se
kako e u ju tru biti o d m o rn a i sve
za.
- To si u Jap an u nauio? - nasm eja se Magda. - Zato, dakle, oni
m ogu onako m nogo da rade?
- M oda - ree Lesli kroz sm eh.
- To, verovatno, im a neke veze.
M ora najpre shvatiti da se ljubav
ne vodi na brzinu, za nekoliko m i
nuta zadovoljstva . . . I jo neto: ne
sm e m isliti ni na ta drugo sem na
m oje i svoje telo. O pusti se. Tvoje
telo bolje od tebe zna ta treb a da
in i . . .
Neki neugodan, diso n an tan
zvuk m eao se sa njihovim d u b o
kim ritm ikim disanjem . Lesli la
gano otvori oi.
- Prokleti telefon - pro m rm lja
57
ovek . ..
Ili jed an naicovek . . .
O sm ehnuo se kada je pritisnuo
kvaku M agdinih vrata. Nije bilo za
kljuano. Devojka je zaista im ala
nekoliko veom a loih navika.
Paljivo je zakljuao vrata za so
bom , praen iznenaenim Maginim pogledom .
- ta to radi? - u p itala je kada
je priao prozoru, otvorio ga i n a
gnuo se da proveri postoji li neki
prilaz spolja do njenog stana. - Sta
se dogodilo? Je li trak a uzeta?
Lesli klim nu glavom.
Ali je tvoj ef nee d o b iti. . . N esta
la je.
M agdine oi se rairie. - Kako
to?
- Ne znam. Neko je zadavio m la
dia koji je doao po trak u i odneo
je. M agnetofon je prazan.
N am erno je govorio kratkim ,
b ru taln im reenicam a, u elji d a je
potedi oka. Ipak, njeno lice preblede i ona nesvesno zakloni ru k a
m a gole grudi.
- Ko . . . ko je to uinio?
Lesli slee ram enim a.
- Neko kom e nije u interesu da
se dozna opis ubice. Ni tra k a iz stu
dija nije sluajno nestala, u to sam
ubeen. M oram o o d m ah obavestiti policiju. Mali Rik je u opasnosti,
kao i svi s kojim a je razgovarao od
asa k ad a je doao svesti.
Devojci se ve vraalo prisustvo
duha.
- Sotelo . . . m oda jo& neko od
lekara . . . i . ..
58
- 1 ti, Magda.
ci neto . . . O beavam da u te svo
K lim nuo je glavom i bledo se os- jim ru k am a svui im ova guva
m ehnula.
p ro e ...
- 1 ti, Lari.
* * *
- Ja sam navikao na opasnost.
Devojka je neko vrem e zam ilje
no gledala pred sebe klim ajui gla
N orm an Ejken tiho zviznu osvr
vom.
ui se po raskono nam etenoj
- N ekako sam to osetila od p r kancelariji. Z ainteresovano je povog tre n u tk a kada sam te ugledala sm atrao etikete po flaam a n e m a r
- ree tiho. - Ne znam . . . neto u no poredanim iza p o luotvorenih
tvojim pokretim a, u tom dranju, vrata bara.
odaje oveka koji ivi opasnim i
- Znao sam da si uspeo, Volte votom . Valjda te zato do sada ni ree najzad - ali da si ovako viso
sam ni pitala im e se bavi . . . Ne ko, to . . . Sto od pola akra, fotelje,
znam ak ni da li se sada usuujem bar, skupocen tepih n a podu, sek
da te pitam . . .
re ta rica p re d v ratim a . . .
- Privatno ili profesionalno? - udi m e da nju nisi stavio na
nasm eja se Lesli. - Ne bih eleo da prvo m esto - nasm eja se K am inski
postanem ju n ak neke tvoje nove pruajui m u ruku. - Znam da je
reportae sa lica m esta.
tvoj tip . . . - Znam d a je tvoj tip . . .
- P o tp u n o privatno, b a r za sada.
- Ma, pusti - uzdahnu Ejken. Iako im am utisak da bih tvojim do G ledala m e je tako da sam svaka
ivljajima m ogla ispuniti program dva m in u ta m o rao pogledati da mi
od nekoliko sati, ne raunajui nije otk o p an lic. Je li, Volte, zbog
reklam e.
ega ti je ta enska toliko u o b ra e
- D osta prie, mala! - zapreti na?
Lesli prstom . - Suvie se k om otno
- Ne znam - slee ovaj ram en i
p onaa za devojku kojoj p reti m a - niti sm em d a je pitam . Sva
sm rt. T reba da se javi efu, a zatim srea da Lilijan n em a pristupa
pozovi policiju. Sam o jo neto: ovam o, inae . . . m o rao bih da tra
reci im da si ti nala telo u garai. im drugi posao!
Nem a nita protiv?
- N em am kod nje nikakve anse
- O pasan i tajanstven! - nasm ei - uzdahnu Ejken. - V erovatno za
se Magda. - N adam se da ne radi rauje dva p u ta vie od m ene.
za neku stran u obavetajnu slu
- O tprilike - nasm eja se K am in
bu?
ski. - Sluaj, da te posluim nekim
- ak ni za dom au, asna re! - piem , pa da p re em o na stvar.
podie Lesli ruku. - Ali, ako m isli G ospoa Keri m oe svakog asa
na m iru d a telefonira, najpre o b u u i sa gom ilom h artija u ru k a m a i
59
sku obavetajnu slubu.
- Ba ti hvala, Volte - kiselo se
nasm ei Ejken. - Misli da si mi
tim e sve rekao, je li? Jedno mesto . . . je d n a poznata li n o s t. . . je
dan tip koji je stran i obavetajac . . . Ja nisam erlok Holm s, do
avola! Zar ne m oe da bude
m alo konkretniji?
- U m esto odgovora, K am inski
prui ruku da pritisne dugm e interfona. - G ospoo Keri, nem ojte
nikog putati p etnaestak m in u ta
kod m ene. Im am vaan razgovor
sa gospodinom Ejkenom . . .
- Z ar je tolika pred o stro n o st za
ista potrebna? - podie obrve Ej
ken.
- M oda i vea - sm rk n u to o d
vrati prijatelj. - Koliko ju tro s u p o
zorili su m e da dosije V ajczeker
nije za lica van sastava FBI. Ne
znam em u tolika b u k a oko n ek o
liko nevanih redova, do avola!
Ovakvih dosijea im a nekoliko miliona dole u suterenu!
- M oda ti redovi i nisu toliko
nevanih - osm eh n u se Ejken. - Da
ujem , Volte. ta pie tam o?
- Gotovo nita, rek o h t i . . . Mi
ru tinski drim o na oku m odni sa
lon izvesne M are Grifits na Pensilvanija aveniji je r se tam o skupljaju
m noge poznate linosti. V ajczeker
je tam o poeo d a zalazi otp rilik e u
isto vrem e kad a i p ro feso r Pulsen,
jedan od najpoznatijih am erikih
genetiara, p a se tako i njegovo
im e nalo na spisku . . .
- ta kog avola g enetiar trai
60
61
kak6 ga M agda sa divljenjem posm atra.
O bliznula je usne.
- Nije.
Zbacila je pokriva na pod i p re
la ru k a m a preko punih grudi, gle
dajui Leslija pravo u oi. Prila
mu je lagano njiui kukovim a i
klekla pred njega.
O setio je njene d rhtave prste na
svom telu, gladna usta . . .
Istuirali su se zajedno, uz smeh,
prskajui jed n o drugo, igrajui se
kao deca. M agda je za nekoliko m i
nula p rip rem ila ukusan i lak d o ru
ak.
Lesli je od g u rn u o tanji i i uzdah
nuo, palei cigaretu.
Bilo je dosta igre. T rebalo je vra
titi se u stvarnost.
I M agdino lice se iznenada uoz
biljilo.
- Kao da si odjednom postao
drugi ovek, Lavi - rekla je tiho.
- I jesam - klim nu on glavom. U skoro m oram izai, devojice. A
sam a zna ta nas sve eka napolju.
- Misli da mi zaista preli o p as
nost?
- Siguran sam u to. Sva srea da
na protivnik, ili protivnici nisu
imali dovoljno vrem ena sino. Rik
i Sotelo su sada pod nadzorom po
licije i za njih ne m oram o brinuti.
Ali t i . . . najbolje bi bilo da na neko
vrem e n ap u sti grad, Magda.
- Da napustim grad? - zapanji se
ona. - ta ti pada na pam et, Lavi?
A posao?
- M rtva nee raditi - bru taln o
62
ree on.
- Ne bojim -- o d m ah n u o n a gla
vom. - Sem toga, ti si kraj m ene,
zar ne?
- Ne m ogu biti stalno kraj tebe strpljivo objasni Lesli. - Zna zbog
ega sam doao u Vaington. e
lim da n a em Toibu.
- A d a bi ga naao, p o treb n a ti je
m oja pom o - trijum falno se nasm eja devojka. - Vidi da se ne m o
ram o razdvajati! Za to v rem e valj
da e i policija neto u rad iti i nai
u b i c u ..
- Ne verujem . . . - kiselo se nasm eja Lesli. - Oni se snalaze sam o
u onim najoiglednijim stvarim a.
Ovaj sluaj nije za njih.
- Koji? Toiba?
- Ne sam o T oiba - zam iljeno
o d v rati Lesli. - Vidi, Magda,
im am utisak d a se n ep restan o vrtim o oko istog oveka. Nije mi ni
m alo teko da zam islim d a je on
u b ica dvojice policajaca i devojke
u parku, d a je on n apao Rika i nje
gove prijatelje, d a je on ubio m lad i
a dole u g a ra i. . . M oda ne d i
rek tn o , svojim rukam a, ali je sva ta
ubistva svakako on organizovao. I
ne sam o to: ja sam se ve dva p u ta
sukobio sa jed n im m o m kom koji
bi sva ta ubistva s lakoom m ogao
iz v riti. . .
- Ti? - Njene oi se rairie. Kada, Lavi?
- N ajpre kod Toibe u dodou,
zatim u policiji. Ali, pazi sad: to je
bio ili jed an isti ovek, ili dvojica
koji p o tp u n o lie jed an n a drugog.
63
64
m a sam se sukobio bili su vie od
obinog oveka, veruj mi!
Devojka se strese itavim telom .
- Ako je sam o deo od toga taan,
L a r i. . . onda je oveanstvo pred
uasnom opasnou . . .
On se u m o rn o spusti na stolicu.
- Da, Magdo. Upravo to p o kua
vam da ti dokaem . oveanstvo je
pred uasnom opasnou. Moe li
da zam isli ta bi se dogodilo kada
bi taj ovek stekao k o n tro lu sam o
nad S trategijskom k om andom
vazduhoplovstva u Om ahi? Ili nad
K om andom vazdune o d b ra n e u
K olorado Springsu?
O na uasnuto klim nu glavom.
- M ogao bi da ucenjuje itav
svet, sa najm onijim orujem u ru
kama! - A li. . . k o je taj ovek, Lari?
Kako je to uo pte m ogue?
- To ne znam - tiho ree on. Mislio sam da e ti m oi da mi pom ogne da ga otkrijem . Bolje po
znaje ovaj grad od m ene.
- Taj ovek m orao bi biti u sa
m om vrhu hijerarhije - zam iljeno
ree ona. - A to su ljudi o kojim a se
zna sam o ono to oni ele d a se
z n a . . . Lari, zar ne postoji neko
prihvatljivije objanjenje? U redu,
recim o da postoje ti tvoji n ad lju d
ski snani z lo in c i. . . M oda je u
pitanju sam o elja za novcem ,
m oda su to obini gangsteri koji
m a je u ruke sluajno dospelo ve
liko otkrie?
- N em a tu nieg sluajnog, Mag
do - zavrte Lesli glavom . - Takav
podu hvat zahteva ogrom n a sre d
65
nad aom viskija ili kriglom piva.
Ili bi nastavio svoj m arato n sk i a
hovski m e sa penzionisanim tak
sistom O'M alijem, iako nijedan od
njih nije bio siguran u rezultat.
Znali su o tp rilik e d a se k retao negde oko 155 :156.
A tu je bila i E jb i. . .
Sam o to sada Ejbi nije bila tu.
Ejken razoarano p re e pogledom
po m aloj sali, pravei se d a ne prim euje O Malijevo m ahanje.
- Hej, Norm! - zaurlao je Irac. ta je, ne vidi me? Doi d a ti p o
kaem jed n o novo otvaranje!
I protiv svoje volje Ejken se nasm eio. U p roeku svake nedelje
OMali bi se pojavljivao sa nekim
novim otvaranjem nau en im iz go
m ile ahovskih p riru n ik a koje je
kriom dovlaio kui. Taj m u je
trik palio sve dok Ejkenov u ro en i
talen at za ah ne bi p ro n aao pravi
odgovor.
- Viski! - dobacio je u prolazu
n am rg o en o m vlasniku bara, koji
je zavrnutih rukava s gaenjem
p rao ae. Spustio se n a stolicu
p rek o p u ta Irca. Figure su ve bile
p o re d an e po tabli.
- G ledaj sam o ta e d a b u d e trljao je O Mali ru k e i, kao beli,
odigrao prvi potez dam om . Ejken
je bez m nogo razm iljanja odigrao
nekoliko sledeih poteza, sve dok
se p red njim nije pojavila aa sa
piem .
- A gde je Ejbi? - u p ita toboe iz
n en a en o k ad a se vlasnik b ara
m alo odm akao.
66
- Prokletstvo! - grm nu Irac. - Iz
gubio sam opkladu!
Ejken ga kiselo pogleda.
- Ne pom inji m i opklade . . . Da
nas nisam im ao sree sa njima.
- Ni ja - uzdahnu starac i otpi za
m aan gutljaj iz krigle. - M atori
H enesi tvrdio je da e Ejbi pom enuti za m anje od pet m inuta, a ja
sam bio u b e en da nee.
- I kladili ste se u kriglu piva, n a
ravno - nasm eja se Ejken, traei
pogledom H enesija, jo jednog od
redovnih posetilaca bara. - U redu,
nem oj da kuka, ja u platiti pivo
za obojicu!
- Nije to - o d m ah n u OMali
razoarano glavom. - Mislio sam
da vie voli ah od te enske,
a li...
- U redu, hoe li mi konano
rei gde je ona?
- A ko to zna? Sino je jed n o s
tavno uzela svoju platu od Vika i
nestala. R ekla je da je n ala bolji
posao.
Ejken utke klim nu glavom. Za
m iljeno je otpio jo m alo viskija
pokuavajui da se skoncentrie
n a igru, ali je veom a brzo uvideo
da je situacija beznadena.
- U redu, m atori - ree sa osm ehom - strano ti je ovo otvaranje,
priznajem .
- Aha, aha! - zagalam i Irac. - Sta
sam ti rekao? G ospodine moj, n e
e ti vie dobiti nijednu partiju,
sinom da se kladim!
-K la d i se ti sa Me ne ijem - n a
sm eja se Ejken, sputajui na sto
67
G ospoa Grifits je veom a zauzeta.
-I d a ! - zau se prijatan enski
glas sa drugog kraja salona. - Pove
di gospodina kod m adam , Ida!
- Eto, ipak 'am najavljen - isceri
se Ejken.
- Poite za m nom - ree devoj
ka. N ijedna crta na licu nije joj se
pom erila.
Iza jed n e zavese skrivala su se
vrata na koja je zakucala. O tvorila
ih je, p ropustila Ejkena u n utra, a
on d a ih zatvorila za njim.
- Detektiv Ejken? - upitao je je
dan hladan glas. P ripadao je eni
platinaste kose, etrd esetih godi
na, iji se ozbiljan izraz lica i k on
zervativna odea slagali sa radnim
stolom p re trp an im hartijam a. em u m ogu da zahvalim za vau
posetu?
- N eete m e najpre ponuditi da
sednem ? - iskezi se policajac. - Ili
je to rezervisano sam o za in spekto
re i vie po rangu?
- Sedite - odvrati ena, hladno
pokazujui na stolicu preko puta
sebe. - I b udite kratki, m olim vas.
Veom a sam zauzeta.
- Posao d o b ro ide? - podie Ej
ken obrve sm etajui se na stolicu.
- Mislila sam da ste policajac, a
ne poreznik - odsee ona. - Prei
te na stvar, m olim vas.
- Radi se o ubistvu - lagano ree
Ejken, ispod oka posm atrajui iz
raz njenog lica. Oekivao je bilo
kakvu reakciju, ali se prevario.
G ospoa Grifits bila je ro en a da
dobija na pokeru.
68
-D a ?
- Ubijen je izvesni gospodin
Vajczeker. Mislim da je on bio je d
na od m uterija u vaem salonu,
gospoo.
Prezriv osm eh.
-D e te k tiv e Ejken, da im ate oi
u glavi, videli biste d a je ovo enski
salon. Nikakav gospodin Vajcze
k e r nije m ogao biti m oja m u teri
j i - G ospoo, ni ja nem am v rem e
na za prazna brbljanja - lukavo se
nasm ei Ejken. - V eom a d obro
znam ta se krije iza ove vae zgod
ne fasade . . . Mislim na salon, ne
na vas. Vaa fasada je pom alo m i
nirana, gospoo. Zanim a m e gos
podin po im enu Vajczeker. Da u
jem ?
Lice ene ostalo je nepokretno,
hladni pogled poivao je na m ladi
evim oima.
- Tako, znai - ree ona tiho. Pa, u redu . . .
Iz fioke radnog stola izvukla je
jedan beo koverat i prezrivo ga b a
cila na sto. - Uzmite.
Ejken se glasno nasm ejao.
- Nisam uo nikakvu cifru.
- Hiljadu.
- On o d m ah n u glavom.
- Zadrite taj novac, gospoo.
Moe vam biti p o treb an za advo
kata. R ekao sam . . . Vajc-ze-ker!
- Pet hiljada - ledenim glasom
rekla je ena. - I ne sam o to . . .
Njeni dugi prsti napipali su je d
no zvono na stolu. Ejken se ra d o
znalo osvrnuo oko sebe.
69
70
* *
71
- M agdo - rekao je, nastojei da
m u glas o stan e m iran - vrati se u
kola?
-Z a to ? - iznenaeno se o k re
nula.
- V rati se u kola!
Posluno je klim nula glavom,
osvrui se oko sebe. Nikoga nije
bilo na vidiku.
- S ta je bilo? - u pita tiho kada je
stala kraj njega.
- M oda e ipak im ati priliku
da vidi seivo m a a -o s m e h n u se
Lesli. - Ui u kola i sedi, m a ta da
se dogodi. N eka m o to r b u d e u p a
ljen, za svaki sluaj.
- L a r i. . . ako ti se neto dogodi?
- Nita mi se nee dogoditi, ludice - ree on neno - ali neka ti m o
to r b u d e upaljen . . .
Dolazili su iz istog pravca kao i
oni, kroz zid od zelenila. Njih e t
vorica. P otpuno istih lica, sa tan
kim u sn am a i bledim plavim oi
ma, zalizane svetle kose. Jedino
nisu bili o bueni jednako.
S am ouvereno su koraali, jedva
pokreui iroka ram ena.
Lesli se nae i levom ru k o m d o
hvati m a sa sedita. O dm akao se
nekoliko k o rak a od kola i stao le
im a o k re n u t reci. Levom rukom
stezao je korice m aa, desnom
blago m ilovao drku, oseajui
kako ga zove. D uboko je u d ah n u o
vazduh i skoncentrisao se n a svaki
p o k ret etvorice protivnika.
Kao m aine, pom islio je. Ko
raali su potp u n o ravnom erno,
kao vojnici.
72
K atana je jo bio u koricam a.
Kroz staklo, Lesli je bacio kratak
pogled na M agdino uplaeno lice.
O sm ehnuo joj se da je ohrabri.
M oda to i nije bilo potrebno.
Tek tada je shvatio da o n a u ruci
dri m ikrofon i da uzbueno govo
ri u njega .
etiri oveka su iz k o rak a preli
u trk. Dvojica su skliznuli u stran u
d a ga n ap ad n u s boka, dvojica su
dolazili pravo p rem a njem u,
sprem ni da ga epaju . . .
Seivo je blesnulo na suncu i za
uo se onaj neponovljiv zvuk katane kad a se izvlai iz korica.
Lesli je zastao u gornjem poloa'u, sa m aem stisnutim o b em a ru
tam a iznad glave. Kroz suene
proreze oiju traio je prvu rtvu
svog stranog oruja.
Zviduk seiva kroz vazduh i ka
tana se uasnom snagom spustio
na prvog n ap ad aa sa Leslijeve
leve strane. .Seivo iskovano pre
vie od dve stotine godina bilo je
otrije od brijaa. Noge i donji deo
tela refleksno su produili jo je
dan korak. Ma se spustio ukoso,
odvojivi glavu i d esn u ru k u n a p a
daa od ostatk a tela. Iz v ratn ih a r
terija iknuo je debeo m laz krvi.
Pokleknuvi, Lesli odskoi ulevo, s m aem ve u srednjem p o lo
aju kendoa. Vrh plem enitog eli
ka m unjevitom brzinom p o k ren u o
se n ap red i nazad, gore i dole. D ru
gi n ap ad a previo se u pojasu tako
d a je glavom d o takao kolena. Kroz
prste stisnute na stom aku, jo pre
73
,
***
po se zagledao u svoju ruk u sa n o
em kako se b eu m n o kotrlja po
betonu. Nije ni prim etio da se seiEjken je besciljno tu m a ra o uli
vo sad a die navie: k ratk im p o te cam a, ru k u zavuenih d u b o k o u
depove, jedva prim eujui ta se
zom Lesli m u je prerezao grlo.
I sve to vrem e nije skidao pogle dogaa oko njega. N ekoga bi m o
da sa cevi pitolja. Mali p o k ret po gao zavarati prazan izraz njegovog
novo je bio dovoljan da se izbegne lica, ali m ladi detektiv je iz iskust
va znao da na ovaj nain najbolje
m etak . . .
Po prvi put Lesli je zapazio n e k a razm ilja. Iza n ep ro zo rn e fasade
kav izraz na licu napadaa. Nije njegov m ozak radio je kao n ajp re
im ao ni vrem en a ni elje d a ga a n a cizniji sat.
lizira. K atana se sa fijukom spustio
Delovi m ozaika p o step en o su
n a lobanju. ovekovo liceje prese- poeli da se uklapaju u celinu iji
eno na dva dela.
se izgled Ejkenu sve m anje d o p a
D uboko je u d ah n u o vazduh n e dao . . .
Posle p o sete m o d n o m salonu
koliko puta, a o n d a se nagnuo da
o b rie seivo o m ajicu onog tipa u gospoe Grifits, svratio je u stan i
farm erkam a.
cu, vesto izbegavi d a se na e na
N eno je vratio k atan a u korice p u tu glavnom in sp ek to ru B raderi o k re n u o se kolim a.
su. Ovaj je, ve p ro m u k ao od u rla
M agda je leala licem oslonjena nja, zahtevao d a m u p ro n a u Ejken a volan. K oturi m agn eto fona na na, pretei da e ga suspendovati i
seditu kraj nje beskorisno su se raspisati p o tern ic u za njim. M ladi
okretali.
je veom a d o b ro znao o em u se
O sm ehnuvi se, Lesli pritisnu radi: lanac neo bin ih dogaaja u
ta ste r da vrati trak u na poetak. grad u postajao je sve dui; g rad o
Strpljivo je saekao da se o n a p re naelnik, okruni tuilac, tam pa,
m ota, a o n d a ponovo ukljuio sn i g ra a n i. . . zahtevali su od B raderm anje, izvukavi kabl m ikrofona.
sa da ga k o nan o prekine. D etekti
Od ovoga dogaaja M agda Lo- vi su leteli na sve strane, oi ju zakr
m e r nee m oi d a n apravi re p o rta vavljenih od um ora, p rom uklim
u . . .
glasovim a diktirali izvetaje i po
U klonio je m agnetofon na zad novo leteli na nove zadatke, te tu ra
nje sedite i p om erio devojku na jui se na nesigurnim nogam a.
slob odno m esto, a sam seo za vo
Naravno da, tako nee nita po
lan.
stii, prezrivo pom isli Ejken.
Jo nekoliko m e ta ra toak m a Jednostavno, nem aju v re m e n a za
lih kola ostavljao je krvav trag . . .
razm iljanje u takvoj jurnjavi.
Zato se on tako d o b ro i uvao da
74
ga ne uvuku u zahuktali m eh an i
zam desetak raznih istraga koje su
prikupljale gom ile podataka. N es
rea je bila u tom e to niko nije
im ao vrem ena da te p o datke pa
ljivije analizira i iz njih izvue ono
b itn o . . .
Nije m u se dopalo ni ono to je
doznao iz karto tek e o sao b raaj
nim nesream a. Profesor Paulsen,
ovek ije se im e u njegovoj istrazi
sve ee pom injalo, zaista je pogi
nuo p re neto vie od godinu dana,
a to je znailo da i u FBI neto sm r
di. Prsti su ga svrbeli da okrene
broj V oltera Kaminskog, ali se uz
dravao, pokuavajui da razm otri
sve m ogunosti koje je ta injenica
otvarala.
Prezirao je posao koji m u je slu
aj nam etnuo: da trai K laru Miler,
jed n u od bivih devojaka m adam
Grifits. Uvek se ponosio to radi
glavom, a ne nogam a, kao obian
pozornik: ovoga pu ta nije m u preostajalo nita d rugo je r se nije u su
ivao d a od B rad e rsa zatrai jo
jed n o g oveka. N ajverovatnije da
ga ne b i ni dobio, a njem u sam om
natovarili bi na vrat jo neto . . .
U odeljenju za prostituciju nita
nisu znali o Klari Miler. U m orni
nared n ik u k artoteci objasnio je
Ejkenu da su te enske veom a po
kretljiva druina i d a veom a esto
m enjaju prebivalite, grad, dravu.
Slegao je ram en im a k ad a je Ejken
up itao na koji ih nain nalaze.
- O bino ekam o da nam sam e
ulete u ake - rekao je narednik. -
75
rafiju ugljenisanog lea profegora
Paulsena za volanom olupirie pocrnele od plam ena i zguvane od
pada niz. visoku liticu.
Zato se n ep restan o vraao na
tu sliku? N eto je tu nedostajalo,
ne na slici, ve u nekoliko redova
zvaninog zakljuka na kraju dosiU dosijeu nije bilo izvetaja o au
topsiji!
Sanjivi b a rm e n se trgao kad a je
njegov nepoznati gost gotovo sko
io do telefona. Ejkenove oi su
blistale. Da li bi to m oglo znaiti
d a ...
N ekoliko m in u ta kasnije, Ejken
je uspeo da uspostavi vezu sa in
sp ek to ro m K eslerom , koji je godi
nu dana ranije vodio istragu povo
dom sm rti profesora Paulsena.
- Paulsen . . . Paulsen . . . - zam i
ljeno je ponavljao glas sa druge
strane. - Zato ne pogleda u dosije, do avola?! Ne m ogu ja sve po
d atk e drati u glavi, kolega!
- Pogledao sam - strpljivo odgo
vori Ejken. - N em a izvetaja o au
topsiji.
U uim a m u odjeknu zagluna
psovka.
- Prokletstvo, sad se seam! Pa
da, onaj naunik koji je m islio da
njegova kola m ogu da lete . . . ta
te iznenada interesuje, Ejken?
- Izgleda da im a neke veze sa
sluajem na kojem sada radim .
Zbog ega nem a tog izvetaja?
- A utopsija nije ni ra en a - uz
76
77
Vajczekera na ovom svetu . . .
- Uspeo si da proveri datum
Paulsenove sm rti? Moj izvetaj je
tacan?
- P otpuno - klim nu glavom Ka
m inski. - Pitao sam u kartoteci
kako je bilo m ogue da se pojavi
takva greka. Slegli si! ram enim a:
neko je unco pogrean datum ,
kau. N em a m ogunosti da se proveri svaki p o datak koji se unosi u
tu gom ilu hartije . ..
-- To nije m oralo da b u d e sluaj
no, zar ne? - tiho u p ita Ejken.
K am inski se tre.
- Misli da je neko n am ern o . . .
Ali, zato, N orm ? Zato?
- T o ti reci m eni - o sm eh n u se
detektiv. - M oda da o b esh rab ri
svakog k om e bi palo na pam et da
istrauje profesorovu sm rt, a?
- Zar tu im a jo neto da se istra
uje?
- Izgleda da ima. Volte . . . m ora
mi uiniti jo jed n u uslugu. Proli
put veom a paljivo si izbegavao da
mi kae im e se k o n k retn o bavio
p ro feso r Paulsen . . . Im a li u njego
vom dosijcu p o d atak a o tom e?
K am inski je klim nuo glavom , a
oi su m u b u d n o ispitivale svako
lice u m alom resto ran u . N agnuo se
preko stola jo blie Ejkenu.
- Rei u ti, zainat Lidliju - iskezi se. - P ro feso r je rukovodio je d
nim p ro jek to m Pentagona. Sifrovani naziv p ro jek ta bio je SGI-1,
super di-aj, supervojnik. U krat
ko, cilj p ro jek ta bio je d a stvori voj
nika koji bi psihofizikim o so b in a
78
m a nadm aivao p ro se n o lju d sk o
bie. Paulsen se drao teo rije d a je
stvarnu razliku m ogue o stv a riti
tek kon tro lo m gena b u d u e g sup er di i klonovanjem elija o d a
bran o g uzorka, kako bi se d o b ile
eljene psiholoke i fizioloke
prednosti.
-N ije teko pogoditi kakve strese se Ejken. - P otpuna o d a
nost, lepa disciplina . . . Sasvim
dovoljno za poetak, b a r to se tie
onog dela iz psihologije.
- Da - klim nu K am inski glavom .
- Vojnik za kakvim generali vekov im a eznu . . . Ako se to m e dodaju
izuzetne fizike predispozicije, d o
bio si arm iju kojoj se nita na svetu
ne m oe suprotstaviti . . . Sreom ,
poetni rezultati nisu zadovoljili
senatski potkom itet koji je ispiti
vao zato se troe sred stv a n a m e
tijena odbrani. Kau da su neki se
natori bili okirani idejom o stva
ranju vetakih vojnika, ma koliko
oni bili korisni za oruane snage.
U kratko, d o d a tn a sredstva nisu
o d o b re n a i projekt je splasnuo kao
balon. Neto posle toga i p ro leso r
Paulsen je poginuo, tako da je
stvar p o tp u n o legla . . .
Ejken je sedeo ukoeno u svojoj
stolici. Niz. lea m u se slivao hla
dan znoj.
- Volte . . . - ree prom uklo - a
ta ako p ro leso r Paulsen nije m r
tav?
A lkoholne m agle u glavi di
n im a kao d a su se iznenada razi
li.. i .ice nm je prebledelo.
79
m rm ljala je Magda. - Sva ona
krv ...' i tvoje lice . . . o i . ..
Leslijeve vilice su se stegle.
- M oralo je tako biti, devojice ree prom uklim glasom . - Ili oni,
ili ja . . . i ti.
- L a r i. . . ta si ti?
- Pa, m islim da sada m ogu da ti
kaem - osm ehnu se Lesli. - Posle
onoga to si videla na keju . . . Ja
sam nina.
Devojka se bledo osm ehnula.
- A ja sam m islila da su nine
sam o bajka . ..
- ula si, znai, za njih?
-J e s a m , p rem d a ne naroito
m nogo. ak sam gledala i jedap
film o njima. L a r i. . . da li je istina
da nine poseduju a ro b n e moi.
- Nije, Magdo. Oni sam o znaju
neto m alo vie o ubijanju od d ru
gih ljudi.
Devojka se ponovo stresla i u k o
enim pogledom zagledala kroz
pro zo r kola.
- S m eta ti to ovako govorim o
ubijanju? - tiho u p ita Lesli.
Ona klim nu glavom.
- Protiv onih tipova - tvrdo ree
on - drukije se ne m oe boriti.
Doli su da nas ubiju, Magdo. Spa
sila nas je sam o njihova sam ouvere n o s t. . . ta misli, ta bi se dogo
dilo da se, recim o, um eala polici
ja pre nego to se bilo ta dogodi
lo?
- Ne znam . .. zatvorili bi ih valj
da . ..
- Da. Priveli bi ih u policijsku
stanicu, uzeli im po d atk e i pola
80
sata kasnije pustili uz kauciju od m eh n u se Lesli. - Tako reci Rodnibednih hiljadu dolara. Na sudu bi ju ako te b u d e traio. U ostalom , jo
neki vest advokat dokazao da su sc si na zadatku, zar ne? Pravi re p o r
oni sam o alili sa nam a . . . Im am tau veka, o oveku koji eli da za
iskustva sa policijom i sudovim a. vlada svetom . Im a tu m aterijala i
M agdo . . . Njima su, jednostavno, za Pulicerovu nagradu, devojice!
vezane ruke glom aznim i zastareM agda se kiselo osm ehnu.
-A k o svi snim ci budu kao ovaj
lim pravnim sistem om . Dolo je
takvo vrem e, b ar u Americi, da o- s a d a . . .
vek m o ra d a sc brani i bori sam . . .
- Bie i boljih - p o tap a je Lesli
- Ove ne bi tako lako pustili - os- po ruci. - Idem o u tvoj stan .. .
U prkos lakom to n u kojim je go
m eh n u se devojka. - Video
s i . . . sva etvorica izgledali su po vorio, Lesli je n ap eto ispitivao sva
ki detalj oko sebe. M alo se opustio,
tp u n o isto!
je r im, b a r za sada, nije pretila ni
- To nije zloin, zar ne?
- Hej! -- tre se Magda. - Pa ja kakva opasnost.
- Ovoga p u ta ne ostavljam ga u
sam p o tp u n o zaboravila na m ag
netofon! Neto sam snim ala, b a r kolim a - pro m rm lja Magda, veadok se nisam onesvestila. B a me jui m agnetofon o ram e.
- Moe ti i zatrebati - o sm eh n u
zanim a ta je ostalo na t r a c i ....
Ispruila se preko sedita i p ri se Lesli. K orice m aa bile su m u
vukla m agnetofon u krilo. Lesli je pod levim pazuhom , sp u ten e niz
um irn im izrazom lica p ro p ratio telo, kako bi bile to neupaljivije.
njenu glasnu psovku kada je shva N ikoga nisu sreli, ni u liftu, niti u
hodniku ispred M agdinog stana.
tila da je trak a p o tp u n o prazna.
Lesli je ipak uao prvi i paljivo
- Do avola - m rm ljala je besno
- m o ra da sam zaboravila d a uklju ispitao svaki ugao m alog stana, a
im snim anje . . . Nije mi se to d o potom jo p roverio da li su vrata
godilo godinam a. Kao p ro k leta po zakljuana. Tek posle toga je o d lo
io m a i sa u m o rn im uzdahom se
etnica!
- teta - nasm ei se Lesli. - spustio na kau.
- N ee u kupatilo? - zavodljivo
M ora d a je tonski veom a zanimljiv
zvuk izvlaenja katan e iz k orica . . . je u p itala Magda.
- Vrlo rad o - u zd ah n u Lesli - ali
M agda je tek u tom tre n u tk u sa
iznenaenjem shvatila da kola u la n em am o v rem en a za to, devojice.
ze u podzem nu garau zgrade u ko Jo nisam p ro itao pism o od Sum iko.
joj je stanovala.
- V r lo vano - prezrivo se o s
- Hej, kud si m e ovo doveo? A
moj posao?
m eh n u Magda. - Ja idem ..
Zbacila je haljinu i gaice sa
- D anas im a slobodan dan - os-
81
82
am ta se dogodilo. S a o b ra a jn a
nesrea, izgoreo je u kolim a- Japanci im aju jed n u v e o m a
m u d ru poslovicu - o s m e h n u se
Lesli. - Ne veruj da je o v e k m r
tav, sve dok m u ne vidi l e . . . a
ak ni tad a nem oj biti p o tp u n o si
guran . . .
- O tkuda ti takva ideja? - zau d i
se devojka. - Lari, nem oj m i sam o
jo i vam pire uvlaiti u ovo . P ro
fesor Paulsen nije d o k to r M abuze.
Covek je m rtav, do avola!
- V erovatno . . . H teo sam sam o
da te upozorim da injenice n e prihvata onako kako izgledaju na
prvi pogled, nita vie. U red u , po
trai mi podatke o ostaloj trojici.
Malo u odspavati. Im am utisak
da e m i u skoro biti p o tre b n a sva
snaga. Pozovi m e kad zavri, vai?
I . . .
-I?
- Budi oprezna, Magdo, m olim
t e ...
- V rata su zakljuana, zar ne? nesigurno se o sm eh n u ona.
- To sam m aloas hteo da ti ka
em . . . Im a hiljadu naina da se
negde ue, kroz v rata ili pored
njih. B udi op rezn a . . .
Ona nem o klim nu glavom, ste
ui usne. Ruke su joj m alo drhtale
dok je navlaila kunu haljinu.
* **
Dva asa kasnije, Leslija je pro
budio aro b an m iris svee kafe.
U spravio se i sa zadovoljstvom
83
- P otcenjuje moju obavetajnu
slubu,,Lari. Bejli se sam o povu
kao sa redovnog posla, ali je neke
tragove ipak ostavio. Znam ak i
gde se sada nalazi. Im a veliko im a
nje kod Sent L ionard K rika . . .
Lesli podie obrve.
- S e n t L ionard Krik, a? Mislim
da bi na m ladi prijatelj Rik m ogao
da nam pokae gde se to im anje
nalazi.
M agda klim nu glavom, nesvesno guvajui kunu haljinu na g ru
dim a.
- Doznala sam jo neto . . . ko
vodi policijsku istragu o svim tim
zagonetnim sluajevim a. Skoro
svim, je r glavni in sp ek to r B raders,
izgleda, nije shvatio da m eu nji
m a postoji veza. To je detektiv Ejken, veom a sposoban m ladi.
- Misli da bi trebalo da ga obavestim o? - tiho u pita Lesli. Instink
tivno je odbacivao i sam u pom isao
da potrai pom o policije.
- Mislim da bi to bilo m u d ro vrsto ree Magda. - Znam Ejkena . . . V eom a je nekonvencionalan
i istragu vodi na svoj nain, naje
e potp u n o sam. Stavie, i sam p re
zire u h o d an e staze policijske birokratije. Videe, uostalom . . .
- Ve si ga pozvala? - tre se Lesii.
Ona m alo postieno o b o ri po
gled.
- U stvari, nisam . . . Traila sam
ga, ali nisam uspela da doznam gde
se nalazi. Ostavila sam p o ru k u za
njega kod B radersa. A i on je o sta
84
vio p oruku za E jkena kod m en e o sm eh n u se - da ga eka otkaz im
ga bude naao.
O boje su se trgli na zvuk telefo
na. U M agdinim oim a ponovo se
pojavio strah. O tila je do telefona
sporim korakom , oklevajui, kao
d a se boji da e uti neto uasno.
Lesli je poao za njom.
Lice joj se m alo razvedri kada je
ula glas sa d ruge strane.
- E jk e n - o a p n u Lesliju, p o k ri
vajui rukom m ikrofon. On zam i
ljeno klim nu glavom.
- M oete li da d o ete odm ah? u o itala je sagovornika na drugom
kraju linije, a o n d a paljivo saslu
ala njegovo m alo due objanje
nje. Ponovo je p o krila m ikrofon
rukom .
- L a r i. . . nali su o nu etvoricu.
Ejken je bio u n eposrednoj blizini
tog m esta. Kae da m ora ostati jo
neko vrem e tam o.
- N em a p o treb e - osm eh n u se
Lesli. - M nogo bolje objanjenje
tog dogaaja dobie ovde, zar ne?
- Sm em li tako da m u kaem ?
- Sm e - klim nu Lesli glavom. N adam se da je tvoj prijatelj Ejken
zaista onakav kako si ga opisala.
Inae . . . - on slee ram en im a - ne
bih voleo da se naem iza reetaka
pod optubom za etvorostruko
ubistvo!
- Ejkene . . . predlaem da o d
m ah d o ete do m ene. Tu je neko
koji e vam uted eti sav tru d oko
istrage . . . Ne, nije vano, doznaete ve kad b u d e vrem e . . . Da, evo
85
k u h in jo m ...
Pojeli.su na brzinu ipak veom a
ukusan o brok i Lesli je sa zadovolj
stvom povukao prvi dim iz cigare
te.
- Dakle? - trijum falno upita
Magda.
- Nije bilo loe - priznade on sa
osm ehom . - Izgleda da i konzerve
im aju svoje prednosti. ..
Zvono na v ratim a odjeknulo je
tiho i zloslutno.
Lesli p o k reto m ruke zadra
Magdu, koja je ustala sa svog mesta.
- Ja u - ree tiho.
- Zato? Pa to je Ejken!
- To em o tek videti, i to veom a
oprezno - o sm ehnu se on. - Mi pe
sim isti, zna.
Drei se zida i zaklanjajui Mag
du svojim telom , Lesli je neujno
priao vratim a i dao znak devojci
da pogleda kroz pijunku. Haragei
nije najavljivao nikakvu opasnost,
ali je ovo bio najbolji nain da
M agdu uveri kako je opreznost
neo p h o d n a na svakom koraku.
- Ejken - klim nu ona glavom ali je jo neko s n jim ...
- O tvori im - ree Lesli, vraaju
i se do sred in e sobe. O trim p o
gledom istraivao je svaku crtu
lica dva oveka koja su ula u stan,
sa zadovoljstvom prim etivi da ie
M agda od m ah za njim a zakljuala
vrata.
- D etektiv - n ared n ik Ejken - sa
lakim prijatnim osm ehom ree
prvi ovek. Lesliju se dopalo nje
86
govo svee otv o ren o lice i nije oklevao da m u prui ruku, osetivi iz
nenaujue snaan stisak.
- Moj prijatelj V olter K am inski
iz FBI - produi Ejken, pokazujui
n a drugog oveka, m nogo elegantnije obuenog, ali i m nogo nervoz
nijeg i m anje sigurnog u sebe. Lesli
m u klim nu glavom.
- F B I?-jav i se M a g d a .-Io n i ist
rauju ove sluajeve, Ejkene?
- P a ... - osm ehnu se m ladi m oglo bi se rei da je Volt ovde
v ie ... privatno. Pruio mi je neke
dragocene inform acije koje zvaninim putem ovog m eseca verovatno ne bi ni stigle do m ene. O p
rostite, nisam uo vae ime, gospo
dine. ..?
- E tk iu s -o s m e h n u se Lesli. Lari
Etkius.
- Etkius klim nu Ejken glavom
kao da eli da bolje zapam ti to ime.
- Da li sm em da vas up itam kako
ste se vi nali um eani u itavu ovu
zbrku, gospodine Etkius? Sem
toga, gospoica L om er m i ree da
mi m oete objasniti one fantasti
ne etvorke na keju?
- Sve u svoje vrem e - osm eh n u
se Lesli. - N ajpre da sednem o i
neto popijem o. Magdo, ti e po
sluiti gospodu?
- Ovo je jo m oj stan - veselo
ree ona prilazei baru, kao da ne
prim euje zadivljeni pogled Kam inskog.
- Ovo se zove viski - zadovoljno
uzdahnu Ejken, op u ten u fotelji
kao da nikakve brige na svetu
87
e tv o ro ...
Lesli je ve navlaio zavese na
velike prozore, pazei da se ne izlo
i pogledu eventualnog posm atraa iz zgrade sa su p ro tn e stran e uli
ce.
- Prigui svetla, M agdo - dobaci
preko ram ena. - Pretpostavljam
da nai protivnici im aju i ponekog
snajpera.
K am inski je i dalje, besno psuju
i, pritiskao taste r telefona.
- Prekini s tim, Volte - u m o rn o
ree Ejken. - E tk iu se ... neko bi
m orao da izae odavde i javi se
B radersu.
- Ne bi uspeo - m rko se o sm eh
nu Lesli. - Telefon je ve preseen,
verovatno su i svi prolazi u zgradi
b lo k ira n i...
- M oem o se zabarikadirati
ovde, do avola! - p rom uklo ree
Kam inski, osvrui se oko sebe. V rata su bezbedna, p ro z o ri... po
stoje li poarne stepenice, gospoi
ce Lom er?
- Ne, sem vrata, ne postoji nikakv no rm aln i prilaz - odgovori
Lesli u m esto devojke, koja se u p la
eno uurila na kauu. - A li...
- Ali? - u p ita Ejken.
- Postoji m notvo naina da se
u e u ovakav s ta n ... Sve zavisi do
kle su oni sprem ni da idu.
- ta sm o se dogovorili, Lari? tihim glasom ga podseti Magda.
- Da, u pravu si, treb a oekivati
ono najgore - sloi se on. - Pokuae svim sredstvim a, a . ..
H itrim korakom priao je p ro
88
89
***
kroz vrata. I protiv svoje volje, Lesli je m o rao odati priznanje pro tiv
Oseaj proticanja v rem en a re
nicim a na brzom i organizovanom
kao m u je da nije prolo vie od
napadu.
K atana je fijuknuo kroz vazduh i dvadeset m in u ta do asa kad a m u
jed an ovek se bezglasno sruio na se svest polagano vratila. Skloplje
pod, drugi tren u ta k kasnije. B o re nih oiju, ostao je da lei n e p o k re t
i se sa kaljem i suzam a, Lesli je no, pazei d a njegovo disanje ne
o d a protivnicim a d a je doao sebi.
odskoio u stranu.
- Lari! - vrisnula je Magda. Jed Leao je n a p o d u kola, u neugod
na od senki epala je devojku za nom , zgrenom poloaju, p ritisn u t
kosu i jed n o m ru k o m je podigla sa tekim nogam a dva oveka koja su
poda. B aeno strah o v ito m sn a utke sedela nad njim. O seao je
gom, njeno telo poletelo je p re m a m uninu u elucu i tu p bol u glavi.
Svojim ulim a n ajpre se skonLesliju.
Nije bilo drugog izbora nego da centrisao n a sopstveno telo. Veo
je, ne isputajui katanu, prihvati m a brzo je shvatio d a nije ozbiljni
jednom rukom , izgubivi na tre n u je povreen.
I ne sam o to! .
tak ravnoteu. Sevnuo je p lam en iz
N apadai su ga, verovatno,
Ejkenovog revolvera, ali su on i
K am inski ve nestajali p od gom i sam o na brzinu pretresli, traei
lom tela odevenih u crno.
uobiajena oruja. K jotecu - oge
Neko se svom teinom okaio je nestao, ali nikom e nisu zapale za
na Leslijevu ru k u sa m aem . P reci oko u rik en - zvezdice u skrovitu
zan u d arac nogom u m onice oslo ispod p o ja sa ... niti eksplozivne
bodio g aje tog protivnika. Devojka kuglice ra sp o re en e po g rudim a
je gotovo u istom tre n u tk u k lonula ispod koulje.
M otor kola je m alo zastenjao i
n a pod. Lesli je, steui zu be, p o n o
vo stisnuo k atan u o b em a rukam a. Lesli je svoju panju u sm erio na
okolinu. K retali su se blagim u sp o
P re k a sn o ...
Pre nego to je blistavo seivo nom i po sen k am a n a p o d u Lesli je
m oglo pogoditi sledei cilj, tri n a shvatio da idu nekim um skim p u
padaa istovrem eno su se bacila tem , to je potvrivao um gum a
n a ninu. Njegova ula ve su o tk a na kolovozu. Nije bio siguran, ali
zivala. Instinktivno je izbegao je m u se inilo da jo je d n a kola idu
dan razoran u d arac u galvu, ali to za njima.
je bilo sve.
Lesli je od m ah odbacio od sebe
Na Leslija E ldrida spustila se
om isao na napad. O pustio se, prita m a ...
upljajui snagu za o b ra u n pod
b a r m alo povoljnijim o k olnosti
90
J e d n a ru k a g ru b o ga je epala
m a. Nije dozvolio sebi d a m isli na
M a g d u ... Kola koja su ila za nji za o k o v ra tn ik i uasnom snagom
m a ostavljala su b a r neku m ogu izvukla iz kola, tako d a je pao li
c e m n a asfalt. Bila m u je p o treb n a
n o st da je devojka jo u ivotu.
K ola su naglo sk ren u la udesno, sva snaga d a nijednim p o k reto m
m alo se zatresla i usporila. Tiho zu ne pokae da to osea. etiri ove
jan je nekog elektronskog in stru k a stajala su nad njim, ali ne o p rez
m e n ta privue Leslijevu panju. no, ve vie oklevajui, kao d a ne
G otovo nagonski,- osetio je da se znaju ta da u ine s njim.
uo je kako se otvaraju vrata
isp red kola razdvaja velika m etal
na m asa kapije otv o ren e daljin d rugih kola i ko rak e nekoliko lju
skom kom andom . Vozilo je jurnu- di. O setio je m alo olakanja: u ko
lo m nogo bre i tie po glatkoj asf- lim a je bila i je d n a e n a ... M agda
je bila iva!
latnoj stazi.
- Hajde, ta ste stali?! - o d n ek u d
Lesli je napeo sva ula. Gotovo
svaki o b rtaj tokova poveavao je je d opro jed n a g rub glas. - D ovedi
neobjanjivo predoseanje o pas te ih gore!
ulo vida bilo m u je n eo p h o d n o
nosti. Uasne opasnosti, onakve
i Lesli dozvoli svom telu da se pokakvu jo nikada nije s r e o ...
Doi e tren u ta k - rekao m u je meri, isputajui tih zvuk nalik ste
jed n o m T a n a k a - kada e sve tvoje njanju. O setio je da su se ljudi oko
sposobnosti nine biti stavljene na njega trgli.
Udarac nogom u slabine n aterao
p r o b u ... Ti e sam shvatiti koji je
to tren u ta k , Lesli. Tvoje telo i tvoj gaje da bolno krik n e i p revrne se
duh, ali tvoj duh pre svega, m oraju na lea, otvarajui oi. etiri ve
potraiti i nai svu o n u u n u tran ju dobro poznata h lad n a lica sa tan
snagu koju poseduju od roenja i kim usnam a.
- Ustai! - n ared io je jed an od
koju su stekli tokom iv o ta ... Jed
no m ora shvatiti, Lesli: ta snaga njih. Lesli je ponovo zastenjao, p ra
vei se da ne uspeva d a se uspravi.
m oda nee biti d o v o ljn a ...
Kola su napravila blag luk i za- Covek iza njega g ru b o m u je p o
ustvila se. O slukujui, Lesli je mogao. On je ustao, tetu raju i se
shvatio d a su se i d ru g a kola zaus kao da jedva odrava ravnoteu.
Da, M agda je bila tu, vezana i zatavila o d m ah p o re d njihovih.
V rata su se otvorila. Dva oveka puenih usta. Jedan ovek gurao je
koja su sedela nad njim izala su pred sobom p re m a m ranoj zgradurini sa velikim m etalnim v rati
napolje.
O puteni su, pom islio je Lesli. ma, oigledno zadnjem ulazu u
Misle da sam jo onesve n. To je kompleks koji je Leslija p o dsetio
na neku fabriku.
prilika za m e n e ... sam o a k o ...
91
92
m ehnu general. Dao je znak gla
vom, i njih etvoro su odgurnuti
prem a udubljenju u zidu, desno od
vrata. Kaminski, koji se u m euv
rem en u osvestio, gledao je kao fas
ciniran sam o u generala. Lesli je
jasno uo njegove tihe psovke.
Jedan ovek dirn u o je taster tab
le na zidu. Ispred zatvorenika se
spustila teka elina reetk a bez
ikakvog um a.
- Moe odvezati svoje prijate
lje, E tkiuse - ledeno se osm ehnuo
general. - ta je, Kam inski? Nisi
m ene oekivao ovde?
- Prokletstvo! - procedi besno
ovaj. - S ada tek s h v a ta m ... Nije mi
jasno kako m i ta slinost ranije
nije pala u oi!
Leslijevom pogledu nije p ro m a
kao zadovoljan pogled koji su izm enila dva naunika. Priao je najpre Magdi i neno je oslobodio
veza. - Ne plai se, devojice - ap
nuo je, ali se ona i dalje tresla ita
vim telom .
- Misli da im am o neke anse? ~
p ro ap tao je Ejken kada m u je p ri
ao.
- Ne, n em ate nikakve anse, na
rednice Ejken - progovorio je ge
neral sa druge stran e prostorije
kroz sm eh. - Ti i K am inski, naroi
to. Niste nam potrebni. enska e
d o b ro doi m ojim m om cim a da se
m alo zabave, a E tk iu s...
- P o treb n a vam je m oja vetina,
zar ne? - o sm eh n u se Lesli. Sa za
dovoljstvom je p rim etio da na ge
neralov znak njihovi uvari discip-
93
dan H itler bio je dovoljan d a p o k a
e svetu ta je faizam.
- Ja 'nisam H itler - led en o se iskezi G rejnder - m ad a priznajem
d a sam od njega m nogo nauio.
P o tp u n a odanost, to je o n o to u
i ja zahtevati od arm ije i naro d a, ali
e zato A m erika u svetu zauzeti
m esto koje joj s pravom pripada.
Bilo je d o sta brljanja i ulagivanja
trulim d em o k ratim a i p rokletim
kom unistim a. A m erika e ono to
eli i ostvariti!
- Po cen u treeg svetskog rata? tiho je dobacio Ejken.
- Da! - G rejnder je tresn u o og
ro m n o m pesnicom po fotelji. - Da!
Pa ta? Pola A m erike bie unite
no, ali e zato d ru g a polovina vla
dati onim to ostane od sveta!
- Ako neto o s ta n e .. . .
- O stae - ledeno se o sm eh n u
G rejnder. - Najnoviji p ro rau n i
pokazuju d a je um nogom e precenjena o p asn o st od atom skog n a
oruanja. Sem toga, Rusi nee st;ii
d a u p o tre b e sve im e raspolau,'za
to em o se ve p o b rin u ti...
- Da - tiho, za sebe, ree Magda.
Nee u sp eti da nas ubiju est, ve
sam o etiri p u ta ...
- D osta je bilo, generale! - u m e
a se i Bejli, koji je sve vrem e utao. - Im am o p o s la ... Zavrim o
ve jed n o m sa ovim!
- T i, Bejli, gledaj svoja posla! rezrivo ree general. - Bolje e
iti d a neto p reduzm e da moji
m om ci dobiju i psihiku stabil
nost. Prokletstvo, lete za svakom
94
95
fotelja. Nim alo ga nije iznenadio
prom ukli krik iz Paulsenovih gru
di razderenih dugim ra fa lo m ...
H itrim p o k re tim a Lesli je kroz
o tv o ren a v rata izbacio tri p re o sta
le eksplozivne kuglice. Bilo m u je
n eo p h o d n o da dobije u vrem enu.
U tom e je i uspeo. U h o d n ik u je na
tren u ta k zavladala tiina.
Lesli je priskoio konzoli i usred sre en im pogledom p releteo
prek o nje. O dm ah m u je u oi palo
dugm e sa natpisom DEACTIVA
TE, pokriveno providnom plasti
nom poluloptom kako ga neko ne
bi sluajno dodirnuo.
Ako je to bilo ono to je mislio
da je s te ...
Njegovi veti prsti uklonili su
plastini zatitnik, ali nije stigao d a
pritisne dugm e. Meci su ponovo
zafijukali p re m a n je m u ...
I protiv svoje volje m o rao se di
viti neljudskoj h rab ro sti supervojnika. Njih trojica stajali su p ra
vo, licem o k ren u ti Lesliju, d a bi
posluili kao zaklon dvojici koji su
cevi svojih puaka poloili n a nji
hova ram ena. Dva tam n a otvora
potraila su Leslijevo telo.
Haragei! N ikada jo Lesli nije
doiveo tako snano to oseanje.
U zdrhtao je i protiv sovje volje.
SM RT.,. pisala su kru p n im slovi
m a u zadim ljenom vazduhu ona
dva tam n a o tv o ra ...
Nije bilo v rem en a da stigne do
strelaca i savlada i h ... nije bilo
vrem en a da iskoristi jedini p re o s
tali a k e n ... nije bilo v re m e n a da
96
se ukloni van do m aaja tih zloslut
nih c e v i...
Ali strah od sm rti nije n in u Leslija E ldrida p retv o rio u n em o n u
gom ili kostiju, krvi i m iia nad ko
jo m m ozak vie n e m a nikakvu
k o n trolu. D uboko je u d a h n u o i
osetio n eto em u sam o tre n u ta k
nije m ogao p o v e ro v a ti...
V azduh oko njega zapu ck etao je
kao o d snanog elek trin o g pra
njenja i Lesli oseti kak o se u sve
njegove udove sliva fan tastin a
energija kojoj se, inilo m u se, ni
ta ne m oe o d u p re ti...
Lagano, kao u igri, posegao je
svojim m islim a p re m a cevim a
u p eren im u njega, bez im alo izne
na en ja p o sm atraju i kak o se one
krive k ao u to p io n ik o j pei. Na
u sn am a m u je zaigrao blag osm e h ...
Ne ob raaju i vie panju na p et
figura u k o en ih iznenaenjem ,
priao je konzoli i m irn o p ritisn u o
crveno dugm e. O nih pet prilika o s
talo je n a svojim m estim a k ao sleeno.
D ugm e je, n a neki nain, je d n o
stavno iskljuivalo sve Paulsenove k r e a tu r e ...
Lesli se osv rn u o ok o sebe.
- L esli... - d o p ro je ap at do nje
ga. - G otovo je?
Bila je to M agda. Glava joj je bila
p o d ig n u ta sa poda. G ledala je p ra
vo u Leslija.
- G otovo je, devojice - neno
ree on. - Im ae svoju P ulicerovu
n a g ra d u ...
- A ... ti?
- M oram d a idem , devojice. T i
zna z a to ...
- Z nam - n jen ap at bio je je d v a
ujan.
- E jken e ti p o m o i, o n e u s k o
ro doi sebi - o s m e h n u o se Lesli.
Ja u p o slati policiju. Pozdravi m i
Toibu.
Dok je to govorio, vetim p o k re
tim a vezivao je G rejndera ta n k im
najlonskim k o n o p c e m koji je izvu
kao o d n e k u d iz svoje odee.
- Tako - re e uspravljajui se.
I g en eral e m irn o saek ati p o lici
ju-
kraj
' /v: ;
p r -'";-,
U januaru Nina 8
SMRT... TO SAM JA
Jedan jedini p o kret tela bio je dovoljan da izbegne Hirov napad. Ukrueni prsti desne ruke arili su se pravo u
Hirov bikovski vrat
. ali tu nifiu ostali.
Nepogreivo, kao elino seivo, oni su probili pod kou.
kroz dunik, kroz vratne ile, do ta n k e vrpce kim enog stu
ba. O tar p o kret ruke, i glava narednika Hira od lete u
ugao p rostorije sa jo uvek iznenaenim pogledom u praz
nim, s taklastim oim a. N eka udna sila je jo deli sekunde
drala njegovo ogrom no telo na nogama*) ali se ta d a i ono
za k la tilo i palo. kao poseeni s tu b .. . .