PREGLED PRAPOVIJESTI

Odnos prapovijesti i povijesti

Počeci čovjeka
• Afrika – ishodište čovječanstva
• prije 7 do 5 mil. god. cijepanje linije
primata – pongidi i hominidi
• australopitecini – prije 4 mil. god.
Rekonstrukcija australopitecina
• uspravan hod, 1,5 m visoki, oko 50
kg teški
• zapremina mozga – oko 500 cm³
• dva oblika – gracilni i robusni
• prvi predstavnik naše vrste – Homo
habilis (spretan) – razvio se od
gracilnog oblika australopitecina –
prije cca. 2,5 mil. god.
• mozak – 630 cm³
• “spretan” – prve kamene alatke – Lubanja australopitecina Lubanja Homo habilisa
sjekači (chopper)

Sjekači s lokaliteta Olduvai Gorge, Tanzanija Rekonstrukcija Homo habilisa

Počeci čovjeka
• iz Homo hab. – razvio se Homo
erectus – prije 1,7 – 1,5 mil. god.
• Homo ergaster – ponekad se
smatra starijim oblikom erectusa
Vremenski odnosi
• “erectus” – uspravan: u 19. st. se ljudskih predaka
smatralo da je to prvi uspravni
čovjek – mozak: 1000 cm³
• izlazak čovjeka iz Afrike – prvi ljudi
u Europi i na Mediteranu
• složeniji alati – ašelejenska kultura
– prije 1,7 mil. god. – 250 tis. god.
• šačnici: obostrana obrada kamena
– upotreba koplja (400 000 god.) –
Rekonstrukcija Homo erectusa
ovladavanje vatrom: dokazano na
nalazištima prije oko 250 000 god.,
ali vj. znatno prije
• Atapuerca, Toralba, Ambrona (E);
Abbeville, St. Acheul, Vallonet (F);
Clacton on Sea (VB); Punikve,
Šandalja I (HR)
• iz erectusa se razvio arhaični Homo
sapiens: Homo heidelbergensis:
prije 600 000 – 250 000 god.
Rasprostranjenost Homo erectusa
Počeci čovjeka
• Homo sapiens neanderthalensis
• eponimni lokalitet Neanderthal (D)
• niži, robusniji i zdepastiji od
modernih ljudi – nastali od H. heid.
• prosječna visina oko 167 cm, težina
oko 80 kg
• veći mozak od modernog čovjeka
• 350 000 – 32 000 tis. god. prije
sadašnjosti – srednji paleolitik
• uglavnom razdoblje vrlo hladne
klime: ledeno doba
• musterijenska kultura – levaloaška Rekonstrukcija pračovjeka iz Neanderthala nastala u 19. st.
metoda; šatelperonijen (prijelazna
kultura)
• upotreba koštanih alatki
• život u spiljskim i predspiljskim
lokalitetima – La Ferassie, La
Moustier, La Chapelle-aux-Saints,
Arago (F), Monte Circeo (I),
Toralba, Ambrona (E), Shanidar
(Irak)
• rasprostranjen u Europi i zap. Aziji
• naznake duhovnog života i kultnih
obreda – neki elementi umjetnosti
Novija rekonstrukcija krapinskog pračovjeka
• sposobnost govora? Kamene alatke iz Krapine
 Počeci čovjeka

Hušnjakovo brdo u Krapini – rekonstrukcije praljudi

• neandertalski čovjek – najstariji

ljudski ostaci kod nas – Krapina –
Dragutin Gorjanović Kramberger
1899.
• Krapina – svjetski značajno Dragutin Gorjanović Kramberger
nalazište – lokalitet Hušnjakovo
brdo – ostaci stari oko 100 000 god.
• Veternica, Vindija, Velika Pećina,
Mujina pećina – ostali spiljski
lokaliteti neandertalskog čovjeka
• mogući tragovi kanibalizma na
nekim kostima iz Krapine –
lomljenje kostiju, tragovi struganja
• Vindija – nalazi kostiju neandertalca
zajedno s alatkama koje se inače
vezuju uz kromanjonskog čovjeka
• Vindija – meñu najmlañim
neandertalcima – stari 32 000 god. Krambergerovo iskopavanje u Krapini
 Počeci čovjeka

Vindija Istraživanje u Mujinoj pećini

Starija rekonstrukcija pračovjeka u Krapini

Krapinski pračovjek u viziji Dimitrija Popovića Suvremene rekonstrukcije pračovjeka u Krapini
Počeci čovjeka
Počeci čovjeka
 Počeci čovjeka
• pojava modernih ljudi – Homo
sapiens sapiens – u Europi prije
oko 35 000 god. (u svijetu – Afrika:
prije 200 000 god.)
• kromanjonski pračovjek – eponimni
lokalitet Cro-Magnon
• početak gornjeg paleolitika Lubanja iz Cro-Magnona, Francuska

• orinjasijenska, gravetijenska, Rekonstrukcija kromanjonskog

solitrejenska i magdalenijenska pračovjeka

kultura – Šandalja, Vindija

• preciznija obrada kamena i kosti
• bolja lovna tehnika – izbacivač za
koplje
• pojava umjetnosti: slikarstvo i
kiparstvo
Solitrejenski šiljci
• izrada nakita
• izgradnja nastambi: od drveta i
životinjskih kostiju
• gornji paleolitik završava prije oko
10 000 god. u našim krajevima –
počinje mezolitik – srednje kameno
doba – slabije zastupljen i istražen
– kod nas: Vindija – tardenoazijen Solitrejenski šiljci iz profila

Willendorfska Venera, Austrija

 Počeci čovjeka

Gravura u stijeni iz Badnja (BiH)

Ukrašeni koštani izbacivač koplja, Trois-Freres, Francuska

Bacanje koplja uz
pomoć izbacivača

Slikarije iz spilje Lascaux, Francuska Slikarije iz spilje Lascaux, Francuska

Počeci čovjeka
Počeci čovjeka
 Neolitička revolucija
• neolitik – mlañe kameno doba –
različito trajanje
• goleme promjene u organizaciji
gospodarskog i društvenog života
• poljodjelstvo i stočarstvo
• sjedilački način života
• otkriće keramike – lončarska
proizvodnja
• glačanje i poliranje kao tehnike pri
izradi kamenih alatki
• najraniji neolitik na Bliskom istoku i
Maloj Aziji – Jerihon (Izrael) – oko
8300. g. pr. Kr.; Çatalhöyük
(Turska) – oko 7500. g. pr. Kr. –
pretkeramički neolitik
• u Hrvatskoj od 6000. do 3500. god.
pr. Kr.
• zamjetno kašnjenje našeg prostora
za Bliskim istokom, Grčkom i
Balkanom
• jadranski prostor odvojen od
unutrašnjosti u kulturnom razvoju
Neolitik
Neolitik u Grčkoj
Tesalija:
• pretkeramička faza: 7000. – 6000.
g. pr. Kr.
• rani neolitik : 6000. – 5000.
• srednji neolitik: 5000. – 4000.
Sesklo
• kasni neolitik: 4000. – 3000./2800. –
Tsangli-Arapi, Otzaki-Dimini
Keramika kulture Sesklo
Kreta:
• rani neolitik : 5700. – 3700. g. pr.
Kr.
• srednji neolitik: 3700. – 3600.
• kasni neolitik: 3600. – 2800.

Kikladi:
• Salagios kultura: 4300. – 3700. g.
pr. Kr.
• Kefala kultura: 3300. – 3200.

Keramika kulture Dimini

 Neolitik u Grčkoj
Tesalija:
• pretkeramička faza: 7000. – 6000.
g. pr. Kr.
– naselja zemljanih koliba (pojačane
šibama i trskom), uz stočarstvo i
ratarstvo prisutni i lov i ribolov,
koštana i kamena oruña
• rani neolitik : 6000. – 5000 –
protosesklo i predsesklo
– pojava keramike (posuñe) i
opsidijana za izradu alatki
• srednji neolitik: 5000. – 4000. –
Sesklo – kultura Sesklo
– pojava kamenih fortifikacija i Opsidijan – vulkansko staklo
kamenih objekata: s pravokutnom
ili megaronskom osnovom
• kasni neolitik: 4000. – 3000./2800.
– Tsangli-Arapi, Otzaki-Dimini
– najznačajniji lokalitet je Dimini –
brojne kružne zidine s
megaronom unutar njih – ispred
megarona veliki kružni trg
 Neolitik u Italiji

• 6000. – 2500. g. pr. Kr.

• impresso – cardium keramika –
najstarija pojava – kao i na istočnoj
jadranskoj obali
• pojava ratarstva i stočarstva – lov i
ribolov ostaju kao dopunske
djelatnosti
• pokapanje zgrčenih mrtvih – položaj
fetusa Keramički nalazi kulture Fiorano

• kultura Fiorano – srednji neolitik

• kasne neolitičke skupine Lagozza i
Diana keramike
• stanovništvo: jak utjecaj paleolitskih
skupina – dvije struje: iz Afrike
preko Španjolske i iz istočne
Europe preko Alpa i Jadrana
• neolitički lokaliteti: Prato Don
Michele, Guadone, Masseria La
Quercia, Ripoli, Serra D’Alto

Kameni šiljci za strelice

 Neolitik u Hrvatskoj

• razvoj vezan uz
neolitičke horizonte i
kulture na širem području
Europe
• veza s balkanskim
prostorom i Grčkom –
slikana keramika –
starčevačka kultura
• veza s europskim
horizontom
linearnotrakaste
keramike – korenovska
kultura
• jadranski krug –
impresso i danilska
kultura
 Neolitik u Hrvatskoj

• starčevačka kultura – eponimni

lokalitet Starčevo u Vojvodini kod
Pančeva – oslikana keramika –
pripada širem balkanskom
horizontu
• rani neolitik ovog prostora – prva
kultura
• Slavonija, Vojovdina, SJ Srbija i SJ
Bosna
• zemunički tip naseobina s
šatorastim krovom na drvenoj
konstrukciji
• naselja na povišenim riječnim
obalama, blagim brežuljcima i
uzvišenjima u blizini izvora vode
• lokaliteti: Sarvaš, Vučedol, Vinkovci,
Zadubravlje
• oksidacijsko pečenje keramike –
crvena keramika
 Neolitik u Hrvatskoj
• kultura impresso-keramike (6000. –
4500. pr. Kr.) – cijela istočna
jadranska obala – rani neolitik
• najstarija neolitička kultura u
priobalju
• autohtona pojava na Jadranu – na
obje obale Jadrana – istočna i
zapadna
• keramika ukrašena utiskivanjem
nazubljenog ruba školjke čančice
(cardium)
• spiljski objekti i naselja na
otvorenom blizu vode
• u najstarijoj fazi nositelji kulture su
se bavili lovom i ribolovom – nema
tragova obrade zemlje – mezolitička
obilježja
• litičke alatke takoñer imaju više
mezolitička obilježja
• lokaliteti: Smilčić, Gudnja, Markova
špilja (Hvar), Ižula-Medulin, Vela
Spila (Korčula)
 Neolitik u Hrvatskoj
• vinčanska kultura – samo krajnji
istok Hrvatske – Bapska, Vukovar –
obuhvaća Vojvodinu, Srbiju, Kosovo
i SZ Rumunjsku
• sopotska kultura – meñurječje
Save, Drave i Dunava – širenjem
prešla u bosansku Posavinu i
Mañarsku (lenñelska kultura) –
srednji neolitik
• nastala pod snažnim utjecajem
vinčanske kulture
• redukcijsko pečenje keramike –
tamna keramika Glačana kamena sjekira, Špišić Bukovica

• oblici posuda i ukrašavanje slično

vinčanskom – urezivanje i ubadanje
(ubodne vrpce), glačanje
• lokaliteti: Sopot, Osijek, Vukovar,
Klokočevik, Pepelana
• prva nizinska utvrñena naselja u
ovom dijelu Europe – palisade i jarci
 Neolitik u Hrvatskoj
• korenovska kultura – SZ Hrvatska i
zap. Slavonija – srednji i kasni
neolitik
• pripada širem kompleksu
linearnotrakaste keramike – od
Nizozemske do Ukrajine
• u većem dijelu tog prostora
predstavlja prvu neolitičku kulturu –
kašnjenje za balkanskim prostorom
• u Hrvatskoj korenovska kultura
nastaje na supstratu starčevačke
• tamna i mrljasta keramika –
redukcijsko pečenje primijenjeno
tek na kraju
• ukrašavanje posuda urezivanjem
linija
• naselja na povišenim riječnim
obalama, blagim brežuljcima i
uzvišenjima u blizini izvora vode
• lokaliteti: Malo Korenovo, Kaniška
Iva, Tomašica, Drljanovac
 Neolitik u Hrvatskoj
• srednji neolitik na jadranskoj obali –
danilska kultura – od Trsta do
središnje Albanije – nasljednica
impresso kulture
• glavna naselja na otvorenom u
plodnom polju – postoje mnoga
nalazišta u špiljama: zaštita od
opasnosti
• naselja polukružnog ili kružnog
oblika – u blizini izvora vode –
objekti od drveta, pruća i nabijene
zemlje
• lokaliteti: Danilo, Smilčić, Brijuni,
Bribir
• ukrašavanje keramike oslikavanjem
(cik-cak crte, trokuti, rombovi)
urezivanje (spiralni i meandarski
motivi)
• ritoni – karakteristične obredne
posude
 Neolitik u Hrvatskoj

• kasni neolitik na jadranskoj obali –

hvarska kultura – nasljednica
danilske
• naselja na otvorenom – postoje i
nalazišta u špiljama
• lokaliteti: Grapčeva i Markova špilja
na Hvaru, Vela špilja na Korčuli,
Gudnja na Pelješcu, Smilčić
• nastavlja se direktno na danilsku i
nosi mnoga njena obilježja
• novost: geometrijski motivi na
keramici ispunjeni bojom
• ritoni kao element postoje i dalje
 Eneolitik
• nova tradicija – upotreba metala –
bakar, ali i zlato – zadržavaju se i
kamene alatke
• aeneus (mjeden, bakren)
• prevlast stočarstva na ratarstvom
• intenzivnija razmjena i trgovina Bakrena rudača

• formiranje čvršće povezanih i

organiziranih patrijarhalnih
rodovskih i plemenskih zajednica
• ovakve populacije su nadmoćnije
nad neolitičkim
• eneolitik se širi iz Male Azije preko
Balkane u naše krajeve
• pojavljuje se i novo ishodište Eneolitička kamena sjekira
migracija: Pont, Zakavkazje,
južnoruske stepe – seoba preko
Karpata i Dunava
• bakar – kao čist metal je mekan i
nepodesan za oruñe i oružje
• dodavanje arsena – arsenski bakar
ili bronca
• zlato kao samorodni metal – ukrasni
predmeti Ledeni čovjek - Oetzi
 Eneolitik Grčke

• kulture Larisa i Rahmani – 3300. –

2700. g. pr. Kr. – eneoltik i prijelaz
na brončano doba
• Larisa – tanka crna keramika sa
žljebićima i urezima popunjenim
bijelom bojom
• Rahmani – inkrustrirana keramika s
motivima spirala obojenih svijetlom
bojom na tamnoj podlozi
• utjecaj balkanskog prostora –
inkrustriranje (Vučedol)
• Rahmani lokaliteti: Rahmani,
Sesklo, Pefkakija, Pirasos
• ranoheladsko razdoblje: 2800. –
2100. g. pr. Kr. – početak
brončanog doba u Grčkoj
 Eneolitik Italije

• Italija – od 2500. g. pr. Kr.

• razvoj metalurgije pod utjecajem
egejsko-maloazijskog areala i
kultura iz središnje i zapadne
Europe
• megalitski ukopi – 2400. – 1900. g.
pr. Kr. – uspravno kamenje i
dolmeni (“grobnice divova”) na
Sardiniji, Malti i Korzici
Uspravno kamenje, Pedras Marmuradas, Sardinija
• kultura sojenica – od početka 2. tis.
pr. Kr. – SJ Italija
• nastala pod utjecajem prostora s
druge strane Alpa
• kultura terramare – Emilia
Romagna – nastala pod utjecajem
iz srednje Europe – kraj eneolitika i
početak brončanog doba
• obred spaljivanja pokojnika – utjecaj
iz srednje Europe

“Grobnica divova”, Li Lolghi, Sardinija

 Eneolitik u Hrvatskoj

• lasinjska kultura – SZ Hrvatska i

Slavonija
• prijelaz iz kasnog neolitika na
eneolitik
• nastala pod utjecajem sopotske i
lenñelske kulture
• nomadski život stanovnika –
prevladava stočarstvo
• dosada nisu pronañeni bakreni
predmeti
• ukrašavanje – plastične aplikacije,
istaci (protome), urezivanje,
žigosanje i ubadanje
• redukcijsko pečenje
• lokaliteti: Lasinja, Ozalj, Čakovac,
Beketinec, Ždralovi, Koška
• na istim lokalitetima se pojavljuje i
Retz-Gajary kultura – stočarsko i
vrlo pokretljivo stanovništvo u
panonskom bazenu – naseljavaju
se u brežuljkastim predjelima
 Eneolitik u Hrvatskoj

• badenska kultura – ist. Slavonija

• raširena po skoro čitavoj panonskoj
zavali
• novo stanovništvo: iz maloazijskog
ili pontskog prostora – vj.
Indoeuropoljani
• vrlo kvalitetna keramika – imitira
metalne posude – glačanje
• vj. pojava kotača u ovim prostorima
• lokaliteti: Vinkovci, Vučedol, Sarvaš
• utjecaji sopotske i lenñelske kulture
• kostolačka kultura – krajnji istok
Slavonije – prvo razdoblje: suživot
s badenskom – drugo razdoblje:
potiskivanje badenske iz tog
područja – vjerojatno ostatak
neolitičke populacije koju badenska
kultura nije u potpunosti asimilirala
• žigosana keramika – glavno
obilježje
 Eneolitik u Hrvatskoj
• vučedolska kultura – isprva ograničena
na ist. Slavoniju i Srijem – eponimni
lokalitet Vučedol kraj Vukovara
• drugi važni lokaliteti: Vinkovci, Sarvaš
• trajanje: 2900. – 2300. g. pr. Kr.
• u kasnoj fazi se širi na veliki prostor od
Jadrana do Karpata i današnje Austrije
• u kasnoj fazi razvila se u niz regionalnih
varijanti
• utvrñena naselja na terasama uz rijeke i
brežuljcima – dotjerivanje strmih padina,
palisade, vodeni opkopi
• vrlo kvalitetna keramika – inkrustacija:
glavni način ukrašavanja
• razvijena metalurgija – arsenska bronca
• Gradac na Vučedolu – neka vrsta
akropole, upravnog i kultrunog središta
• na Gradcu – nalaz dva megarona
različite starosti s talioničkim pećima –
dvostruki ukop muškarca i žene s
bogatim prilozima i žrtveni ukop jelena –
vj. sve u vezi s kultom metalurgije
Eneolitik u Hrvatskoj Vučedolska sjekira

• nasljednice vučedolske kulture i

tradicije: vinkovačka i ljubljanska
kultura – početak brončanog doba
Eneolitik u Hrvatskoj
• Literatura:

Dimitrijević, Stojan – Težak-Gregl, Tihomila – Majnarić-Pandžić, Nives:

Prapovijest, Zagreb: Naprijed, 1998
Karavanić, Ivor: Život neandertalaca, Zagreb: Školska knjiga, 2004
Karavanić, Ivor – Balen, Jacqueline: Osvit tehnologije, Zagreb: Arheološki
muzej u Zagrebu, 2003
Whittle, Alasdair: Neolithic Europe: a survey, Cambridge: Cambridge University
Press, 1985
Povijest, sv. 2, ur. E. Cravetto (gl. ur. hrv. izdanja I. Goldstein), Zagreb:
Europapress holding, 2007
Povijest, sv. 3, ur. E. Cravetto (gl. ur. hrv. izdanja I. Goldstein), Zagreb:
Europapress holding, 2007
Praistorija jugoslavenskih zemalja, sv. 1, ur. A. Benac, Sarajevo: Svjetlost,
Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Centar za balkanološka
istraživanja, 1979
Praistorija jugoslavenskih zemalja, sv. 2, ur. A. Benac, Sarajevo: Svjetlost,
Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Centar za balkanološka
istraživanja, 1979