PREDMET PROUAVANJA KOLSKE PEDAGOGIJE

kolska pedagogija prouava onaj dio ukupnog odgoja koji se odnosi na kolsku
populaciju (osnovna i srednja kola)
Koristi dostignua pedagogije i njenih grana i svih drugih znanosti.
kolska pedagogija kao grana ope pedagogije treba predstavljati vrijednost
s ciljem i motivacijom, a to e se ostvariti u onoj mjeri u kojoj se bude
razvijala kreativnost. Kreativnost je svojstvena svim ljudima, od roenja do
duboke starosti, ali u razliitom opsegu.
kolska pedagogija istie kreativnost kao egzistencijalnu potrebu savremenog
ovjeka.
Odgajati za kreativnost s aspekta drutvenih potreba ima polivalentni karakter,
a to je: Nauiti uenike da bolje upoznaju sebe, Sposobnost objanjavanja
dilema, Formulacije, transformacije, Izvoenje principa,Visoka razina motivacije,
Kreativni izgraeni stavovi.
Kreativni nastavnik u procesu odgoja i obrazovanja je najbolja pretpostavka za
ostvarenje pedagoke doktrine o samostalnom, istraivakom i kreativnom radu
uenika.
On ima zadatke da pripremi mlade za kreativan i produktivan ivot, koje e
donijeti nove promijene u drutvu.
Kreativna nastava ne promatra se samo s pozicije znanosti ve i s pozicije
umjetnosti.
kolska pedagogija pomae u izgradnji HOMO-CREATOR-a ( ovjek-stvoritelj) i
HOMO IURIS (ovjek nezavisan-samostalan) koji je potreban drutvu.

2. ZADACI KOLSKE PEDAGOGIJE

Osnovni zadatak je da pomogne u osposobljavanju uitelja da shvati i razumije

genezu kole, uvjete po kojim se odvija uinkovita edukacija, zajednike uloge u
procesu odgoja, nastave i uenja.
Jedan od zadataka kolske pedagogije odnosi se na stvaranje uvjeta uitelju da
svoje pouavanja transformira u META UENJE (uenje uenja).
Najbitniji zaatak kolske pedagogije je dolaenje do istine u kolskom odgoju. To
e se realizirati u izuavanju pedagokih pojava.
Poseban zadatak odnosi se na prouavanja prakse kolskog odgoja, jo jedan
zadatak odnosi se na primjenu savremene metodologije u istraivanju problema.
Jedan od zadataka odnosi se i na potrebu da kola omogui ueniku novi izbor
svoje budue profesije.
Takoer, jedan od posebnih zadataka odnosi se na sagledavanje odnosa izmeu
odgoja u koli i vrednovanje odgojno-obrazovnih procesa i uinaka.
Pedagogija ima stalni zadatak-prouavanja pedagogijski zakonitosti, uvjeta pod
kojima se odgaja u koli, ciljeva, zadataka, metoda i sredstava.

KOLSKA PEDAGOGIJA KAO ZNANSTVENA DISCIPLINA U

SUSTAVU PEDAGOGIJSKI ZNANOSTI
kolska pedagogija je grana i znanstvena disciplina pedagogija. U sustavu
pedagokih disciplina govorimo o:
- kolskoj pedagogiji
- obiteljskoj pedagogiji
- predkolskoj pedagogiji
- visokokolskoj pedagogiji
- domskoj pedagogiji
- surdopedagogiji
- tiflopredagogiji
- logopediji i dr...

KOLSKA PEDAGOGIJA I DRUGE ZNANOSTI

Didaktika - opa znanost o nastavi

Antropologija - znanost o ovjeku
Kibernetika - znanost o takonima upravljanja
Ekologija - prouava meusobne odnose ivih bia i njihove sredine
Ergologija - istrauje kako ovjek utie na rad
Viktimologija - prouava rtve, kako se postaje rtva i koji su uvjeti da do njih
ne doe

METODOLOGIJA KOLSKE PEDAGOGIJE

Metodologija je znanost kojom se istrauju stanja, pojave i dogaaji objektivnog
svijeta. Spoznajni proces sastoji se od teorijskog miljenja i empirijskog
doivljaja. Da bi se moga odabrati odgovarajua metoda potrebno je upoznati
predmet istraivanja i vrstu istraivanja.
Fundimentalna istraivanja pronalaze osnovne zakonitosti na kojim ase zasniva
odgojna djelatnost u koli.
Operativna istraivanja su via od fundimentalnih. Njima se istaruju
konkretni procesi i situacije.
Primjenjena/akciona/razvojna/istraivanja su vrlo znaajna za odgojnoobrazovnu praksu. U njih su pored istraivaa ukljueni i edukatori iz neposredne
nastavne prakse.u ovom istraivanju nastavnici su istraivai u koli. Za njih
akciona istraivanja trebaju postati nain razmiljanja te sustavnog
procjenjivanja onog to se deava u razredu i koli. Npr.praenje i
vrednovanjeneke radnje i sl.
Primjeri moguih akcionih istraivanja:
- na koji nain moemo poboljati kvalitete roditeljskih sastanaka
- kako da bolje iskoristimo ispitivanja na satu kao oblik uenja i uinaka.
- na koji nain nastavnici mogu suraivati kako bi poboljali kriterije ocjenjivanja
uenika

Efekti ukljuenja nastavnika u akciona istraivanja u koli:

- stvara se vea kolegijalnost
- gaji osjeaje ovlatenosti
- takva uloga daje vee samopouzdanje
- pogoduje boljoj nastavnoj praksi
Takoer imamo i teorijska i empirijska israivanja.
Teorijska istraivanja je plod misaone analize podataka.
Empirijska istraivanja odnose se na prouavanje empirije, prakse, iskustava,
tj. pedagoke stvarnosti.
Longitudinalno i transferzalno istraivanje promatrapojave u razliitoj ravni.
Longitudinalna istraivanja odnosi se na hronoloko praenje neke pojave. Npr.
prati se kreativnost jedne generacije uenika, njihov kreativni rad od I do VIII
razreda, ista generacija.
Ako tu kreativnost pratimo i u svim IV i VII razredima onda to nazivamo i
transferzalno istraivanje

Istraivake metode:
Povijesna metoda omoguava nam prikupljanje podataka o koli jo iz davne
prolosti. Sve to je vezano za rad kole, njenu organizaciju, nastavnike,
uenike...saznajemo istraivajui pomou ove metode. Na ovaj nain j emogue
pratiti odreenu odgojnu pojavu kroz dui vremenski period. Npr. poloaj uenika
u nastavnom procesu i sl. Brojni su izvori kojima se slue istraivai kada se
odlue za primjenu ove metode. Tako imamo: biografije i autobiografije
pojedinihljudi (istraivaa, knjievnika, umjetnika, nastavnika), druge knjige,
knjievna djela, zapisnici, izvjetaji, asopisi, novine, filmovi itd.
Deskriptivno-analitika metoda se najee primjenjuje u kolskoj pedagogiji.
Ovom metodom se istrauju i opisuju odreeni podaci (poloaj uenika u procesu
uenja i pouavanja) i pronalaze se odgovarajue kauzalne veze.
Ova metoda je posebno znaajna za kompariranje pedagokih pjava. Za ovu
metodu posebno su vezani odgovarajui postupci (tehnike) i instrumenti.
Eksperimentalna metoda primjenom ove metode u istraivanju se namjerno
izazivaju odreene pedagoke pjave uvoenjem eksperimentalnog faktora i prati
se nejgova efikasnost. Formiraju se dvije grupe: kontrolna i eksperimentalna
grupa. U eksperimentalnoj grupi se uvodi eksperimentalni faktor, ija se
efikasnost eli utvrditi.

Istraivaki postupci:
Promatranje instrument promatranja se naziva protokol promatranja.
Pedagoka pojava se promatra i biljei na azliie naine (video zapisi,
magnetofonsko snimanje, obino zapisivanje podataka). Promatranje moe biti
namjerno, sistematsko, a moe biti nenamjerno nesistematsko. Promatranje se
organizira sukladno prethodno odreenim predmetom, cijem i zadacima. Zatim se
odreuje mjesto i vrijeme promatranja, nain voenja zabiljeki, duina trajanja,
podaci o subjekti koji je predmet promatranja (opserviranja). Prethodno je
potrebno sainiti obrazac protokola promatranja.
Intervju porazumijeva direktan razgovor intervjuera (nastavnika) i respodenta
(uenika). Moe biti standardizirani (voeni) i slobodni (nestandardizirani). Kod
standardiziranog pitanja se unaprijed precizno formiraju i sustavno biljee
odgovori respodenta. Kod nestandardiziranog intervjua pitanja se jasno i
precizno formiraju, ali se njihova formacija moe modificirati.
Prema svojoj namjeni intervju moe biti gnoseologijski /spoznajni (esto se
upotrebljava u naunim istraivanjima), terapeutski (djelovanje na respodenta
putem razgovora) i informativni (prikupljanje podataka i informacija).
Anketiranje provodi se pomou instrumenta koji se naziva upitnik. Kod
anketiranja se provodi pismeno ispitivanje. Pomou upitnika se moe ispitati veliki
broj ispitanika i u tome se ogleda njegova ekonominost i predanost u odnosu na
intervuiranje.

PRVOBITNA ZAJEDNICA
NEOSVJETENA KOLA
Odgoj i kola prate ovjke atokom cijele njegove povijesti. Prva neosvjetena
kola nastala je u procesima ivota i rada prve do danas nepoznate privredne i
drutvene organizacije ivota u prvobitnoj zajednici.
ivjei uz odrasle, mlai ovjek od prvih dana opstanka ljudskog rodaui, usvaja
odreena znanja, radne vjetine i druga iskustva ivljenja.
Ta se prva kola utemeljila na neposrednoj i izravnoj komunikaciji u kojoj su
odrasli nesvjesno demonstrirali mladima poeljne vjetine i iskustva, a oni ih
oponaanjem usvojili. O neosvjetenoj koli govorimo kao neorganiziranom
prenosu ivotnih iskustava unutar uobiajne organiziranosti ivota.
Zahvaljujui mogunosti komunikacije ovjek se uspio izdvojiti iz ostatka svijeta.
Bio je to prvi korak na putu prema koli.
INICIJACIJA
Kao vid odgojne institucije funkcionirala je institucija incijacije u kojoj su stariji
lanovi pripremali mladie za ispi zrelosti, a to su inile iskusnije ene kod
djevojaka. Prvi uitelji iz tog doba bili su veterani (za mukarce) i matrone (za
djevojke).
Svake godine bi u svakom plemenu veterani odvodili prispjele novicijate na
odabrana mjesta i u odreeno vrijeme i obuavali bi ih o svemu to je rod i pleme
uspjelo u svom dugogodinjem radu saznati i otkriti.
Inicijacija je prelazni obili izmeu neosvjetene i osvjetene kole. Nakon tih
obuavanja odravali bi se rigorozni ispiti i u stanitu plemena predviena je
velika svetkovina povodom proglaenja mladih za punopravne lanove zajednice
OTKRIE PISMA
Trea velika etapa u razvoju kole, dogodila se u vrijeme otkria pisma. Tek kada
je ovjek ovladao pismom kao sredstvom komunikacije, mogle su se prenositi
velike koliine informacija.
Prve kole mnogi povjesniari pedagogije nazivaju pisarskim kolama, jer je
ovjek uenjem pisma tek bio osposobljen za dalji kulturni i privredni uspon. U
Sumeru je bilo klinasto pismo, u Egiptu hijeroglifi, u Kini kinesko pismo.

ROBOVLASNIKO DRUTVO
Arheoloka istraivanja pokazuju da se prve kole javljaju u Sumeru (Akad)
3.500 stare ere.. Prvi profesionalni odgajatelj nazivao se umia, to je znaili
brat, prijatelj, onaj koji pouava. Uila su se slova, itanje, pisanje i razgovor o
proitanom. Pisalo se na glinenim ploicama
INDIJA (HINDUSI)
Hindusi su razvili poseban sistem kolovanja. Hinduski modeli kole su temeljni
moeli od kojih se kola u svijetu dalje razvijala. Uenje je bilo zasnovano na jogi i
meditaciji.
KINA (KINESKA KOLA)
Na prostorima Kine stvorena je sasvim drugaija kola. Ta kola je bila
najdemokratinija kola u cijelom starom svijetu, jer je omoguavala svima da
stiu znanja i vjetine. Uitelji su samo uili i pouavali uenike. Uenici nisu
dobivali svjedodbe, niti su se obavljali suvini ispiti, nego su to obavljale
posebne komisije.
EGIPAT (EGIPATSKA PISARSKA KOLA)
Bila je teokratska i smjetena u sastavu glavnih hramova. kole su u Egiptu
uglavnom sluile za podmlaivanje inovnikog aparata. Postojale su otvorene
mjesne kole i kole internatskog tipa. U kolu se kree sa otprilike 5 godina.
Prvo se uilo itati i pisati, a pisali su crnom ili crvenom tintom. Obrazovanje nije
samo obuhvatalo ueje gramatike i pisanja nego i mnogih drugih sadraja iz
prakse. Pisalo se na votanim tablicama, a kasnije na papirusu. U Egiptu je
postojala i visoka kola za kolovanje vieg sveenikog stalea ( ljenika i sl..)
GRKA (ATINA I SPARTA)
Najvii domet u razvoju kole postigli su Grci. Sparta i Atina su bile ne tako
prostorno udaljene jedna od druge, ali samo geografski, dok su ekonomske,
politike, drutvene i kulturne prilike bile vrlo razliite, to je utjecalo i na
odgojni sustav. Zajednika im je crta to je odgoj bio namjenjen iskljuivo za
djecu robovlasnika.
ATINA (Atinska kola-odgojni cilj kakokogatija) Atinski idol odgoja bio je
KALOKAGATIJA (jedinstvo ljepote i dobrote) i iz njega su se izvodili nastavni
sadraji koji su inili program obuavanja. Na osnovu Aristotelova uenja izvrili
su klasifikaciju ontogeneze na etiri etape od poetka 7. godine: djetinjstvo,
mladost, zrelost i starost. Do 7. godine djeca su odgajana u obitelji. Dok su
djevojice dalje ostajale kod kue da bi se odgajale pod majinskim nadzorom u
kuanskim poslovima, ali i u pjesmi i plesu. Od tada su mukarci (djeaci) odlazili
u kole koje su bile ivotne. Pohaali su kole gramatista i kitarista. U koli
gramatista uili su itanje, pisanje i raunanje. U koli kitarista uili su sviranje
na liri (sa 4 i 7 ica), pjevali lirske i epske pjesme, te plesali. Sa 13. godina
djeaci su ili u kolu PALESTRE (kola borbe), bogatiji su svoju djecu slali u
GIMNAZIJE. U njma se mlade uila aritmetici, filozofiji i umjetosti.

Platon je otvorio svoju akademiju, a Aristotel visoku kolu gdje se izuavala

filozofija, etika, estetika, logika i prirodne znanosti. Iz Male Azije dovodili su
uitelje govornitva. Najpoznatiji su bili Protagora, Gorgija i Hipija. Stalno su
putovali i irili svoje znanje, te ga prenosili na druge.
SPARTA (cilj odgoja:vojniki odgoj)
Odgoj u Sparti bio je u rukama drave, koju su sainjavali SPARTIATI, a u
potinjenom poloaju bili su PERIJECI. Sparta je zbog opih prilika u kojima se
nala postavila ko cilj vojniki odgoj, kako bi mlade bila spremna za ratovanje i
odbranu zemlje. Broj robovlasnika u odnosu na broj robova bio je daleko manji, pa
je zbog toga trebalo podizati sposobne mladie (ali i djevojke). Cilj odgoja u
Sparti je odgajanje snanog, hrabrog i okrutnog vojnika. Drava je u svemu
brinula o odgoju djece robovlasnika. Do 7. godine djeca su ostajala kod kue
(obiteljski odgoj). Poslije 7. godine djeca bi odlazila u javne odgojne institucije
gdje su ostajali do 18. godine. Najvea panja se polagala tjelesnom vjebanju s
ciljem da se tijelo razvije i ovrsne. ivot se odvijao kao u vojnikom logoru sa
slabom hranom i loom odjeom. Najvie su bile zastupljene gimnastike vjebe,
borbene vjebe s orujem, tranje i skakanje. Djeaci su uili i borbene pjesme i
muziku. U lov na robove ili su mladii u dobi od 18 do 20 godine. Zvali su se
EFEBI, nakon toga postajali su vojnici. Djevojke su se odgajale javno, pod
dravnim nadzorom.
RIM ( elementarne, gramatike i govornike kole)
Odgoj u starom Rimu bio je pod utjecajem grkog odgoja. Prve ELEMENTARNE
KOLE pojavile su se u Rimu oko 5. st.p.n.e. najvie se razvijao domoljubivi odgoj.
Uei zakone 12 tablica trebalo je razvijati i uvrivati pravnu dravu da bi
robovlasnici znali koristiti svoja prava. Pored elementarnih kola osnivaju se i
GRAMATIKE KOLE gdje se posebno izuavao latinski i grki jezik.
Za potrebe puanstva javljaju se i retorske GOVORNIKE KOLE u kojima se
osim govornike vjetine izuavaju jo filozofija, pravo, matematika i
astronomija. Najznaajniji Rimski pedagoki teoretiar bio je Marko Fabije
Kvintilijan. U svom poznatom djelu Obrazovanje govornika iznosi odgojni cilj i
metode pouavanja. Odgoj treba poeti u najmlaim godinama. U tom dobu
treba paziti na ispravan govor, a igra ima veliku ulogu u jaanju duhovnih
funkcija. Razradio je metode nastave maternjeg jezika.Rimljani su usavravali
antika znanja u poznate programe TRIVIJUM (gramatika, retorika i dijalektika)
i KVADRIVIJUM (aritmetika, geometrija, astronimija i muzika)

FEUDALNO DRUTVO
POJAVA KRANSTVA : Demokratizacija kole i obrazovanja . Na razvoj
srednjovjekovne kole odluujui utjecaj imalo je kranstvo. Kranstvo je uvelo
pojam demokratizacije kole, jer je kola bila dostupna svima, ne samo djeci
feudalaca nego i kmetova, koja su sa djecom svojih gospodara mogla pohaati
SAMOSTANSKE i UPNE KOLE.
SAMOSTANSKE KOLE
Imala je dva programa: za pripremanje sveenika (scola interior) i za svjetovni
stale i puk. kole su se plaale, a kmetska djeca su mogla pohaati samo crkvene
kole besplatno i spremati se za sveeniki poziv. Odgoj u feudalnom drutvu ima
staleki karakter. Cilj odgoja svjetovnog plemstva bio je vitez: snaan, lijep i
vjet radnik. Budui vitez treba nauiti sedam vitekih vjetina i vrlina (septem
artes probitates): jahanje,plivanje, rukovanje kopljem, lov na divlaj, gaanje
strijelom, sastavljanje i pjevanje stihova. To je bio sustav vitekog odgoja. Svaki
vitez je trebao imati vrline: odanos senioru, pobonost, osjeaj asti, okrutnost
prema kmetovima. Do 12.st. vitezovima nije bila potrebna pismenost. Mnogi carevi
su bili nepismeni. Crkva se prva zanimala za kolstvo u srednjem vijeku. Bilo je
vie vrsta crkvenih kola. Katedralne kole bile su locirane u veim gradovima. U
njima se uilo itanje, pisanje, horsko pjevanje, gramatika, kasnije su ove kole
bile otvorene za laiku mlade (za laike). Javlja se u osnovnim kolama koja
ubrzo postaje uzor za tip kole u cijelo svijetu. Osnovni elementi ove kle kojoj
je zaetnik J.A. Komenski su : predmeti, nastavne jedinice, nastavni sat, kolsko
zvono, raspored sati... Dolazi do osnivanja univerziteta. kolski sustav se
usavrava, pa se jo izuava skupina predmeta pod zajednikim nazivom septem
artes mechanicae (pomorstvo, trgovina, graditeljstvo, poljoprivreda, medicina i
). Svi gradovi u Evropi imali su univerzitete: Bolonja, Oxford, Pariz, Lisabon,
Rim, Be i dr. javljaju se imena koja se zalau za pravo na odgoj sve djece:
Komenski, Rable, Roterdamski, Erazmo i dr. U Francuskoj, Pruskoj, Australiji i
Rusiji mo plemstva slabi, pa se carevi i kraljevi sve vie oslanjaju na ekonomsku
pomo graanstva. Graanski stale je iznudio otvaranje gimnazija i strunih
kola, ali zahtjevao i ope, obavezno i besplatno kolovanje za svu djecu.

KAPITALISTIKO DRUTVO
BUROASKA PEDAGOGIJA 17. I 18. ST.
JAN AMOS KOMNSKY
Buroazija je za svoju djecu u gradovima otvorila gimnazije, srednje i vie
strune kole i sveuilita. Za djecu radnika, seljaka i siromanih zanatlija
buroazija je otvorila takav tip kola koje su pripremale iskljuivo za
proizvodnju, za razne djelatnosti. Sadraj obrazovanja takve djece bio je vrlo
siromaan. U 17. stoljeu se sa svojim pedagokim idejama javlja Jan Amos
Komenski. On je traio ope, besplatno i jedinstveno kolovanje , vrstu
organizaciju nastavnog rada, realiziranja potrebnih sadraja itd.Djeca su do 6.
godine ostajala u obitelji, od 6. do 12. pohaala su kolu maternjeg jezika, od 12.
do 18. godine gimnaziju gdje se izuava gramatika, retorika, etika, muzika. Od 18.
do 20. djeca su mogla pohaati akademiju koja je imala teoloki, pravni i
medicinski fakultet. Zahvaljajui Komenskom obrazovanje i otvaranje kola se
javlja kao veliki drutveni i pedagoki pokret, svjesna evolucija u odgoju.
JOHAN LOCKE:Pie o odgoju razuma, tjelesno i moralnom odgoju. On je
detaljno obradio teoriju tjelesnog odgoja. Zalagao se za privatni odgoj, gdje bi
nastavnik imao samo jednog uenika. Nastavnik treba biti svjetski obrazovan i da
ima sposobnost savladavanja samog sebe. Poznato mu je djelo Misli o odgoju.
AN AK RUSO:Vjerovao je u mo prirode i slobodu ovjeka, po emu je sa
svojim djelom Emil postao poznat u cijelom svijetu. Odgoj treba polaziti od
djeteta onako kakvo ono jeste. Dijete treba da ivi svojim ivotom. Prvi uitelj
treba da bude priroda, zatim iskustvo, a tek onda ljudi. Njegov Emil do 12. godine
ne ide u kolu, a kada u 12-toj poe u kolu, uenje e se zasnivati na njegovoj
radoznalosti.

PEDAGOGIJA 19.STOLJEA
KARAKTERISTIKE 19. STOLJEA: XIX stoljee bilo je veoma burno. Dolazi
do znaajne diferencijacije. Dolazi do porasta ope povijesti. Trai se besplatna
obavezna osnovna kola za sve, koja e ii u korak s vremenom. Uticaj
Pestalocijeva uenja vodio je demokratski orijentiranoj koli. XIX stoljee izlazi
s idejama socijalista utopista i to je stoljee pedagokih klasika: Pestaloci,
Frebel, Herbart, Uinski i Spenser. Iz ovog stoljea Evropa izlazi s uvjerenjem o
potrebi za vrstim kolski sistemom u okviru nacionalne drave osnovne kole.
Osnovna kola postaje mnogo organizovanija odgojno-obrazovna institucija koja
zasniva svoje djelovanje na praktinim potrebama ivota.
JOHAN FRIDRIH HERBART:Smatra se osnivaem pedagogije kao nauke. Nakon
zavretka studija odlazi u Bern i tu se upoznaje s Pestalocijem i prihvaa njegove
odgojne metode. Kada se vratio u Njemaku poeo je iriti njegove ideje. Postao
je poznat po svojim djelima Opa pedagogija i Opa praktina filozofija.
Osnovao je eksperimentalnu gimnaziju kao vjebaonicu s domom. Tu je napisao
psiholoka djela: Udbenik za psihologiju i Psihologija kao nauka. U odgoju on
razlikuje tri glavna podruja: upravljanje, nastavu i disciplinu. Najznaajnija
sredstva upravljanja su autoritet. Nastava prolazi kroz etiri stupnja: jasnost,
asocijaciju, sistem i metode.
JOHAN HENRIH PESTALOCI:Smatrao je da odgoj treba biti u funkciji
promjena u drutvu. Odgoj treba biti opi za svu djecu i pripremu za rad. Svako
dijete posjeduje unutarnje sile i zadatak je kole da pokrene te sile.Sadraj
nastave treba se zasnivati na tri osobine: ime, broj i oblik.poznata su mu
pedagoka djela Veernji sati jednog pustinjaka, Leonardo i Getruda, a
posebno djelo Kako Getruda pouava svoju djecu.Govori o tri ovjekove sile:
pamet, srce i ruke i se ih treba uzgajati u pravcu ovjeije linosti.
FRIDRIK FREBEL:Ubraja se meu najpoznatije Pestalocijeve uenike
sljedbenike. Iao je u posjetu Pestalociju i ostao tamo 2 godine. Uio je da odgoj
djeteta treba biti u skladu sa njegovim radom. Glavno mi je djelo Odgoj
ovjeka. Osnovao je zabavite za djecu. Posvetio se izradi djeijih igraaka.
UINSKI:Isticao je aktivnost kao bitnu pojavu kod djece, koju treba razvijati
aktivnim uenjem. Zalagao se za naelo zornosti u nastavi, a i razradio je
metodiku nastave maternjeg jezika, jedan je od najveih didaktiara i
metodiara.

10

PEDAGOGIJA 20.STOLJEA
. KARAKTERISTIKE 20.STOLJEA
Ovo stoljee karakterizira mnotvo modernih pedagokih okuaja u modeliranju
kole. Zahtijeva se kola koja e se vie pribliiti ivotu, kola koja e stavljati
uenika u aktivan odnos prema uitelju i okolini. U kolstvu tog doba oglasili su se
John Dewey i Georg Kertentajner. Cilj odgoja po Kertentajneru je
upotrebljivi graanin. Djelo: kola i drutvo. Amerki pedagog Dewey smatra
zadatkom odgoja djece u duhu klasne harmonije tj. odvraanje naroda od
revolucije. Javlja se mnotvo razliitih pedagokih smjerova (individualna,
socijalna, moralna...) To je vrijeme nastanka i eksperimentalne pedagogije:
August Loy, Binet, Thordike Edward, Neuman...Znaajno za sve ove smjerove da
ponekad jedni drugima proturijee, da zastupaju sasvim razliita gledita, da je
naao klju svih pedagokih problema, a svaki se pribliava istini iz drugog vidnog
kutka. Nastaje vrijeme reformskih pedagokih pokreta usmjereno na rjeenje
kolskih pitanja i pod nazivom nova kola.
STVARANJE SOCIJALISTIKE DRAVE Dvadeseto stoljee je vrijeme
stvaranja prve socijalistie drave i pokuaja izgradnje socijalistike kole i
pravim pedagokim imenima: Krupska, Makarenko...Makarenko je bio pedagoki
optimista i vjerovao u mogunost odgoja putem kolektiva. Zalagao se za jedinstvo
nastave i proizvedenog rada. Djela: Pedagoka poema, Zastave na kuli,
Metodika odgojnog rada.

TEORIJA KOLA:DUHOVNO-ZNANSTVENA TEORIJA KOLE:Teorije

kola u osnovi su prouavanja odnosa kole kao institucije i drutvenog sastava.
Za duhovno-znanstvenu teoriju kole teite prouavanja je bit kole. Znanost
nije zbog sebe same, nego je za potrebe i pedagoke prakse. Treba povezati
teoriju i praksu da bi se sagledala funkcija kole. STRUKTURALNOFUNKCIONALNA TEORIJA KOLE:Prouava funkciju odgoja u ouvanju
funkcije drutva pomou socijalizacije, tj, daljnje prenoenje sustava vrijednosti
i normi i socijalno formiranje linosti. PSIHOANALITIKA TEORIJA
KOLE:Objanjava djelovanje kole kao institucije na uenika i nastavnika. Ova
teorija istie vanost strune klasifikacije, razvoj linosti i graanske
poslunosti.Teorija interakcije ukazuje na smetnje koje prouzrokuje kola u
odnosu na svoje subjekte. Pomou interakcijskog okvira moe se objasniti da
kola kao odluujui imbenik sudjeluje u nastanku potekoa i smetnji kod

11

uenika.Ova teorija razmatra ponaanje sudionika unutar kole, kako razvijaju

svoj identitet i kako ga prezentiraju.

TEORIJA ODGOJA-PRAVCI U PEDAGOGIJI

SOCIOLOGIJSKA TEORIJA:Osniva je A.Conte, zasniva odgoj na sociologiji
pri emu se umanjuje uloga linosti u odgoju. Zajednica je ta koja odgaja, a
osoba prilagoaa. Drutvo ui pojedinca i on mu se prilagoava. Znaaj ovog
pravca je u tome to ne polazi od injenice da je odgoj drutvena pojava i da mu
ciljeve postavlja drutvo.
PRAGMATIKA TEORIJA:Predstavnik Don Djuji. Ui da je odgoj namjenjen
pojedincu i da pojedinac sainjava drutvo. Odgoj mora biti orue za potrebe
prakse. Pojedinac se treba razvijati kroz rjeavanje svakodnevnih ivotnih
problema kako bi postao sposoban za ivot kao slobodna, samostalna, autentina
linost.
BIHEVIORISTIKA TEORIJA:Osniva Don Vatson. Ovaj pravac naglaava
znaaj ponaanja odreene osobe. Navodi da se ponaanje moe kontrolirati i da
se njime moe upravljati. Potrebno je znati odnose izmeu podraaja na
organizam, reakcije i potkrepljenje.U odgoju je potrebno uenike vjebati
odgovarajuim reakcijama kako bi se prilagodili okolini. Za uspjeh je vana
poticajna okolina, da bi se od svakg uenika mogao izgraditi dobar ovjek, a sa
loom okolinom bit e suprotni rezultati.

esencijalistiki pravac (teorija):Zastupa da je za odgoj najbitnije da

uenici naue sadraje, kako bi se lake snalazili u radu i ivotu. To e postii
organizacijom nastave po predmetima, disciplinom uenika i realizacijom ciljeva.
Ovaj pravac osporava shvaanja pedocentrista (da je dijete u sreditu
pozornosti) i pragmatike konceprije Dona Dewey-a.

egzistencijalistiki pravac: Prenio se iz filozofije i psihologije. Osnovno

pitanje je problem ljudske egzistencije, a ne ljudska priroda. Pod egzistencijom
se podrazumijeva da neto postoji, da jeste, a pod esencijom ono to je bit toga
t postoji.

etatistika koncepcija odgojETATIZAM- Polazi od snanog uticaja drutva

na pojedinca. U rusiji je Makarenko razvio sistem kolektivnog odgoja u koloniji
Maksim Gorki. Smatrao je da je odgoj teak, ali ostvarljiv pomou kolektiva.

12

personalistike teorije
Utemeljitelj je Moniner, koji istie vanost linosti kao integrirajue strukture.
Naglaava vanost drugog ovjeka za razvoj pojedinca. Personalizam pridaje
veliko znaenje odgoju u kojem se ljudi osvjeuju i postaju autonomne linosti
koje egzistiraju.

Savremene doktrine o dekolarizaciji i kritike kole

Dekolarizacija- potreba da se u koli mijenja, transformira, usavremenjuje.

Doktrina- uenje o neemu izloeno kao sistem,

preduvjeti dekolarizacije kole
/Gielpi, Jorgesen, Winkel, Lesourne, Henting, Glasser, Holt/
*preduvjeti dekolarizacije
Uenik je stvaralaka linost. Stvaralatvo je okosnica cjelokupne aktivnosti
uenika. Nastavu u savremenim uvjetima treba shvatiti prvenstveno kao
organizacijsku i motivacijsku aktivnost uenika. Nastava dobija nove paradigme,
ona se transformira u uenje. Uenje podrazumijeva kooperativno uenje,
samostalno planiranje i istraivanje uenika.
KURIKULUM- vea samostalnost i autonomija nastavnika i uenika u izradi
nastavnih programa (planovi, programi, mjesta realizacije itd.)
*autori koji zagovaraju dekolarizaciju
E.Gielpi istie da je osnovna orijentacija kole da se transformira u kolu bez
razreda kola bez katedre i eksperimentalnu kolu u kojoj e uenici imati
mogunost da istrauju.
M.Jorgesen- kola koju su osnovali uenici u Oslu. Pokazali su da se mladima
moe ukazati povjerenje. Rezultati tih uenika ukazuju na veliku vrijednost
inicijative i njihove autonomije u nastavnom radu. U Oslu je formirana
Eksperimentalna gimnazija,. Ovakav oblik kole pomae svim uenicima dda u
velikoj mjeri rijee svoje probleme.
J.Holt kola jo uvijek ne moe izdvojiti bitna znanja. Osnovno pitanje je kako
e se odabrati sadraj koji e biti odgovarajui za talenotovanu i ispodprosjenu
djecu. U svom poznatom djelu kako djeca doivljavaju neuspjeh govori o
apsurdnosti nastavnih planova i programa.
Winkel nastava se ravna prema ueniku. Nastava koja se ravna prema ueniku,
znai da se na nastavi pomogne svakom ueniku da napreduje u uenju
diferenciranje nastave na vie nivoa.
A.Madelin- navodi da kolu treba osloboditi dosadanjeg naina rada, izboru
sadraja, plana, programa. Uenicima treba nuditi programe a la carte kao to
se u restoranu mogu izdvojiti jela za svakog gosta.
J.Lesoure (Lesurn) kritiki se odnosi prema postojeoj koli i trai
izgraivanje instrumentalnih spoznaja . Postojea kola ima zadatak da oblikuje
senzibilitet i stvaralatvo.

13

W.Glasser- za probleme savremene kole nalazi izlaz u kvalitetnom obrazovanju.

Prema Glasseru, uspjean je onaj nastavnik koji uspije osposobiti sve uenike da
kvalitetno rade. Nalazi izlaz iz nepovoljne situacije u roditeljskom upravljanju
bez prisile, od prosvjetnih vlasti do nastavnika. Dananja djeca su danas
preputena esto sama sebi ako ne raunamo na skrb vrtia i kole. Kod djece se
javlja nesigurnost, izgubljenost i bespomonost.
Takvo dijete pronalazi
aktivnosti koje jo vie razaraju njegovu psihiku i fiziku linost. Najvei dio
vremena provode pred tv-om, sluaju muziku, borave u kafiima, poinju puiti ili
konzumirati alkohol u teim sluajevima. ja kao psihiko jezgro, nezamjenjivi
karakter ovjeka sve vie se povlai u pozadinu.

uspjena kola

Uspjena kola je antropocentriki orijentirana kola koja potuje sve uitelje i

uenike i o njima vodi rauna.
Svaka kola poinje na etiri temelja, a to su:
1.kolska ekonomija (zgrada, oprema, finansije)
2.nastavni program
3.kolska okolina
4.uitelj i uenici
kola se ne moe razvijati bez uenika i uitelja. Ona je nastala zahvaljujui
njima. Uitelji su mehka, ali vrlo vana stvarnost kole. Uitelji predstavljaju
duu i ivot kole. Uenici kola bi trebala sluiti razvoju razvoju ovjeka u
ueniku i to potpunog, a ne djeliminog. Rezultat svakog kolovanja ne bi trebao
biti samo strunjak, ve i ovjek.
*osnovni instrument razvijanja uspjene kole jeste ljubav meu uiteljima, kao i
njihova ljubav prema koli i uenicima.
*osnovni organ razvoja i odravanja ljudskosti u uitelju i ueniku je mozak. On
je nezamjenljiv i aktivan mozak je tajna uspjene kole. kola treba uitelje i
uenike koji se slue mozgom, a nisu samo vlasnici mozga.
*da bi se ovjek razvijao i odravao potrebni su uitelji i uenici. Motiviranje
uitelja i uenika je najvaniji software svake kole. Tajna uspjenog
motiviranja je ljubav meu uiteljima i uenicima. Uspjean je onaj nastavnik koji
zna motivirati svoje uenike.
Demokratsko voenje je vana vjetina uitelja. On mora biti voa. On mora biti
osoba koja privlai, a ne koja odbija. Bez ekipe nema razvoja kole. Timski
orijentirana kola je kreativna kola.

14

Interpersonalna komunikacija je bitna vjetina razvijene i uspjene kole.

Osnovne forme uspjene kole su uitelj i uenik (ljubav, mozak i ekipa)
/motiviranost, voenje i komunikacija/ =KOLA.

7 tajni svakog uspjeha

1.ovjek je osnova svakog uspjeha
2.ljubav je tajna zajednikog uspjeha
3.dobro koriten mozak je tajna uspjeha
4.samo motivirani ovjek moe uspjeti
5.voenje pomou ljubavi vodi nas do zajednikog uspjeha
6.ekipna suradnja ljudi i mozgova uda stvara
7.kvalitetna komunikacija osigurava uspjeno i kreativno zajedniko
preivljavanje
meka i tvrda kolska stvarnost
meku stvarnost predstavljaju vrijednosne norme, principi na naini ponaanja,
pravila igre, uvjerenja i fantazije o drugima.
U meku stvarnost ubrajamo znaenje, smisao i vrijednost kole ua uitelje i
uenike, njihovo subjektivno doivljavanje kole, njihovo meusobno
komuniciranje i sl./muri/ on opisuje osjeaje i interakcije, grupe, norme, etiku,
moral, stavove prema koli i nastavi, radu s uenicima, tradiciji i filozofiji kole.
To je neformalni ili podvodni dio kole, a nadvodni dio ili formalni dio je tvrda
stvarnost kole.
Meka stvarnost nisu dogaaju unutar kole, nego njihove interpretacije
/Gerken/. Ona je u razmiljanjima, njihovoj svijesti. To su meki faktori kole,
vizije, duh i osjeaji. Mekoj stvarnosti pripada i lojalnost /Ziglar/ koja znai
eljeti uspjeh, biti vjeran i poten prema sebi, saradnicima i koli. To znai
potovati, vjerovati, voljeti i ne iznevjeriti sebe, suradnike i kolu.
Odgojna komonenta kole, ali i umjenost prenoenja obrazovnih sadraja
smjetene su u mekoj a ne u tvrdoj stvarnosti kole. Ono to utie na uenike
jeste ono to vide i doive, a ne toliko ono to uju u shvate.

kolska edukacija/obrazovanje i izobrazba/

kola kao initelj drutvene promocije odigrat e svoju ulogu samo pod uvjetom
da obrazovanje i izobrazbu postavi na zdravim temeljima. Obrazovanje i
izobrazba klju je mogunosti da svako nadzire svoju budunost i svoj osobni
razvitak. kola e ostvariti svoju drutvenu promociju u savremenim uvjetima
kada edukacijom uspje osigurati mogunost zaposlenja. kola mora vriti i
edukaciju za prilagodbu, a i pojaviti se kao organizacija koja ui. kola je
odgojno-obrazovna organizacija.

15

budunost kole:Budunost kole je u raznim promjenama. kola e se

transformirati da uvaava uenikove individualne mogunosti, da mu kola i
uenje postanu nain ivota. kole e i dalje biti privatne i dravne i postojat e
velika mogunost izbora. Ope obrazovanje e se proirivati. Upotreba interneta
doivjet e pravu ekspanziju. kola e se tranformirati u edukativnu zajednicu
uenika i roditelja. Nastavnik mijenja svoje uloge ( organizira, posmatra,
podrava, razvija dobru komunikaciju sa uenicima). U nastavnim programima bit
e integrirani novi sadraji: odgoj za ljudska prava, odgoj za mir, odgoj za
evropsku uvezanost itd.
Obrazovanje u budunost najvie operira sa slijedeim terminima:
- ope i struno obrazovanje
- kompjuterska tehnologija
- nekolske institucije
- slobodno vrijeme
- permanentno obrazovanje
- televizijska nastava
- ivot i uenje ispre ekrana itd.
Obrazovanje e za pojedince imati vee znaenje (postojat e vie kolskih
sistema i veliki broj kolskih programa). kola e zahvatati multimedijalnost,
pojavit e se novi profili nastavnog osoblja.

alternativni kolski sustav kole

Alternativne kole krajem 20-og stoljea izlaze s modernijim programima koji
uenicima daju aktulena znanja. Takvi uenici provode u koli cijeli da i imaju
velike mogunosti da zadovolje svoje interese, elje i hobi aktivnosti.
Pored obaveznih sadraja, uenici mogu i sami birati sadraj. Nastava je u formi
dijaloga, igre, zabave itd. Opa karakteristika alternativnih kola je u tome to
uvaavaju individualizaciju uenika. Uenje je zasnovano putem igre i slobode
izbora uenika i suodgovornosti roditelja i nastavnika za rezultate rada.
Broj uenika u alternativnim kolama nije veliki, kree se od 5 do 200, ali tu
nema pravila. Danas u svijetu je poznato vie tipova ovih kola.
frenetov pokret
Dosta je prihvaen ovaj pokret. Ovaj uitelj radei u svojoj koli imao je svoj
sistem rada sa uenicima. Sa njima je izraivao zidne novine, radio u vrtiu,
uvaavao njihove elje i interese, a najvei dio gradiva izuavan je putem
prepiske s drugim kolama. Ovdje, u nastavi, predmet ne izuavaju kao u
tradicionalnim kolama, nego su zamijenjeni sadrajima iz ueg i ireg djeijeg

16

okruenja. Udbenike, potrebne tekstove prave sami uenici. Djeca su u prilici

samostalnog i timskoh sticanja znanja. Zastupljene su proslave roendana,
nastava u vrtu, dvoritu, umi, na njivi itd.

montessori sistem
Razvija se pod uticajem svoje utemeljiteljice marije montessori, djeijeg ljekara
u psihijatriji. Ona je u djeijim bolnicama zapoela s novim nainom poduavanja
s djecom koja su bila odrasla za koli. U rimu je osnovala djeiji dom za djecu
predkolske dobi. Uradila je dosta materijala pomou kojeg je sa djecom u igri
razvijala motoriku, osjet dodira. Za svaku dob djece postojao je i odgovarajui
materijal. Djeca samostalno biraju materijal i njime rukuju prema svojim eljama.
U ovom sistemu djeci se nita ne namee. Ona sama biraju sredstva i nain rada.
Djeca sve sama izvravaju, ali imaju na raspolaganju potrebni materijal.
waldorfske kole
Njihov utemeljitelj je Rudolf Steiner. kola je poela djelovati pod patronatom
vlasnika fabrike cigareta. Trebalo je imati posebnu kolu za djecu radnika koja
ostaju u tvornici po cijeli dan po kojoj bi djeca imala odgoj i uenje.
Cilj mu je bio da zaposleni to manje odsustvuju s posla i da se ne brinu za djecu
dok rade. U ovim kolama se polazi od djeteta, da se ispita ime je obdareno i ta
moe postii. Za rad u ovim kolama potrebni su kreativni nastavnici za izvoenje
nastavnog i vannastavnog rada za svih 12 razreda (osnovna i srednja kola).
kola koju je osnovao rudolf ima sve vie pristalica u svijetu. Uenici u njima
stiu produbljeno znanje iz nauke o ovjeku, odgajaju se tjelesno, intelektualno i
estetski. U ovoj koli nema ponavljanja razreda. Oni uenici koji na vrijeme
postignu odgovarajue rezultate upuuju se na dodatne kurseve.
jena plan u evropskim zemljama
Krajem 20-og stoljea pojavljuju se i novi odgojni ciljevi. Bilo je vano kako se
mladi osjeaju u vrijeme viegodinjeg boravka u koli. Takvi se odgojni ciljevi
nisu mogli ostvariti u nastavi u razrednim odjeljenjima. U tim su odjeljenjima sva
djeca priblino iste starosti, ali nema razliitih potreba i interesa. Zbog toga
tragalo se za svim organizacijskim oblicima rada u koli. U okviru tih nastojanja,
zapaene rezltate postigao je PETER PETERSEN u gradiu Jeni.

Peter Petersen
Ukljuio se u aktivnosti kolskih reformi. Bio je angaovan kao savjetnik jedne
gimnazije, zatim kao pomoni uitelj pedagogije i psihologije na enskoj
uiteljskoj koli. Radio je kao upravitelj i uitelj u prvoj njemakoj vioj koli.
Poznati psiholog Meunom ? osnivao je brojne radne grupe za istraivanja u
kolama, pa je i Petersen bio angairan kao voditelj jedne skupine. Ta se skupina
bavila ispitivanjima testova za prijem uenika u uiteljsku kolu. Petersen je u
kolskoj praksi koristio svaku priliku da izvodi metodike eksperimente u svom

17

odjeljenju sa malim brojem uenika. Priliku da svoje pedagoke ideje cjelovito

implementira u kolsku praksu pruila se Petersenu u koli u Jeni.

Osnove Petersenove teorije nastave

Zalae se da kole postaju kole obitelji. To znai da kola ima zadau nastaviti
obiteljski odgoj pruajui ugodnu obiteljsku atmosferu. Da bi ostvario svoje
ciljeve socijalnog uenja, tj. odgojne ciljeve, Petersen formira odjeljenske
zajednice od uenika triju godita (kolskog godita).
U svojoj teoriji nastave Petersen istie ulogu igre i rada, a posebnu panju
posveuje razgovoru. Razgovor se odvija redovito u krugu- dvojica sjede na
stolicama kako bi se stalno gledali licem i lice za razliku od sjedenja u ostalim
kolama.
Jena plan u Amsterdamu
U Amsterdamu je osnovana kola za katoliku nastavu koja vodi prema modelu
Jena-plana. kola je ureena kao zajednica djece, uitelja i roditelja u kojoj je
uenje sastavni dio ivota. U koli se nastoje stvoriti pogodnosti koje dijete ima
kod kue. Ti se postie stalnom saradnjom uitelja i roditelja te angaovanjem
roditelja kao pomagaa.
Skupina djece u jednom odjeljenju sastavljena je od djece razliite dobi i
sposobnosti. U mlaoj su skupini djeca od 4-5 godina, u srednjoj od 6-9, a u
starijoj od 9-11?. Svake godine is skupine odlazi 1/3 djece, a dolazi treina novih
uenika. Djeca biraju s kim ele saraivati i kojim e tempom raditi.
Petersen na Majni
To je jedna kola na podruju Frankfurta. Osnovana je kao narodna kola koja
radi prema koncepciji Jena plana. Unutarnje organizacije kole istiu osnovne
odrednice poznate kao Jena-plan. To znai da je vano odgojno djelovanje,a ne
samo sticanje znanja.
Prvu skupinu ine uenici I god. kolovanja koju su upisali uenici 2,3 i 4
razreda . ti uenici e prei u slijedeu skupinu ako su sposobni itati glatko i s
razumijevanjem, ako poznaju 4 osnovne raunske operacije i mogu rjeavati
tekstualne zadatke. Uenici koji uspjeno zavre desetu godinu gimnazijskog ?
programa mogu nastaviti kolovanje u nekoj drugoj gimnaziji. Roditelji se esto
vieni u koli. Za njih se organizuju razliita druenja.

18

kako pripremati dijete za kolu (Gorana Hitrec)

Zrelost za kolu:Brojna istraivanja u razvojnoj psihologiji pokazala su da
postoji optimalno vrijeme uenja pojedinih vjetina koje su psiholozi nazvali
kritinim vremenom za uenje. Rezultati uenja nee se pokazati ako se uenje
pone prije je postignut odreen stupanj zrelosti ivanog sistema i organizma.
Krene li dijete u kolu u pravo kritino vrijeme za uenje i druge aktivnosti
nee biti problema. Izrazi zrelost o pripremljenost upotrebljavaju se kao
sinonimi, iako je pripremljenosr adekvatnija rije. Zrelost je rezultat procesa
sazrijevanja koji je bioloki uvjetovan, dok pripremljenost ukljuuje znanje i
iskustva kao i motivaciju. Mi emo koristiti izraz zrelost za kolu.
Zakonom se propisuje hronoloka dob kada djeca moraju krenuti u kolu. Kod nas
je to sa navrenih 6 god. Kriterij hronoloke dobi se pokazuje nepouzdanim, jer
ima djece kojoj program nije primjeren, tako da su trebali krenuti godinu dana
ranije ili kasnije. Zrelost se posmatra sa vie aspekata : fizika, intelektualna i
emocionalno-socijalna zrelost.
Fizika zrelostFiziki zrelim djetetom se smatra diejte koje je zdravo i
zadovoljava standarde za visinu, teinu i tjelesne proporcije. Ono podrazumijeva
i normalno funkcioniranje osjetnih organa. Normalan sluh i vid podrazumijeva da
dijete nema potekoa u stajanju, kretanju, sjedenju.
Intelektualna zrelostPodrazumijeva adekvatnu govornu razvijenost, razvijenost
opaanja, miljenja i pamenja. Ta adekvatnost se ogleda u nainu na koji dijete
posmatra svijet oko sebe. Dijete treba da je realistiki usmjereno, tj. da ima
orijentaciju u vremenu i prostoru. Kod djeteta treba da je razvijen govor, da
razumije govor drugih, te da moe drugima saoptavati svoje misli. Da se u
procesu miljenja slui osnovnim misaonim operacijama, analizom, sintezom,
apstrakcijom i generalizacijom. Od djeteta se zahtjeva i koncetracija panje.
Emocionalna zrelost Podrazumijeva da je dijete steklo emociolanu stabilnost i
kontrolu. To znai da posjeduje odreenu razinu tolerancije na frustracije, koja
e mu omoguiti da istraje u kolskom uenju i onda kada mu ba nije zanimljivo
ono to ui.Emocionalno nezrelo dijete lako gubi motivaciju i teko podnosi
kolsku disciplinu. Sve to dovodi do slabije socijalne prihvaenosti meu
vrnjacima. Ostala djeca izbjegavat e ga ili e se rugati. Emocionalna zrelost
povezana je sa socijalnom, a ona podrazumijeva da prvokolac ima krug prijatelja
s kojima se drui i igra, koji ga prihvaaju kao ravnopravnog partnera. Meu
najznaajnije uzronike kolskog neuspjeha ubraja se psihika nezrelost.
Psihiku nezrelost utvruje psiholog u koli (intelektualnu zrelost) na dva naina:

19

*primjenom testova inteligencije, gdje se djetetov uinak izraava mentalnom

dobi iprimjenom posebnih testova za zrelost.Primjenom nekog testa inteligencije
psiholog odreuje mentalnu dob djeteta. Mentalna dob odreuje poloaj koji
nae dijete ima u skupini vrnjaka u rjeavanju standardnih zadataka koji ine
test inteligencije.

REAKTIVNA STANJA PRVOKOLACA

Reaktivna stanja djeteta na polazak u kolu posljedica su nedovoljne
emocionalno-socijalne zrelosti intelektualno razvijene djece. Zahtjevi kole za
njih su izvor frustracija i stresova te uzrokuju reakcije koje su simptomima nalik
na neurotske. Ta stanja se mogu manifestirati na sljedei nain:

I KONVERZIVNA SIMPTOMATOLOGIJA u podruju:

1. urogenitalnog sistema: nono- dnevno mokrenje,
2. gastrointestinalnog sistema: munine, povraanja, stolica
3. motorike: tik, mucanje
4. vegetativnog sistema: glavobolje, drhtanje
5. u podruju sna
6. elektivni mutizam (ne govori u odreenim situacijama).

II ANKSIOZNO REAKTIVNO STANJE (strah od uiteljice)

III DEPRESIVNO REAKTIVNO STANJE (plaljivost)
IV ODGOJNE TEKOE (agresivnost)
Pretjerano ambiciozni i prestrogi zahtjevi ine djecu preosjetljivom, povuenom,
nemirnom, a pretjerano poputanje dovodi do nesmotrenosti, nesigurnosti.
Reaktivna stanja ea su kod pedagoki zaputene djece. Simptomi vremenom
ieznu i djeca s bar donekle prilagode situaciji, ali ostaje negativan stav prema
koli. Reaktivno stanje djeteta mora biti poticaj da razmislimo o odgojnim
postupcima koje primjenjujemo, o atmosferi kojom ga okruujemo. Uiteljicu s
tim problemom treba upoznati. OVA STANJA SU POSLJEDICA NEDOVOLJNE
SOCIO-EMOCIONALNE I INTELEKTUALNE ZRELOSTI.

PROBLEMI U KOLSKOM UENJU

PROBLEMI U OBITELJI
Dijete vrlo osjetljivo reagira na svoj poloaj u obitelji, osobito na zanemarivanje,
odbacivanje, neprihvaanje. Dijete lae ili krade, nervozno je ili pretjerano
stidljivo, bez interesa je. To su samo neki signali koji nam javljaju da je
nesretno, nesigurno, uplaeno. U razredu se katkad dogode i prave male
eksplozije nediscipline. Sukob rjeava tuom, prema uiteljici nema distance,
ljutnju izraava i udracima nogom, djeci kvari igru, trga stvari.
Promjene u obitelji uoi polaska u kolu mogu dovesti do problema u uenju i
ponaanju djeteta. Roenje brata, razvod roditlja, bolest ili smrt ukuana,
preseljenje u novi stan, odlazak u novu sredinu.

20

DJECA S TEKOAMA U RAZVOJU

Kod djece zbog nekog oteenja ili bolesti smanjuju se sposobnosti u nekim
podrujima ponaanja. Smanjenje neke od tih sposobnosti naziva se tekoama u
razvoju. Sve donedavno naglasak je bio na onome to dijete ne moe zbog svog
oteenja, a danas se nastoji otkriti ono to je uprkos oteenju ostalo zdravo.
Oteenja koja uvjetuju tekoe u razvoju su sljedee:
1. oteenja vida
2. poremeaj sluha i govora
3. tjelesna invalidnost
4. mentalna retardacija
5. poremeaji ponaanja.
Ta oteenja mogu biti razliitog stupnja, mogu uticati na sticanje iskustava koja
su potrebna djetetu za samostalan ivot. Veina oteenja otkrije se u ranom
djetinjstvu, neka pri pregledu za polazak u kolu ili kasnije kada se pone tragati
za razlozima neuspjeha. Danas je u cijelom svijetu prisutno nastojanje da se
djeca sa laim tekoama u razvoju ukljue u razrede sa svojim vrnjacima, koji
takve tekoe nemaju. Uz zdravu djecu ubrzava se njihov emocionalni, socijalni i
intelektualni razvoj. A druga djeca stiu iskustva o razlikama meu ljudima.
esto se za djecu s tekoama u razvoju mora primjenjivati tzv. Prilagoeni
program. U redovonom programu izaberu se oni sadraji koje ta djeca mogu
savladati uz odgovarajuu pomo.

SPECIFINE TEKOE U UENJU

Dijete u prvom razredu ima pravo na razdoblje privikavanja na kolu u kojem

njegove pogreke i potekoe ne smiju biti upotrebljene za postavljanje
dijagnoza. S vremenom se pokae da neka djeca imaju stanovitih tekoa u
praenju rada. Kad djetetov uspjeh u kolskom radu znatno zaostaje za njegovim
stvarnim sposobnostima onda kaemo da ima specifine tekoe u uenju. Iako se
roditeljima i nastavnicima ini da ono nije zainteresirano, ipak radi se o tome da
ono ne moe. Specifine tekoe u uenju oitiju se kao tekoe u sticanju
sposobnosti sluanja, govora, itanja, pisanja i raunjanja. Radi se o disleksiji,
disgrafiji i diskalkuliji. Dislektine i disgrafine tekoe treba shvatiti ozbiljno
te ako je potrebno traiti pomo defektologa-logopeda. Posljedice tekoa
osjeaju se na obrazovnom, osobnom i socijalnom planu. Uzroke treba traiti u
nasljednim faktorima, oteenju mozga, nepovoljnim utjecajima sredine. Svaki od
njih moe dovesti do disfunkcije sredinjeg nervnog sistema, koja lei u osnovi

21

specifinih tekoa u uenju. Sve to ine roditelji i nastavnici kako bi pomogli

takvom dijetetu mora polaziti od osnovnih principa djeijeg uenja:
- Atmosfera uenja mora biti osloboena straha od neuspjeha., optuivanje
djeteta da se ne trudi i naa nerovoza jo vie ga koi.
- Vjebanje mora imati uporite u djeijem iskustvu,u njemu bliskim
sadrajem i predmetom.

IDENTIFIKACIJA I TRETMAN DJECE S POSEBNIM

POTREBAMA U OSNOVNOJ SKOLI(Miroslav Vici Vinka Musta
INTEGRACIJA DIJECE S TEKOAMA U RAZVOJU U OSNOVNU
KOLU-STRUNE I DRUTVENE ODREDNICE
Integracija djece s tekoama u razvoju obavezna je prema zakonu 1975. (SAD).
Sva djeca 3-21 obuhvaena su kolovanjem u zajednikim kolama do najvieg
stupnja. Namjera je da se takva djeca smjeste u najmanju ograniavajuu
sredinu. kola je obavezna izraditi pojedinani obrazovni program u emu
sudjeluju uitelji, pedagog, psiholog i roditelj.
Struktura populacije djece s tekoama u razvoju:ispodprosjenim
intelektualnim funkcijama ( lahko, umjereno i tee te teko mentalno retardirane
osobe),oteenje vida (sljepoa i slabovidnost),oteenje sluha ( gluhoa i
nagluhost),poremeaj u motorici ,poremeaj u ponaanju na organskoj podlozi,
emocionalna neuravnoteenost (hiperaktivnost),oteenje govora i glasa (mucanje
i tepanje),viestruka oteenja
Svaka od navedenih vrsta ima zahtjeve:primjenu specifinih i rehabilitacijskih
postupaka ,primjenu specifinih sredstava,pomagala i opremene ,osposobljeno
defektoloko-rehabilitacijsko osoblje.

Uenici s usporenim kognitivnim razvojem koji intelektualno

funkcioniraju na razini (lake) lake mentalne retardacije

Mentalna retardacija je stanje u kojem je intelektualno funkcioniranje znatno

ispod prosjeka, to se oituje u razvojnom razdoblju i za koje je tipina
neprimjerenost adaptivnog ponaanja. Stupnjevi mentalne retardacije su laka
mentalna retardacija,umjerena mentalna retardacija, tea i teka mentalna
retardacija. Laka mentalna retardacija 50-69 IQ praena je blaim odstupanjima
u psihomotornom, govornom, socijalnom i emocionalnom razvoju. Ta djeca su
sposobna za odgoj i obrazovanje, te uenje ako nastavni plan i program, metode i
sredstva rada prilagodimo njihovim smanjenim sposobnostima, te ako provodimo
naelo individualizacije. Uzroci tekoa u uenju su posljedica njihovog slabijeg
pamenja, pozornosti,siromane mate, ograniene sposobonosti zakljuivanja i
apstrahiranja. Navedene znaajke trebaju poznavati svi strunjaci koji rade s
ovom djecom. U protivnom njihovo ponaanje e postati neprihvatljivo za okolinu,
pa e ga odbaciti pto izaziva osjeaj manje vrijednosti, a pokazuje se u dva
oblika: nedisciplina i povlaenje u sebe. Treba osigurati niz subjektivnih i

22

objektivnih pretpostavki integracije. U subjektivne pretpostavke integracije

ubrajamo subjekte koji su ukljueni u odgoj:
- djeca sa tekoama u razvoju
- uitelji i defektolozi
- uenici bez razvojnih smetnji
- roditelji
Meu objektivne pretpostavke integracije ubrajamo:
- kolska zgrada sa specifinim prostorijama
- specifina didaktika sredstva
- finansiranje rada.
Ova djeca imaju specifine somatske (tjelesne) probleme. Imaju poremeaj u
govoru, glasu, oteenju vida, te bolesti: epilepsija, neuroze i psihoze. Uitelj
mora biti sposoban za :
- izradu primjerenih programa
- izradu individualnih zadataka
- specifinih i individualnih nastavnih sredstava
- individualizirano ocjenjivanje.
Treba osigurati i cjelodnevni struni postupak:
- pravilna izmjena rada i odmora
- primjena znanja u ivotu
- pravilna prehrana
- igra, etnja, izlet.
LAKA MENTALNA POTEKOA 50-69 IQ
UMJERENA MENTALNA POTEKOA 35-49 IQ
TEA MENTALNA POTEKOA 20-34 IQ
TEKA MENTALNA POTEKOA ISPOD 20 IQ
Posebni oblici mentalne retardacije (potekoa):
AUTIZAM (slaba socijalna interakcija, stereotipije, sami sebe zovu imenom,
abnormalne reakcije na zvuk,dodir...)
DOWNOV SINDROM (trisomija 21, hromozomski mozaik, translokacija)

UENICI S OTEENJEM VIDA

Tu spadaju djeca koja su slijepa ili slabovidna. Slijepa djeca imaju ouvani vid do
10% a slabovidna od 10-40%. Slijepo dijete zbog oteenja vida znanje, vjetine
navike stie putem opipa i sluha. Kretanje slijepe dijece ogranieno je od samog
roenja, pokreti su siromani, ne mogu oponaati pokrete. Snalaenje i kretanje
su naelo koje mora biti prisutno u svim osnovnokolskim aktivnostima. Da bi se
slijepo dijete ukljuilo u O.. potrebno je zadovoljiti nekoliko uvjeta:
- saradnja uitelja i defektologa
- za uitelja temeljne informacije iz podruja sljepoe
- saradnja sa roditeljima.

23

Od tehnikih i nastavnih pomagala treba osigurati: tablicu i ilo za pisanje

Brailleova pisma,stroj za pisanje ,raunarsku opremu za slijepe,pribor za reljefno
crtanje ,Brailleovu slovaricu ,tap za slijepe.
Jako su bitna naela taktilne zornosti koje podrazumijeva uenje putem
neposrednog taktilnog promatranja, naelo individualizacije te svjesne aktivnosti.
Za slabovidnu djecu potrebno je osigurati:udbenike sa uveanim crnim
tiskom,crtei ne smiju biti pretrpani pojedinostima,naoale, povealo.

UENICI SA OTEENJEM SLUHA

Ovdje spadaju gluha i nagluha djeca. Gluhoom se smatra gubitak sluha od 81
decibel i vie. Gluhou dijelimo na:
- gubitak sluha bez usvojene vjetine glasnog sporazumijevanja,
- gubitak luha s usvojenom vjetinom glasnog sporazumijevanja.
Nagluhou se smatra oteenje sluha 25-80 decibela. Ona se dijeli na laki,
umjereni i tei gubitak sluha. Pri ukljuivanju u redovnu kolu, uenik s
oteenjem sluha trebao bi imati razvijen govor da moe komunicirati. Nastavnik
treba upoznati sluni, intelektualni, socijalni i emocionalni status uenika. Ovakvi
uenici bi trebali sjediti u prvoj klupi. Nastavnikovo lice treba biti osvijetljeno i
okrenuto prema ueniku. Ne treba hodati po razredu i govoriti kao ni okretati
lice ploi. Treba koristiti individualizirani rad i pisani oblik provjere znanja.

UENICI S ORGANSKIM UVJETOVANIM POREMEAJIMA U

PONAANJU

Mau djecom sa smetnjama u razvoju po svojoj se sloenosti istiu djeca s

organskim uvjetovanim poremeajima u ponaanju koji su posljedica ozljede
mozga. Rezultati toga mogu biti: poremeaj percipiranja, miljenja i emocionalnog
ponaanja. Osnovna tekoa te djece je uenje. U ranoj dobi ta djeca pokazuju
poremeaj u ponaanju: hiperaktivnost i emocionalna labilnost. Polaskom u kolu
otkrivaju se tekoe u:
- itanju
- -apstrahiranju
- percipiranju dio-cjelina.
Hiperaktivnost moe biti:
1. SENZORNA HIPERAKTIVNOST (hiperaktivno djeluje na nebitne
podraaje pokret, boja, zvuk)
2. MOTORNA HIPERAKTIVNOST (ne moe se uzdati na reakciju koju
izaziva motorika reakcija i sve to vidi guva, upa, premejta).
DISOCIJACIJA-ne mogu vidjeti stvar kao cjelinu
PORMEAJI PRI PERCIPIRANJU PRVOG PLANA I POZADINE
Kada su kolske tekoe u pitanju imaju sljedee tekoe:
- govor, isputanje i dodavanje rijei
24

itanje, sporo itanje, isputanje i dodavanje slogova

pisanje, isputanje slova, naopako piu
matematika, prsti pri raunanju, ne razlikuju geometrijska tijela
muzika: nema rima
sport: oteano kretanje, nespretnost

UENICI S TJELESNIM INVALIDNOU I HRONINIM

BOLESTIMA
Ovdje se radi o tri skupine: tjelesna invalidnost kao posljedica oteenja
lokomotornog aparata, tjelesna invalidnost zbog oteenja nervnog sistema,
tjelesna invalidnost zbog kroninih bolesti. Ovi uenici se mogu kolovati u
redovnim kolama ali je potreban graevinski pristup koli. Potrebna su
didaktika sredstva, orotpedska i tehnika pomagala. Oni ostvaruju pravo na
prevoz, treba ih prihvatiti uitelj.

TJELESNO INVALIDNI UENICI

a)
b)
c)
d)

uenici bez udova

sa amputiranim udovima
sa oduzetou
sa cerebralnom paralizom

a)
b)
c)
d)

bolesti srca
bolesni dinih puteva
padavica-epilepsija
dijabetes

HRONINO BOLESNI UENICI

POSTUPCI OSTVARIVANJA SOCIJALNE INTEGRACIJE

Opservacija uenika s tekoama u razvoju u funkciji kvalitetne
dijagnostike
Opservacija ili promatranje u uem smislu je jedna od mnogih metoda
istraivanja odnosno dijagnosticiranja. Provodi se u razrednom odjeljenju za
vrijeme rada s uenicima, za vrijeme igre. U opservaciji stanja djeteta i njegovog
ponaanja nije korisno obratiti pozornost samo na tekoe, potrebno je obratiti
panju na djetetove jake strane i pozitivne osobine.
Potrebni opi uvjeti za ostvarivanje pedagoke opservacije u koli
Treba osigurati sljedee uvjete:
- broj uenika mora biti po mjeri
- uitelj ne smije biti poetnik
- primjeren prostor
- prevoz.
Sastav strunog tima za opservaciju:

25

uitelj
defektolog
pedagog
psiholog
lijenik

Zadae strunjaka
DEFEKTOLOG
- upoznaje dijete
- prouava djetetovu dokumentaciju
- daje strunu pomo
UITELJ
- prouiti dokumentaciju o ueniku
- treba pripremiti uenike da prihvate uenike s tekoama
- treba raditi s roditeljima drugih uenika
- utvruje programske sadraje
- treba primjenjivati individualizaciju
- saraivati s defektologom
- voditi zabiljee
PSIHOLOG
- upoznati dokumentaciju
- razgovarati s djetetom
- savjetovati se s uiteljom, defektologom
PEDAGOG
- upoznaje dokumentaciju
- sudjeluje u izradi programa
- sudjeluje pri izvjeu

Priprema uenika za prihvatanje uenika s tekoama u razvoju

To je vrlo odgovaran i osjetljiv posao. Primjereni razgovori trebali bi uenike
navesti na prihvaanje spoznaje o postojanju uenika koji se razlikuju od njih.
to su uenici nie hronoloke dobi tee im je objasniti. U takvim okolnostima
moda je dovoljno istaknuti da nekim uenicima treba neke sadraje vie puta
ponoviti kako bi ih usvojili, da neki uenici ne vide dobro, ne uju dobro. Mala
djeca su sklona ruganju a neka izraavaju previe zatitnikih stajalita.

Priprema uitelja za rad sa uenicima sa tekoama u razvoju

Obavjetenje uitelja o uenikom oteenju, njegovim mogunostima i

potrebama vano je za motivaciju uitelja. U trenutku kada se uenik upisuje u
redovnu kolu uitelj treba imati potpuni uvid u niz objektivnih strunih
argumenata o zrelosti. Ako je u pitanju uenik s oteenim sluhom, uitelj treba
znati kakav je njegov sluni status, kada je nastupilo oteenje, kakva mu je
26

socijalna i emocionalna zrelost. Ako je rije o oteenju vida: treba se upoznati s

stupnjom oteenja i sve kao kod sluha. Kada je u pitanju tjelesna invalidnost
nastavnik treba dobiti informacije: sposobnosti djetetove komunikacije,
intelektualni razvoj, emocionalni i socijalni (status) razvoj.

SURADNJA SA RODITELJIMA
Roditelji imaju vanu ulogu u unapreivanju procesa integracije, u smislu
poticanja. Oni sudjeluju u stvaranju programa. Posebnu pozornost treba obratiti
na roditelje ija djeca imaju osjeaj manje vrijednosti a i oni sami. S druge
strane su roditelji djece koja nemaju oteenja. Boje se da ce djeca s tekoama
loe utjecati na njihovu djecu.

Devdeta Ajanovi, kolska pedagogija

UITELJ-NASTAVNIK-PROFESOR
Uloga uitelja
Nove funkcije kole podrazumijevaju i nove uloge nastavnika. Te uloge su
sljedee:
1. pouavanje uenika u svrhu usvajanja vrijednosti, stavova, navikauloga odgajatelja
2. pouavanje uenika u svrhu sticanja znanja,vjetina-uloga
obrazovatelja
3. sudjelovanje u procesima razvoja kole tj. u razvoju procesa
obrazovanja i odgoja-razvojna uloga
Funkciju nastavnika moemo promatrati na dvije razliite radnje: s tradicionalne
ravni i ravni savremenosti. U tradicionalnoj koli nastavnik je bio mentor,
posrednik izmeu nastavnih sadraja i uenika. Uenik je bio objekt. Pred
savremenim nastavnikom su zadaci koje treba realizirati. To su:
- novi nastavni sadraj
- nove metode, oblici, sredstva
- nova uloga uenika.
U takvim uvjetima nastavnik je sve vie:
- redatelj nastave
-organizator
-koordinator,programer, mentor.

27

TABLICA 28.Razliiti nazivi za uitelja

Sumerani su uitelja zvali UMIA ( brat, stariji ovjek koji poduava). Narodi
starog istoka (Hebreji) koristili su izraz RABIN (uenjak, znanstvenik).
Atenjanji su uitelja zvali DIDASKALI (Didaskalia-nauk). Kod Rimljana je to bio
PAIDAGOGOS ( pais-dijete, agein-voditi). To je bio rob koji je dijete vodio u
kolu, a kasnije svi oni koji su se bavili odgojem i obrazovanjem.

TABLICA 29Nastavnici- najznacajniji cinitelji odgojnog sistema

Nastavnici su kicma sistema. Nastavnicima se ne poklanja ona paznja koju
zasluzuju. Pored loseg materijalnog i drustvenog statusa nastavnika, skoro u svim
generacijama ima onih koji zele svoj radni vijek vezati za obrazovni sistem.
Da bi nastavnik mogao prihvatiti i funkcionisati sa novim ulogama, mora prije
svega poznavati svoju struku, pedagogiju, psihologiju, didaktiku, metodiku, voljeti
djecu, da ima razvijene stvaralake komunikacije, da stvara povoljnu pedagoku
klimu. U svakodnevnom radu rjeava niz relevantnih pitanja:
problem prilagoavanja uenika
motivacija uenika za cjelodnevnu odgojno-obrazovnu aktivnost
bioloki, medicinski i pedagoki rast i razvoj mlade linosti.

TABLICA 30Sintetska slika odgajatelja

Postavlja se pitanje kakav je dananji odgajatelj, odnosno kakav bi on trebao biti.
Na osnovu sintetske slike svaki odgajatelj moe da uporeuje sebe. Ta slika slui
organizatorima za odgajateljski poziv, prosvjetnim savjetnicima i za uspjeno
samoodgajanje odgajatelja.

TABLICA 31Permanentno obrazovanje

permanentnog obrazovanja uenika

nastavnika

funkciji

U tradicionalnoj koli osnovna obaveza nastavnika bila je da znanje uenika

organizira u logike cjeline, da od njih zahtjeva memorisanje injenica, uspjenu
primjenu znanja. Nastavnik je rukovodio procesom usvajanja znanja, vjetina i
navika. U savremenim uvjetima nastavnici su dobili nove uloge. Uenici od
nastavnika zahtjevaju da budu prijatelji, savjetnici prenosioci kulturnih
vrijednosti.
Kakva je REALNA I IDEALNA slika uitelja?
Moderne obrazovne politike i reforme zahtjevaju idealnog uitelja koji u
stvarnosti ne posotji i za iju e dostupnost trebati desetljea nakon veeg

28

transformisanja kolskog sistema. Izmeu realne i idealne slike uitelja postoji

ogromna razlika. U nastavnike se najmanje ulae zbog ega se ugroava njihov
drutveni i materijalni status. Ljubav prema pozivu nadomjeta ono ime su
uskraeni.

TABLICA 32.Uloga i poloaj uitelja

Pitamo se da li e uitelj sutranjice biti onaj koji poznaje programe koje treba
prenijeti i metode koje treba primjeniti. On bi trebao znati to uiniti u
konkretnim situacijama u razredu da bi se napredovalo, jer je najvanije
odabrati sredstva i postupke koji e pomoi djetetu pri izgradnji znanja. Ta
druga sposobnost zahtjeva dijagnosticiranje ( otkrivanje potekoa pri uenju).

Glavne osobine nastavnikog poziva

U osnovnoj koli mogu raditi uitelji koji su zavrili uiteljsku kolu,pedagoku
akademiju ili odgovarajui fakultet, koji imaju visoke psihike, fizike i druge
sposobnosti potrebne za rad u koli. Od savremenog nastavnika se trai visoka
idejno-moralna izgraenost, solidno ope i struno obrazovanje, psiholokopedagoka i didaktiko-metodika osposobljenost, ljubav i potovanje djeije
linosti. Djecu treba voljeti. Nastavnik treba uspostaviti prijateljski kontakt s
uenicima. Uenici na svakom koraku trebaju osjetiti da ih nastavnik POTUJE.
Posebna karakteristika nastavnikog poziva odnosi se na njegov STVARALAKI
RAD. Za taj poziv znaajne su i njegove karakterne osobine. On mora biti
izgraena moralna linost. Treba djelovati vedro, optimistino, i imati korektan
govor bez vikanja. OSOBNI PRIMJER nastavnika najbolje je odgojeno sredstvo.
On je u svemu uzor svojim uenicima. Rad nastavnika se ogleda u redovnoj
nastavi,izvannastavnim i izvankolskim aktivnostima. Nastavniki poziv je ujedno i
poziv odgajatelja, stoga on mora raspologati visokim mentalnim, emocionalnim i
karakternim osobinama.

TIMOVI UITELJA

Nastavnici su u svom poslu nastupali i djelovali kao individualisti. Nije postojala

elja za timskim radom. Suradnja se zapaala samo na poetku kolske godine
kada se vri planiranje. Iako je TIMSKA NASTAVA teorijski dobro razraena
slabo se primjenjuje. Savremeni zahtjevi trae timski rad uitelja. Samo timovi
nastavnika mogu provoditi potrebna istraivanja i izvoditi odgovarajue
zakljuke. Na osnovu tih istraivanja poduzimale bi se mjere da se nastavna
praksa mjenja i unapreuje. Zato su u svakoj koli potrebni kreativni nastavnici.
Uvoenje pedagokih, didaktikih i metodikih inovacija ne moe se zamisliti bez
timskog rada.

TABLICA 33Inovacijski proces i njegovi nosioci

29

Da bi kola mogla podsticati i razvijati INOVATIVNI RAD nastavnici moraju

imati posebne vremenske rokove za planiranje rada. Nastavnik unapreuje odnos
sa roditeljima. Nastavniki posao postaje sve tei, meutim ovladavanjem
informacijskim tehnologijama olakava im se posao. Inovacije zahtijevaju ekipni
rad, trebaju suraivati sa kolegama iz svoje ali i drugih kola.

Permanentno obrazovanje
Uitelji imaju obavezu da svoja znanja produbljuju, mjenjaju i prihvaaju nova.
To je stalan, permanentan proces koji traje cijelog radnog vijeka. Steeno
znanje samo je uvjet za poetak profesionalnog rada, ali ne i garancije da e biti
dovoljno. Njegova aktuelnost je vrlo kratka ( od 3-5 godina). Zato se u
nastavnikoj profesiji permanentnom obrazovanju daje visoka vrijednost.
Permanentno obrazovanje trebalo bi prije svega pomoi nastavnicima da steknu
sposobnost pravilnog procjenjivanja date situacije i provjere rezultate
odreenih promjena odgojno-obrazovnom procesu. Permanentno obrazovanje
negira tradicionalna shvaanja da u ovjekovom ivotu postoje dva perioda: u
prvom stiemo znanje, a u drugom ga upotrebljavamo. Permanentno obrazovanje
treba da znai kontinuirani proces mjenjanja nastavnika. Nastavnik nikad ne
moe rei da je zavrio svoje obrazovanje. Nastavnik se stavlja u ulogu uenika.
Permanentno obrazovanje nastavnika doprinosi potrebi da osposobljava i uenika
za permanentno obrazovavnje.

TABLICA 34Specifini zahtjevi savremenom nastavniku

Da bi nastavnik uspjeno izvrio svoju ulogu, mora zadovoljiti niz zahtjeva.

Najvaniji su da bude osposobljen u opeobrazovnom, strunom, pedagokometodikom i drutvenom pogledu.
u opeobrazovnom pogledu nastavniku su nuna znanja o prirodi, drutvu, tehnici i
umjetnosti
u strunom pogledu mora usvojiti proirena i produbljena znanja iz odreenog
strunog podruja
u pedagoko-metodikom pogledu nuna su mu bogata znanja, vjetine i navike
koje e mu omoguiti shvaanje teorije i prakse odgoja i obrazovanja nastave
u drutvenom pogledu mora poznavati zakonitosti drutvenog razvitka
savremeni nastavnik mora imati niz pozitivnih opeljudskih osobina( potenje i
optimizam) kao i specifina obiljeja (ljubav prema djeci).

TABLICA 35Budunost permanentnog obrazovanja

irenje permanentnog obrazovanja bit e dugorono nastojanje, jer e to

obrazovanje postupno dopunjavati obrazovanje steeno osobnim iskustvom tokom
ivota. Razvoj permanentnog obrazovanja odravat e se tokom cijelog ivota.
Scenarij bio izgledao ovako: nakon osnovnog obrazovanja ivot postaje nizanje

30

radnih i obrazovnih razdoblja. Svaki lan drutva trebao bi dobiti ek za

obrazovanje.

TABLICA 37Znanja koja su potreba ucitelju

Prema preporuci UNESCO-A opa znanja znanja iz filozofije,psihologije,
sociologije, kolske administracije studij predmeta koje e uitelj pouavati
praksa iz pouavanja i provoenja izvannastavnih aktivnosti. Razvojem uiteljske
profesije klasificirana su na: struna znanja (znanja i vjetine koje treba
posredovati uenicima) pedagoka znanja ( o obrazovanju i odgajanju)
administrativna znanja ( znanje i vjetine voenja obrazovne organizacije)
metakognitivna znanja i vjetine koje su potrebne za dalje samostalno uenje.

TABLICA 38Permanentno obrazovanje u humanistikom smislu

Smisao permanentnog obrazovanja treba traiti u shvaanju da je ovjek aktivno
i stvaralako bie, te da stvaralakom aktivonou mijenja drutvenu sredinu.
Permanentno obrazovanje u humanistikom smislu predstavlja ovjekove napore
da ovlada prirodom i drutvom, te da afirmira sebe kao stvaralako bie. Osnovni
uvjet za to je povezivanje obrazovanja i rada. Nastavnik treba da radei
obrazuje se i obrazujui se radi.
TABLICA 39:PERMANENTNO OBRAZOVANJE NASTAVNIKA U FINKCIJI
PERMANENTNOG OBRAZOVANJA UENIKA
Nastavnik koji se sam razvija unutar koncepta obrazovanja otkriva nove izvore
znanja, kombinuju razne izvore masovnih medija, trai po literaturi, prati dnevni
tisak, ustrajan je i uporan. Pomou vlastitog uenja prepoznaje najefikasnije
tehnike i metode. Sve to potom potvruje u radu sa uenicima.

PSIHOHIGIJENA UITELJEVA POZIVA

Nastavnici imaju potekoe oko zatite svoh psihikog zdravlja. Mentalno
zdravlje najee se opisuje u okviru sljedeih dimenzija:
Uravnoteen emocionalni ivot;
Realna slika o sebi;
Sposobnost mijenjanja i prilagoavanja;
Nastavniki poziv je teak, a to se ogleda u:

Potrebi za empatikim stavom prema drugima;

Potencijalne nesloge u nastavnikom kolektivu;
Stalna saradnja sa drugima;
Pritisci roditelja.

31

Zbog svega toga dolazi do ugroenosti psihikog i fizikog zdravlja (iscrpljenost,

smetnje pri radu srca,...). Na psihikom planu doi e do poremeaja miljenja,
pamenja i smetnji afektiviteta i voljnih aktivnosti.

POREMEAJI MILJENJA:
Opseno miljenje (udaljava se od glavne teme)
Koenje misaonog takta (vrsto se dri jedne misli, ideje)
Bujica ideja (brzo prelazi s jedne ideje na drugu)
POREMEAJI PAMENJA
Prolazna zaboravnost;
Amnezija (zaboravljanje za odreeni vremenski interval)
Hipermnezija (reproduciranje ranijih doivljja)
POREMEAJ PANJE
Slab tenacitet (ne moe se dugo koncentrisati)
Slaba vigilnost panj (nesposobnost usmjeravanja na nove predmete)
AFEKTIVNI POREMEAJI (suava se opseg svijesti
razmiljanje)
Projekcija afekta (okrivljuju osobu koja nije kriva)
Depresivno raspoloenje (zabrinutost)
Euforino raspoloenje (veselost bez razloga)

remeti

logiko

VOLJNI POREMEAJI
Abulija (nedostatak voljnih podstreka)
HISTERINE OSOBE (naglo mijenja raspoloenje)
ANANKASTINE OSOBE (pretjerana krutost)
TABLICA 40:
POLOAJ NASTAVNIKA
U robovlasnikom drutvu nastavnik je bio bespravi rob, a u feudalnom crkveni
sluga. Nastavnik je mogao biti svaki pismeni ovjek. Prijelazom u kapitalistiku
privredu raste potreba za kulturom i prosvjetom. kole se otvaraju, ali je poloaj
nastavnika vrlo malo popravljen. Ni za vrijeme austro-ugarske nije imao bolji
poloaj. U staroj se Jugoslaviji pravni i materijalni poloaj donekle popravio. Iako
smo imali veliki broj nepismenih, mladi su uitelji godinama ekali na zaposlenje.
Uiteljstvo je davalo snaan otpor za uiteljevu materijalnu i moralnu
nezavisnost.

32

PEDEUTOLOGIJA KAO ZNANOST

Pedeutologija bavi se prouavanjem profesije uitelja. Ona polazi od injenice da
su za obavljanje odgojno-obrazovne djelatnosti potrebni odreeni uvjeti. Sve do
sredine 19.st linosti nastavnika se nije pridavalo posebna panja. Teite je
stavljeno na nastavnu metodu, pa se traila univerzalna metoda. Poetkom
20.st. linost nastavnika se vie poela potovati i cijeniti. Javlja se vei broj
pedagoga koji istiu nastavnikovu linost kao nezamjenjiv faktor u obrazovanju
mladih

FEMINIZACIJA UITELJSKOG POZIVA

To se odnosi na prevagu ena nad mukarcima u uiteljskom pozivu. To naroito
dolazi do izraaja u pojedinim zemljama u drugoj polovini 20.st.
Kada je Franke u gradu Hale otvorio prvu uiteljsku kolu, u nju su primali samo
mukarce. Pod uticajem Pestalocijinih ideja 1847.god u Cirihu otvorena je enska
uiteljska kola, ali nije imala aka pa je poslije tri godine zatvorena.
Prva enska uiteljska kola otvorena je u Francuskoj 1881.godine. U Zagrebu su
sestre milosrdnice u svom samostanu otvorile prvu privatnu kolu, uiteljsku
1851. Dravna uiteljska kola otvorena je u Zagrebu 1882. Godine.
Prva enska uiteljska kola za vrijeme turske vladavine u BiH bila je enska
kola Stake Skenderove, osnovana u Sarajevu 1857 1878. Godine. Od 1871.god.
milosrdne sestre dolaze iz Zagreba pa se privatne enske kole ostvaraju u
Sarajevu, B.Luci...

OBRAZOVANJE ZA POMONE UITELJICE

PRETEA UITELJSKE KOLE U SARAJEVU
Naredbom Zemaljske vlade za BiH (1882) u
Uiteljske kole (1886) osnovano obrazovanje za
imalo privremeni karakter. Svrha je bila da se za
pomoni uitelji. Pravo upisa imali su svi graani
znali itati i pisati zemaljskim jezikom.

Sarajevu je prije osnivanja

pripomone uitelje. Ono je
potrebe pukih kola obrazuju
sa navrenih 16.godina, koji su

33

INTERAKCIJSKO KOMUNIKACIJSKI
ASPEKT ODGOJ
INTERAKCIJA I KOMUNIKACIJA U RAZREDU
Socioemocionalna klima u razredu
Kvaliteta meuljudskih odnosa izmeu sudionika nastavnog procesa utjee na
stvaranje odreene emocionalne klime koja vlada u razredu. Pod emocionalnom
klimom podrazumijevamo afektivan ton u odnosima izmeu nastavnika i uenika,
samim uenicima i nastavnicima meusobno, a koji je posljedica suprostavljenih
interakcija. Prema Andersonu, emocionalna klima utjee na svakog pojedinca , n
njegov doivljaj rupe. On razlikuje dva oblika nastavnikova ponaanja prema
uenicima : dominantno i integrativno.
Dominantno ponaanje ne doputa slobodan razvoj uenikove linosti, ne brine se
o uenikovim eljama i ciljevima.
Integrativno ponaanje stvara povoljne mogunosti za rast i razvoj svakog
uenika bez obzira na njegove individualne osobine.
Dominantno ponaanje odgovara autoritativnom, a integrativno odgovara
demokratskom obliku voenja. Levin i Lipit navode i trei, ravnoduni stil
voenja.
Kada je u pitanju autoritativni stil , uenici imaju malo mogunosti za samostalnu
akciju. Takoer nastavnik sputava i gui svaku aktivnost uenika za koju smatra
da je van njegovih zahtijeva. Tu dominira linost nastavnika.
Demokratski stil voenja oituje se u spremnosti nastavnika da dovede uenike
do aktivnog rada. Ovdje postoji ravnopravnost meu sudionicima odgojno
obrazovnog procesa.
Demokratska klima osigurava povoljne uvjete za uenje, potie samostalnost
uenika.
Kada je u pitanju ravnoduni stil nastavnik nije zainteresovan za uenike, to
stvara ravnodunu klimu, koja je nepovoljna za uenike.
Razliiti stilovi voenja stvaraju razliitu socio-emocionalnu klimu, Levin i Lipit
doli su do sljedeih zakljuaka:
Demokratski voene grupe su produktivnije, imaju veu slobodu, smisao za
snalaenje kada je voa odsutan;
Autoritativne grupe u svom ponaanju su ovisne o voi, sloboda je
ograniena;
34

U ravnodunim grupama prisutna je pasivnosti i apatija;

Demokratski voa je najpopularniji;
Stav lanova grupe prema voi ovisi o tome kako se on ponaa prema
njima.

Flanders je nastavnike podijelio na indirektne i direktne. Ovisno o uticaju na

uenike.
Direktan uticaj sastoji se od nastavnikovog objanjavanja i iznoenja vlastitog
miljenja, upravljanja uenikovom aktivnou. Direktan nastavnik je krut i
neprilagodljiv, stvara klimu kojsa frustrira uenike. Oni imaju displinskih
problema. Uenici imaju negativan stav prema skoli i uenju.
Indirektnim uticajem nastavnik potie uenike da daju svoje miljenje, da iznose
ideje, hvali i ohrabrije. Indirektni nastavnici prilagoavaju se individualnosti
uenika . Ta osbina se zove fleksibilnost. Ti nastavnici stvaraju klimu koja
motivira uenike. Imaju manje disciplinskih problema. Uenici imaju pozitivne
stavove prema koli i uenju.
MAGOON ... Uspjenost nastavnika onim o kvaliteti uspostavljenih osobnih
odnosa, s pojedinim uenikom ili sa razredom u cjelini, a manje o poznavanju
nastavnog predmeta. Uspjeni nastavnici o svom ponaanju:
Pokazuju sposobnost da percipiraju i doivljavaju uenika s njegove take
gledita (empatinost)
Stil poduavanja prilagoavanja vlastitoj linosti;
Unose u rad inovacije;
Komunikativnost;
Dobro poznaju svoj predmet;
Uenicima pomau u uenju.
SVOJSTVA USPJENIH NASTAVNIKA:
Fleksibilnost,
Empatinost,
Personalizirani stil,
Kreativnost,
Komunikativnost,
Odgovornost,
Smisao za humor.

35

CARL ROGERS razmatra uvjete u kojima se odvija uenje znaaj za razvoj

linosti. Osvrnuemo se na osobine nastavnikove linosti, kvalitet njegovog rada
koje u veoj mjeri utjeu na stvaranje klime, u kojoj se odvija uenje koje
dovodi do unutarnjih promjena. To su:
1. Suoavanje sa problemom (nastavnik ne trai samo od uenika
momorisanje, ve da stvara poticajnu klimu)
2. Kongruentnost nastavnika (nastavnik j jedinstvena, istinska osoba bez
maske i fasade)
3. Bezuvijetna naklonost (da postoji naklonost joja nije niim uvjetovana, a
koja stvara klimu sigurnosti)
4. Empatiko razumijevanje (razumjeti uenike s njihove take gledita)
5. Doivljaj uenika (kako sve ovo uenici doivljavaju).

STAVOVI NASTAVNIKA I INERAKCIJA U RAZREDU

Savremeni pristup locira odgoj i obrazovanje u dinamian i sloen interakcijski
odnos izmeu nastavnika i uenika , u kojem ovisno uzrastu, mogunostima i
sposobnostima uenika treba da se izmjenjuje pozicija subjekta i objekta u
odnosu.
Uenik mora osjetiti da moe slobodno izraziti svoje miljenje, dok nastavnik
potuje to miljenje. Da bi nastavnik doveo uenika da to osjea, on mora
poticati uenika na izraavanje vlastitog miljenja, razvijati ideju uenika, u
konfliktnim situacijama nastavnik treba omoguiti ueniku da izrazi svoje
miljenje.

SOCIJALNA REVERZIBILNOST U RAZREDNOJ KOMUNIKACIJI

U razrednoj komunikaciji znaajna je uloga nastavnika jer uenik opaajui
nastavnika usvaja interakcijske i komunikacijske modele ponaanja. Nastavnikovo
ponaanje mora ueniku biti i emocionalno privlano.
Naziv socijalna reverzibilnost ukazuje i na demokratinost odnosa meu
subjektima odgojno-obrazovnog procesa..
Socijalno reverzibilne su one izjave, ponaanje i govor nastavnika, koji su takvi da
se uenik moe istim rijeima obratiti nastavniku, a da pri tom ne kri pravila
pistojnosti.
Socijalna ireverzibilnost ukljuuje sve one izjave nastavnika kojima se on obraa
uenicima, ali ih smatra da bi takvo ponaanje uenika prema njemu izlazilo iz
okvira pristojnosti.
Znai, vezbalne izjave nastavnika smo podijelili na reverzibilne i ireverzibilne .

36

Socijalna reverzibilnost javie se kao posljedica uspostavljenog humanog odnosa

izmeu nastavnika i uenika, ali isto tako doprinosi oplemenjivanju tog odnosa.S
veim stupnjem zrelosti uenika, potie se vea ravnopravnost, pa samim ti i
reverzibilnost.
Tausch i Tausch pretpostavljaju da se reverzibilnost/ ireverzibilnost starijih
djeluje s ovim posljedicama:
Da se mali ponaaju slinije odraslima,
Ireverzibilnost je povezana sa potcjenjivanjem mladih,
Reverzibilni nastavnici imaju bolji emocionalni odnos sa uenicima.

RAZREDNIK KAO ODGAJATELJ

LINOST NASTAVNIKA KAO ODGAJATELJA
Uloga razrednika je primarno odgojne prirode. Razrednik kao funkcija pojavljuje
se u osnovnoj koli i u srednjoj koli, on brine o jednom odjeljenju uenika. U
sistemu cjelovite osnovne kole razlikujemo dva tipa razrednika, jedan od I-IV
razreda, a drugi od V-VIII razreda.
Prvi tip je razredni nastavnik koji obavlja funkciju i nastavnika. U sistemu
razredne nastave linost razrednika i nastavnika u principu su integrisane u
jednu linost. On vie boravi sa svojim uenicima. U sistemu predmetne nastave,
u kojoj je samo jedan nastavnik zaduen da brine o razredu situacija je
drugaija. Osim u svom razredu, nastavnik predaje i u drugim odjeljenjima. U
sistemu predmetne nastave nema se toliko mogucnosti, kao to ima razrednik u
razrednoj nastavi (da upozna svoje uenike).
Za uspjeno obavljanje uloge razrednika odluujua je kvaliteta njegove linosti,
ne samo njegovo znanje , ve i njegove osobine.

LINOSTI RAZREDNIKA

Odgojna uloga primarna!

Zainteresovanost za razred;
Empatinost, komunikativnost;
Usklaenost razrednik-nastavnik
Fleksibilnost , objektivnost
Pedagoko-psiholoka osposobljenost
Strunost, dosljednost

37

PODRUJA ODGOJNOG DJELOVANJA RAZREDNIKA

U to podruje ubrajamo : saradnja sa uenicima, saradnja sa roditeljima,
saradnja sa nastavnicima, te saradnja sa kolskim pedagogom i psihologom, te
direktorom.

SARADNJA SA RAZREDNIM KOLEKTIVOM I SAT RZREDNE

ZAJEDNICE
Postoje dva osnovna vida rada sa uenicima, i to sat razredne zajednice i
individualni rad sa uenicima.
Na poetku kolske godine razrednik treba ukljuiti uenike u planiranje i
programiranje sata razredne zajednice. Kako bi ih maksimalno motivirao.
Razrednik koji preuzima novi razred mora se potruditi da upozna uenike, dok
onaj razredik koji ve poznaje svoje uenike, moi e odmah pristupiti
organizaciji i programu ranijih razrednih aktivnosti. Dobar plan i program
preduvjet su za uspjenu realizaciju. Sadraji moraju sadravati odgojni
potencijal, odgovarati intelektualnim sposobnostima, moraju biti povezani sa
ivotom, i u skladu sa uenikim interesima.
Sat razredne nastave pogodan je za razvoj linosti uenika, za razvoj
sposobnosti kao to su empatija, komunikativnost, drueljubivost.
Interesantno bi bilo da na poetku kolske godine razrednik proanalizira sa
uenicima to oni oekuju od njihovog zajednikog rada tokom kolske godine. Na
kraju kolske godine razrednik podijeli uenicima ono to su oni napisali da
oekuju, a nakon toga vre analizu izmeu oekivanog i ostvarenog.

RAD RAZREDNIKA SA POJEDINIM UENICIMA

Da bi nastavnik mogao formirati zdrav kolektiv, potrebno je da i svaki uenik
pojedinano bude zdrava linost.
Uzrast uenika, sredina i uvjeti u kojima uenik ivi, nametat e nastavniku
(razredniku) specifine probleme. Nije svejedno da li uenik pripada, seoskoj ili
gradskoj sredini, da li ivi u sreenim obiteljskim prilikama. Sva nastojanja
razrednika da odgojno utie na razredni kolektiv ostat e bezuspjena, ako u
njegovom razredu postoje uenici sa problemima. Zato je individualni rad
razrednika s pojedinim uenikom znaajna pretpostavka njegovog odgojnog
djelovanja na razredni kolektiv. Razrednik primjeuje one uenike koji odskau
od uobiajenog, a posebnu panju privlae uenici koji loe ue. Takvi uenici kod
razrednika izazivaju negativne stavove koji za rezultat imaju loe ocjene i kaznu.
Kada se pojavi takvo neto razrednik treba odreeno vrijeme posmatrati tog
uenika i biljeiti ono to je uoio.

38

SARADNJA RAZREDNIKA SA RODITELJIMA

Zajednii cilj razrednika i roditelja jeste odgoj mladih linosti. kola mora
pomoi roditeljima u njihovim odgojnim nastojanjima, a da bi to mogla, mora
poznavati obiteljske prilike svojih uenika.
Razrednik u sistemu razredne nastave znatno bolje poznaje svoje uenike i
njihove linosti doivljava cjlovitije. Ima vie kontakta sa roditeljima i bolje
poznaje obiteljske prilike . U sistemu predmetne nastave svaki nastavnik
upoznaje uenike sa aspekta svog nastavnog predmata. Razrednik koji ima
nastavu u vie razreda, nedovoljno poznaje svoje uenike.
Zadaci koji se postavljaju pred suradnju roditeljskog doma i kole moemo
podijeliti u tri grupe: Pedagoko obrazovanje i podizanje pedagoke kulture
roditelja,Usklaivanje odgojnog djelovanja obitelji i kole,Nadoknaivanje
odgojnog djelovanja obitelji. Realizacija zadataka koji se odnose na podizanje
pedagoke kulture roditelja mora biti prilagoena obrazovnom nivou roditelja,
stupanje psihofizikog razvoja uenika. Ostvarivanje svih zadataka odvija se
nesistematski. Realizacija se ostvarije putem roditeljskih sastanka. Adekvatno
ostvarivanje zadataka na planu pedagokog obrazovanja roditelja treba pomoi
razrednika u motivisanju roditelja da se ostvare zadaci usklaivanja odgojnog
djelovanja obitelji i kole. Kamen temeljac suradnje izmeu razrednika i roditelja
je uzajamno povjerenje, slinost stavova i razumijevanje. Najei oblik
saradnje sa roditeljima je individualno razgovor, informativni ili savjetodavni.
Informativni razgovor koristi razrednik da obavjesti roditelje o uspjehu. U
praksi
se naalost takvi razgovori svode na itanje ocjena iz imenika.
Savjetodavni razgovor ima za cilj razmatranje odreenog problema i nalaenje
adekvtnog odgojnog rjeenja. Razrednik treba imati empatini stav prema
roditeljima koji ukljuuju: poznavanje roditelja, istinski interes za roditelja,
elja da se roditelju prui pomo.Dva su osnovna objektivna uslova koja utjeu na
uspjenost razgovora. To su vrijeme i mjesto razgovora. Vrijeme je potrebno
unaprijed odrediti. Razrednik na poetku kolske godine odreuje termin za
primanje roditelja. Mjesto treba biti prijatno i stvarati toplu atmosferu.
Osim ovih objetivnih faktora postoje i subjektivni: prije razgovora prikupiti
osnovne podatke, prema roditeljima zauzeti empatian stav, ukazati puno
povjerenje.
Grupnji oblik suradnje sa roditeljima najee se provodi u obliku roditeljskih
sastanaka. Roditeljski sastanci u prvom redu moraju ostvarivati zadatak koji se
odnosi na edagoko obrazovanje roditelja i na rjeavanje onih problema koji su

39

zajedniki za razredni kolektiv. Nikako se ne smije pretvoriti u informiranje

roditlja o ocjenama uenika.
Pismeni obavjetenje roditelja neki razrednici koriste kada treba informirati
roditelje o nepodoptinama njihova djeteta. Rjee se koriste za pohvalu.
SURADNJA SA DIREKTOROM I PEDAGOGOM / PSIHOLOGOM
Direktora moemo nazivati razrednik razrednika. U uspostavljenoj suradnji
irektora sa svakim razrednikom osmislit e relizaciju odgojnog plana kole u
cjelini, a posebno ostvarivanje zadataka saradnji s roditeljima . saradnja
direktora i razrednika raznovrsnim oblicima rada, od kojih bismo izdvojili
nastavniko vijee, razredno vijee, roditeljske sastanke i sat razredne
zajednice. Posebnu ulogu bi imao direktor pri stvaranju prvog kontakta
razrednika sa uenicima i roditeljima na poetku kolovanja. Struna pomo
pedagoko psiholoka dolazi do izraaja u rjeavanju individualnih problema
uenika i roditelja.

III MARIJA BRATANI, SUSRETI U

NASTAVI
NASTAVNIK
LJUBAV KVALITETA USPJENOG NASTAVNIKA
Najvanije kvalitete uspjenog nastavnika su:
Ljubav i poznavanje nastavnog predmeta koji predaje
Energian, vedar i pozitivan duh
Osjeaj za autoritet
Samovrednovanje i vrednovanje drugih
Razvijene verbalne vjetine
Smisao za humor

LJUBAV DENOTATIVNO I KONATIVNO ZNAENJE

Rije ljubav ima razliita denotativna znaenja, ovisno o tome obuhvatamo li
tim terminom bioloki, psihiki ili duhovni aspekt ljudske osobnosti. Ljubav
vezana za bioloku komponentu ovjeka, oznaava nagon libido. Vezana za
psihiku komponentu znai emociju-osjeaj. Na duhovnom planu znai energija.

PRINCIP OEVE I MAJINE LJUBAVI

Neki autori razlikuju bezuvjetnu i uvjetnu ljubav. Uvjetna ljubav je sebina.

Drugoga volimo uz odreene uvjete. elimo ga ako nam odgovara. Posljedica takve
ljubavi je neiskrena komunikacija. Bezuvjetna ljubav je nesebina , volimo druge
iskreno, onakve kakvi jesu. Praena je iskrenom komunikacijom.
FROMMA razlikuje oevo i majino naelo ljubavi. Majina ljubav je bezuvjetna,
a oeva uvjetna. Majka voli novoroeno dijete zato to je to njeno dijete.

40

Oinska ljubav je uvjetna volim te zato to ispunjava moja oekivanja, to si

slian meni. U odgojnom djelovanju treba uskladiti sva naela.

PEDAGOKI AKSIOM
Odgojnog ina nema bez ljubavi. Samo ljubav stvara plodno tlo z razvoj
plemenitih ljudskih osobina.
Pedagoki aksiom: Ljubav je temelj na kojem poiva odgojna djelatnost. Ljubav
izraavamo vie neverbalno nego verbalno, vie djelima nego rijeima. Stoga je
usklaenost odgojnog i neverbalnog vrlo znaajna za doivljaj ljubavi.

LJUBAV U ODGOJNO-OBRAZOVNOM PROCESU

Nastavnik prenosi znanje uenicima znakovima i informacijama. Vodi uenike u

usvajanje pojmova, generalizaciju i zakonitosti. Nastavnik upuuje ljubav
uenicima izravno. Iz njegovog bia isijava ljubav. Svojim znanjem nastavnik
obrazuje uenike. Svojom osobnou on ih odgaja, pri emu je ljubav prema njima
i njastavnom predmetu nezamjenjiva.

LJUBAV NASTAVNIKA KAMEN ZAGLAVNI

Ljubav koja ujedinjuje majino i oevo naelo mora oznaiti obitelj i kolu.
Ueniku je potrebna ljubav roditelja, ali i nastavnika. Nastavnik iskazuje svoju
ljubav i naklonost pema ueniku vie neverbalno, nego verbalno (smjeak, rairene
ruke)
Uanik eli da ga nastavnik voli upravo takvog kakav jeste, u tom se oituje
majino naelo ljubavi. Oevo naelo ljubavi se oituje u ljubavi koja se ravna
prema oekivanjima.
Ljubav je kamen temeljac odgojno obrauzovne djelatnosti, a svoju snago dobiva u
osobnosti samog nastavnika ija je ljubav kamen zaglavni.

NASTAVNIK I KVALITET SUSRETA

Bush je nastavu podijelio prema stilu rada na akademski savjetniki i kreativni.

Akademski stil u orvi plan stavlja program kolegija, nastavne sadraje i znanje, a
zadatak je zadovoljavanje intelektualnih potreba studenata i ostvarivanje uloge
nastave. Nastavnik, savjetniki orjentisan tei zadovoljavanju emocionalnih
potreba studenata. Savjetodavnim radom poma studentima rjeavati unutranje
probleme.
Nastavnik kreativnog stila animira studente, nastoji zadovoljiti i intelektualne i
emocionalne potrebe studenata. Ne postoje isti tipovi, ali postoje dominantni
stilovi. Svaki stil je dobar, odgovara li osbnosti nastavnika , zato se zalaemo za
njegovanje osobnog stila.
Nastavnik se najprije mora osposobiti za kvalitetno informiranje kako bi i dalje
razvijao savjetodavnu i animatorsku zadau nastave.

41

NASTAVNIK KAO INFORMATOR

To su mladi nastvnici koji imaju znanje, ali su bez iskustva. ele to vie
informacija prenijeti studentima, ali zbog nedostatka iskustva ne mogu ih
povezati sa ivotom. Nastavnikova zadaa nije da prenesegolu informaciju, ve da
osposobi studente za njihovu primjenu. To to im je predao, zahtijeva da mu na
ispitu vrate u istom obliku.

NASTAVNIK KAO SAVJETNIK

Nastavnik koji u prvi plan stavlja znanje mora biti osposobljen zadovoljiti i
emocionalne potrebe studenata, dok nastavnik kojem su te potrebe primarne ne
znai da zanemaruje znanje. Takav nastavnik studentima ne predaje samo svoje
znanje, ne daje im gole injenice. U predavanju unosi sebe , svoje emocije i
iskustva. Teoriju povezuje sa opraksom.

NASTAVNIK KAO ANIMATOR

Njegova karakteristika je poticanje studenata na akciju. Njegove informacije ne

samo to prodiru dublje, ve imaju snano motivirajue djelovanje na ponaanje
studenata. Predavanje takvog nastavnika studenti doivljavaju kao motivaciju za
dalja prouavanja.

ULOGE U NASTAVI

Ulogu nastavnika moemo posmatrati sa vie stajalita. Najjednostavnija je

podjela na ulogu koju nastavnik ima prema nastavnom predmetu, kao strunjak
koji obrazuje i na onu koju ima prema ueniku kao onaj oki odgaja.

NASTAVNIKOVE ULOGE
R.Mann uloge dijeli u est kategorija:
uvar profesije;
Model za ivot;
Pomaga;
Formalni autoritet;
Linost;
Strunjak.
UVAR PROFESIJE: planiranje navika za ponaanje u profesiji, uzajamno
potovanje izmeu nastavnika i uenika.
MODEL ZA IVOT: nastavnik je uenicima model za ivot, kreativnost,
uenikovo sudjelovanje.
POMAGA: uenik je u sreditu pozornosti, nastavnikova fleksibilnost,
pripremanje bitnog i saetka.
FORMALNI AUTORITET: sposobnost postavljanja jasnih ciljeva.
LINOST: sudjelovanje u razredu, uzajamni odnosi.
STRUNJAK: organizacija i planiranje.

42

NASTAVNIKOVA SLIKA O SEBI

Svaki nastavnik ima sliku o sebi i svojoj uspjenosti. A i svaki uanik ima sliku o
svakom svom nastavniku. Isto tako svaki nastavnik ima sliku o sebi, ali i sliku o
svojoj uspjenosti kao uenika. Uenikova slika o njemu samome i njegovoj
uspjenosti kao uenika, najee se svodi na ocjenjivanju. to je rezultat bolji,
slika uspjenosti je pozitivnija. To pravilo nije samo za uenika, nego i za
nastavnika.
Mjerilo nastavnikove uspjenosti ne moe biti jedino njegova slika o njemu
samome, ve i slika koju uenik ima prema njemu kao nastavniku. Ako te slike
nisu usklaene, pojavit e se problemi. Slika o drugome javlja se zapaanjem
vanjskih simptoma, koji se ne moraju uvijek podudarati s unutranjim motivima.
Koju e vrijednost to onda i njezino ponaanje imati za nas , ovisi o naoj
interpretaciji.
U interpretaciji druge osobe mi unosimo i sebe. I to ne samo onaj svjesni ve i
nesvjesni dio psihe.
Za KOMPETENCIJU u nastavi vane su osobne karakteristike i sposobnosti, od
kojih empatija zauzima sredinje mjesto.

IV TOMAS GORDON KAKO BITI USPJEAN

NASTAVNIK
ODNOS IZMEU NASTAVNIKA I UENIKA
VEZA KOJA NEDOSTAJE Poduavanje mladih moe biti frustrirajue,
praeno razoarenjima. Susreemo se sa tvrdoglavim otporom, slabom
motivacijom. Kada mladi ljudi docijaju da ue ono o emu odrasli hoe da ih
naue, poduavanje je sve drugo osim zadovoljstva. Osnovna teza ove knjige je
da jedan faktor ima najvie uticaja, a to je stepen uspjenosti nastavnika u
uspostavljanju posebnog odnosa sa uenicima.

TA JE BITNO ZA ODNOS NASTAVNIK UENIK

Ne smijemo zaboraviti da su poduavanje i uenje dvije razliite funkcije, dva
odgojna i posebna procesa. Proces poduavanja obavlja jedna osoba, kod se
proces uenja odvija u drugoj. Kvalitet odnosa izmeu uenika i nastavnika je
sutina poduavanja bez obzira to se ui. U koli veliki dio vremena koji bi
trebalo posvetiti procesu uenja koriste za rjeavanje problema za to su
nastavnici rijetko obueni.

43

PROVJERENE VJETINE UMJESTO NEJASNIH APSTRAKCIJA

Uspjenost nastavnika prirodno je orjentirana na razvoj specifinih vjetina.
Panja je usmjerena na praktine stvari koje nastavnici svakodnevno mogu da
primjene u uionicama, a ne apstraktne koncepte. Nastavnici su upoznati sa
pojmovima, ali nisu naueni kako da ih primjene u praksi. Te pojave su:
Uenje s ljubavlju,Sloboda uenjaAtmosfera u uionici...

VJETINE KOJE UNAPRJEUJU RAZVOJ UENIKA

Rast i razvoj uenika su istaknuti ciljevi kole i nastavnika. Metode koje koristi
veina nastavnika ine sve drugo osim onoga to bi od uenika stvaralo nezavise i
zrele osobe. Umjesto da potiu razvoj odgovornosti, nastavnici kontroliu
uenike kao da oni ne mogu biti odgovorni. Oni potiu zavisnost uenika od kole.
Ne bi se moglo rei da nastavnici ele da uenici budu neodgovorni, mnogi to ne
ele. Oni nisu naueni vjetinama pomou kojih jedna osoba u odnosu sa dugom
moe podsticati samoodgovarnost i samokontrolu.

ALTERNATIVA IGRA DRESURE

Iako su pravila igra dresure prilino potena, uenici reaguju razliito. Uenik
iznenada moe da odlui da mu je preteko svo to skakanje: odbija da skoi iako
zna da e dobiti keks. Za one roditelje i nastavnike koji su odobrili ovakav pristup
obrazovanju i koji u rjeavanju kolskih problema ne koriste igru dresure na
kapacitet uspjenosti moe biti alternativa koja obeava. Ovo je pristup koji u
enicima nudi vie soobode, vie odgovornosti.

JEDNA OD FILOZOFIJA ZA SVE UENIKE (UZRASTE I

TIPOVE)

Naa filozofija se sastoji u tome da su uenicima bilo koje dobi, ljudska bia i da
sa nastavnicima razvijaju meusobne ljudske odnose u znanosti od toga kako ih
nastavnici tretiraju. Vjerujemo da meu uenicima postoji mnogo vie slinosti
nego razlika. Prije nego oni su svi ljudska bia. Sva djeca osjeaju uzbuenost
kada zaista neto ue, a dosadu kada to ne ine. Svako dijete umije da se ljuti i
eli da se sveti. Sva djeca tite svoja ljudska prava.

TA UINITI SA UOBIAJENOM PROBLEMIMA DISCIPLINE

Nastavnik u disciplinovanju uenika koristi sredstva kao to su prijetnja kaznom,

verbalno sramoenje i blamiranje. Ovi metodi ne funkcioniu. Uenici su mnogo
vie motivirani da se pridravaju discipline(pravila) , zato jer ih zajedno sa
nastavnikom postavili.

KAKO RAZRIJEITI SPOR IZMEU AUTORITARNOSTI I

POPUSTLJIVOSTIDugo vremena postoji kontraverzna miljenja o tome da li
kole treba da budu vrste ili popustljive, tradicionalne ili kontraverzne. Ovo jo
uvijek nije razrijeeno. Stalno se pojavljuje fundamentalno pitanje koje zanima
roditelje i nastavnike. Smatramo da su ova dva pitanja destruktivna.

44

MODEL
EFIKASNOG
UENJA
IZMEU
UENIKA
I
NASTAVNIKAKada nastavnici doive razoarenja pokuavaju da shvate to se
to dogodilo. Ponekad okrivljuju nastavnike, savjetnike, direktore, a najgore je
kada okrivljuju samo sebe, smatraju da nisu stvoreni da budu nastavnici. Mnogi
budu obeshrabreni, naputaju profesiju. Sindikat prosvjetnih radnika rijetko
uspijeva a rijei problem. Oni su zadueni za poboljanje radnih uslova, poveanje
plate, ali nastavnici i dalje ostaju frustrirani.

TO JE DOBAR ODNOS IZMEU UENIKA I NASTAVNIKA

Dobar odnos je ako postoji:
Otvorenost (direktnost i iskrenost jednog prema drugom)
Brinost (znaju da se potuju)
Meuzavisnost (to je suprotno od zavisnosti)
Samostalnost (svako ima svoju kreativnost i individualnosti)
Uzajamno zadovoljavanje potreba

KAKO
POSMATRAMO
NASTAVNIKA

ODNOS

IZMEU

UENIKA

Postoji model koji nastavnici lako mogu koristiti i razumjeti u pronalaenju

odgovarajueg ponaanja u odreenoj situaciji.
Prihvatljiva ponaanja:
Uenik mirno radi svoj zadatak i slijedi
Uenik ima problem
nastavnikova upustva,
Podruje poduavanja i
Uenik pomae drugom.
uenja (bez problema)
Neprihvatljiva ponaanja:
Nastavnik ima problem
Uenik buan i ometa druge,
Prekida dvoje kada recitiraju.

SUTINA RAZLIKA IZMEU TOLERANTNIH I

NETOLERANTNIH NASTAVNIKA
One nastavnike koji imaju tendenciju da kritikuju, uenici ih doivljavaju
strogim, te ih izbjegavaju.
Ko ima problem:
Uenik izraava ljutnju i razoarenje -> uenik ima problem
Uenik mirno radi svoj zadatak -> podruje bez problem
Uenik urezuje svoje incijale na klupi -> nastavnik ima problem

ZATO JE VANO PODRUJE BEZ PROBLEMA

Ako uenik doivljava tekoe i probleme u svom ivotu, njemu e biti teko da
se koncentrie na uenje. Ako je uenikovo ponaanje ispod linije prouzrokuje
problem, nastavniku e biti teko da se koncentrie na predavanje. Tabela

45

ilustruje prozor jednog uspjenog nastavnika. Bez obzira koliko je nastavnik

sposoban imat e i dalje probleme.
Faktori koji uslovljavaju tolerantnost i netolerantnost:
Promjene u samome sebi (nastavniku) : razliito se ponaaju iz asa u as,
mijenjaju se zbog neeg to se deava u njima samima.
Promjene u drugoj osobi (ueniku) : nastavnici su prema nekim uenicima
tolerantniji, uvijek e postojati individualne razlike.Promjene situacije ili okolia
(mjesto, vrijeme).

LEKCIJE SA LISTOVA KOJE SMO DOBILI NA PREDAVANJIMA I

VJEBAMA
KATEGORIJE POTEKOA U RAZVOJU:
a) Djeca sa oteenim mentalnim funkcijama:
Laka mentalna
Umjerena mentalna
Tea mentalna
Teka mentalna
b) Djeca sa oteenjem vida:
Otrina vida
Sueno vidno polje
Daltonizam
Kokoije sljepilo
c) Djeca sa oteenjem sluha:
Srednja nagluhost
Visoka nagluhost
Gluhoa
d) Djeca sa tjelasnim invaliditetom i hroninim bolestima.
e) Djeca sa oteenjem govora
f) Djeca sa poremeajima u ponaanju

EKSPERIMENT O TIPOVIMA RUKOVOENJA

LIPIT I WHITE su ispitivali socijalne klime djeijih grupa. Trebalo je

ispitati efekat triju varijacija :
Demokratska
Autorativna
Laisser-faire na individualno i grupno ponaanje.
LIPIT I WHITE su formirali 4 grupe djeaka starosti od po 10 godina. U svakoj
grupi bilo je po 5 lanova. Grupe su se sastajale jednom nedeljno poslije nastave
da bi se bavili poslovima za koje pokazuju interesovanje. lanovi grupe obavljali

46

su razliite aktivnosti (pisanje slova, slikanje na staklu...) Ove grupe bile su

priblino ujednaene u pogledu: Spola ,Inteligencije
,Fizikog sistema,Socio-ekonomskog statusa,Meuline povezanosti.
etiri voe (odrasli) bili su posebno obuene da rukovode grupama na tri
odreena naina. Svaka grupa je doivjela svoj stil rukovoenja. lanovi grupe i
roditelji su poslije intervjuirani.

47