OSVIT EUROPSKE POVIJESTI

Kontakti izmeñu žarišta razvoja i hrvatskog

povijesnog prostora
Mediteranski prostor
 Brončano doba
• početak brončanog doba na
Bliskom istoku i Mezopotamiji – oko
3300. g. pr. Kr.
• u isto vrijeme – počeci velikih
civilizacija: Egipat, Sumer
• Cu 85 – 90 % (bakar) + Sn 10 – 15
% (kositar) = bronca: legura dobrih
svojstava – čvršća i trajniji od
čistog bakra – mnogo pogodnija za
izradu oruña i oružja
• lijevanje – najvažnija tehnika
brončanodobne metalurgije
• brončano doba počinje u Europi
oko 3000. – 2700. g. pr. Kr.
• povezano s novim prodorima
indoeuropskih populacija
• nove civilizacijske stečevine prodiru
u Europu s istoka – pod utjecajem
visokih civilizacija Bliskog istoka –
preko Levanta i Male Azije
• velika nalazišta bakra – Kavkaske Sumerski ratnici
planine, Mala Azija, Cipar – važna
središta brončane metalurgije
 Brončano doba
• velike promjene u društvenom i
gospodarskom životu u Europi
• razvoj poljoprivrede – naprednije
ratarstvo i stočarstvo – na
Mediteranu se širi uzgoj masline i
vinove loze
• jačaju kontakti, veze i trgovina
izmeñu različitih krajeva i
populacija, nositelja regionalnih
kulturnih pojava Bakreni ingot

• razvoj brodarstva na Mediteranu –

jačanje kontakata izmeñu Bliskog
istoka i egejskog prostora
• stratifikacija društva – pojava
vladajućih elita – bogato opremljeni
grobovi – tzv. “kneževski ukopi”
• razvoj naoružanja i vojske – bronca
omogućuje izradu kvalitetnijeg
oružja (sjekire, bodeži, mačevi,
koplja) i zaštitne oprema vojnika
• izgradnja utvrñenih lokaliteta na
povišenim položajima – naselja
gradinskog tipa – nesigurnost i
turbulentnost razdoblja
Brončanodobni brodovi s freski iz Akrotirija, otok Santorini
Brončano doba
Brončano doba
 Brončano doba na egejskom prostoru
• Kreta – početak razvoja zasebne
visoke civilizacije
• minojsko razdoblje: 3600/3500. –
1100. g. pr. Kr.
• početak brončanog doba: 3000. –
2800. g. pr. Kr.
• ispod palače u Knosu otkriveni
ostaci ovog razdoblja – obilježja
visoke kulture – kvalitetna oslikana
keramika, kamena plastika, pečati
(od bjelokosti, steatita i poludragog
kamenja)
• pečati kao potvrda vlasništva –
utjecaj Bliskog istoka
• od 2800. g. pr. Kr. – razvijeno
brodarstvo – brodovi ravnih paluba
s pogonom na vesla i s pomoćnim
jedrom (prikazi s keramičkih posuda
i pečata)
• zajednički ukopi u velike kružne
grobne humke
• oko 2000. god. pr. Kr. – početak
korištenja pisma – linear A – nastao
pod utjecajem Bliskog istoka (Sirija,
Ugarit) – nije dešifrirano Ranominojska keramika Disk iz Festa – linear A pismo
 Brončano doba na egejskom prostoru
• izgradnja neutvrñenih palača – od
2000. g. pr. Kr. – razdoblje palača –
traje do oko 1450. g. pr. Kr. –
Knosu, Fest, Malija i Hagija Triada
• stradanje palača oko 1700. g. pr.
Kr. – potres ili možda ratno
razaranje (u to vrijeme Hiksi u
Egiptu) – obnova palača – počinje
kasnominojsko razdoblje
• minojska talasokracija – jamac
sigurnosti otoka – nepostojanje
utvrñenja oko palača
• palače – upravni, kulturni, religijski i
gospodarski centri – oko njih se
odvija ukupan život gospodarstvo – Palača u Knosu
obrti (keramika, nakit, metalurgija) i
trgovina
• religija – kult bika – najpoznatiji
• 16. i 15. st. – vrhunac Kretske
civilizacije – utjecaji na grčko kopno
i mikensku civilizaciju, Kikladske
otoke i maloazijsku obalu
• veze s Egiptom – na grobnim
freskama 18. din. – poslanici iz
zemlje Keftiu (Krete) Freska iz palače u Knosu – tauromahija
Brončano doba na egejskom prostoru

Arhitektura palače u Knosu Prijestolna dvorana u Knosu

 Brončano doba na egejskom prostoru
• oko 1450. g. pr. Kr. – erupcija
vulkana na Teri (Santorini) –
propast palača i upravnog sustava
• negdje u vrijeme nakon kataklizme
počinje mikenska dominacija nad
Kretom
• linear B pismo se pojavljuje na Kreti
– natpisi na grčkom jeziku
• opstaje samo Knos – druge palače Spremišta za hranu u Knosu
su napuštene – postpalatijalno
kasnominojsko razdoblje
• značaj kretske civilizacije opada – Kanominojska keramička posuda
mikenska civilizacija preuzima
primat
• do kraja 11. st. pr. Kr. minojska
civilizacija nestaje u potpunosti
• Arthur Evans – najpoznatiji
istraživač Knosa – 1900. g. –
osmislio pojam “minojska”
civilizacija
• prema mitskom kralju Krete Minosu
– ocu Minotaura iz mita o Tezeju
• prije njega – neuspješni pokušaj “Princ ljiljana” – freska iz Knosa
istraživanja H. Schliemanna
Arthur Evans
 Brončano doba na egejskom prostoru
• Kikladska kultura (civilizacija) –
otoci Naks, Par, Sir i Sam – od
3000. g. pr. Kr. – 2000. g. pr. Kr.
• Kikladski otoci – na putu izmeñu
Male Azije i Grčke – kontakti i s
Kretom – Kikladi kao mjesto susreta
različitih kultura
• prisutna etnička raznolikost: vidljivo
iz različitih pogrebnih običaja
• originalna civilizacija brončanog
doba – obilježja: gravirana keramika
i mramorni idoli poluapstraktnog Gravirana keramička plitica – kikladska kultura
prikaza Kikladski svirači na harfi s otoka Kera

• krajem 3. tis. pr. Kr. Kikladi žive

samostalno uz jak utjecaj s Krete –
mikensko širenje: konačna
integracija Kiklada u grčki svijet
• na obali Male Azije – snažan centar
brončanog doba: Troja – lokalitet
Hisarlik – od 3000. g. pr. Kr. do oko
950. pr. Kr. – faze: Troja I. – VIIb3.
• faza VIIa (1300. – 1190. g. pr. Kr.)
najčešće se povezuje s trojanskim
ratom – tragovi razaranja
• istraživanja Heinricha Schliemanna:
1868. – 1871. i 1879. god. – Heinrich Schliemann

najstarije slojeve držao za one iz

Homerovih epova
Plan arheološkog nalazišta Hisarlik – Troja
 Brončano doba na egejskom prostoru
• početak brončanog doba na
grčkom kopnu – ranoheladsko
razdoblje (RH): 2800. – 2100. g.
pr. Kr. – velike sličnosti s ranim
brončanim dobom u Maloj Aziji
• materijalna kultura: brončani
predmeti i proizvodnja oslikane
keramike ili keramike s politurom
koja imitira metalni sjaj
• gusto zbijena naselja na
vrhovima uzvisina
• Pelazgi – mogući negrčki nositelji
kulture RH razdoblja – moguća
povezanost njihovih pokreta s
“narodima s mora” i Filistejcima

1. 2.
Karta lokaliteta brončanog doba na egejskom prostoru
1. Ranoheladski keramički vrč s politurom metalnog sjaja
2. Zlatna posuda iz ranoheladskog razdoblja
 Brončano doba na egejskom prostoru
• srednjoheladsko razdoblje: 2100. –
1600/1550. g. pr. Kr.
• tragovi razaranja na gotovo svim
lokalitetima na početku razdoblja –
prodor novog stanovništva sa sjevera
(možda istoka) – novi indoeuropski
val
• miješanje s starosjedilačkim
stanovništvom (vj. Pelazgi) – vj.
počeci formiranja Jonjana i Eoljana –
tj. formiranja budućeg grčkog
supstrata Minijska keramika

• pojava novog ratničkog sloja – borna

kola s dva kotača
• nova naselja – pretežno seoskog
karaktera – duge kuće s apsidalnim
završetkom i kuće-megaroni
• sahranjivanje u kamenim sanducima
• lončarsko kolo – siva minijska i mutno
oslikana keramika
• prvi jači kontakti s Kretom
• jačanje utvrñenih palača (Mikena,
Tirint, Pil i dr.) – oko 1600/1550. g. pr.
Kr. – početak novog civilizacijskog
Borna kola – prikaz s nadgrobnog spomenika iz Mikene – oko 1500. g. pr. Kr.
razdoblja
 Brončano doba na egejskom prostoru
• kasnoheladsko razdoblje: 1550. –
1060. g. pr. Kr.
• snažan uspon gospodarstva –
jačanje vladajućeg sloja – novi
način ukopavanja: grobovi u obliku
rova i grobovi s lažnom kamenom Pehar iz Vafija
kupolom (tholosi)
• vojna oprema u grobovima: dugi
mač, bodež, štit, borna kola – dobro
opremljeni ratnici – novost: bogati “Agamemnonova maska”
zlatni prilozi (pehari, zlatne maske)
• porijeklo zlata – možda plaća Grobni krug A u Mikeni

mikenskih plaćenika za protjerivanje

Hiksa iz Egipta – oko 1570. god. Linear B pismo
• razvoj keramičke proizvodnje i
zlatarstva – utjecaji s Krete
• Mikena, Tirint, Pil i Arg – utvrñene
palače – centri moći – iskopavanja u
Mikeni 1876. – 1877. – Heinrich
Schliemann
• upotreba pisma – linear B (od cca.
1500. g. pr. Kr.) – slogovno pismo –
grčki jezik – dešifrirali ga John
Chadwick (lingvist) i Michael Ventris
(arhitekt) 50-ih godina 20. st.
Brončano doba na egejskom prostoru

Mikenski oklop iz Dendre u Argolidi, 15. st. pr. Kr.

Karta najvažnijih mikenskih nalazišta u Grčkoj

Michael Ventris Glinena pločica s linear B natpisom iz Pila

 Brončano doba na egejskom prostoru
• otkriveni arhivi glinenih pločica s linearom B – Mikena,
Pil, Knos
• podaci o društvenoj strukturi, vojsci i gospodarstvu
– vladar – vanaks: upravna i vjerska funkcija
– lavos – ratnički stalež: plemići-ratnici – lavagetas: njihov
zapovjednik – prvi do vanaksa)
– damos – činovnici, zemljoradnici, obrtnici
– kamaeves – najniži sloj – fizički radnici
– temenos – vladareva ili plemićka zemlja – slično feudu
– basileus – službenik na čelu lokalnih zajednica – manje Lavlja vrata u Mikeni
važna funkcija
• Homerova slika mikenskog društva – djelomično točna
– dio potječe elemenata iz njegovog vremena – 8. st.
pr. Kr. – kod Homera: basileus je kralj – jednak po
statusu s plemstvom (basileidai)
• otkriveni trgovački popisi robe i popisi vlasništva
• iz tablica vidljiva razvijena poljoprivreda: žito i razne
mediteranske kulture, uzgoj stoke, uzgoj konja i
lovačkih pasa
• religija – popisi bogova na linear B pločicama – imena
slična klasičnim grčkim – prisutan i stariji mediteranski
kult plodnosti – utjecaji s Krete: kult bika, žrtvenici s dva
roga
• vjerovanje u zagrobni život – bogata grobna oprema
Homer
 Brončano doba na egejskom prostoru
• vrhunac mikenske civilizacije –
oko 1400. g. pr. Kr.
• prodor na Kretu – relativno
miran način – nakon prirodne
kataklizme – pitanje karaktera
vlasti - grčki jezik i pismo (linear
B) na Kreti
• utjecaji Mikene na Cipru –
moguće veze s Filistejcima na Kiklopske zidine Tirinta
Palestinskoj obali – slična
materijalna kultura Ulaz u Atrejevu riznicu
• veze s Malom Azijom – na
hetitskim natpisima spominje se
narod Ahijawa – Ahejci?
• Mikenjani na zapadu – Italija:
Tarentski zaljev, Sicilija, Lipari,
tirenska obala, možda i do
Španjolske, manji tragovi
mikenske civilizacije i na
Jadranu
• prodor na zapad – vezan uz
pilsko kraljevstvo na vrhuncu
moći: 1400. g. – 12. st. pr. Kr.
• glinene pločice u Pilu – toponimi
Pisa i Metapa (Metapont)
Rekonstrukcija Mikene
 Brončano doba na egejskom prostoru
• kraj mikenske civilizacije – u sklopu kaotičnih
zbivanja na Mediteranu – vrijeme prodora
“naroda s mora”
• unutrašnji sukobi i iscrpljivanje mikenskih centara
– oko 1200. g. pr. Kr.
• prodor Dorana sa sjevera (zadnji grčki val) – ne
toliko presudan ali ipak bitan
• Teba – izgorjela i propala početkom 14. st. pr. Mikenski bodeži
Kr.
• rat s Trojom – oko 1200. g. pr. Kr. – poznat iz
homerovih epova – veže se za propast Troje VIIa
• kraj 13. i poč. 12. st. pr. Kr. – razoreni i napušteni
Mikena, Pil i Tirint – zapečene glinene pločice s
natpisima u Pilu – Atena jedina preživjela
• jonska seoba u Malu Aziju – uzrokovana ovim
dogañajima
• pad broja stanovnika u Grčkoj i ukupne
civilizacijske razine
• mikenska kultura se sačuvala u zabačenijim
krajevima: Arkadija, dijelovi Tesalije, Cipar, otoci
Del i Kej (jug Atike)
• 11. st. – početak “mračnog doba” – grčki srednji
vijek – željezno doba
Mikenska keramička posuda iz 12. st. pr. Kr.
 Brončano doba u Italiji
• nastavak kulture terramare iz eneolitika na
poluotoku – pod utjecajem srednjoeuropskog
prostora (kremacija, sojenička naselja) –
migracija sa sjevera Italije prema jugu
• apeninska civilizacija – nakon 2000. g. pr. Kr.
– polunomadsko stočarsko stanovništvo
Brončanodobna nekropola u Pantalici
• porast broja stanovnika i napredovanje
poljoprivrede – bolji zemljoradnički alat –
uzgoj žitarica i mahunarki
• raslojavanje društva – novi ratnički sloj –
mačevi, kacige, oklopi – s istoka preko mora
uvezen konj i borna kola
• grobnice poput mikenskog tholosa s lažnom Bodeži iz brončanog doba
kupolom
• premještanje skupina iz unutrašnjosti
dolinama rijeka prema obali – subapeninska
civilizacija – aktivnija faza
• na obali kontakti s utjecajima s Krete, Grčke i
Fenikije – kulture Pantalica i Thapsos na
Siciliji – miješanje raznih grobnih rituala –
spaljivanje i ukopavanje
• u završnoj fazi brončanog doba oko 1000. g.
pr. Kr. – pojava naselja na uzvisinama s
obrambenim zidinama – na sjeveru u
Trentinu – sličnost s Istrom
Gravure u stijeni iz brončanog doba – Capo di Ponte, Valle Camonica, Lombardija
 Brončano doba u Italiji
• utjecaji mikenske civilizacije – 14. – 12. st. pr. Kr. –
legende o putovanjima homerovih junaka na zapad –
Diomed, Odisej i Antenor – Hesperija: bajoslovna
zemlja na zapadu
• mikenska keramika u Italiji (Tarantski zaljev,
Gargano, Etrurija) i Siciliji (Pantalica)
• nalazi ratne opreme – mikenski mačevi
• pločice iz Pila – Metapa (Metapont) i Pisa
• trgovinski odnosi s Mikenjanima – moguća i
mikenska naselja u Italiji
• “narodi s mora” – egipatski tekstovi: Akaiouša
Nuraghe u Su Nuraxiju
(Ahejci), Turša (mogući preci Etruščana), Šardani
(Sardinija) – veze italskog prostora s Egiptom
• ekspanzija Feničana – Sardinija (bogata bakrom),
Korzika, Španjolska
• na Sardiniji u ranom brončanom dobu – nastavak
eneolitičke kulture – stanovništvo vj. afričkog i
hispanskog porijekla
• dolmeni – nadgrobni spomenici od uspravnih
kamenih ploča
• nuraghi – okrugli kameni suhozidni tornjevi s više
katova (18. – 11. st. pr. Kr.)– obično okruženi manjim
nastambama – vj. društvo feudalnog tipa
Nuraghe u Nuradeu
• brončani bodeži i mačevi, opsidijan – utjecaj egejsko-
kretskog i mikenskog svijeta
Brončano doba
na hrvatskom
povijesnom prostoru
• početak brončanog doba na ovim
prostorima – oko 2300. g. pr. Kr.
• nakon turbulentnog razdoblja
indoeuropskih seoba u eneolitiku
– smirivanje – miješanje starih i
novih etničkih komponenti
• počinje razvoj koji će teći
relativno mirno kroz daljnja
stoljeća – do kraja 2. tis. pr. Kr.
• glavno obilježje: disperzivan
razvoj kulturnih grupa
• glavni interes na razvoju i
proizvodnji metalnih proizvoda
• stvaranje komunikacijske i
trgovačke mreže – povezana
karpatska ležišta ruda s
panonskim Podunavljem,
jugoistočnim alpskim prostorom,
Italijom i Balkanom
• proizvodnja keramike i dalje vrlo
značajna – nosi karakteristična
obilježja pojedinih kult. grupa
Brončano doba na hrvatskom povijesnom prostoru
Brončano doba
na hrvatskom
povijesnom prostoru
• rano brončano doba – 2300. –
1600. g. pr. Kr.
• kositar – relativno rijedak:
atlantske obale, Češko
Rudogorje, Slovačka
• bodeži – novi tip oružja
• razvoja metalurgije – novi
obrtnički stalež
• više zlatnih nalaza na našem
području – potvrda jače trgovine
• stočarstvo i ratarstvo i dalje
nose gospodarstvo
• vinkovačka grupa u Slavoniji –
nasljednica vučedolskog
kulturnog kompleksa
• na obali: kulturno neodreñeno
rano brončano doba Istre i Hrv.
primorja, cetinska i posuška
grupa
• poveznica sjevera i juga –
bosansko područje sa svojim
ranim brončanim dobom
Brončano doba
na hrvatskom
povijesnom prostoru
• cetinska grupa – bogati metalni
nalazi – posebno oružje: bodeži
• metalni predmeti kao prilozi u
tumulima (grobnim humcima) –
utjecaj istočnih stepskih krajeva
i indoeuropskog vala
doseljavanja
• cetinska grupa – zamršen
etnički razvoj – nastaje supstrat
za razvoj kasnijih etničkih
skupina
• u Istri – u ranom brončanom
dobu – razvoj prvih kasteljera
(gradinskih naselja) – kasniji
utjecaj na susjedna talijanska
područja
• grobovi od kamenih ploča –
ukop zgrčenih pokojnika
• jadranski prostor – pouzdani
kontakti sa drugom jadranskom
obalom Keramička posuda cetinske kulturne grupe – tip Kotorac
Brončano doba
na hrvatskom
povijesnom prostoru
• srednje brončano doba – 1600.
– 1300. g. pr. Kr. – jačanje
kontakata s okolnim prostorom i
kulturnim pojavama
• vatinska kulturna grupa –
Slavonija, Srijem – poveznica s
karpatskim prostorom
• naselja s nalazima tzv,
panonske (transdanubijske)
inkrustrirane keramike i lokalna
grupa Bijelo Brdo-Dalj –
Slavonija i Baranja – kontakti s
srednjoeuropskim prostorom
• licenska keramika – ukrašavanje
otisnutim vrpčastim ukrasom –
pojava iz zapadne Panonije –
SZ Hrvatska
• u Lici – kontaktna zona
panonsko-karpatskog i
sjevernoitalskog i alpskog
područja – tumulski grobovi sa
skeletnim ukopima
Brončano doba
na hrvatskom
povijesnom prostoru

Idol iz Dalja
 Brončano doba na hrvatskom povijesnom prostoru
• Istra – daljnja izgradnja
kasteljera – Gradina na
Velom Brijunu i
Monkodonja kod
Rovinja – najbolje
istražene
• složen sustav ulaza na
gradine – na
Monkodonji –
pravokutne kuće u
gustim redovima
• Grobovi i dalje od
kamenih ploča – na
gradini Vrčin kod
Vodnjana – više
grobova omeñenom
suhozidnim ogradama
– obiteljska grobna
polja
• kontakti Istre s italskim
prostorom
• slaba istraženost
ostatka naše jadranske
obale – slabo poznat
razvoj u ovom
razdoblju
Brončano doba
na hrvatskom
povijesnom prostoru
• kasno brončano doba (KBD) –
1300. – 750. g. pr. Kr.
• dolazak nositelja kulture polja sa
žarama (KPŽ) sa sjeveroistoka –
zadnja velika indoeuropska
seoba
• KBD – još uvijek doba etničke
anonimnosti – zajednice iz ovog
razdoblja čine osnovu formiranja
etničkih zajednica u željeznom
dobu – neprekinut povijesni
razvoj do antike
• KPŽ – SJ Hrvatska (stariji
stupanj KBD, 1300. – 1050. g.
pr. Kr.): virovitička grupa, grupa
Greñani-Barice, grupa Belegiš I.
i II.
• pojava pojma ostava – skupina
predmeta ukopanih u zemlju –
arheološki fenomen čest u
brončano doba
• urezivanje i iskucavanje
brončanog lima – nove tehnike
Brončano doba na hrvatskom povijesnom prostoru
Brončano doba
na hrvatskom
povijesnom prostoru
• mlañi stupanj KBD: 1050. –
750. g. pr. Kr.
• u SJ Hrvatskoj – nastavak
KPŽ-a: grupa Dalj, grupa
Novigrad – Donja Dolina,
grupa Zagreb, grupa Velika
Gorica
• Japodska grupa, grupa Istra,
Liburnijska skupina,
Srednjodalmatinska grupa –
pokazuju naznake budućih
etničkih zajednica u željeznom
dobu – daljnji razvoj teče
neprekinuto na prostoru
antičkih Histra, Liburna i
Japoda
• u Japodskoj grupi – miješanje
inhumacije (utjecaj KPŽ-a) i
incineracije
• kultura Japoda – direktni
nastavak ove grupe
Brončano doba na
hrvatskom povijesnom prostoru
• u 12. i 11. st. – značajne trgovačke veze Jadrana s
mikenskom i postmikenskom Grčkom – razvoj
pomorstva i plovidbe
• jantarski put završava na sjeveru Jadrana – nalazi
mikenske keramike, nakita i ingota bakra s naše
obale – moguće i veze s feničkim krajevima
• trgovina jaka i u zaleñu obale – liburnsko i japodsko
zaleñe
• 11. i 10. st. pr. Kr. – prijelomno razdoblje za istarski i
liburnski prostor
• prijelazna faza iz brončanog u željezno doba
• utjecaj KPŽ-a takoñer i na liburnski prostor – još
slabije nego kod Japode
• prva faze liburnske kulture u 9.st. je već
željeznodobna – gradinska naselja
• arheološki podaci ukazuju na jake veza Liburna s
prostorom oko antičkog Picenuma u Italiji – teze o
mogućoj seobi s naše obale u Italiju
• potvrda razvoja liburnskog pomorstva
 Brončano doba na hrvatskom povijesnom prostoru
• u Istri – 11. i 10. st. je
takoñer prijelomno
razdoblje
• povezanost s panonskom i
jugoistočnoalpskom KPŽ
jača nego kod Japoda i
Liburna
• prva faza kulture Histra –
11. st. – pokopavanje
spaljenog pokojnika u žari
• neprekinut razvoj kulture do
dolaska Rimljana – razvoj
gradinskih naselja i
napredovanje materijalne
kulture
• središta kulture Histra –
Nezakcij, Picugi i Beram
• vjedro tipa
Hajduböszermeny iz
Picuga – veza s karpatsko-
panonskim prostorom
• kontakti i sa Alpskim
prostorom – sojeničarska
naselja u Švicarskoj – perle
od staklene paste
Brončano doba na hrvatskom povijesnom prostoru
• Literatura:

Cunliffe, Barry: The Oxford Illustrated History of Prehistoric Europe, Oxford: Oxford
University Press, 1994
Dimitrijević, Stojan – Težak-Gregl, Tihomila – Majnarić-Pandžić, Nives: Prapovijest,
Zagreb: Naprijed, 1998
Martin, Thomas: Ancient Greece: From Prehistoric to Hellenistic Times, Yale –
London: Yale University Press, 2000
MacKay, Christopher: Ancient Rome: A Military and Political History, New York:
Cambridge University Press, 2004
Povijest, sv. 2, ur. E. Cravetto (gl. ur. hrv. izdanja I. Goldstein), Zagreb:
Europapress holding, 2007
Povijest, sv. 3, ur. E. Cravetto (gl. ur. hrv. izdanja I. Goldstein), Zagreb:
Europapress holding, 2007
Praistorija jugoslavenskih zemalja, sv. 4, ur. A. Benac, Sarajevo: Svjetlost,
Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Centar za balkanološka
istraživanja, 1983
Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 1, ur. G. Du Ry van Beest Holle, Rijeka: Otokar
Keršovani, 1974
Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 2, ur. G. Du Ry van Beest Holle, Rijeka: Otokar
Keršovani, 1974