Sie sind auf Seite 1von 14

UNIVERZITET U BIHAU

TEHNIKI FAKULTET
BIHA

SEMESTRALNI RAD
MOSTOVI

ARMIRANOBETONSKI MOST
Predmetni nastavnik: doc.dr. Edis Softi, dipl.ing.gra.

Student: Amel Ljubijanki,br.ind.521


Biha, juni, 2015.

1. TEHNIKI OPIS
Most je graevina koja prevodi prometnice ili pruge preko neke zapreke.
Na osnovu projekta saobraajnice ija trasa prelazi preko rijeke sa jedne

obale na drugu dolo je do potrebe projektovanja mosta koji e sluiti


prvenstveno za saobraaj motornih vozila. Most je predvien bez
horizontalnih krivina. Ovaj most karakterie saobraaj u dva smjera, tj.
prisustvo dvije kolovozne trake, te i dvije pjeake staze za stalnu kretnju
pjeaka. Na usvojenom profilu terena isprojektovan je drumski dvosmjerni
armiranobetonski most. Tokom projektovanja voeno je rauna o
ekonomskim, izvoakim i estetskim zahtjevima. Korisna irina mosta se
sastoji od potrebnog slobodnog profila za dvosmjerni saobraaj (normalnog
kolosjeka ), koja iznosi 7,00 m i dvije pjeake staze 2x1,50 m, to daje
ukupnu korisnu irinu mosta od 10,00 m. Niveleta mosta vezuje se za
gornju ivicu asfalta a predstavljena je linijom koja ide sredinom kolovoza.
Most treba projektovati sa emom optereenja. Geoloki sastav tla je
prethodno ispitan.
Prema uslovima protoka rijeke, uz obezbjeenje zatitne visine izmeu
nivoa stogodinje vode i donje ivice konstrukcije odabran je svijetli otvor
mosta od 8,00 m.
Uzimajui u obzir profil terena i sastav tla te estetske, ekonomske i
funkcionalne zahtjeve, usvojen je armiranobetonski most statikog sistema
kontinualni nosa na tri polja u rasponu od 2*35 + 50, sa jednakom
visinom glavnog nosaa. Glavni nosa ine dvaI nosaa jednakog
poprenog presjeka . Konstrukcija glavnog nosaa izvodit e se od betona
MB 40. Ukupna duina mostovske konstrukcije je 132,05 m, a korisna
irina mosta je 10,00 m.
Most je simetrinog oblika. Gornja konstrukcija mosta oslonjena je na tri
I nosaa koji su izraeni od prednapregnutog betona i postavljeni na
jednakim rastojanjima.
Kolovozna ploa je uraena kao ploa oslonjena u jednom pravcu ojaana
vutama. Ploa je u jednostranom nagibu od 1,7 % zbog odvoenja vode iz
drumske povrsine. Iznad ploe se nalazi sloj za ljepljenje, hidroizolaciju,
zatitni sloj asfalt betona i habajui sloj asfalt beton.
KONZOLA PJEAKE STAZE
Konzole pjeakih staza su raspona 1,50 m. Na ivici konzola je vijenac u
kojeg su ankerovani stubii ograde visine 1,10 m. Pjeake staze su
prekrivene slojem lijevenog asfalta od 3,0 cm i imaju popreni pad od
3,0% ka kolosjeku. Na osnovu usvojene duine konzole od 1,50 m izvrena
je analiza optereenja. Debljina konzole je promjenljiva i kree se od 21,00
cm na kraju do 25,00 cm u ukljetenju. Usvojen je beton MB 40 i armatura
RA 400/500.

GLAVNI NOSA
Proraun glavnog nosaa izvren je za:
-

Sopstvenu teinu g
Dodatno stalno optereenje g
Korisno optereenje p

Statiki uticaji su dobiveni uz pomo raunara, programskim paketom


Tower. Iz tako dobivenih vrijednosti momenata i transferzalnih sila, kao i
pomjeranja reakcija za stalno optereenje, te uticajnih linija za momente i
transferzalne sile u po 10 taaka u svakom polju odreeni su maksimalni i
minimalni uticaji.
Zbog simetrinosti optereenja kao glavni nosa su usvojena sva tri rebra,
cijela kolovozna ploa i dio pjeakih staza.

STUBOVI GLAVANOG NOSAA


Reakcije sa glavnog nosaa se preko neoprenskih leita prenose na
stubove. Poto su stubovi u fazi malog ekscentriciteta usvojena je
minimalna konstruktivna armatura RA 400/500 i beton MB 30.

LEITA
Usvojena su armirana elastomjerna leita i to tako da je na lijevom
obalnom stubu usvojeno nepokretno leite, dok je na srednjim i desnom
obalnom stubu usvojeno pokretno leite.

TEMELJENJE OBJEKTA
Prema geolokom izvjetaju na projektovanoj dubini temeljenja oekuje se
glina. Prema njenim karakteristikama, uzetim iz geolokog izvjetaja, u
statikom proraunu dobivena je dozvoljena nosivost tla i iznosi 325,00
kN/m2, to je posluilo za odreivanje dimenzija temelja.
Kada se iskopa temeljna jama na projektovanu kotu temeljenja neophodno
je pozvati projektanta da se uz prisustvo geologa potvrdi kvalitet tla sa
kojim se raunalo u projektu, te u sluaju nekih odstupanja predloi
izmjena temeljenja. Dimenzije temelja su odreene iz uslova da na
2

temeljnoj spojnici nigdje nema napona zatezanja. Temelj je armiran sa


armaturom RA 400/500 i izvodi se od betona MB 30.

TEHNOLOGIJA IZVOENJA RADOVA


Izvoenje radova je podjeljeno u vie faza:
1. Faza: zemljani radovi
Izvode se temeljne jame za temeljenje masivnih obalnih i srednjih
stubova. Potrebno je izvriti iskop za temelje uz prisustvo vode u
materijalu IV kategorije sa odvozom na deponiju.
2. Faza: temeljenje i izrada stubova
Konstrukcija se temelji u dobrom tlu. Temelji mosta su od betona MB
30 i postavljaju se preko sloja nabijenog betona MB 15 debljine 30
cm. Prije betoniranja temelja postavljaju se armaturni koevi RA
400/500 u skladu sa projektnim rjeenjem. Betoniranje temelja se
obavlja kontinualno, direktnim sipanjem betona u oplatu.
3. Faza: postavljanje skele i oplate
Za otvore mosta koriste se eline reetke, a za izgradnju krajnjih
dijelova mosta postavlja se posebna skela. Na tako dobivenu skelu
montira se sekundarna skela. Sputanje skele po zavrenom
betoniranju treba izvriti istovremeno da ne bi dolo do
nesimetrinog optereenja.
4. Faza: betoniranje glavnog nosaa
Prije betoniranja glavnog nosaa postavlja se armatura u skladu sa
projektnim rjeenjem. Samo betoniranje izvodi se po fazama da bi se
izbjegli efekti skupljanja betona. Prekid betoniranja se vri po duini
glavnog nosaa i pri tome treba voditi rauna o kapacitetu fabrike
betona i da prekid betoniranja ne treba vriti u zonama najveih
uticaja.
5. Faza: ispitivanje mosta
Prije putanja mosta u saobraaj potrebno je izvriti ispitivanje
mosta probnim optereenjem. Prilikom ispitivanja vre se mjerenja
ugiba, nagiba i lokalnih deformacija. Ispitivanje glavnog nosaa vri

se za ekstremne uticaje u svakom polju posebno i ona se uporeuju


sa raunski dobivenim vrijednostima.
Osim ispitivanja probnim optereenjem, potrebno je vriti i
ispitivanja ugraenih materijala u konstrukciju, te atestiranje istih
ako ne posjeduju odgovarajue ateste.

2. STATIKI

PRORAUN

2.1. KONZOLA PJEAKE STAZE

L=175cm,

ds=23cm
Analiza optereenja

Stalno optereenje:
-vlastita teina konzole
G1=[(0,25*1,75)-(0,04*1,75)/2]*25=10 KN/m
-optereenje instalacija i izolacije:
G2=1KN/m
-optereenje od pjeake staze i ivinjaka:
G3=0.92*0,2*25=4,6 KN/m
Ukupno: Gu=10+1+5,5= 15,6 KN/m
4

-optereenje od ograde

P1=1,5 KN

-optereenje od eone ploe

P2=1,2 KN

-optereenje od stuba rasvjete

P3=3,0 KN

Ukupno: Pu=1,5+1,2+3= 5,7 KN

Korisno optereenje
-optereenje staze od ljudske navale:
Q1=5KN/m
-moment od ograde
Ma=2,2 KNm
ema optereenja:

Stalno optereenje:
Mg=-(11*1,75*1,75/2)+4,6*1,5*1+5,7*1,55)=-(16,84+6,9+8,83)=
-32,57KNm
Tg=11*1,75+4,6*1,5+5,7= 31,85KN
Korisno optereenje:
Mp=-(5*0.92*0,71+2,2)= -5,46KNm
Tp=5*0.92= 4,6KN
Optereenje u stanju eksploatacije:
Mu=1,35*Mg+1,5*Mp=1,35*32,57+1,5*5,46= 52,15KNm
Tu=1,35*Tg+1,5*Tp=1,35*31,85+1,5*4,6= 50KN
5

2.2 PRORAUN OBALNOG STUPA

Analiza optereenja
Vertikalne sile:
6

G1=0,5*2,5*1,1*25*2= 68,75KN/m2
G2=(2*2,5/2)*0,5*25*2= 62,5 KN/m2
G3=1,8*4,9*0,5*25*2= 220KN/m2
G4=0,3*4*1,2*2,5= 36KN/m2
G5=1,3*3,7*4*25= 481KN/m2
G6=1,1*2,1*1,1*25*2= 127.05KN/m2
G7=1,1*2,5*4,6*25= 316,25KN/m2
G8=1,9*1/2*4*25= 95KN/m2
G9=1,9*1/2*4*18+0,6*1,9*4*18= 150,48KN/m2
_____________________________________
G=1557,53 KN/m2
Pritisak nasipa na zid

=30o

=2/3=20o

=18KN/m3

Po= *tg2*(45o-/2)=18* tg2*(45o-30o/2)= 6 KN/m2


P1=(1+h1)* *tg2*(45o-/2)=(1+3,1)*6= 24,6 KN/m2
P2=(1+h1+h2)* *tg2*(45o-/2)=(1+3,1+1,8)*6= 35,4 KN/m2
7

P3=(1+h1+h2+h3)* *tg2*(45o-/2)=(1+3,1+1,8+1,1)*6= 42 KN/m2

Sile aktivnog tlaka na zid:


En=1/2(Pn-1+Pn)*hn*b
E1=1/2(Po+P1)*h1*b=1/2(6+24,6)*3,1*4= 189,72 KN
E2=1/2(P1+P2)*h2*b=1/2(24,6+35,4)*1,8*4= 216 KN
E3=1/2(P2+P3)*h3*b=1/2(35,4+42)*1,1*4= 170,28 KN
Projekcije sila aktivnog tlaka tla:
E1H=E1*cos=189,72*cos20o=178,2KN
E1V=E1*sin=189,72*sin20o=64,88KN
E2H=E2*cos=216*cos20o=202,9KN
E2V=E2*sin=216*sin20o=73,87KN
E3H=E3*cos=170,28*cos20o=160KN
E3V=E3*sin=170,28*sin20o=58,24KN

2.3 PRORAUN GLAVNOG NOSAA

Analiza optereenja
8

Stalno optereenje:
Povrina pop. presjeka: A=2,86m2
-masa jednog metra rasponskog sklopa: g=25*A=25*2,86=71,5KN/m

Dodatno stalno optereenje:


-zastor

22*0,07*7=10,78KN/m

-izolacija

21*0,01*10=2,1KN/m

-ograda

0,4*2=0,8KN/m

-vijenac, rubnjak, pj. staza

0,4*25=10KN/m

Ukupno dodatno: 23,68KN/m


Ukupno stalno: 71,5+23,68= 95,18KN/m

Pokretno optereenje:
ema optereenja:

Pokretno optereenje na mostu koje je neravnomjerno raspodijeljeno u


poprenom smislu preraspodjeljuje se zbog torzijske krutosti nosaa.
9

Izravno optereen nosa preuzima vei dio optereenja, a neizravno


optereen manji. Udio preraspodjele odreujemo priblinim postupkom,
crtajui uticajnu liniju poprene preraspodjele.

4. OPTEREENJE ZBOG UBRZAVANJA I ZAUSTAVLJANJA VOZILA


Pojava uzdunih horizontalnih sila na mjestu dodirne plohe vozila i
prometne podloge.
OVE SILE OVISE O:
vrsti vozila
obiljejima kontakta s podlogom
trenju
ukupnoj masi vozila
niveleti
prometnim uvjetima na mostu (raskrija, semafori)

Sl. Tipsko vozolo V600 i V 300


U veini propisa iznose:
- vuna sila V = kvx P1
- kona sila
K = kkxP2

gdje su:
10

P1 i P2- mjerodavni tereti


Kv, kk - vuna sila 3% od ukupnog prometnog optereenja na mostu
- sila koenja 30% od teine vozila koja mogu usporedno proi

5. SILA OD VJETRA
Vjetar je kretanje zrane mase i u osnovi predstavlja dinamiko
optereenje na konstrukcije. No, za veliku veinu mostova vjetar ne
predstavlja dominantno optereenje, pa se jednostavno njegovo dinamiko
djelovanje moe prevesti na isto statiko.
Veliina djelovanja vjetra na mostove izraunava se prema izrazu:
W=qm,T,H.GH.CF.AS
Postoje dvije veliine djelovanja vjetra: za neoptereene (prazne) mostove
w=2.50 kN/m
, i za optereene (pune) mostove w=1.25 kN/m
Smjer djelovanja vjetra se uzima horizontalan. Most se kontrolira na
djelovanje vjetra okomito na uzdunu os mosta. Efektivne visine pri
djelovanju vjetra na prazan i pun most prikazane su na crteu 8.10. Ako se
kontrolira djelovanje vjetra na prazan most, tada se sile od vjetra
kombiniraju sa svim ostalim optereenjem ali ne i s korisnim (pokretnim)
optereenjem. Kod djelovanja sila na pun most, potrebno je odrediti
kombinacije optereenja vjetrom sukladno kombinacijama vertikalnog
pokretnog tereta.
Ovisi o:
brzini, smjeru, nainu djelovanja (konstantno i mirno, refuli) vjetra
visinskom poloaju mosta u krajoliku
aerodinamikim svojstvima graevine
Podjela prostora na zone (vai kod nas):
I zona: od 0,45 do 0,80 [kN/m2 - osnovni pritisci]
II zona:od 0,80 do 1,10
III zona: od 1,10 do 1,70
- ovi iznosi se jo mnoe s koeficijentom oblika koji za neperforirane
elemente iznosi 1,6
Kod veih i na vjetar osjetljivijih mostova potrebno je analizirati ruu
vjetrova. Vertikalna komponenta vjetra ne smije se uvijek zanemariti - kod
dinamiki osjetljivih struktura mora se uzeti u obzir!Visina mosta bitno
utjee na optereenje vjetrom ovisnost intenziteta vjetra o visini nad
tlom:

11

Sl. Efektivne visine pri djelovanju vjetra na most


6.CENTRIFUGALNA SILA
a) Sila koja se javlja pri kretanju objekta po zakrivljenoj putanji i
usmjerena je prema sreditu zakrivljenosti
b) Na mostovima se javlja pri kretanju vozila veih brzina po
horizontalno i vertikalno zakrivljenim niveletama i to:
- horizontalna krivina - sila djeluje popreno
- konveksna niveleta - sila djeluje vertikalno rastereujue(ne uzima
se u obzir)
- konkavna niveleta - sila djeluje vertikalno optereujue
v2
C = kcxP ;
kc = g x R
Dobija sve vei znaaj kod vozila velikih brzina kretanja:
centrifugalnu silu je mogue tretirati kao mirnu horizontalnu silu koja
djeluje 2 m iznad gornjeg ruba asfalta na najnepovoljnijem mjestu.
7.BONI UDARI (sile od vijuganja vozila)
-

horizontalna sila prisutna na eljeznikim mostovima


djeluje okomito na smjer kretanja vozila
posljedica vijugavog a ne idealno pravocrtnog kretanja vozila
uslijed
8.OPTEREENJA OD TLA

Aktivni ili pasivni pritisak na dijelove konstrukcije ovisi o:


svojstvima tla
veliini i obiljejima dodirnih povrina tla i konstrukcija
Javlja se kao:
12

a)
b)
-

vertikalno optereenje od tla


prisutno nad propustima ili kod svoenih mostova
kod visokih nasipa mogua pojava rasteretnog svoda
bono optereenje od tla
na zidove i krila upornjaka
jednako kao i kod svakog potpornog zida
dodavanje nadsloja zamjena korisnog optereenja

9.OPTEREENJE OD DJELOVANJA VODE


Djelovanje vode na stupove i upornjake esto nije primjetno jersu ti
elementi mosta ionako izvedeni masivno. Bitno je da se oblikuju tako da
otpor kretanju vode bude to manji.
Veliina pritiska vode iznosi:
v2
P = k x g x A , gdje je:
P pritisak vode
A povrina na koju djeluje
v brzina vode
k koeficijent oblika plohe
- potrebno analizirati eventualne dinamike utjecaje
- obratiti pozornost na mogunost donoenja ploveih predmeta
- podvodni dijelovi mosta mogu biti izloeni i hidrostatskom tlakuili
uzgonu kao vertikalnom djelovanju

13