Brdski Biciklizam

VODI^ ZA
BRDSKI
BICIKLIZAM
U BOSNI I HERCEGOVINI
Emir Vu~ijak i Mersad Pa{i}
VODI^ ZA BRDSKI BICIKLIZAM U BOSNI I HERCEGOVINI
Autor projekta: Emir Vu~ijak
Saradnik na projektu: Mersad Pa{i}
Izdava~: Turisti~ka zajednica Federacije BiH
Za izdava~a: Enes Arifhodì}
Fotografije: Emir Vu~ijak
Design i DTP: Sezam
www.mtb.ba
CIP - Katalogizacija u publikaciji

Nacionalna i univerzitetska biblioteka
Bosne i Hercegovine, Sarajevo
796.61(497.6)(036)
VUÎJAK, Emir
Vodi~ za brdski biciklizam u Bosni i
Hercegovini / Emir Vu~ijak i Mersad Pa{i} ;
[fotografije Emir Vu~ijak]. - Sarajevo :
Turisti~ka zajednica Federacije BiH, 2008. - 148
str. : ilustr. ; 21 cm
Bibliografija: str. 145
ISBN 978-9958-9021-0-9
1. Pa{i}, Mersad
COBISS.BH-ID 16621574
VODI^ ZA
BRDSKI
BICIKLIZAM
U BOSNI I HERCEGOVINI
Emir Vu~ijak i Mersad Pa{i}
”Nema mirnog mjesta u
gradovima bijelog ~ovjeka.
Nema mjesta gdje se moè
~uti otvaranje li{}a u prolje}e,
ili drhtaj krilca mu{ice. A
mo`da zato jer sam divlji i ne
razumijem. Buka u gradovima
je uvreda mojim u{ima. [ta
vrijedi ljudski ìvot ako ~ovjek
ne moè ~uti usamljeni krik
kozoroga ili no}nu prepirku
àba u bari? ”
Dio pisma indijanskog poglavice

Seattle-a iz 1854. godine, upu}enog
ameri~kom predsjedniku u Washington
kao odgovor na ponudu da bijelci
kupe indijansku zemlju.
Uvod
Svojevremeno se biciklizam vezivao uglavnom za asfaltne podloge no, pojavom prvih
modela brdskih bicikla, kako im samo ime kazuje, otvorio se potpuno novi svijet uìtka na
dva to~ka - vo`nja u prirodi, vo`nja po makadamskim brdskim putevima ili, ~ak, tamo gdje
uop{te nema utvr|enih staza. Jo{ prije desetak godina brdski biciklisti su stidljivo po~eli
zalaziti po na{im planinama izazivaju}i ~u|enje mje{tana. Kasnije su do{li opremljeniji
modeli od laganijih materijala, ko~nice sa diskovima, amortizeri i sva ostala tehni~ka
pobolj{anja, {to je umnogome pove}alo radijus kretanja biciklista i zna~ajno eliminisalo
probleme izazvane kvarovima.
Odlazak u planinu svakako nije preporu~ljiv usamljenom pojedincu. Vo`nja u grupa-
ma donosi sigurnost svakom u~esniku, ali i ugodno druènje i lijepu atmosferu. Me|utim,
i grupa, kad se na|e na nepoznatom terenu, suo~ava se sa dilemom: kojim putem nas-
taviti. [umskih puteva je bezbroj, ~esto nisu ozna~eni na zastarjelim kartama do kojih se
ionako te{ko dolazi, a vo`nja uvijek istim stazama ne predstavlja pravo zadovoljstvo.
Voze}i sa ~lanovima BBK "Igman" po planinama Bosne i Hercegovine otkrio sam svu
ljepotu brdskog biciklizma. Tu vrijede jednostavna pravila uvaàvanja svakog pojedinca
bez obzira na pol, godine, status ili kondiciju. Uvijek je sna`no izraèno jedinstvo grupe i
obilje vedrog raspoloènja. Me|utim, i ovako organizirana ekipa uvijek je trebala vodi~a,
nekog ko }e pedantno isplanirati put, brinuti se o cijeloj grupi. Izvje{taji sa vo`nji su,
me|utim, kod obi~nog posmatra~a stvarali famu kako je rije~ o izuzetnim poduhvatima
samo za one koji posjeduju izvrsnu kondiciju, znanje i tehni~ke vje{tine.
Stekao sam dojam, naime, da mnogi ljubitelji brdskog biciklizma jo{ uvijek imaju dile-
mu da li se uputiti u planinu ili ostati u gradu, da li se priklju~iti poznatoj grupi ili formirati
vlastite grupice kondiciono pribli`no izjedna~enih biciklista, a i tada zastajali su pred
vje~itom dilemom: kuda krenuti. Osim toga, brojni stranci, ljubitelji prirode koji borave u
na{oj zemlji, odu{evljeni njenim ljepotama ali i zaziru}i od opasnosti koje nose zaostale
mine, ~esto su traìli vodi~a ili barem èljeli da se priklju~e organiziranoj grupi i otkriju ~ari
odlaska biciklom u planinu.
Ova knjiga je nastala upravo kao èlja da se potaknu svi neodlu~ni na odlazak u priro-
du, da se razbije bojazan od planine i eventualnog lutanja spletom bezbrojnih maka-
damskih {umskih puteva. Bilo bi sjajno posjedovati GPS, ali i obi~nim ciklo kompjuterom,
~ak i bez njega, lako je pratiti putanju navedenih staza obra|enih u ovom vodi~u bez stra-
ha od pogre{nog skretanja i lutanja.
Putanje su obra|ene na jednostavan i razumljiv na~in sa ta~nim udaljenostima izm-
jerenim GPS-om, i nude fotografiju svake bitne raskrsnice uz upute kamo skrenuti. Prate}i
ponu|enu mapu vo`nja ponu|enim stazama bi trebala biti jednostavna i predstavljati
uìtak.
U vodi~u su obra|ene samo neke od brojnih staza koje nude Trebevi}, Ozren, Igman,
Bjela{nica, Viso~ica, Vele` ili Vranica. Vjerujem da }e sljede}e izdanje obuhvatiti i druge
interesantne destinacije kao {to su Vla{i}, Zvijezda, Jahorina, Romanija,Treskavica,
Bitovnja, Zelengora, Majevica...
Sa zadovoljstvom }u prihvatiti sve prijedloge za nove destinacije kao i savjete korisni-
ka ovog vodi~a.
Emir Vu~ijak
9
TREBEVI]
ada se pogleda Trebevi} iz njegovog podno`ja, sa sarajevskih ulica, osobito vrh na
K kojem dominira tv toranj, ~ini se nevjerovatnom i pomisao da se ~ovjek gore uspne
biciklom. Me|utim, osje}aj trijumfa nakon {to se iza posljednjih krivina ukaè ogromni tv
toranj koji je izgledao nedosti`no s podno`ja planine, jo{ vi{e kad se na|e na samom vrhu
odakle puca pogled na Zvijezdu, Ozren, Bukovik, Crepoljsko, Romaniju, Jahorinu,
Bjela{nicu, Treskavicu... nemjerljiv je, a svaki bicklist koji ga je jednom "savladao" ponos-
no }e kasnije pokazati prstom u pravcu
vrha obja{njavaju}i: "Eto, mi gore idemo
biciklima!". Uz nevjericu i divljenje sago-
vornika.
Mnogo prije biciklista Trebevi} su
"otkrili" planinari i svi ljubitelji zdravog ìvota
i odlaska u prirodu. O njemu je spjevana i
pjesma ~iji stihovi kaù:
"êtiri mladi}a idu s Trebevi}a
prati ih pjesma i smjeh.
Tako oni bili
veseli i ~ili,
dan bje{e sun~an i lijep..."
Naàlost, usljed ratnih djelovanja i
postavljanja minskih polja Sarajlije su goto-
vo prestale odlaziti na Trebevi}. I pored
~injenice da se intenzivno radi na demini-
11
ranju terena i da je ve}ina o~i{}ena od
mina, i dalje postoji bojazan pa }e se tek
pokoji iskusni planinar, rijetki izletnik ili
biciklist zaputiti na planinu. Ali, zbog svoje
blizine, zbog ljepote koju nudi, sve je vi{e
onih koji }e i Trebevi} ubrojati u svoje
redovne destinacije za vikend i relaksaciju.
Trebevi} se proteè u pravcu jugoistok-
sjeverozapad u duìni od 12 kilometara,
dok njegova {irina iznosi 8 km. Njime se Uspon (dolje) i prelijep pogled (gore)
pruà pet planinskih vijenaca u pravcu
jugoistok-sjeverozapad, prema sjeveru i
sjeveroistoku ograni~en je kanjonom
Miljacke, od Jahorine ga dijeli Mali i Veliki
Stupanj (1522 m), Crni vrh (1522 m), Veliki
O{trik (1473 m) i Mali O{trik (1453 m) sa
juga Kasindolski potok a sa zapada
Sarajevsko polje. Najve}i vrh planine je
visok 1629 metara.
Preko Trebevi}a vodi asfaltirani magi-
stralni put iz pravca Lukavice ka Jahorini,
koji je, dodu{e, u ne{to lo{ijem stanju. Bici-
12
Pogled na Sarajevo
klistima je interesantniji makadamski put
koji se, kilometar i po prije Ravna, iznad
Kneginjca, odvaja preko Dolova ka samom
vrhu. Ovaj put je izgra|en jo{ za vrijeme
Austrougarske, manjim dijelom asfaltiran, a
od Dolova se penje serpentinama, prvo do
Studenog brda a potom i do planinarske
ku}e pod samim vrhom Trebevi}a.
Naàlost, biv{i dom "Vaso Miskin Crni" je
Na samom vrhu: 1629 m uni{ten, ali to ne spre~ava ljubitelje planine
da ga pohode, tu na~ine pauzu i produè
jo{ kojih stotinjak metara do samog vrha.
Ovaj put vodi kroz predivnu crnogo-
ri~nu {umu te je i za ljetnih vru}ina vo`nja
vi{e nego ugodna. Gusta {uma je plod
po{umljavanja koje se kontinuirano vr{ilo
jo{ od doba Austrougarske. Svjeìna zraka
koja se i ljeti osjeti kad se penje uz
Trebevi}, ali i na druge planine, pojava je
koja se zove "aerotermi~ki stupanj". Na-
ime, porastom nadmorske visine tempe-
ratura se smanjuje i to na svakih stotinu
13
Od biv{eg planinarskog doma Vaso Miskin Crni vodi jedna od najljep{ih single-track
staza u BiH: umjerenog nagiba, s podlogom od zemlje i bovovih iglica uz tek pokoji
kamen, staza vodi kroz borovu {umu. Spust ovom stazom je neponovljiv doìvljaj.
metara opadne za 0,3 do 0,5 stepeni Celzi- ilazi se na vi{e vrsta jestivih gljiva.
jusa, a ljeti i do 0,7. Drugim rije~ima, na sva- Zbog svega navedenog ali i zbog bli-
kih 180 metara visine temperatura opadne za zine i pristupa~nosti, naro~ito iz pravca
jedan stepen Celzijusa. Imaju}i u vidu da se spomen parka Vraca, Trebevi} je postao
do vrha Trebevi}a savlada visinska razlika od ~esta destinacija sarajevskih ljubitelja brd-
gotovo hiljadu metara, lako je izra~unati da skog biciklizma, ~ak i za kratke, popodnev-
nas gore o~ekuje vrlo ugodna temperatura i ne ture. U ovoj knjizi obra|ujemo standard-
kad u Sarajevu vlada ljetna èga. nu turu od Vraca do vrha i spust preko
Kontinentalno-planinska klima koja vla- Ravna, pored bob staze do Bistrika. Zbog
da na Trebevi}u pogoduje bujnoj vegetaciji, ljepote {ume i podloge od humusa i bo-
naro~ito visokom drve}u pa se slobodno rovih iglica dio spusta od samog vrha do
moè re}i da on predstavlja "plu}a grada". biv{eg planinarskog doma Dobre vode
Ispod biv{e ku}e Planinarskog dru{tva predstavlja mo`da i najljep{i cross countri
"@eljezni~ar" svojevremeno se nalazila bo- spust u BiH.
tani~ka ba{ta [umarskog fakulteta Sara- No, iskusniji poznavaoci planine }e is-
jevo sa brojnim primjercima najve}eg dijela koristiti i brojne planinarske staze kao sin-
alpske flore, pa ~ak i biljke koje rastu na gle track i uìvati u toj vrsti biciklizma. Au-
planinama dalekog Japana. Na pitomim tori ove knjige }e rado na li~ni zahtjev sva-
stranama Trebevi}a, naro~ito od Dobre vo- kom zainteresiranom ustupiti i taj track koji,
de prema vrhu, nailazi se na izobilje jagoda, po{to je knjiga namijenjena manje zahtjev-
borovnica i vrisinja. Od Ravna pa navi{e na- nim korisnicima, ovog puta nije obra|ivan.
14
Snijeg u sjenovitim mjestima i u aprilu Odmor kraj poru{enog PD Vaso Miskin Crni
Raznovrsno cvije}e ve} u rano prolje}e Kontrasti: behar uz ~etinarsku {umu

Fotos: Milan Trifunovi}
Freeride za hrabrije (lijevo) i uìtak u laganoj vo`nji ka bob

stazi (desno). Put je cijelom duìnom asfaltiran i nema mina
15
start 8
1
6
3
4
Topografska karta sa ucrtanom stazom do vrha Trebevi}a (ùto) i single track (crveno)
koja nije detaljno obra|ivana u ovom vodi~u
16
Vraca - vrh Trebevi}a - Jar~edoli -
Latinska }uprija
duìna ture . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .24.5 k m
max brzina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .46,2 km
vrijeme kretanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .2,47 h
vrijeme stajanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .40,53 min
prosje~na brzina kretanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .9,0 km/h
total prosje~na brzina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .7,2 km/h
polazna ta~ka (spomen park Vraca) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .602 m
ukupan uspon . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .943 m
max visina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1573 m
Opis ture:
srednje te{ka tura. Obra-
|ena je XC staza sa ras-
krsnicama (ùto na mapi)
dok je single-track samo
nazna~ena i preporu~uje
se samo iskusnijim biciklis-
tima
0
Start: SPOMEN PARK VRACA
kilometara: 0
podloga: asfalt
opis puta: o{tar uspon cestom Sarajevo-
Trebevi}-Jahorina. Voziti desnom stranom
i u koloni jer moè biti automobila koji se
kre}u ve}om brzinom.
do sljede}e raskrsnice: 5,52 km
1
kilometara: 5,52
raskrsnica: kriànje sa manjim asfaltnim
putem s desne strane.
skretanje: desno na put manjeg zna~aja
podloga: asfalt, star i mjestimice ispucao.
Ima dosta {ljunka po asfaltu i rupa
opis puta: Napu{ta se glavna cesta
Sarajevo-Trebevi}-Jahorina. Slijedi sred-
nje teàk uspon duga~kim serpentinama
17
pozadini se vidi tv toranj. Od heliodroma se
moè skratiti uzbrdo preko livade nekih 20
metara ponovo na makadamski put do tv
tornja. Pre}i slobodno livadu jer nema mina.
skretanje: ravno preko livade pa onda lije-
vo istim makadamskim putem
podloga: makadam
opis puta: blagi uspon
2
kilometara: 8,86
raskrsnica: Silazak na makadamski put s
lijeve strane. S desne strane je vidikovac i
pogled na Sarajevo, a s lijeve stijene na ko-
jima je ozna~ena zelena strelica u smjeru
prema vrhu Trebevi}a. Dalje se vidi marki-
rana planinarska staza do vrha.
skretanje: lijevo
podloga: makadam (mjestimice neutaban 4
pa kamenje bjeì ispod to~kova) kilometara: 13,4
opis puta: srednje teàk uspon raskrsnica: Dolazak do tv tornja koji se
do sljede}e raskrsnice: 4,14 km nalazi s desne strane (kod tornja ima pas
ali je iza ograde i uglavnom vezan). Odatle
skrenuti lijevo, nizbrdo do biv{eg plani-
narskog doma Vaso Miskin Crni. Pro}i s
lijeve strane doma (foto 4a) i onda skrenuti
lijevo nizbrdo (foto 4b) gdje vodi planinar-
ska staza. Predivan spust kroz {umu po
zemljanoj stazi.
skretanje: lijevo nizbrdo
podloga: zemljani {umski put obrastao.
Mjestimi~no ima i krupnijeg kamenja.
opis puta: spust, paziti na brzinu i obratiti
pa`nju na oborena debla. Dràti se glav-
nog utabanog puta.
do sljede}e raskrsnice: 3 km
3
kilometara: 13,00
raskrsnica: Dolazak na heliodrom. U
18
5 7
kilometara: 16,4 kilometara: 20,1
raskrsnica: Izlazak sa {umskog puta na raskrsnica: Prolazak ispod bob staze.
asfaltni plato. S lijeve strane je objekat Nastaviti ravno nizbrdo asfaltnim putem.
sru{enog biv{eg planinarskog doma. Dalje Moè se spustiti i bob stazom ali zna biti
nastaviti asfaltnim putem nizbrdo. krhotina fla{a i sl.
skretanje: ravno nizbrdo skretanje: ravno nizbrdo
podloga: asfalt. Put je dosta lo{, mjestimi- podloga: asfalt
ce ima rupa i nekoliko o{trih serpentina. opis puta: spust
Ponekad zna biti ovaca na putu pa je do sljede}e raskrsnice: 0,7 km
potreban oprez.
opis puta: spust
do sljede}e raskrsnice: 2.7 km
8
kilometara: 20,8
raskrsnica: Skrenuti sa asfaltnog puta
desno nizbrdo na makadamski put. Pratiti
put nizbrdo uz o{tar nagib. Potreban je
6 oprez jer ima stanovnika, djece i auta.
kilometara: 19,1 Slijediti ceste: Apelova cesta, Pogledine,
raskrsnica: Silazak sa uskog asfaltnog Iza gaja, Nalina i Bistrik. Kod samoposluge
puta na glavnu cestu Sarajevo-Trebevi}- skrenuti nizbrdo prema ”Parku prin~eva”,
Jahorina. S desne strane se vidi dio bob dalje preko zaobilaznice pored stare
staze a sa lijeve ima veliki parking. Nakon èljezni~ke stanice niz Bistrik do Miljacke.
tridesetak metara skrenuti desno prema Potreban oprez jer je ve} gradska zona.
bob stazi po asfaltnom putu. skretanje: desno
skretanje: desno sa glavne ceste podloga: makadam
podloga: asfalt opis puta: ostar spust
opis puta: ravna staza do kraja: 3,7 km
do sljede}e raskrsnice: 1 km kraj (Latinska }uprija): 24,5 km
19
IGMAN
edna od omiljenih planina sarajevskih ljubitelja brdskog biciklizma je Igman. Smje{ten
J jugozapadno od Sarajevskog polja, pristupa~an biciklistima od samog podno`ja, ispre-
sijecan brojnim {umskim putevima, a ponajvi{e zbog ~injenice da nije potreban transport
automobilom do polazne ta~ke ve}ine tura, Igman je postao glavna destinacija za jedno-
dnevne vo`nje, kako cross country, tako i free ride stazom koju vrijedno grade ~lanovi
istoimenog biciklisti~kog kluba.
Igman je prirodno povezan s Bjela{nicom i to granicom koja nije izrazita, sa izuzetkom
udoline na potezu Karamustafini ~airi (1710 m) - Grkarica (1194 m), gdje je ne{to izraè-
nija. Od Crnog vrha (1647 m) prema sjeverozapadu visina postepeno opada, prema jugo-
isto~nom dijelu Sarajevskog polja opada ne{to o{trije, dok se prema sjeverozapadu pla-
nina spu{ta izrazito strmo uz uzdu`ni rasjed. Pored Crnog vrha isti~u se: Guvno (1607 m),
\urin vrh (1533 m), Javornik (1509 m), Ra|i vrat (1488 m) i drugi.
Izletnicima najpoznatiji lokaliteti na Igmanu su Veliko polje (1214 m) i Malo polje (1162
m), tipi~ne kra{ke uvale do kojih se dolazi asfaltnim putem iz pravca Krupca ili Hadì}a.
Put od Krupca ~esto koriste i biciklisti, naro~ito za ture koje nastavljaju dalje prema
Bjela{nici, Viso~ici i Treskavici, mada je mnogo ljep{i i popularniji uspon makadamskim
putem iz Hrasnice preko Osmica i Hrasni~kog stana, ili odvojkom koji presijeca asfaltni
put iz pravca Hadì}a i vodi na Golo brdo odakle se pruà jedinstven vidik na Sarajevo.
Za XIV Zimske olimpijske igre na Malom polju su izgra|ene 70 i 90 metarska skakao-
nica koje danas nisu u funkciji, a na Velikom polju su odràvana takmi~enja u skija{kom
tr~anju i biatlonu. Asfaltirana staza kru`nog oblika, duga 2,5 km, postoji i danas. Koriste
je izletnici, {eta~i, biciklisti rekreativci i obitelji s malom djecom. Nedaleko od Velikog polja,
kod raskr{}a za Bjela{nicu, kre}e kru`na cesta preko Ravne vale i Javornika duga 22 km.
Ve} nakon nekoliko stotina metara postoji odvojak makadamske ceste kroz predivnu,
21
nedirnutu {umu koja ima status pra{ume. Zbog blagog, gotovo neznatnog uspona ovu
cestu rado koriste biciklisti po~etnici, roditelji s djecom ili {eta~i, a kro{nje visokih stabala
~ine splet {to spre~ava prodor sun~evih zraka, pa je vo`nja ovom stazom ugodna i za
najvru}ih ljetnjih dana.
Za razliku od tipi~nih planina Bosne i Hercegovine, klimatske prilike Igmana su dosta
sloène. Alpska klima je donekle ublaèna manjom nadmorskom visinom, ali ono {to
karakteri{e Igman su veoma izraène razlike u toplotnim odnosima i njihovim promjena-
ma. Naime, zbog odre|enih karakteristika reljefa, prije svega ulegnu}a na Igmanu, te
strujanjem rashla|enih vazdu{nih masa sa Bjela{nice koje se zadràvaju u tim
ulegnu}ima, de{ava se temperaturna inverzija kada je na Igmanu, koji ima niù nad-
morsku visinu, temperatura nià od one na mnogo vi{oj Bjela{nici. Ovo se naro~ito
de{ava za vedrog neba, kad je kretanje vazduha neznatno, a radijacija zbog toga najin-
tenzivnija. Potvrdu nalazimo i u nazivu nekih lokaliteta kao {to je Mrazi{te na Velikom
22
polju. Na Mrazi{tu je 25. januara 1963. g. zabiljeèna rekordna temperatura od -43,5 ste-
pena Celzijusa. Na Igmanu je mogu}a pojava temperature ispod nule u svakom mjesecu,
uklju~uju}i juli i august.
Temperaturna inverzija uslovila je i ekolo{ku specifi~nost Igmana gdje ve} na 1200 m
nalazimo pojas crnogori~nih, smr~evih {uma, iznad kojih se, kao inverzna pojava, javlja-
ju {ume bukve i jele. U normalnim uslovima raspored je obrnut.
Upravo bujna {umska vegetacija Igman ~ini "plu}ima grada" i privla~i ljubitelje brdskog
biciklizma. Do visine od 800 do 900 metara nailazimo na listopadne {ume hrasta kitnjaka
i obi~nog graba (Querceto-Carpinetum) te {ume brdske bukve (Fagetum montanum) {to
daju ugodnu hladovinu za ljetnje vo`nje i predivan kolorit ujesen.
Ne{to vi{e, do visine od oko 1500 m, javlja se listopadno-~etinarska {uma bukve i jele
(Fagetum abietetosum) i {uma smr~e (Piceetum subalpinum) vidljiva naro~ito na platou
Igmana i padinama prema Bjela{nici. Nije rijetkost vidjeti u ovim {umama bukve pre~nika
23
do jednog metra. Vla`no humusno zemlji{te na
Javorniku pogodovalo je rastu gorskog javora po
kojem je vrh i dobio ime.
Na ve}im visinama (preko 1500 m) javlja se li-
stopadno-~etinarska {uma kojom dominira predplanin-
ska bukva (Fagetum subalpinum), ali su stabla s visi-
nom sve kr`ljavija.
U najvi{im dijelovima Igmana javljaju se rudine,
"ostrvca" planinskih pa{njaka unutar {uma.
Igman je planina siroma{na vodom. Izvori su rijet-
ki i slabe izda{nosti, a ljeti znaju i presu{iti. Ovo treba
imati na umu prilikom planiranja biciklisti~kih
tura i ponijeti dovoljne koli~ine vode. Naro-
~ito kod duìh tura kakva je, npr. od Hras-
nice do Golog brda. Ipak, na omiljenoj bicik-
listi~koj stazi od Ilidè do planinarskog do-
ma Hrasni~ki stan, na jedanaestom kilomet-
ru nalazi se izvor vode ([ajina kuhinja) {to
je dovoljno za obnavljanje zalihe vode i za
vru}ih ljetnjih dana.
Zbog prisustva {ume i druge bujne ve-
getacije, velike koli~ine ozona i dobre nad-
morske visine Igman je prava vazdu{na ba-
nja u koju rado odlaze Sarajlije i drugi izlet-
Veliko polje na Igmanu je omiljeno izle- nici. Postoji inicijativa za izgradnju ì~are
ti{te Sarajlija na kojem }e i najmla|i ste}i koja bi vodila iz pravca Hrasnice {to,
prva off-road iskustva u vo`nji brdskog svakako, treba podràti.
bicikla
24
U blizini Velikog polja nalazi se pra{uma kroz koju vodi ìvopisan makadamski put
pogodan za {etnju i lagane rekreativne vo`nje biciklom
Grupa biciklista na Golom brdu
Lagani
spust sa
Ravne vale
Josipovom
stazom
25
Igmanski ratni put pruà predivan
ugo|aj za vo`nju, kako ljeti zbog svjeìne
{ume tako i u jesen koloritom li{}a
Pogled na Hrasnicu i Sarajevo
26
Hrasni~ki stan: omiljena
destinacija biciklista gdje je
uz neizbje`ni grah zagaran-
tovana vedra atmosfera
27
1
6
4
10
11
12
9
kraj
Topografska karta sa ucrtanim putem do Hrasni~kog stana
28
Igman - Hrasni~ki stan
duìna ture . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .35,9 k m
max brzina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .39,6 km/h
vrijeme stajanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .2,32 h
prosje~na brzina kretanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .13.3 m/h
polazna ta~ka (Velika aleja-Ilidà) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .472 m
ukupan uspon . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .934 m
max visina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1333 m
Opis ture:
Tehni~ki lagana tura uz oprez
prilikom duga~kog spusta po
makadamu. Omiljena tura
sarajevskih biciklista.
0 podloga: asfalt
Start: Ilidà, Velika aleja kod fijakera opis puta: ravno putem prema Hrasnici.
kilometara: 0 do sljede}e raskrsnice: 1,72 km
podloga: asfalt
opis puta: ravno alejom prema Vrelu
Bosne.
2
kilometara: 2,19 km
raskrsnica: prije mosti}a
1 skretanje: lijevo, preko mosti}a
kilometara: 0,47 km podloga: asfalt
raskrsnica: skretanje sa aleje lijevo opis puta: ravno
skretanje: lijevo. do sljede}e raskrsnice: 0,25 km
29
3
kilometara: 2,44 km
raskrsnica: u obliku X, nailazak na ve}i put
skretanje: desno
podloga: asfalt, nakon nekoliko stotina
metara kre}e makadam
opis puta: do makadama ravno, zatim kre-
}e uspon
6
kilometara: 10,0 km
raskrsnica: nailazak na put s lijeve strane
(ravno put vodi do asfaltne ceste Hadì}i-
Igman odakle se ide za Golo brdo)
skretanje: lijevo
podloga: makadam
opis puta: lagani uspon.
4 do sljede}e raskrsnice: 3,5 km
kilometara: 3,42 km
raskrsnica: kod objekta vodovoda (ogra-
|en ì~anom ogradom) skrenuti lijevo
skretanje: lijevo
podloga: makadam
opis puta: uspon srednje teìne serpenti-
nama
5
kilometara: 6,70 km
raskrsnica: manji put s lijeve strane
skretanje: ravno
podloga: makadam POINT: 7
opis puta: uspon srednje teìne. kilometara: 11,3 km
do sljede}e raskrsnice: 3,3 km point: ~esma s lijeve strane
30
10
kilometara: 18,0 km
raskrsnica: u obliku slova T
skretanje: lijevo
podloga: makadam
opis puta: po ravnom
8
kilometara: 13,5 km
raskrsnica: nailazak puta uzbrdo s desne
strane
skretanje: ravno
podloga: makadam
opis puta: lagani uspon
do sljede}e raskrsnice: 1,7 km 11
kilometara: 18,5 km
raskrsnica: u obliku Y
skretanje: desno
podloga: makadam
opis puta: lagano uzbrdo
9
kilometara: 15,2 km
raskrsnica: u obliku Y
skretanje: desno
podloga: makadam
opis puta: uspon 12
do sljede}e raskrsnice 2,8 km kilometara: 18,7 km
raskrsnica: kod velike vikendice
skretanje: lijevo
podloga: makadam
opis puta: dolazak prema domu
13
kilometara: 19,1 km
kraj (planinarski dom Hrasni~ki stan, u
domu se moè pojesti grah ili sitni }evap-
koji preporu~ujemo). Povratak istim putem.
31
Ha
d`
i}i
4 1
3
start
Krupa
c
Ba
bin
8
do
Topografska karta sa ucrtanim putem: Veliko polje / Javornik / Ravna vala
32
Igman - Javornik / Ravna vala
duìna ture . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22 k m
max brzina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33,1km/h
vrijeme kretanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2,40 h
prosje~na brzina kretanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .9.2 m/h
polazna ta~ka (Veliko polje) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1236 m
ukupan uspon . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 360 m
max visina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1596 m
Opis ture:
Lagana rekreativna tura.
Ve}ina puta vodi kroz {u-
mu pa je pogodna za ljet-
nih vru}ina. Preporu~uje
se za bicikliste po~etnike.
0 raskrsnica: izlazak na makadamski put.

Start: IGMAN, Veliko polje, prvi parking skretanje: lijevo
kad se pro|e policijski objekat podloga: makadam
kilometara: 0 opis puta: blagi uspon
podloga: asfalt do sljede}e raskrsnice: 0,7 5km
opis puta: ravno tlo. Pre}i preko asfaltnebi-
atlon staze, pored novoizgra|enog objekta i
do}i do kraja (ta~ka A na karti) i produìti
{umskim putem (zemlja, trava) do maka-
damske ceste. Slijediti putokaz za Javornik
2
kilometara: 4,04 km
raskrsnica: odvajanje puta desno za Stanare
skretanje: desno
podloga: makadam
1 opis puta: blagi uspon
kilometara: 3,29 km do sljede}e raskrsnice: 1,00 km
33
5
kilometara: 9,78
raskrsnica: kriànje s putem koji dolazi s
desne strane
skretanje: ravno
podloga: makadam
opis puta: uspon
3
kilometara: 5,04 km
raskrsnica: dolazak na raskrsnicu u obliku Y
skretanje: lijevo
podloga: makadam
6
kilometara: 11,2 km
raskrsnica: putokaz na drvetu koji poka-
zuje planinarsku stazu za dom Javornik i
ravno za Stanare
podloga: makadam
skretanje: ravno
4
kilometara: 8,19
raskrsnica: dolazak do drvene kolibe ili
{tale. Tu postoje dva puta koja igu gotovo
paralelno, krenuti lijevim putem.
skretanje: ravno (lijevim putem)
podloga: makadam.
opis puta: ravno i blagi uspon
7
kilometara: 15,28
raskrsnica: dolazak puta sa desne strane.
Lokalitet Ravna vala. Na raskrsnici se
nalazi napu{tena drvena koliba. Put desno
vodi za Stanare.
skretanje: ravno
podloga: makadam
opis puta: ravno, blagi spust
34
8
kilometara: 19,1 km
raskrsnica: dolazak na raskrsnicu gdje
makadamski put dolazi o{tro s desne
strane. Taj put vodi za Bivak.
skretanje: produìti ravno. Ne silaziti nigdje
s ove ceste do kraja (s desne strane na jed-
nom kriànju se nalazi put za Pra{umu,
vidno ozna~en tablom s podacima)
podloga: makadam
opis puta: blagi spust
do kraja: 2,9 km Planinarski putokazi (gore) sa udalje-
nostima izraènim u vremenu pje{a~enja
kraj (parking Veliko Polje): 22 km i dom Javornik (dolje)
35
BJELA[NICA
Jugozapadno od Sarajevsko-zeni~ke kotline smje{tena je planina Bjela{nica, jedna
od najvi{ih u Bosni i Hercegovini, nezaobilazna kad je brdski biciklizam u pitanju. Skupa
sa Bitovnjom, Ivan planinom i Treskavicom, Bjela{nica stvara prirodnu prepreku izme|u
mediteranske i kontinentalne klime koje vladaju na ovim prostorima. Uostalom, Bjela{nica
se i nalazi na samoj granici gdje prestaje Bosna, a po~inje Hercegovina.
Iako se na ovoj planini uzdiù mnogi visovi poput vrha Bjela{nice (2067 m), Krvavca
(2062 m), Vlahinje (2057 m), Hranisave (1965 m), Lovnice (1875 m) i drugih, ipak se
moè re}i da je Bjela{nica prvenstveno prostrana visoravan blago nagnuta prema jugo-
zapadu. Duìna ovog platoa od sjevera ka jugu iznosi 29, a od istoka ka zapadu 22 kilo-
metra. Sa sjeveroistoka se ka jugozapadu sa prosje~nih 1.500 spu{ta na 1.000 metara
nadmorske visine. I ba{ tamo vode brojne ture nakon {to biciklisti, uspev{i se preko
Igmana, pre|u prostor ski centra u Babinom dolu i savladaju uspon do Bijelih voda.
Po~esto, start je sa poznate destinacije ispred hotela Mar{al, dokle, u èlji da izbjegnu
cestovni saobra}aj, dolaze automobilima ili iznajmljenim kombijem.
Bilo da se odabere put preko Dej~i}a ka Trnovu, spust do [abi}a, a onda posjeta ka-
njonu Rakitnice ili dolinom Tu{ilske rijeke do Sinanovi}a, pa mo`da i dalje du` Viso~ice ka
Neretvi, posjetitelji }e doìvjeti puni ugo|aj planine i ponijeti nezaboravne uspomene. Ipak,
posebno impresivna je posjeta selu Lukomir, najvi{em stalno naseljenom mjestu u BiH pa i
{ire, smje{tenom izme|u vrhova Lovnica (1856 m) i Obalj (1496 m), odakle posjetiocu zas-
taje dah pred, vjerovatno, jednim od najljep{ih pogleda u BiH. Odatle se kao na dlanu vidi
kanjon Rakitnice koji se duboko usijeca izme|u Bjela{nice i Viso~ice ~iji vrhovi, osobito u pro-
lje}e dok su pod snijegom, neodoljivo podsje}aju na ju`noameri~ke Ande. Osim toga, au-
tenti~nost bjela{ni~kih sela, obi~aji stanovnika i arhitektura plijene pa`nju svakog posjetioca.
37
O ranoj naseljenosti ovog kraja svje-
do~e brojni arheolo{ki nalazi. Izme|u sela
]uhovi}i i Blaca nailazimo na tumuluse
(gromile) za koje se smatra da su iz ilirskog
doba. Tragove srednjevjekovne Bosne vi-
dimo u nekropolama ste}aka {to stoje na
najljep{im mjestima, poput onih u selu Lu-
komir, kako dostojanstveno gledaju na veli-
~anstveni kanjon Rakitnice, a dokaz da je
ovaj kraj bio interesantan ìteljima iz Her-
cegovine nalazi se i u nazivu jednog od se- Raznovrsna {uma na putu prema Trnovu
Uspon iz Babinog dola do Bijelih voda
Pogled sa vrha [iljak (1680 m) iznad

Bijelih voda: put prema [abi}ima, desno se
la (Umoljani) koji naseljavaju stanovnici vidi Orlovac (1525 m) a lijevo Viso~ica
porijeklom iz Hercegovine, tzv. "Humljani".
No, ìvot na Bjela{nici i nije tako jed-
nostavan, {to treba imati na umu prilikom
planiranja biciklisti~kih ili planinarskih po-
sjeta planini. Klima je veoma promjenjiva,
zna biti izuzetno o{tra, a svoju }ud planina
pokaè silovitim promjenama vremena u
periodu od samo nekoliko sati. I dok u gra-
du vladaju ljetne ège, na Bjela{nici }e nas
~esto do~ekati izuzetna svjeìna i ugodno
vrijeme o ~emu svjedo~i podatak da je
38 Ovce na ispa{i
apsolutni maksimum temperature zabi-
ljeèn u julu (25,3 oC), a nije rijedak slu~aj
da se pribliì nultom podioku, naro~ito u
no}nim i jutarnjim satima. Za Bjela{nicu su
karakteristi~ni ~esti mrazevi (193 dana
godi{nje) od kojih su prvi su zabiljeèni 31.
augusta a posljednji 27. maja. I autori ove
knjige bili su svjedoci temperature od
svega jednog stepena Celzijusa u augustu,
oblacima i magli kao usred zime. Stoga
kod vo`nje biciklom po Bjela{nici gotovo
Put za Umoljane i dàmija (dolje)
nikad nije naodmet imati i ne{to toplije

garderobe u ruksaku.
Ovako precizne podatke o klimatskim
promjenama moèmo zahvaliti postojanju
meteorolo{ke stanice, najstarije opserva-
torije na Balkanu, utemeljene daleke 1894.
godine. Prvi osmatra~ bio je Anton Ober-
müller, a njegov nasljednik Josip Schafer je
boravio na opservatoriji punih dvadeset
godina. Kod posjete opservatoriju valja
imati na umu da makadamski put koji ser-
pentinama vodi do samog vrha nije dobro
utvr|en i da je, naro~ito prilikom spu{tanja,
Put prema ûhovi}ima 39

potreban oprez i vje{ta tehnika kako bi se
izbjegli nesretni padovi. Isto tako, zbog vje-
tra i mogu}e nagle promjene vremena, ovu
turu je preporu~ljivo planirati samo kad je
sun~ano i stabilno. No, nagrada za uloèni
napor je fascinantan pogled na okolne pla-
nine sa vrha visokog 2067 metara.
I pored velike koli~ine padavina Bje-
la{nica nije bogata vodom. Izvori su rijetki
a znaju i presu{iti, pa se preporu~uje no-
{enje ve}ih zaliha vode na biciklisti~ke tu-
re. No, i pored pomanjkanja izvora pitke
vode, na Bjela{nici se nalaze predivna
jezera glacijalnog porijekla: Blata~ko jeze-
ro, Bali}a jezero, Kalajli jezero, Lokavsko
jezero ispod Vlahinje i dr.
Raznovrsnost Bjela{nice se uo~ava i u
samoj vegetaciji. Dok su sjeverna i sjevero-
isto~na strana obrasle gustom {umom (naj-
po{umljenija je tzv. pazari~ka Bjela{nica),
ju`nu i jugozapadnu stranu ~ine golet i pa{-
njaci. No, u kamenitom reljefu ~esto }e se
sresti encijan (Genitiana), sun~anica (Heli-
anthenum alpestre), sunovrat (Narcissus),
trobojna ljubi~ica (Viola tricolor), ~emerika
(Veratrum) ili maj~ina du{ica (Thymus ser-
pylium) od koje se pravi izvrstan ~aj.
Brojni pa{njaci omogu}ili su razvoj sto-
~arstva u ovom kraju, naro~ito ov~arstva.
Ljubitelji brdskog biciklizma su ve} navikli
na o{tro reànje pasa, naj~e{}e bosanskih
tornjaka, koji ~uvaju svoja stada ali i to da
su oni izuzetno inteligentni i da ne}e bez
razloga zasko~iti bicikliste ukoliko se nisu
isuvi{e pribliìli stadu.
Za razliku od drugih planina, na Bjela{-
nici se rje|e javljaju zmije otrovnice i to
uglavnom na osun~anim ju`nim padinama.
Rije~ je o poskoku i ri|ovki ~iji ugriz nimalo
nije naivan pa je potreban oprez, naro~ito
ako se silazi s utvr|enih makadamskih pute-
va.
Zbog svoje nepristupa~nosti i surove
klime Bjela{nica je godinama bila sa~uvana
od posjete neodgovornih izletnika koji iza
sebe ostavljaju gomile otpada. Naàlost,
modernizacijom saobra}ajnica (asfaltni put
je izgra|en do [abi}a i dalje do Sinanovi}a,
Biciklisti na putu za Lukomir. Odmor u kao i do Umoljana i danas njime saobra}a
bivaku Bijele vode
40
Papratni do
Ste}ci u [abi}ima i ni{an na stazi Lukomir-Umoljani

redovna minibus linija gradskog saobra}aja) te izgradnjom apart-
manskog naselja u Babinom dolu, Bjela{nicu sve vi{e pohode
oni koje zbog pona{anja ba{ i ne moèmo svrstati u istinske lju-
bitelje planine. Plasti~ne boce i ostaci nakon ro{tilja naàlost,
postaju sve ~e{}a slika. Osim toga, modernizacija ~ini svoje i kod
stanovnika {to naseljavaju ovu planinu, pa }emo tako na
kamenoj ku}i pokrivenoj {indrom ili limom sresti i prozor od plas-
tike ili aluminija, {to predstavlja svojevrstan paradoks i naru{ava
autenti~nost sela.
No, bez obzira na to, posjeta Bjela{nici jo{ nudi puni doìv-
ljaj prirode, one iskonske, {to znaju prepoznati i stranci koji je
sve vi{e pohode. Na nama je da je sa~uvamo od uni{tenja
kako bismo i dalje uìvali u originalnim seoskim proizvodima
bez pesticida i izvrsnoj doma}oj kuhinji koju nude bjela{ni~ka
sela. Bogatstvo flore i faune
41
kraj
Sarajevo
start
3 5
4 6
Topografska karta sa ucrtanim putem Krupac - Igman - Trnovo - Krupac
8 10
Dok se na vrhu Bjela{nice zadràva snijeg,

na niìm visinama je prolje}e u punom zamahu:
trava se zeleni, masla~ak cvjeta, behara vo}e
Krupac - Dej~i}i - Trnovo - Krupac
duìna ture . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .51,6 k m
max brzina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .40 km/h
vrijeme stajanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1,0 h
prosje~na brzina kretanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .15,63 km/h
total prosje~na brzina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .12,0 km/h
polazna ta~ka (Krupac) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .600 m
ukupan uspon . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .918 m
max visina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1189 m
Opis ture:
tehni~ki i kondiciono manje
zahtjevna tura. Glavni us-
pon je od Krupca do raskr-
snice za Dej~i}e na Ig-
manu. Od te ta~ke ima vrlo
malo blaèg uspona,
ukupno 338 m. Ve}i dio
puta je asfaltiran..
0 POINT
Start: Krupac. Krenuti asfaltnim putem uz kilometara: 13,69 km
Igman do raskrsnice prema Dej~i}ima ~esma: sa desne strane puta
(uspon 9,2 km). Tu skrenuti lijevo i pratiti
dolje opisani track.
kilometara: 0
podloga: asfalt
opis puta: do raskrsnice uspon asfaltnim
putem uz Igman, kad se skrene prema
Dej~i}ima spust glavnim asfaltnim putem.
do sljede}e raskrsnice: 9,56 km od
putokaza i raskrsnice za Dej~i}e (lijevo).
1
kilometara: 18,76 km
raskrsnica: odvojak puta za selo [abani}i
koje se nalazi lijevo
skretanje: ravno nizbrdo
podloga: asfalt
opis puta: spust
44
3
kilometara: 22,9 km
raskrsnica: u obliku Y manji put se odvaja
na desnu stranu
skretanje: lijevo
podloga: makadam
opis puta: uspon
2
kilometara: 19,5 km
raskrsnica: dolazak u selo Dej~i}i
skretanje: ravno glavnim putem
podloga: asfalt
opis puta: spust po asfaltu, na 21,3 kilo-
metara od po~etka kre}e makadam,
izvrstan dobro utaban, put makadamom je
po ravnom
kilometara: 23,4
raskrsnica: odvojak puta za selo
Dujmovi}i
skretanje: ravno
podloga: makadam
POINT
kilometara: 13,4 km
~esma: sa lijeve strane puta
5
kilometara: 26 km
raskrsnica: odvojak puta lijevo za selo Gaj
kraj autobuske stanice koja je natkrivena
skretanje: ravno
podloga: makadam
opis puta: po ravnom ide lijep put kroz
listopadnu {umu.
45
8
kilometara: 30,9 km
raskrsnica: dolazak u selo Brutusi
skretanje: ravno
podloga: asfalt
opis puta: spust, na 33,6 km makadam
6
kilometara: 27,3 km
raskrsnica: odvojak {umskog puta koji ide
desno
skretanje: lijevo
podloga: makadam
opis puta: kratak spust po makadamu, na
27,9 km po~inje asfalt 9
do sljede}e raskrsnice: 2,3 km kilometara: 34,3 km
raskrsnica: dolazak u selo Pende~i}i
skretanje: ravno
podloga: asfalt
opis puta: lagani spust
do sljede}e raskrsnice: 1 km
7
kilometara: 29,6 km
raskrsnica: odvojak puta za selo Trebe~aj
podloga: asfalt 10
opis puta: spust kilometara: 35,3 km
do sljede}e raskrsnice: 5,6 km raskrsnica: dolazak na glavnu cestu M-18
(Sarajevo-Trnovo)
skretanje: lijevo
podloga: asfalt
opis puta: ravno. Potreban oprez jer je put
ve}eg ranga i moè biti saobra}aja.
11
kilometara: 51,4 km
kraj: Krupac, raskrsnica za Igman i
Sarajevo
46
LUKOMIR
Vjerovatno ne postoji mjesto u BiH gdje se priroda tako veli~anstveno poigrala relje-
fom kao {to je to u okolini sela Lukomir. Sam ulazak u selo, nakon duge vo`nje kr{evitim
bjela{ni~kim platoom, posjetiocu nudi dah nekih pro{lih vremena. Preko {indrom ili limom
pokrivenih krovova kamenitih ku}a u daljini naziru se rubovi Viso~ice i kanjon Rakitnice.
Me|utim, svakom ko se uspne na malo uzvi{enje povrh zadnjih ku}a u selu, zastane dah
pred veli~anstvenim pogledom na duga~ki greben Viso~ice ~iji se rub strmo obru{ava u
gotovo 1000 metara duboki klanac kojim proti~e Rakitnica. U daljini se vide veli~anstveni
vrhovi Prenja, a s druge strane, poput Mjese~eve kore izbrazdan, uzdignut tik iznad sela,
nestvarnim se doima vrh Lovnica (1856 m). Toliko mo}i da oblikuje krajolik priroda nudi
na malo mjesta na Zemlji i prvo {to ve}ina posjetilaca u~ini je fotografisanje krajolika sa
èljom da se zabiljeì trenutak, zaboravljaju}i pri tom na hiljade godina vjetrova, ki{a i
potresa koje su bile potrebne za ovako ne{to.
Dugo vremena je Lukomir bio sinonim za nedostupno mjesto, sa jezom smo slu{ali
kako ìtelji ostaju zameteni snijegom odvojeni od ostatka svijeta po nekoliko mjeseci, no,
danas je sve vi{e onih koji robusnim terenskim vozilima dolaze u ovo selo kako bi osjetili
dah iskonskog, da bi se divili nedirnutoj prirodi ili uìvali u gurmanskim specijalitetima
ovog kraja znaju}i da su namirnice proizvedene bez ikakvih pesticida.
Na~in ìvota, obi~aji, no{nja, arhitektura ku}a... jo{ su zadràli tradicionalni stil mada
se osjeti val modernog doba. Pogled }e privu}i starica u tradicionalnoj no{nji sa vezenom
mahramom i dukatom na ~elu kako nosi naramak nakupljenih grana, ali i unu~e kraj nje
u Nike patikama i dresu Manchester Uniteda. Naàlost, predivno starinsko drveno korito
u srcu sela na kojem se vijekovima prala vuna ostrièna s ovaca danas je zamijenjeno
betonskim, oku }e zasmetati pokoji mali, tek ugra|eni, moderni plasti~ni ili aluminijski pro-
zor na kamenitoj ku}i pokrivenoj tre{njevom {indrom, ali sve je to sastavni dio ìvota i
neizbje`nost koju donosi sve ve}a blizina velegrada.
I prvi biciklisti u svojoj {arenoj odje}i su izazivali ~u|enje mje{tana a danas su to ve}
prijateljski dijalozi, u~tiva pitanja o umoru, vremenskim prilikama i dr. A svi oni koji su
napor u mi{i}ima krunisali pogledom na ovo divno selo obe}at }e sami sebi: dolazimo
ponovo.
47
Naàlost ovo predivno, staro drveno Ste}ci u Lukomiru svjedo~e o naselje-
korito nedavno je zamijenjeno betonskim nosti ovog kraja od davnina
48
Stariji ìtelji Lukomira nose tradicionalnu odje}u i zadràli su nekada{nji na~in ìvljenja
Stijene u Crvenom klan-

cu imaju bakrenu boju
Poput Mjese~eve kore

ogoljeni vrh Lovnica izdiè se
iznad samog Lukomira
49
7
7a
12
14 Umolja
13
8
10
11
kra: selo Lukomir
ni
15
6
5
16 [abi}i
4
1
2
start: Babin dol
Bijele vode
Topografska karta sa ucrtanim putem do Lukomira

LUKOMIR
(povratak kroz Crveni klanac preko Umoljana i [abi}a)
duìna ture . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .51,0 km km
max brzina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .51,6 km/h
prosje~na brzina kretanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .12.2 km/h
total prosje~na brzina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .9.0 km/h
polazna ta~ka (Babin do / hotel Mar{al) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1233 m
ukupan uspon . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1146 m
max visina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1613 m
Opis ture:
zahtjevna tura.
Pored ove ture gdje je ob-
ra|en povratak preko Crve-
nog klanca, iz Lukomira je
mogu} povratak putem pre-
ma ]uhovi}ima i dalje do
Tar~ina te nazad magistral-
nim putem M-17. To je znat-
no duà i zahtjevnija tura.
0 doma nastaviti planinarskom stazom.

Start: Babin dol ispred hotela Mar{al podloga: makadam
kilometara: 0 opis puta: lagani uspon do doma, pored
podloga: asfalt doma nastaviti markiranom planinarskom
opis puta: uspon uzbrdo, prvo lagan po- stazom pje{ke. Ovaj dio je ve}i uspon i
tom ne{to ve}i. treba gurati bicikl.
do sljede}e raskrsnice: 5,27 km do sljede}e raskrsnice: 0,37 km
1
kilometara: 5,27 km
raskrsnica: kod ~esme na Bijelim vodama
skretanje: napustiti asfalt i skrenuti desno
prema planinarskom domu, zatim pored
2
kilometara: 5,64 km
raskrsnica: u {umi pratiti planinarsku
markaciju i ne i}i ravno prema livadi
52
skretanje: lijevo, pa`ljivo pratiti markaciju
podloga: zemljana {umska staza
opis puta: zahtjevan uspon, treba gurati
bicikle. Va`no je pratiti markaciju i kod zad-
njeg markera prije livade skrenuti lijevo
stazom a ne i}i ravno na livadu (Iza livade
slijedi minirano podru~je). Kad se skrene
lijevo, slijedi jo{ malo {umske stazice a
onda se izlazi iz {ume na travnatu kosu.
O{tra padina dolazi s desne strane, s lijeve
ostaje {uma. Ide se stazicom uz rub {ume
dok ne prestane {uma. Tada se ugleda vrh 4
Bjela{nice i izvrstan pogled lijevo na put kilometara: 7,78 km
prema [abi}ima, Orlovac i Viso~icu. raskrsnica: silazak s livade na makadam-
do sljede}e raskrsnice: 0,49 km ski put.
skretanje: lijevo
podloga: makadam
opis puta: spust, preporuka staviti kacigu.
3
kilometara: 6,13 km
raskrsnica: izlazak na ~istinu
skretanje: ravno 5
podloga: travnata stazica (foto 3b) kilometara: 9,8 km
opis puta: pre}i ravno preko kose padine raskrsnica: u obliku obrnutog slova Y
ugaènom i markiranom stazicom do ma- skretanje: desno
kadamskog puta. Staza se kre}e u pravcu podloga: makadam
vrha Bjela{nice, kretati se ravno, po prib- opis puta: neposredno prije raskrsnice
li`no istoj izohipsi. Uz malo opreza na ka- manja uzbrdica. Iza ove raskrsnice nakon
menje i sklisku travu moè se voziti bicikl. desetak metara dolazi jo{ jedna gdje
do sljede}e raskrsnice: 1,65 km desno vodi put serpentinama na vrh
Bjela{nice (foto 5a), ovdje nastaviti ravno.
53
6
kilometara: 11,6 km
raskrsnica: kod ograde sagra|ene od
kamenja
skretanje: desno
podloga: makadam
opis puta: blagi spust uz povremene lak{e
i kra}e uspone
9
kilometara: 20,3 km
raskrsnica: kod putokaza Lukomir-]uhovi}i
skretanje: ravno u smjeru Lukomira
podloga: makadam
do centra Lukomira: 2,5 km
7
kilometara: 16,6
raskrsnica: s lijeve strane dolazi manji put
iz Crvenog klanca
podloga: makadam
i kra}e uspone. Zapamtiti ovu raskrsnicu
jer se u povratku vozi do nje a onda skre}e
putem kroz Crveni klanac za Umoljane. To 10
}e biti ta~ka 7a. kilometara: 22,8 km
do sljede}e raskrsnice: 3,7 km raskrsnica: u selu nalazi se ~esma
skretanje: ravno do zadnjih ku}a a onda
skrenuti desno uzbrdo do vrha
podloga: makadam i trava
opis puta: uzbrdo pored {tale i tora do
uzvi{enja (s lijeve strane ve} se vidi kanjon
Rakitnice).
8 - POINT
kilometara: 18,8 km
~esma: sa lijeve strane puta
i kra}e uspone
54
11
kilometara: 23,3 km
raskrsnica: vrh brda
skretanje: od vrha krenuti nazad
podloga: makadam i trava
opis puta: Na vrhu brda je najbolje
napraviti pauzu za jelo i fotografisanje.
Odavde je jedan od najljep{ih pogleda u
BiH. Zatim se vratiti istim putem nazad do
ta~ke 7 (raskrsnica sa manjim putem koji
vodi za Crveni klanac i Umoljane)
kilometara: 31,7 km
raskrsnica: iza ~esme koja se nalazi s
lijeve strane dolazak na raskrsnicu Y.
skretanje: desno, glavnim putem (lijevi put
prestaje nakon stotinjak metara)
podloga: makadam sa krupnim kamenjem
opis puta: o{tar spust. Potreban oprez.
7a
kilometara: 29,9 km
raskrsnica: s desne strane se nalazi manji
makadamski put sa krupnijim kamenjem
(kraj ovog puta smo pro{li u dolasku, foto 7)
skretanje: desno uzbrdo kroz Crveni
klanac
podloga: makadam sa vrlo krupnim kame- 13
njem. kilometara: 32,5 km
opis puta: Dio puta uzbrdo se moè voziti raskrsnica: dolazak u selo
uz oprez, kra}i dio se mora gurati a onda skretanje: ravno nizbrdo
slijedi spust nizbrdo. Potreban maksimalan podloga: makadam
oprez zbog krupnog kamenja. (foto 7b) opis puta: o{tar spust. Potreban oprez
do sljede}e raskrsnice: 1,8 km zbog makadama i nekoliko o{trih okuka.
55
16
kilometara: 39,7 km
raskrsnica: kod autobuske stanice i plani-
narske ku}e u [abi}ima
skretanje: lijevo
podloga: asfalt.
opis puta: uspon do Bijelih voda, prvo
laganiji a zatim serpentinama ne{to teì.
14
kilometara: 33,9 km
raskrsnica: dolazak u Umoljane
skretanje: desno nizbrdo
podloga: makadam, nakon 50-tak metara
dolazi asfalt.
opis puta: nedugo nakon nailaska na
asfalt silazi se u sredi{te Umoljana. Lijevo
se nalazi ~esma koja zna presu{iti. Put
dalje nastavlja desno, asfaltom nizbrdo. Na
izlazu iz sela nalazi se dàmija sa jedin- 17 (ta~ka 1 u polasku)
stvenom munarom bez {erefeta. Iza kilometara: 45,5 km
dàmije s lijeve strane ima ~esma. Dalje raskrsnica: ~esma na Bijelim vodama
put vodi malo uzbrdo a onda sve spust do skretanje: ravno nizbrdo prema Babinom
raskrsnice za Sinanovi}e. dolu i hotelu Mar{al
do sljede}e raskrsnice: 3,2 km podloga: asfalt.
opis puta: spust. Oprez zbog mogu}ih
automobila.
18
kilometara: 51,0 km
kraj (Babin dol / hotel Mar{al)
15
kilometara: 37,1 km
raskrsnica: kod mosta za Sinanovi}e.
Ovdje ima i nadstre{nica autobuske sta-
nice.
skretanje: lijevo prije mosta
podloga: asfalt.
opis puta: ravno i lagano uzbrdo prema
[abi}ima.
Vedro raspoloènje uz kaficu u [abi}ima
56
VISOÎCA
Jedna od najljep{ih i najraznovrsnijih biciklisti~kih tura u Bosni i Hercegovini svakako
je posjeta Bora~kom jezeru, ali putem preko Viso~ice. U tih stotinjak kilometara biciklisti
doìve gotovo sve {to je privla~no u ovom sportu: atraktivni spust do [abi}a, vo`nju uz
prelijepu, krivudavu Tu{ilsku rijeku, odmor i okrepljenje uz neizbje`ni smijeh u Sinano-
vi}ima (naj~e{}e u PD Otas), potom uspon makadamskim putem kroz {umu a onda
duga~ki spust do Bjelimi}a. Iza toga slijedi "strmoglavljivanje" do Glavati~eva na Neretvi
nakon ~ega se napu{ta Viso~ica a prelazi na Prenj, a tom prilikom dostiù se brzine i do
80 km/h. Nagrada nakon uspona do Bora~kog jezera je relaksacija uz kupanje, a onda
preko Boraka do Konjica. Naravno, zbog duìne i kompleksnosti, ova tura traì posebne
pripreme i preporu~uje se ne{to spremnijim biciklistima, no, Viso~ica je planina na kojoj
}e mjesta za uìvanje prona}i svi ljubitelji brdskog biciklizma pa i po~etnici.
Zbog svog ju`nog poloàja Viso~ica okopni jo{ s ranog prolje}a pa je posjeta planini
mogu}a ve} od aprila, kad se snijeg zadràva samo jo{ u sjevernim obroncima i uvala-
ma. Zadnjih godina intenzivno se gradi saobra}ajna infrastruktura, a otkako je asfaltirana
cesta do Sinanovi}a sve je vi{e onih koji }e rado pre}i tih pedesetak kilometara od
Sarajeva kako bi posjetili ovu prelijepu planinu. Nakon {to se do|e do [abi}a, ~ak i bicik-
lom za~as se pro|u nekad te{ko dostupna sela Bobovica, Ozimine, \ulba{i}i, Pervizi
(Donja Tu{ila) i Sinanovi}i (Gornja Tu{ila). Rije~ je o tipi~nim planinskim selima na nad-
morskoj visini oko 1200 m.
Viso~ica ~ini prirodnu granicu izme|u Bosne i Hercegovine. Gotovo sva "uokvirena" je
rijekama: sa istoka od Treskavice je odvaja Ljuta, sa juga i jugozapada od Prenja je dijeli
Neretva, a sa zapada i sjevera, izme|u nje i Bjela{nice duboko se u planinski reljef ure-
57
zala Rakitnica. Upravo ta
slika kanjona Rakitnice i
vrhunaca Viso~ice koji se
strmo uzdiù, gledana sa
Bjela{nice (naj~e{}e iz sela
Lukomir) predstavlja jedan
od spektakularnih pogleda
na ljepotu bh. reljefa i tjera
posmatra~a da razmisli o
veli~anstvenosti prizora i
same prirode.
Pretpostavlja se da ime
Viso~ica duguje svojim
brojnim visokim vrhovima.
Sredinom planine dominira
greben Ljeljen sa najvi{im
vrhom Dàmija (1967 m) te
ne{to niìm Veliki Ljeljen
(1963 m) i Mali Ljeljen
(1860 m). Upravo ovaj gre-
ben dijeli planinu na ju`ni
dio koji je uglavnom obras-
tao {umom i ne{to vi{i, sje-
verni, kojim dominiraju pa{-
njaci. Voze}i tim pa{njaci-
Tu{ilska rijeka Ste}ci na putu za Bjelimi}e
58
ma ~esto }emo susresti
stada ovaca uz obaveznog
psa tornjaka koji budno
motri na {aroliko dru{tvo
biciklista {to promi~e pra{-
njavim drumom. Sto~arsvo
je sa~uvano u svom izvor-
nom obliku a zahvaljuju}i
brojnim nekropolama ste-
}aka saznajemo da su ovu
planinu ljudi naseljavali i
prije vi{e stotina godina.
Na Viso~ici se prema
nebu izdiù i vrhovi: Vito
(1960 m), Subar (1820 m),
Drstva (1808 m) ali svaka-
ko naupe~atljiviji me|u nji-
ma, prepoznatljiv po svom
obliku koji podsje}a na le|a
kakvog dinosaurusa, ju`no
od sela Sinanovi}i, izdiè
se vrh Puzim (1776 m).
Mada se ne vide s puta
iz pravca Sinanovi}a ka
Bjelimi}ima, ispod visokih
Vrh Puzim
êsma u Pervizima Mokre stijene i vrh Vito
59
litica smje{teno je nekoliko jezera. Najpo-
znatije je Veliko jezero koje se nalazi na
visini od 1660 m. Ipak valja naglasiti da su
ovo, u stvari, velike lokve vode sezonskog
karaktera koje nastaju nakon topljenja sni-
jega, a ne klasi~na jezera. U stvari, za
Viso~icu se moè re}i da je siroma{na
izvorima pitke vode. Upravo zato treba
cijeniti napore dobrih ljudi koji su izgradili
brojne "hair ~esme" du` glavnog puta za
Bjelimi}e. Rijetko gdje }e se sresti tako hladna i pitka voda kao na tim ~esmama, ~ak i u
tople ljetnje dane.
Jo{ jedna zanimljivost vezana je za put ka Bjelimi}ima. Na jednoj od tura sreli smo
kopa~e {to su visoko iznad ceste pijucima razbijali tvrdu, crvenu stijenu ~ije su gromade
zasipale put kojim se, ionako, kre}e vrlo malo prolaznika. Koliko god se trudili da otkrije-
mo za{to to rade - nismo uspijevali. Poja{njenje smo dobili od jednog razgovorljivog
mje{tanina: ovo kamenje slabo upija vodu i zato ga stanovnici stavljaju u temelje ku}a
koje grade da im zidovi ne vuku vlagu iz zemlje. Naravno, mukotrpno kopanje kamena se
radi po principu mobe, dobrovoljne pomo}i kom{iji kod velikih radova.
Iako je Viso~ica dugo vremena bila interesantnija planinarima, sve je vi{e i biciklista
koji }e ovdje prona}i izvrsne staze za brdski biciklizam. Bilo da je rije~ o vo`nji asfaltnom
cestom od [abi}a do Sinanovi}a kojom saobra}aj jo{ uvijek nije tako gust, posjeti
nekropoli ste}aka u selu Bobovica, silasku u nestvarno lijepi kanjon Rakitnice ili obilasku
planine kanjonom Ljute - ljubitelji nedirnute prirode }e do}i na svoje. Stoga ovu planinu
preporu~ujemo kao nezaobilaznu za istinske uìvaoce vo`nje brdskim biciklima.
60
Odmor u Sinanovi}ima
(desno) uz doma}i grah
(dolje). Nedirnuta {uma
(ispod) i predivni predjeli uz
potok Pijevac (sasvim
dolje). Kopa~i crvenih stije-
na (u sredini desno)
61
Babin do
start
Um
olj
an
i
5 Sinanovi}i
Bje
4
lim
i}i
Topografska karta sa ucrtanim putem:

[abi}i - brdo Pijevac - Sinanovi}i - [abi}i
62
[abi}i - brdo Pijevac - Sinanovi}i
duìna ture do sela Sinanovi}i . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .12,6 km
max brzina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .40,0 km/h
vrijeme kretanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .2 h
prosje~na brzina kretanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .10 km/h
total prosje~na brzina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .5,72 km/h
polazna ta~ka ([abi}i) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1170 m
ukupan uspon . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .250 m
max visina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1420 m
Opis ture:
lagana tura, tehni~ki i
kondiciono malo zahtjev-
na. Ova tura dijelom ide po Sinanovi}i
Bjela{nici, u podno`je Tre-
skavice i po Viso~ici. Po-
godna je za po~etnike. Od
Sinanovi}a do [abi}a vodi
asfaltni put duìne 8,5 km.
0
Start: selo [abi}i
Kilometara: 0
Podloga: prvih 200m asfalt a potom
makadam, dobro utaban, mjestimi~no
krupniji
Opis puta: srednje teàk uspon na prvom
kilometru posle ~ega slijedi spust i ravan
teren
Do sljede}e raskrsnice: 2,64 km
1
Kilometara: 2,64
Raskrsnica: Nalazi se na otvorenoj po-
ljani, uz potok. Pravo se nastavlja prema
brdu Hojta u selima podno Treskavice.
Desno, preko drvenog mosta se nastavlja
uz potok Pijevac. Uz potok se nalazi neko-
liko lijepih lokacija za odmor.
Nakon ravnog dijela puta, slijedi srednje
teàk uspon dug oko 1km kroz listopadnu
{umu koja ljeti pruà dobar hlad.
63
glavni makadamski put nastavlja lijevo.
Desno je skretanje za vikend objekat.
Skretanje: nastavak puta nizbrdo lijevo.
Podloga: makadam, mjestimi~no krupniji
{to iziskuje oprezniju vo`nju
Opis puta: spu{tanje makadamom u duì-
ni 1 km, nakon toga slijedi ravna dionica uz
veliku livadu sa desne strane (foto 2a).
Skretanje: desno preko drvenog mosta

Podloga: Prvih 3-4 km zemljani put, povre-
meno blato zbog blizine lokalnog potoka i
izvora. Ostatak puta podloga od sitnog
kamena.
Opis puta: prva polovina dionice po
ravnom, potom srednje teàk uspon.
POINT
Izvor vode: 3,27 km od po~etka ove dion- 3
ice (5,91km od po~etka ture) nalazi se izvor Kilometara: 10,8
vode uz put sa lijeve strane. Raskrsnica: Put kojim smo do{li nastavlja
se lijevo uzbrdo prema Donjoj Ljutoj. Pravo
se nastavlja put za selo Sinanovi}e.
Sretanje: nastavak puta pravo prema selu
Sinanovi}i
Podloga: dobro utabani makadam
Opis puta: ravna dionica uz prelijep pod-
gled na isto~nu stranu planine Viso~ice
Do sljede}e raskrsnice: 1,7 km (kraj)
4
Kilometara: 12,5 selo Sinanovi}i, PD Otas.
Povratak nazad asfaltnom cestom od
Sinanovi}a do [abi}a. Ukupna dionica:
[abi}i-Rakitnica-Sinanovi}i-[abi}i iznosi
21 kilometar
2
Kilometara: 8,52
Raskrsnica: Nakon penjanja, na prevoju
64
BORA^KO JEZERO
Nakon {to se pre|e Viso~ica, spusti do Neretve i savlada uspon od Glavati~eva, stiè
se do krajnje destinacije jedne od najzahtjevnijih i najljep{ih bddsko-biciklisti~kih tura u
Bosni i Hercegovini - Bora~kog jezera.
Smje{teno izme|u planinskih masiva kojima dominira Prenj, na nadmorskoj visini od
405 metara Bora~ko jezero predstavlja pravi dragulj Bosne i Hercegovine. Odlikuju ga
brojni podzemni izvori i potoci koji iz njega isti~u, kao i rje~ica [i{tica koja pravi 30 m visok
vodopad i ulijeva se u Neretvu. Duga~ko 786 metara i {iroko 502, duboko do 14 metara,
bogato pastrmkom i {aranom i obrubljeno pristupa~nim plaàma, Bora~ko jezero je
izvrsna destinacija za izletnike. Ljeti se voda zagrije i predstavlja raj za kupa~e, a tom
ugo|aju ne}e odoljeti ni biciklisti koji ga pohode bilo iz pravca Sarajeva nakon {to
savladaju Bjela{nicu i Viso~icu, ili do|u iz Konjica serpentinama uz Borke, te naro~ito oni
koji se odlu~e zano}iti u obli`njim katunima i nastaviti dalje prema Ruji{tu i Hercegovini.
Ljepota Bora~kog jezera i okolnog kraja je svojevremeno privukla jednog na{eg
velikog slikara Lazara Drlja~u (1882.-1970.). Nakon studija u Sarajevu i diplome na
likovnoj akademiji u Be~u, Lazo je ìvio i radio u Parizu, izlagao u cijeloj Evropi ali se
naposlijetku odlu~io za ìvot u nedirnutoj prirodi Hercegovine. Od 1931. godine do smrti
ìvio je u ovom kraju druguju}i sa slikarskim {tafelajem, prelijepom prirodom i jednostav-
nim mje{tanima. Njegove slike Prenja, Bora~kog jezera i okolnih pejzaà ostavljaju
snaàn dojam na posmatra~a i navode ga na promi{ljanje o veli~ini prirode i Univerzuma,
za koji je Lazo tvrdio da je, u stvari, njegova domovina.
Lazar Drlja~a je sahranjen u dvori{tu [anti}eve vile gdje je i ìvio, i odakle se kako na
dlanu vidi veli~anstvena ljepota Bora~kog jezera. Na bakrenoj plo~ici iznad humke stoji
jednostavan natpis: ”LAZAR DRLJAÂ BOGUMIL”.
65
Vise}i most na Neretvi
66
Pogled na Bora~ko jezero sa uspona prema Borcima
Plaà na Bora~kom jezeru (gore).

Rafting na Neretvi Uspon ka Borcima (dolje) uz nagib 10% i
pogre{no postavljen znak
67
Bora~ko jezero
(Babin do - [abi}i - Sinanovi}i - Bjelimi}i -
Glavati~evo - Bora~ko jezero - Konjic)
duìna ture . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .87,1 k m
max brzina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .70,4 km/h
polazna ta~ka (Babin do / hotel Mar{al) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1233 m
ukupan uspon . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1752 m
max visina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1631 m
Opis ture:
tehni~ki i kondiciono izu-
zetno zahtjevna tura. Pre-
poru~uje se iskusnijim bici-
klistima ili krajem ljeta kad
se dostigne visok nivo kon-
dicione spreme.
Po~etnicima preporu~uje-
mo dio dionice do Sinano-
vi}a i natrag.
0
Start: Babin do ispred hotela Mar{al na
Bjela{nici
kilometara: 0
podloga: asfalt
opis puta: uspon uzbrdo, prvo lagan
potom ne{to ve}i do Bijelih voda, zatim
duga~ak spust serpentinama do [abi}a.
1
kilometara: 11,1 km
raskrsnica: [abi}i
skretanje: desno, slijediti putokaz za
Sinanovi}e
podloga: asfalt
opis puta: lagani uspon i spu{tanje.
do sljede}e raskrsnice: 2, 6 km
68
2 metara iza putokaza nalazi se lijepo
kilometara: 13,7 km ure|ena ~esma i odmori{te iznad rijeke, s
raskrsnica: kod mosta. Desno je put za lijeve strane ceste.
Umoljane. do sljede}e raskrsnice: 2,1 km
skretanje: lijevo u pravcu Sinanovi}a
podloga: asfalt
opis puta: smjenjuju se lagani uspon i spust.
Lijep pogled na krajolik i Tu{ilsku rijeku
4a
kilometara: 18,4 km
point: Planinarski dom Vrela
3
kilometara: 14,9 km
raskrsnica: kod putokaza za Bobovicu
desno
skretanje: ravno glavnim putem za
Sinanovi}e
podloga: asflat
opis puta: ravno
5
kilometara: 19,8 km
raskrsnica: dolazak u selo Sinanovi}i. U
selu produìti desno, uzbrdo do plani-
narskog doma Otas s lijeve strane ceste
skretanje: desno uzbrdo kroz selo
podloga: asfalt
opis puta: blagi uspon i spust. U PD Otas
4
kilometara: 17,7 km
raskrsnica: kod putokaza za Pervize
desno.
skretanje: ravno glavnim putem za
Sinanovi}e
podloga: asfalt
opis puta: ravno i blagi uspon. Stotinjak
69
se moè pojesti grah, sitni }evap i sl. ili
prespavati. Cijena no}enja je 5 KM. Dom
raspolaè s nekoliko zasebnih objekata sa
po 4 ili 5 leàjeva. Tel: 438-383.
7a
kilometara: 24,1 km
point: ~esma s lijeve strane puta
6
kilometara: 20,1
raskrsnica: u obliku Y nakon {to prestane
asfalt. Lijevi put vodi za Ljutu, desni za
Bjelimi}e.
skretanje: desno
podloga: makadam
opis puta: slijedi o{tar i duga~ak uspon
cca 4 km 7b
do sljede}e raskrsnice: 3,8 km kilometara: 25,8 km
point: ~esma s lijeve strane puta, izvrsna
hladna voda
7
kilometara: 23,9 km 8
raskrsnica: dolazi makadamski put s kilometara: 31,4 km
lijeve strane raskrsnica: manji put s desne strane
skretanje: desno uzbrdo skretanje: ravno nizbrdo
podloga: makadam podloga: makadam
opis puta: uspon, nakon ~esmi kre}e opis puta: spust, mjestimi~no ima krupnog
spust srednje teìne kamenja
do sljede}e raskrsnice: 7,6 km do sljede}e raskrsnice: 0,7 km
70
11
kilometara: 34,1 km
raskrsnica:
skretanje: lijevo po asfaltu, nizbrdo
podloga: asfalt
opis puta: spust kroz selo
9
kilometara: 32,1 km
raskrsnica: manji put s desne strane
skretanje: ravno nizbrdo
podloga: makadam sa krupnim kamenjem
opis puta: ravno i malo nizbrdo
12
kilometara: 35,8 km
raskrsnica: dolazak u centar sela kod
granapa
skretanje: ravno
podloga: asfalt
opis puta: Stotinjak metara iza, s lijeve
strane, preko puta dàmije se nalazi ~esma
(foto 12a). Nakon ~esme slijedi lagani
spust i uspon do glavnog puta
10
kilometara: 32,6 km
raskrsnica: dolazak u selo, slijedi asfalt
skretanje: desno po asfaltu, nizbrdo
podloga: asfalt
opis puta: spust kroz selo.
13
kilometara: 36,7 km
raskrsnica: dolazak na glavni put za
Glavati~evo.
podloga: asfalt
opis puta: spust
71
15
kilometara: 64,8 km
raskrsnica: kod benzinske pumpe, iza pu-
tokaza, si}i na mali put do Bora~kog jezera.
skretanje: lijevo
podloga: asfalt
opis puta: ravno do jezera. Ako je vrijeme
pogodno za kupanje to je nezaboravan
doìvljaj nakon vo`nje do ovdje
13a
kilometara: 47,7 km
point: planinarsko-ribarski dom "Slatinica".
Prepoznatljiv po ra`nju. Ovdje ima ~esma.
Od jezera dalje vodi put za Konjic, lijevo
glavnim putem prije posljednjeg skretanja.
Prvo kre}e o{tar uspon od 10% oko 3 km,
kasnije je uspon ne{to blaì do prijevoja a
onda spust serpentinama. Potreban oprez
jer na ovoj dionici ima mnogo automobila,
a uska je cesta. Nakon spusta i dolaska u
Konjic kretati se ravno lijevom obalom
Neretve, ne prelaziti most ve} i}i ravno do
magistralnog puta. Kad se do|e na
semafor skrenuti desno stotinjak metara
do autobuske stanice.
14
kilometara: 54,0 km
raskrsnica: dolazak u Glavati~evo. Na 16
velikoj raskrsnici ima granap s lijeve strane kilometara: 87,1 km
gdje se mogu kupiti banane i drugo vo}e. kraj (Konjic, autobuska stanica)
skretanje: lijevo kroz mjesto S obzirom na frekventnost dionice, iz prav-
podloga: asfalt. ca Mostara nailazi mnogo autobusa za
opis puta: nakon ravnog dijela kroz Glava- Sarajevo, Zenicu i sl. U periodu od 18 do
ti~evo, prelaska preko velikog mosta na 20 sati imaju tri do ~etiri redovne linije, a
Neretvi slijedi uspon do jezera. S desne postoje i kasnije. Voza~i nerado primaju
strane je pogled na Neretvu. Nakon {to se bicikla u prtlja`nik, osobitno nedjeljom kad
cesta po~ne penjati i udaljavati od Neretve je vi{e putnika. Osim ovog na~ina, pov-
o{trog dijela uspona ima cca 5 km. ratak je mogu} i vozom ukoliko nije preve-
do sljede}e raskrsnice: 10,8 km lika gu`va.
72
PROKO[KO JEZERO
Pedesetak kilometara zapadno od Sarajeva nalazi se Fojnica, ìvopisni bosansko-
hercegova~ki gradi} na istoimenoj rijeci. Svud uokolo okruèna planinama, prije svega
Vranicom koja dominira cijelim krajem, ali i Matorcem, Zahorom, Pogorelicom, Bitovnjom
i Jasikovicom, kompletna ova regija predstavlja raj za ljubitelje brdskog biciklizma. Prostor
Vranice po nadmorskoj visini spada u najvi{a podru~ja u BiH. Nekoliko vrhova prelazi
2.000 m nadmorske visine (Nadkrstac 2112 m, Lo~ika 2107 m) i ve}ina je lako dostupna
planinarima, a neki i biciklistima.
Iako je utvr|eno da je u neolitskom periodu ovuda vodila jedna od va`nijih komu-
nikacija {to je spajala stanovnike Panonije sa Jadranskom morem, ipak se moè re}i da
je oduvijek dolazak u Fojnicu li~io na ulazak u kraj odakle "nema dalje". Povratak je
mogu} jedino nazad, putem kojim se do{lo. Me|utim, brojne su osobenosti Fojnice
nastale ba{ zbog takvog geografskog poloàja. Zbog neke vrste izolovanosti od vanjskog
svijeta jo{ se osjeti dah pro{lih vremena u lokalnim obi~ajima i na~inu ìvota stanovni{tva,
a u samom gradu o tome svjedo~i i nekoliko sa~uvanih autenti~nih bosanskih ku}a
pokrivenih {indrom. Snaàn pe~at ìvotu daje djelovanje franjevaca ~iji srednjevjekovni
samostan u bogatoj biblioteci i danas ~uva originalni tekst adhname, povelje o pravima i
gra|anskim slobodama koju je sultan Mehmed II Fatih dao katoli~koj zajednici daleke,
1463. godine. Danas je na ~elu samostana fra Mirko Majdan~i} koji }e rado ugostiti put-
nike-namjernike, ba{ kao {to mnogo dobra ~ini za sve ìtelje ovog kraja, bez obzira na to
vjeri kojoj pripadaju.
Na padinama planine Zec leì Kozovgrad, utvr|enje koje se u historijskim dokumenti-
ma prvi put spominje 1434. godine. Tu su se, u slu~aju opasnosti, sklanjali Dubrov~ani iz
Fojnice sa svojim dragocjenostima, a prema nekim dokumentima Kozovgrad je bilo
posljednje boravi{te kraljice Katarine prije napu{tanja Bosne. Do njega se dolazi prate}i
73
put za Bakovi}e, a zatim desno uz tok rijeke Bistrice. Posjeta Kozovgradu moè biti lijepa
tura za brdske bicikliste. Produì li se od Bakovi}a dalje, put vodi do Dusine odakle je
mogu}e odabrati pravac za Kre{evo, Konjic ili posjetiti planinarski dom na Pogorelici, ukli-
je{tenoj izme|u planina Bitovnje i Zeca.
Sjeverno od Fojnice, nakon {to se pro|e stara banja i savlada o{tar uspon, vodi pre-
divan makadamski put do slapova Kozice. Put vodi desno od prijevoja Vladi}a vrh a
naro~itu dra` predstavlja prolazak kroz gustu {umu sa obiljem vegetacije. Na maloj duìni
ova rije~ica savladava veliku nadmorsku visinu i tvori tri slapa visine 10 do 20 metara {to
svakako vrijedi vidjeti.
Ipak, glavnu atrakciju fojni~kog kraja ~ini Proko{ko jezero dvadesetak kilometara uda-
ljeno od Fojnice. Malo koji posjetilac }e, naime, ostati ravnodu{an kad se uspne makadam-
skim putem i izbije na vidikovac odakle puca pogled na jezero i krajolik oko njega. Ba{ kao
{to iz Lukomira posjetioca fascinira pogled na kanjon Rakitnice, tako i dolazak na vidiko-
vac prije Proko{kog jezera predstavlja pravu nagradu biciklistima za uloèni napor.
Proko{ko jezero je gle~erskog porijekla smje{teno u prirodnom amfiteatru na nad-
morskoj visini od 1635 metara. Ono obuhvata prostor od 4,77 hektara, dugo je 317, {iroko
189 i duboko 13 metara. Ovdje se nalaze jedinstvena flora (vrani~ko zvono) i fauna (tri-
ton), me|utim, sve su prilike da }e ~ovjek svojom nepa`njom promijeniti sliku ovog kraja.
Poribljavanjem jezera pastrmkom, tritonu, toj endemskoj vrsti repatog vodozemca, prijeti
potpuno istrebljenje. Motorizovani izletnici koji automobile parkiraju uz samo jezero
naru{avaju ljepotu krajolika, a nije rijedak slu~aj da iza njih ostaju plasti~ne boce i drugi
otpad. O ovome bi nadle`ni svakako trebali povesti ra~una i barem zabraniti prilaz samom
jezeru automobilima.
Ipak, ìvopisno okruènje koje uz brojne poto~i}e stvara idili~nu sliku, autenti~no
sto~arsko naselje i bogata gastronomska ponuda (proko{ki sir i pita ispod sa~a) i dalje su
pravi izazov za sve ljubitelje prirode. Svakako, i za istinske zaljubljenike u brdski bicik-
lizam kojima toplo preporu~ujemo ovu turu kao neizbje`nu u popisu najljep{ih destinacija
u Bosni i Hercegovini.
76
Uspon do Proko{kog jezera je dinami-
~an: smjenjuju se cvijetne livade, ìvopisni
potoci i mje{ovita {uma
77
Idili~nu sliku oko jezera stvaraju brojni
poto~i}i, raznovrsno cvije}e i seoski katuni
78
79
kraj
5 6
7
1
start
nica
Foj
Topografska karta sa ucrtanim putem do Proko{kog jezera
80
Proko{ko jezero
duìna ture . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .35,6 k m
max brzina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .45,0 km/h
prosje~na brzina kretanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .11,3 km/h
polazna ta~ka (Jezernica) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .680 m
ukupan uspon . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1100 m
max visina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1640 m
Opis ture:
Tehni~ki srednje zahtjevna
tura.
0 skretanje: lijevo
Start: Jezernica do koje se dolazi nakon {to podloga: makadam
se pro|e Fojnica, skrene desno, nekoliko opis puta: srednje teàk uspon
kilometara cestom do kraja asfalta. Na kraju do sljede}e raskrsnice: 0, 3 km
asfalta u Jezernici ima ~esma i granap.
kilometara: 0
podloga: makadam
opis puta: srednje teàk uspon
2
kilometara: 0,75 km
raskrsnica: put se razdvaja na desni,
asfaltni koji ide uzbrdo, moè se i ovim
1 putem do}i do jezera ali je duì, i lijevo
kilometara: 0,45 km makadamski.
raskrsnica: iza mosti}a skretanje: lijevo makadamskim putem koji
81
vodi ka jezeru
skretanje: desno glavnim putem
podloga: makadam
opis puta: ne{to zahtjevniji uspon
5
kilometara: 6,91 km
raskrsnica: u obliku slova X, glavni put
presijeca manji {umski put
skretanje: ravno uzbrdo glavnim putem
se odvaja malo nizbrdo podloga: makadam
podloga: makadam opis puta: uspon
opis puta: po ravnom do sljede}e raskrsnice: 0,74 km
3
kilometara: 1,35 km
raskrsnica: iza mosti}a
skretanje: lijevo
podloga: makadam
6
kilometara: 7,65
raskrsnica: manji put dolazi s lijeve strane
skretanje: ravno uzbrdo glavnim putem
podloga: makadam
opis puta: uspon
4
kilometara: 4,25 km
raskrsnica: put se ra~va na dva dijela, lije-
vi ide u objekat Jezernice a desni uzbrdo
7
kilometara: 11,1 km
raskrsnica: dolazak puta s desne strane,
82
to je put koji ide kroz selo Razdolje kad se
na ta~ki 2 krene uzbrdo asfaltnim putem.
skretanje: o{tro lijevo na serpentini, goto-
vo pod uglom 180 stepeni
podloga: makadam
opis puta: uspon
8
kilometara: 12,3 km
raskrsnica: na ravnici kod ogra|enog pla-
ca u kojem ima ~esma i odmori{te za sjesti 9
skretanje: lijevo kilometara: 17,8 km
podloga: makadam kraj (jezero)
opis puta: prvo ide o{tar uspon kasnije Povratak istim putem nazad.
ne{to blaì. Od vidikovca zadnjih 800 m je
po ravnom uz mali spust do samog jezera.
83
OZREN
Sjeverno od Sarajeva prostire se veliko podru~je planine Ozren. Doskora poznat
uglavnom po brojnim planinarskim stazama i pravcima, Ozren su odnedavno "otkrili" i
biciklisti uvrstiv{i ga u popis najatraktivnijih brdsko-biciklisti~kih tura u BiH.
Iako se ovdje uzdiù brojni planinski vrhovi kao {to su: Bukovik (1534 m), Uèvica
(1387 m) Crepoljsko (1524 m), vrh Ozrena (1453 m), Lipovac (1354 m) ili Pera~ka ravan
(1364 m), Ozren je ipak veoma podesan za vo`nju biciklom. Ukoliko se kre}e sa
Ba{~ar{ije potrebno je savladati veliki uspon uz Darivu sve do Vu~je luke, a onda,
prakti~no, i nema velikih uzbrdica jer se vo`nja odvija po visoravni. Jo{ je lak{e ako se
automobilom doveze do Hre{e ili Vu~je luke i tura zapo~ne sa visine od oko 1100 m. Dalje
slijede predivni planinski pa{njaci i velika podru~ja pod gustom, crnogori~nom, te mjesti-
mi~no i mje{ovitom {umom. Najljep{a tura preko Ozrena vodi preko Homara, Vukasovi}a
i Gajeva sve do Bijambarske pe}ine blizu Olova. Manjkavost ove ture je {to se u povratku
vozi asfaltnom, magistralnom cestom M-18, {to, imaju}i u vidu gustinu saobra}aja i nekul-
turu voza~a, svakako nije prijatan ugo|aj. Ipak, ljepota Ozrena, bogatstvo njegovih {uma
a naro~ito zanimljivo podru~je Bijambarskih pe}ina ~ine da je sve vi{e onih koji se preko
ove visoravni upu}uju biciklima.
Izme|u sela Ni{i}i i Krivajevi}i, na putu Sarajevo-Olovo, u predivnom ambijentu
crnogori~ne {ume nalazi se podru~je Bijambara. Na nadmorskoj visini od 950 m izgra-
85
|ena je planinarska ku}a, a u njenoj nepo-
srednoj blizini nalazi se prirodna rijetkost -
Bijambarska pe}ina. Ovu pe}inu ~ini vi{e
speleolozima interesantnih spilja od kojih
su najzna~ajnije Gornja Bijambarska pe-
}ina te Srednja Bijambarska pe}ina koju
krase ~ak ~etiri dvorane sa pe}inskim
ukrasima. Najljep{a od njih, ~etvrta dvo-
rana, jedna je od najzanimljivijih u BiH
zbog raznovrsnosti i oblika pe}inskih
ukrasa, brojnih stalaktita i stropnog "naki-
ta". Dio kompleksa bijambarskih pe}ina je
osvijetljen i otvoren za posjetioce koji,
osim u podzemnim ljepotama, mogu uì-
vati i u predivnoj prirodi cijelog podru~ja. U
blizini pe}ine se nalaze potoci Bradi} i
86
Bjelila, koji presijecaju bijambarske {ume i
proplanke. Naro~ito je potok Bjelila atrakti-
van zimi i u prolje}e jer dijelom protje~e
kroz gustu {umu gdje se snijeg dugo zadr-
àva, {to vijugavi poto~i} pretvara u
idili~nu sliku. Zbog svega ovoga podru~je
Bijambara je postalo jedno od rijetkih iz-
leti{ta koje odgovara svim ljubiteljima
prirode: onim koji uìvaju raznolikosti
pe}ina, bistrih voda, borove {ume i ti{ine.
Ne{to kra}a biciklisti~ka tura je posjeta
vodopadu Skakavac. Bilo da se ide preko
Faleti}a i âvljaka, ili preko Hre{e i
Crepoljskog, vrhunski ugo|aj predstavlja
duga~ki spust od podno`ja vrha Bukovik pa
sve do sela Nahoreva. Vodopad Skakavac
87
Vo`nja Ozrenom je pravi uìtak: izvrsni makadamski putevi kroz gustu ~etinarsku {umu
(sl. gore) i pitomi pa{njaci (sl. desno)
je pravi dragulj smje{ten nadomak grada. obiluje endemi~nim i reliktnim vrstama kao
Na svega 12 kilometara od Sarajeva, iznad {to su: zvon~i}i (Edrianthus iugoslavicus),
sela Nahoreva nalazi se jedan od najljep{ih dinarski dimak (Crepis dinarica), karanfil~i}i
vodopada u BiH i prava turisti~ka atrakcija. ili klin~i}i (Dianthus kitaibelii), Sesleria
Sa svojih 98 metara predstavlja drugi po angustifolia, Daphne alpina, Atamatha
visini vodopad u Europi. Iako ne tako bogat cretensis, Moehringia bavarica, i dr.
vodom, ovaj vodopad svakako predstavlja [ire podru~je vodopada Skakavac je
ljepotu koju vrijedi vidjeti. Sre}om, zbog jako bogato medicinskom i medonosnom
~injenice da na cijelom podru~ju Skakavca florom, te se na ovom prostoru nalazi
vlada velika biolo{ka raznolikost, da ovdje nekoliko stotina ljekovitih, aromati~nih, i vi-
rastu mnoge endemske vrste biljaka i gljiva, taminskih biljaka, me|u kojima se naro~ito
te da ovo podru~je nastanjuju mnoge ve} isti~u trava od utrobice Gentiana asclepi-
ugroène vrste ìvotinja, oblast je uklju~ena adea i veoma ljekovita, ali i ugroèna vrsta
u tre}u kategoriju za{ti}enih podru~ja jetrenjaka - Anemone hepatica.
prema kriterijima Me|unarodne unije za Povr{ina oblasti Skakavca obuhvata
za{titu prirode, odnosno progla{ena je 1620,44 hektara, a odlukom Kantona Sa-
spomenikom prirode i zonom namijenjenoj rajevo i u cilju za{tite ovog podru~ja, u ratu
za{titi postoje}ih specifi~nih prirodnih obil- poru{eni planinarski dom na Skakavcu ne-
je`ja. Na ovom prostoru konstatovano je }e se obnavljati. Za pohvalu je, tako|e, i
oko 1500 vi{ih biljaka, kao i visok procent nedavno uvo|enje rampe i zabrana pristu-
vrsta endemi~nog karaktera. Na stijenama pa automobilima uèm podru~ju Ska-
oko vodopada razvija se vegetacija koja kavca.
88
89
Fotografije: Milan Trifunovi}
Zahvaljuju}i velikoj koli~ini vlage oko

samog vodopada se razvila bujna vege-
tacija endemi~nog karaktera (sl. gore u
vrhu). Do podno`ja vodopada vodi uska
stazica (sl. gore lijevo) a prelazak preko
vode omogu}en je izgradnjom drvenog
mosti}a (sl. desno gore). Cijela oblast
Skakavca bogata je {umom i vo`nja ovim
stazama je pravi uìtak (sl. desno)
90
91
Topografska karta sa ucrtanim putem do Skakavca
kraj
13
14
start
2
12
3
11
5
6
7
10
8
9
SKAKAVAC
Bentba{a-Barice-âvljak-Bukovik-Skakavac-Pionirska dolina
duìna ture . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .33,6 k m
max brzina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .45 km/h
prosje~na brzina kretanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .9.5 km/h
polazna ta~ka (Bentba{a) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .552 m
ukupan uspon . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1133 m
max visina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1471 m
Opis ture:
Tehni~ki srednje zahtjevna
tura. Glavni uspon je uz
Darivu do âvljaka asfalti-
ranim putem. Dalje nema
mnogo uspona do raskrs-
nice Bukovik-Skakavac
odakle slijedi predivan,
duga~ki spust.
0
Start: bazeni na Bentba{i
kilometara: 0
podloga: asfalt
opis puta: ravnica do skretanja za Darivu
a onda zahtjevan uspon. Skrenuti lijevo
prema Darivi, na vrhu uspona se moè
desno preko Faleti}a ili lijevo preko Zma-
jevca kuda vodi ova mapa. Na raskr{}u za
Barice krenuti asfaltnim putem uzbrdo. Na
usponu uz Darivu i na Zmajevcu kod
kasarne nalaze se ~esme. Ovaj dio dionice
je gradska zona i nije posebno obra|ivan.
do raskrsnice na putu za Barice: 8,5 km 1
kilometara: 8,5 km
raskrsnica: kod velike table cesta dolazi s
lijeve strane.
skretanje: nastaviti ravno (poludesno)
glavnom cestom uzbrdo
podloga: asfalt
opis puta: srednje teàk do zahtjevan
uspon
93
~esma, dalje se vidi planinarska markacija
staze.
2
kilometara: 9,71 km
raskrsnica: parking na Baricama
skretanje: ravno preko parkinga asfaltnom 4
cestom uzbrdo prema âvljaku kilometara: 12,1
podloga: asfalt raskrsnica: na proplanku pratiti glavni
opis puta: zahtjevan uspon makadamski put koji ide desno uzbrdo
do sljede}e raskrsnice: 1,79 km skretanje: desno
podloga: makadam i zemljani put
opis puta: blagi uspon, pa ne{to ve}i
uspon, pa ravno zemljanim putem
3
kilometara: 11,5 km
raskrsnica: kod planinarskog doma
napustiti asfalt
skretanje: ravno makadamskom cestom
podloga: makadam
opis puta: o{tar uspon. Zbog krupnog ka-
menja bolje je gurati bicikl stotinjak metara
do proplanka. Na po~etku ove dionice ima
5
kilometara: 12,9
raskrsnica: kod kraja kamene ograde i
kapije, na travnatom pro{irenju skrenuti lije-
vo makadamskim putem izme|u dva bora
94
u pravcu Bukovika. uglom dolazi travnati put. Nastaviti glavnim
skretanje: lijevo putem ravno
podloga: makadam skretanje: ravno. Slijediti glavni put koji
opis puta: uspon savija blago udesno.
do sljede}e raskrsnice: 0,3 km podloga: zemlja i pijesak. Nakon ki{a ova
dionica zna biti prili~no blatnjava
opis puta: blagi uspon i ravna dionica. S
lijeve strane se pro|u dvije planinarske
ku}e.
6
kilometara: 13,2 km
raskrsnica: slijediti glavni makadamski
put. S desne strane dolazi mali put.
skretanje: lijevo, slijediti glavni put
podloga: makadam 8
opis puta: o{tar uspon. Moè biti i blata. kilometara: 15,7 km
do sljede}e raskrsnice: 1,8 km raskrsnica: u obliku Y iako se ne vidi
odmah da je raskrsnica dok se skroz ne
popne uzbrdo
skretanje: lijevim putem
podloga: makadam
opis puta: blagi spust makadamskim
putem. Kad se iza|e iz {ume ugledaju se
predivni proplanci
9
kilometara: 17,2 km
raskrsnica: u obliku slova T. Lijevo uzbrdo
7 je put za Bukovik, desno nizbrdo za
kilometara: 15,0 Skakavac.
raskrsnica: s lijeve strane pod o{trim skretanje: desno nizbrdo
95
podloga: makadam
opis puta: duga~ak spust uz nekoliko
kra}ih dionica uzbrdo. Ukoliko su spu{tene
rampe nema saobra}aja motornih vozila.
Preporuka: obu}i vjetrovku i topliju garde-
robu (u prolje}e) i obavezno staviti kacigu.
12
kilometara: 22,6 km
raskrsnica: dolazak na zemljani plato. S
lijeve strane se nalaze poru{ene ku}e.
skretanje: nastaviti ravno nizbrdo
podloga: makadam
opis puta: spust
kilometara: 18,0
raskrsnica: iza desne okuke nalazi se
te{ko primijetna planinarska staza koja se
odvaja od makadamske ceste.
skretanje: ravno glavnim makadamskim
putem
podloga: makadam
opis puta: spust
13
kilometara: 23,6 km
raskrsnica: nakon rampe dolazi se na ras-
krsnicu kraj koje se s lijeve strane se nalazi
protivpoàrna stanica.
skretanje: desno
podloga: makadam
opis puta: o{tar spust
11
kilometara: 20,4 km
raskrsnica: s desne strane dolazi {umski
put manjeg ranga od makadamskog po
kojem se vozi
skretanje: nastaviti glavnim putem koji ide
lijevo i uzbrdo
podloga: makadam
opis puta: malo uspona, ve}i dio spust
96
lijeve strane ~esma i nadstre{nica.
podloga: makadam i uskoro dolazi asfalt.
opis puta: o{tar spust do asfalta. Dalje
voziti nizbrdo kroz selo do granapa u
Nahorevu i stanice kombija. Zatim nizbrdo
do Pionirske doline
14
raskrsnica: s desne strane u obliku Y se kilometara: 33,6 km
spu{ta manji makadamski put. Ovdje ima s kraj (Pionirska dolina okretnica trolejbusa)
Ro{tilj na kraju ture: }evapi i sarajevsko pivo su dokaz da su i biciklisti od ”krvi i mesa”.
Ova tura je i organizovana radi druènja u vikendici jednog od ~lanova ekipe. Uìtak je bio
ve}i nakon tridesetak kilometara vo`nje, iako se do Nahoreva moglo i automobilom iz dru-
gog smjera.
97
ÂVLJAK
duìna ture . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .2,90 k m
polazna ta~ka (PD Dèmal Bijedi}) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1212 m
ukupan uspon . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .102 m
max visina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1318 m
Opis ture:
lagana tura za po~etnike
koji se tek upoznavaju sa
off-road vo`njom. Do âv-
ljaka se dolazi prate}i opis
puta za Skakavac (uz
Darivu preko Barica) pa taj
dio puta nije ovdje opisi-
van. Zbog kratko}e dionice
nisu mjereni brzina i vri-
jeme kretanja.
0 opis puta: o{tar uspon. Zbog krupnog

Start: raskr{}e na âvljaku kod plani- kamenja bolje je gurati bicikl stotinjak
narskih domova (mjesto gdje prestaje metara do proplanka. Na po~etku ove
asfalt i produàva makadam ravno uzbrdo) dionice ima ~esma (foto 0), dalje se vidi
kilometara: 0 planinarska markacija staze.
podloga: makadam do sljede}e raskrsnice: 0,6 km
1
kilometara: 0,6
raskrsnica: na proplanku pratiti glavni
makadamski put koji ide desno uzbrdo
skretanje: desno
podloga: makadam i zemljani put
opis puta: blagi uspon, pa ne{to ve}i
uspon, iza toga ravno zemljanim putem
S desne strane se nalazi proplanak (foto 1a)
98
3
kilometara: 1,46 km
raskrsnica: opisano u prethodnom opisu
puta tj. o{tro skretanje desno.
skretanje: pod o{trim uglom desno, slijedi-
ti put.
podloga: makadam obrastao travom
opis puta: lagano nizbrdo
2
kilometara: 1,40
raskrsnica: kod kraja kamene ograde i
kapije, na travnatom pro{irenju skrenuti
desno. Od ove ta~ke put vodi nizbrdo. (lije-
vo je za Bukovik i Skakavac)
skretanje: desno
podloga: makadam
opis puta: Malo ravno i onda kre}e nizbr-
do. Kad se do|e do kraja zida lijevo se
nalazi lijepo mjesto za odmor i onda se
nastavlja dalje putem koji, nakon pedese-
tak metara kod guste {ume borova savija
pod o{trim uglom udesno. Dalje se prati
uski seoski put, vrlo ugodan za {etnju.
4
kilometara: 1,89 km
raskrsnica: tri puta, jedan ide ravno nizbrdo
na Barice (to je pje{a~ka staza, ne moè se
voziti bicikl), jedan ide lijevo i jedan ide desno.
skretanje: desno
podloga: makadam obrastao travom
opis puta: lagano nizbrdo, gotovo po
ravnom kroz borovu {umu
do kraja: 1 km (PD Dèmal Bijedi})
99
vik
Skakavac
Vu~ja luka
Buko
âvljak
9
1
6a
6
8
Barice
2 7
10
4 5
3
11
start
12
kraj
13
Topografska karta . Pravac Nahorevo-Barice-Hre{a je ozna~en ùtom bojom
NAHOREVO - BARICE - HRE[A
duìna ture . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .24,1 k m
max brzina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .50,7 km/h
prosje~na brzina kretanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .9.5 km/h
polazna ta~ka (Pionirska dolina) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .555 m
ukupan uspon . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .733 m
max visina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1135 m
Opis ture:
Lagana tura, pogodna za
po~etnike i vo`nju u rano
prolje}e. Kad se na ve}ini
planina jo{ zadràva sni-
jeg, ovdje nema blata
po{to je ve}ina staze
osun~ana tokom cijelog
dana.
0
ide makadam
Start: Pionirska dolina, okretnica trolej-
skretanje: desno.
busa
podloga: makadam
kilometara: 0
opis puta: uzbrdo po makadamu.
podloga: asfalt
opis puta: desno od Pionirske doline,
prema Jagomiru i Nahorevu. Cesta ide
prvo ravno potom slijedi kratak i o{tar
uspon.
2
kilometara: 5,25 km
raskrsnica: izlazak na asfaltnu cestu
skretanje: desno
1
podloga: asfalt
kilometara: 2,58 km
opis puta: uzbrdo asfaltnom cestom
raskrsnica: lijevo se ide za Potok, ravno
glavna cesta vodi za Nahorevo, a desno
101
5
kilometara: 6,26 km
raskrsnica: nailazak na glavni put za
Barice
skretanje: lijevo
podloga: asfalt
opis puta: ravno i onda uspon od parkinga
na Baricama.
3
kilometara: 5,62 km
raskrsnica: raskrsnica sa manjim putem,
kod vikendice
skretanje: lijevo prema Baricama
podloga: asfalt
opis puta: blagi uspon do prve raskrsnice
i makadama
6
kilometara: 7,51 km
raskrsnica: napu{ta se glavni put od
Barica za âvljak i skre}e na makadam
skretanje: desno
podloga: makadam
opis puta: lagani uspon, potom nizbrdo.
4
kilometara: 5,77 km
raskrsnica: s desne strane dolazi uski
makadamski put
skretanje: desno
podloga: makadam
opis puta: uspon
6a
kilometara: 9,69 km
point: ~esma s lijeve strane
7
kilometara: 10,5 km
raskrsnica: raskrsnica za Faleti}e (nizbr-
do desno) i Hre{u (uzbrdo lijevo)
102
raskrsnica: manji makadamski put odlazi
lijevo uzbrdo
skretanje: pravo
podloga: makadam
opis puta: ravno i malo uzbrdo
skretanje: lijevo
podloga: o{te}en asfalt
opis puta: uskim asfaltnim puti}em uzbr-
do. Desno od ove raskrsnice se spusti u
Faleti}e
10
kilometara: 13,4 km
raskrsnica: u obliku Y, dolazi put s desne
strane
skretanje: lijevo, nizbrdo
podloga: makadam
opis puta: nizbrdo, potom blagi uspon
8
kilometara: 11,0 km
raskrsnica: silazak sa asfaltnog puta na
makadam
skretanje: desno
podloga: makadam
opis puta: ravno, potom blagi uspon
11
9 kilometara: 15,7 km
kilometara: 11,8 km raskrsnica: dolazak na asfaltnu cestu
Hre{a - Vu~ija luka
podloga: asfalt
opis puta: spust asfaltnom cestom. Voditi
ra~una o automobilima, naro~ito kombi
vozilu u uskim okukama i na serpentinama.
Tako|e, potreban oprez u prolje}e kad ima
mnogo pijeska na cesti zaostalog od zim-
skog odràvanja puteva.
103
{etali{te Bentba{a - Kozija }uprija. Ovdje
skrenuti desno i dalje za Bentba{u.
12
kilometara: 17,3 km
raskrsnica: raskrsnica za Vu~ju luku (lije-
vo) i Hre{u (desno)
podloga: asfalt 15
opis puta: spust asfaltnom cestom. kilometara: 24,1 km
do sljede}e raskrsnice: 3,5 km kraj (Bentba{a, po~etak {etali{ta)
13
kilometara: 20,8 km
raskrsnica: raskrsnica za Vratnik (desno) i
Darivu (lijevo)
podloga: asfalt
opis puta: spust asfaltnom cestom. Paziti
na pje{ake i mogu}e automobile. Na ovoj
dionici ima i ~esma s desne strane ceste.
14
kilometara: 22,9 km
raskrsnica: dolazak pred petlju koja izlazi
na glavnu cestu Sarajevo-Pale
podloga: asfalt
opis puta: prolazak preko parkinga na
104
Predivni ukrasi
Bijambarske pe}ine
105
OZREN
Dariva-Ozren-Bijambare-Srednje-Vogo{}a-Sarajevo
duìna ture . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .99,5 k m
max brzina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .58,2 km/h
vrijeme kretanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .6,53 h
prosje~na brzina kretanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .15,23 km/h
total prosje~na brzina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .10,20 km/h
polazna ta~ka (Jezernica) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .552 m
ukupan uspon . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1941 m
max visina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .1333 m
Opis ture:
izuzetno zahtjevna tura.
Preporu~uje se iskusnijim i
kondiciono spremnijim bi-
ciklistima. Manje spremni
mogu koristiti dio ture do
Ozrena uz povratak nazad
istim putem.
0
Start: Bentba{a
kilometara: 0
podloga: asfalt
opis puta: ravno do skretanja za Darivu a
onda jak uspon.
1
kilometara: 3,39 km
raskrsnica: za Faleti}e i Pale
skretanje: desno u pravcu Pala.
podloga: asfalt
opis puta: jak uspon.
2
kilometara: 6,11 km
raskrsnica: kod putokaza za Boriju
skretanje: ravno u pravcu Hre{e
podloga: asfalt
106
opis puta: jak uspon
5
kilometara: 13,3 km
raskrsnica: putokaz za Crepoljsko (lijevo)
3 i Vu~iju luku (desno).
kilometara: 9,11 km skretanje: desno za Vu~iju luku
raskrsnica: za Vu~ju luku (lijevo) i Pale podloga: asfalt
(desno) opis puta: lagani uspon, mjestimice i
skretanje: lijevo kod putokaza za Hre{u ravno.
podloga: asfalt do sljede}e raskrsnice: 4,6 km
opis puta: ravno pa uspon, prvo ne{to teì
a potom laganiji.
6
kilometara: 17,9 km
raskrsnica: silazak s asfalta na makadam
skretanje: lijevo
podloga: makadam
opis puta: lagani spust.
4
kilometara: 11,4 km
point: ~esma s desne strane ceste
107
strane
skretanje: ravno po glavnom putu
podloga: zemljani put ili sitni makadam,
nema rupa
opis puta: uglavnom ravno kroz {umu
7
kilometara: 19,0 km
raskrsnica: s lijeve strane makadamska
cesta
skretanje: ravno na uski asfaltni put
podloga: asfalt
opis puta: uspon po asfaltu kasnije slijedi 9
ravno put od zemlje ili sitnog, dobro uta- kilometara: 23,5 km
banog makadama raskrsnica: u obliku Y, lijevi put se odvaja
do sljede}e raskrsnice: 3,1 km nizbrdo
skretanje: desno glavnim putem
podloga: zemljani put ili sitni makadam
opis puta: ravno ili kombinacija laganog
spusta i blagih uspona
7a
kilometara: 19,1
point: ~esma s desne strane ceste
8
raskrsnica: manji {umski put s desne kilometara: 25,0 km
raskrsnica: manji put dolazi s lijeve strane
skretanje: ravno po glavnom putu
11
kilometara: 26,7 km
raskrsnica: u obliku Y, lijevi put se odvaja
nizbrdo
108
podloga: sitni dobro utabani makadam
opis puta: lijep spust niz padine Ozrena
skretanje: desno po glavnom putu

14
kilometara: 34,0 km
raskrsnica: manji put odlazi lijevo uzbrdo
podloga: sitni dobro utabani makadam.
opis puta: nastavak spusta niz padine
Ozrena. Put vodi kroz {umu
12
kilometara: 28,6 km
point: odmori{te s
klupama s desne
strane (lijevo je pogled na livadu). Odmah
iza okuke ima ~esma s desne strane
15
kilometara: 35,4 km
raskrsnica: dolazak
na asfaltni put
skretanje: desno
uzbrdo
podloga: stotinjak metara asfalt a onda
nastavak sitan makadam.
opis puta: blagi uspon. Na ovoj raskrsnici
s lijeve strane se nalazi drvena ku}a O.J.[.
13 "[i}i" u ~ijem dvori{tu ima ~esma. Kasnije,
kilometara: 29,1 km makadamski put prati manju rijeku i ide
raskrsnica: manji put odlazi lijevo kroz {umu.
skretanje: desno do sljede}e raskrsnice: 2,3 km
109
16
kilometara: 37,7 km
raskrsnica: nailazak na tri puta, manji put
desno, ravno je drugi put za Ozren, i lijevo
preko mosti}a i rje~ice za Ravne
skretanje: lijevo preko mosti}a, pratiti
putokaz za Ravne
podloga: makadam.
opis puta: uspon
19
kilometara: 42,0 km
raskrsnica: manji put s lijeve strane odlazi
nizbrdo
skretanje: desnim putem uzbrdo
podloga: makadam.
opis puta: uspon.
17
kilometara: 38,1 km
skretanje: desnim putem uzbrdo
podloga: makadam.
opis puta: uspon pa onda ravno i spust.
20
kilometara: 42,4 km
raskrsnica: u obliku T
skretanje: lijevo
podloga: makadam.
opis puta: lagani spust i ravno.
18
kilometara: 40,2 km
raskrsnica: u mjestu Homar, raskrsnica T
skretanje: lijevo
podloga: makadam.
opis puta: na ovoj raskrsnici u bijeloj ku}i
ima granap. Kasnije slijedi spust.
110
21
kilometara: 42,8 km
skretanje: desno
podloga: makadam, kasnije asfalt.
opis puta: po ravnom, kasnije nailazi selo
Vukasovi}i i odatle vodi asfalt.
23
kilometara: 45,0 km
raskrsnica: dolazak na ve}i put, raskrsni-
ca u obliku T
skretanje: desno
podloga: asfalt.
opis puta: spust.
22
Prolazak kroz selo Vukasovi}i
24
kilometara: 45,9 km
raskrsnica: dolazak do objekta MZ Gajevi
u ~ijem sastavu se nalazi granap. Iza
objekta je raskrsnica.
skretanje: lijevo
podloga: asfalt.
opis puta: ravno pa nizbrdo.
111
27
kilometara: 50,1 km
raskrsnica: u obliku Y, desno nastavlja
asfalt a lijevo makadam
skretanje: lijevo po makadamu nizbrdo
podloga: makadam.
25
kilometara: 46,8 km
podloga: asfalt.
28
kilometara: 51,2 km
skretanje: desno
podloga: makadam.
opis puta: lagani spust i ravno, kasnije
blagi uspon. Predjelima dominiraju lijepe
vikendice.
26
kilometara: 49,7 km
skretanje: desnim desne uzbrdo
podloga: makadam.
29
kilometara: 53,5 km
raskrsnica: nailazak na magistralni put
Sarajevo-Tuzla put kod ograde velike
vikendice HS.
skretanje: desno
podloga: asfalt.
112
31
kilometara: 55,9 km
kraj (planinarski dom Bijambare, u domu
se moè pojesti grah po cijeni od 5 KM)
30
kilometara: 54,0 km
raskrsnica: silazak sa magistralnog puta
Sarajevo-Tuzla.
skretanje: lijevo Povratak od ta~ke 54 asfaltnim magistral-
podloga: asfalt. nim putem za Sarajevo. Prvo slijedi uspon
opis puta: ravno. Sa strane puta su travn- preko Ni{i}ke visoravni a kasnije ve}i
jaci i {uma u kojima ima mnogo izletnika. spust do Srednjeg, dalje ravno (cesta ima
do sljede}e raskrsnice: 1,9 km blagi pad) do vogo{}anske petlje. Ulazak u
Sarajevo preko Rajlovca ili Vogo{}e. Kraj
Odmor ispred planinarskog vo`nje i izmjerena kilometraà je Stari grad
doma na Bijambarama kod Katedrale.
113
PODVELE@JE
oliko god da ljubitelje brdskog biciklizma privla~e planine Bosne, raznovrsna {umska
K podru~ja i ~injenica da na njima za vru}ih ljetnjih dana vlada ugodna klima za razliku
od ège na jugu na{e zemlje, Hercegovinu je nemogu}e zaobi}i u pri~i o brdskom bicik-
lizmu. Ako ni{ta, ono zbog ~injenice da zbog blizine Jadranskog mora i toplog daha medi-
teranske klime ovdje biciklisti~ka sezona traje gotovo svih 365 dana u godini. S kraja
jeseni, u rano prolje}e, pa ~ak i zimi kad u brdima Bosne zbog hladno}e, snijega i leda
zavlada pauza, Hercegovina se name}e kao izvrsna destinacija. Favorit je, pri tome, pla-
nina Vele`, koja se izdiè zapadno od Neretve i grada Mostara.
Sa visinom od 1.958 metara Vele` je jedan od vi{ih vrhova u ovom regionu. No, za-
nimljivijom se doima ~injenica da je od samog podno`ja, iz doline blizu Blagaja pa do
vrha, potrebno savladati visinsku razliku od skoro 1.900 metara. Po tome je Vele` osoben
i predstavlja pravi izazov kako za planinare tako i za brdske bicikliste. Uz to, zanimljiv i
lijep pejza` je izvrsna nagrada za uloèni napor i potvrda da vrijedi uloìti trud za jedan
takav doìvljaj.
Geografski gledano, region Veleì obuhvata prostrana, {iroka i malo izdignuta polja
blizu Blagaja, potom veliki blago nagnuti platoa Podvele`ja iznad kojeg se, u smjeru jugo-
istok-sjeverozapad pruà duga~ki greben sa vrhovima: Kamenite glavice (1622 m), Veliki
gradac (1574 m), Mali gradac (1521 m), te nakon nekoliko vrhova od oko 1800 m i sam
vrh Veleì (1958 m). Iza ovog golog, kr{evitog grebena slijedi ne{to niè, {umovito
podru~je i omiljena destinacija izletnika i planinara, Ruji{te, sa planinarskim domom i
skija{kim centrom.
Zbog blizine Jadranskog mora koje zimi zra~i toplotu nakupljenu tokom ljeta, klima u
Na kraju uspona; u pozadini se vidi Mostar
115
Panorama Mostara
Hercegovini je blaga, mediteranska, tzv maritimna klima. Srednja januarska temperatura

iznosi 3 do 5 stepeni Celzijusa a ljeta su suha i vru}a sa maksimalnim vrijednostima i do
45 stepeni Celzijusa. Godi{nje padne svega 1000 do 2300 l/m2 oborina, uglavnom u vidu
ki{e. Snijeg je rijetka pojava. Me|utim, s porastom nadmorske visine pojavljuje se prije-
lazna oblast, tj. mediteranska klima planinskog tipa.
Podvele{ka visoravan je karakteristi~na po promjenjivom vremenu. Dovoljno velika
nadmorska visina (1000 m) u kombinaciji sa geografskim poloàjem i strujanjima zraka
koje hlade rijeke u podno`ju planine ~esto su uzrok jakim vjetrovima po kojima je
Podvele`je i poznato. Prosje~no nià temperatura u odnosu na grad Mostar glavni je
razlog {to je Podvele`je za ljetnjih sparina glavno uto~i{te ìtelja Mostara pa i {ire.
Me|utim, ba{ zbog ~estih promjena vremenskih prilika biciklistima, rekreativcima i svim
posjetiocima Podvele`ja preporu~uje se no{enje adekvatne garderobe, pa i one za ne{to
lo{ije uvjete, vjetar i sl. i za sun~anih, i naizgled blagih dana.
Sela Podvele`ja nude raznolika planinsko rekreaciona iskustva, spektakularne vidi-
kovce i uìtak u laganoj, ne tako zahtjevnoj biciklisti~koj turi. Kompletan region je bogato
agrikulturno podru~je ukojem se, pored vo}a i povr}a, uzgaja i veoma traèno ljekovito i
aromati~no bilje. Zato nije rijedak slu~aj da se tokom vo`nje punim plu}ima osjeti zamam-
ni miris mediteranskog bilja {to uìtak vo`nje ~ini ve}im.
Neki }e re}i da tura od Mostara, serpentinama do vrha, potom preko platoa Pod-
vele`ja, i kasnije povratak preko Blagaja i nije klasi~na brdsko-biciklisti~ka tura jer se vozi
116
asfaltiranom cestom.
Ipak, ustvrdit }emo da
je ovo jedna od ljep{ih
tura i nostalgi~ni izazov
osobito u dane kad u
kontinentalnim podru~-
jima Bosne ìva u ter-
mometru pada ispod
nultog podioka {to vo`-
nju ~ini nemogu}om.
Na svu sre}u Herce-
govina tada nudi svoja
podru~ja i prakti~no se-
zonu ~ini stalno otvo-
renom.
Susret sa lovcima na jarebice
Na kraju, iako nije
tema ove knjige, jedna lingvisti~ka zanimljivost: svaki }e Hercegovac jasno razlikovati da
li je rije~ o planini Vele` ili istoimenom fudbalskom klubu po gramati~koj promjeni zadnjeg
sloga. Planina Vele` je ènskog roda, odatle je: ”Vele`, sa Veleì, na Veleì...” dok je ime
fudbalskog kluba mu{kog roda i ima promjenu: ”Vele`, iz Veleà, u Veleù...”.
117
Stari grad Herceg-Stjepana Kosa~e iznad Blagaja
Vrh Stolac sa tv repetitorom. U pozadini se vidi brdo Hum
118
Cesta na Podvele{koj visoravni
Turbe u Podvele`ju Narovi kraj puta
119
start
2
3 4
6 Podvele`
15
13
14
9
10
11
12
Topografska karta sa ucrtanim putem preko Podvele`ja
120
Podvele`je
duìna ture . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .42,7 k m
max brzina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .59,2 km/h
polazna ta~ka (Mostar gradska zaobilaznica) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .116 m
ukupan uspon . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .963 m
max visina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .840 m
Opis ture: lagana tura. Posebno pre-

poru~ljiva u rano prolje}e i kasnu jesen
kad je u Bosni i na planinama s ve}om
nadmorskom visinom hladno i temperatu-
ra oko nule.
0
Start: Mostar, serpentine {to vode od pogled na Mostar i dalje ide relativno ravn-
gradske zaobilaznice (put M-17) na Podve- im putem po visoravni. Na glavni asfaltni
le`je put se uklju~uje nekoliko puteva jo{ man-
kilometara: 0 jeg zna~aja.
podloga: asfalt do sljede}e raskrsnice: 4,75 km
opis puta: o{tro uzbrdo uz serpentine.
kilometara: 9,40 km
raskrsnica: na visoravni manji put s desne
strane
skretanje: ravno.
podloga: asfalt
1
kilometara: 4,65 km
raskrsnica: na cesti uzbrdo manji put s
lijeve strane
skretanje: ravno
podloga: asfalt
opis puta: o{tro uzbrdo. Nakon {to se ser-
pentinama popne na vrh napu{ta se
121
5
kilometara: 12, 4 km
skretanje: ravno
podloga: asfalt
opis puta: lagano nizbrdo i po ravnom
3
kilometara: 10,40 km
raskrsnica: manji put dolazi s desne
strane
skretanje: ravno
podloga: asfalt
opis puta: lagani uspon
do sljede}e raskrsnice: 0, 8 km
6
kilometara: 17,2 km
raskrsnica: dolazak u mjesto Podvele`je.
S lijeve strane na platou se nalazi motel, a
sa desne turbe i dàmija.
skretanje: desno, iza turbeta
podloga: asfalt
opis puta: po ravnom. U motelu se moè
snabdjeti vodom ili u dàmiji ukoliko je
otvorena. Dalje od Podvele`ja nastaviti
glavnim asfaltnim putem, ne skretati na
4 makadamske ceste lijevo i desno.
kilometara: 11,2 km do sljede}e raskrsnice: 1,6 km
raskrsnica: u obliku Y, manji put s desne
strane
skretanje: pravo lijevim putem
podloga: asfalt
opis puta: lagani uspon do sela
7
kilometara: 18,8 km
raskrsnica: nailazak puta manjeg zna~aja
s lijeve strane.
skretanje: pravo
122
podloga: asfalt
s lijeve strane.
skretanje: ravno
podloga: asfalt
kilometara: 19,8 km
raskrsnica: nailazak puta manjeg zna~aja s
lijeve strane. Na raskrsnici postoji natkrivena
~ekaonica autobuskog stajali{ta
skretanje: ravno
podloga: asfalt
11
kilometara: 22,2 km
raskrsnica: glavni put zaokre}e desno
skretanje: desno
podloga: asfalt
opis puta: ravno pa nizbrdo
9
kilometara: 21,4 km
raskrsnica: nailazak puta manjeg zna~aja s
lijeve strane. Na raskrsnici postoji natkrivena
~ekaonica autobuskog stajali{ta
skretanje: ravno
podloga: asfalt
10
raskrsnica: nailazak puta manjeg zna~aja kilometara: 24,1 km
123
raskrsnica: nailazak na put M-6-1 Neve-
sinje-Mostar
skretanje: desno
podloga: asfalt
opis puta: spust. Potreban oprez jer je ovo
put ve}eg zna~aja i moè biti vi{e automo-
bila.
15
kilometara: 36,0 km
raskrsnica: nailazak za put M-17 Mostar-
âpljina
skretanje: desno za Mostar
podloga: asfalt
opis puta: po ravnom. Potreban maksi-
malni oprez zbog izrazito gustog saobra-
}aja. Moè se voziti i po bankini koja je na
13 mjestima dovoljno {iroka. Nakon 1,5 kilo-
kilometara: 32,8 km metara, kod Y raskrsnice bolje je skrenuti
raskrsnica: kod putokaza za Mostar lijevo i u}i u staro jezgro Mostara kako bi
skretanje: lijevo se izbjegla vo`nja putem M-17 i ujedno
podloga: asfalt posjetio Stari Most.
opis puta: laganiji spust. do sljede}e raskrsnice: 0,0 km
16
kilometara: 42,2 km
kraj (polazna ta~ka)
14
kilometara: 33,8 km
raskrsnica: nailazak za put Mostar-Blagaj
skretanje: desno za Mostar
podloga: asfalt
124
STRU^NI DIO
125
Zdravstvene koristi vo`nje bicikla
vrijeme kad se sve vi{e ìvi brzim

U tempom i pod stresom, kad je ve}ina
poslova vezana za ra~unar pa se dobar
dio dana provodi sjede}i, nasu{na potre-
ba organizma je relaksacija. Kako fizi~ka
tako i mentalna. Odlazak u prirodu se,
stoga, name}e kao potreba a ne kao
zabava. Sjajan na~in vje`banja, psi-
hi~kog opu{tanja i predupre|enja kardio-
vaskularnih bolesti je vo`nja bicikla u
prirodi.
Danas su kardiovaskularne bolesti
vode}i uzrok smrti kod modernog ~ovje-
ka. Izazvane su uglavnom povi{enim
krvnim pritiskom, arteriosklerozom,
infarktom miokarda i mo`danim udarom.
Stoga se podizanje tjelesne spremnosti
name}e kao imerativ, a brdski biciklizam
predstavlja i sjajan na~in vje`banja i
zabave, istovremeno. Redovno provo-
|enje vje`bi izdr`ljivosti, naime, kao {to
su vo`nja biciklom, plivanje, hodanje i sl. rezultira velikim kardiovaskularnim, mi{i}nim i
metaboli~kim prilagodbama koje pove}avaju radni kapacitet i izdr`ljivost te samim tim
imaju pozitivan u~inak na sr~anu frekvenciju i krvni pritisak.
Za razliku od drugih sportova, gdje dolazi do prenaprezanja zglobova nogu, samim tim
i ozljeda, prilikom vo`nje bicikla tijelo je pozicionirano u dobrom, rastere}enom, sjede}em
poloàju. Glavni napor je preba~en na mi{i}e i srce koje radi punim kapacitetom i, {to
valja posebno istaknuti, za razliku od dvoranskih sportova - ~ini to u prirodi. Plu}a se,
dakle, pune ~istim planinskim zrakom pri ~emu se nadmorska visina od oko 1200 metara,
osobito podru~ja pod {umom, ~ak medicinski preporu~uje kao podru~je najbolje za reha-
bilitaciju sr~anih bolesnika.
Treba, tako|er, napomenuti osje}aj zadovoljstva nakon fizi~kog treninga. Taj osje}aj
nije samo mentalni, nedodirljiv, nego se javlja zbog otpu{tanja odre|enih molekula u
mozgu, endorfina, ~ija su metaopioidni receptori na centrima ugode u mozgu, u limbi~kom
sisitemu i mezencefalonu. Jednostavno: nakon svake vo`nje osje}at }ete se izvrsno.
I na kraju, ali ne i manje va`no, vo`nja biciklom je sjajan na~in gubitka tjelesne teìne.
To tako|er smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti i istovremeno se dobiva uìtak zbog
dobrog osje}anja uzrokovanog gubitkom suvi{nih kilograma i boljom tjelesnom figurom.
[to se ti~e psiholo{kog aspekta vo`nje bicikla, s jedne strane se javlja opu{taju}i
osje}aj nakon {to se dan provede u prirodi, bez stresa, ali tako|e valja naglasiti da se
biciklisti~ke ture ~esto organizuju u grupi gdje vlada vedra i vesela, pozitivna, atmosfera.
Nije rijedak slu~aj da se i nakon napornih vo`nji biciklisti nastave druìti putem interneta,
na forumu i iznositi li~ne impresije i zgode s vo`nji. Taj osje}aj zadovoljstva te{ko se moè
mjeriti sa bilo kojim dvoranskim sportom te se brdski biciklizam smatra pravim izborom.
127
Odabir bicikla
je~ita tema svih biciklista, kako po~etnika tako i iskusnijih je - kakav bicikl odabrati. Na
V po~etku bavljenja biciklizmom potrebno je razrije{iti dilemu kojom vrstom biciklizma
}emo se baviti. Nije isto voziti cross country, free ride ili asfaltnom cestom pa }e i tip bicik-
la za svaku od ovih namjena biti razli~it. Za cestovne vo`nje to }e biti lagan bicikl sa uskim
gumama bez {ara ("slick") i prenosom koji omogu}ava postizanje ve}ih brzina. Amortizeri
ovdje ne igraju toliko va`nu ulogu kao, recimo, kod free ride-a ili brdskog biciklizma. Ram
tako|e ima ne{to druga~iju geometriju te je poloàj voza~a ne{to nagnutiji prema napri-
jed kako bi se smanjio otpor vjetra pri ve}im brzinama.
Ljubitelji free-ride stila vo`nje, dakle brzog spu{tanja po nepristupa~nom terenu, ~esto
punom skokova i prepreka poput kamenja, korijenja i sl. odabrat }e bicikl s prednjom i
zadnjom suspenzijom, ne{to {irih guma (od 2,25 pa sve do 2,50 in~a) sa veoma izraènim
ripnama koje imaju zadatak da sprije~e proklizavanje na blatu, zemlji i mekanoj podlozi te,
svakako, sa vrlo izdr`ljivim ko~nicama. Gotovo da je redovna praksa postala da su to disk
ko~nice a ne V-brake jer su prve znatno pouzdanije u te{kim uslovima (blato, voda i sl.).
No, kako u ovoj knjizi prete`no obra|ujemo brdski biciklizam, ne{to ve}u pa`nju
posvetit }emo odabiru bicikla za tu namjenu. Prva stvar s kojom se po~etnici susre}u je
dilema: kupiti polovan ili nov bicikl. Sli~no kao kod kupovine automobila ne mora uvijek
nov bicikl biti najbolji izbor. Danas se cijene iole ozbiljnijih brdskih bicikla kre}u od 400-
500 KM pa navi{e, za {to se moè dobiti uglavnom bicikl opremljen najskromnijim kom-
ponentama. Mo`da je, stoga, pametno razmisliti i o kori{tenom biciklu ali uz izvjesnu dozu
opreza. Najbolje je posavjetovati se sa stru~njakom ili iskusnijim biciklistom u vezi sa
pitanjem ishabanosti centralnog pogona, mjenja~a, kasete, lanca i sl. Ukoliko se ispostavi
da je prethodni vlasnik bio bri`ljiv prema biciklu, da nema ve}ih o{te}enja, mogu}e je za
ne{to manje novca dobiti sasvim solidno opremljen bicikl malo starije generacije.
Ipak, ukoliko novac nije prepreka, najbolje je odlu~iti se za nov bicikl. Ve}ina savjeta
kaè da je pritom prvo potrebno odrediti se kojim stilom vo`nje èlimo voziti. Za po~etnike
svakako je va`no odabrati pravu veli~inu bicikla (npr. biciklist visine 180 cm }e odabrati L
veli~inu bicikla vode}i ra~una da kad opkora~i gornju cijev {to spaja sjedi{te sa
upravlja~em moè bicikl podi}i 5 do 10 cm uvis). Danas je aluminij postao dovoljno jeftin
materijal tako da ozbiljni prodavci bicikla gotovo i ne nude te{ke, ~eli~ne ramove. Izuzetno
skupi (lagani i izdr`ljivi) su materijali poput titana ali oni ve} grani~e sa profesionalnim
bavljenjem ovim sportom.
Danas je standard da prednja "{ajba" ima tri zup~anika razli~itih veli~ina, tako da broj
zup~anika na zadnjoj kaseti defini{e da li }e bicikl imati 21, 24 ili 27 brzina. Ne{to jeftini-
je varijante su 21 brzina, ali za iole ozbiljniji odlazak u planinu svakako se preporu~uje
bicikl sa 24 brzine tj. osam zup~anika straga. Tek napredniji biciklisti }e odabrati kasetu
od devet zup~anika (27 brzina) koja je, valja naglasiti, ne{to skuplja i prilikom nabavke i
kasnijeg odràvanja. Pri tome sistem mjenja~a varira od ne{to jefitnijih npr. Shimano
Tourney ili Acera, preko naj~e{}e kori{tenih Shimano Deore (zbog izvrsnog omjera cije-
na/kvalitet) do super kvalitetnih i skupih kakvi su npr. Shimano Deore LX, XT ili XTR.
Jedna od po~etni~kih zabluda prilikom kupovine brdskog bicikla je pitanje suspenzija.
Prednji amortizer je svakako neophodan da ublaì udarce pri spustu po makadamu i ne-
ravnoj podlozi. Oni se preko ruku prenose na ramena i cijelo tijelo pa je za duì spust ili
ve}e brzine neophodno imati prednju suspenziju. Postoje razni modeli prednjih amorti-
128
zera, od jednostavnih sa hodom vilju{ke 60 do 80 mm i koji nemaju mogu}nost
manuelnog pode{avanja kruto}e, do visoko sofisticiranih, sa hodom i do 130 mm i
mogu}no{}u automatskog pode{avanja ~vrsto}e ~ak i tokom vo`nje. No, zadnja suspen-
zija je, ukoliko biciklist ne planira izvoditi akrobacije i velike skokove, gotovo nepotreban
izdatak i u kreiranju vlastitog cross country bicikla treba je izbjegavati.
Ko~nice se u osnovi dijele u dvije grupe, tzv: V-brake gdje ~eljust stoji pri~vr{}ena na
ram odnosno vilju{ku bicikla i ko~e pritiskom pakni direktno na felge (ovo je ne{to jeftini-
ja varijanta) i ko~nice sa diskovima ~iji je koncept u osnovi preuzet sa motocikla. Kod
diskova postoji mehani~ki i hidrauli~ki sistem pri ~emu je hidraulika znatno lak{a za ruko-
vanje ali i ne{to skuplja i teà za odràvanje. No, iskustva autora knjige kazuju da i obi~ne
V-brake ko~nice sasvim solidno mogu zadovoljiti, ukoliko je teìna bicikliste s opremom
koju nosi manja od stotinjak kilograma i ako ne postoje ambicije za vo`njom na granici
izdr`ljivosti. Uz to, V-brake ko~nice su mnogo jeftinije za odràvanje.
Marka bicikla bi trebala da igra perifernu ulogu, ali sli~no kao kod automobila, skija ili
druge sportske opreme, ona je inidividualna stvar svakog pojedinca. Te{ko je re}i da li je
jedna marka bicikla bolja od druge, obi~no je nu`no uporediti komponente i dovesti ih na
isti nivo pa tek onda porediti cijene. No, svakako, u posljednjih nekoliko godina brdskog
biciklizma u Bosni i Hercegovini izdvojile su se neke marke sa pouzdanim, izdr`ljivim i
rado voènim tipovima bicikla. Tu prednja~e: SPECIALIZED, GT, SCOTT, SCHWINN,
CUBE te, u posljednje vrijeme POLAR i CAPRIOLO.
Na kraju, iako to nije praksa autora ove knjige, usudit }emo se dati savjet: ukoliko
planirate voziti bicikl u planini ili van grada izbjegavajte jeftine, naoko opremljene bicikle
kakvi se nude u velikim trgova~kim centrima, naj~e{}e kineskog ili sli~nog porijekla.
Zaputite li se takvim biciklom u brdo lako se moè desiti da se usljed kvara, loma i sl.
pje{ice vratite desetak kilometara {to je svakako izuzetno neprijatno iskustvo.
Ilustracije radi, grupa od dvadesetak biciklista voze}i bicikle pomenutih marki pro{lu
godinu je pre{la oko 2000 kilometara {umskim i planinskim putevima BiH i izuzev spora-
di~nog pucanja nekoliko ìca, zamjene istro{enih pakni i probu{enih guma nije imala
ve}ih kvarova.
129
Oprema
oput ostalih sportova i u biciklizmu je neophodno odabrati adekvatnu odje}u i obu}u

P vode}i ra~una o tome da bude funkcionalna i ugodna za no{enje. Brdski biciklizam
podrazumijeva odlazak u planinu gdje su mogu}e nagle promjene vremenskih uvjeta te je
iz tog razloga odabiru odje}e i obu}e potrebno pristupiti s ve}om pa`njom nego ina~e.
Vo`nja uzbrdo zna biti ~esto zamorna, odvija se i po velikim vru}inama {to izaziva zno-
jenje, dok se prilikom spusta, zbog strujanja vjetra javlja fiziolo{ki osje}aj ve}e hladno}e.
Nije isto voziti uzbrdo po makadamskom putu na suncu i vru}ini, i spust kroz gustu {umu
i sjenovita mjesta gdje se i u kasno prolje}e zadràva snijeg i gdje je temperatura mnogo
nià. Stoga je jako va`no koristiti adekvatnu garderobu kod koje }e znoj brzo iza}i van,
ali koja }e sprije~iti vjetar da prodre do samog tijela.
[orc i majica {avati da se majica nosi direktno na tijelo,

Osnov garderobe svakog bicikliste ~ine bez pamu~ne potko{ulje i sli~nog ve{a koji
kratke hla~e ({orc) i majica. Oboje se naj- se brzo natapa znojem.
~e{}e izra|uje od sinteti~kih materijala Ova odje}a se ~esto izra|uje u ìvim
razvijenih posebno za ovu namjenu, sa bojama i {to {arenija kako bi biciklisti bili
specijalnom vrstom tkanja kod koje para i lak{e uo~ljivi u saobra}aju.
kapljice teku}ine izazvane znojenjem lako
izbijaju na povr{inu, a koja, s druge strane, Duga odje}a
spre~ava prolazak vjetra ispod odje}e. Za hladne jesenje i zimske dane po-
[orc i majica se nose tako da budu tijesno èljno je imati ne{to topliju garderobu. Hla-
pripijeni uz tijelo ~ime se lak{e zadovo- ~e su uske i pripijene uz nogu, izra|uju se
ljavaju ve} opisane funkcije odje}e. [orc s naramenicama, tako|e imaju uloàk ali
moè biti sa ili bez naramenica. Poèljno je mogu se nositi i preko kratkog {orca, ma-
da ima naramenice ~iji sastavni dio pred- terijal je takav da propu{ta znoj a zaustav-
stavlja produètak {to {titi le|a i slabine od lja vjetar, s tim {to obi~no imaju i tanki sloj
vjetra. U oba slu~aja va`no je da ima toplijeg materijala za za{titu od hladno}e.
uloàk izra|en od mekanog materijala koji U kombinaciji s dugim hla~ama dolaze i
dugotrajno sjedenje na biciklu ~ini udobni- majice dugih rukava izra|ene od toplijih
jim i takvog da ne dozvoljava razvoj bakter- materijala. Poèljno je da imaju ne{to vi{u
ija, a time i neugodnih mirisa, po{to je zno- kragnu s patent zatvara~em koja se po-
jenje usljed trenja na ovim mjestima digne i {titi vrat na ve}im hladno}ama.
poja~ano. Naj~e{}i su ulo{ci tipa DuPont,
Coolmax, ali ve}ina proizvo|a~a nudi Jakne
vlastite ulo{ke vrhunskog kvaliteta. Ovisno o vremenu na brdsko-planinske
Majica je obi~no ne{to duà preko le|a vo`nje se nose jakne razli~ite namjene.
i ima prakti~ne dèpove za privremeno Ljeti je dovoljna lagana jakna/kabanica
odlaganje sitnica, poèljno je da naprijed koja {titi od iznenadnih pljuskova. Poèljno
ima patent zatvara~ kako bi se lak{e skinu- je da je izra|ena od materijala koji
la ili po potrebi otkop~ala na ve}im vru}i- propu{ta znoj iznutra. U slu~aju suhog vre-
nama. Rukavi treba da su tijesno pripijeni mena i niè temperature ili vjetra nose se
uz tijelo {to }e sprije~iti strujanje vjetra is- tzv. windstop jakne ~ija je funkcija za{tita
pod majice. Vjerovatno nije potrebno nagla- od vjetra. Rukavi treba da su ~vrsto zateg-
130
Ljetna oprema takmi~ara: {orc i majica kratkih rukava, kaciga, nao~ale, rukavice i spd
patike. Za kra}e relacije dovoljna je boca vode pri~vr{}ena za ram bicikla.
nuti oko zape{}a kako bi se onemogu}io Nao~ale

ulazak struje zraka ispod njih. Na kraju, za Mada izgledaju kao modni detalj, uloga
nepovoljne vremenske prilike kad se nao~ala je ~isto prakti~na. Pri ve}im brzi-
tokom vo`nji o~ekuje ki{a i vjetar, koriste nama stvara se jaka struja vjetra pa je
se vodonepropusne jakne naj~e{}e iz- prirodna reakcija oka da pu{ta suze.
ra|ene od goretexa ili sli~nog materijala Zadatak nao~ala je da sprije~i vjetar ali i
koji omogu}uje "disanje koè" ali i {titi od sitne ~estice pra{ine, insekte i sl. da upad-
ki{e. Ove jakne su ne{to skuplje ali sva- nu u oko. Druga uloga nao~ala je klasi~na
kako mnogo bolje od plasti~nih kabanica za{tita od sunca. Postoje i nao~ale sa iz-
ispod kojih je gotovo nemogu}e voziti bicikl mjenjivim staklima tako da se po potrebi
zbog znojenja. mogu staviti stakla sa za{titom od sunca i
UV zraka ili prozirna stakla za obla~no vri-
Rukavice jeme i vo`nju kroz {umu. U oba slu~aja
Neophodan dio opreme bicikliste su dobro je da {to bolje pokrivaju o~i i da
rukavice. One imaju zadatak da sprije~e imaju otvore za ventilaciju kako stakla ne bi
pojavu ùljeva na dlanovima, upiju znoj na maglila uzljed znojenja. Kod nekih tipova
rukama i za{tite koù prilikom neèljenih nao~ala mogu}e je ispred izmjenjivih
padova. Ljeti se koriste rukavice ne{to stakala ugraditi dioptrijska stakla.
otvorenije na gornjem dijelu {ake i "bez
prstiju". Za hladnije vrijeme koriste se "full Patike
finger" rukavice (s prstima) a zimi ne{to Bez obzira da li se koriste tzv. SPD
toplije koje {tite od vjetra i ki{e. pedale (one koje se fiksiraju za patike
131
Zimska oprema bicikliste: kaciga i potkapa, nao~ale sa izmjenjivim staklima, topla maji-
ca dugih rukava, ”full finger” tople rukavice protiv vjetra i ki{e, ruksak, tople duge hla~e i
{titnici za koljena, spd patike i neoprenske navlake za stopala protiv hladno}e i ki{e
sli~no principu ski vezova i koje se lako na) koje se obla~e u patike ili se navla~e
otka~e pri naglom pokretu) ili obi~ne, preko njih.
poèljno je koristiti patike namijenjene za
brdski biciklizam. One imaju tvrdi i kruti Kaciga
|on kako bi se sila pritiska na pedalu ras- Koliko god se ~inilo da vozimo oprezno
poredila na cijelo stopalo a ne samo na i bez padova, osobito ne katastrofalnih
jednu ta~ku. Osim toga, u slu~aju potrebe "letova" na glavu, te stoga se no{enje
za pje{a~enjem, one treba da olak{aju kacige ~inilo suvi{nim, stvari stoje upravo
gaènje o{trog kamenja. Dobro je da su od obrnuto. Padovi su mogu}i i pri manjim
materijala koji ne propu{ta vodu jer se brzinama, ~esto sasvim neo~ekivano, a
ponekad vozi po rosnoj travi, preko lokvi, udarac glavom o tvrdu podlogu, osobito
barica, blata i sl. kad se noga nehotice kilometrima daleko od civilizacije, moè biti
moè na}i u vodi. koban. Zgodna biciklisti~ka izreka kaè da
Uz patike se koriste adekvatne ~arape, "kaciga ima zadatak da pukne umjesto
uglavnom pamu~ne a postoje i ~arape glave", zna~i da se nosi do prvog pada.
izra|ene za biciklizam, sa duplim tkanjem Kaciga treba da bude udobna, kad se stavi
na mjestima poja~anog trenja ~ime se ravno na tjeme da za{titi i prednji i zadnji
spre~ava zagrijavanje noge i njeno znoje- dio glave, ne smije da se pomjera kod
nje. Za hladno i mokro vrijeme koriste se naglih pokreta glave i dobro je da ima {to
navlake od toplijeg materijala koji ne vi{e otvora za ventilaciju. Moè imati i sje-
propu{ta vjetar i ki{u (naj~e{}e od neopre- nilo za za{titu od sunca s prednje strane,
132
{to nije obavezno. Kaciga se obi~no pri meta. Tako|er, dobro je da s prednje stra-
laganoj vo`nji uzbrdo nosi pri~vr{}ena za ne postoje vezice koje spajaju tregere u
ruksak, ali obavezno je na glavi kod spus- predjelu ramena i struka ~ime se one-
ta i ve}ih brzina. mogu}ava njihovo spadanje u toku vo`nje.
Za hladnije vrijeme dobro je imati
potkapu (tzv. "balaklava") od ne{to toplijeg Sadràj ruksaka
materijala koja se nosi ispod kacige, sli~nu Veli~inu i tip ruksaka odabrat }emo
kao {to nose motociklisti ili voza~i formule prema koli~ini stvari koju nosimo na
1. Zadatak potkape je da za{titi ~elo, tjeme vo`nju, a {to ovisi o tipu vo`nje. Nije isto
glave, obraze i vrat od hladno}e, a kaciga oti}i na laganu popodnevnu vo`nju po rubu
se nosi preko nje. grada, cjelodnevnu vo`nju u planinu ili
vi{ednevni boravak sa no}enjem. No, uvi-
Ruksak jek kad smo na biciklu potrebno je nositi
Vaàn dio opreme bicikliste zbog dovoljno vode (po potrebi i hranu), alat,
mno{tva sitnica koje treba ponijeti je ruk- rezervnu gumu i pumpu.
sak. On treba da ~vrsto stoji na le|ima, da
ima adekvatnu zapreminu i za{titi stvari od Voda
ki{e. Poèljno je odabrati ruksak sa kon- Bez obzira kuda i koliko vozili voda je
strukcijom koja omogu}ava strujanje zraka neophodna kad smo na biciklu. Za kra}e
preko le|a. Poneki imaju tzv. jastu~i}e sa ture dobro }e posluìti i obi~na boca
kanalima za protok zraka, ali najbolji je ruk- pri~vr{}ena za ram bicikla dok }emo ne{to
sak s "air flow" sistemom. Rije~ je o poseb- ve}e potrebe zadovoljiti no{enjem hydro-
no izra|enoj konstrukciji koja stra`nji dio packa, spremnika obi~no zapremine dva
ruksaka drì ne{to odmaknutim od le|a. litra sa cjev~icom izvu~enom naprijed kroz
Ovaj sistem omogu}ava da se ruksak koji se uzima voda. U hydropak nije
osalanja samo na dvije ta~ke na ramenima poèljno stavljati sokove, ~ajeve i sl. jer se
i u donjem dijelu le|a ~ime je znojenje sve- te{ko pere i dugo zadràva njihov okus.
deno na minimum. Poèljno je da ruksak Iako su jeftine i naizgled identi~ne, boce za
ima pregrade kojima }e se odvojiti plasti~ni vodu je poèljno pa`ljivo birati vode~i
hydropack od alata i drugih o{trih pred- ra~una o zapremini (obi~no 0,75 l), jedno-
stavnom rukovanju (poèljno je da se mogu
koristiti jednom rukom) i da, po mogu}nosti
imaju dvostruki zid kako bi se usporilo
zagrijavanje vode na ve}im vru}inama.
Alat
Iako teret koji nosimo u planinu mjeri-
mo "na grame" ipak je priru~ni alat ne{to
~ega se nipo{to ne trebamo odre}i. Alat
treba da sadrì set inbus klju~eva (pri
~emu je va`no prethodno provjeriti koji vijci
se nalaze na biciklu i da li alat sadrì te
profile), zatim izvija~, polugu za odvrtanje
ìca bicikla, poèljno je da ima dio za sas-
tavljanje lanca, poluge za lak{e skidanje
vanjske gume i sl. Danas se ovakav set
alata moè nabaviti po cijeni od nekoliko
Pripreme za spust: po izrazito hladnom desetina KM i svakako je neophodno uvi-
vremenu potrebno je za{tititi svaki dio tijela jek ga nositi sa sobom.
133
Solidarnost na djelu: dok jedan ~lan grupe mijenja pakne, drugi dopumpava gumu.
Rezervna guma la jer lako ispadne pri ve}im brzinama na

Na svaku vo`nju gotovo je obavezno makadamu.
nositi i rezervnu gumu jer je pucanje gume
naj~e{}i kvar na biciklisti~kim turama. O{tro Prva pomo}
kamenje, trnje, krhotine stakla i sl. }e nas Mada se nosi za "zlu ne trebalo"
iznenaditi kad to najmanje o~ekujemo i nat- razumno je na vo`nju ponijeti i osnovnu
jerati da si|emo s bicikla. Unutra{nja guma medicinsku opremu. Set prve pomo}i se u
mora odgovarati veli~ini i profilu vanjske apoteci moè kompletirati za desetak KM a
gume bicikla. Pored rezervne gume dobro trebao bi da sadrì: ve}i i manji zavoj,
je imati i set za krpljenje guma za slu~aj flaster, sterilnu gazu, hanzaplast, bivacin ili
vi{estrukog pucanja unutra{nje gume. Ovaj sli~no sredstvo za za{titu od infekcije
set je lagan za ponijeti a ko{ta oko dvije KM. otvorene rane.
Krpljenje gume je jednostavna procedura i
obavi se za nekoliko minuta. Prilikom mon- Ostalo
taè vanjske guma potrebno je pa`ljivo pro- Pored ovih elementarnih potrep{tina
vjeriti s unutra{nje strane da li je otklonjen koje bi uvijek trebalo nositi na brdske ture,
predmet koji je uzrokovao pucanje unu- dobro je imati noì}, manja klije{ta, re-
tra{nje gume. Naro~ito trn zna biti nezgodan zervnu ìcu za bicikl (moè se prethodno
jer se te{ko uo~ava a moè uzrokovati ubaciti u polugu upravlja~a), nekoliko
vi{estruko pucanje gume ako se ne izvadi. razli~itih veli~ina rezervnih vijaka, najlon-
sku kesu (koja moè posluìti za za{titu od
Pumpa ki{e ali i kao priru~no sredstvo u slu~aju
Da bismo napuhali gumu neophodno je ranjavanja plu}a tako {to se omota oko
imati i pumpu. Danas postoje pumpe koje plu}a i poku{a sprije~iti isticanje vazduha
su izuzetno lagane i malene a funkciju vr{e napolje), papirnate maramice, mobitel sa
pomjeranjem poluge u oba smjera. Ne pre- napunjenom baterijom, hranu i dopunsku
poru~uje se no{enje pumpe na ramu bicik- garderobu za hladnije vrijeme.
134
135
Tehnika vo`nje
(kadenca i stepen prenosa, vo`nja uzbrdo i spust)
a prvi pogled tehnika vo`nje brdskog Osim toga, pri ve}im brzinama ili na izrazi-
N bicikla se ne doima zna~ajnom, pogo-
tovo ne kompliciranom. "Pa {ta tu ima
to neravnoj podlozi biciklist kod spusta
nizbrdo prakti~no stoji na pedalama a ne
specijalno" re}i }e laik. "Va`no je odràvati sjedi, a ovo je mnogo lak{e ako je sjedi{te
ravnoteù na biciklu, pripaziti malo na pode{eno ne{to niè. Ukoliko ~esto
skliskoj ili grbavoj podlozi i izbje}i pad, pode{avate visinu sjedi{ta nije naodmet na
ostalo je uglavnom uìvanje." No, da li je cijevi sjedi{ta ozna~iti maksimalni i mini-
ba{ tako? malni poloàj na koji ga pode{avate.
Gre{ke su mogu}e ve} prilikom samog Pored ovoga, zbog ~este izmjene sile
sjedanja na bicikl. U strahu od povi{enog potrebne za pogon bicikla uvjetovane nag-
poloàja i osje}aja da je lak{e odràti ibom terena i vrstom podloge, nu`no je
ravnoteù ako se sjedi ne{to niè, ~esto se ovladati pravilnom upotrebom mjenja~a na
primijeti pogre{no pode{ena visina biciklu. Smisao je izvu}i maksimum odnos-
sjedi{ta kod biciklista. Sjedi{te treba toliko no pre}i odre|enu udaljenost sa {to manje
visoko podignuti da kad se stopalo petom uloène energije. Bitan parametar efikas-
nasloni na donju pedalu noga ima ispruèn nosti vo`nje je kadenca.
poloàj, bez pregiba u koljenu. Dakle, kod Kadenca je brzina kojom okre}emo
okretanja pedala (po{to se to ~ini prednjim pedale izraèna brojem obrtaja u minuti.
dijelom stopala, odmah iza prstiju, noga }e Naoko nevaàn detalj, osobito ako se bicikl
biti sasvim blago savijena u koljenu i ne}e koristi za laganije gradske vo`nje, za
se istezati do kraja. Na prvi pogled ovo obavljanje svakodnevnih poslova i sl.
djeluje opasno, fakti~ki do podloge ostaje Svjedoci smo da i danas stariji ljudi na seli-
jo{ desetak centimetara pa se ~ini da se ma voze bicikle bez ikakvog mjenja~a sa
kod padova ili otklizavanja biciklist ne}e pri ~emu uglavnom jako sporo okre}u ped-
mo}i do~ekati na nogu. Pogre{no! U ale. No, ako nam je cilj ne{to ozbiljnija
slu~aju naglog ko~enja ili blokade prednjeg vo`nja svakako je potrebno pove}ati brz-
to~ka (npr. ako se zaglavi o kakav korijen ili inu obrtanja pedala. S obzirom na gra|u
kamen) inercija }e biciklistu preko upravl- ljudskog tijela, rad srca i plu}a, otpore u
ja~a izbaciti prema naprijed, naro~ito na zglobovima te potro{nju energije, smatra
velikoj nizbrdici. Ako, pak, do|e do bo~nog se da je optimalna kadenca oko 70-80 obr-
otklizavanja, okomiti poloàj bicikla prelazi taja u minuti. Jasno, ovo je individualna
u poloàj pod uglom i tada }e noga sasvim stvar, ali ovaj broj bi trebalo da ima pros-
jednostavno dohvatiti podlogu. je~no pripremljen biciklist. U po~etku }e to
Povi{eni poloàj sjedi{ta je nuàn iz biti 60-70 okretaja i ve} tad }e se javljati
dva razloga: prvo, ovim na~inom sjedenja zadihanost. No, podizanjem kondicije
vr{i se najmanje optere}enje za koljena {to pove}ava se mogu}nost dugotrajnijeg
je naro~ito va`no pri dugim turama, i drànja ve}e kadence time i prelaènje
drugo, kod vo`nje uzbrdo sjedi se u pravil- ve}ih daljina uz jednak uloèni napor.
nijem poloàju. Preporu~eni stepen optere}enja pri-
Me|utim, pri vo`nji nizbrdo preporu- likom vo`nje bicikla (kao i prilikom ostalih
~uje se spu{tanje sjedi{ta za 5 do 10 cen- areobnih aktivnosti) jeste 80% od vlastitog
timetara upravo iz razloga bolje geometrije maksimalnog.
i sprje~avanja naginjanja prema naprijed. Za mjerenje kadence postoje i elek-
136
tronske sprave, ciklokompjuteri koji imaju i stantno koliko god je to mogu}e, jer tada
ovu opciju no, mogu}e je uz primjenu vozi maksimalno efikasno i najmanje se
{toperice i brojanjem okretaja pedla ocijen- umara. Ovdje je potrebno upoznati
iti vlastitu kadencu. Vremenom, biciklist i tehnologiju kori{tenja mjenja~a i pravilno
bez mjerenja moè precizno odrediti kojom odabrati stepen prenosa. Kad se nailazi na
kadencom se kre}e i taj broj }e "proma{iti" uzbrdicu potrebno je prebacivati u niè ste-
tek za dva-tri okretaja. pene prenosa te poku{ati zadràti
Podizanje kadence postiè se uobi~ajenu kadencu. Pogre{no je npr. na
treningom. Najlak{e je na ravnoj dionici ili manjoj uzbrdici odmah ubaciti u najniì ste-
blaòj uzbrdici neko vrijeme okretati ped- pen prenosa i prebrzo okretati pedale, isto
ale ve}om brzinom od uobi~ajene. Obi~no kao {to je nepotrebno ulagati pretjeran
su plu}a ta koja prva posustaju a ne noge. napor zadràvaju}i vi{i stepen prenosa.
Nakon odmora vje`ba se moè pove}avati Da pojasnimo, niì stepen prenosa je onaj
toliko puta dok se ne postigne ve}i broj u kome se pedale lak{e okre}u a bicikl ide
obrtaja pedala bez uznemiravanja plu}a. sporije, a vi{i stepen prenosa je onaj u
Me|utim, kod ovog vje`banja ne treba kojem se pedale teè okre}u a bicikl ide
pretjerati i posti}i to da "vrtimo pedale u brè. Gledano u zup~anik, najniì stepen
prazno". Isto kao {to se ne treba navikavati prenosa je onaj u kojem je lanac na
na pretjerano optere}enje na noge i birati zup~aniku srednjem pogona (jedan od tri
ja~i stepen prenosa. Ovo je gre{ka u koju zup~anika izme|u pedala) na onom koji je
je lako upasti pri vo`nji brdskog bicikla. najmanji po obimu, a na stra`njoj kaseti
Odre|eni dio snage, naime, uvijek treba (grupa zup~anika na zadnjem to~ku) na {to
ostaviti u rezervi za teè dionice, naro~ito ve}em zup~aniku.
ako znamo stazu ili iz grafikona vertikalnog Prilikom prebacivanja sistema
profila dionice vidimo da predstoji uspon. zup~anika u niì stepen prenosa brzina
Su{tina kod izbora prenosa bi, dakle, bicikla }e, naravno, pasti ali }emo tro{iti
bila u sljede}em: stepen prenosa treba najmanje snage. Naravno, sa pove}anjem
odabrati tako da biciklist svoju uobi~ajenu nagiba uzbrdice, kad-tad do}i }emo u pri-
kadencu na koju je naviknut zadrì kon- liku da ne moèmo vi{e smanjivati stepen
Grafi~ki prikaz zup~anika i poloàja lanca pri prebacivanju u niì i vi{i stepen prenosa
137
bicikl ispravan i sa dobro pode{enim mjen-
ja~em. Izmjena brzine mora se vr{iti dok se
bicikl kre}e i pedale okre}u, ina~e moè
do}i do kvarova, spadanja lanca ili ~ak nje-
govog pucanja ili loma zuba na zup~aniku.
Jasno, ovdje su u prednosti bicikli sa
kvalitetnijim komponentama i mjenja~ima
koji trpe i ekstremne situacije.
Odabir stepena prenosa i kadence
kojom }e voziti individualna je stvar svakog
bicikliste. Nekad }ete poèljeti i sami
osjetiti ne{to ve}i napor u nogama.
Uzbrdicu je mogu}e savladati na dva
na~ina: niòm kadencom (npr 60 obrtaja u
minuti) voze}i u vi{em stepenu prenosa uz
ne{to ve}i napor i utro{ak energije, ili, na
primjer, odabrati jedan ili dva stepena
prenosa niè uz kadencu 80 i manji napor.
Brzina koju postiù oba biciklista bit }e ista.
Me|utim, prvi }e osjetiti ve}i zamor ligame-
nata i meniskusa nakon vo`nje a duìna
njegove ture }e biti kra}a, dok }e drugi
Vo`nja uzbrdo: sjedi{te je podignuto dionicu savladati uz manje energije.
maksimalno, noga je ispruèna. Na upravl- S tehni~ke strane gledano da ne bismo
ja~ se mogu dodati ”rogovi” koji pomaù da lanac i zup~anike izlagali nepotrebnom
se promijeni poloàj prilikom dugotrajnih naporu i habanju, potrebno je voditi ra~una
uspona. o pravilnom kori{tenju oba mjenja~a, a ne
mijenjati brzine samo na jednom. Za
prenosa i morat }emo koristiti ve}u silu. vo`nju po ravnom, uobi~ajenom brzinom
Kadenca }e tada pasti, organizam }e se poloàj bi trebao biti: naprijed srednji
vi{e tro{iti, osjetit }emo zadihanost, zno- zup~anik, nazad tako|e srednji. Tek ako
jenje, zamor... No, ne treba zaboraviti da èlimo pove}ati brzinu kretanja odabrat
postoji i odmor, a zlatno pravilo brdskog }emo naprijed ve}i zup~anik a nazad mali.
biciklizma kaè da nije sramota ni gurati Obratno je kod smanjenja brzine ili kod
bicikl uzbrdo. vo`nje uzbrdo: naprijed }emo birati mali
Vremenom, svaki biciklist }e izgraditi zup~anik a nazad veliki.
vlastitu tehniku savladavanja uzbrdice. No, pogre{no je odabrati poloàj veliki-
Dok }e jedni raditi na maksimalnom veliki (naprijed najve}i, nazad najve}i ili
podizanju snage u mi{i}ima, drugi }e to onaj do njega) ili mali-mali (naprijed naj-
~initi pravilnom upotrebom mjenja~a. manji, nazad najmanji ili onaj do njega) iz
Uzbrdicu je najlak{e savladati tako {to se razloga {to lanac tada nalijeè pod uglom i
lagano uhvati zalet prije samog uspona. ukoso na zup~anik {to izaziva ve}e trenje i
Na po~etku brda nas, dakle, neko vrijeme habanje.
nosi zalet i tada se treba koncentrisati na Koliko god da nam ~itaju}i ovo stvar
kadencu. îm se osjeti da se ne moè vi{e izgledala komplicirano, u praksi je mnogo
odràvati bez ulaganja ve}eg napora jednostavnije. Me|utim, sli~no kao kod
potrebno je promijeniti stepen prenosa automobila, va`no je poznavati sistem
naniè pri ~emu }e brzina kretanja opadati. rada pogona i pravilno koristiti mjenja~
Naravno, ovo je mogu}e ukoliko je ~ime se motor (ili organizam bicikliste) naj-
138
manje zamara, duè traje a vo`nja ~ini lo kaè da se nizbrdo ko~i zadnjom
ugodnijom i opu{tenijom. ko~nicom a prednjom samo dozira potreb-
Nako {to se savlada neki uspod, nor- na zastavna sila. Naravno, kao i kod
malno je da slijedi spust. Tehnika vo`nje vo`nje automobila, optimalan na~in
nizbrdo je jako bitna, po mnogima mnogo ko~enja podrazumjeva izbjegavanje
bitnija i od vo`nje uzbrdo i kondicije. Naime, blokade to~kova. Ukoliko zadnji to~ak
lo{im odabirom stepena prijenosa uzbrdo blokira, na klizavoj ili {ljunkovitoj podlozi
najgore {to se moè desiti jeste pretjerani brzo gubimo kontrolu nad zadnjim dijelom.
umor u mi{i}ima i zglobovima. Me|utim, Ko~enje prednjom ko~nicom nosi opet
lo{a procjena brzine i opasnosti koje vreba- drugi rizik. Pored mogu}nosti da i prednji
ju prilikom spusta nekad mogu biti i kobne. to~ak usljed blokiranja prokliè (jako rijetko
Zbog ovoga, obratit }emo pa`nju i na i samo na izuzetno klizavoj podlozi), ve}a
tehnike spusta, tj. vo`nje nizbrdo. opasnost je naglo zaustavljanje bicikla, ali
Su{tina sigurne vo`nje nizbrdo po~iva ne i voza~a koji usljed inercije naj~e{}e
isklju~ivo na procjeni vlastitih mogu}nosti i pada preko upravlja~a. (Napominjemo,
vo`nji do te granice. Svaki voza~ zna ovo su ekstremni slu~ajevi koji se javljaju
samo prilikom vo`nje
na jako strmim i opas-
nim terenima, ali se
mogu desiti i pri "nor-
malnoj" vo`nji i iznena-
da).
Upravo iz ovog raz-
loga, drugi jako bitan
elemenat tehnike spus-
ta jeste balansiranje
teì{ta voza~a. Kao {to
je pri vo`nji uzbrdo
poèljno teìnu ras-
porediti podjednako na
oba to~ka radi {to ve}e
iskoritivnosti snage, pri
spustu je jako bitno
Vo`nja na o{troj nizbrdici: sjedi{te je prebaciti teì{te {to niè i {to vi{e nazad.
spu{teno, poloàj tijela je pomaknut {to Konkretno, ovo zna~i da na strmoj nizbrdici
vi{e nazad kako bi teì{te bilo na zadnjem kukove treba pozicionirati iza sjedi{ta i {to
to~ku i izbjeglo prevrtanje preko upravlja~a je mogu}e niè. U biciklisti~kom àrgonu se
kaè da treba sjediti na zadnjem to~ku a ne
sjedi{tu. Ovim se obezbje|uje da teì{te
koliko brzo smije voziti i toj granici se ne bicikliste ni pri nagibu ne izlazi izvan oslon-
smije pribliàvati. Opasnost koju izazivamo ca, tj. podno`ja bicikla.
neodgovornom vo`njom ne ti~e se samo Me|utim, opet ponavljamo, najbitniji
nas, nego i cijele grupe. U slu~aju nez- elemenat sigurne vo`nje nizbrdo jeste
gode, prvi koji vam priska~e u pomo} je procjena samog voza~a da li on moè
upravo onaj kolega koji vas je opominjao savladati neki spust. U grupi se uvijek
da usporite. cijene vi{e oni koji "~asno" neki dio spusta
[to se same tehnike vo`nje ti~e, ona odrade hodaju}i pored bicikla, nego oni
se u osnovi svodi na pravilno ko~enje i bal- koji poku{aje dokazivanja okon~aju
ansiranje teì{ta voza~a. Generalno pravi- padom.
139
Cross Country vo`nja u grupi
uni uìtak u brdskom biciklizmu doìvjet }e se u grupnim, unaprijed dogovorenim i

P isplaniranim turama. Iako niste ~lan biciklisti~kog kluba, ~ak i kad se prvi put prijavlju-
jete na grupnu vo`nju po pravilu dru{tvo }e vas srda~no do~ekati, pruìti eventualnu
pomo} i ponuditi vedru i veselu atmosferu. Grupa }e se uvijek prilagoditi najslabijem
pojedincu, me|utim, da bi vo`nja svima bila ugodnija, pro{la bez problema i ostala u lije-
pom sje}anju, dobro bi bilo pridràvati se odre|enih nepisanih pravila:
140
1. Provjerite svoje zdravlje. Neki ele- mje{avine tipa Xenofit i sl. ali prethodno
menti XC vo`nji spadaju u ekstremne provjerite njihovo djelovanje na va{ organi-
napore i dobro bi bilo prethodno konsulti- zam i mogu}e alergije.
rati lije~nika da li va{ organizam to moè 10. Ponesite osnovnu medicinsku
izdràti. za{titu: zavoj, flaster, bivacin, kremu protiv
2. U ruksak stavite podsjetnicu sa sunca i ostalo po potrebi.
imenom i prezimenom, oznakom krvne 11. Vo`nju uzbrdo prilagodite svojim
grupe, brojevima telefona najbliìh koje }e mogu}nostima ali ne zastajkujte bez
neko pozvati u slu~aju nezgode. potrebe. Grupa }e vas uvijek sa~ekati na
3. Interes grupe je ispred pojedina~nog sljede}em check pointu ili raskrsnici, ali
uìtka pojedinca. Stoga ne kasnite na ne}e tolerisati razgledanje prirodnih ljepota
mjesto polaska, ukoliko vas je ne{to ili duga~ke razgovore na mobitel.
zadràlo najavite mobitelom zaka{njenje 12. Ukoliko osjetite da niste u stanju
vo|i grupe. Ne izdvajajte se iz grupe tokom izdràti napor do kraja, ili va{ bicikl ima kvar
vo`nji. Na kraju vo`nje ne napu{tajte grupu koji se moè razviti u ve}i, bolje se vratiti
a da se ne javite vo|i ili nekom od ~lanova. nego doìvjeti probleme daleko u brdu.
4. Po{tujte savjete i uputstva vo|e 13. Spu{tanje, free ride, ili jednostavno
grupe ili iskusnijih ~lanova. vo`nju nizbrdo ne doìvljavajte kao
5. Prije polaska provjerite stanje svog takmi~enje ve} kao najopasniji dio avan-
bicikla. Jedan kvar moè zadràti cijelu ture. Dobro odredite granice brzine do
grupu (pogre{no je tek nakon vo`nje kojih moète vladati upravlja~em. Pad vas
odlu~iti "idu}i put ne idem sa ovim lo{im moè skupo ko{tati a grupu zadràti.
gumama, paknama i sl") 14. Kad vozite u grupi zaboravite na
6. Obavezno nosite kacigu. sebi~nost. Sve se dijeli od rezervne gume,
7. Obucite adekvatnu garderobu vode}i hrane, vode do medicinskog pribora. Ipak,
ra~una o vremenskoj prognozi i nad- nakon vo`nje, ukoliko ste dobili gumu,
morskoj visini. Pojava vjetra stvara fizio- zavoj i sl. zapamtite darodavca i ponudite
lo{ki osje}aj ve}e hladno}e nego {to je mu nabavku istog ili nov~anu protuvrijed-
prikazuje termometar. Isto tako, vo`nja po nost.
asfaltu je teà nego kroz {umu, pri istoj 15. Prije vo`nje napunite baterije
temperaturi. Najbolje je nabaviti specijali- mobitela i dopunite karticu.
ziranu odje}u ili onu koja propu{ta znoj a 16. Ne ostavljajte sme}e u prirodi
zadràva vjetar. Pamu~ne majice ili plas- izuzev onog organskog porijekla koje }e
ti~ne kabanice nisu najbolje rje{enje. istruhnuti.
8. Ponesite neophodne rezervne dije- 17. Prethodno se upoznajte sa osnov-
love. Rezervna guma, pumpa i priru~ni alat nim znanjima iz oblasti meteorologije, ori-
su gotovo neophodni svakom ~lanu grupe. jentacije u planini i medicinske za{tite
Napredniji ce ponijeti i rezervne pakne, ìcu povrije|enom.
za to~ak, vijak za SPD pedale i dr. 18. Pona{ajte se uljudno prema
9. Ponesite dovoljno hrane i vode. stanovnicima naselja kroz koja polazite,
Raspitajte se kod vo|e grupe o mjestima oni vam mo`da mogu pruìti pomo}. Dobro
gdje se usput moè sipati voda. Hrana je je da kroz va{e pona{anje steknu lijepo
individualna stvar, dobro je da je lako mi{ljenje o biciklistima.
probavljiva, svakako poèljno je unijeti 19. Nakon vo`nje prenesite svoja lijepa
dovoljno ugljenih hidrata i {e}era (lagani iskustva prijateljima, onima koji se tako|e
sendvi~, suho vo}e npr. gro`|ice, ~okola- zanimaju za biciklizam.
da visoke kalori~ne vrijednosti /npr Riter 20. Ako osjetite da vam je voznja bila
sport, Snickers/, pi}a sa taurinom i dr.). prete{ka odustanite od sljede}e i prona|ite
Postoje i isotonici (Lucozade, Isostar...) ili grupu koja ide na manje zahtjevne ture.
141
Od A do Z u brdskom biciklizmu
A na cijev okvira, zaustavljaju bicikl pritiskom
ATB - "All Terrain Bikes", ili bicikl za sve na obje strane obru~a. U {irem smislu, u
terene; stariji naziv za MTB, odnosno, ovu kategoriju pripadaju V-brakes (vidi).
"Mountain Bikes" ili brdske bicikle. CAMELBACK - Termofor s hladnom
A-HEADSET - Leàjni mehanizam koji vodom; nosi se na le|ima i iz njega pije za
spaja lulicu i cijev vilice na ne{to druk~iji vrijeme vo`nje, s obje ruke na upravlja~u.
na~in od tradicionalnog "headseta" i lak{e CLIPLESS - Pedale u koje se cipele
se montira. ukop~aju s pomo}u plo~ice na prednjem
ANODIZACIJA - Oksidacijski postupak dijelu |ona (vidi pod "SPD").
za{tite metala; daje aluminijskim djelovi- CHAINSUCK - Osim pada (vidi pod
ma, poput lulica, vijaka, upravlja~a itd., "PAD"), najantipati~nija pojava u brdskom
plavu, zelenu, crvenu ili ljubi~astu boju biciklizmu; lanac se u najnezgodnijem
ponekad va`niju od za{tite. trenutku zaglavi izme|u najmanjeg pred-
njeg zup~anika i cijevi obja{njene pod
ALIVIO - Jedna od cjenovno niìh natuknicom "chainstay". Problem je rje{iv
grupa komponenata (mjenja~i, ko~nice, montaòm plo~ice poznate kao
zup~anici itd.) japanskog "Shimana". "Antichainsuck plate".
B D
BAR ENDS - Kod nas poznatiji kao DOWN TUBE - Cijev koja spaja "bot-
"rogovi"; uglavnom aluminijski dodaci, tom bracket" i "head tube", {to je pak krat-
pri~vr{}eni na upravlja~ pod pravim uglom ka cijev ispod upravlja~a, a iznad vilica.
i usmjereni prema naprijed. Sluè pri pen- DROP-OFF - Nagao i manje vi{e
janju, zbog boljeg kori{tenja principa okomit pad na stazi kojom se vozite; prije}i
poluge, te odmaraju ruke i tijelo za vrijeme ovakvu prepreku na biciklu zna~i ili slavu ili
obi~ne vo`nje. ogrebotine. Silazak s bicikla je za neke
BOTTOM BRACKET - Osovina i leàjni znak sramote, a za neke inteligencije.
mehanizam oko kojih se vrte poluge, poz- DISK - Sistem ko~enja koji se s moto-
nate pod nazivom "kurble" cikala sve vi{e po~eo seliti na bicikle, dok
BELL - Najve}i proizvo|a~ biciklisti~kih masovniji prijelaz barem zasad nisu zaus-
kaciga na svijetu, nedavno preuzeo i poz- tavile V-brakes (vidi).
natu tvrtku "Giro". DOUBLE BUTTED - Isto {to i
BUTTED - Postupak kojim se cijevi "BUTTED", samo {to su cjevi okvira deblje
biciklisti~kog okvira (vidi pod "RAM") ne na jednom, nego na dvije stresne to~ke.
poja~avaju na stresnim to~kama, tako da DEGREASER - Rastvor za ~i{}enje
su im tamo stijenke deblje. starog ulja i prljav{tvine s lanca i
BUNNY HOP - Skok kod kojega se zup~anika.
kompresijom pa istezanjem ruku i nogu DEORE - Dvije grupe visoko rangiranih
podiù oba kota~a. Shimanovih komponenata: nià je LX, a
C vi{a XT (vidi pod "XT").
CROMOLY - Legura ~elika s kromom i DUAL SLALOM - Disciplina u kojoj se
molibddenom, od koje se proizvode bicik- paralelno niz padinu spu{taju dvojica bicik-
listi~ki okviri. lista.
CHAINSTAYS - Dvije tanke cijevi na DOWNHILL - Spust; posebni bicikli,
okviru, koje ispod lanca povezuju "bottom malo napora, mnogo opasnosti.
bracket" i zadnji kota~. E
CANTILEVERS - Ko~nice pri~vr{}ene ENDO - Trik preuzet od voza~a BMX-a;
142
balansiranje na prvom to~ku. MTB - Kratica za: Mauntain Biking (brd-
ENERGETSKA PLOÎCA - Brza i ski biciklizam).
mo}na doza ugljikohidrata nu`na za vri- N
jeme naporne vo`nje. NABE - Glav~ine; osovine i leàjevi u
ELASTOMJER - Plastika visoke rotacijskom sredi{tu kota~a.
gusto}e; upotrebljava se u sistemima sus- O
penzije, odnosno amortizerima. OVERSIZE - [iroke cijevi koje zbog te
EASTON - Vrhunski proizvo|a~ alu- {irine mogu biti tanje, a jednako ~vrste;
minijskih cijevi. uzrok neprilika kad bicikl treba pri~vrstiti na
G krovni nosa~ automobila.
GRIPSHIFT - Prvi koji su se sjetili P
motociklisti~kog stila promjene brzina, PRESTA - Tip ventila na unutra{njoj
okretanjem ru~ice na upravlja~u. gumi, uì od automobilisto~kog ventila poz-
GORE-TEX - Vrlo skupa materija koja natog i kao "schraeder".
se koristi u odje}i i obu}i; grije, ne propu{ta POLARIS - Maratonska utrka u te{kim
vodu a znoj nesmetano isparava. uvjetima, s oteànom orijentacijom i
GRIPS - Ru~ke ili dr{ke na upravlja~u. smrzavanjem.
H R
HARDTAIL - Bicikl s prednjim amortiz- RAM - Ili obru~ svih cijevi koje ~ine kos-
erima, bez stra`nje suspenzije. tur bicikla. Duljine cijevi i uglovi me|u
HEADSET - Stariji tip sistema leàja njima nazivaju se "geometrija".
izme|u lulice i vilice, jedini prije pojave RAPIDFIRE - "Shimanov" princip
"aheadseta". ru~ica mjenja~a; ima po dvije poluge, jedna
HYPERGLIDE - Sistem rampi i kosina za palac, a jednu za kaìprst. Ujedno i
na zup~anicima, radi lak{e promjene brzi- smrtni neprijatelj "Gripshifta".
na; Shimanov za{titni znak. ROCK SHOX - Poznati proizvo|a~
HEART RATE MONITOR - Mjera~ suspenzije, odnosno, biciklisti~kih amortiz-
otkucaja srca. era; najpoznatiji su im konkurenti "Answer"
I s linijom "Manitou" i "Marzzochi" sa svojim
INDEXED GEARS - Promjena brzine modelima "Z", iako ima i drugih poput
kod koje se ~uje "klik". "White Brothers", "Hanebrink" itd.
J RIGID - Bicikl bez suspenzije.
JUDY -Starija sestra Indyja; najpoznati- REYNOLDS - Proizvo|a~ najkvalitetni-
ji amortizer tvrtke "Rock Shox". jih cromoly cijevi, iako mo`da ne{to manje
K poznat nego "True Temper" ili "Tange".
KAMIKAZE - Najslavnija ameri~ka S
staza za spust, na planini Mammoth. SINGLETRACK - Uska stazica,
KASETA - Kompaktna cjelina stra`njih dovoljno {iroka samo za jednog voza~a;
zup~anika. obi~no posuta korjenjem, kamenjem, puna
KURBLE - Poluge na kojima su o{trih zaokreta i naglih padova, zato je i
pri~vr{}ene pedale. temeljno mjerilo tehnike u brdskom bicikliz-
L mu. Staza s dovoljno mjesta za dvojicu
LYCRA - Rastezljiva materija; sluì u usporedo poznata je kao "doubletrack".
proizvodnji odje}e. SOFT TAIL - Ili "full suspension bike";
M bicikl s dvostrukom suspenzijom, dakle,
MONOCOQUE - Biciklisti~ki okvir amortizerom i naprijed i straga s jednom
obi~no napravljen od karbonskih vlakana, razlikom u odnosu na klasi~ne "full sus-
ali iz kalupa u jednome komadu, bez spo- pension" bicikle, stra`nja vilica tj.
jeva. "swingarm" nije odvojena od osnovnog
143
trokuta okvira leàjem, ve} se "chainstay" TRUE TEMPER - Vrlo cijenjeni proiz-
savija. vo|a~ cromoly cijevi; najpoznatije serije su
SPD - Shimano Pedalling Dynamics; AVR, te osobito OX II i OX III.
sve uobi~ajenije ime za clipless pedale, po TRAILS - Kaskaderska disciplina sas-
sistemuu koji je na {irokom trì{tu prvi tavljena od skokova, balansiranja, vo`nje
potvrdio pedale za ukop~avanje. na prvom ili zadnjem kota~u itd.
STI - Shimano Total Intergration; sis- TEFLON - Polimer koji se upotrebljava
tem povezivanja ru~ica mjenja~a i ru~ica u nekim biciklisti~kim mazivima.
ko~nica na "Shimanovim" proizvodima. TIG - Tungsten Inert Gas; metoda
STX - "Shimanova" grupa komponena- zavarivanja cijevi u okviru, upotrebljava
ta srednje klase. Vi{e rangirana ako nosi volfram.
oznaku STX RC. TITAN - Lagani, neuni{tivi i vrlo skupi
SCHRAEDER - Auto ventil na materijal u izradi bicikla.
unutra{njoj gumi; konkurencija "presta" V
vetilu. V-BRAKES - Shimanov za{titni znak za
SHIMANO - Svjetski poznata japanska vrlo mo~ne ko~nice, tzv. "Sidepull Brakes".
kompanija komponenti za bicikl. W
SEATSTAYS - Dvije tanke cijevi na WTB - "Wilderness Trail Bikes"; kom-
okviru, koje spajaju "top tube" i stra`nji panija koja proizvodi sjedala, lulice, gume
kota~. ("Velociraptor") itd.
SEATPOST - Cijev koja nosi sjedalo ili WHEELBASE - Udaljenost izme|u
"sic", a uglavljuje se u "seat tube". prednje i stra`nje nabe.
SLICK - Guma s neizraènim profilom, WHEELIE - Jedan od tzv. trikova iz
gotovo glatka po povr{ini, za vo`nju po trailsa; vo`nja na stra`njem to~ku.
asfaltu. X
SEMI SLICK - Pola "slick", pola XT - Grupa Shimanovih komponenti;
uobi~ajena brdska guma; izraèniji profil korak ispod vrhunca zvanog XTR, korak
nego kod prve, manje izraèn nego kod iznad skupine poznate kao LX.
druge. Z
T Z1, Z2, Z3 - Tri amortizera tvrtke
TRACKSTAND - Balansiranje na mjestu. "Marzzochi", iz linije "Bomber".
144
LITERATURA:
- Ing. Jovo Popovi}, Kroz planine Bosne i Hercegovine, Izdava~: Planinarska dru{tva u
Sarajevu, Sarajevo, 1935. g.
- Dr. Natalija Mastilo, Od Vla{i}a do Zvijezde, Izdva~: Svjetlost, Sarajevo, 1983. g.
- Dr. Ljubo Mihi}, Bjela{nica i Igman, planine 14. zimske olimpijade, Izdava~: APRO
Hercegovina, Sarajevo, 1984. g.
- Dr. Ljubo Mihi}, Jahorina i Trebevi}, planine 14. zimske olimpijade, Izdava~: SO Pale i
VU Romanija, Pale, 1987. g.
- Braco Babi} - Drago Bozja, Planinarsko-turisti~ki vodi~ po planinama oko Sarajeva,

Izdava~: Fondacija za z{titu Bjela{nice, Igmana, Treskavice i kanjona Rakitnice,
Sarajevo, 2005. g.
145
Planinarski objekti u Bosni i Hercegovini
VLASNIK DOMA PLANINA OBJEKAT Tip VISINA TELEFON
1. PD "Bijambare" Ilija{ Zvijezda Bijambare pd 950 033 400-723

061 450-975
2. PD "Bijela stijena" Trebevic Bijela Stijena pk 1180 061 309-567
Sarajevo 061 549-247
3. PD "Bitovnja" Kre{evo Bitovnja Lopata pd 1324 063 339-399
4. PD "Bjela{nica" Bjela{nica Hranisava pk 1955 033 535-371
[avnici pk 940
Podgradina pd 1355
Stanari pd 1585
Sitnik pk 1735
Igman Javornik pk 1498
Hrasni~. Stan pd 1315
5. HPD "Bjela{nica 1923." Bjela{nica Pod Kotlom b 1750 033 441-278
6. PD "Bora{nica" Konjic Prenj Ljubina pk 1001 061 707-409
7. PD "Bukovik" Sarajevo Ozren Bukovik pd 1469 033 208-411
061 171-902
8. PD "Centar" Sarajevo Ozren âvljak pk 1200 033 240-707
061 865-213
9. PD "Cincar" Livno Cincar Kruzi pd 1265 063 332-910
10. PD "Dèmal Bijedi}" Ozren Barice pd 1200 061 226-073
Sarajevo
11. PD "Famos" Hrasnica Igman Malinovac pk 1150
12. PD "Goran" Vranica Rosinje pd 1785 061 405-940
Gornji Vakuf
13. PD "Konjuh" Tuzla Konjuh Javorje pd 1209 061-731-625
061-562-277
14. PD "Perun" Vare{ Zvijezda Javorje pd 1428 062 242-774
15. PD "Prenj" Mostar Prenj Ruji{te pd 1050 036 580-577
061 386-079
Prenj Bijele Vode b 1450
Prenj Botini b 1780
Prenj Jezerce b 1650
Prenj Vrutak b 1606
146
VLASNIK DOMA PLANINA OBJEKAT Tip VISINA TELEFON
16. PD "Prijatelj prirode" Igman Malo Polje pd 1236 033 614-060

17. PD "Smolin" Olovo Konjuh Ponijerka pd 783 061 470-943
18. PD "Treskavica" Viso~ica Vrela pd 1200 033 239-031
19. PD "Tajan" Zenica Lisac Lisac pd 1080 061 794-849
20. PD "Treskavica" Trnovo Treskavica Sustavac pk 1180 057 610-114
065 873-532
21. PD "Tvrtkovac" Zenica Ravan-planina Pepelari pd 660 061 792-126
22. PSD "Vilinac" Jablanica ^vrsnica Plasa pk 1470 061 371-667
Tise pk 1380 061 547-253
Veliki Kuk b 680 061 467-922
23. PD "Viso~ica" Visoko Viso~ica Gorani pd 750 061 437-202
032 735-913
Zbilje pd 430 061 927-086
032 735-244
Gorica pk 710 061 417-755
Stakleni grad pk 810 061 417-755
24. PD "Vla{i}" Travnik Vla{i} Deve~ani pd 1763 061 173-645
061 697-256
Konjska pk 1350 061 561-149
25. PD "@eljeznicar" Bjela{nica Bjele Vode pk 1451 033 665-485
Legenda:
pd Planinarski dom
pk Planinarska kuca
b Bivak
Podaci preuzeti sa http:/psdlisin.net/okruzenje.htm
147
Sadràj
UVOD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9
TREBEVI] . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11
Track: Vraca - vrh Trebevica - Jar~edoli - Latinska }uprija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17
IGMAN . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21
Track: Hrasni~ki stan . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29
Track: Javornik / Ravna vala . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33
BJELA[NICA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3 7
Track: Krupac - Dej~i}i - Trnovo - Krupac . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44
Lukomir. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47
Track: Lukomir (povratak kroz Crveni klanac preko Umoljana i [abi}a) . . . . . . . . . 52
VISOÎCA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 57
Track: [abi}i - brdo Pijevac - Sinanovi}i . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63
Bora~ko jezero . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65
Track: Bora~ko jezero (Babin do - [abi}i - Sinanovi}i - Bjelimi}i - Glavati~evo -
Bora~ko jezero - Konjic) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 68
PROKO[KO JEZERO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 73
Track: Proko{ko jezero . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 81
OZREN. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 85
Track: Skakavac. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 93
Track: âvljak. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 98
Track: Nahorevo-Barice-Hre{a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 101
Track: Ozren (Bijambare). . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 106
PODVELE@JE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 115
Trac: Podvele`je. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 121
STRU^NI DIO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 125
Zdravstvene koristi vo`nje bicikla . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 127
Odabir bicikla . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 128
Oprema . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 130
Tehnika vo`nje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 136
Cross Country vo`nja u grupi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 140
Od A do Z u brdskom biciklizmu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 142
Literatura . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 145
Planinarski objekti u Bosni i Hercegovini. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 146
148
EMIR VUÎJAK MERSAD PA[I]
Ro|en 1962. g; po zanima- Ro|en 1984. g; apsolvent
nju dipl. ecc. ali otplovio u elektrotehni~kog fakulteta;
vode novinarstva; osniva~ obi~no glavni organizator
novinsko-izdava~ke ku}e biciklisti~kih tura za ~lanove
Sezam; trenutno vozi BBK Igman; trenutno vozi
GT Avalanche Expert Weyless SP
www.mtb.ba
Izdava~: Turisti~ka zajednica Federacije BiH

Brdski Biciklizam

Hochgeladen von

Dokumentinformationen

Copyright

Verfügbare Formate

Dieses Dokument teilen

Dokument teilen oder einbetten

Freigabeoptionen

Stufen Sie dieses Dokument als nützlich ein?

Sind diese Inhalte unangemessen?

Copyright:

Verfügbare Formate

Brdski Biciklizam

Hochgeladen von

Copyright:

Verfügbare Formate

VODI^ ZA

CIP - Katalogizacija u publikaciji

Bibliografija: str. 145

Dio pisma indijanskog poglavice

Raznovrsno cvije}e ve} u rano prolje}e Kontrasti: behar uz ~etinarsku {umu

Freeride za hrabrije (lijevo) i u`itak u laganoj vo`nji ka bob

Grupa biciklista na Golom brdu

Pogled na Hrasnicu i Sarajevo

Topografska karta sa ucrtanim putem do Hrasni~kog stana

0 raskrsnica: izlazak na makadamski put.

Uspon iz Babinog dola do Bijelih voda

Pogled sa vrha [iljak (1680 m) iznad

Put za Umoljane i d`amija (dolje)

nikad nije naodmet imati i ne{to toplije

Put prema ^uhovi}ima 39

Ste}ci u [abi}ima i ni{an na stazi Lukomir-Umoljani

Dok se na vrhu Bjela{nice zadr`ava snijeg,

Stijene u Crvenom klan-

Poput Mjese~eve kore

Topografska karta sa ucrtanim putem do Lukomira

0 doma nastaviti planinarskom stazom.

Tu{ilska rijeka Ste}ci na putu za Bjelimi}e

^esma u Pervizima Mokre stijene i vrh Vito

Topografska karta sa ucrtanim putem:

Skretanje: desno preko drvenog mosta

Pla`a na Bora~kom jezeru (gore).

Topografska karta sa ucrtanim putem do Proko{kog jezera

Zahvaljuju}i velikoj koli~ini vlage oko

0 opis puta: o{tar uspon. Zbog krupnog

skretanje: desno po glavnom putu

Na kraju uspona; u pozadini se vidi Mostar

Hercegovini je blaga, mediteranska, tzv maritimna klima. Srednja januarska temperatura

Vrh Stolac sa tv repetitorom. U pozadini se vidi brdo Hum

Turbe u Podvele`ju Narovi kraj puta

Topografska karta sa ucrtanim putem preko Podvele`ja

Opis ture: lagana tura. Posebno pre-

vrijeme kad se sve vi{e `ivi brzim

oput ostalih sportova i u biciklizmu je neophodno odabrati adekvatnu odje}u i obu}u

[orc i majica {avati da se majica nosi direktno na tijelo,

nuti oko zape{}a kako bi se onemogu}io Nao~ale

Rezervna guma la jer lako ispadne pri ve}im brzinama na

uni u`itak u brdskom biciklizmu do`ivjet }e se u grupnim, unaprijed dogovorenim i

- Dr. Natalija Mastilo, Od Vla{i}a do Zvijezde, Izdva~: Svjetlost, Sarajevo, 1983. g.

- Braco Babi} - Drago Bozja, Planinarsko-turisti~ki vodi~ po planinama oko Sarajeva,

VLASNIK DOMA PLANINA OBJEKAT Tip VISINA TELEFON

1. PD "Bijambare" Ilija{ Zvijezda Bijambare pd 950 033 400-723

16. PD "Prijatelj prirode" Igman Malo Polje pd 1236 033 614-060

Podaci preuzeti sa http:/psdlisin.net/okruzenje.htm

Izdava~: Turisti~ka zajednica Federacije BiH

Das könnte Ihnen auch gefallen