Beruflich Dokumente
Kultur Dokumente
20
21
22
23
Slika 6. ROV - ronilica kojom je pregledan iroki areal oko mjesta nalaza
Figure 6. ROV - used to examine wide area surrounding the location
24
lines 1,5 m wide were made to facilitate investigation and for better evidence of the area to be
examined. Width of the metal detector (LOD)
was 75 cm, therefore the width of the lines was
adjusted as to examine the entire belt in two
rounds. After that 150 metres long rope was
placed from the basic net towards northwest
cape of Vele Orjule. It served as a base line from
which, altogether six, approximately parallel areas were measured on the left and on the right.
That was done because the assumption was
that sinking of the ship, if there was a shipwreck, could have happened due to the north
wind. New belts had different dimensions (approx 12 metres wide). Detector search, in relation to the lines, was vertical. Each area was examined with long and short range detectors,
however without completely safe and definitely
confirmed signals. The excavation was conducted in a number of spots where detectors
had shown some kind of signal. However, the
finds were recent lead sinkers and fish-hooks.
In this respect the most important information
are those gathered by investigating area where
the statue and lead anchor fluke were. During
drainage below spot B, at a depth of 43, 90 m,
where the right leg of the statue was, at a 40
70 cm lower level, a broken plate of the plinth
was found first. It was placed diagonally. On the
same occasion a smaller fragment (10 x4 cm)
of triangular shape belonging to the body of a
statue was also found which confirms that additional damage occurred after it fell to the bottom. A part of angular solder was also found. It
was probably used to connect the two bands of
the plinth. Longer ornamented plinth band (Fig
13) 53 cm long was found 160 i.e. 180 cm from
slope was set at approx 47 49 meters. At several occasions a strong signal was confirmed.
It was marked as spot 8 on a location several
meters away from the statue, on a sandy bottom slowly descending into the deep. Drainage
by a strong air mammoth showed no desirable
results. There are two reasons for that: the first
one is that the probe was very narrow (Fig 15),
since the intention was to reach the source of
the signal as soon as possible. Secondly, mud
29
Komparirajui veliine sidara koje moraju posjedovati dananji brodovi dolazimo do zakljuka
da je i antiki brod kojemu je to sidro pripadalo
morao biti dugaak najmanje 20-tak metara15.
Kako je preka sidra naena u smjeru jug jugoistok od nogu statue mogue je pomiljati,
mada ne i dokazati, da se radi o brodu 16 koji je
prevozio statuu. U sluaju da se radi o istom
brodu pitanje je da li je naena pozicija prvo
mjesto na koje je sidro baeno ili je baeno
negdje drugdje, a zatim ga je brod, noen olujnim vjetrom, vukao po dnu dok nije zapelo na
mjestu na kojem je naeno. Za drugu bi pretpostavku moda govorilo, barem se sada tako
ini, iskrivljenje centralnog dijela, jer je malo
vjerojatno da je do toga moglo doi i prilikom
lijevanja. To je ujedno i razlog zbog kojeg mislim da bi valjalo nastaviti istraivati prostor ispod sidrene preke, jer njezin poloaj oito
sugerira da je donji dio sidra upao meu stijene, tamo zapeo, a onda se, moda, trzanjem
konopa dijelom iskrivio centralni dio olovne
preke. Moda je u tom trenutku poelo tonjenje broda (tom je prilikom ispala statua) koji
je zatim noen valovima i strujom potonuo koju
stotinu metara dalje! Manja olovna preka drugog antikog sidra (sl. 18) nala se stotinjak
metara od statue takoer u smjeru jugoistoka
na dubini od 42 metra (Stnuit, Orli, Gluevi
2001, 201)17. Po Kapitnovoj tipologiji moe se
klasificirati kao tip 3d1 (Kapitn 1984, 37-38, il.
4,).18 U irem arealu oko statue naene su i dvije gotovo cjelovite amfore, kao i dna odnosno
ostaci donjeg dijela trbuha jo tri amfore. Jedna
gotovo cjelovita pripada tipu grko italskih
amfora (sl. 19) (Kirigin 1994, 15-23; Starac 19941995, 135-139; Vrsalovi 1979, 345-347), jo
dva ulomka (ramena i dna) pripadaju tipu Lamboglia 2 (Peacock, Williams 1986, 99; Starac
1994-1995, 135-162; Cipriano, Carr 1989, 8085), a jedna kojoj nedostaje dno definira se kao
tip Forlimpopoli (sl. 20) (Aldini 1978, 242-243;
Carre 1985, 228-231, Lapadula 1997, 127-156;
Lipovac Vrkljan, 2007, 2011). Nalaz amfore tipa
15 Dananji hrvatski propisi zahtijevaju dva sidra od po 65 kg za
brod duine 15-tak metara.
16 Blii krak olovne preke je od toke B (ispod nogu statue) bio
udaljen 12,50 metara.
17 Njegova duina se takoer malo razlikuje od one iz spomenutog lanka pa iznosi 102,5 cm. Sudei po dimenzijama mogla bi biti
teka 100-tinjak kg.
18 Vjerojatno nije ni u kakvoj vezi s veom prekom ili statuom.
30
31
32
33
138, il. 49, br. 49) i tri kamene glave naene kod
Osora (Apsorus) dakle upravo u vodama sjevernog Jadrana (Vrsalovi 1974, 138, il. 46-48, br.
46,47,48; Cambi 1982, 85-96) jednako kao i
mramorna glava cara Trajana koja potjee s
brodoloma kod Porozine, takoer na otoku
Cresu (Cambi 1996, 71-80)22. U svakom sluaju
naeni su u moru i pripadaju umjetnikoj klesarskoj produkciji kraja 1. st. pr. Kr., poetka 1. i
poetka 2. st. n. Kr.23 S obzirom na karakter
samog nalaza nije bez znaaja naglasiti kako je
ROV-om vizualno pregledan ogroman prostor
uokolo statue i da na taj nain nisu registrirani
nikakvi ostaci koji bi upuivali na bilo kakav
teret odbaen s nekog broda koji se naao u
opasnosti. Glede odbacivanja odreenog tereta
s antikih brodova instruktivan je tekst iz Biblije
gdje se govori o putovanju Sv. Pavla u Rim kojom prigodom su mnogo dana bili noeni olujom (Jeruzalemska Biblija, Stari i Novi zavjet,
Zagreb 1994). Tu se kae: Jednom nasieni,
stanu rastereivati lau bacajui ito u more
(Djela apostolska, 27,4, 18-20). Ve prije toga
odbacili su dio tereta i opreme:Budui da nas
je oluja silovito udarala, sutradan se rijeie tovara, a trei dan svojim rukama izbacie brodsku opremu (Djela apostolska, 27,4, 38-39).
Postoji djelomina nerazumljivost teksta s obzirom na oslobaanje lae od tereta. Nelogino
je naime da se izbaci tovar i brodska oprema, a
tek na kraju tog dugakog i nadasve tegobnog
puta i ito. Iz teksta ne moemo s dovoljno sigurnosti zakljuiti radi li se o penici kao teretu ili
penici koja je ostavljena kao zaliha hrane. S
obzirom da se radilo o lai iz Aleksandrije
mogue je pomiljati na obje opcije. Druga se
ipak ini vjerojatnija s obzirom da se ranije govori kako su se rijeili tovara. I mada se eksplicitno ne govori da su ga do kraja i izbacili to
se ipak ini vjerojatno s obzirom da treeg dana
svojim rukama izbacie brodsku opremu. Po
tome bi se moglo kazati da su na kraju izbacivane samo zalihe. U svakom sluaju jasno je
kako nije odbaeno samo neto nego itav
22 Za kamenu skulpturicu torzo Afrodite Vrsalovi kae da su
je nali ribari nedaleko Porea dok za kamene glave navodi da su
naene koarenjem u Osorskom zaljevu. S druge strane Cambi iznosi
kako su ih izvukli koari u zaljevu Jaz u Osorskom tjesnacu, te da se
ne radi o teretu nekog antikog potonulog broda
23 Radi se o glavama cara Augusta iji nastanak Cambi stavlja
malo nakon 30. god. pr. Kr., Druza Mlaeg u 20. god. n. Kr., dok treu
jako oteenu glavu cara Trajana stavlja u po. 2. st. n. Kr.
34
teret. Prema tome teko je vjerovati da je posada broda koji je prevozio statuu odbacila
dvjestotinjak kg teak kip, jer ta teina ne igra
nikakvu ulogu u opem stabilitetu broda. Da je
s druge strane dolo do odbacivanja tereta (pa
tako i statue) onda je posve izgledno da bi bilo
izbaeno jo tereta prije nego li je izbaena
statua. Ako se pritom uzme u obzir da je metal
detektorom pretraeno oko 5 000 m2, da je na
taj nain pregledan i prostor stotinjak metara
udaljen od statue u pravcu sjeveroistoka te da
nije registriran nalaz bilo kakvog metala ini se
sasvim izvjesno da nikakav teret s broda nije izbacivan. Bez dodatnih istraivanja svakako nije
mogue dati definitivan odgovor na pitanje o
emu se zapravo radi: da li je rije o dijelu
odbaenog tereta, da li je statua uslijed nevremena skliznula u more ili se moda ipak radi o
brodolomu. Po mome dubokom uvjerenju radi
se o brodolomu kojega bi se najvjerojatnije uspjelo detektirati sonarom s obzirom da se na
prostoru koji zatvaraju otoci Loinj, Cres, Ilovik i
Orjule na veem dijelu radi o gotovo ravnom
pjeskovitom dnu ija maksimalna dubina iznosi
60 m. Na taj bi nain svaka neravnina bila registrirana, a novijim bi se ureajima mogli dobiti i
makar neki obrisi mogueg brodoloma (Stnuit, Orli, Gluevi 2001, 209)24. Nalazi necjelovitih amfora na pregledanom prostoru govore
da zasipavanje u gornjim dijelovima nije bilo
tako intenzivno kao na mjestu na kojem se nalazila statua, ili na kraju padine gdje poinje sasvim pjeskovito dno. Nalazi amfora koje datiraju
upravo u vremenski interval u kojem je do brodoloma vjerojatno dolo (1. st. pr. Kr. 1. st. n.
Kr.), potvruju da nikakav teret nije izbaen zajedno sa statuom. Kako i zato je moglo doi
do potonua moemo samo pretpostavljati, a
jo manje tvrditi. Promotrivi poziciju nalaza
statue jasno je da je brod plovio vodama
Kvarneria dolazei najvjerojatnije iz pravca
Zadra i proavi kroz Pohlibski kanal. Jedino se
na taj nain moe objasniti mjesto nalaza statue i mogui brodolom. Razmiljanje u ovom
24 Valja kazati kako je mogunost takvog pretraivanja akvatorija
koji zatvaraju gore spomenuti otoci i otoii, od nekoliko desetaka km2 postojala i tijekom 1999. Godine. Takvo je pretraivanje
ve bilo dogovoreno, sredstva u visini od dodatnih 150.000 $ (oko
1.000.000,00 kuna) osigurana, a pretraivanje, koje bi bilo prvo takvo
pretraivanje u hrvatskom podmorju, bilo je planirano kao dio
nastavka akcije arheolokog istraivanja. Na alost uslijed vrlo prozirnih i neutemeljenih formalnih razloga (kratko vrijeme za produenje
dozvole za istraivanje!) do realizacije nikada nije dolo.
35
36
37
LITERATURA
Aldini T., 1978, Anfore foropopiliensi, Archaeologia classica, 30, Roma, 236-245.
Beccati G., 1951, Arte e gusto negli scrittori latini, Firenze.
Beccati G., 1961, Hermerakles, u: EAA, 4, Roma.
Begovi Dvorak V., 1990, Antika vila u uvali Verige na Brijunima, Vjesnik Arheolokog muzeja u
Zagrebu, 3, XXIII, Zagreb, 97-110.
Begovi Dvorak V., 1997, Utvrivanje cjelovitog areala ranocarskog rezidencijalnog kompleksa u
uvali Verige na Brijunima, Izdanja HAD-a, 18, Znanstveni skup: Arheoloka istraivanja u Istri, Zagreb, 85-96.
Boon G. C., 1977, A Greco Roman Anchor Stock from North Wales, The Antiquaries Journal, LVII,
part I, London, 10-30.
Brusi Z., 1970, Problemi plovidbe Jadranom u predhistoriji i antici, Pomorski zbornik, 8, Zadar, 549568.
Brusi Z., 1980, Neki problemi plovidbe Kvarneriem, Otoki Ljetopis Cres Loinj, Pomorstvo Loinja
i Cresa, 3, Mali Loinj, 157-171.
Cambi N., 1982, Tri carska portreta iz Osora, Izdanja HAD-a, 7, Arheoloka istraivanja na otocima
Cresu i Loinju, Zagreb, 85-96.
Cambi N., 1988, Ikonografija pomorskih zanimanja na antikim nadgrobnim spomenicima iz Dalmacije, Adrias, 2, 21-34.
Cambi N., 1996, Novi portret cara Trajana s otoka Cresa, Arheoloki radovi i rasprave, 12, Zagreb,
71-81.
Cambi N., 2006, The Athlete cleaning a strigil, Apoxyomenos, The Athlet of Croatia, Florence-Milan,
21-33.
Cambi N., 2007, Bronani kip istaa strigila iz mora kod otoia Vele Orjule blizu Loinja, Archaeologia Adriatica, Zadar, 85-109.
Carre M. B., 1985, Les amphores de la cisalpine ed de lAdriatique an dbut de lEmpire, Mlanges de
lcole Franaise de Rome, 97, 1, Roma, 207-245.
Carre M. B. i Cipriano M. T., 1985, Saggi di scavo a Sevegliano, relazione sulla scavo, Aquileia nostra,
LVI, Aquileia, 6-23.
Cicero, Ad Atticum, I.
Cipriano M. T. i Carre M. B., 1989, Production et typologie des amphores sul la cte adriatique de
lItalie, Anphore romane e stoira economica: un decennio di ricerche (Atti del colloquio di Siena, 2224 maggio 1986), Collection de lcole Franaise de Rome, 114, Rome, 67-104.
Constans L. A., 1940, Ciceron, Correspondence I., Paris.
Glavii M., 1994, Znaenje Senie tijekom antike, Senjski zbornik, 21, Senj, 41-57.
Imamovi E., 1980, Pomorstvo Cresa i Loinja u prethistorijsko i antiko doba, Otoki ljetopis Cres
Loinj, Pomorstvo Loinja i Cresa, 3, Mali Loinj, 121-149.
Jurii M., 2000, Ancient Shipwrecks of the Adriatic, Maritime transport during the first and second
centuries AD, BAR International Series, 828.
Kapitn G., 1984, Ancient anchors technology and classification, The Iternational Journal of Nautical Archaeology, 13.1, New York, 33-44.
Kirigin B., 1994, Grko italske amfore na Jadranu, Arheoloki vestnik, 45, Ljubljana, 15-23.
Kirigin B., Katunari T., eelj L., 2005, Amfore i fina keramika (od 4. do 1. st. pr. Kr.) iz srednje Dalmacije: preliminarni ekonomski i socijalni pokazatelji, Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku,
98, Split, 7-24.
Lapadula E., 1997, Le anfore di Spello nelle Regiones VI e VII, Papers of the British School at Rome,
LXVI, Rome, 127-156.
Lipovac Vrkljan, G., 2007, Ad turres Crikvenica, keramiarska radionica Seksta Metilija Maksima,
Crikvenica.
38
Lipovac Vrkljan, G., 2011, Lokalna keramiarska radionica Seksta Metilija Maksima u Crikvenici
Crikvenike amfore ravnog dna, Zbornik I. meunarodnog arheolokog kolokvija Rimske keramiarske
i staklarske radionice. Proizvodnja i trgovina na jadranskom prostoru, Crikvenica, 23.-24. listopada
2008, Crikvenica, 3-18.
Mateji R., Ruevljanin V., 1970, Izvjetaj o rekognosciranju u vodama ikata, Ilovika, Jadranova
Havita i Male luke na Krku, Arhiva Republikog zavoda za zatitu spomenika kulture (danas u Hrvatskom restauratorskom Zavodu), Zagreb.
Mateji R., Orli M., 1982, Rezultati prve faze hidroarheolokih istraivanja u Cresko loinjskim
vodama, Izdanja HAD-a, 7, Znanstveni skup: Arheoloka istraivanja na otocima Cresu i Loinju,
Zagreb, 161-168.
Matijai R., 1998, Gospodarstvo antike Istre, Povijest Istre, 4, Pula.
Medini J., 1964-1965, Epigrafiki podaci o munificijencijama i ostalim javnim gradnjama antike Liburnije, Radovi Filozofskog fakulteta Zadar, 6, Zadar, 45-52.
Orli M., 1986, Antiki brod kod otoka Ilovika, Mala biblioteka Godinjaka zatite spomenika kulture
Hrvatske, Zagreb.
Orli M., Jurii M., 1999, Projekt Statua Brodolom, Obavijesti Hrvatskog arheolokog drutva, 2,
Zagreb, 59-65.
Peacock D. P. S. i Williams D. F., 1986, Amphorae and the Roman Economy, an introductory guide,
London
Pruneti P, Ecco a voi il bronzo della Croazia, Archeologia Viva,18, no.76, 48-61.
Saladino V, 2006, The Athlete with a strigil, Apoxyomenos, The Athlet of Croatia, Florence-Milan, 3553.
Sanader M, 1999, Der Meergeborene. Die Entdeckung einer Bronzestatue in Kroatien, Antike Welt,
30, 357-359.
Starac A., 1994-1995, Morfologija sjevernojadranskih amfora: primjeri iz Istre, Diadora, 16-17, Zadar,
135-162.
Starac A., 1999, Rimsko vladanje u Histriji i Liburniji: drutveno i pravno ureenje prema literarnoj,
natpisnoj i arheolokoj grai, Histrija I, Monografije i katalozi, 10/I, Pula.
Stnuit M. R., Orli M., Gluevi S., 2001, A preliminary report on the discovery and recovery of a
bronze apoxyomenos, off Vele Orjule, Croatia, The Iternational Journal of Nautical Archaeology, 30.2,
New York, 196-210.
Sui M., 1955, Limitacija agera rimskih kolonija na istonoj jadranskoj obali, Zbornik Instituta za historijske nauke u Zadru, 1, Zadar, 1-31.
Sui M., 1976, Antiki grad na istonom Jadranu, Zagreb.
Sui M., 1981, Prolost Zadra I, Zadar u starom vijeku, Zadar.
Vrsalovi D., 1974, Istraivanja i zatita podmorskih arheolokih spomenika u SR Hrvatskoj, Dosadanji
rezultati i prijedlozi za dalji rad, Zagreb.
Vrsalovi D., 1979, Arheoloka istraivanja u podmorju istonog Jadrana, Zagreb.
39