,

t.&#
'a-..

,;ffi

ffi
E
F

,'.:":

s
a ti

)zue
Mule
t eliW n trolon
zdruttffu

Ante Barbir: Bolesti endokrinog sustava su sve uEestalije. 5tovi5e, svaka druga Zena danas ima bolesnu StitniaEu! Eak i dievoiEice
oboliievaiu od raka EtitniaEe. Tome pridonose i zraEenja iz okoline

Dr, sc.

Piie:

aLe Zt'rjezde

Gordana Rebtt > SIike: ShLil:terstack

vetiki kontrotori tjudskog

zdravtja! Hipofiza, Stitnjaca, nadbubreZna Zl.ijezda, tri od ni"za lllezda s unutarnjim lucenjem, proizvode hormone, koji
u ravnoteZi drie cijel.i organizam. Svaki,
pa i najmanji poremecaj u funkcioniranju
ZLtlezda s unutra5njim lucenjem, naruiava zdravtje. Nerijetko se u obotjetih javtjaju opci simptomi, primjerice umor, koji
pacijent pripisuje protjetnom vremenu, ni
ne pomi5l.jajuci da bi posri.jedi mogta biti
mo2da Stitnjaca. Manje upuieni u ustroj
tjudskog organizma nerijetko ostanu zateceni kada saznaju daje uzrok njihovih
problema mala il.ijezda na prednjoj strani
vrata.

Lijeiniiki'khk'
- Botesti endokri.nog sustava
sve su ucestatije. Vjerojatno

Beniqri .tumor hipof1ze ili.

nije tako ucestao, atije opet cesci kod

iena nego muskaraca. Sl,icno je I s Cus-

Dro|CIKttnom. n(Lgregu nue

ilfto uiestcro. ali je opet deilii

i zbog toga jer se danas one

viSe otkrivaju zbog botje dijagnostike. Kod iena su ucestatije botesti Stitnjace. StoviSe,
svaka druga Zena danas ima botesnu Stitnjacul Obotijevaju i starije i mlade Zene.
Cak sam kod jedne cetrnaestogodi5njakinje punkcijom dijagnosticirao rak Stitnjace
upozorio je dr. sc. Ante Barbir, dr. med.,
internist, endokrinolog i dijabetol,og ordinacije "Otok zdravlla". Pobotijevanje mtadih moie se. smatra on. dovesti i u vezu s

u Zens nego u muilcoracs

vecom izloienoscu zracenjima iz okoti.ne,

kojima smo iztoZeni puno viie nego prije
dvadesetak godina.
najznacajnija
Osim Stitnjace, I hipofiza
endokrina Ztijezda, koja proizvodi mnoge
hormone i upravlja radom svih drugih ZLijezda, a nalazi se s donje strane mozga
obotijeva kad "ispadne" iz balansa.

Benigni tumor hipofize iti. prolaktinom

hingovim slndromom nadbubre2ne Ztijezde. Secerna je pak bol"est podjednako

ucestata bolest u oba spota, moZda neito
ucestatija kod muikaraca koji imaju tip ll
dijabetes, koji uzrokuje debtjina i neodgovarajuca prehrana. Kod iena je ucestalija
osteopenija i osteoporoza, osoblto u menopauzl kada se smanjuje utjecaj estrogena, Zenskog spotnog hormona
upozorava nas sugovornik.
Kad itijezde ne luce hormone u pravilnom omjeru, koji jamci dobro zdravtje i top
formu, sustav se raspada. Uzroci tog dis*

zdrmlje

kad tjelesni sustav puca

balansa mogu biti viSestrukl, a tzv. trlgeri su

poznati, iako joi uvijek nema dovotjno lstraZivanja u tom smjeru. NajboLji je "dokaz" l"ijecnicki "kl.ik" i. prepoznavanje pravog probtema.

Bok ih nezaposlenost, ispiti..

Glavni "okidaci" za nastanak spomenutih botesti, uzrokovanih poremecajem rada

ZL'rjezda s unutarnjim lucenjem, su kao i kod
ostalih: nasljedni i steceni faktor. K tome,
vjerojatno je bitan I utjecaj okoline, medu kojima je
b
poseban cimbe-

Glouni "ol<idaii" za
nns tsnal< oles ti uzr o -

nik stresa. U praksi

cesto lijecim pa-

cijente koji imaju

simptome bolesti
Stitnjace, a da su

prethodno imati. iti

fuiusnihloiimrsdom
Zliiezds s unutarniim

ffi: nasliedni i
steceii fuklor le slres

luhenjem

su upravo u nekoj stresnoj Zivotnoj situaciji,

5to saznajem u postupku uzimanja anamneze,
Najcesce navode stresove obite[jske naravi,
razvode brakova, odtazak na posao daleko
od obitetji, nezapostenost, trudnocu, upise na
fakultet, ispitne rokovi, ali I u srednjim 5kolama kronicne bolesti drugih clanova obiteLji
itd. ka2e dr. sc. Ante Barbir.

.,i-.-

ti|;l

iji',.
:.,t.,,

t1.:,

'i
:,!;ii,: :,j,;:,\i ti i

r..t il i i tii i' ; !i.:'

r il' :.:.,' ii

STRES I ZRAEENJA

- POGUBNI

Stitnialaie osjetljiua, ne $mno norentgennego ina

zraienja odoiiljaia, kanryjutora, mobitela,'I'1- u
O Endokrinolo5ke bolesti jako
su kompleksne. Treba im posvetiti dovoljno paZnje i vremena

kako bi se do5to do dijagnoze,

tijedenja i u konainici zadovoljstva pacijenata.
Moja su zapaianla da su botesti

5titnjaae tj. hipotireoza i dijabetes tip ll najudestalije endokrinotoSke bolesti.

Diabetes tip ll veiinom je povezan s poveianjem tjetesne teZine, inzuIinske rezistencije, a
vaZan je i nastjedni faktor. Osim
genetske predispozicije za razvoj botesti Stitnjaae, okidad za
nastanak botesti je i stres. Takocler valja naglasiti da je Stit-

5i

tjada, kompjutora, mobite[a,

televizora i ostalih aparata na

funkciju ititnjade, ali je dinjenica
da je ititnjada osjetljiva na utjecaj zraienja i ne samo na RTG
zraienja (rentgen).

tragu TSH, ultrazvudni pregled i

- iskustvo tijednika.
Zenama u menopauzi svakako
preporudujem, osim gineko[o5kog pregleda, i pretragu TSH,
provjeru masnoia u krvi i ieiera

te ultrazvuk Stitnjade i dojki.

jako osjetljiva na zraienja.

Nema ili je vrlo ma[o podataka

Mu5karcima savjetujem da obave ultrazvuk trbuha s nagtaskom na prostatu i PSA, uttrazvuk 5titnjade i krvnih Zila vrata,
kontrolu masnoia,ieiera te je-

kotiki je utjecaj raztiditih oda-

trenih enzima.

njada

i'lr,gif

Za dijagnozu botesti ititnjade

desto je dovotjno napraviti pre-

!;

s
.

t::

&

SIMPTOMI
UPOZORAVAJU KADA
K LIJEENIKU ZBOG

poliklinika
ghetaldus

5rrrru;aee

Abrstite p*dn"fe*

rale*r

se awd darfje

rrenrra# eL*"iede#e t r!l$ff?$,

iserp$jena i netfeem errerlrarg sa:ru

* 9es* irstdi de

rrereglliclrerm

merwdt-mra*d3'*Frf

f)*bfr**r3e

ruerg$ll

s:dfr

f;is

gubft* n$*

n*

r3*f*en*.f refimf

l'la jednom mjestu moiete obaviti:

$esflei $e{}i*r, qr*cfe*r3e fe*se

odredivanje dioptrije, pahimetriju, vidno polje,

NAetN Ztvora
ITERAPIJA

OCT FAG,

laser UZV oka ioperaciju mrene!

ilr*rraf*ree ru*srlf*st dfara!{* r?i$J{r{

rrret*xerpr* p#sslclsf" r:{f rxfell
"se r#d?f tl eiecfi:frr*a*re*.p beinesgf

.*di{ll";*de, aredfr}{: *{e fiefu$c.d

lcnrgriju
Stres je danas, naZatost, vi5e nego ikad,
prisutan u Ljudskoj svakodnevici. Dan je
prekratak da bi covjek stigao podmiri.-

ti

sve svoje obveze, a u utrci sa satnicom

stres ga dostovce sametje. Kako stres

djetuje na rad hormona, koji itijezde tuce
direktno u krv, svjedoci i stjedeci primjer.
Pod utjecajem stresa potice se simpatikus (simpaticki iivcani sustav) I para-

slmpatikus, a ti.me adrenatin i noradrenatin za koje se zna da znacajno djetuju

na krvni t[ak. Krvni tlak znacajno djeLuje
na srce, cime se povecava srcana aktivnost pajaca protok krvi kroz sve organe.
Kako bi se organizam "branio" od porasta ttaka, preko bubrega I pojacanim
znojenjem povecava se izlucivanje teku-

ililtR
G HIIm[!
v

cine, a potom, ako se stres nastavi, poticu se I svi drugi mehanizmi u organizmu,
korti.zol nadbubreine Ztijezde i ACTH hipofize, TSH i hormonl Stitnjace, proLaktin
hipofize itd. kao i niz drugih nedovotjno ispitanih mehanizama hipotatamusa
I mozga koji, osim serotonlna i dopami.na, na brojne nacine utjecu na sve organe u organizmu, a posebno na Zetudac i.
crijeva cime se potice gastri.tis, iritabiLni
koLon itd.
Vel.iki su dijagnosticki i terapijski. pomacl

u Lijecenju bolesti hipofize, nadbubreine

Ztijezde, spoLnih Ztijezda, guiterace itd.
Vr[o brzo moZe se uspostaviti dijagno-

:l+"; ', 'l .I8&q#.,1.r,,,.r:

-wawl{,se
0pca oftalmologija - odredivanje dioptriie za naoiale i kontaktne leie
Diedja oftatmclogija i strabizam
Strainji segment oka - retinoloika ambulanta, fAG i kabinel aa laser
Glauksm - kontrola oincg tlaka, preglod vidnog polja, OCd UZU oka
0peracija jedmenca, blepharoplaslike, mrene

zdrmlje

kad tjetesni sustav puca

Pomaie ublaiavanju tegoba

prije i tijekom menstruacije i koristi
sc prilikom problema neplodnosti.

zabaizatoito

se

viiak

irinedostatakhormo-

;ffi,H\fJ,Tlj[.'
napravrtidodatnetestove, magnet i CT ako se

w dijugnostidki i terapijskL
pomgci u liieEetiubolesti

v=elil<i

hip91r7e.

"i'ii1r6;"2*7niezde,
spoliih ZlijeZda,
gt#leraie...

botesti.
vinedosta-

sumnja na neke autoimune

Umor moze uzrokovati i nedostatak
tamina D. veti.ki broj Ljudi ima
tak vecine vitamina, a simptom kronicnog
umora, pospanosti, osjecaja stabosti
cuje na nedostatak vitamina D.
je u takvlm si.tuacijama potreban pregl.ed
endokrinotoga kako bi se pravovremeno
doiLo do dijagnoze i Lijecenja.

upuSvakako

Doprinosi ublaiavanju
simptoma menopauze. pomaZe kod
predmenstrualnog sindroma (PMS),
ma"rodiniie i ma.ralriijc.

Zaniml.jiv

je stucaj mtadica koj'r je nakon niza bezuspjesnih botnickih pretraga zbog kronicnog umora i prozivanja tijecniki da je
to "sve na bazi psihe,,, doiao k dr. Barbiru. Nakon sto je isktjucio endokrinoloske uzroke, provjerio je kotiko ima vi.tamina D. praktick'L ga uopce nije imao! No, ta
je pretraga skupa I tijecnici je u botnicama
zaobilaze.

PROMO

Ke ps

*e

F!
re& p g",S
t\,{
Tribilir<e koje inruiu rroiui$e fttoterapiisfuts uiinllu

T*Tffi

pral<si

Pomoi kod problema

m.nopauze i kao altcrnarir na rerapija
za konvencionalnu hormonalnu
nadomjesrru rerapiju.

i ortnieno u
: titrkturo l<onopljil<e.' tirtktura irrkiie. tinknia ctfticifttge

o Veiina iena u nekoj fazi

Zivota osjeti hormonatne tegobe, ako ima srete pa je

ta! tih poremeiaja je izosta-

PMS (uktjudujuii i simpto-

nak menstruacije, nepravitni ciklusi, poticistiini jajnici

me bolnih grudi). Stjedeia je

tinktura vrkute (nadzemni

tijekom reprodukcijskog vremena sve u redu, tada u menopauzi. Hormonski sustav

iena je kompleksan pa bi za
praviIno koriitenje tinktura

(PCOS), 5to zajedno moZe

dovesti do neplodnosti. No,
stanje se moZe popraviti kad
vratimo hormone u ravnote-

dio bitjke) koja se koristi kod

neredovitih i obitnih ciklusa,

najbotje bito izvaditi hormone i s tim nalazom potraZiti

strudni savjet. Kod disbalansa hormona moZe se javiti

poviiena razina muSkih spo[nih hormona te jade tudenje

LH u odnosu na FSH. Rezu[-

tri bitjke koje se

najviSe primjenjuju u fitoterapiji i praksi je tinktura konoptjike (ptoda), koja se u fitoZu. Jedna od

terapiji primjenjuje za iensku

neptodnost, hiperprolaktinemiju, menopauzalne tegobe,
endometriozu i [eiomiome,

PCOS-a i Zenske neptodno-

sti. Tinktura cimicifuge (korijen) primjenjuje se, pak,

kod menopauza[nih tegoba.
Pozitivno utjede na mineratnu gustoiu kostiju, umanjuje
psihidke tegobe, a sve to bez

nepovoljnih udinaka na tkiva

dojke i maternice odnosno
bez poveianja endometrija.