Sie sind auf Seite 1von 154

Poglavlje 3

DOKTRINA PO KOJOJ RATUJU


DETERMINISTI

Kakvu doktrinu koriste deterministi na bojnom polju? Je li ona


posve nova? Prepoznaju li se njezina naela? Je li joj se mogue
suprotstaviti? Odgovori na sva ta pitanja ostaju zamagljena, jer
ivimo u vremenima koja su prenatrpana danononim priljevima svakojakih informacija. U konici tog izvan materijaliziranog,
ali i iskompleksiranog svijeta svi se vrtimo u krugu, a problemi
ne da postaju manji, ve bujaju inei nas nezadovoljnim duhovnim bogaljima. To je kratak opis doktrine po kojoj deterministi
juriaju na ovjeka, osobu. to je s dravama i narodima? Njih po
determinizmu jednostavno treba dokinuti, i oni moraju nestati.
Na njih se juria tako da se uniti jedinstvo subjektivne volje i
opega dobra. Nastoji se da u dravi ne vladaju pravo i pravednost, kako bi se dokinula sloboda pojedinca, a ne da bi on bio
slobodan. Tako pravednost vie nije opa krepost, a temelj svemu
nije zakon. Posljedica toga je da zakon vie ne predvoditi razum,
nego je obrnuto. Tu inverziju determinizma uoio je i Ante Starevi napisavi, da potujui zakon i vladar se posveuje. Danas
u biti svijetom upravlja um determinista, ma koliko god nam se
inilo da je bezumlje mono. Da bi lake ruili nacionalne drave deterministi u doslovnom smislu rijei primjenjuju doktrinu
iz knjige i danas intrigantnog naslova Proljea i jeseni autora
Ly Bu Wea koja je u Kini napisana prije vie od dvije i pol tisue
godina. U toj mudroj knjizi o psihologiji masa i politici opisani
su mehanizmi vladanja vladara i ponaanja naroda, s istaknutim
naelom po kojem je pokvaren onaj narod koji ima pokvarene
vladare. Ti pokvareni vladari lo su uzor narodu te narod i dravu
vode u propast jer oni kroje obiaje i ponaanje naroda. Primjenjujui ovo drevno naelo iz stare Kine suvremeni deterministi
u svojoj doktrini ratovanja protiv nacionalnih drava nastoje na

247

GOSPODARI KAOSA

elo tih drava dovesti to nesposobniju vlast, a tome jo i laicistiku. Tada je devedeset posto posla obavljeno, a onih deset
posto obavit e ta laicistika vlast za vrijeme svog mandata.
U ruenju nacionalnih drava dakle, nema spontanosti ni teorije zavjere, postoji samo plan. I po njemu deterministi sustavno
ratuju i za njih vrijeme nije neki znaajan imbenik jer ga imaju
dovoljno. Koliko je samo bio vidovit ameriki predsjednik George
Washington rekavi kako sve to se dogaa u politici negdje je i
zapisano. U svojem planskom boju protiv ovjeka i drave deterministi, poglavito oni europski, probodoe i Hegelove uzviene
rijei: Drava je hram ljudske slobode! Tako je sada, na poetku
21. stoljea, zahvaljujui doktrini determinista sloboda ostala zatoena u njihovim leksikonima i enciklopedijama jer oni su ti koji
piu svjetsku povijest svojim virtualnim perima.

1. Inverzija pojmova ili kako proskribirati protivnika


Za lake razumijevanje doktrine determinista potrebno je samo
primijeniti jedno od njezinih temeljnih naela i sve gledati (itati)
inverzno, odnosno n-1. Danas Europom pa i Hrvatskom krui bauk
desnice i desniarenja. Fenomen, naime prelazi granice dnevnopolitikih prepucavanja politikih neistomiljenika. Paradoks je u
tome da sve to je lijevo odmah se proglaava progresivnim, a
sve to je desno odmah je i rigidno. Tako, s jedne strane dolazi
do izraaja stanje europske ljevice, koja nije kadra artikulirati vlastite teme kao to su solidarnost i pravednost a proskribira svaki
identitet pa i vlastiti. To je klasini iskaz radikalnog i laicistikog
liberalizma. S druge strane, ruei instituciju drave, obitelji i
spolni identitet primjenjuje se stari poznati zakon jaega i monijeg.
to znai ljevica, a to desnica u politikom ivotu? Inverzija pojmova, bio bi najlaki, a moda i najtoniji odgovor. Ljeviari
esto uporabljuju izraz desnica ali ne kao atribuciju politikog
stajalita, nego je to buzdovan, kojim se protivnik izbacuje iz di342 to moe uiniti jedna laicistika vlast svom narodu primjer je Hrvatske. Samo
je vlast iz 2000. mogla nametnuti raspravu u Hrvatskom saboru je li Domovinski
rat bio opravdan ili nije! To je duboki povijesni i nacionalni pad po kojem se
Hrvati nemaju pravo ni braniti. I katolika moralka tvrdi: tko se napadnut ne
brani, sudjeluje u ubojstvu. Uspon s dna provalije. Ivan Pandi, Hrvatsko slovo,
29. prosinca 2000.
343 Odluka Odbora za graanske slobode Europskog parlamenta uskratila je talijanskom politiaru demokranskog usmjerenja Roccu Buttiglioneu, istaknutom katoliku, lozofu i osobnom prijatelju pape Ivana Pavla II imenovanje povjerenikom za pravosue, graanske slobode i sigurnost u Europskoj komisiji.
Razlog uskrate (glasovanje je bilo, 27 protiv i 26 za) jer se kao uvjerni katolik nije
odrekao svojih katolikih uvjerenja, osobitito glede homoseksualnosti i obitelji.
A to je za koaliciju socijalista, zelenih i liberala bilo neprihvatljivo. Sluaj Buttiglione, diskriminacija katolika. Glas Koncila 31. listopada 2004.

248

Poglavlje 3: Doktrina po kojoj ratuju deterministi ...

249

skusije jer biti desniar je neto sumnjivo, zloinako, te ak i


od faizma nije daleko! U laicistikoj Europi poeo je neki udan
antifaizam bez faista. Hrvatska u tome nije izuzetak, naprotiv ona je perjanica tog novog lova na vjetice. Po doktrinarnom
naelu determinista ta kampanja slui u prvom redu jednom
cilju: da bi se vlasti, one laicistike, i one koje to nisu, bavile sporednim, rubnim problemima. Kad se vlast bavi (imaginarnim)
problemima i virtualnim neprijateljima, ona vie nema vremena
primjerice za promicanje nacionalnih interesa, ili njihovu zatitu ako su ugroeni od globaliziranog divljeg kapitalizma.
Dok su takozvane desne stranke u prijelaznim zemljama
ipak na neki, moda nespretan nain, htjele obraniti barem dio
nacionalnog bogatstva i nacionalne imovine protiv nasrtaja zapadnog kapitala bivi komunisti u tim zemljama pokazali su
se kao najradikalnije pristae rasprodaje svih dobara od banaka,
telekomunikacija, osiguravajuih drutava, energetskih sustava,
poduzea, hotela, do morske obale, otoka, uma, poljoprivrednog zemljita pa ak i izvora pitke vode. U emu je kvaka? U
planu determinista. Ako reciklirani komunisti uivaju takvu
naklonost znai da je negdje bilo i planirano da oni dou na
vlast, kako bi ostvarili skrivene ciljeve kapitala, a ne da se borili
za demokraciju u vlastitoj zemlji, koja im je do juer bila strana.
Budui da ih zduno podravaju i Zapadna Europa i Sjedinjene
Amerike Drave, znai da ni u zapadnom svijetu vie nisu na
cijeni vrjednote, koje su se do juer imale kransko obiljeje. Tu
slijedi logian zakljuak ne samo da je Europa nego su i Sjedinjene Amerike Drave u rukama determinista. Oni naprosto
koriste ameriku mo usmjeravajui je ne samo preko krupnog
344 Orwell je tako esto sluao rije faist da je pretpostavio ovo: ako Jones nazove Smitha rasistom, onda on time eli rei: Mrzim Smitha!. Ali, da je rekao:
Mrzim Smitha, time bi priznao da gaji nekranski osjeaj mrnje. Nazvavi
Smitha faistom, ili ne mora objanjavati zato ga mrzi ili ga ne moe argumentima pobiti. Primorao je Smitha da dokazuje kako nije prikriveni oboavatelj
Adolfa Hitlera. Huey Long bio je u pravu: Kad faizam doe u Ameriku, doi
e u ime antifaizma. Smrt Zapada, Patrick J. Buchanan, Kaptol, Zagreb, 2003.,
str. 99.
345 Tranzicijske zemlje. Posve neprikladna, uvredljiva rije za zemlju (dravu) u kojoj
suverenitet ostvaruju narod. Rei da je ona neto to se prenosi, prevozi, zaista
je neprikladno. Ona ima smisla ako se u tom prevoenju suverenitet izruuje
svjetskoj determiniziranoj moi. Moda se zato i dodjelio takav pridjev.
346 Mnoge ustanove danas dre u rukama ameriku povijest djeluju prema naelima Ministarstva istine velikog brata, kroz rupu u pamenju baci domoljubne
prie o amerikoj veliini i slavi, a onda napii novu objektivnu povijest tako da
istakne njezine zloine i grijehove, ono to smo neko voljeli prikazivati u negativnom svjetlu, a one koje smo veliali prikai kao neasne, ak odvratne. Mnogi
stari junaci nisu uspjeli preivjeti klaonice nove povijesti. Njezin krajnji cilj: uniti domoljublje, ubij ljubav prema domovini, demoraliziraj narod, dekonstruiraj
(razori) Ameriku. Onda nas povijest vie nee ujedinjavati ni nadahnjivati, nego
e nas deprimirati i dijeliti na potomke rtava i potomke zloinaca iz amerike
prolosti. Smrt Zapada, Patrick J. Buchanan, Kaptol, Zagreb, 2003., str. 162.

GOSPODARI KAOSA

250

kapitala, multinacionalnih kompanija, za ostvarivanje dobiti,


nego i ruei sve vrjednote kako u toj zemlji tako i diljem svijeta,
a poglavito u zapadnoj civilizaciji. U tome je taj kopernikanski
okretaj koji pokazuje zato se nakon pada komunizma, ostaci
komunistikih struktura preobraaju u gorljive jurinike borbe za
demokraciju. Oni su poluga preko koje se rue nacionalne drave, i ostaci vrjednota kranske zapadne civilizacije.
U biti velikom kapitalu desnica vie nije potrebna, jer dananja je ljevica u meuvremenu na isti nain postala ovisna o
nancijskim prilozima kao to su to prije bile graanske stranke. Na podruju gospodarstva dolo je do temeljnih promjena,
koje su potpuno uzdrmale relaciju lijevo-desno. Ne radi se vie o
preraspodjeli meu bogatima i siromanima unutra jedne drave, nego o gigantskoj planetarnoj preraspodjeli. Na kraju tog
procesa Europa je ta prva koja e biti na strani gubitnika, jer je
prva samu sebe duhovno unitila odbacujui svoje kranske korijene. Nestat e i dosadanje njezino blagostanje jer e jedini
pobjednik biti meunarodni veliki kapital u rukama determinista. Nadalje, radna mjesta bit e premjetena iz Europe u jeftine
zemlje Euroazije. To e uzdrmati sve, i male ljude i srednji sloj.
Naprosto Europljani su ugroena vrsta.
Zato ljevica ne stupi u borbu protiv te politike velikog kapitala koja iskoritava jeftinu radnu snagu u azijskim zemljama
i time vodi europski radniki sloj u propast? Ona nije sposobna
to uiniti jer su laicistike lijeve vlade poslune i svaalake.
Poslune su prema kapitalu, a svaalake prema narodu kojega
zastupaju. Takva dualistika (raspoluena) politika vie ne zastupa nacionalne interese, pa ni interese malog ovjeka. Umjesto
toga, ona se bavi sporednim, infantilnim pseudo-problemima
na primjer borbom protiv rigidne desnice ili kako to u Hrvatskoj znaju rei protiv ustaizacije. U zavrnoj dionici rata protiv
vrjednota i raskrenja kranskog svijeta deterministi dobro
znaju naputak starih Rimljana kako je najbolji goni robova bivi
rob. Da su bivi, ili moda ak i ne tako bivi sljedbenici Marxa,
Lenjina, Staljina, Tita i Mao Ce Tunga danas najpodobniji par347 Deterministima te naftnom i vojnom lobiju poetkom devedesetih godina 20.
stoljea bio je potreban vei dobiveni rat uz svjetski spektakl, pa su zamirili na prijetnje Sadama Huseina prema Kuvajtu, navukli ga u klopku, da bi ga
zatim, glumei svjetskog uvara demokracije, nadmonom tehnikom dotukli,
te postigli dva cilja, prvi nadzor nad naftom u Perzijskom zaljevu, a drugi zadrali opravdanu potrebu za novim sosticiranijim naoruanjem kako bi zadrali
primat u vojnoj proizvodnji.
348 O kojim se korjenima radi pokazuje konfesionalna karta Europe. Naime, Europa
od Atlantika do Urala broji priblino 520 milijuna ljudi. Od toga su po konfesionalnoj pripadnosti gotovo 50% katolici, 20% pravoslavci, oko 15% pripadnici
reformiranih crkava i oko 15% bez religijske pripadnosti. Usp. Hans Maier Politische Religionen, Freiburg-Herder, 1995, str. 75-90.
349 London Times, 16. sijenja 2000.

Poglavlje 3: Doktrina po kojoj ratuju deterministi ...

251

tneri ideologije globalizma zaista nije ironina, niti neka, previe


zauujua pojava.
Kao u dobrim starim vremenima, i u dananjoj Hrvatskoj
ponovno se vodi rasprava o takozvanim desniarima. Realni
promatra i trezveni analitiar, naravno, ostat e zbunjen jer te
tajanstvene desnice, protiv koje takozvana lijeva opcija zove na
uzbunu i vodi ljuti boj, naprosto nema. Ako se izuzme nekoliko
redikuloznih budala (koji su najee instrument specijalnog
rata) zapravo takva desnica je samo virtualna u interpretaciji
deterministikih medija. Svi izborni rezultati u Hrvatskoj nakon
1990. bili su ak i za umjerenu desnicu skromni, zato dananji
javni obraun s desniarima nije nita drugo, nego obina borba protiv vjetrenjaa. Ona i takva, posve iracionalna, potrebna
je tzv. novoj ljevici da svoje sluganstvo deterministima opravda
neprekidnom borbom protiv povampirenih aveti prolosti
(obrazac Ivan Fumi). Uz izgubljeni kompas i orijentaciju u
obrani nacionalnih interesa njima je od diskreditirane i ruglu
izvrgnute lijeve ideologije, zaista ostao jo samo antifaizam i
borba protiv desnice, premda o nekom desnom ili faistikom
pokretu nema ni govora. Meutim, ljevica u tome ne posustaje.
Svjesno ili nesvjesno se slijedi predloak posve jednak partijskoj
liniji moskovskog centralnog komiteta, zacrtanoj 1943.: lanovi
i elne organizacije moraju neprestano dovoditi u nezgodan poloaj, diskreditirati i degradirati nae kritiare. Kad opstrukcionisti postanu previe uporni, etiketirajte ih kao faiste ili naciste ili
antisemitiste.... Ta e ideja, nakon stalnog ponavljanja, u glavama
sluatelja postati injenica.
Zato je razumljivo zato je bivi poljski disident Adam Michnik jedanput rekao da najvie strahuje od antiboljevikih
boljevika ili, to je gotovo isto, od boljevikih antiboljevika.
Znano je da pojmovi ljevica desnica, vuku podrijetlo i ne
sluajno, iz vremena Francuske revolucije. Krajem 18. stoljea
u francuskom parlamentu pripadnici revolucije imali su svoja
mjesta na lijevoj strani dvorane, dok su konzervativne i umjerene
snage sjedile na desnoj strani gledano iz perspektive predsjednitva parlamenta.
350 Tu je moda i geneza ovoga bijega u satanizam, hrvatski povijesni faustizam u
naelo hrvatskih ljeviarskih Katona: Ceterum censeo Croatiam ese delendam! i
multikulti intelektualaca kojima je antihrvatstvo glavno zanimanje. Kristologija kamena, Nikola Mate Roi, Hrvatska Provincija sv. Jeronima, Zagreb, str. 85.
351 Stephen Goode. Radical Leftovers, Inside on the News, 22. studenoga 1999.,
str. 10.
352 U jednom njemakom asopisu itao sam ovih dana zanimljivu deniciju tih
pojmova. Autor pie: Desno to znai vezanost uz deset zapovijedi i prihvaanje Bojeg poretka u pogledu, primjerice braka, obitelji naroda, obiaja, zaviaja. Desno znai vjeru u domovinu, u kojoj nas je sudbina rodila. Desno to
je dranje prije svega pretpostavljenog prema podinjenima, koje se orijentira
prema Bibliji i Evanelju, i obratno, dobrovoljnu slubu podinjenoga... Za

GOSPODARI KAOSA

Umjerenost i tradicija su grijesi koje ljeviarski deterministi i


njihove revolucije ne oprataju i ne zaboravljaju. Jedini koji oprataju i zaboravljaju uvijek sjede na desnoj strani, a to je ona Kristova, ona na kriu ili ona u ribarskom amcu na Galilejskom jezeru.

2. Tko su deterministi i to im je plan?


to je povijest ovjeanstva? Tko je pie? Je li ona odista uiteljica ivota? Zato se povijest ponavlja iako je iskustvo pogibelji
proao svaki narataj? Povijest ovjeanstva je povijest neprekidnosti sukoba, dobra i zla (slika 13.). Naizmjenino ili istodobno
povijest je stanje bezumnih ratova i slavnih pobjeda, ruenje
starih idola i stvaranje novih, nestajanje itavih naroda i drava,
da bi se uvijek iz ruevina starog raalo neto novo. Biljeg svojem
vremenu, po dobru ili zlu ostavljali su vladari, a oni koji su dolazili
nastavljali su isto ili slino, ponavljajui tako ve ponovljeno. Ono
to je ostajalo u svijesti ovjeka i itavih naroda bilo je nita ne
nauismo od povijesti. U svemu tome nije najtraginije politiko
ludilo i (ili) slijepilo pojedinih samozvanih genija na vlasti, ve
to to su ti geniji, ili oni koji su iza njih stajali, uspjeli itave narode uvjeriti u svoju mesijansku ulogu, nepogrjeivost pa ak i
boansku providnost.
Traginost devetnaestog a poglavito dvadesetog stoljea je
u tome to su zamijenjeni vladarski atributi, pa su se umjesto vladara po milosti Bojoj s novim determiniziranim ideologijama
pojavili graditelji svjetskog poretka tipa Staljin, Hitler, Mussolini.
Graditeljima novog svjetskog poretka na poetku 21. stoljea
za razliku od onih iz dvadesetog, ak se ni ime ne zna. Gdje oni
stoluju ili naprosto tko su oni? Protiv koga, ime, kako i zato oni
ratuju?
Natpis na srednjevjekovnim portalima Sveuilita u Cordobi,
Granadi, Toledu, i Sevilli gdje stoji zapisano da, Svijet poiva na
etiri stvari uenosti mudraca, pravednosti vladara, molitvi pravednika i junatvu hrabrih ukazuje kakva bi vlast trebala biti.
ljevicu njemaki autor je dao slijedeu deniciju: Lijevo znai da ovjek eli
to manje obveza i vezanosti, da eli biti osloboen okova vjere i religije, da zastupa skeptian stav prema tradicionalnim porecima, da je pristaa kozmopolitizma, da se u konkretnom sluaju osjea u prvom redu kao graanin svijeta
i tek zatim kao pripadnik jedne nacije. Tko pomno proita te rijei, u njima e
prepoznati dobar dio dananje unutarhrvatske rasprave, u kojoj se dravotvorne, nacionalne i vjerske snage sukobljavaju s kozmopolitskim, donekle unitaristikim, anacionalnim globalistikim (i kriptokomunistikim ili socijalistikim)
snagama. Ishod te konfrontacije jo nije jasan. Otpor amerikom globalizmu,
Carl Gustaf Strhm, Hrvatsko slovo, 19. listopada 2001.
353 Davno su ve grki mudroslovi progovorili o stoernim vrlinama i vrjednotama
na koje se treba osloniti zdanje dobro ureenog polisa (drave). Platon i Aristotel govorili su o etiri stoerne vrline koje bi trebale biti ugraene u temelje
Drave. To su pravednost i jakost, umjetnost i razboritost.

252

Poglavlje 3: Doktrina po kojoj ratuju deterministi ...


Slika 13. Histereza sukoba u metazikom podruju.

253

Bilo koja vlast (ili vladanje) ako se ne temelji na redoslijedu ovih


vrjednota, gotovo po pravilu zavrava u povijesnim ponorima.
Ima li danas mudrih ljudi ija je uenost presudna za razvoj svijeta? Ili je svijet u rukama skrivenih determinista, onih koji upravljaju krizama, odravaju ili nameu mir? Ako stoere koji zatvaraju
krug moi u dananjem svijetu ine: (1) oruana sila (2) stupanj
razvoja gospodarstva (3) znanost i konano (4) kultura, onda je
lako uoiti da mnoge vlade tzv. suverenih drava ne upravljaju
ovim polugama koje ine stabilnost. Ova etiri stoera mogu se
slikovito prikazati nogama stolca, na koji se moe sjesti ne samo
ako su sve etiri noge stabilne i vrste, nego ako su i podjednake
duine. Znaajne razlike u tom smislu onemoguavaju koritenje
stolca, pa ni zatita nacionalnih interesa i stabilnost drave nije
mogua bez vojske, znanosti, gospodarstva i kulture.
Deterministi su davno shvatili, a od Francuske revolucije svakako, da je etiri stoera koja tvore krug moi, mogue oblikovati
prema vlastitim ljudskim shvaanjima i eljama ako se etiri vrjednote: uenost, pravednost, molitva i junatvo proskribiraju i(ili)
uine virtualno beznaajnima. Po determinizmu sve to postoji
podvrgnuto je zakonu, uzronosti, odreenosti, predodreenosti i unaprijed moe biti zadano. Zato je plan i planiranje, ne

GOSPODARI KAOSA

254

bilo kakvo, nego dugorono, glavna djelatnost determinista. Oni


pomou plana odreuju ili zadaju granice kaosa (nereda) kako bi
on bio nadziran i upravljiv. Rezultat je uvijek isti, a to je, da nakon
svakog determiniranog kaosa strada neka od vrjednota, pa Kraljevstvo Boje djelomino ili u cjelini biva zamijenjeno onim to
se u raznim inaicama zove novi svjetski poredak ili novo doba,
a od ezdesetih godina 20. stoljea doba vodenjaka. Revolucije
nisu nita drugo nego eufemizam determiniranog kaosa, dakle,
one su plan pomou kojih deterministi pokuavaju ostvariti svoje kraljevstvo na zemlji. Uvijek unutar determiniranog kaosa je
sukob zla protiv dobra, a kako je on zamisao i djelo europskih
determinista i u svojim dvjema dosadanjim dionicama odvijao
se na europskom kranskom ozemlju to je u biti sukob Antikrista protiv Krista.
Prvi znani i uspjeni determinirani kaos nastao je u Francuskoj 1789. Za deterministe je najprikladniji i najpoeljniji
oblik dravne uprave republikanski poredak, koji otvara put
slobodnom djelovanju u kojem nema hijerarhije vrjednota. Relativizam, empirizam, i pragmatizam, bitna su obiljeja miljenja
determinista, u njemu nema mjesta za vjene i neprolazne istine i vrjednote. Odatle prvo to je moralo stradati bili su vladari
po milosti Bojoj, pa i na giljotini, kako bi se vertikalni dravni
ustroj zamijenio onim horizontalnim. Ova inverzija (n-1) koja je
prvi put primijenjena u Francuskoj revoluciji kasnije e postati
glavno naelo doktrine determinista. Horizontalni ustroj vlasti
inauguriran od strane determinista Francuske revolucije temelji
se na prividu slobode. Iako je libert omiljena uzreica, sloboda se ignorira ve samom injenicom da u takvom ustroju vlasti
nema slobode pojedinca, zato to postoji samo sloboda za mase,
koja svojom brojnou pritiska manjinu. U tom prevratnikom
djelovanju redoslijed gubitka slobode je induktivan. Prvo strada
pojedinana sloboda i sloboda manjine a nakon toga i sloboda
veine. Ako se zaista eli dobiti i (ili) ouvati sloboda osobe kako
to tvrde deterministi onda se sloboda ne trai za mase, kojom
se unitavaju vrjednote jer tada ovjek postaje dio stada koje ne
354 Tadanje europske sile nisu bile u poetku uznemirene Francuskom revolucijom. One su je ak blagonaklono primile, videi u njoj slabljenje Francuske. Tu
e svoju zabludu jedna po jedna platiti kasnije u dvadesetom stoljeu.
355 Francuska je Revolucija (1789.) u opticaj stavila ve poznati slogan sloboda, jednakost, bratstvo libert, galit, fraternit. Sva tri ova pojma preuzeta su iz
kranske, svetopisamske pojmovne riznice, imaju svoje vjersko i humanistiko
znaenje. U prevratnikom obratu ti su pojmovi raskranjeni, sekularizirani,
izopaeni. (primijenjeno je naelo inverzije n-1 op. a.) Kroz vie od dva stoljea
u ime i pod geslom tog tropleta ideologa revolucije dogodio se bezbroj stravinih zala, krvavih revolucija. Sloboda se pretvorila u stravine totalitarne reime, jednakost svih ljudi u nepravde i podjele, a bratstvo i solidarnost u ropstvo
i ponienje. Nova religija globalizma, Nikola Mate Roi, Hrvatska Provincija sv.
Jeronima, Zagreb, 2003. str. 117.

Poglavlje 3: Doktrina po kojoj ratuju deterministi ...

uva dobri pastir, nego on postaje bezlini objekt upravljaa determiniranim kaosom. Kako je cilj prevrata unitenje vrjednote,
koja nije materijalna, zamjena za nju nalazi se u preodgoju ljudi
za ovisnost o materijalnim dobrima, ime se dodatno ubijaju
moralna naela.
Determinizirani francuski prevrat iz 1789. odista je veliki
sudbonosni preokret za kranski identitet Europe, kako e se
to dvijestoipetnaest godina kasnije i pokazati. To je povijesna
katarza, kako pie Nikola Mate Roi, koja stoji kao kamen
mea na iskonu novog doba, novih odnosa, novih vrijednosti.
Temeljne vrjednote starog reima (ancien rgime) simbolino,
ali zbiljski, krvavo, zavravaju pod giljotinom. S njima se satire
i gazi stara bestidnica Crkva/vjera (Ancien infme Ecrasz l
infme). Nakon toga Europom se poinje iriti duhovna pustinja
oliena u sekularizmu, liberalizmu i ateizmu.
Svaki determinizirani prevrat pa i francuski s kraja 18. stoljea
ima svoje ideologe i (ili) glasnogovornike. Iako je kranstvo do
tada, bilo podijeljeno raskolom (1053.) i oslabljeno reformacijom,
a iz Europe se krenulo u osvajanje svijeta, velika opasnost dola
je iznutra, kako za crkvenu vlast u Rimu, tako i za kranstvo u
cjelini i, ono to je moda najbitnije, za kulturni i politiki poredak
to ga je ono zaelo i odnjegovalo. Na lozofsko-spisateljskim
obmanama trojice determinista Voltairea, Diderota i Rousseaua
i njihovim krilaticama poput Zbriite tu sramotu! Ecrasz l
infme, tj. crkvu, ili izrekama. ovjeanstvo nee biti slobodno
sve dok i posljednji kralj ne bude zadavljen crijevima posljednjeg
sveenika, odnosno: ovjek je roen slobodan, no posvuda je u
okovima. Francuska je ustala i krenula za svojim piskaralima.
Autor ove knjige i njegov narataj, ali i oni prije i oni poslije, uit
e iz lozoje o njima kao o najveim misliocima to ih je povijest zapamtila. Naalost! Monarhija je sruena, ispravnije je itati
Kralj je zatuen! Luj XVI, Marija Antoaneta i aristokrati zavrili
su na giljotini. A propaganda determinista i onda kao i danas
ini svoje nedjelo nastoji opravdati laima. Kako je mono u
uima prevratnika a i ostatka kranske Europe odjekivala determinizirana la: Ako narod nema kruha dajte mu kolaa. A kako
su tek stravino izgledala stratita i stravina giljotinska naprava,
izum revolucije bezbotva kojom su za glavu skraivani ne samo
nositelji vlasti nego i kipovi Majke Boje zatitnice kranske Europe. Crkva je razvlatena i opljakana. Razum je odnio pobjedu
356 Nova religija globalizma, isto.
357 S Francuskom je revolucijom nastao pokret koji je zanijekao kranske istine,
moralne vrijednosti humanizma i povijesne dostignua europske kulture. Razumijevanje Europe, Christopher Dawson, Verbum, Split, 2002.
358 Smrt Zapada, Patrick J. Buchanan, Kaptol, Zagreb, 2003, str. 281.
359 Konvent je izglasao smrtnu osudu Luju XVI koji je pogubljen 21. sijenja 1793.
Opa enciklopedija, (3), Leksikografski zavod, Zagreb, 1977. str. 35.

255

GOSPODARI KAOSA

nad vjerom i doveo do rujanskog pokolja, terora, Robespierrea


i njegove diktature, do Bonapartea i njegovog carstva te do rata
u Europi, to je potrajalo etvrt stoljea i nakon kojeg se katolika Francuska nije nikada opravila i postigla svoje nekadanje
jedinstvo i slogu. Na barikadama su umirala francuska djeca,
Gavroshe je samo simbol. Koliko e tek kasnije na barikadama
revolucije globalizma umrijeti djece. Nakon metka s francuskih
barikada, skala streljiva u revoluciji determinista s poetka 21.
stoljea proirena je iglom, aom i automobilom. Smrt vlastite
djece je snaga determinista. Zar to nije djelo Antikrista?

3. Revolucije i ostvarenje plana determinista


Od prevratnike 1848. mnoge zemlje Europe, jedne prije, druge
poslije, pod revolucionarnim pritiskom buroazije, postaju ustavne monarhije ili parlamentarne republike. To su oblici horizontalne vlasti koji odgovaraju kapitalistikom nainu proizvodnje
i osiguravaju politiku vlast buroazije. Ta vlast e se tijekom
dvadesetog stoljea, a poglavito na njegovom kraju preobraziti u monopolsku nekontroliranu vladavinu multinacionalnih
kompanija. Istodobno, svojim ciljevima deterministi buroaskih
revolucija podvrgavali su duhovni i kulturni ivot drutva, razvijajui razliite forme ideologije od materijalistikih shvaanja
lozofa Helvtiusa i Holbacha, ve spomenutog antiklerikalnog
stava Voltairea, empirizma engleskih lozofa, Lockea i njegovog
politikog liberalizma, ideje o narodnoj suverenosti Rousseaua
do teorije o podjeli vlasti Montesquieua.
Nastavljajui revolucionarnu nit Francuske revolucije, i buroaske (19. stoljee) i socijalistike revolucije (20. stoljee) nastavile su opijati iroke narodne mase idejom jednakosti. Ta jednakost
nije Boja, ona, da smo svi njegova djeca, nego je to jednakost
po mjeri determinista, jednakost amorfne mase. Uistinu, ako ljudi

256

360 Odbor javnog nadzora komune izdaje zapovijed da se ubiju svi sveenici i
druge sumnjive osobe. Dolo je tako 2.-4. rujna 1792. do pokolja u zatvorima.
Ubijeni su bez razlike obini i politiki zatvorenici, njih oko 1100-1400. Pokolji su se prenijeli i u unutranjost Francuske. Vojna encikopedija (3), Beograd,
1972. str. 85.
361 Antikrist se moe shvatiti i kao protusnaga Duhu Svetom, jer duh hoe otkriti
to je skriveno, a Antikrist prah hoe zatrti i to to se ve oitovalo. Antikrist je
opozicija ljubavi, ne rtva na Golgoti, nego egocentrizam, ne osjetljivo i ranjivo,
vedro i otvoreno djetinje povjerenje, nego neosjetljivo, oklopljeno, zatvoreno,
neraspoloeno nepovjerenje, ne otvaranje nego zatvaranje, ne jedinstvo nego
rastvoreno rasprivanje, povrh toga skrivanje stvari, izgradnja varljivog sustava
skrivanja, konano skrivanje i tog skrivanja, da se ono nikako ne bi moglo otkriti. Antikristovo skrivanje je beskonani proces, koji Duh Sveti umije uravnoteiti
samo beskonanim prosvjetljavanjem. Utjecaj Antikrista je najvei tamo gdje je
u opreci s ljubavi, gdje umije stvoriti privid da nemono treba odbaciti a mo
zadobiti. Nitko, Bla Hamvas, Status, magazin za (politiku) kulturu i drutvena
pitanja, broj 2., Mostar, 2004. str. 11.- 21.

Poglavlje 3: Doktrina po kojoj ratuju deterministi ...

257

nisu stvoreni jednaki u pogledu nadarenosti, sposobnosti i vrlina,


jedini nain postizanja jednakosti jest tiranija (nasilje). Ideja determinizma o jednakosti nije nita drugo nego ideoloka, utopijska
besmislica koja na posljetku uvijek biva pogubna. Ali u svom naumu deterministi ne odustaju, onu istroenu jakobinsku krilaticu
lako zamjenjuju drugom i na poetku 20. stoljea u opticaju je
nova. Zakorakom u tree tisuljee novi sloganski troplet humanizam, tolerancija, dijalog nalazi se na usnama svih onih koji
uporno prodaju novu ideologijsku maglu.
Na popritu ljuske misli svaka ideja ima pravo na javnost, ali
ni jedna nema iskljuivo pravo na to da joj ljudi vjeruju. Istinski
i pravedni napredak nacije i drutva uvijek je bio u sposobnosti
razdvajanja dobra od zla, ita od kukolja, pri emu se ovaj drugi
odbacuje. Samo nedemokratsko drutvo moe izabrati za premjera osobu koja nema niti jedan dan realnog radnog staa, ili
svoje najhrabrije branitelje, koji su dragovoljno riskirali svoj vlastiti ivot za domovinu isporuiti suditu boga Moloha. Koliko je
samo lord Acton bio u pravu rekavi: kad god demokracija umre,
ubila ju je jednakost!
Ruski je prevrat 1917. iskljuivo djelo determinista. Njih je
vodila opsesivna ideja ruenja dva velika kranska carstva: Ruskog i Austro-ugarskog. Voa revolucije Vladimir Ilji Lenjin-Uljanov prvo je proao izobrazbu na Zapadu gdje je dobio poduku o
ruenju vertikalnog oblika vlasti u horizontalni, a onda su zapadna bankarsko-nancijska sredita sunancirala revolucionarna
zbivanja u Rusiji. Boljevika revolucija obistinila je oekivanja
Dostojevskog i Solovjeva koji su navijetali dolazak vlasti koja e
odbaciti Boga. Komunistika se vladavina u metazikom smislu
odista pokazala kao potpuno ostvarenje carstva tame. Programirano se ubijalo kranstvo, a ljudima nametao marksizam, uenje
najpoznatijeg ideologa determinizma. Mrnja na Boga toliko
362 Moglo bi se rei da ovaj trojac zamjenjuje ve istroeno i kompromitirano
jakobinsko geslo libert, galit, fraternit. Te nove tri rijei i gesla po sebi, u
svom iskonskom i neoptereenom znaenju, progovaraju o idealnom i obasjanom usponu i dosegu ljudske uljudbe. I opet, sva tri pojma izviru iz sadrajne
batine Kristove poruke. Bogoovjek-ovjekobog Isus Krist po svojem uovjeenju i ovjetvu zacijelo je kruna ovjenosti i humaniteta. Po prihvaanju
Kria i Smrti radi nas ljudi i radi naeg spasenja nedostini je uzor tolerancije.
Svojim Evaneljem i porukom mira i ljubavi, svim ljudima i svim narodima, predvodnik je spasenjskog dijaloga. Nikola Mate Roi, isto, str. 118.
363 Ovakva jednakost kakvu propovijeda revolucija, moe se nai u zavrnim rezultatima stranake izborne skuptine u Alici u zemlji udesa (Alices Adventures
in Wonderland) Nakon to su svi sudionici pola sata trali ukrug, upitali su: A
tko je pobijedio? A Dodo je rekao: Svi su pobijedili i svi e dobiti nagradu.
Patrick J. Buchanan, isto str. 72.-73.
364 Lenjin je izmeu ostalog napisao: Moramo se boriti protiv religije. Dolje s religijom! ivio ateizam! irenje ateizma je na glavni zadatak. Komunizam ukida
vjene istine. On ukida svaku moralnost. Usp. Ralph Epperson, Nevidljiva ruka,
Cipeti, 2002., str. 425.

GOSPODARI KAOSA

258

je motivirala jurinike determinizma da je ruenje crkava i ubijanje duhovnika nadmailo jakobinska vremena.
Tko je i kako pripremio teren za duhovni pogrom jednog
uistinu kranskog naroda? Duhovno stanje meu ruskim intelektualcima koncem 19. i poetkom 20. stoljea bilo je kaotino.
Kako opisuje Berdjev tada je u ruskoj inteligenciji nekritino i pomodarsko bilo zaklinjanje u socijalnu pravdu i ope dobro, a ljubav za istinu bila je istisnuta i potpuno se razruilo zanimanje za
nju. Snani utjecaj determinista osjeao se i na carskom dvoru.
Prema naumu zapadnih determinista ve 1905. razraen je plan
razaranja carske Rusije i unitavanje dinastije Romanovih. Prije
tog ina uspostavljenja je mrea i horizontalna povezanost determinista unutar Rusije s onima u Zapadnoj Europi i Americi.
Jedni i drugi razvijaju silnu aktivnost. To je dalo rezultate pa su
praktino svi liberalno-demokratski politiari, kao i veliki dio buroaske inteligencije u Rusiji bili zaraeni virusom naprednosti.
Postojala je prava moda (utrka) u tim drutvenim krugovima da
se ire ideje determinizma, ime se stjecao izvjestan peat slobodoumlja i priskrbljivao epitet ovjeka otvorenih irokih obzora.
Kad je dostignuta kritina masa simpatizera, a njih je bilo i u
najuem krugu carevih savjetodavaca i suradnika, po naputku sa
Zapada deterministi kreu u mobiliziranje ruskog drutva za rat.
U cilju provoenja ovog naloga stvoreni su Sveruski savez zemstva i Sveruski savez gradova, dvije organizacije koje su uspjele
mobilizirati rusko javno mnijenje. U svojoj daljnjoj konsekvenciji,

365 Broj rtva crvenog terora u samo dva jesenska mjeseca 1918. iznosio je 10 do
15 tisua, do sredine 1919. broj rtva iznosio je 50 000, a do 1923. 760 000.
Prema slubenim sovjetskim podacima komunisti su u Rusiji razruili 14 000
crkava, a od poetka revolucije do poetka 1936. godine likvidirali su 42 800
duhovnih osoba. Arnold Cronberg, Welpolitik vom Sinai im 20. Jahrhundert.
Verlag Hohe Warte, Franz v. Bebenburg. Phl. 1991. str. 138.
366 Sam car je rado upoznavao spiritiste, katkad i nazoio spiritistikim seansama.
367 Plan su proveli boljevici u nekoliko etapa: pripremanje revolucije 1903.-1905.,
godine revolucije 1905.-1907., godine reakcije 1907.-1910., godine poleta
1910.-1914., period Prvog svjetskog rata, februarska i oktobarske revolucija
1917. Opa Enciklopedija (1), Leksikografski zavod, Zagreb, 1977. str. 601.
368 Na II. kongresu Ruske socijaldemokratske radnike partije (RSDRP) 1903. u
Londonu donijeta je odluka da je osnovni zadatak ujedinjenje marksistikih
kruoka i samostalnih socijaldemokratskih grupa u Rusiji u vrstu partijsku
organizaciju, na programskim i taktikim principima koje je, u opim linijama,
formulirao list Iskra (1900.-1903.) a potanko izloio Lenjin u svojoj knjzi to da
se radi? Opa Enciklopedija (1), isto, str. 600.
369 Rusiju je 1900.-1903. potresala ekonomska kriza, praena masovnom nezaposlenou, pogoravanjem uvjeta ivota, razaranjem mnogih sitnih i srednjih
industrijskih poduzea, ali i snanom koncentracijom kapitala, koja se ogledala
u jaanju krupnih poduzea i banaka, ruskih i inozemnih. Rastui monopolistiki kapitalizam preplitao se s mnogobrojnim ostacima kmestva. Sazrijevanje
revolucionarne situacije ubrzao je i rusko-japanski rat (1904.-1905.) Porazi u
njemu uvjerljivo su potvrivali istinu o trulosti carizma i pridonijeli opadanju
njegovog prestia. Vojna enciklopedija (8), Beograd 1974., str. 266.-267.

Poglavlje 3: Doktrina po kojoj ratuju deterministi ...

djelatnost determinista je dovela do februarske revolucije, a potom i oktobarske... Objanjenje, to je veliki dio dvorskih krugova,
aristokracije, ruske diplomacije, generaliteta, visoke birokracije,
pa ak i samih lanova dinastije Romanovih odmah prilo Privremenoj vladi, lei u injenici da su sve te vodee osobe usvojile
uenje determinizma.
Planski pridonosei opadanju prestia carizma, determinizam je omoguio i prodor ateizma sa Zapada, kojemu se snano
suprotstavljalo samo u nekim pravoslavnim duhovnim sreditima, posebno manastirima. Ta duhovna mo nije sama mogla
zaustaviti ruilaku snagu boljevikog determinizma i zapadni
svijet je uao u jedno od najmranijih razdoblja svoje povijesti.
Boljevika revolucija, koja je zapoela napadom na Zimski dvorac 1917., umrla je tek padom Berlinskog zida 1989. San njezinih
istinskih pobornika bio je stvoriti novog socijalistikog ovjeka
ovjeka bez Boga. Komunizam je bio obmana koja je jednom
morala pasti. Kad se mono zdanje, sagraeno na temeljima lai,
sruilo, narodi istone Europe i Rusija poskidali su Staljinove i Lenjinove kipove i zajedno s Marxovim i Engelsovim knjigama determinizma bacili u ropotarnicu povijesti zatvarajui tako drugu
dionicu strategijskog plana determinista razdoblje unitenja
kranskog identiteta Europe.(slika 14.)

4. Frankfurtska kola izvorite suvremenog determinizma


U onome u emu je Lenjinova revolucija doivjela neuspjeh,
revolucija to je ezdesetih godina 20. stoljea izbila na sveuilitima doivjela je uspjeh. Ta revolucija po zamisli determinista
imala je za cilj uspostaviti novu pseudo religiju poslije nazvanu
New Age. Od tada, pa do 2000. neprihvatljiva kultura (u biti antikultura) iz ezdesetih postala je dominantom kulturom zapadne
civilizacije. to su rezultati te etvrte revolucije stosedamdesetidevet godina nakon one jakobinske? Njezine nositelje, program,
doktrinu djelovanja i uinke u uznemirujuoj knjizi Smrt zapada
dao je Patrick J. Buchanan.

259

370 Pravoslavna je crkva u Rusiji do 1917., bila vrlo moan i utjecajan faktor, njezinu hijerarhiju sainjavali su: 3 mitropolita, 13 arhiepiskopa i preko 100 episkopa
a njezin kler (sveenstvo i monatvo) sastojalo se od 56 000 sveenika, 22 000
akona sa preko 55 000 crvenih opina i 100 000 crkava. Bilo je 1 130 manastira
s preko 100 000 kaluera i kaluerica. Dalje, imala je etiri duhovne akademije,
52 bogoslovije i mnogo tisua parohijskih kola. Njezin imovina bila je: 1 800
000 hektara zemlje sa pokretninama u vrijednosti od preko 40 000 000 rubalja,
a njezin kapital bio je vei od 1 000 000 000 rubalja. Osim toga, u riznicama
pojedinih crkava i velikih manastira uvale su se crkvene dragocjenosti i stvari
basnoslovne vrijednosti, a da se ne govori o velikim bibliotekama sa dragocjenim knjigama u rukopisima koji potjeu iz najstarijih vremena, ponikli u manastirima izvorima stare ruske kulture, nauke i knjievnosti. Beloemigracija u
Jugoslaviji 1818-1941. Knjiga II, Beograd, sijeanj, 1955. str. 69.

GOSPODARI KAOSA
Slika 14. Vremenski slijed prevrata u svrhu uspostavljanja ljudskog kraljevstva.

Ne nijeui Hitlerove zloine, Buchanan itatelja suoava sa


Staljinom, Lenjinom, Marksom, svim oblicima marksizma, naglaavajui da zlo ne samo to nije nestalo, nego ono jo nije u ovom
vremenu ni denirano. Faizam je odavno razotkriven i osuen.
Komunizam je mrtav, ali je obogaljenost sve prisutnija. al za
marksizmom, pa i komunizmom s humanim licem, kako se to nazivalo, ostalo je duboko ukorijenjen. Informatizacija i robotizacija
nisu izmijenili bit represije, samo joj je suvremenost multiplicirala
ubojitost unato drukijem bezazlenom obliku. Krajnji cilj etvrte revolucije determinista je: unititi domoljublje, ubiti ljubav
prema domovini, demoralizirati, razoriti, izvrgnuti vrjednote
ruglu. Povijest nakon tog neravnopravnog boja vie ne ujedinjuje, ne nadahnjuje, nego sve nas deprimira i dijeli na potomke
rtava i potomke zloinaca iz prolosti, koji se samo mrze. Ta for-

260

371 Kulturna revolucija to je preplavila amerika sveuilita bila je prava revolucija. U razdoblju od tridesetak godina milijuni ljudi su odbacili judeo-kranski
moralni poredak protiv kojeg je ona bila uperena. Naa kulturna elita prihvatila
je mrnju prema staroj Americi. Ti evanelisti revolucije zavladali su naim
institucijama koje stvaraju javno miljenje i oblikuju drutvene vrijednosti lmom, televizijom, kazalitem, tiskom, glazbom i preko njih to svoje evanelje
proirili diljem svijeta i stekli desetke milijuna svojih obraenika. Danas imamo
dvije Amerike koje se meusobno natjeu onu majke Angelice (asna sestra

Poglavlje 3: Doktrina po kojoj ratuju deterministi ...

261

mula je univerzalna i jednako se odnosi i na Ameriku i na Europu,


a o zemljama treeg svijeta da se i ne govori. Hrvatska je u toj
destrukciji iako malen u mnogoemu znaajan kameni.
Gdje je izvor tog zla, pita se autor? Vrlo uvjerljivo i s pravom nalazi ga u Frankfurtskoj koli koja je desetljeima obavlja
preodgoj mladei. Nastala je 1923. kada je agent (determinist)
Kominterne Gyrgy Lukcs, osnovao lozofski krug oko instituta
marksizma na Frankfurtskom sveuilitu. Njegova knjiga Povijest i klasna svijest donijela mu je slavu marksistikog teoretiara
koji nadvisuje i samog Marxa. Revolucionarno razaranje drutva
smatrao sam jedinim rjeenjem rekao je Lukcs, i dodao: Prevrat vrijednosti u cijelom svijetu ne moe se dogoditi ako revolucionari ne unite stare vrijednosti i ne stvore nove. Lukcs je
svoje demonske ideje, kako ih je sam nazvao, upregnuo u, kako
je kasnije rekao, kulturni terorizam. Otuda novovjekim deterministima teorija o ugrozi svijeta terorizmom!
Kasnije mu se pridruuju Theodor Adorno, Wielhelm Reich, Fromm... a bjeei pred Hitlerom u Ameriku prenose novu
razarajuu ideologiju determinizma. U Sjedinjenim Amerikim
Dravama u njihov unutarnji krug odabranih ulaze Antonio
Gramsci, Max Horkheimer, Herbert Marcuse, i svaki od njih je
imao svoju zadau, koja se pedesetak godina kasnije oituje u
nekoliko osnovnih postavki: pad nataliteta u zapadnoj civilizaciji,
masovno (nekontrolirano) useljavanje pripadnika naroda drukije boje koe, vjere i kulture, to mijenja osobine Zapada, prevlast
protuzapadnih kultura, te raspad drava i bijeg vladajuih elita u
svjetsku vladu, ija pojava oznaava kraj drava-nacija.
Svaki od sudionika Frankfurtske kole stvarao je svoj dio
cjelovitog modela. Jedan od glavnih ideologa determinizma Antonio Gramsci, smatrao je da e se uspjeh postii inltracijom
u zapadne institucije, a sve pod krinkom marksistike revolucije
Mary Angelica, utemeljiteljica i, vie od 45 godina, voditeljica televizijske mree
EWTN, Eternal Word Television Network, Televizijska mrea vjena rije, Zbog
prometne nesree u mladosti, vie od 40 godina bila je gotovo paralizirana, hodala na takama i nosila poseban remen za oteenu kraljenicu i bolovala od
astme. Godine 1998., dok je molila krunicu, posve ozdravila.) i nedjeljne mise i
onu Ally McBeal i Seksa i grada. A poruka to je dominantna kultura danonono
odailje grohotnim se smijehom ruga staroj kulturi po kojoj dobar ivot za enu
znai imati supruga i kuu punu djece. Patrick J. Buchanan, isto, str. 41.- 42.
372 Lukcs i drugi lanovi njemake komunistike partije osnovali su 1923. na
Frankfurtskom sveuilitu Institut za marksizam, po uzoru na Marx-Lenjinov
Institut u Moskvi. Razmislili su i odluili se za manje izazovan naziv instituta i
nazvali ga Institut za drutvena istraivanje. Ubrzo e taj institut postati poznat
jednostavno kao Frankfurtska kola. Patrick J. Buchanan, isto, str. 89.
373 Antonio Gramsci, talijanski revolucionar, r. 23. sijenja 1891. u Alesu (Cagliari) u.
27. travnja 1937. u Rimu. Voa talijanskog radnikog pokreta i osniva Talijanske
komuistike partije. Za njega je hegemonija proleterijata ekvivalent za diktaturu proleterijata. Svoja temeljna teorijska promiljanja izloio je u Zatvorskim
biljenicama (Quaderni del carcere). Opa enciklopedija (3), isto. str. 244.

GOSPODARI KAOSA

262

nazvane kulturnom. U njegovim Biljenicama iz zatvora nalazi


se glavno naelo doktrine determinizma inverzija (n-1). Ono u
Gramscijevoj interpretaciji glasi umjesto da se najprije osnuje
vlast, a onda namee kulturna revolucija, marksisti na Zapadu
moraju prvo promijeniti kulturu, a onda e im vlast pasti u ruke
kao zrela kruka. Da bi se to ostvarilo smatrao je Gramsci potreban je dugotrajni pohod na institucije umjetnost, lm, kazalite,
kole, fakultete, seminare, novine, asopise. Elektronske medije, kao to je razumljivo, nije navodio oni e doi kasnije na red,
to e uiniti deterministi s kraja dvadesetog i poetka dvadesetprvog stoljea. Ako bi netko ukazao i (ili) se suprotstavio takvom
djelovanju, njega odmah (a to je ve Lenjin u svojim knjigama naznaio) treba etiketirati kao faistu, nacistu, antisemitistu, umno
poremeenu osobu, homofoba, ksenofoba... Drugi kameni u
mozaiku pohoda na institucije bio je plan Herberta Marcusea o zaposlenosti u etabliranim institucijama. Onima koji su vas
primili i zbrinuli, najbolje je odgovoriti mrnjom, pouavao je
taj determinist. Doktrinarno naelo inverzije za Marcusea je bio
temelj djelovanja u razaranju drutvenih vrjednota. Naime, on je
polazio od teze da politike snage moraju djelovati tako da uvijek
nijeu postojee stanje. Tako je i Hegelovu dijalektiku, u smislu
njezina marksistikog obrata, smatrao izvanrednim orujem, jer
se pomou nje uvijek moe ostvariti postupak kritine negacije
neposredno danog (n-1). Politika sredstva revolucije za unitenje
kulture veoma su raznolika. Za Theodora Adorna je to i obitelj
koja je leglo faizma, jer joj je izvorite u tradicionalnoj kulturi.
Iz teorijske ostavtine frankfurtskih determinista desetljeima poslije, uz ostalo, u revolucionarnoj 1968. nastao je Mar
kroz institucije. I danas u Hrvatskoj i diljem zapadnog svijeta ono
374 Gramscijeva ideja o nainu provedbe revolucije u zapadnom drutvu pokazala
se tonom. Lenjinov je reim sedamdeset godina drmao svijetom, ali je njegova
revolucija na kraju doivjela neuspjeh, a reim propao. Lenjinova i Staljinova
Komunistika partija ostala je ono to je i bila od samog poetka zavjera politikih zloinaca, koji su iskoristili marksistike ideje i retoriku kako bi preokrenuli svoje zbiljske nakane apsolutnu vlast. Lenjinov je reim umro omraen i
nitko za njim nije plakao. No, gramscijevska revolucija se nastavlja i do danas
stalno pridobiva nove obraenike. Patrick J. Buchanan, isto, str. 83.-87.
375 Herbert Marcuse, jedan od najistaknutijih pripadnika Frankfurtske kole. Ideologiju je smatrao sastavnim dijelom samog procesa proizvodnje, a tehnoloku
racionalnost zbiljom totalitarne moi. Djela: Um i revolucija; Eros i civilizacija;
ovjek jedne dimenzije; Kultura i drutvo; Kritika teorija drutva i dr. Opa enciklopedija (5), isto, str. 318.
376 Theodor Wiesengrund Adorno, jedan od glavnih predstavnika Frankfurtske
kole. U emigriraciji u SAD 1934.-1949. Od 1953. direktor Instituta za socijalna
istraivanja u Frankfurtu na Majni. Djela: Kierkegaard; Filozoja nove glazbe; O
metakritici teorije spoznaje i dr. Opa enciklopedija (1), isto, str. 22.
377 Propagandni napad na obitelj, koji on zastupa, pridonio je krahu obitelji...
Danas milijuni amerikih ena osjeaju feministiku odbojnost prema braku i
majinstvu. Budui da su prihvatile Marcuseovo Naelo zadovoljstva svoje
dunosti u seksualnoj revoluciji udaju su ostavile po strani. Kontracepcija,

Poglavlje 3: Doktrina po kojoj ratuju deterministi ...

263

ime se ezdesetosmai ponose, meu ostalim je bacanje kamenja na institucije. Mukotrpno i uz velike rtve u obrani od agresije
izgraene institucije Hrvatske drave, postati e od sijenja 2000.
prve rtve novih (starih) determinista u njihovom poimanju demokracije. Pod udar raanovsko-mesievskog juria na institucije
stradat e redom: obavjetajne slube, policija, vojska, kolstvo,
sveuilita, kazalita, drutvo knjievnika, radio, televizija, i naposljetku pod udar dolazi i Katolika crkva. Za razliku od ezdesetiosme danas su bacai kamenja u tim istim institucijama, esto na
visokim funkcijama. Hrvatska je posebnost i u tome to je utjecaj
Frankfurtske kole bio najjai meu praksisovcima, svojevrsnim
disidentima od Komunistike partije Jugoslavije. Njihov tobonji
otklon od Staljina i Lenjina, bila je samo inverzija varljivih lanih
oblika njihova uenja, ali s istim utemeljenjem i eljom za istim
ishodom. Takve oblike inverzne preobrazbe je ve predvidio
Gramsci. Zanimljivo je da se nitko od praksisovaca, koji su bili u
sukobu s tadanjim ortodoksnim komunistima u Hrvatskoj, nije
nijednom zauzeo za hrvatsku inteligenciju u zatvorima, iako su
proklamirali ideje oslobaanja svih.
Danas u Hrvatskoj i na Zapadu na djelu je kulturna hegemonija determinista. Moda je to i uputa svima za promiljanje. Nije
naodmet podsjetiti da je Hitler govorio kako su mu puno drai
u redovima nacionalsocijalizma pokajani komunisti nego trajne
pristae. Ako se eli sasjei jedan narod, moraju se sasjei njegovi
korijeni, misao je Buchanana. to rei o Hrvatskoj, u kojoj svakih
nekoliko desetljea najinteligentniji bivaju sasjeeni, a najee
su i mladi od krinih putova, Bleiburga, Jasenovca, pa i u mirnijim vremenima poput onih 1971. kojima i danas sude svjedoci
optube ili onima iz 2001. koje sude u Haagu ili Rijeci svejedno.
Jednostavnije reeno: kulturna hegemonija obojana bojama
determinizma u Hrvatskoj je danas jaa od bilo koje druge hegemonije.
Kulturna revolucija kao i svi prevrati determinista dio su
plana kojim nastoje dokinuti vrjednote kako bi se uspostavila
hegemonija pseudoreligije. Pri tome koriste svoje najomiljenije
naelo inverzije (n-1), pa osim njihove vjere nijedna druga nema
sterilizacija, pobaaj i eutanazija, etiri su jahaa kulture smrti. Pilula i kondom
postali su srp i eki kulturne revolucije... novo gradivo kulturne revolucije sastoji se u tome kako bi se umove djece odvojilo od umova roditelja i otrgnulo
djecu od njihova naslijea. Smrt Zapada, Patrick J. Buchanan, Kaptol, Zagreb,
2003, str. 96.
378 Kao jedno od novih oruja kulturnog sukoba, Frankfurtska kola je razvila
kritinu teoriju. Samo ime zvui dobroudno, no praksa joj nije ni izdaleka
dobroudna. Jedan njezin znanstvenik opisao ju je kao u biti destruktivnu
kritiku svih glavnih elementa zapadne kulture, ukljuujui kranstvo, kapitalizam, vlast, obitelj, patrijarhat, hijerarhiju, moral, tradiciju, seksualne ograde,
odanost, domoljublje, nacionalizam, nasljedstvo, etnocentrizam, konvencije i
konzervatizam. Patrick J. Buchanan, isto, str. 89.

GOSPODARI KAOSA

264

jednake uvjete. Na toj podlozi, svijet se suoava s novom religijskom paradigmom. Pod providnim platem tolerancije, dijaloke
otvorenosti i humanizma, nude se neki novi pogledi i neke nove
vrjednote. Nakon to se kole oiste od Biblije, vjerskih knjiga,
kranskih simbola i slika, Deset zapovjedi i vjerskih blagdana,
bit e pretvorene u sredita te nove religije sekularizma. Nije novi
sekularizam neka bezvezna vjera. Na politikoj razini iskaza, ta
nova vjera proskribira domoljublje, jer prevelika ljubav prema
domovini, kako to navjeuje katekizam determinizma esto
izaziva nepovjerenje, a time i rat. A kako je povijest drava, povijest ratova nova vjera u ime humanizma, tolerancije i dijaloga
kani drave dokrajiti, kako bi se po njima osigurao vjeni mir.
Ovdje nije u pitanju ni mir ni humanizam ni tolerancija ni dijalog
ovdje je u pitanju apsolutna hegemonija, jer se drava rastavlja
na proste faktore, na ovjeka jedinku koji vie nema uporita ni
u obitelji, ni u dravi ni u vjeri. O kakvoj se obmani radi primjer je
Europska zajednica i njezin stav prema vjeri i Crkvi.
Sekularizirana Europa u svom ustroju po mjeri determinista
slijedi trag potpunog laicizma. Laicistika Europa nije nita drugo
nego pristalo ime za jakobinsku, marksistiku, liberalistiku, postmarksistiku, antiklerikalnu, antikransku i ateistiku Europu.
Uzalud su Vatikan i Sveti Otac, te biskupi svih europskih zemlja
prosjaili za vizu i dozvolu trajnog boravka Boga u europskom
Ustavu. Deterministi milosre kao krepost ne poznaju, zato su
tako nemilosrdni i sarkastini. Njima ustav i ne treba jer oni stvaraju naddravu, bez pravde, naroda i Boga. Cijela igra oko europskog ustava je u tome da se pomou njega legalizira progon
Krista iz Europe. Njegovo usvajanje u Rimu nadomak Petrove
stolice vie je nego jasna poruka i za sve one koje o deterministima i determinizmu malo ili nita znaju. Da sve bude jasno do
kraja, Europski ustav je zakonski dokument (certikat) presude
kranskoj Europi. To je njegova prva svrha. Sva nastojanja da
379 Kult pod nazivom Novi svijet ima svoj stoer u Hai. S naeg zvonika lijepo
moemo vidjeti njihov hram..., ... oni zastupaju univerzalnu toleranciju... Da.
Meutim, oni kau da je Rimokatolika crkva jedini preostali bastion netolerancije u svijetu. I zato je oni ne ele tolerirati. M. O Brien, Posljednja vremena,
str. 51. Ovu misao Nikola Mate Roi pojanjava: Tu se misli na hram behaizma
u Hai, a to je takoer jedna od religija Novog doba. Po njihovu uenju Boja
objava nije zakljuena, ve se neprestano zbiva po odreenim ciklusima. Svaki
ciklus ima po jednog objavitelja (Adam, Noa, Abraham, Mojsije, Buda, Isus, Muhamed) Prorok je sadanjeg ciklusa Bah U llah, sinteza dosadanjih objava.
Nikola Mate Roi, isto, str. 135-136.
380 Na sastanku 15 predsjednika EZ-a u Nici 2000. kada se raspravljalo o prijedlogu
Povelje o temeljnim pravima Europske unije, Francuska je predlagala da se iz
Preambule tog dokumenta, gdje se spominje humanistika i religijska batina
europskih naroda, ta sintagma zamjeni rijeima l hritage spirituel et moral.
Time se htjelo izbjei rije religija, jer ona znai institucionalnu religiju... izraz
duhovna batina ukljuuje mnogo toga, pa ak i europski ateizam, sekularizam i liberalizam. Nikola Mate Roi, isto str. 129.

Poglavlje 3: Doktrina po kojoj ratuju deterministi ...

se sauvaju kranske vrijednosti u Europskoj zajednici sizifov


je posao jer na suprotnoj strani su nevidljive sile koje u duhu
determinizma, tee redeniranoj panreligioznosti. to je s Hrvatskom? Zato je ona kao jedina europska katolika drava
nakon novih ukljuenja u Europsku zajednicu ostala izvan i u
nedeniranom statusu iekivanja. To nije, niti moe biti sluajnost! Iza toga netko i neto stoji. Ustvrdit e se. Je li u pitanju
sluajnost ili zavjera? Ni jedno ni drugo, ve plan. Hrvatsko stanje
i udes je u tome to se ona kao jedina katolika zemlja nalazi
na ulazu u strategijsku crnu rupu (podruje Euroazije, od jugoistoka Europe, preko Kavkaza, Kazahstana do Filipina) gdje e se
u 21. stoljeu odvijati niz sukoba radi nove raspodjele svjetske
moi. I ne samo to, nego e se tu vodi bitka sekulariziranog Zapada protiv svih vjera. To to je katolika Hrvatska na poetku,
a Filipini na kraju strategijske crne rupe pokazuje da e ta bitka
posljednjih vremena biti planetarna.
Jo se uvijek mnogi Europljani, a poglavito krani nadaju
kako e prevladavati uvjerenje i svijest o tome da je Europa
ipak neto vie od zbroja nacija i drava europskog kontinenta
i neto daleko vie od jedne podvrste suvremene meunarodne
zajednice. Nada ili plan? Tko e pobijediti? Ujednaena Europa kao ekonomski imperij, talionica naroda i kultura, koja vodi
brigu samo o boljim materijalnim uvjetima ivota, ona koju neki
mislioci i analitiari vide kao sosticiranu totalitaristiku tamnicu duha i stratite dostojanstva osobe ili Europa koja je kroz
moga stoljea bila naprosto zemlja kranstva, tovie ona se
poistovjeivala s kranstvom? Za sada je u trenutnoj prednosti plan determinista, naprosto zato to je na djelu posljednjih
dvjestoipetnaest godina, ali to je samo jedna desetina od Kristove Europe i zato bitka jo nije rijeena.

381 Nikola Mate Roi, isto, str. 133.


382 Razumijevanje Europe, Christoper Dawson, Split Verbum, 2002., str. 34.
383 Petar Balta, u Predgovoru hrvatskom izdanju za knjigu Christopera Dawsona,
Razumijevanje Europe, str. 5.
384 Nikola Mate Roi, isto, str. 127.
385 Sve to se dogodilo u povijesnom hodu i vrtlogu nemilih zbivanja u Europi, od
vremena Jana Husa, protestantske reforme Martina Luthera, Calvina, Zwinglija,
pa preko prosvjetiteljstva, Francuske revolucije, Bismarckova Kulturkampfa, do
faizma, nacizma i komunizma u 20. stoljeu, vodilo je Europu u proces raskranjenja, sekularizacije i sekularizma, laicizacije i laicizma. Sve do toga da se
danas vie ne govori o kranstvu kao sastavnici europskog identiteta. Nikola
Mate Roi, isto, str. 127.

265

GOSPODARI KAOSA

266

5. Ustroj i funkcioniranje skupine (drutva) determinista


Tko su deterministi i kako provode plan vidljivo je iz knjige Anglo-ameriki Establishment gdje su opisani ciljeve jedne intelektualne grupe, koja je ciljala na ouvanje Britanskog imperija
posredstvom njegova preureenja u federaciju, koje bi potom
preraslo u jednu svjetsku federaciju drava. Razotkrivanje (razoblienje) jedne skupine determinista uvijek je u potekoi to se
to ini izvana, od outsidera, pa su neke grjeke uvijek mogue,
ali one nisu toliko bitne za razumijevanje cjeline stvari.
Tko se nalazi unutar skupine determinista a tko izvana? Carroll Quigley je tu potekou rijeio, podijelivi skupinu u dva
koncentrina kruga: unutarnji krug (svojevrsno srce) prisnih drugova, koji neupitno znaju da su lanovi grupe, posveeni zajednikoj svrsi i na vanjski krug vee brojnosti (svojevrsnu mreu),
na koji unutarnji krug utjee osobnim nagovorima, podjelom
pokroviteljstva i drutvenim pritiskom (slika 15.). Ovakva podjela
skupine omoguavala je da veina lanova vanjskog kruga esto
nije bila ni svjesna da su (iz)koriteni od unutarnjeg dijela skupine (drutva). Neki su sigurno i znali, ali obiaj je determinista (a
kod Engleza svakako) biti diskretan i ne postavljati pitanja.
Pokuaj opisa ili ralambe ovakve jedne skupine determinista zahtijeva smirenost bez hvale ili proklinjanja. Njihov nain
organiziranja i okupljanja uvijek pobuuju sumnju da njihove
metode djelovanja nisu utemeljene na dobrim namjerama i(ili) visokim idealima. Takav zakljuak lei u injenici njihovog
pomanjkanja perspektive u kritinim trenutcima, njihove zlouporabe u koritenju inteligencije i zdravog razuma, njihovog nastojanja da padaju natrag u standardizirane (unaprijed zadane)
drutvene i verbalne klieje u krizama, njihova nastojanja da mo
i utjecaj stave u ruke onih, koji su radije izabrani putem prijateljstva (poznanstva) nego li putem zasluga, njihove zaboravljivosti

386 Anglo-ameriki Establishment, Od Rhodesa do Clivedena, Carroll Quigley,


1981. Emissary Publications, N.Y., SAD, prijevod Emil i, hrvatsko izdanje Split,
2003.
387 Naravno, nekome tko je izvana svega nije mogue pisati o tajnoj grupi, a da ne
upadne u pogrjeke. U tome to slijedi svakako ima i pogrjeaka. Nastojao sam
ih drati na minimumu, drei svoju interpretaciju na minimumu i preputajui
injenicama da govore za sebe. Carroll Quigley, isto, str. 23.
388 Carroll Quigley (1910.-1977.) bio je osobito potovan profesor na School of
Foreign Service pri Georgetown University. Bio je predava na Princetonu i Harvardu; savjetnik Ministarstva obrane SAD (Department of Defence), pri Odboru
Bijele kue za aeronautiku i koritenje svemira, te savjetnik u ratnoj mornarici
SAD. Njegova ostala glavna djela ukljuuju Evoluciju civilizacije i Tragediju i
nadu Povijest svijeta u nae vrijeme. Emissary Publications.
389 Sposobnost Engleza ove klase ostati neiskazanim, izuzev moda u nekrolozima, zagonetna je i poneto iritantna za nekog tko gleda izvana (outsider).
Carroll Quigley, isto, str. 23.

Poglavlje 3: Doktrina po kojoj ratuju deterministi ...


Slika 15. Struktura determinizirane skupine i naela po kojima djeluje.

267

u odnosu na posljedice postupaka, njihovog omalovaavanja


stajalita osoba (politiara i inteligencije) iz drugih zemalja ili
osoba drugih klasa iz vlastite zemlje. Te neoborive injenice dovele su svijet Zapada na poetku 21. stoljea vrlo blizu propasti,
a ostatak, veliku veinu gurnuli u sukobe tako da se zaista moe
ustvrditi cijeli svijet je bojno polje.
Ovako organizirane i voene determinizirane skupine sposobne su svoje postojanje vrlo uspjeno skrivati, i mnogi njezini
lanovi, zadovoljavaju se time da radije posjeduju realnu mo,
nego li njezinu vanjsku pojavnost, ostajui tako nepoznati ak i
najupuenijim prouavateljima povijesti. To je iznenaujue, ako
se zna da je glavna metoda, kojom se skupina (drutvo) slui je
propaganda.
Dugi period odranja i sprjeavanje unutarnjih sukoba determinizirana skupina postie kroz pronjene veze prijateljstva,
osobnih druenja i zajednikih ideala. Njezina nedeniranost u
vanjskim obrisima, pogotovo kod skupina na poetku 21. stoljea, je prednost. Budui da nije mogue tono rei tko je lan,
a tko nije, jer zaista, ne postoji otra crta razgranienja izmeu
onih koji su lanovi i onih koji to nisu, i da se lanstvo ostvaruje
u varirajuim stupnjevima, a stupnjevi vanosti mijenjaju se u

GOSPODARI KAOSA

268

raznim vremenima, zato prelazak iz unutarnjeg u vanjski krug i


obrnuto nije sluajna pojava, nego, smiljena namjera.
Da bi sve funkcioniralo gotovo bez grjeke, unutarnji krug
skupine poeljno je da ne bude prevelik, s trojicom ili etvoricom
uzor je rimski trijumvirat. Operativnost i vrstina skupine
(drutva) temelji se na tri naela: prvi, ideologija i osobna odanost, drugi, politiki utjecaj i trei, ekonomski izvori. Kohezivni
imbenici skupine, takoer su u znaku broja tri: (a) uvjerenje da
povijest Novoga carstva (nove imperije) predstavlja razvoj velike
moralne ideje ideje slobode i da se jedinstvo Carstva moe
sauvati putem proimanja tih ideja; (b) uvjerenje da glavna
panja svakog pojedinca treba biti vezana uz smisao dunosti i
obveze da se slui toj novoj ideji; i (c) osjeaj nunosti da se
vri (obavlja) rad drutvenog sluenja (posebno odgojni rad) za
ouvanje i ostvarivanje te nove ideje.
Stvaranje nove imperije globalnih razmjera ovovjeki deterministi su zamisli kao sloaj rimskog i britanskog imperija. To
podrazumijeva irenje demokracije zapadnog tipa ostatku svijeta, usavravanje sustava pruanja pomoi i edukacije kako bi se
ostvario neokolonijalni sustav nadzora nad prirodnim izvorima,
proizvodnjom, informacijama i znanjem. U politikom smislu takav globalni imperij temeljio bi se na inauguraciji podlonikog
zastupnitva u nad-parlamentu, koji bi formalno sjedinjavao
razjedinjene (razliite) regije svijeta. Krajnji cilj ovakvog ustroja
je, koncentracija moi koja bi bila tako velika da bi ratove izmeu regija toboe uinila nemoguim. U konanici takav imperij
mogao bi se prikazati (promovirati) kao najbolji mogui interes
ovjeanstva.
Determinizirana skupina (drutvo) uvijek funkcionira kao jedno mono tijelo ljudi koje je izvan postojeih politikih stranaka... i radi za ciljeve imperija u svrhu ouvanja jedinstva. Dva
obiljeja karakteristina su za djelotvornost skupine: jedno je, da
je to udruenje polureligiozno, i kvazipolitiko i zasnovano na
390 Graanski rat u Rimu traio je nova rjeenja, a prilike jo nisu sazrele za ukidanje ustanova republikanskog poretka. U toj situaciji dolazi do Prvog trijumvirata
(60 godina p.k.) sklopljenoga meu Cezara, Krasa i Pompeja. Osvajanjem Galije
koja postaje polazna toka za irenje Rimskog imperija prema srednjoj Europi... Oktavijan sklapa s Markom Antonijem i Markom Emilijem Lepidom Drugi
trijumvirat (43 godine p.k.) i u ratu protiv Cezarovih ubojica zadaje denitivan
udarac staroj rimskoj republici. Opa enciklopedija (7), isto, str. 125.
391 Ustroj tajnih skupina (drutava) prema gledanju jednog od najznaajnijih determinista Cecila Rhodesa trebaju se oblikovati pozivanjem na isusovce, rekavi
... Pri razmatranju sugeriranih pitanja uzmi konstituciju isusovaca, ako je moe
dobiti, i umjesto Rimokatolika crkva stavi Englesko Carstvo... Carroll Quigley,
isto str. 70.
392 ovjek ne moe imati sve. Siromaan sam ovjek i moram izabrati izmeu javne korisnosti i osobne sree. Izabirem ono prvo, ili radije, izabirem da se za to
borim. Carroll Quigley, isto, str. 37.
393 Carroll Quigley, isto str. 73.

Poglavlje 3: Doktrina po kojoj ratuju deterministi ...


Slika 16. Simbolika u determinizmu ima vanu ulogu. Tri dogaaja: britanska podmornica koja je
u ratu za Malvine (1982.) torpedirala argentinsku krstaricu Belgrano, srpski mimohod ulicama
razruenog Vukovara (1991.) i ameriki tenk u Bagdadu (2003.) a koji su vremenski i prostorno udaljeni jedan od drugog, s istovjetnom zastavom na stijegu protagonista, pokazuju da izvorite za sva
tri sukoba (rata) treba traiti u globalnom planu determinista.

principima ustroja poput Drube Isusove, i drugo, da instrumentarij djelovanja ima cezarijanski oblik s disperziranim (irokim) pojedinanim nastupom prema onima na koje se djeluje.
Pored znakovlja (slika 16.), prisege i formalne inicijacije, kriterij za lanstvo u determiniziranoj skupini udruzi izabranih je
znanje i spremnost da se surauje u smjeru zajednikih ciljeva
394 Druba je Isusova prema svom podrijetlu i ustroju poglavito misonarski red.
Njezina je svrha, kako je to ve reeno u prvoj buli o odbrenju 1540., irenje
vjere. Profesi polau posebni zavjet poslunosti Vrhovnom sveeniku da e
bez ekanja i ispriavanja ii u bilo koji dio svijeta, kamo ih on htjedne poslati,
meu Turke ili kojegud druge nevjernike, pa i u one krajeve koji se nazivaju
Indija, ili meu heretike, raskolnike ili pak meu vjernike krane (Bula od
1540.) Raspoloivost da pou bilo kamo, meu vjernike i nevjernike, postavlja

269

GOSPODARI KAOSA

270

zajedno s ostalim inicijantima (vanjski suradnici). Skupini pored lanova oba kruga koji su spremni suraivati i incijanata koji
znaju da pripadaju skupini, tzv. drutvo pomagaa u poetku
najee, ne zna da pripada skupini ili da za nju radi. Meutim,
kasnije, budui da rade u kooperaciji s drugim lanovim skupine
oni postaju svjesni da su njezini lanovi. Poveanjem brojnosti pomagaa krug izabranih vremenom postaje manje vaan,
(umiranje lanova, veliki broj projekata u kojima ne sudjeluju)
dovodi do takvog stanja da praktino determinirana skupina biva
predstavljena kroz drutvo pomagaa. Unutar drutva pomagaa tijekom vremena dolazi do horizontalne gradacije u kojoj
uvjetno reeno oni izabraniji lanovi participiraju u brojnim aktivnosti u raznim podrujima, dok se oni na periferiji bave manjim
brojem i manje znaajnim, podrujima. Unutarnji krug izabranih
ne prestaje postojati a popuna novim lanovima vri se iz drutva pomagaa. Ovakav ustroj omoguava da se vrlo teko moe
prosuditi tko jest a tko nije lan drutva kao cjeline, a ak je i tee
prosuditi je li pojedini lan inicijant ili pomaga.
Konane ciljeve koje postavi determinizirana skupina mogue je postii sloajem nancijske moi (novca) i propagande,
tvrdog (upornog) rada i osobnih veza. Dakle, cilj se ostvaruje
preko tajnog politikog i ekonomskog utjecaja iza scene i preko
nadzora medija, odgoja i kulture. To je znaajno zato to deterministi povijest predstavljaju inverzno (n-1), kao milenijsku dugu
borbu izmeu naela autokracije i naela zajednice naroda,
izmeu sila tmine i sila svjetla, izmeu teokracije i osobne slobode. U ovakvoj dualnoj podjeli ne treba posebno naglaavati da
deterministi iskljuivo sebe vide kao svjetlo. Zato razluna crta
izmeu njih i ostatka svijeta je u njihovom gledanju na zakon.
Sile svjetla promatraju zakon kao ovjekov svjesni in koji je
promjenljiv (moe se mijenjati), i iznad je ljudi, dok sile mraka
zakon motre kao boanski i vjean, podreen suverenu. Po deterministima prvi je pogled doputao razliitost, rast i slobodu,
dok je drugi proizveo monotoniju, okotalost i ropstvo. Ovakav
se kao cilj i program onome koji eli stupiti u Drubu. Cndido de Dalmases,
Sveti Ignacije Loyolski, ivot i djelo, Filozofsko-teoloki institut Drube Isusove,
Zagreb, 1989. str. 171.
395 Drutva determinista nisu djeja igra, ili stupidna udruga poput Ku Klux Klana,
i ono nema nikakvih tajnih odora, tajnih znakova rukama ili tajnih lozinka. Ono
ne treba bilo to od toga, jer oni imaju plan, program i doktrinu od kojih ne
odustaju.
396 Radije se eli raditi iza scene nego li u javnom ivotu, a rad u tajnosti je tako
vaan i toliko utjecajan da bi bilo koji javni poloaj znaio redukciju njegove
moi. Carroll Quigley, isto, str. 82.
397 Ovaj pogled na svijet, utemeljen je na djelima Zimmerna, E.A. Freemana, lorda
Brycea i A. V. Diceyja. Carroll Quigley, isto, str. 224.
398 Borba izmeu dva naela vodila se tisuama godina, od Perzijskih ratova,
Punskih ratova, Napoleonovih ratova, Prvog i Drugog svjetskog rata pa sve do
Afganistana i Iraka na poetku 21. stoljea.

Poglavlje 3: Doktrina po kojoj ratuju deterministi ...

271

inverzni pristup zakonu pa i vrjednotama sluio je determiniziranoj politici kao britanskoj, na primjer, da svagda mogu pravdati
svoju steenu mo imperijalne sile. Zato su britanski politiari
i povjesniari britansko pokoravanje naroda i ruenje njihovih civilizacija i kultura prikazivali kao prijenos slobode i svijetla protiv
sila teokracije i mraka u Aziji, Africi, ali ak i u katolikoj Sredinjoj
Europi. Za anglosaksonske deterministe ni drave poput Francuske i Njemake nisu iskoristile englesku ideju nadmoi zakona,
pa im se dogodio i Prvi i Drugi svjetski rat. One drave i narodi
koji nisu htjeli ili nisu razumjeli o kakvom se svjetlu radi morali
su iskusiti (proi) nasilni proces uvjeravanja. Uvjereni u superiornost i ispravnost svojih ideja, ne pruajui nikakve mogunosti
drugima za osporavanje. Engleska determinizirana misija irenja
napretka u Aziji, Africi sredinjoj i jugoistonoj Europi (dvije Jugoslavije) provodila se silom, jer ... je funkcija sile da moralnim
idejama dade vremena da puste korijen... Prema tome, mnogi
su narodi diljem svijeta u 19. i 20. stoljeu bili izloeni nasilju i
teroristikim metodama determinista i bili prisiljavani prihvaati zapadnu civilizaciju. Taj se postupak pravdao da je vlast
determinista bolja od bilo koje narodne vlasti. U blagoslovu sila
svjetla koje se trebao razliti nad manje sretne narode svijeta nije
ukljuivalo demokraciju. Za deterministe, demokracija nije neko
neizmjerno dobro, ili ak dobro, i kao takva treba biti upravljana
od najboljih (najmonijih) ili, kako oni to znaju rei od onih koji
imaju neki intelektualni kapacitet da prosuuju opi interes a,
to nije manje vano, i neki moralni kapacitet da ju tretiraju kao
vlastito vlasnitvo.
Prezir determinista prema demokraciji, iako svoje imperijalno nastupanje vode pod geslom uspostave demokracije, lei
u kontrastu izmeu visoko deklariranih ideala i skupne tiranije
koju provode. Svjesni su injenice da prije ili kasnije imperiji
moi upadaju u tekoe zbog nemogunosti rjeenja dvojbe.
Ona nastaje u kasnijim fazama kad odranje imperija zahtijeva
pojaanu tiraniju a to vodi u propast kao i odustajanje od nje.
Izlaz iz ove neminovnosti deterministi trae u stvaranju ireg
okvira okupljanja (integriranja) i stvaranju neke pseudopolitike
zajednice vee od nacionalne drave tj. nad-drave, nad-vlade,
a ova potonja nikome ne bi bila odgovorna (ni Bogu ni narodu)
osim sebi samoj. Oni budunost svijeta, dakle, vide bez drave,
zato njihova misao: Svijet je u smrtnim mukama, u mukama koje
prethodi ostvarenju smrti. itava naa rasa prerasla je nacional399 Britanija je stajala kao braniteljica svega onoga to je bilo civilizirano u suvremenom svijetu, upravo tako kao to je Atena stajala u korist istih vrijednosti u
starom svijetu. Carroll Quigley, isto, str. 225.
400 Carroll Quigley, isto, str. 225.
401 Gledanje Lionela Curtisa.

GOSPODARI KAOSA

nu dravu i, jednako sigurno kao to dan slijedi nakon noi, ili


no dan, prijei e u zajednicu naroda ili carstvo roblja. A pitanje
ove agonije poiva na nama, djeluje zastraujue.
Europska zajednica ue, ili globalizam ire, danas nije nita
drugo, nego ostvarenje plana determinista koje je poelo jakobinskim vremenima, i koje u sebi sadri dva naela, prilagodbu
standardima i vladavinu slobode pod zakonom, a ne to bi bilo
pravednije, ispravnije i svrhovitije angaman i suradnju nezavisnih slobodnih drava i naroda. To novo kraljevstvo, ali bez
Boga, poiva na tri ideje: (1) stvaranje zajednike ideologije
(pseudoreligije) i istovjetnog svjetonazora kod svih naroda koji
postanu dio te Zajednice, ili Imperija; (2) stvaranje instrumenata
i prakse suradnje izmeu raznih regionalnih komuna, s ciljem da
one nisu u stanju vriti neku paralelnu politiku neovisnu od vrhunaravne (sredinje) moi; i (3) stvaranje federacije na iskustvima prijanjih imperija a na bazi municipijalnog ustroja. Ovim
trima idejama vodiljama u sublimaciji postie se, kako smatraju
deterministi, apsolutna vlast koja se oituje u vladavini ljudima bez njih samih.
Europska zajednica je klasini primjer tog novog ideologijskog imperija. Naime, u Europi se eksperimentalno, od poetka
devedesetih godina 20. stoljea, provjerava regionalna suradnja
u projektu tzv. Zapadnog Balkana. U njemu suverene drave
nakon determiniranog kaosa i stabilizacije gube svoj suverenitet
i svode se samo na komune municipalnu samoupravu. Ovdje
europski deterministi opet primjenjuju inverziju (n-1) u odnosu
na Staru Grku, koja je propala iz nesposobnosti da stvori neku
vrstu politike zajednice vee od grada-drave. Globalizirani novi
europski imperij tvorit e neka vrsta municipija koji su prije bili
nacionalne drave.
402 Carroll Quigley, isto, str. 230.
403 Uvijek se insistira na tome da temeljno jedinstvo sustava mora poivati na
zajednikoj ideologiji.
404 Prva globalistika ideologija suvremenog tipa moe se smatrati eksperiment
engleskih determinista u Indiji. Naime, oni su u federalnom ustroju Indije
ugradili evoluciju tj. prenoenje vlasti na nie razine. Model se sastojao od
tri postupka: prvi stvaranje federacije Britanske Indije i Indijskih Drava, koritenjem provincija one prve kao federalnih jedinica s onom drugom; drugi,
modiciranje sredinje vlade stvaranjem legislativnog sabora kao federalne
organizacije, ali tako da se sredite ostavi nepromijenjeno; tree, dovrenje
dijarhije u provincijama inei Indijce odgovornim samo za sve provincijske
aktivnosti. Ovakvo rjeenje delegirane samoupravne vlasti neodoljivo podsjea
na socijalistiko samoupravljanje i regionalistiku ideologiju s kraja 20. stoljea.
Zakljuak: Rukopis determinista se ne mijenja tijekom povijesti.
405 Iako pojam oznaava znaenje u kojem grad ima samostalnu gradsku upravu,
a municipalna prava bar u hrvatskoj povijesti podrazumjevaju samoupravu,
autonomiju zemlje, u pojmovniku detreminista treba ga iitavati kao prisilnu
predaju prava vlasnitva nad zemljom (pitka voda, ume, more, otoci, obradive
povrine, infrastruktura, energetika i dr...) nepoznatim vlasnicima.

272

Poglavlje 3: Doktrina po kojoj ratuju deterministi ...

to se tie Hrvatske i Hrvata njezina (njihova) povijest, ona


19. i 20. stoljea svakako, je hrvanje s determinizmom i deterministima. Oni su planirali i odreivali sudbinu Hrvatske i nakon
1848. i nakon 1918. i nakon. 1945. a i sada na poetku 21. stoljea.
Nastanak obje Jugoslavije planirali su deterministi Milnerove grupe i njezini suradnici kao to su bili Arthur Johan Evans (1851.1941., pisac prosrpskih/protuhrvatskih ilirskih pisma iz 1877. i
podupiratelj etnika u Bosni i Hercegovini jo u 19. st.) i Robert
William Seton-Watson (1879.-1951)., podupiratelj jugoslavenskih
komunista u razdoblju 1941.-1945. Ne samo da su europski
deterministi Jugoslaviju drali podrujem u koje Njemaka ne
smije ui, ve su nakon Drugog svjetskog rata odredili i njezine
granice na moru. Dakle, pod snanim uplivom determinista,
poglavito engleskih, nastale su obje Jugoslavije u obje svoje
krvave varijante, pa i ona trea Miloevieva. Njima je svakako
vano da Hrvatska bude pod izravnim njihovim nadzorom, jer
je ona strategijska toka na sjevernom dijelu prvih vrata Euroazije. Za europske i britanske deterministe i dalje ostaje idealno
(poeljno) rjeenje ujedinjenje Hrvata sa Srbima u tzv. balkanski
blok, ali izvan Europske unije. Taj blok u najboljem sluaju kao dio
Europske unije moe biti u obliku pridruenog lana. Novo zajednitvo u zapadnobalkanskoj asocijaciji u budunosti europski
deterministi mogu ostvariti samo ako Bosna i Hercegovina ostane pod njihovim nadzorom, istim ili slinim kao to je sad pod
nazorom visokog povjerenika, jer se preko Bosne i Hercegovine
Hrvatska uvijek moe ucjenjivati i ometati njezini nacionalni interesi sa stalnom prijetnjom prekida komunikacija izmeu Hrvata u
Hrvatskoj i Hrvata u Bosni i Hercegovini. Bilo kako bilo, europski
deterministi posredno i neposredno nastavit e svoj plan ujedinjenja jugoistoka Europe kao regionalne komune kao mali kameni u mozaiku novog svjetskog poretka.

6. Teorija zavjere ili ostvarivanje plana


Predodbe o urotnikom utjecaju (teorija zavjere) na svjetska
dogaanja deterministima uvijek slue za diskreditaciju, proglaavajui to ekstremizmom politikog sljepila. Inteligencija i
akademska elita u cjelini odbacuju takva gledanja obrazlaui
to pomanjkanjem znanstvene prezentacije i analize injenica za

273

406 Usp. Anglo-ameriki establishment, Carroll Quigley, isto.


407 Iz Predgovora knjige Anglo-ameriki establishment, Emil i, Naklada, 2003.
Split, str. 14.
408 Posljednji vaan in Milnerove grupe bilo je iscrtavanje talijansko-jugoslavenske granice 1946. Britanski delegat za graninu komisiju bio je Britanca CH.
Waldock, Chicheleov profesor i nastavnik na All Souls, kojem (tada) pomae R. J.
Stopford. Emil i, isto, str. 14.

GOSPODARI KAOSA

razliku od plebsa koji instinktom u prosudbi dogaaja prihvaaju


takve konspirativne teorije. Ovi prvi skloni lagodi, nezamjeranju, uvajui mjesto u sinekuri ne podupiru teoriju zavjere da
ne bi sebe olako uinili podlonim ignoranciji, a zapravo, ivei
u pretpostavci da bi uvijek bili ignorirani, nedostaje im smjelosti. Ovi pak drugi imaju smjelost ali nisu opasnost za otkrivanje zavjere jer ih etiketa zavjeriarstva samo dodatno uvjerava u
njihov in hrabrosti, a to je njima dostatno.
Suoenje s determinizmom nije lako, ne zbog pomanjkanja
hrabrosti, nego zbog injenice da je on igrao i da igra najvaniju
ulogu u pisanju inverzne povijesti zapadne civilizacije. Kako stei
uvid u suvremena globalizacijska kretanja, to se u 21. stoljeu
odigravaju pod vodstvom determinista onako kao to su planirana
barem dva stoljea unazad, a ima naznaka i dokaza da je to plan
to se ostvaruje jo od vremena reformacije i prvih uspjeha irenja
britanskog imperija? Ako se stvari koje su se dogodile ne nazovu
pravim imenom, lutanjima povijesnom zbiljom nee biti kraja.
Ostvarivanje novog svjetski poretka, u vidu svjetske federacije, za prvi korak imalo je savez izmeu Velike Britanije i
njezinih kolonija, drugi je dominacija Sjedinjenih Amerikih Drava i Velike Britanije, a potom preko ameriko-britanske moi
njihova prevlast proiruje se na itav svijet. Nakon svih presudnih dogaaja u 20. stoljeu (jedna od faza plana determinista)
Anglo-Amerikanci su uvijek iznova naglaavali svoje specijalne
veze i saveznitvo. U vrijeme hladnog rata (sueljavanja s komunizmom) te veze u okviru NATO saveza i nisu bile pretjerano
primjetne (mada ipak oite), ali nakon neizbjenog sukoba interesa na prostoru Euroazije s Europom i ostalim svjetskim silama
(Rusija, Kina), poetkom 21. stoljea anglo-ameriko saveznitvo,
dolazi u prvi plan i do punog izraaja (Afganistan, Irak). Kao to je
409 Rijetki su intelektualci koji se ne ustruavaju rei da zavjere ima. Jedan od njih
Ralph Epperson, u uvodu knjige Nevidljiva ruka Povijest zavjere, pie: Ova
knjiga stoji na stanovitu da Zavjera postoji, da je ogromnih razmjera duboko
ukorijenjena i izuzetno mona. Ona djeluje da bi se postigla apsolutna i brutalna
vladavina nad cijelim ovjeanstvom, a za ostvarivanje svojih ciljeva slui se ratovima, depresijama, inacijom i revolucijama. Nepromjenjivi cilj Zavjere bio je
i ostao unitenje svih religija, svih postojeih vlasti i svih tradicionalnih ljudskih
institucija i izgraivanje Novog svjetskog poretka na stvorenim ruevinama.
Mogli bismo nizati bezbroj imena i programa koji su za cilj imali unitenje religije, napose Katolike crkve. Posebno pak od poznatog poklia jakobinaca protiv
Crkve u vrijeme Francuske revolucije Zgazite bestidnicu (Ecrasz linfme!),
prije vie od dvjesto godina, pa preko svih ateistikih ideologija i bezbonih
reima, koji su to i tvarno pokuali uiniti, do Bertranda Russella, autentinog
misionara i apostola toboe humanistikog ateizma, koji je jednom napisao;
Sve religije svijeta u isto su vrijeme pogrene i tetne. Nikola Mate Roi, isto,
str. 44.-45.
410 Clarence Streit je razradio prijedlog i plan kako bi se to trebalo ostvariti, pruajui tako jo pisanih dokaza za tezu povjesnika Ralpha Eppersona da se svjetska
povijest ne odvija sluajno ve prema tajnome planu. Emil i, isto, str. 6.

274

Poglavlje 3: Doktrina po kojoj ratuju deterministi ...

275

vidljivo u Drugom poglavlju, ad hoc koalicije na elu s Sjedinjenim Amerikim Dravama, s odlino izvedenim propagandnim
povodima, tipa Pearl Horbour, ali bez pravih dokaza o krivcima,
napada se Afganistan, a nedugo nakon toga, poslije razmirica
Sjedinjenih Amerikih drava i Vatikana, te dijelom europskih
drava i ostatkom svijeta, uslijedio je napad na Irak. Ostale geostrateke toke kao i izvorita energenata, na putu svile na red
e doi u godinama koje slijede.
to je prethodilo onome to e tek uslijediti na pozornici
svjetskih zbivanja? Ako se prihvati postavka da je sve to se dogodilo bilo isplanirano unaprijed i s ciljem dugoronog stvaranja
svjetskog imperija u novom liku, onda stablo ima i korijen i grane i lie. Prije nego to su se deterministi upustili u osvajanje
svijeta morali su se obraunati s najopasnijim protivnicima u
samom europskom dvoritu. Najprije su likvidirati najmoniju
konkurenciju to su je poetkom 20. stoljea inili carska Rusija i
carska Njemaka. Rusija je poela ispunjavati sve uvjete da osvoji
svijet, a naroito ukoliko bi se ujedinila s Njemakom. Da se to
ne dogodi, u Rusiji su deterministi posijali revoluciju. Jedna bolesna ideologija poput boljevizma bila je pravi nain da se blokiraju stvaralake snage Rusije i uniti njezin kranski identitet. Za
iskljuivanje Njemake iz igre trebalo je uiniti dvije stvari: prvo
dovesti je u stanje bezuvjetne kapitulacije (temeljito je poraziti) i
drugo, sprijeiti njezino irenje ili spajanje s Rusijom. Deterministi
su zakljuili da je za to najbolje rjeenje veliki europski rat. Nakon
to je Njemaka poraena, a u Rusiji instaliran komunizam, deterministi su u zgodan as, nakon uvrenja boljevike revolucije,
na vlast u Njemakoj doveli i uvrstili Hitlera. Nakon to su se
uruile snage glavnih konkurenata, anglo-britanski deterministi
mogli su krenuti u ostatak svijeta.
Drugi svjetski rat posljedica je Versailleskog ugovora koji je
namjerno bio sastavljen upravo tako da se izazovu nove tenzije
i budue sukobe. Dakle, da oslabe Europu i pojaaju svoju mo
anglo-ameriki deterministi s jedne strane podupirali su komunistiku revoluciju, a s druge strane u Njemakoj na vlast digli
Hitlera. Novi europski rat bio je neizbjean, za njegovo svjetsko
obiljeje pobrinut e se Sjedinjene Amerike Drave prenosei
rat na oceanska prostranstva.
411 Poeo se ispunjavati testament Petra Velikog o europskoj dominaciji Rusije
ostavljen njegovim nasljednicima prodor na topla mora.
412 Engleski Lord Milner u boljeviku je revoluciju uloio preko 21 milijun rubalja
(Carroll Quigley, isto, str. 79.-80.), dok je ameriki bogata Jacob Schie u travnju
1917. u amerikim novinama dao izjavu kako je revolucija uspjela zahvaljujui
njegovu novcu. Ovo upuuje na koordiniranost anglo-amerikih veza ve u
prvom kvartalu 20. stoljea.
413 Dio te prie ispriao je William Engdahl u knjizi Stoljee rata, a drugi dio je
Carroll Quigley u knjizi Anglo-Ameriki establishment.

GOSPODARI KAOSA

276

Anglo-Amerikanci su jedini u biti bili spremni za taj rat i oni


e postati osloboditeljima Europe. Europa je morala biti poraena zbog impregniranosti faistikom i nacistikom ideologijama,
a koje su instalirane po planu determinista. Ne samo to, nego e
Sjedinjene Amerike Drave, ovladavi oceanima, postati svjetska supervelesila, a deterministima e u rukama ostati mono
oruje kojima e hipotekom zloina iduih desetljea tui po
glavi sve one koji pokuavaju ukazati na nepravednost novog
svjetskog poretka.
Tko je i kako izazvao Drugi svjetski rat bojaljivo ali sigurno
na svjetlo dana nakon vie desetljea iznose pojedini analitiari i
povjesniari, razotkrivajui posredno tako i plan determinista.
U svojoj knjizi Anglo-ameriki Estabishment Carroll Quigley
dokazuje da je jedna skupina determinista okupljena oko lorda
Alfreda Milnerova isplanirala Drugi svjetski rat davno prije Hitlera. Uvjerljivo je dokazao da je Hitler toliko vjerovao Englezima da
se uope nije pripremio za rat, a ponajmanje za svjetski. Taj zakljuak Quigley izvodi iz intenziteta i razine proizvodnje oruje u
kritinim godinama (1933.-1939.) u Njemakoj koja je bila niska,
mirnodopska i neusporedivo manja od one britanske, koja je iz
godine u godinu ubrzano u vrijeme kada su Englezi uljuljkivali
Hitlera u iluzijama o saveznitvu Njemake i Velike Britanije. A
Hitler im je imao i zbog ega vjerovati. Kada je prekrio Locarno
sporazume i ponovo militarizirao Reinland u oujku 1936., reakcije od strane Velike Britanije nije bilo, tako da je ovaj sporazum
ostao mrtvo slovo na papiru.
Taj dogaaj iz oujka 1936., kojim je Hitler vratio njemake
oruane snage u oblast rijeke Rajne, je kljuni dogaaj u moda
itavoj povijesti mirovnih sporazuma u Europi. Da je podruje
zapadno od Rajne i pojas u irini od pedeset kilometara na istonoj obali rijeke bio trajno demilitariziran, kako je bilo propisano Versailleskim ugovorom i Locarno paktom, Hitler se nikada
414 William Engdahl u Knjizi Stoljee rata, djelomice, a autori James i Suzane Pool
u knjizi Tko je nancirao Hitlera uzdignue na vlast od 1919. do 1933. (ISBN
903-876-3256), opisuje na koji nain je Velika Britanija nancirala i podupirala
Hitlera.
415 Milnerova je grupa Versailleski ugovor smatrala prestrogim, i privremenim, te
je predmet gotovo trenutane revizije. Kada je The Round Table u lipnju 1919.
preispitivao ugovor, napisano je slijedee: kanjavanje Njemake je ispravno,
jer nitko ne moe povjerovati u bilo kakvu naglu promjenu u srcu te zemlje,
no, ugovor je prestrog. Duh predmirovnog sporazuma je prekren. I detalj po
detalj, Njemaka je tretirana nepravedno, premda je u sporazumu kao cjelini
opseno ostvarena pravda. Posebno su reparacije preteke, a njemaki susjedi
takoer bi trebali biti prisiljeni na razoruanje, kako je Wilson obeao etvrtom
tokom. Nikakav zahtjev da se Willima II. proglasi ratnim zloincem ne bi trebalo postavljati. Ako on predstavlja prijetnju trebalo bi ga poslati na otok, bez
suenja, poput Napoleona. Naa politika treba biti velikoduna, jer se na rat
vodio s njemakom vlau a ne s njemakim narodom. Carroll Quigley, isto,
str. 381.- 382.

Poglavlje 3: Doktrina po kojoj ratuju deterministi ...

277

ne bi usudio pokrenuti svoje oruane snage protiv Austrije,


ehoslovake i Poljske. On se ne bi usudio zbog nepovoljnog
operativnog rasporeda, jer preko zapadne Njemake, koja ne
bi bila utvrena i koja bi bila ispranjena od njemakih vojnika,
Francuska bi lako mogla prodrijeti u industrijsko podruje Ruhra
i toliko osakatiti Njemaku da bi teko mogla voditi i obrambeni
a kamoli osvajaki rat svjetskih razmjera. U provoenju operacije militarizacije Reinlanda (od oujka 1936.) Hitler nije ulazio
u ni u kakav rizik, jer su ga Britanska vlada i Milnerovi deterministi prije toga uvjerili da bi preutno prihvatili njegove poteze.
Ovo je uinjeno javno i privatno, uglavnom u Donjem Domu i
u lancima The Timesa. Hitlerov in, britanskim deterministima
omoguio je da jednim udarcem ubiju dvije muhe jer e se u
istonoj Europi Njemaka i Rusija suprotstaviti jedna drugoj
(uspjean recept iz Prvog svjetskog rata). Kako bi se proveo plan
doputanja Njemakoj da se pokrene istono prema Rusiji, bilo
je potrebno uiniti tri stvari: likvidirati sve zemlje koje su stajale
izmeu Njemake i Rusije; sprijeiti Francusku pri stvaranju saveznitva s tim zemljama; obmanuti engleski narod tako da to
prihvati kao nuno i kao odista jedino rjeenje meunarodnog
problema. Istodobno Britanci su Hitlerovoj Njemakoj nudili
ak i vrste saveznike pomoi i ustupke. Dakle, Hitler je imao
uvjerljive razloge povjerovati im.
Na Hitlerov potez reagirala je Francuska tako to je pokuala
napraviti protuteu njemakom naoruavanju, ukljuivi Sovjetski Savez u njezin sustav istonog saveznitva u svibnju 1935.
416 Na taj nain oni su osjeali da bi dva neprijatelja jedan drugoga doveli u pat
poziciju, ili da se Njemaka mogla zadovoljiti s naftom Rumunjske i itom Ukrajine. Nikada nikom na odgovornom poloaju nije palo na pamet da bi Njemaka i Rusija mogle napraviti, pa makar i privremeni sporazum protiv Zapada.
A jo manje im je palo na pamet da bi Rusija mogla poraziti Njemaku i tako
boljevizmu otvoriti Srednju Europu. Carroll Quigley, isto, str. 423.
417 Likvidacija zemalja izmeu Njemake i Rusije mogla je zapoeti im je Reinland bio forticiran, bez straha njemake strane da bi Francuska mogla biti
kadra napasti ju sa zapada, dok je ona preokupirana na istoku. Glavni zadatak
je bio da taj prodirui proces nije napravljen bre nego li je javno mnijenje u
Britaniji spremno prihvatiti ga, te da proces nije rezultirao bilo kakvim prolomom nasilja, koje britanski narod ne bi bio voljan prihvatiti. K toj dvostrukoj
svrsi britanska vlada je uloila napor da kod Nijemaca ogranie koritenje sile i
da smanje mogue rtve, tako da se oni ne bi morali oprijeti tom procesu i, prema tome, nepromiljeno prouzroiti proirenje rata. Zemlje koje su oznaene
za likvidaciju ukljuivale su Austriju, ehoslovaku i Poljsku, ali nisu ukljuivale
Grku i Tursku, jer plan engleskih determinista nije imao namjeru da Njemakoj
dopusti silazak ma mediteransku crtu ivota. Zaista, smisao plana Hoare-Laval
iz 1935. kojom je oteen sustav kolektivne sigurnosti, jer se Italiji nastojalo
dati najvei dio Etiopije, sastojao se u namjeri da se Italiju pacicira na strani
Engleske s ciljem blokiranja bilo kakvog pokreta Njemake prema jugu, i to radije nego li blokiranja prema istoku. Plan je propao, jer je Mussolini odluio da
od Engleske vie moe izvui prijetnjama od Njemake, nego li suradnjom na
strani Engleske. Carroll Quigley, isto, str. 435.

GOSPODARI KAOSA

Britanija na ovaj francuski potez vue svoj protupotez, napravivi 18. lipnja 1935. anglo-njemaki mornariki sporazum. Taj
sporazum, dopustio je Njemakoj gradnju do 35% veliine britanske mornarice (i do 100% u podmornicama !?). To je bio no
u lea Francuskoj, jer je sada Njemaka mogla imati mornaricu,
koja je u vanim vrstama brodovlja, bila znaajno vea od one
Francuske u Sjevernom moru (veliki brodovi i podmornice), i jer
je Francuska ugovorom u tim kategorijama bila vezana na samo
33% u odnosu na Veliku Britaniju. Osim toga, Francuska je morala zatititi svoje interese i na svojim mediteranskim obalama
jer je imala neprijateljski raspoloenu talijansku mornaricu. Gledajui sa stajalita operacijskog umijea sporazum je francusku
atlantsku obalu izloio (ne)milosti njemake mornarice, tako da
je Francuska, za zatitu tog podruja, postala potpuno ovisna od
britanske ote. Oito, ta britanska zatita ne bi bila pruena bez
velikih ustupaka od strane Francuske, a cijena bi bila odbacivanje
njezina istona saveznitva. I kao da to nije bilo dosta, Velika Britanija je u kolovozu 1936. zapoela je s farsinim sporazumom o
neinterveniranju u panjolskoj, i na preostalu francusku granicu
instalirala jo jednog potencijalnog neprijatelja.
Sve ove igre i protuigre pokazuju da se Drugi svjetski rat dogodio po elji anglo-amerikih determinista i da je dogaanje
Hitlera njihov plan. Da je to tako, vidljivo je kao to dokazuje
Quigley, jer Njemaka se u stvari nije pripremala za taj rat. Hitler
je za glavne neprijatelje drao Francuze, boljevizam i idove.
Engleze je sasvim previdio, jer su ga podupirali, osim toga nije
mu se urilo u napad na sovjetsku Rusiju, ili Francusku, a kamo li
napad na Veliku Britaniju.
Iz izvjea (listopad 1947.) pod naslovom Inozemna logistika organizacija i metode amerikog generala bojnika C.F.
Robinsona, koje je izraeno na temelju zaplijenjenih njemakih
dokumenta, i priloeno Tajnitvu rata, vidljivo je stvarno stanje
Njemake u oi rata. Njemaka se dodue ponovno naoruala, ali
ne i ubrzano kako inae ini zemlja koja se sprema za osvajaki
rat. Izvjee pokazuje da su sve prihvaene procjene i ocjene i
medijsko napuhivanje opasnosti o ponovnom njemakom naoruavanju u razdoblju 1933.-1939. bilo jedno veliko pretjerivanje.
Ovaj uspjeni obrazac mogue opasnosti bit e ponovljen ezdesetietri godine kasnije u pripremi napada na Irak. Od 1936.
pa do izbijanja rata, njemaka proizvodnja zrakoplova nije se
intenzivirala, ve je imala prosjek od 425 letjelica mjeseno. Ovo
je jo udnije ako se zna da je Drugi svjetski rat armirao treu
dimenziju rata i vojno umijee obogatio za pojam prevlasti u
zranom prostoru. Njemaka proizvodnja tenkova bila je niska

418 Usp. Anglo-ameriki establishment, poglavlje 12., isto.

278

Poglavlje 3: Doktrina po kojoj ratuju deterministi ...

279

ak i u 1939. a bila je manja od britanske. Da je britanska vlada


to eljela, Njemaka bi se istodobno suoila s Francuskom, Britanijom i Rusijom, kao to se je suoila s ehoslovakom.
Moda je vrijedno panje to, to u izvjeu stoji da je, u vrijeme Hitlerova reima, do kraja rujna 1939. njemaka mornarica
dobila samo 53 podmornice. Nikakva mobilizacija za rat nije
poduzeta i nikakve zalihe nisu pravljene. Kada je rat zapoeo, u
rujnu 1939, Njemaka je imala streljiva dovoljno za 6 tjedana, a
zrakoplovstvo bombi dovoljno za 3 mjeseca, raunavi prema
iznosu potronje koje je imala u napadu na Poljsku. Kako je
Hanson Baldwin istakao, najmanje sve do 1940. njemaka proizvodnja nije znaajno nadmaila britansku. Ako se tome doda
podatak da su britanski vojni zrakoplovi bili bolje kvalitete, onda
je odnos snaga jo nepovoljniji za Njemaku.
Iako je Chamberlainova vlada znala te injenice ili ih je
trebala znati (rjenik Haakog sudita) nije trebala britanske
dravljane i ostatak svijeta zapljuskivati neistinitim priama o
njemakom oruju. Oni su to inili i dalje unato tome to su
te prie neistinite. Prie su bile potrebne kako bi se dolo do
Mnchenskog sporazuma kojim je Njemaka uvuena u zamku i
gurnuta u rat koji nije eljela. Hitler i njegovi nacisti nisu planirali
ui u Sudete, tada, ali Britanci su im sve to ponudili na pladnju.
Namjera britanskih determinista bila je da Njemaka postane
sve agresivnija upravo u asu kada nije dovoljno dobro opremljena za rat. Anglo-amerikim deterministima rat je trebao, rat
u pravi as kao i pobjeda, koja je kao i u sluaju Iraka, temeljena
419 U prvih deset mjeseci 1939. Njemaka je proizvodila samo 50 tenkova mjeseno; u zadnjih 4 mjeseca 1939., u ratno vrijeme, Njemaka je proizvodila 247
tenkova i samopokretnih strojnica, u usporedbi s britanskom proizvodnjom
od 314 tenkova u istom razdoblju. U vrijeme Mnchenske krize Njemaka je
imala 35 pjeakih i 4 motorizirane divizije, i niti jedna od njih nije u cijelosti bila
popunjena osobljem niti opremljena. A to nije bilo vie od onoga to je imala
sama ehoslovaka. tovie, eka vojska bila je bolje trenirana, imala je bolju
opremu, bolje utvrde. Nijemci su u oujku 1939. zaplijenili 469 superiornih ekih tenkova. Istodobno zaplijenili su 1500 aviona (od kojih je 500 bilo visoke
borbene spremnost) 43 000 strojnica i preko milijun puaka. Carroll Quigley,
isto str. 457.
420 U to vrijeme zrane snage sastojale su se od 1000 bombardera i 1050 borbenih
zrakoplova. Nasuprot tomu, britanski program zranih snaga iz svibnja 1938.
planirao je opskrbiti Britaniju s prvoklasnom silom od 2370 zrakoplova; taj je
program povean 1939. Pod njim, Britanija je proizvela gotovo 3 000 vojnih
zrakoplova 1938. i oko 8 000 1939. Njemaki broj zrakoplova proizvedenih u te
dvije godine iznosi 5 235 i 8 295 i to se odnosi na sve zrakoplove ukljuujui i
civilne. Carroll Quigley, isto str. 458.
421 Carroll Quigley, isto str. 458.
422 Na primjer, Winston Churchill, u svojim ratnim memoarima ponavlja staru
priu o njemakom ponovnom naoruanju, premda je to pisao dvije godine
ili vie nakon to su zaplijenjeni arhivi Reichswera. Zbog toga ga je kritizirao
Hanson Baldwin u The New York Timesu od 9. svibnja 1948. Carroll Quigley, isto
str. 459.

GOSPODARI KAOSA

na obmanama i priama o njemakoj oruanoj premoi, agresiji


i potrebi demokratizacije, i sve to nakon to su upravo Britanci
bili ti koji su doveli Hitlera na vlast, kao to je amerika politika
to uinila sa Sadamom Huseinom etrdesetak godina kasnije. U
takvim okolnostima Njemaka je putena da osvoji gotovo cijelu Europu ekim orujem i germanskim fanatizmom, ali zbog
loe strategije i jo neprikladnije opremljenosti pobjeda im nije
dugo potrajala.

7. Zato demokracija postaje oruje u rukama


determinista?
Demokracija, u najirem smislu rijei, kao oblik vladavine ukljuuje dva dijela: vladavinu veine i manjinska prava. Kako je deterministima demokracija smo oruje i oni u nju nemaju odvie
povjerenja, do vladavine veine nije im ba stalo, pa sve napore
usredotouju na manjinska prava, ne kod sebe nego kod drugih.
Rezultat tog napora je uiniti manjinu ratobornom, a u isto vrijeme veini osporiti njihovu vlastitu iskrenost i dobre namjere
prema manjinama. Primjer krize koja je prethodila agresiji na
Hrvatsku: Srpska manjina se u cijelosti poticala na opstrukcionizam prema hrvatskoj dravi, dok se u isto vrijeme u hrvatskim
strankama stvarala odreena sumnjiavost prema srpskoj manjini. Politika determinista se usmjerila na ohrabrivanje ekstremista, a obeshrabrila je umjerene unutar srpske manjine. Kad je ta
asimetrija dosegla vrhunac u potrebi zatite ugroenog srpskog
naroda sukob je bio neizbjean. Ovaj u biti stereotipni obrazac
proizvodnje rata (Sudeti su jedan od primjera) deterministi e
koristi post bellum u pokuaju dokazivanju graanskog rata i hrvatske krivnje za tobonje etniko ienje.
Ovdje se vidi, kao to povijest pokazuje, da deterministi uvijek rtvuju naelo radi korisnosti. Grijeh je jo vei, jer oni uporno
tvrde da je njihovo djelovanje voeno iskljuivo naelima, iako
drugi, ugroeni, u ta njihova naela ne vjeruju. Kako moe hrvatski narod u Bosni i Hercegovini vjerovati u naela demokracije
koju mu donosi nitko drugi nego Paddy Ashdown onaj isti koji je
sam nacrtao podjelu Bosne i Hercegovine na salveti.
Deterministi u ostvarivanju svoga plana, openito govorei,
stvaraju sliku same situacije prema predodbi koju unaprijed
zamislile. Kao to je ve reeno, oni su teoriju povijesti razvili kao
borbu izmeu sila zla i sila pravednosti. Ovu drugu silu u raznim
vremenima oni su denirali kao vladavinu zakona, kao podinjavanje svakog pojedinca dobru svih, kao demokraciju, itd.
Na temelju toga, ratne ciljeve identiciraju s ratnim sloganom

280

423 Usp. Stoljee rata, William Engdahl, i Anglo-ameriki Establishment Carroll


Quigley.

Poglavlje 3: Doktrina po kojoj ratuju deterministi ...

281

pa uzreice svijet siguran za demokraciju, rat za dovrenje ratova, rat za borbu protiv terorizma rat za slobodu ugnjetavanog naroda nisu nita drugo nego znaenje onoga to su oni
shvaali pod pojmom vladavine zakona. To je pretpostavka da
se odabrani neprijatelji ili oni koji e to postati podjele u dvije
skupine: manja je skupina autokrata, diktatora jednom rijeju
loih momaka, a drugu veu, ine dobri i neslobodni, kojima
je demokracija uskraena. Uklanjanjem prve skupine s poloaja
moi i utjecaja, problem bi trebao biti rijeen. Meutim to nije
tako. Prevoenje druge skupine iz carstva despotizma k civilizaciji slobode ne ide lako i tu tek nastaju potekoe. Nemogue
je razlikovati dobre i loe na temelju bilo kakvog objektivnog
kriterija, a poglavito ne na kriteriju unaprijed zadane postavke.
Mnogo puta se pokazalo, kao i godinu dana kasnije (2004.),
u sluaju Iraka, da bi loim momcima poput Sadama Huseina
trebalo proglasiti barem polovicu Iraana. U Hrvatskoj inaici taj
stereotip determinista iskazuje se suenjem za udruivanje u
zloinaki pothvat skupini hrvatskih branitelja (generala) da bi
se u konanici hrvatski narod i njegova obrana od agresije prikazali zloinakim.
Donoenje demokracije i slobode u determiniziranoj inverziji (n-1) nije nita drugo nego pokuaj se da poetni stadij individualne krivnje (loi momci) preoblikuje u kolektivnu, kako bi se
cijelom narod(ima)u nametnula hipoteka zloina.
Ugrubo, ovaj pristup determinista o inverziji krivnje proizlazi
iz odnosa sile i drutvenog ivota. Njima su dobro poznati kranski stavovi da sila ne moe prevladati nad moralnim pitanjima,
da sila kvari one koji je koriste, i da su stvaran temelj drutvenog
i politikog ivota obiaji i tradicija. Da bi ostvarili svoje ciljeve
i umirili savjest, deterministi napadaj tvrdom silom vre samo
izuzetno (revolucije, veliki ratovi) pa im tako ostaje veliki prostor
i praktino neogranieno vrijeme za stalne napadaje mekom
silom (zakon, standardi, mediji). Nametnuta krivnja, pomou inverzije, deterministima postaje supstitucija za stalni rat, koji se i u
ovom sluaju iskazuje kao rat bez rata i mir bez mira.
Za voenje ovakvog inverznog rata bilo je nuno napustiti
klasinu strategijsku igru trokuta. Prema ovom starom strategij-

424 Nakon Prvog svjetskog rata detreministi opravadanje za njega nisu mogli nai
samo u despotskoj vladavini pa je krivnja prebaena i na njemaki narod. Kako
su to objanjavali? U prosincu 1918. Curtis u The Round Tableu o tom predmetu
pie: Nikakva klasa, ve sama nacija je bila upetljana u grijeh (kurziv a.). Bilo je
socijalista koji su oblizivali obraze nad Brest-Litovskom mirovnim ugovorom.
Svi osim malih ostataka, oni koji su naveliko bili u zatvoru ili egzilu, prihvaali su
ili pravdali vjeru u despotizam, toliko dugo koliko im je on poveavao vladavinu
nad svijetom. Njemaki se narod slagao s time, da bude rob u vlastitoj kui kao
s cijenom koju treba platiti za porobljavanje ljudske vrste. Carroll Quigley, isto,
str. 374.- 375.

GOSPODARI KAOSA

skom obrascu igra se sastoji u tome da trebala podupirati drugu


najjau silu na odreenom prostoru (kontinentu), tako da se ona
monija sprijei u postizanju premoi. Zamjena je naena u
naelu kolektivne sigurnosti. Deterministi su nakon Drugog
svjetskog rata smatrali da je najbolja opcija, koja e dugorono
gledano omoguiti ostvarivanje prevlasti, ako svijet bude podijeljen u saveze unutar kojih je svaka od velikih oruanih sila, ili jedna grupa njih, jasno nadmona, unutar koje se druge sile zbog
toga nee pokuati mijeati. Ovakva bipolarna podjela dovela je
do hladnog mira u kojem su pobjednici postali oni koji su za vrijeme njegovog trajanja ratovali i to preteito mekom silom, pa
njihov usklik pobijedila je sloboda i demokracija zvui ironino.
Podruja mira i demokracije u globaliziranom svijetu nisu
podruja istinskog mira nego podruja koja su pod nadzorom
determinista. Oni ih prividno dre mirnim, isto tako kao to se
dogaaju krize i ratovi tamo gdje jo nije uspostavljena njihova
supremacija. To sve ukazuje da bi u jednom trenutku u 21. stoljeu cijeli svijet mogao postati bojno polje. Stanje u kojem rat nije
rat a mir nije mir ne moe vjeno trajati unato svim planovima
determinista. Velika iskuenja tek nas ekaju.

8. Protiv koga ratuju deterministi?


Jednostavno reeno deterministi ratuju protiv vrjednota. I to
odreenih. Na udaru su ovjek, obitelj, drava i vjera. Vrijeme
junatva, heroizma, hrabrosti i domoljublja kako to vide deterministi je prolo. Nije uzvieni in rtva za nekoga ili neto, osim ako
to nije rtva za sebe samoga, za svoju ugodu. Sada je vrijeme
samoljublja i samoljubljivaca. Samoljubljivac je sam sebi junak,
sam sebi boanstvo. Deterministi ne vraaju svijet u daleke prolosti niti u vremena mnogobotva, oni ga vraaju u potpuno
nitavilo. I u vremenima prije Krista ne samo da se znalo to
je junatvo, nego se junaki in izuzetno cijenio. Za stare Grke

282

425 Primjer takve igre je razdoblje od 1920. do 1938. kad je Velika Britanija uspjela:
Zadrati ravnoteu snaga u Europi izgraujui Njemaku protiv Francuske
i Rusije; poveati britansku teinu u toj ravnotei moi stavivi se u isti red s
njezinim dominionima i Sjedinjenim Dravama; odbaciti bilo kakve obveze (naroito bilo kakve obveze putem Lige naroda, i bilo kakve obveze da se pomogne Francuskoj) izvan onih to su postojale 1919. Sauvati britansku slobodu
djelovanja; natjerati Njemaku prema istoku, protiv Rusije, ako jedna od njih ili
obje sile postanu ugroza miru u zapadnoj Europi. Carroll Quigley str. 384.
426 Narodi su danas nemirni i prestraeni. Jedni krvare u meusobnom klanju,
drugi stenju pod tekim reimima ije su forme nepoznate naoj civilizaciji i
bacaju nas unatrag u ve zaboravljena vremena. Je li to moralna epidemija koja
se iznenada rairila po siromanom ovjeanstvu? Ili je to sudbonosno i kobno
stvaranje novoga poretka? Bilo to bilo, dananja su vremena velika i zato treba
odbaciti tjeskobu koja nas titi. Moramo biti ponosni da ivimo usred tako velikih previranja Tako je 1939. godine pisao kardinal Verdier. Nikola Mate Roi,
isto, str. 5.

Poglavlje 3: Doktrina po kojoj ratuju deterministi ...

junaki ivot nije bio samo Heraklova povlastica. Oni su nazivali


i drali herojima ratnike, kraljeve, umjetnike, lozofe, lijenike.
Heroj je onaj, kako ree Seneka, kojeg se ne moe pobijediti; u
najboljem sluaju tek ubiti. Kojem uspije da bar u velikom trenutku svojeg ivota bude jai od sudbine. Koji ostvaruje veliinu,
bez obzira na to hoe li u tome propasti ili nee.
Samoljubljivac je ovjek koji je proizvod determinizama i za
njega naravnost nije krajnja granica. Naravnost za samoljubljivca
nema punovanost, smjernice nunosti, za njega nisu nita. Gura
se i prodaje i to naravno k onima od kojih neto oekuje, da bi
naplatio svoju poslunost. Heroja i samoljubljivca povezuje ponos; isto tako to je ono to ih razdvaja. Herojski ponos kulminira
u rtvi za druge, za obitelj za domovinu i za vjeru, to znai da na
kraju plaa i samim sobom. To je uzvien in. Zbog toga je heroj
plemenit. Jer rtvovanje znai, znati da postoji neto to je vie
(vrjednije) od samog ivota. Junaki je ivot zaokrueno djelo.
Samoljubljivca se ne moe ubiti, moda tek zgaziti. rtva samoljubljivcu ne pada napamet. Mala je korist od nje, ustvrdit e samoljubljivac. Zato je samoljubljivac bez razine i bez suprotnosti, ne
osvre se i ne obazire ima li koga tko bi mu prigovorio za ono to
ini. Takav se ovjek najvie pribliio bezbitnosti. Determinizam
takve ljude proizvodi kao na traci je oni e postati kolateralna
teta u njegovom konanom pohodu na vjeru. Samoljubljivce
ne treba osuivati, beznaajno je, ovjeka moe samo raalostiti
injenica da se ljudski ivot na takvo to moe svesti.
Pretvorivi ovjeka samoljubljivca u ovjeka bezbitnosti,
deterministi su na slobodnom tritu svijetu, a Hrvatska nije
izuzetak, ponudili nove proroke, vraeve, iscjelitelje, ezoteriju,
427 Kako je jednakost njezino sredinje naelo, kulturna revolucija (deterministi
op. a.) ui da pravi junaci povijesti nisu pobjednici, vojnici ni dravnici, koji su
izgradili zapadne drave i nacije i stvorili velika carstva, nego oni ljudi koji su
promicali vie ciljeve jednakost meu narodima. Tako je okonanje segregacije na amerikom Jugu ili aparthejda u Junoj Americi vei uspjeh od pobjede
nad komunizmom, a istinski junaci dvadesetog stoljea su Mandela i Gandhi.
Patrick J. Buchanan, isto, str. 69.-70.
428 Nitko, Bla Hamvas, Status, magazin za (politiku) kulturu i drutvena pitanja,
broj 2., Mostar, 2004.
429 Bla Hamvas, isto.
430 Obraun s juncima i junatvom nije posebnost onih malobrojnih drava nego
je i supersila. Kako to izgleda u Sjedinjenim Amerikim Dravama? No, Amerikanci vie nemaju jednako miljenje glede vrijednosti, povijesti i junaka. Ono
to jedna polovica Amerikanaca smatra slavnom amerikom prolou, druga
polovica to smatra sramotom i zlom. Kolumbo, Washington, Jeerson, Jackson,
Lincoln i Lee listom junake stare Amerike danas se odreda napada. Rijei
koje su prije bile simbol Amerike, jednakost i sloboda, danas za razliite Amerikance imaju razliito znaenja. Glede naih velikih nacionalnih dokumenata,
odluke Vrhovnog suda, koji tumai na Ustav, nisu nas ujedinile. Ve nas etrdeset godina gorko dijele, kada je rije o molitvi u kolama, integraciji, zajednikim autobusima, spaljivanju zastava, pobaaju, pornograji i Deset Bojih
zapovijedi. Patrick J. Buchanan, isto, str.156.

283

GOSPODARI KAOSA

284

kultove, sekte i nove religije. U vremenu izuzetnog tehnikog


i tehnologijskog dosega racionalnog i znanstvenog pristupa
ivotu, paradoksalno, ali istinito, cvjetaju svi mogui oblici parareligijskih pojava. Determinizam u 21. stoljeu globalizira sve
i praznovjerje i krivovjerje, stvarajui lanu novu duhovnost.
Razlika izmeu dananje laicistike Europe i one kranske iz
vremena sv. Augustina nije samo u stoljeima koje ih dijeli, nego
u poimanju ivota i bitka. Dok je sv. Augustin kranski ivot
tumaio kao prihvaanje sudbine (noenje kria) ovaj stav dananjoj Europi postao je iskljuiv ona kri odbacuje u doslovnom
smislu rijei. Na poetku 21. stoljeu stanje je takvo da sve to
nije egzistencija proglaava se kao zatucanost i primitivizam. Tko
ne stoji u prostoru vlastite slobode, gubi svoju egzistencijalnu
zbilju. Nema opasnijeg ropstva, nego biti zarobljen u slobodi.
Zato je nacizam, faizam, socijalizam, komunizam, liberalizam i
globalizam oajniki improvizirani pokuaj determinista, da
od ovjeka uine tek broj u masi istovjetnosti. ovjek vie nije
ak ni jedan drugom vuk, on je jedan drugom klon. U tom prividu da se ivi zajedno i da se dijele iste vrijednosti, ne vrjednote,
ovjek se izgubio. No, prije toga trebalo je razoriti obitelj, obezvrijediti odgoj i kolu, dehumanizirati port, unititi identitet,
jezike, kulturu, u konanici i vjeru otaca. To je bit globalizma.
431 Ovo je vrijeme vraara i gatara, uroka i egzorcizama, horoskopa, ezoterije,
sotanizma i brojnih slinih pojava. Otkrie istonjakih religijskih uenja,
obnavljanje ve zaboravljenih srednjevjekovnih alkemija, kabbale, tajanstvenih
drubi koji obeavaju svojim adeptima nove spoznaje, nove ivotne energije,
uvoenje u mistine i ezoterine sfere duhovnog iskustva i spoznaje. Nikola
Mate Roi, isto, str. 46.
432 Takoer valja se prisjetiti i brojnih ideologija koje su upravo k tomu smjerale, u
elji i nastojanju da postanu univerzalni predloak za stvaranje novog svjetskog
poretka i mira: racionalizam, iluminizam, liberalizam, evolucionizam, nacizam,
faizam, komunizam... A gdje su zavrili i to su postigli? Nikola Mate Roi,
isto, str. 49.
433 Evo, to o noenju kria misli hrvatski blaenik Ivan Merz: ivot bez kria, udoban, morao bi za mene biti sramotan. Ivan Merz, Misli, Postular za beatikaciju
Ivana Merza, Vlaka 93., Zagreb, 2001. str. 43.
434 Ne moemo, i ne smijemo zaboraviti da je u povijesti uvijek bilo svjetonazora,
politika, ideologija, i pokreta, koji su smjerali tome da budu svesvjetski, univerzalni. Helenska je kultura daleko nadilazila geografske i politike granice Grke.
Humanizam i renesansa zahvatili su cijelu Europu. Prosvjetiteljstvo nije zastalo
na granicama anglosaksonskih kneevina, i anglikansko-protestantskih vjerskih i politikih okruenja. Francuska revolucija postala je majkom svih krvavih
revolucija u brojnim zemljama tijekom 200 godina. Komunizam je od poetka
za svoju himnu imao Internacionalu i htio je obuhvatiti cijeli svijet. Nacizam
je nemilosrdno htio stvoriti novi i jedinstveni svijet, napose Novu Europu, na
rasnom, arijevskom identitetu. Mussolini je usred Rima, na Fori Imperiali pokraj
Koloseuma, u mramornim ploama dao zorno predoiti zemljovide (ne bez
primisli i poruke!) s granicama drevnog rimskog imperija. Sve su to pokuaji
nacistike, faistike i komunistike globalizacije i globalizma u 20. stoljeu,
koji su u stranim svjetskim ratovima i krvavim revolucijama progutali vie od
dvjesto milijuna nevinih ivota. Nikola Mate Roi, isto, str. 17.-18.

Poglavlje 3: Doktrina po kojoj ratuju deterministi ...

285

On stvara najovisnijeg i najposlunijeg ovjeka u povijesti. Put


prema totalnoj dravi je otvoren a ija je baza racionalistika
znanost. Nad-drava nastaje iz totalnog progona Boga. Da bi ovjek ivio u birokratskom aparatu i pomou birokratskog aparata
uguran je u megapolise, i otkinut od zemlje i ognjita. Sveden
je na male ivotne uitke, a u globalizmu i ne postoji nita drugo nego uitak. ovjek tako sebe sama ini neprimjetnim. Nita
za sebe nema i ne moe zadrati jer mu to unitava potroaki
mentalitet. Ono to je zaista njegovo je vraanje banci kredita.
Vremena koja nisu ni rat ni mir, su vremena u kojima se ne moe
nainiti razlika izmeu istine i lai. To je ono to deterministima
slui za ostvarivanje totalne nad-drave. Nema vie granice
izmeu dobra i zla, kao i one meu dravama. Suverenitet je
postao pojam iz duboke povijesti. Samo pogon i virtualnost postoji. Igra mora tei dalje. U virtualnom svijetu kojeg su stvorili
deterministi zajedno su istina i la, kao mir i rat, i meu njima
nema razlike. Istinom, koja to nije, naziva se samo ono to u datom trenutku osigurava kretanje procesa prema nad-dravi. Zato
Haaki sud ima tako dug mandat i vijek trajanja, gotovo dvadeset
godina. Koje li pravde, ili bolje rei koja je to istina, da joj treba
dvadeset godina da u dananjem informacijskom dobu ugleda
svjetlo dana. Onaj tko istinu stvarno izgovori, ili se obrani od zla,
biva zatvoren, poput hrvatskih generala. Za svoju la se optuuju
i sude drugi. Paradigma je Tumanova podjela Bosne. Pitanja o
istini ne postoje i ne smiju se postavljati, jer slijede kvalikacije
ili diskvalikacije. Zato je tako? Zato jer je la tehnika armacije.
Na lai, kau deterministi, moe se doi ak i do pravde. Haag je
primjer za tu tezu.
Ratujui protiv vrjednota deterministi su uvjereni da e
postii apsolutnu vladavinu nad cijelim ovjeanstvom ne shvaajui da je njihova nad-drava graena na lai, kao i one prije
sagraene na ateistikim ideologijama i bezbonim reimima,
koje su to isto pokuale uiniti, jedna je velika obmana.
Dobro pobjeuje samo ponekad, a zlo uvijek. ovjekova
je elja biti na strani pobjednika. Brojniji su ljudi s loim nego s
dobrim osobinama. Bolji se rezultati u upravljanju postiu silom
435 Svjetska vlada, u kojoj sve drave i svi narodi imaju jednaka prava odluivati o
ovjekovoj sudbini je apsurd. Zrakoplovom upravlja pilot a ne putnici. Roditelji
ne daju maloj djeci pravo da odluuju o obiteljskim stvarima. Ovo nije poziv na
bahatost, nego na moralnu sigurnost i samopuzdanje onih kojima je povjerena
istina. Patrick J. Buchanan, isto, str. 264.
436 Drutveni sustavi velikih razmjera koji tvrdoglavo prianjaju u takve zablude
osuuju se na propast, koja tijekom vremena mora neminovno doi. Taj samonaneseni usud moe se protezati stoljeima, kao u starom Rimu, ili nekoliko
desetljea kao u komunizmu. Katkad se dogodi brzo ili u jednom pokoljenju
kao u sluaju faizma i nacizma. Kako je klonirani princ poludio!, Novi vodi
za zbunjene, Lyndon H. Larouche, jr. Executive Intelligence Review, 21. rujna
2001., str. 62-64.

GOSPODARI KAOSA

286

i zastraivanjem, nego uvjeravanjem i raspravama. ovjek je egoist, samoljubljivac i veoma su rijetki oni koji ne bi rtvovali ope
dobro radi osobnih probitaka. To su polazita koje deterministima slui za ratovanje protiv vrjednota.
U politikoj borbi za vlast sva su sredstva doputena. Po
deterministima politika sloboda je ideja, a ne injenica. Vlast
i drave se rue ako se oslabe iznutra. Ta zadaa postaje laka
ako vlast popusti u svojoj snazi i izgubi vrstinu. Liberalizam je
podesno sredstvo za to, naime, apsolutna ideja slobode je neostvariva, jer se njom nitko ne zna umjereno sluiti. Jedna drava
se ne unitava vanjskom agresijom, nego unutarnjom konfuzijom, neredom, determiniranim kaosom. Uspjeh je zagarantiran
ako javno mnijenje (masa, svjetina) prihvati apstraktan pojam
prava sublimiran u znaenju dajte meni to ja elim ili inverziju
toga opljakali su nas, dok smo mi stvarali, ratovali (hrvatski
sluaj). Deterministi plan djelovanja u ruenju drava grade na
nestalnosti i prevrtljivosti javnog mnijenja, na njegovoj nesposobnosti razumijevanja i potivanja uvjeta vlastitog opstanka i
nacionalnih interesa. Narod se upropatava stranakim razdorima. Ako je stranaka i onih na ljevici i centru kao i onih na
desnici vie, to bolje, u igri su tada i liderski sukobi unutra iste
politike opcije. Hrvatski sluaj s vie od devedeset stranaka je
oiti primjer za to. Dok se na hrvatskoj politikoj sceni ljevica
kako tako sporazumijeva i objedinjuje pa i pod pritiskom vanjskih monika, desnica izmeu sebe vodi nepotedne bitke sve
do istrebljenja. U takvim okolnostima uvijek strada autoritet. Bez
autoriteta ne moe opstati ni drava ni narod. Kao supstituciju
autoriteta deterministi nude upravo javno mnijenje, namjerno,
jer dobro znaju da ono nikad ne moe voditi dravu i naroda jer
to ak nije vladavina u horizontalnom obliku. Takav oblik vlasti
prije ili kasnije pretvara se u anarhiju to je samo po sebi vii stupanj barbarstva. Niski intenzitet determiniranog kaosa je naelo
pokoravanja suvremenih drava i naroda, a lukavstvo i licemjerje
pravilo vladanja. Podmiivanje (korupcija), prijevare i izdaje sve
je u slubi postignua cilja. Odravanje kaosa je uvjet da dravne institucije i ona u cjelini uu u stanje entropije. Pravedna,
ali neumoljiva strogost koja je glavni imbenik dravne moi,
medijskom propagandom proglaava se kao samodravlje, koje
ograniava slobodu. U biti deterministi u svom planu ratovanja
protiv vrjednota nisu nita promijenili, oni su naprosto prilagodili pojmovnik suvremenosti. Kao to je ve reeno, jakobinski
troplet sloboda, jednakost, bratstvo, samo je zamijenjeno
novim tropletom demokracijom, tolerancijom i dijalogom. Te
rijei poput crva izjedaju identitet i vrjednote, unitavaju blagostanje naroda, i posvuda unitavaju mir, spokojstvo i solidarnost
ruei temelje drava. Koliko su te rijei po sebi proturjene
vidi se po tome to sljedbenici determinizma izgovarajui ih ne

Poglavlje 3: Doktrina po kojoj ratuju deterministi ...

uoavaju da u prirodi nema jednakosti, da je sama sazdana i


utemeljena na razliitosti umova, karaktera i sposobnosti, ali
istodobno tvorei skladnu cjelinu, pae harmoniju. Deterministi
uvijek igraju na iste karte vladanje informacijama i koritenje
ljudskih slabosti. Ljudska pohlepa i nezasitnost za materijalnim
dobrima je tolika, ako nema duhovnih vrjednota, da je u stanju
pojedinano i(ili) skupno unititi slobodu pojedinca i ubiti inicijativu, dovodei ovjekovu volju u potpunu ovisnost. Apstraktni
pojam slobode, koji u biti ne znai nita, osim uvjeriti narod
da se vlade mogu mijenjati po elji, onako kao to upraviteljima
determiniranog kaosa odgovara. Smisao viestranaja i tzv.
parlamentarne demokracije, sveo se samo na to kako mijenjati
vlade, u najboljem sluaju svake etiri godine, a ako ne i ee, a
ne kako one mogu najbolje promicati i zatiti nacionalne interese. Ovu paradigmu demokracije Hrvatska je dosegla na nain
da je Vesna Pusi mogla ustvrditi kako vlada Ive Sanader provodi
njezinu politiku. Koje li zablude da svijet ivi u najboljem drutvenom sustavu, zvanom demokracija.
Ako su mediji mono oruje pomou kojeg deterministi
ratuju protiv vrjednota, onda isto tako oni bi trebali biti mono
oruje u rukama suverenih vlada (drava) za pokretanje stvaralakih potencijala naroda. Ako se drave ne znaju koristiti tom
moi, ili, kao to je u sluaju Hrvatske, sva ta mo u stranim rukama, onih koji unitavaju kranski (katoliki) identitet, onda
je sa stajalita operacijskog umijea, drava (vlada) samu sebe
liila djelotvornog strategijskog doeka. Deterministi su medije
pretvorili u sredstvo za stvaranje odbojnosti prema vrjednota437 Meu ljudima postoji prirodna aristokracija. Njezini su temelji vrlina i nadarenost. Kao to pokazuje povijest, svi narodi, sve kulture i sve civilizacije nisu
jednaki. Neki su esto postizali prvorazredne rezultate, neki nikada. Nisu svi
naini ivota jednaki. Ni sve religije. Ni sve ideje. to je istinsko muenitvo
nego najrjeitije i najsnanije svjedoanstvo da sve ideje nisu jednake. Patrick
J. Buchanan, isto, str. 72.
438 Rije sloboda se esto i obino zlorabi. Zlorabi se veinom zato jer veina ljudi
danas jednostavno ne zna to je to. Rije Sloboda je iroko rasprostranjena i
ona ima odreeno znaenje, koje se s pravom preferira. To je znaenje, kao i
pravovaljana zakonitost zike znanosti, predmet s vrlo djelotvornim postojanjem, no nije predmet percepcije osjetilima kao takav. U praktinoj primjeni ona
znai poduzeti mjere i voditi politiku oslobaanja ovjeanstva od sadanjih
relativno sramotnih okolnosti i naina ponaanja i posvetiti otkriu i primjeni
istinitih, pravovaljanih zikih zakonitosti. U tom smislu to znai oslobaanje
osoba od okrutnih okova njegovog vlastitog neznanja. elja za pravom slobodom ne moe postojati bez odgovarajue, prikladne strasti za istinom, duboko
osjeajnom nakanom. Lyndon H. Larouche, jr, isto, str. 62-64.
439 Budui da je jednakost prvo naelo, najuzvieniji i jedini istinski legitiman oblik
vlasti jest demokratski sustav u kojemu jedna osoba znai jedan glas. A to se
moe nametnuti samo silom, kao u Njemakoj i Japanu, to je trebalo uiniti i u
Iraku. Vojna intervencija radi nacionalnih interesa sebina je i podla, ali moralna
intervencija koja prolijeva krv u ime demokracije, kao u Somaliji, na Haitima i na
Balkanu najgora je od svega. Patrick J. Buchanan, isto, str. 69.-70.

287

GOSPODARI KAOSA

288

ma i identitetu, poticanje stalnog nezadovoljstva prema vlasti


koja zastupa nacionalne interese, odstrel svakoga tko nije za ili
se protivi prevladavajuoj struji neoliberalizma. Danas je cijela
zapadna civilizacija stavljena u taj zmajski zagrljaj, u zagrljaj Big
Brothera. Trenutno na pomolu nema svetog Jurja koji bi tu zmajsku spodobu probo kopljem. To ne znai da se nee pojaviti. Od
nacionalnih drava deterministi su putem medija napravili borilita u kojima se odigravaju razdori i afere, stvarne ili izmiljene. O
dogaajima se ne izvjeuje, oni se stvaraju, to bizarniji to bolje.
Dvorske spletke iz kraljevskih salona preselile su se u svaki dom.
to obian ovjek ima od toga to su neki smuenjaci, smutljivci,
jalnuki diletanti, jednom rijeju prodane due, objavili pravo
na prianje u svim moguim oblicima tzv. talk-showa, novinari
pravo pisanja o svakojakim glupostima u usporedbi s ozbiljnim,
ivotnim, smislenim i stvarima problemima.
Tobonje pravo na javnu rije u interpretaciji determinista
samo je gorka ironija. U prevratima kroz povijest, a tranzicijom
u dananjici, unitena je izvrsnost koja je prirodna zatita i hraniteljica duha, sve radi koristi unutarnjeg kruga odreene deterministike skupine. Unitenjem izvrsnosti (elite naroda) suverene
drave padaju u jaram neokolonijalizma. Recept je uvijek isti, tobonji spasitelji nude, a narodi bez svoje elite (trenutni obnaatelji vlasti izgubili su vanost pa time i mo, jer nemaju kontakt s
narodom, budui da su odvojili od njega) prihvaaju globalizam
i neoliberalizam kao to su do juer prihvaali komunizam. Na
taj nain put deterministima ostaje otvoren da suverene drave
(narode) uz pomo medija podine svojoj volji, a to e se ostvariti u kolama, sveuilitima, kulturnim institucijama gdje e predavati jedinu znanstvenu istinu, poglavito onu povijesnu, kako
urediti ljudski ivot bez Boga. Narod lien duhovne vertikale
slijepo vjeruje tiskanoj rijei i lanom bljetavilu i slatkorjeivim
obeanjima s televizijskih zaslona, zbog sugeriranih mu zabluda
nosi neprijateljstvo prema svima i svemu, a u konanici i prema
vlastitoj dravi (narodu). To neprijateljstvo se poveava u gospodarskoj krizi, a ona prelazi u nacionalnu, pa tada obezglavljeni
narod (porezni obveznik) ne trai prave nacionalne voe, nego
se preputa potpuno u ruke, recimo, bruxelleskim monicima.
Pod vlau determinista ili njihovih visokih predstavnika (sluaj
Bosne i Hercegovine) takav narod poima gmizati, postaje be440 Vie od dva stoljea i esto ratobornog procesa sekularizma i laicizma, uz svu
orkestraciju medija, s uvijek zavjetnim prizivom na civilno drutvo, ovjekove
individualne slobode, na humanistiki pristup i stav, uz sve ostalo to s time
ide pod ruku, rui se jedna, prostorno i vremenski univerzalna (katholik, dakle
globalna!) Crkva. Mi, po nekima, ve ivimo u postkranskom vremenu, dio
smo raskranjene Europe. Naa generacija ve je usvojila ili danomice neprimjereno usvaja evanelje slobodnog mislioca, nakon sloma konvencionalnog
kranstva Nikola Mate Roi, isto, str. 45.

Poglavlje 3: Doktrina po kojoj ratuju deterministi ...

Slika 17. Projicirana budunost nakon to svijet djelovanjem determinizma bude doveden u stanje
bez vjere, bez drave, bez pravde i bez mira.

zduan prema slabostima i nemilosrdan prema pogrjekama, a


popustljiv prema nepravdi.
Deterministi, poznavajui strah, jer je u njima, autoritet odravaju upravo pomou straha nad stanovnitvom, a istodobno
sprjeavaju prirodno sposobne pojedince da dou na vlast, a dovode nesposobne. Primjer Stjepan Mesi i Ivica Raan. U stvorenoj inverziji vrijednosti, takva vlast je apsolutno neprirodna i ne
samo to stvara jaz izmeu politike s jedne strane i stanovnitva
s druge strane, nego stvara potpunu polarizaciju unutar naroda.
Dolazi do loma unutar svih segmenata drutva i neprestanog sukobljavanja ljudi. Nakon toga sustav bilo kakve vertikalne vlasti
nije mogu.
Zato je to tako? Mekom silom i ne samo njome, narodu se
prenosi poruka kako se sve to ini radi viih ciljeva opeg dobra, razvoja i obrane demokracije, solidarnosti i razumijevanja, a
protiv ksenofobije, iskljuivosti, netolerancije i govora mrnje. Na
taj nain narod osuuje prave, a opravdava krive. Zahvaljujui takvom stanju, sam narod rui svoju postojanost, vrjednote i identitet. Rijei poput ljudska prava potiu ovjeka protiv svake sile,
protiv svake vlasti i prirodne i Boje. U tom stanju, narod se lako,
iduih pedeset ili dvadeset godina, moe staviti u okove, a te
su godine dionice strategijskog plana determinista (vidi sliku 17.)
to nakon toga? Narod i drava, koja to vie nije, imaju teritorij
kao izvor dobara za ivot zemlju, pitku vodu, more, ume, neki

289

441 Ljudske priroene slabosti, oholost, lakomost, nezasitnost, neumjerenost,


gramzljivost, i osvetoljubivost omoguuju deterministima ostvariti vladavinu
nad ljudima, politikama i dravama koristei upravo te slabosti.

GOSPODARI KAOSA

290

naftu i plin. Po svaku cijenu deterministi ih ostavljaju bez toga. To


se Hrvatskoj kao determiniziranoj zemlji upravo dogaa. Nakon
rasprodaje hotela, obale, otoka i istarskih zaselaka, sutra su na
redu slavonska zemlja, like i gorskokotarske ume, zagorski bregi, i napokon nacionalni parkovi. Najlake i najbolje se to postie
putem zaduivanja zemlje. Otud bankarski krediti. Konani cilj je
sa(iz) zemlje otjerati sve inteligentne (sposobne) snage.
Kada su deterministi sredili Europu krenuli su na ostali svijet. Zadnje sreivanje Europe bio je determinirani kaos na njezinom jugoistoku, poblie na prostoru zvanom biva Jugoslavija.
Sreivanje je znaajno doktrinarno naelo u determiniranom
kaosu, jer se njegovi upravljai doivljavaju kao moni u izazivanju nereda (nasilja), a potom isto tako pokazuju se monima kako
nered ponovno dovesti u red, prema svom unaprijed zadanom
rjeenju. Svaki pokuaj otpora ili protuudara strane koja je obuhvaena determiniranim kaosom, odgovor upravljaa kaosa je
novi rat u susjednom dvoritu. Zato je rat na prostoru bive Jugoslavije imao manevar artioke simulirani rat u Sloveniji, stvarni
rat u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, i konano suspenzijski rat
na Kosovu. Svi postupci u determiniranom kaosu usklauju se
s djelovanjem diplomacije, a pravdaju se, oblikovanjem javnog
mnijenja koje te postupke odobrava, a da toga nije svjesno. To
se postie mekom, ali slobodno se moe rei velikom silom
medijima.
U inverziji dobra i zla, istine i lai sve postaje relativno, pa
i vrjednote. Sada, u vremenima relativizma i medijske virtualne
stvarnosti ovjek ima potekou razlikovati sramotu od vrline ili
zloin od rtve. Jedno i drugo nisu vie in, (ne)djelo pojedinca ili
skupine, oni su stvar odabira, predodreenosti, dio oekivanog
rezultata predvienog planom u nekom procesu upravljanja
krizom. initi loe i(ili) sramotno, vie nije kompromitacija nego
je to korisnost. Sve to je korisno i slui ugodi, nije nedjelo. U
najboljem sluaju moe biti skandal, a u njemu nema sramote i
loeg ina jer ovjek u njemu ne propada, nego postaje poznat,
netko, a doivi i svojih deset minuta slave. U relativizmu stvari
su postavljene naglavake, ovjekova stvaralaka armacija nije
put do slave, u najviem je tek sporadian uspjeh, nije veliina, u
najboljem sluaju tek glasina, nije djelo, moe biti tek kratkotrajna atrakcija. Zato su bestidnost ili bezobraznost postali preduvjet da se netko s prezirom moe odnositi prema dobru i rtvi.
Relativizam je izrodio i odnjegovao novi, do sada nepostojei,
karakter karakter gonia. On ne iznosi nikakav svjetonazorski
program, nego, neovisno od bilo kakvog programa, uznemiruje,
uzrujava, omalovaava, potkazuje, prokazuje, optuuje svakoga
i sve. Goni ne priopava i ne iznosi nikakve teze i misli, nego
liava ovjeka njegove sigurnosti, ravnotee, mira samog. On ni
sam ne vjeruje u to to govori i ni ne govori zato da bi mu se

Poglavlje 3: Doktrina po kojoj ratuju deterministi ...

291

povjerovalo, nego radi nemira, uzrujanosti, nereda, i velike zbrke,


radi nadziranog kaosa. Goni je inae pas rata u determinizmu.
On ini ono to su mu njegovi nalogodavci zapovjedili da ini.
Preduvjet za postati goni je stvar dragovoljnosti ali i odricanja
ovjeka od svoje biti, od etikih i moralnih vrjednota. Koliko je
samo u hrvatskim medijima danas gonia koji vojuju protiv
istine. Preplavili su: Nacional, Globus, Feral Tribune, Jutarnji list,
Veernji list, Novi list, Slobodnu Dalmaciju, Radio 101, HTV, RTL,
TV Novu ...
U itavoj znanoj povijesti dosad svojstvo nakane za istinom
se obino moglo nai meu malim brojem pojedinaca. Vrlo je
malo njih koji su se kvalicirali kao istinski voe svojih naroda.
Bitna funkcija koju te voe vre, koja ih odreuje voama ili ne,
jest sposobnost, pod uvjetima krize, pa i upravljane, izvesti svoj
narod itav iz loih, pogibeljnih prilika. Nema nieg tajanstvenog
u takvim ljudima i njihovim odlikama vodstva. Voa u vrijeme
krize je onaj, koji je svoj smisao osobnog, povijesnog identiteta
smjestio u prostor opeg dobra. Dosljedna strast za istinom o
svom narodu je duboki osjeaj svoje vlastite sposobnosti, jalne
osobe i romantiarski surogati tu ne dolaze u obzir. Strast mora
biti stvarna, mora se zasnivati na osjeaju da vlastiti ivot ima bitno poslanje koje u vremenu krize odjednom postaje jasno nositelju tog svojstva koje se s pravom zove umijee voenja ljudi.
Nije Hrvatima teko u ovome prepoznati da je dr. Franjo Tuman
imao upravo te osobine. Zato detumanizacija u politikoj i medijskoj izvedbi nije nita drugo, nego ubijanje istine o Hrvatskoj
i Hrvatima. Unato trenutnoj prividnoj moi koja je posljedica
utjecaja vanjskog strategijskog kruga hrvatski determinizirani
gonii nisu svjesni injenice: da onaj tko vodi bitku s mrtvima
nikada ne moe pobijediti.
A to ine novovjeki svjetski deterministi? Oni ostatku svijeta nameu neoliberalizam kao prevladavajuu struju u biti
nastavljaju kontinuitet boljevikih protuprirodnih postulata
zbog kojih je komunizam nestao sa svjetske scene: to je sudar
s informatikom, s drutvom treeg vala, zatim svrstavanje intelektualnog rada u potronju, a posebno zbog defektnosti u
pristupu ljudskoj elji za prepoznavanjem. Deterministi iz doba
komunizma nisu uvidjeli da je znanost, istinska znanost, a ne
njezina patvorina, dakle da je prava znanost meunarodna aktivnost koja mladim ljudima eljnih priznanja omoguava potvrdu
vlastitih vrijednosti. Odvodei te mlade ljude u svoje atare kako
bi mogli neposredno nadzirati i iskoritavati proizvod njihovog
uma, deterministi tranzicijskim zemljama ostavljaju hohtaplere, prodavae magle, proizvoae demagogije, umjetnike fraza i
profesionalne neradnike. Ovi posljednji, tj. neradnici, za ostvari442 Lyndon H. LaRouche, jr. isto.

GOSPODARI KAOSA

vanje plana otimaine opeg dobra, toliko su iskoristivi deterministima da ak mogu postati i predsjednici vlade ili drave.
U ratovanju protiv svih zastava deterministi s poetka 21.
stoljea nisu potedjeli ni samu znanost. Oni se nje ne odriu na
klasian nain izopenja, nego proglaavaju da je ovjeanstvo
dolo do kraja razvoja znanosti. Ustvrdit e, kao na primjer Johan
Horgan, da su ve postignuta sva velika otkria u znanosti. On e
poput drugog deterministe Francisa Fukuyame proglasiti kraj ne
povijesti nego same znanosti. Dakle, nakon Fukuyame i njegovog Kraja povijesti gdje autor zastupa tezu da je drutvena
evolucija dostigla svoj vrhunac u demokratskom kapitalizmu, te
da daljnjega razvoja u drutvu vie nema, na red je doao njegov
klon. Po principu spojenih posuda Johna Horgan, o kraju znanosti pie: Moja je tvrdnja da je znanost poduhvat ograniena
drutvenim, gospodarskim, zikalnim i spoznajnim injenicama.
Znanost je doslovno ugroena, u nekim sluajevima, raznim
tehnofobima, borcima za ivotinjska prava, kreacionistima i drugim vjerskim fundamentalistima, postmodernim lozoma i, to
je najvanije, krtim politiarima. Ovaj determinizirani klon nije
posve originalan on je preuzeo tezu ziara Tiplera koji kao i
Horgan vjeruje da e sav ivot i inteligencija konano zavriti u
jednoj toki Omega, beskrajnoj informatikoj procesnoj mrei.
Prema njegovom miljenju ovo e svemono kozmiko raunalo
dati na kraju odgovor na pitanje: zato postoji svemir, a ne nita?
Ovaj njegov stav moe se iitati kao savrenstvo horizontalnog
ustroja svijeta. Vertikale nema, pa kad nje nema, nema ni Boga.
Rije kraj koju tako vole i Horgan i Fukuyama znai u biti njihov obraun s Bogom. Zato Horgan zavrava epilogom pod
naslovom Boji teror, izjavljujui da je svijet zagonetka koju je
Bog stvorio da bi zatitio sebe od uasne samoe i straha od
smrti.(!?) Na takve besmislene stavove, kao to kae Lyndon H.
LaRouche, ne treba se posebno osvrtati. Ono to je zabrinjavajue iz teza ove dvojice determiniziranih klonova jesu rijei kraj
i mrea. Kraj iako o njemu govore, ne odnosi se toliko na povijest
ili znanost, koji su samo paradigme, ono to oni u biti prieljkuju
je kraj vrjednotama. Mrea je za njih organizacija pomou koje
love vrjednote, ako ih ne mogu ubiti, onda ih bar mogu drati
zarobljene. Svijet determinizma je svijet mrea i umreenosti.
443 To je temeljna postavka knjige Kraj znanosti autora Johna Horgana kolumniste asopisa Scientic American.
444 Usp. Fizika besmrtnosti, Zbor 3/97.
445 Veliki protestantski teolog Karl Barth jednom je rekao: kad se nebo isprazni od
Boga, zemlja se napuni idolima. A poznati engleski pisac G.K. Chesterton, suoen sa duhovnim stanjem naeg vremena, donio je svoju prosudbu i primijetio:
nesrea suvremenog ovjeka nije u tome da ne vjeruje u nita, nego je u tome
da vjeruje svata.
446 Lyndon H. LaRouche, jr, isto.

292

Poglavlje 3: Doktrina po kojoj ratuju deterministi ...

Zato postoje u svim moguim oblicima: televizijska mrea, radio


mrea, informacijska mrea, prometna mrea, elektrina mrea,
mrea naftnih putova, mrea hotela, mrea lanaca brze hrane...
Nigdje vertikale. Bez nje ovjeka je lake uhvatiti u mreu. Deterministi najbolje to znaju.

9. Kako razumijevati ratovanje determinista protiv


vrjednota?
U strategiji je vaan vanjski krug. Njega protagonisti determiniranog kaosa koriste da bi ostali neprepoznati, ak nevidljivi. Za
takvo neto podesan je pojam koji nije deniran i koje je neodreen (neodrediv) ali zvui mono i nedokuivo kao na primjer
meunarodna zajednica. Oko tog pojma sve se kree u podruju neodreenosti, rastezljivosti i nepreciznosti. Svakodnevno se
moe uti kako je meunarodna zajednica uinila ovo ili nije
uinila ono, trebala je to uinit ali nije, preporuila je ovo ali je
protiv onoga, ohrabrila je ove ali je kritizirala one i tako u nedogled. Nikada nitko, tko se poziva ili tko zastupa tu amorfnu
meunarodnu zajednicu nije jasno denirao tko nju ini i u ije
ime ona nastupa ili koga ona zastupa. Unato tome svi se na nju
pozivaju ili se u nju zaklinju, ne samo na prostorima zvanom biva Jugoslavija. Ona je za poslunike istodobno dobrotvor i sudac,
osloboditelj i luonoa slobode. Ta njihova sloboda koju donose
mogla bi moda biti nekodljiva i opstati u svakodnevnom ivotu naroda i drave ako bi se temeljila na naelima vjere u Boga,
na ovjekoljublju, bez pomisli o zapovjednoj jednakosti kojoj
proturjee prirodni zakoni. Narod vjere ide ponizno i krotko, ali
uspravno i ponosno pod ruku sa svojim duhovnim i svjetovnim
(politikim) voama. Zbog toga deterministi i njihova batina zvana meunarodna zajednica uporno radi na tome da potkopaju
vjeru naih otaca. Istjeruju Krista iz ustava, nastoje iupati naelo blaenstva i svetosti, ismijati euharistiju i prokazati crkvu, i
sve to zamijeniti duhovnou olienu u broju. Bankovni rauni, kreditne kartice, nagradne igre samo su ulaznice za stvaranje
potroake ovisnosti pa ovjek kupuje i ono to mu ne treba, a
nedjeljom pomou svih moguih trgovakih lanaca odvode se
447 Usp. Hrvatska i veliko ratite, isto.
448 to je Euharistija za kranina (katolika) ukazuje blaeni Ivan Merz: Odricanje i
Euharistija su putovi koji nas vode prema vjenosti. Ivan Merz, isto, str. 14.
449 Gdje e svijet izgonom Boga zavrtiti ovako upozorava Buchanan: Ako ode
kranstvo, otii e cijela naa kultura. Onda morate bolno poeti ispoetka,
a ne moete uvesti neku novu, ve gotovu kulturu. Morate priekati da trava
naraste da biste nahranili ovce koje e vam dati vunu od koje ete napraviti
odjeu. Morate proi mnogo stoljea barbarstva. Mi tu novu kulturu neemo
doekati, a nee ni naa pra-pra-praunuad; i ako mi nismo u njoj uivali, netko
na hoe. Patrick J. Buchanan, isto, str. 219.

293

GOSPODARI KAOSA

294

majke, bez djece i mueva, odnosno obitelji u ta suvremena poganska zdanja. Suverene drave i ljude u njoj tako deterministi
pretvaraju u veliku trgovinu u veliki shoping centar. To nije dovoljno nego se to sve stavlja na pekulacijsku razinu. Ono malo
to industrija ili poljoprivreda proizvedu ne mogu zadrati za
sebe nego doe u ruke pekulanata, kao to je na primjer Soros.
Sve to skupa stvara razoaranost, hladnou i zamor u drutvu. U
konanici kult materijalnog zgrtanja vodi tome da narasta mrnja prema onome (blinjem) koji neto vie ima. Tu je poetak
kraja, snoljivosti, ljubavi, dobroti, odanosti, domoljublju, pa se
redom odbacuju obitelj, domovina u konanici i sam Bog.
U drutvu (dravi) u kojima se vrjednote poimaju odbacivati podmitljivost (korupcija) nastaje posvuda, do bogatstva se
dolazi varanjem drugih i drave, lopovskim poslovima, prevladavaju 3r (raspojasanost, razuzdanost i raskalaenost), blijede
(slabe) osjeaji prema domovini i religiji koji se dodatno potiskuju kozmopolitskim utjecajima, najlake je tada nametnuti
(uspostaviti) vanjski gotovo drakonski oblik administrativne
uprave. Sluaj Bosne i Hercegovine i Visokog povjerenika. On
uz potporu meunarodne zajednice pomou nekakvih ad hoc
zakona oduzima jedan za drugim elemente kolektivnih i osobnih
prava svima a ponajvie hrvatskom narodu. To je u biti najgori
oblik despotizma, koji je u stanju u svako doba i na svakom mjestu i prema svakom pojedincu (prisilne smjene nepodobnih
politiara) sprijeiti i uguiti protivljenja. Eksperiment u Bosni i
Hercegovini koji jo traje posluiti e za primjenu u ostatku svijeta (Afganistan, Irak), a njegova modicirana inaica u ostalim
zemljama Zapadnog Balkana. Doktrina determiniranog kaosa
podrazumijeva da se u narod ili narode ubaci suprotstavljenost
osobnih i nacionalnih interesa, religiozne i zaviajne mrnje.
Nakon toga slijede, razgovori, pregovori i sve zavrava sporazumima. Niti jedan sporazum se ne moe sklopiti a da za stolom ne
sjede pripadnici determinizma (upravljai krizom). Na toj podlozi
Slobodan Miloevi je puten u agresivne ratove na susjede, a
Dayton je samo logina posljedica doslovne primjene doktrine
determinizma koja se odnosi na sporazume.
Jedno od doktrinarnih naela determiniranog kaosa je inverzni rat (rat-1). U njemu se ne osvaja i vlada tvrdom silom, nego se
ratuje mekom a vlada se pomou kapitala i stvaranja monopola
u proizvodnji, trgovini i uslugama. Po naelu inverznosti, narode
(drave) vanije je razoruati nego voditi ratove protiv njih ili ih
450 Kamo svijet ide bez Boga upuuju rijei: No, ako kranstvo vie nije privlano
i ako ono nije alternativa, revolucija e sve bre napredovati sve dok ne udarimo o zid realnosti. Moda je Cyril Connoly imao pravo kad je, prije pedeset godina napisao ovo: Doao je kraj radnome vremenu u vrtovima Zapada. Patrick
J. Buchanan, isto, str. 284.

Poglavlje 3: Doktrina po kojoj ratuju deterministi ...

295

voditi u ratove, korisnije je razbuktati strasti nego ih gasiti, svrhovitije je doznati tue namjere i na svoj nain ih tumaiti nego ih
odbaciti i progoniti jer za to uvijek ima vremena. To je taj novi
ili izokrenuti rat rat bez poetka, bez bojinice, bez vojnika, bez
pobjede.
Inverzija je djelotvornija ako se dodatno javno mnijenje ili
vox populi oslabi neprestanom kritikom onih koji zastupaju nacionalne interese, a uzdie i velia one koji rade na njihovoj destrukciji. Tako se otupljuju razmiljanja koja izazivaju otpor, (zato bi
ja o tome razbijao glavu), a razumne ljude odvlai se na isprazno
raspravljanje na dugo i iroko Zbog toga su medijski deterministi i osmislili, spomenute talk showove. Prikazuju se u svako doba
dana, i svi su isti iako su im nazivi razliiti. to su oni promijenili ili
to su oni pomogli ovjeku i (ili) narodu? Nita. Unijeli su jo vie
konfuzije. To im je i svrha. Koncepcija showa je takva da sudionici
preteito govore o namjerama to netko treba initi ili e uiniti,
a u narednom ili narednim emisijama utvruje se da se nita nije
uinilo. Oekivani psiholoki uinak na gledateljstvo je da ga se
dovede u stanje premorenosti od silnih obeanja i neizvrenja.
Nakon to se postiglo stanje premorenosti slijedi faza stvaranja
odvratnosti prema svima koji u njima nastupaju. Svi su oni isti,
samo govore a nita ne kau, gotovo stopostotni je zakljuak
gledateljstva, nakon odreenog vremena. Kad gledanost padne
ispod razine koju medijski deterministi smatraju donjom granicom skida se stari a postavlja novi talk show. Kako bioritam
ovjeka nije isti ljeti i zimi tako nisu ni iste TV programske sheme.
Javno mnijenje se pod nazor determinista stavlja i naelom iznoenja proturjenosti i to toliko dugo, uporno i sveobuhvatno, po
prostoru i vremenu, kako kae jezik operacijskog umijea, dok
ljudi ne izgube smisao za bilo kakvo rasuivanje. U stanju programirane tuposti ovjek onda prihvaaju stav da je najbolje
ne imati nita s politikom niti ikakvo miljenje o politici. U konanom iskazu to znai da nema za koga glasovati, da nema nikoga
tko e ga voditi, pa se lake preputa vladavini meunarodne
zajednice.

451 Usp. Hrvatska i veliko ratite, isto.


452 Zapitajte se, koja je to mo zabluda u umu i volji pojedinca pa ak i nad vladajuim establishmentom itavih nacija koje same sebe osude na propast?
Odgovor tome je pouda pojedinca da se izloi suncu mazne topline polupraznih predrasuda, kao na primjer populariziranim obmanama aksiomatskog
karaktera.. Nijedna osoba koju cijenim ne bi se sloila s vama, tipini je nain
kako pojedinci pa i itave nacije u procesu samounitenja strastveno prianjaju
uz zablude koje ih vode unitenju, kao i utopljenik koji se grevito dri sidra
koji tone. Savreno tipina naklonost dananjih politiara za lizanjem peta popularnog mnijenja, bez obzira kako smrdljive bile, najobiniji je oblik moralne
korupcije suvremenog svakodnevnog politikog procesa vlade. Lyndon H.
Larouche, isto.

GOSPODARI KAOSA

296

Deterministi narod u kaos dovode poticanjem i irenjem


nedostatka grijeha. Razne navike (alkohol, puenje, droga), poude (homoseksualizam), unitenje pravila moralnog i etikog
ponaanja dovode zajednicu u takav nered da se nitko ne moe
snai, pa ljudi vie jedan drugoga uope ne mogu razumjeti. Za
determinizam u svemu tome najopasnija je osobna inicijativa jer
nije nadzirana i moe napraviti (pokrenuti) ono to nisu u stanju
milijuni ljudi. Sluaj generala Gotovine. Zato determinizam ubija
svaku i najmanju inicijativu. Nemono irenje ruku je dobar
znak da je determinirani kaos u punom zamahu. Da bi se narodi
zahvaeni ovom boleu nekako spasili, kao prodavaice ljubavi nude se meunarodnoj nedeniranoj vlasti ali ne besplatno
nego uz vlastitu veliku cijenu. Uz ushit to se proglaava velikim
postignutim uspjehom. Sluaj Hrvatske u dobivanju avisa. Koja
nepotrebna zamjena za hrvatsku rije, obavijest. Gledateljstvo
diljem Hrvatske nije moglo utvrditi tko je vie ushien bivi ili
trenutni obnaatelj dunosti predsjednika Vlade. Jedan i drugi,
znaju da ta obavijest znai da suverenom Hrvatskom, ako to jo
jest, nee vladati vlada izabrana voljom naroda nego nad-vlada
koju nitko ne bira i nikome ne odgovara. Njezina mo se ogleda u tome da se predstavlja kao zatitnik i darovatelj nagrada
svima koji joj se pokore. Za svoju poslunost Hrvatska je mogla
uti upravo takvu reenicu u kojoj se spominje nekakva nagrada.
Nad-vlada uklanja jedan po jedan narod i jednu po jednu dravu
a moe i deset odjednom, kao u sluaju novih deset lanica Europske unije.
Nad-vlada se uvijek prikriva pravnim klauzulama ili standardima, poglavito onda kad donosi odluke koje su neumjerene i
nepravedne, pa se te odluke iskazuju takvim izrazima da djeluju
kao najvia moralna pravila. Ratni zloin mora biti kanjen i sl. Dio
determiniranog kaosa uvijek je i preodgajanje naroda. Upravljai
kaosa su i zakonodavci i suci. Oni kanjavaju i pomiluju. Sjetite
se sluaja generala Tihomira Blakia. Na taj nain sve strukture
napadnute drave dre se u aci. Institucije drave se rue tako
da se ne napada ustanova, nego funkcija te ustanove. Napada se
tokasto (prema strategiji diskretnih koraka), a kako su funkcije
dio cjeline ustroja drave i vlasti ukoliko je napadnuta samo jedna
453 Homoseksualnost nije spasenje nego ovisnost. Homoseksualci sami sebe
ubijaju upravo onako kako sami sebe odreuju ziki, moralno i duhovno.
Tako kau sv. Augustin i sv. Toma Akvinski, Centar za kontrolu u Atlansti, Tora,
Novi zavjet i Kuran. Ima li ikoga tko tvrdi suprotno? Patrick J. Buchanan, isto,
str. 263.
454 Kulturni marksisti su to dobro znali. Njihova kritina teorija bila je prototip
politike napada na osobe i unitavanja osoba. Ono to ta politika ini popularnim voama, to kritina teorija ini cijeloj naciji neprestanim napadom na
njezinu povijest. To je moralna inaica ruenja grobova i oskrvnjavanja posmrtnih ostataka njezinih predaka. Patrick J. Buchanan,isto, str. 162.
455 Usp. Hrvatska i veliko ratite, isto.

Poglavlje 3: Doktrina po kojoj ratuju deterministi ...

297

to boli cijelu vladu. Na odgovorne izvrne funkcije uz pomo


medija i nancijske potpore deterministi na vlast dovode ljude
dvojbene prolosti, jer se mogu ucjenjivati, pa postaju vjerni izvritelji i onih djela koji su protivni nacionalnim interesima. Saboru
(parlamentu) se oduzima mogunost upita o vladinim mjerama,
pod izgovorom ouvanja politike djelotvornosti, tako da se on
pretvara u dosadnu, nematovitu, nedjelotvornu i svaalaku
brbljaonicu. Najbolji primjer za to je Hrvatski sabor. Upravitelji
determiniranog kaosa neprekidno u opreci dre odnose naroda
i vlasti, bilo zakonodavne bilo izvrne. Koliko je samo kontradiktornih i neprovedivih zakona donijela Raanova vlada, a isto
tako nastavila Sanaderova. Sluaj zakona o braniteljima, zakona
o dugu umirovljenika, ili zakona o gospodarskom pojasu. To sve
vodi u zamor, neslogu, pa i neprijateljstvo. Nema vie primirja sa
HDZ-om, izjavio je Ivica Raan. U determiniranom kaosu nema
prekida, nema predaha. Igra uvijek mora tei dalje...
Svaka suvremena djelotvorna doktrina a poglavito doktrina
determinista podrazumijeva pokrivenost prostora, kako bi se
bitka vodila integrirano po cijeloj dubini i u svakom trenutku
(vremenu). To se bez mree ne moe postii. Zato deterministi
imaju mree posvuda, od medija, preko nevladinih udruga, kulturnih institucija do same zakonodavne i izvrne vlasti, gotovo
u svakom segmentu drutva. U cjelini gledajui to ih dovodi u
poziciju da mogu utjecati na vlast u svakoj zemlji ili u vie zemlja
istodobno. U simbolici broja est koju ine sloboda, zabava,
slava, nasilje, nove teorije i nova religija inkorporirani su u doktrini vie ili manje, kao naela pomou kojih deterministi rue
suverene drave.
Sloboda, ili njezina inverzija ljudska prava, po katekizmu
determinizma znai pravo initi sve to je doputeno zakonom.,
Sve to nije zabranjeno dozvoljeno je. Takav pristup slobodi vodi
k tome da ona, kad je u pitanju narod, kultura, tradicija, identitet uvijek zavrava u rukama upravljaa determiniranog kaosa.
Mo, kako se to kae, slobodne volje je izrazito svojstvo ljudskog
roda, koje ga stavlja izvan i iznad svih drugih oblika ivota. Deterministi znaju da sloboda ne znai neophodno i dobro. Stoga
rije slobodan oni deniraju kao proizvoljni (poeljan) odabir, a
ne kao put u otkrivanju istine. inei inverziju pojma slobode (n1
) oni ne mijenjaju drutvo da bi ga doveli u sklad s istinom, nego
da bi i od istine uinili inverziju. Inae, neki mislioci imaju otklon
prema rijei sloboda jer je bezbona stvar osim kada se shvaa
u smislu traganja za istinom. Po njima najbolji uzor slobode pruaju najvea otkria opih zikih zakonitosti i najbolji primjeri
456 Broj 6 dvostruko je nesavren broj: 7 - 1 = 6, kao i polovica od 12, broja koji je
broj Izraela, naroda izabranog, i zato je broj Crkve savren broj. Biblija, Otkrivenje, Kranska sadanjost, Zagreb 1997. str. 1267.

GOSPODARI KAOSA

298

klasine umjetnike slobode. Sloboda je spoznaja, svojstvo po


kojem se ovjek razlikuje od ivotinja i stavlja ga iznad njih.
Mediji, sluei se inverzijom slobode razbuktavaju strasti ili
egoistine porive pojedinaca, skupina i stranaka. U tome prednjai dnevni tisak koji je esto prazan, laan, svaalaki i nepravedan. Koliko se samo puta moglo uti nemam to proitati. Ne
shvaajui, da su ne samo svojom krivnjom, postali ovisnici svakodnevne produkcije obmane, ljudi tisak kupuju zajedno s kruhom. Uvijek se nae dovoljno novaca za kruh, mlijeko i dnevne
novine. A u njima koje su pod stalnim nadzorom determinista
svako iskakanje, pa i sluajno, iz zadanih okvira, biva kanjeno.
Nitko, ne prolazi nekanjen tko pokua biti bar malo slobodan
u potrazi za istinom, a ne pisati o njezinoj inverziji. U tzv. neovisnom tisku niti jedna informacija ne stie na svjetlo dana bez doputenja upravljakog stoera. Tisak u Hrvatskoj samo je primjer
koji potvruje pravilo. Moe se s pravom nazvati kloniranim, jer
svi u isti dan piu isto, i svi u odreen dan prestaju pisati o tome,
recimo o Tomsonu, Gotovini, Crkvi, kriminalu, homoseksualcima,
nasilju u obitelji. U svih je isti negativistiki rjenik, iste siromane
reenice, ali bogate ukrasnim pridjevima. To siromatvo rijei ali
bogatstvo pridjeva koji naznauju mrnju je smiljena namjera
da to vei broj itatelja poima gledati dogaaje kroz iste naoale koje su im stavili upravljai determiniranog kaosa.
Stvarati novinsku galamu, stvarati dogaaje to je geslo
upravljaa kaosa, i to ne ine izravno. Uvijek skrenuti putem medija pozornost javnosti na druga pitanja. Sluaj Severine i rasprave u Saboru o gospodarskom pojasu. Stvaranje dogaaja slui
stvaranju navike ovisnosti da ljudi neprestano trae neto novo.
Saborske rasprave o svemu i svaemu koju namee i pozicija i
opozicija (a jedni i drugi su pod utjecajem determinista) slui smo
zavaravanju pa i sami zastupnici nakon glasovanja o prihvaanju
nekog prijedloga ne znaju zato su uope raspravljali i do kasnih
nonih sati. Rasprava radi rasprave, koju sutradan nastavlja tisak.
I proces se ponavlja sa svakim zasjedanjem Sabora. Zabava po
svaku cijenu u svim vremenima i na svim mjestima i u tisku i u

457 Sloboda, jasno, znai ukidanje ropstva i kmetstva. Znai isto tako ukidanje predrasuda i naina ivota koji pokazuju sklonost opravdanju ropstva i kmetstva.
Ona znai te i sline stvari. No, sve te dobre stvari mogu se zajamiti samo ako
deniramo znaenje slobode kao uvoenje inovacija zasnovanih na otkriu
pravovaljanih opih zikih zakonitosti. Lyndon H. Larouche, jr., isto.
458 Evo kako bi trebala izgledati protustrategija unitenju ovjeka i naroda. U
uzburkanom moru zabluda i strasti, koje tresu ovjeanstvo, Petrova je stolica
sidro nade i luka spasa u kojoj moramo nai zaklonite ako ne elimo nastradati. Ivan Merz, isto, str. 28.
459 Svakodnevno sluamo pitanje je si li vidio na televiziji. Ne vrijedi se uputati
u objanjenja kako taj dogaaj nije ba takav kako je prikazan, jer e odmah
dobiti odgovor: Pa pisalo je to u novinama.

Poglavlje 3: Doktrina po kojoj ratuju deterministi ...

Saboru. Te veselice esto akterima slui za iivljavanje strasti,


narodu za odvikavanje od vlastitog miljenja.
Politika vlast ve je davno prepoznala (jo od starog Rima)
koliko ovjeka kvari dokolica i koliko ga ini beskorisnim. Zabava
je najekasnije sredstvo lake vladavine nad ovjekom. Panem et
circenses. Deterministi su samo to usavrili. Zabava i samo zabava
to je njihovo geslo jer se tako raspruju i smanjuju ivotna i duhovna snaga, rastvara se kreativnost, odnosno sprjeava se misao i miljenje. Puta se mozak na pau. Ako se ovjeku dade jesti
do sitosti, on najee postaje pospan, a zabavom se pretvara u
idiota.
Dosta zabave, a to je s novim teorijama? Ni tu nita novog
pod kapom nebeskom. Neoliberalna i graanska opcija
deterministima slue samo za izmiljanje raznoraznih teorija: ravnopravnost spolova, civilno sluenje vojnog roka, potpuna profesionalizma vojske, prava istovrsnih spolnih skupina. Sve su to
toboe nove i napredne teorije i uvijek se opravdavaju ljudskim
pravima, a u biti su lane i slue da se inverzijom zamrauje istina
ili da se pojedinac i narodi pa ak i civilizacije optue za krivnju. S
tim novim teorijama svaki pa i najmanji problem postaje veliki, i
o njemu se diskutira od Sabora do ulice i kaa i oni tako postaju
stimulans za uzbuenje ovjeka i puka. Iako s tim teorijama nitko
ne moe rijeiti nita, ali to nije ni bitno, jer im to nije svrha, bitno
je, kako ui determinirani kaos, da igra mora tei dalje...
Pomou novih teorija cilj je determinista unitenje svih kolektivnih snaga drutva, poevi od najperspektivnijih, sveuiline mladei. Nastoji se da sa sveuilita izlaze apolitini ljudi jer
onda lako postaju objekti za prihvaanje i irenje novih teorija.
Posebno podruje na koje se polae pozornost je stvaranje zaborava, tj. uenje samo o loem, onom to ocrtava pogrjeke
460 U pripremanju mladih umova kole su ubrzo nadmaili novi mediji televizija
i lm. Villiam Lind, direktor Centra za kulturni konzervatizam u Zakladi slobodni
Kongres (Free Congress Association) pie ovako: Zabavna je industrija ... u cijelosti apsorbirala ideologiju kulturnog marksizma i neumorno ga propovijeda,
ne samo u govorima, nego i u parolama: jake ene savladavaju slabe mukarce,
djeca su pametnija od roditelja, zajedljive skitnice osujeuju planove pokvarenih sveenika, crnci iz viih slojeva odupiru se nasilju bijelaca iz niih slojeva,
mnotvo homoseksualaca ivi normalnim ivotom. Sve je to bajka, obrtanje
stvarnosti, no zabavni mediji to prikazuju kao stvarnost pa se sve to ini zbiljskijim od onoga to vidimo vlastitim oima. Patrick J. Buchanan, isto, str. 93.
461 Nove teorije slijede detreministiku Kritinu teoriju Frankfurtske kole i kuturne revolucije. to je njihova svrha? Odgovor daje sama Kritina teorija. Kritina
teorija s vremenom uvodi kulturni pesimizam, osjeaj otuenosti, beznaa i
oaja u kojemu narod, premda ivi u izobilju i slobodi, spoznaje da su njegovo
drutvo i zemlja ugnjetavaki, zli i da ne zavrjeuju njegovu odanost i ljubav.
Novi su marksisti kulturni pesimizam smatrali nunim preduvjetom revolucionarnih promjena. Patrick J. Buchanan, isto, str. 89.- 90.
462 Proizvodnja zaborava nije odlika samo protudrutva, niti je odlika samo onih
koji su izgubili svoje ekspanzionistike ratove. Proizvodnja zaborava je odlika

299

GOSPODARI KAOSA

naroda, kao bi mladi ljudi bez otpora prihvatili hipoteku zloina.


Hrvatima to ne treba objanjavati. Nove teorije slue da se umjesto vjerske dogme one same instaliraju kao dogma. Svrha je
kod ovjeka stvoriti sustav autoblokade miljenja kako bi se pretvorio u nemislee stvorenje.
Deterministi dobro znaju da je velika, ak neograniena
ljudska udnja za osjeajem uspjeha i slave. Aplauz je najljepa,
iako nije najharmoninija glazba, ali je uhu vrlo ugodna. Zato
oni stvaraju drutvo u kojem e svatko dobiti svojih deset minuta
slave (obrazac Andy Warhol). Kad se postigne takvo stanje da je
svatko u ivotu postigao desetominutni uspjeh znai da se dolo
na kraj puta samoobmane. Ljudima, nakon toga ne ostaje nita
drugo nego beskrajno razoarenje i najmanjim neuspjehom, a
da bi ponovno doivjeli svojih deset minuta spremni su sve rtvovati za novih, ne vie deset, nego pet minuta slave. Taj ponovni trenutak ima cijenu, a ona na tom oltaru neopoganstva znai
rtvovati ili sebe, ili obitelj ili domovinu ili vjeru otaca ili to je
najei sluaj sve zajedno.
Omiljena igra determinista je mijeanje dobra i zla. Nasilje za
njih je samo operator krize. Svako nasilje je samo po sebi zlo, ali
u jeziku determinista, ono doivljava inverziju (n-1) pa po njihovom tumaenju ono i ne mora biti zlo ako je u funkciji korisnosti.
Cilj opravdava sredstva. Simulacija nasilja (zato ga toliko ima na
televiziji, medijima openito) i izazivanje nezadovoljstva (trajkovi, prosvjedi) najlaki je nain da se potkopa vlast koja uporno
zastupa nacionalne interese, jer autoritet vlasti opada to je vie
nasilja i nezadovoljstva. Svrha je natjerati vlast da prizna nemo
u obavljanju javnih poslova, ostalo je tehnika za njezin odlazak s
vlasti. Nasilje i nezadovoljstvo naprosto je oruje determinista.
Vrhunac upravljanog kaosa je stvaranje jedne jedinstvene religije. Prije toga moraju biti sruene sve druge religije. U novoj
svih onih povijesnih i politikih sustava koji se zasnivaju na vrijednostima, ili su
poivali na vrijednostima, to su ih odbacili bilo sama drutva koja su provodila takvu politiku ili su pak te vrijednosti postale meunarodno neprihvatljive.
Prof. dr. MiroslavTuman, isto. str. 167.
463 U dokumentu Kongregacije za nauk vjere Dominus Jesus Deklaracija o jedincatosti i spasenjskoj univerzalnosti Isusa Krista i Crkve, u toki 4 stoji. Trajni
misionarski navjetaj Crkve danas je izloen opasnosti relativistikih teorija koje
nastoje opravdati religijski pluralizam, i to ne samo de facto nego takoer de
iure. Osim toga navodi se: relativistiki stav u odnosu na istinu, prema onom
to je istinito za jedne ne mora biti i za druge; korjenita suprotnost logistikog
mentaliteta Zapada i simbolikog mentaliteta Istoka; subjektivizam onoga koji,
smatrajui razum jedinim izvorom spoznaje, ne uspijeva svoj pogled uzdignuti
navie, u odvanosti da dosegne istinu postojanja; tekoa u razumijevanju
i prihvaanju toga da u povijesti postoje vazda vaui eshatoloki dogaaji
Nikola Mate Roi, str. 140.
464 Bilo bi vie nego netono misliti da je plan o stvaranju neke sveope svesvjetske religije, zajednike religije, panreligije, nastao tek u nae vrijeme. Naprotiv,
povijesno gledano, to je zamisao koja se u razliitim oblicima pojavljuje u na-

300

Poglavlje 3: Doktrina po kojoj ratuju deterministi ...

religiji koju stvaraju deterministi, jedna od subreligija je i tzv.


religija humanizma ili nova duhovnost. Izrazi duhovan i duhovnost valja razumjeti po znaenju to ga imaju u pojmovniku
Novog doba, a tu je rije o duhovnosti bez religije. Nakon
globalnog ateizma kojeg je propovijedao komunizam nakon
njegovog pada naen je supstitut, u biti drugo ime za ateizam,
sakriveno iza gordog naslova humanizam. Novo ime za komunistiku lozoju postalo je sekularni humanizam napisat e
Ralph Epperson. Svrha svih deterministikih prevrata u Europi
od jakobinskog do kulturnog, bilo je postupno ruenje kranstva. (vidi sliku 12.) Uloga ateista i ateizma je katalizatorska kojom
se usmjerava proces, ali se istodobno sami ne mijenjaju, zato je i
komunizam deniran kao prijelazno razdoblje. Postulat determinizma je uiniti sve da utjecaj sveenstva u narodu oslabi. Ne,
otvoreno osporavati Crkvu, nego je ruiti prikriveno, kritikom. Za
to su najpodesniji mediji. Openito putem medija izobliavati
uenje koje donosi radosna vijest, a lmovima (sluaj Zlikavci
na HTV), kazalinim predstavama, serijama na televiziji, crtanim i
igranim, poniavati Crkvu na najvulgarniji nain. Kako stvoriti gospodstvo svijeta, ali bez Boga to je krajnji strateki cilj upravljaa
determiniranog kaosa. Na taj njihov naum samounitenja stiu
em zapadnom (kranskom) okruenju ve bar tri stoljea. Ne moe se ne zamijetiti da se takve ideje javljaju uestalije nakon zapadnog raskola, to jest nakon anglikanskog (1534.) i protestantskog (1917. odnosno 1529.) kidanja veza
s Rimom, odnosno otpada od zajednitva s Rimokatolikom crkvom. Razdoblja
i procesi vezani uz teoloko-lozofske i svjetonazorske programe poznate pod
nazivima deizma, iluminizma, racionalizma, pozitivizma, ateizma kao da su bili
kolijevka i okrilje za takve ideje i planove. Nikola Mate Roi, isto, str. 51.
465 Ameriki humanisti izdali su dva Manifesta, 1933. i 1973. godine. U njima se
nalaze bitni proglasi i programi. Meu petnaest toaka Manifesta nalazi se
i slijedee: Religiozni humanisti smatraju univerzum samopostojeim, a ne
stvorenim ... Humanistika religija je ateistika i vjeruje da nema Boga...ovjek
se razvio kao rezultat kontinuiranog procesa. Ralph Epperson, Novi svjetski
poredak, Zagreb 1997. str. 199.-200.
466 Nije onda ni udno da pri organizaciji UNESCO postoji posebni program i sektor pod nazivom Duhovna ujedinjenja i meunarodni dijalozi, a Pablo Coelho, jedan od velikih proroka Novoga doba (New Agea), imenovan je posebnim
i zaasnim savjetnikom. Zamjetno je da relativno mnogi teolozi i redovnici kod
nas uope ne razumiju bitnu razliku, pa misle da je duhovno istovjetno s duhovnou u naem katolikom, klerikom i redovnikom pojmovniku. Nikola
Mate Roi, isto, str. 129.
467 Usp. Ralph Epperson, Nevidljiva ruka, Kastav Cipeti, 2002., str. 422.
468 Trideset godina udaranja kranski je moral pretvoren u prah. Danas se sveenike u lmovima i na televiziji esto prikazuje kao hipokrite i bludnike ili kao
netolerantne i zaostale osobe. Tko ima hrabrosti braniti vrijednosti obitelji, ako
e za to biti javno izvrgnut ruglu? Crkve su, poput svih drugih ustanova, pod
stalnom paljbom i ve pokazuju znakove umora. Pritisnute raskolima glede pobaaja i homoseksualizma, muene raznim skandalima, od enskih televizijskih
evanelizatora preko sveenika pedola do davanja ovlasti biskupima, crkve
nisu vie ono to su nekad bile. Ako se moralni autoritet ne vjeba, on, poput
miinog tkiva, atrora i umire... Patrick J. Buchanan, isto, str. 231.

301

GOSPODARI KAOSA

upozorenja. Ako je kranstvo stvorilo Zapad i ako je on temelj


njegovog moralnog i politikog poretka, moe li Zapad opstati,
preivjeti smrt kranstva? Will Durant nije uspio nai nijedan
znaajan primjer u povijesti, sve do naih dana, u kojemu je neko
drutvo, bez pomoi religije, uspjelo odrati svoj moralni ivot.
Prema Bellocovu epigramu, to glasi Vjera je Europa, Europa je
vjera Ali, ako ta vjera umre, koji e vjerski sustav, koje naelo jedinstva i koji izvor moralnog autoriteta odrati Zapad na okupu?
Po emu je Zapad jedinstven? Koje ga spone vezuju? Odgovor na sva ova pitanja lako je nai, a on glasi: Europo, na poetku
novog tisuljea, otvori jo jednom svoja vrata Kristu!
Cilj determinista je bio i ostao isti unititi raznovrsnost, narodnost, dravne granice, obitelj i njezinu odgojnu mo i konano
duhovnu vertikalu ivota i ivljenja, vjeru otaca. U pohodu na
vrjednote mir nee biti mir a rat nee biti rat, uspostavlja se privid
blagodati mira koje deterministi nazivaju odravanje i (ili) nametanje mira. U takvom miru koji nije mir i rat koji nije rat, cijeli
svijet postaje bojno polje.

10. Protiv inverzije mogue se boriti samo inverzijom


Globalizacija i globalizam zahvaljujui informatikoj tehnologiji i
ostalim tehnolokim dostignuima osobito na podruju telekomunikacija omoguavaju da ideje i zamisli determinista prilino
lako, brzo i nesmetano, ulaze u svaku kuu na cijelom svijetu.
Gledatelji, sluatelji, itatelji, izloeni su ideologiji nekog Novo
doba ili nekog Novog svjetskog poretka na putu prema novoj
Utopiji. Deterministi, dakle, nastavljaju misiju utopizma. U biti
oni su najvei utopisti. Njihov plan je utopistiki iz dva razloga.
Prvi, jer su nestale mogunosti stvaranja jedne religije, jedne nacije ili jednog naroda, ili jednog meunarodnog jezika ili jedne
klase, jer naprosto sve to nije ni potrebno, a da se i ostvari nita
bitno se ne bi promijenilo. Drugi je razlog to ukinue jedne religije ili kulture ili naroda, da bi se nametnulo njihov surogat je put
prema nitavilu. Koliko god nastojali deterministi nee moi ukinuti, izbrisati kolektivne (skupne) kategorije koje su date Bojom
voljom zajedno sa ivotom i time mnogovrsnou oblika iskaza
i oslobaanja. Deterministi naprosto moraju shvati da je zadaa
smisao i uloga svake religije, naroda klase i rase, kao i svakog

302

469 Patrick J. Buchanan, isto, str. 282.


470 Usp. Glas Koncila, 47/2002, str. 6.
471 U svijetu se sve vie obistinjuje na planetarni Big Brother. On ve prkosno i
nasilno djeluje kao misionar i satrap, vojnik i policajac, bankar i sudac, aneo i
zloduh, koji navjetava i namee New Age, New Deal, American way of live
i mnogo jo toga kao kategoriki preduvjet i zahtjev, conditio sine qua non,
za pristupnicu u obeani i razvikani Novi vrli svijet. Nikola Mate Roi, isto,
str. 18-19.

Poglavlje 3: Doktrina po kojoj ratuju deterministi ...

303

ljudskog bia, da se niim ne mogu nadomjestiti. Unato tome


deterministi ne odustaju u pohodu ruenja vrjednota, kako bi
se prijanje strukture zamijenile novim. Ali to ipak ne ide tako
lako, jer strukture se teko mogu mijenjati, drutva jo tee. No,
kako e se ta pustolovina zavriti, o tome moemo nagaati, u
najboljem sluaju tek postavljati pitanja.
U cijeloj zbrci sadanjice koju stvaraju deterministi moe se
zapitati: je li Francis Fukuyama, imao pravo kad je nakon sloma
komunizma u Europi 1989. proglasio kraj povijesti? Fukuyama
nije imao pravo u smislu tonog odreivanja tijeka budunosti,
nego je imao pravo u smislu ostvarivanja plana determinista.
Kraj povijesti, kao to vidi i prieljkuje Fukuyama, je kraj kranske
povijesti, prije svega one europske. Po njemu pad komunizma
znai da je ispunjena (provedena) druga faza determinizma (slika
12.), u jednoj polovici Europe, u istonom stratekom dijelu za 21.
stoljee, jer se ta istona Europa nadovezuje na Aziju, pa je tako
otvoren slobodan put prema sreditu Euroazije. Istonoeuropske
zemlje postale su pogodan plijen za deterministe ne samo zbog
velikih prirodnih izvora, nego, to je jo znaajnije, zbog komunizmom razdrmane (uruene) kranske duhovnosti. Tu prazninu, u
treoj fazi provedbe plana, e lako deterministi popuniti novom
vjerom koja stvara potroaku ovisnost. To je taj kraj povijesti
kako ga vidi Fukuyama, ili kraj ribe, a trijumf vodenjaka. Njemu
se priinilo, jer je tako htio vidjeti, da ideologija determinizma
trijumra i da se sva drutva i sve drave, pa i istonoeuropske
kreu u smjeru liberalne demokracije. Njegova predodba o
harmoniji svijeta demantirana je ve ratnima sukobima u bivoj
Jugoslaviji, a vie nego uvjerljivo onima u Afganistanu i Iraku.
Kraj hladnog rata i tobonjih ideolokih i politikih podjela
u drugoj polovici dvadesetog stoljea nisu kraj globalnih sukoba. Ovaj put cijeli svijet postaje bojno polje, jer u njemu ne
sudjeluju i nee sudjelovati drave koje najavljuju rat, jer najave
rata vie nema, nego u njemu sudjeluju mree, bila to mrea
multinacionalnih kompanija i kapitala ili teroristikih skupinama,
svejedno. U ovom sukobu ne radi se o sukobu civilizacija kako
je to 1993. najavio Samuel Huntington, koji je istupio s tezom
da e se novi veliki sukobi u globalnoj politici u 21. stoljeu dogaati na lomnim crtama izmeu velikih civilizacija i kultura.
Pristalice Huntingtonove teze smatraju da bi bilo kratkovidno
472 Inverziju vrjednota jednostavno i uvjerljivo dao je Patrick J. Buchanan: Ono
to je nemoralno i sramotno promiskuitet, pobaaj, eutanazija, samoubojstvo
postalo je progresivno i hvale vrijedno. Nietzsche je to nazvao transvrednovanjem vrijednosti; stare vrline postaju grijehom, a stari grijehovi vrlinama (kurziv
a.). Patrick J. Buchanan, isto, str. 15.
473 Osim sukoba na Bliskom Istoku kao jedan od primjera naveo je rat u Bosni i
Hercegovini. Nakon 11. rujna 2001. Samuel Huntington ponovno kao i 1993. je
dobrodoao u asopisima i analizama svjetskih dogaaja.

GOSPODARI KAOSA

304

odbijati naelo prema kojemu, neto ne moe biti, to ne smije


biti. Upravo i ovdje vrijedi obrazac (n-1). Neto to bi se trebalo
dogoditi, mora se dogoditi. Tada se postie nevjerojatan psiholoki uinak, jer onaj tko se suprotstavlja tom stanju koje nitko
nije predvidio i koje se ne smije dogoditi zadobiva neogranienu
mo da upravlja procesima na globalnoj razini. Huntington nije
uinio nita drugo nego inverziju i nagovijestio i otvorio put, u
teorijskom smislu, da cijeli svijet postane bojno polje, jer e se
toboe sukobljavati civilizacije, a nee deterministi ratovati protiv vrjednota.
Iako se na prvi pogled inilo da se nakon 11. rujna 2001. u
politiku arenu ponovno vraa tradicionalna politika i nacionalna drava, brzo se pokazalo da je to bila velika zabluda. To je ak
bio privid i za Sjedinjene Amerike Drave, jer suspenzija nekih
osobnih prava nije ugrozila njezinu projekciju moi na globalnoj
razini, nego je pojaala. Efektom kumulativnosti Sjedinjene
Amerike Drave su se potvrdile kao zaista jedina supervelesila.
Nakon tog poetnog, moglo bi se rei, planiranog zastoja globalizacija u gospodarskom, kulturnom i tehnolokom podruju nastavlja se ukidanje suverenosti nacionalnih drava i tradicionalne
politike. Ona tako produuje hod iz druge faze deterministikog
plana nastojei dovriti ideju Karla Marxa o izumiranju drave i
ukidanju politike. Nije deterministima nepoznato da samo drava ima snagu graanima osigurati zatitu i da samo njoj pripadaju kontrolne funkcije na nancijskim tritima i u svim drugim
djelatnostima osiguravanja boljitka za cijeli narod. Upravo zbog
toga je i ele dokinuti jer ona ljudima prua na dugi rok da mogu
u svom prirodnom stanju zatiti svoj ivot, svoju slobodu i svoje
vlasnitvo.
Opeprihvaena teza o dobru i zlu kao trajnim kategorijama
u svemiru, ali i u ovjeku samom, u politikom ivotu mogu se
iskazivati kao to je ve naglaeno u ovom poglavlju kao ljevica
i desnica. No, kako povijesno iskustvo pokazuje, u posljednjih
dvjesta godina sigurno je, da ljevica ovjeanstvo vodi prema
ponoru to ne znai da se njoj a priori moe pripisati prikriveno
zlo, kao to se ni desnici ne moe pripisati uvijek odsjaj dobra.
Iz jedne i druge skupine (iako s desnice ee) u trenucima kriza mogu se pojaviti ljudi koji irinom svog vidokruga (vizijom) i
vrstinom psihe koju karakterizira smjelost, vide daleko (strate474 Pristalica Huntigtonove teorije ima i na junoeuropskim prostorima. Zlorabei
ve poznatu sintagmu Samuela P. Huntingtona sukob civilizacija (The Clash of
Civilizations) Perica (dr. Vjekoslav Perica, nekadanji tajnik Komisije za odnose s
vjerskim zajednicama u Splitu) je sukobe i ratove na prostoru bie komunistike
Jugoslavije okrstio religijskim pojmovima (the Clash of Religions): To je bio rat
simbola. A onda je poeo rat mitova. Kategorikim svoenjem svega na nazivnik
vjerskih i nacionalnih simbola i mitova, to postaje klju za razumijevanje svih
dogaanja oko raspada SFRJ i nakon njega. Nikola Mate Roi, isto, str. 179.

Poglavlje 3: Doktrina po kojoj ratuju deterministi ...

305

ki promiljaju) i mogu izvesti narod iz pogibelji (postaju voe).


Upravo zbog te sveobuhvatne karakteristike ostali ljudi ih teko
ili nikako ne shvaaju, jer svatko od njih tumai svijet (pojave, dogaaje, procese) onako kako ih on shvaa i doivljava. Meutim,
kada proe glavna opasnost, veina tih ljudi malog horizonta,
koji su u momentima krize (agresije, rata) utjeli i paniarili, oslobaaju se straha, postaju glasni i poinju tumaiti blisku prolost
i stvarnost iz perspektive uske rupe u kojoj su se skrivali. No, oni
ne staju na tome, nego kreu u odgoeni juri, a cilj im nije zlo
(agresor, neprijatelj) ili netko drugi, nego voa (spasitelj). Nastoje
ga sruiti, a njegovo djelo izvrgnuti ruglu i prikazati kao zloin, da
bi opet stvorili kaotino stanje, kako bi oni mogli preuzeti vlast. A
njihova vladavina je vladavina poslunosti prema vanjskoj moi
a ne stvaralaka funkcija za dobro naroda. Ovdje je svaka usporedba s Hrvatskom i dr. Franjom Tumanom namjerna.
Ne moe se i ne smije se polaziti od teze, poglavito krani,
da veina ljudi ne eli pravni poredak i red? Naprotiv, svi to ele!
Meutim, nije velik broj onih koji istinski shvaaju kako to ostvariti, jer gradivo opstanka (mudrost) je golemo, a psihozike
mogunosti da ga se obuhvati, te logiki i objektivno uporabi
u ispravne svrhe dano je samo rijetkima. To deterministi itekako znaju, kao to znaju da ovjek prihvaa samo ono to i sam
smatra da je u redu i pozitivno (iako ono ne mora biti) a takvih
je veina. U tom subjektivizmu lee uvjeti za determinirani kaos
i jedina mogunost da se on izbjegne je da se na kljunim mjestima upravljanja dravom nalaze ljudi irokih vidika, a grjeke
koje e oni uiniti ukoliko neto propuste, mogu se prihvatiti jer
su esto odabir manjeg zla. Novovjeki farizeji prepoznaju se po
uzreici, za sve je kriv onaj drugi a njihov je najvei problem to
nikako ne mogu shvatiti svoju slabost, svoju grjenu stranu, pa
krivca nalaze u drugom, optuujui ga da je lo, zao, podloan
slabostima, uzronik kaosa pa i rata. ak su uvjereni, ili ih se uvjeri, da to rade u korist opeg dobra. Ovdje je rije o psiholokoj
borbi ovjeka sa samim sobom i okrujem. U toj igri bitno je
da rtve i grijesi budu to manji, jer su oni uglavnom proizvod
neshvaanja, a osveta je najvea zabluda.
Sa stajalita teorije sukoba svaka kriza ne mora zavriti ratom
kao svojim ekstremom. Povijest do kraja dvadesetog stoljea
pokazuje da je tako najee bivalo i da su kriza i rat tvorili jedan
ciklus. Nakon tog ciklusa bi poimao novi, obnoviteljski, gdje su
do izraaja dolazili ljudi sa stvaralakim osobinama i inicijativama
i ispravljali posljedice ratova. Ovdje se postavlja logino pitanje:
to se dogaa u uvjetima upravljanja krizama kad se ciklus ne
zatvara tj. ne zavrava ratom kao ekstremom? Nastavlja se trend
truljena drutva, njegova entropija, zato nakon upravljane krize
slijedi odgoeni kaos. To je razlog zato deterministi upravljanje
krizom ne zavravaju istom pobjedom. Primjeri su: sluaj Irak

GOSPODARI KAOSA

306

(1991.), biva Jugoslavija (1991.-1999.), Afganistan (2001.), ponovno Irak (2003.), Sudan (2004.) ...
Kljuni imbenik pobjede u sukobima, ili ratovima, uvijek
je leao u odabiru najdjelotvornije strategije. Analiza sukoba i
ratova dvadesetog i poetka dvadesetprvog stoljea pokazuje
da pobjeuje onaj na ijoj je strani svjetsko javno mnijenje i potpora, jer je to velika psiholoka prednost, a ona je preduvjet pobjede. Do pojave informacijskog rata takvu je prednost dobivao
uvijek onaj koji je bio napadnut. U novoj doktrini koju provode
deterministi uinjena je inverzija (n-1) pa se onaj koji napada, prije nego to napadne, godinama ne samo mjesecima prikazuje a
i dokazuje da je on, pae jedina, institucija koja titi od nereda,
uva pravni poredak i iri demokraciju, te dakle, ima ekskluzivno
pravo na ulogu uvara svjetskog poretka. irei dugotrajno takvu
inverznu sliku i sami poimaju vjerovati u to to propovijedaju,
stvarajui takve psiholoke preduvjete da to i takvo nastupanje
vremenom postane nedodirljivo, i kojim se moe napasti svakoga tko se pokua suprotstaviti.
Sluaj Sjedinjenih Amerikih Drava kao svjetskog policajca,
ili Europske unije najbolje govori da je inverzija svega postala
stvarnost naeg doba. Kako se suprotstaviti ovoj inverznoj doktrini u globalnom strategijskom nastupanju? Nikako drugaije
nego primijeniti inverziju inverzije, vratiti stvari na poetak. Ne
izbjegavati rat, to bi dugorono bila grjeka (zbog neogranienosti krize), nego natjerati veliku destruktivnu silu da ona napadne, i na taj nain je demaskirati i dokazati pred svjetskim javnim
mnijenjem tko je i to je. Zadobivajui potporu tog vanjskog
strategijskog kruga, dugorono gledajui, pobjeda za napadnutog nije nemogua, ona je pae izvjesna. No, mora se naznaiti
da je cijena u takvom strategijskom odabiru izuzetno velika
(ljudske i materijalne rtve), ali je i pobjeda velika. Tu je jo jedan
element koji igra znaajnu ulogu informacijski rat. U uvjetima
informacijske prevlasti (blokada informacija), nuno je rtvovati jake linosti koje e biti napadnute, ali i koje e se i braniti, pa
e na njih informacijski (medijski) sustavi troiti veliku energiju. U
tom mini inverznom ratu, unutar informacijskog sustava, otvaraju se pukotine za irenje prave istine o namjerama i karakteru
napadaa. I stvari se poimaju odvijati logino, a to da napada
(koji je ujedno i najvei grjenik) titei sebe mora rtvovati svoje
suradnike, generale ili vojnike (sluaj amerikih generala Frenksa
i Lopeza i vojnika u Iraku). Drugi nain suprotstavljanja je initi
ono to ini napada. Tako je prevladavajua i monopolska uloga
CNN zaduenog za samo jednu istinu, bitno smanjena nakon
pojave Al-Jazeere. Irak, kako razvoj dogaaja pokazuje sve vie
postaje primjer ovog novog sukoba inverznih doktrina.
Identitet je vaan jer ako se ovjekov ivot i ivot naroda
odvoji od te ksne toke, raspada se i krlja. Europa odbacu-

Poglavlje 3: Doktrina po kojoj ratuju deterministi ...

307

jui svoj kranski identitet, izdala je i svoju slobodu i izgubila


je ozbiljnost. Na mjesto kranskog muenitva instaliran
je bruxelleski birokratski aparat. ivei pod stalnim pritiskom
birokratskog aparata, europski ovjek je prisiljen poputati ali
i naputati sve vie svoj bioloki i duhovni bitak. Kako izii iz
toga? I ovdje vrijedi inverzija inverzije. Uiniti sebe sposobnim
za primanje vjerodostojnog duhovnog utjecaja. Da bi ovjek to
mogao izvesti, potreban je okretaj za tristaiezdeset stupnjeva
kako kae Bla Hamvas i doi do ovjekovog poetnog i vjenog
i apsolutnog stava, u stanje svjesne i budne komunikacije ne s
nadljudskim silama, nego sa silama svijeta veeg od ovjeka.
U izvjesnom smislu potrebno je vratiti se ranim crkvenim ocima.
Treba pogledati kakvu su borbu vodili da bi Evanelje razlikovali
od hebrejske, egipatske, grke, iranske, dapae i udaljenih predaja, i da bi se s njima usuglasili.
ovjek koji nema duhovnu bazu, on je inverzni ovjek i
moe se prepoznati po tome da u svemu vidi samo ono to je
dopadljivo na kratke staze. Determinizam je u ovjeku probudio
nostalgiju prema primitivnosti, jer je mu je stegu kranske civilizacije nametnuo kao teret. Meutim, ispostavilo se da je nastao
svijet novog barbarstva u kojemu su genocidi i koncentracijski
logori, masovna ubojstva i svjetski ratovi i prihvatljiva, normalna
pojava a da se i ne govori o raspadu zajednice, o kolapsu obitelji,
o unitenju morala i o duhovnoj anarhiji. Jednakost, demokracija
i ljudska prava samo su imenice iza kojih se skriva bezdunost i
licemjerje determinizma. Zato je mogue da u determiniranom
kaosu skupa idu dobro i zlo, pravda i nepravda, idealizam i materijalizam, nagon za pravdom i nasilje. Iz ovoga je rjeenje
opet inverzija. Kad su teret i patnja ve tu, ovjek treba prihvatiti i
teret i patnju i treba ih uiniti smislenim. Taj put je pokazao Krist.
Bez patnje ivot nema smisla i to je ono to se naziva ozbiljnost
ivota.

475 Poetak su Europe, kae Weber, Termopili, gdje je malena vojska od nekoliko
ljudi zaustavila perzijskog kolosa i pala, ali je grka sloboda obranjena. Smisao
bitke je sljedei: postoji neto to je vie od ivota i za to vie treba dati ivot.
To je izvorna baza europskog poretka ivota. Slava europskog ovjeka. Nakon
Termopila kranski muenici u svakom sluaju odravaju istinsku bit ljudske
osobnosti, ak i onda kada je trebalo dati ivot. Ono to se danas dogaa, inverzni su Termopili, obrnuto je od kranskog muenitva. Preteita veina ovjeanstva bi, da samo moe za kakav dobar novac, za puki i goli ivot bio on ma
kakvo sramotno ropstvo, prodali slavu slobode. Zajedno sa svojom, naravno i
slobodu drugih. Bla Hamvas, Pogovor o nekome, isto, str. 11.-21.
476 Bla Hamvas, isto, str. 11.- 21.
477Uniti kulturu i identitet to je jedno od glavnih naela u determiniranom kaosu,
a provodi se stvaranjem i izgradnjom bezumne, prljave, odvratne knjievnosti
(kulture), slikarstva posebno, utog tiska, pornograje, lma, kazalita.
478 Bla Hamvas, isto, str. 11.- 21.

GOSPODARI KAOSA

308

Hrvatska nezavisnost, u doktrini inverzije, iskazuje se ili kao


njezino dokinue ili kao ne ba bitni subjekt u nekoj asocijaciji.
Zapadni Balkan, na primjer. Svoje dugorone planske projekte
deterministi tite i onda kada tienik iskae iz razine ope
prihvatljivosti, kao u sluaju memorandumske ideje o stvaranju
velike Srbije. Naime, itav zapadnoeuropski politiki sustav je
bio povezan s jugoslavenskim i imali su zajedniki interes ouvanja postojeeg stanja u lomu bipolarne podjele svijeta, pa i po
cijenu izazivanja rata. U tom smislu su se meusobno titili. Zato
je prije i u vrijeme srpske agresije na Hrvatsku na Zapadu vladao
potpuni muk i utnja, to je znailo potporu velikosrpskoj politici. Proboj iz takve diplomatske, politike i medijske blokade bilo
je mogue izvesti jedino ukoliko se izvede smjeli strateki plan,
inverzan njihovom nastupanju. Taj plan je bio samostalna i nezavisna hrvatska drava, ozbiljna i stvarna protutea europskim
deterministima koji su bili prisiljeni priznati Hrvatsku unato
drugim namjerama. Ipak, nisu mogli sakriti razoarenje koje je
sroeno u sintagmi o ranom priznanju koju do dana dananjeg
zastupaju Velika Britanija i Francuska.
Hrvatska pobjeda u Domovinskom ratu jest u vanjskom
iskazu pobjeda protiv srpske agresije ali je ona zapravo znaila
pobjedu protiv determinizma i determinista u jednom paradigmatskom obliku. Tom pobjedom deterministi su se uplaili da
Hrvatska, nakon tri njihova prevrata u dvjestogodinjoj europskoj povijesti, ne postane prva zemlja koja e uspostaviti prirodan pravni poredak i biti uzor ostalima. Kako deterministi ratuju
upravo protiv toga sustava vladavine i vlasti Hrvatsku se poput
Kartage nastoji razoriti. Ako se zna da se doktrinom inverzije od
rtve Hrvatska eli nainiti agresorom, a to ine i oni izvan i
oni unutra nje, poruka hrvatskoj politici moe biti samo jedna
uinite sve da se Hrvatska ne razorua i ne rasproda i ne preda
na raspolaganje svjetskim trgovcima. Neka se ne zaboravi, doi
e ponovno vrijeme nacionalnih drava, ali njoj se mogu nadati
samo oni koji sauvaju svoj bitak.
479 U tome je znaaj Vatikana koji je meu prvima priznao Hrvatsku i praktino
prisilio lanice Europske unije da to isto uine.
480 Izmeu ostalog ova se inverzija postie i pravnim sredstvima . Smisao determiniranog kaosa nije u izravnoj teritorijalnoj koristi, nego se ratni probitci
ostvaruju gospodarskim nastupanjem koja se u obliku tzv. pomoi iskazuje kao
mo. To zaraene strane koje su obuhvaene determiniranim kaosom dovodi
u poloaj da se prisiljavaju staviti na raspolaganje apstraktnoj meunarodnoj
zajednici. Nakon toga meunarodnim pravom unitavaju se njihova nacionalna
prava, odnosno dovodi se u pitanje funkcioniranje pravne drave. Apsurd ove
inverzije dogodio se u Hrvatskoj jo bolje reeno u tu sitauaciju dovela je samu
sebe. Naime, hrvatsko pravosue e suditi po diktatu meunarodne zajednice
svojim generalima i braniteljima. To Vlada smatra velikim politikim uspjehom.
Kojeg li licemjerja i podlosti od meunarodne zajednice, a sljepila i podlonosti
od hrvatske vlasti, koja sama sebi dokazuje da je agresor.

Poglavlje 3: Doktrina po kojoj ratuju deterministi ...

309

***
Deterministi odluivi da Kraljevstvo Boje, Kraljevstvo nebesko ili Kraljevstvo Kristovo zamjene ljudskim kraljevstvom ili
novim svjetskim poretkom, obnavljaju kao sintetiziranu cjelinu
ono to je davno vieno u pokrajinama rimskog carstva, u otomanskim miletima, u kolonijalnim protektoratima, u krunskim
zemljama Habsburgovaca, Bismarcovim zemljama (Lnder), u
republikama SSSR-a, u dravama Indije ili pokrajinama Kine.
Vie nije nejasno, ili ne bi trebalo biti, prema kojim se doktrinarnim naelima nastoji stvoriti ljudsko kraljevstvo. Inverzija (n-1)
je ta magina formula po kojom se istina, pravednost, ljubav i
sloboda, nastoje ubiti, ili u najboljem sluaju izokrenuti. Nakon
jakobinske i diktature proletarijata, Prvog i Drugog svjetskog
rata, kada su svi vladari po milosti Bojoj, osim onih u zemljama
reformacije (a i to je dio plana, njegova prva i druga faza) skraeni
za glavu ili svrgnuti, deterministi su utjelovili lozoju hedonizma, bogatstva, moi i preko vanjskog i unutarnjeg kruga svojih
mrenih organizacija cijelom svijetu, silom i nasiljem nameu
jednopolarnu (unipolarna) vlast (nad-vladu), zaogrui tu svoju
treu fazu plana u plat demokracije i ljudskih prava.
Ulaskom u novo tisuljee doktrina inverzije po kojoj deterministi ratuju protiv vrjednota uistinu je promijenila i strategije i
neprijatelje i saveznike ali i poslunike i izvritelje. Meutim, oni
zaboravljaju da su se od davnih vremena u razliitim dijelovima
svijeta raale imperije koje su podinjavale goleme teritorije i
brojne narode. No ni jedna od njih nije bila sposobna nametati
svoju volju cijelomu ovjeanstvu. U tome nee uspjeti ni ova
nova imperija unato tome to je plan u treoj fazi izvrenja i
to nosi prijemiv naziv Novus ordo seculorum. Ona e i kao sve
dosadanje zablude ostati opomena lakovjernim rtvama o stvaranju ljudskog kraljevstva.

481 Nikola Mate Roi, isto, str. 22.- 23.

Poglavlje 4

GEOSTRATEKA I
GEOPOLITIKA SLIKA SVIJETA NA
POETKU TREEG TISULJEA

Po planu determinista svijet bi 2010.-2015. trebao doi na toku


(razdjelnicu) kada za mnoge narode i zemlje svijeta nee biti suvereniteta i pravde, a mnogi e ostati bez vojske i vjere otaca (slika
15.). Jesmo li se doista pribliili tom dobu kad na zemlji nee vie
biti nacija i kad e na njoj cijeloj vladati jedan poredak, jedna nadvlada (vladar), jedno administrativno tijelo? Jesmo li doista na
putu ostvarenja plana o nastanku neke hibridne svjetske religije
u kojoj se svi ljudi slau? Jesu li se pribliila vremena u kojima
e samo moni imati pravo na vojsku? I konano, je li na pomolu
vrijeme da za kolateralnu tetu u kojoj umire stotine tisua civila, nitko ne odgovara? Iako svijet od tih posljednjih vremena
dijeli samo desetak godina jo nije kazano tko bi trebao biti na
elu tog novog svjetskog poretka koji se sastoji u slijedu rijei
bez. Ipak, nad-vlada ili nevidljivi vladar ovoga svijeta bi svakako trebao jamiti nestanak obitelji, jer e djecu morati odgajati
drutvo u ime nad-vlade (vladara) ukida se pravo na privatno

311

482 Strobe Talbott, Clintonov cimer s Oxforda, u jednom je lanku u asopisu Times prije desetak godina, izjavio da je dvadeseto stoljee uvrstilo uvjete za
svjetsku vladu. Smrt Zapada, Patrick J. Buchanan, Kapitol, Zagreb, 2003, str. 257.
Je li vam svima jasno da elimo izgraditi neto to moe teiti da postane
svjetska vlast, ne samo trgovaki blok, nego i politiki entitet?, zagrmio je
predsjednik Europske komisije Romano Prodi pred Europskim parlamentom u
veljai 2001. Shvaamo li da e naim nacionalnim dravama, ako ih uzmemo
pojedinano, biti znatno tee odrati se i ouvati identitet na svjetskoj pozornici?. Prodi Urges Fundamental Debate on Future of EU, Michael Mann, Financial
Times, 14. veljae 2001. str. 1.
483 Svjetskoj vladi bit e potrebna i svjetska religija. Humanisti se dobrovoljno javljaju da ispune tu prazninu. Nevidljiva ruka, Ralph Epperson, Kastav Cipeti,
2002, str. 428.

GOSPODARI KAOSA

312

vlasnitvo jer e nad-vlada (vladar) biti vlasnik zemlje i svih drugih dobara. Kako sloboda vjeroispovijesti ne e postojati, zbog
ustolienja jedne religije, nad-vlada (vladar) morat e se dobrano
potruditi da preostale vjernike monoteistikih vjera podvrgnu
rigoroznom preodgajanju. One koji ne uspiju promijeniti svoja
vjerovanja vjerojatno e trebati smjestiti u velike koncentracijske
logore ili ih ubiti kao neprilagodljive budui da e vjeru u Boga
nova nad-vlada (vladar) proglasiti zloinom. Dakle, bit e mnogo
posla za nad-vladu (vladara) jer e sve osobne odluke pojedinaca
donosit ona (on), jer sam ovjek vie nee moi odluivati ak
niti s kim e se moi druiti, a rijei (pojam) suverenost naroda
bit e izbrisana iz svih rjenika.
Hoe li u ovoj geopolitikoj paradigmi suvereni narodi na
poetku 21. stoljea dopustiti ostvarenje naela Humanistikog
manifesta u kojem se tvrdi da je najbolja opcija za ovjeanstvo prevladavanje granica nacionalnih suvereniteta i gdje se
poziva na izgraivanje svjetske zajednice u kojoj mogu sudjelovati svi tzv. dijelovi velike ljudske obitelji. Osim toga, u tom humanistikom katekizmu, stoji mi se uzdamo u razvitak sustava
svjetskog zakona i svjetskog poretka zasnovanog na transnacionalnoj saveznoj vladi. Narodima koji su proli drugu fazu determinizma i izali iz ralja komunistikog svijeta ovi pojmovi ne bi
trebali biti nikakvom nepoznanicom. No, je li tome ba tako? Ako
se samo malo bolje pogleda na geopolitiku pozornicu naalost
lako je zamijetiti da jednako loe vide nekadanji protivnici i oni
s istone i oni sa zapadne strane eljezne zavjese. Nije li veina
suverenih drava ve prenijela dio svog suvereniteta na Meunarodni kazneni sud, na elu kojeg e po nalogu svjetske nad-vlade
(vladara) sjediti isti oni (ili slini) s Haakog suda, a koji je toliko
ispolitiziran da predstavlja ruglo pravde i pravednosti.
Kako bi po zamisli determinista trebao izgledati jedan veliki
grad s anacionalnim obiljejima, a globalno umiven, zorno se
ocrtava na analizi Pariza koji su jo poetkom sedamdesetih godina 20. stoljea izradili strunjaci iz Programa svjetskih institucija. Da bi Pariz postao globalni grad, piu oni, mora se prvo podvrgnuti procesu denacionalizacije i postati manje francuski.
To pak zahtijeva psihokulturnu promjenu u odnoenju prema
tradicionalnoj ksenofobiji koju Francuzi ire oko sebe. Kako je
484 Ameriki humanisti izdali su dva manifesta, 1933. i 1973 godine.
485 O strategiji integracije prostora u 21. stoljeu usp. Hrvatska i veliko ratite, isto,
str. 297.-309.
486 Pariz je odabran s predumiljajem jer je bio prvi pokusni kuni u kojem je
vladar po milosti Boijoj skraen za glavu, pa valjda treba biti i prvi koji e
prestati biti glavni grad jedne suverene zemlje. Ako je u njemu poloen prvi
ispit detreminizma, logino je da i u njemu bude obranjen i diplomski ispit.
487 Da su Francuzi pristali do kraja odigrati svoju pionirsku ulogu u uspostavi detreminizma pokazuje i ovaj primjer: I Francuska ima svoje ikono klase. Kad je

Poglavlje 4: Geostrateka i geopolitika slika svijeta ...

313

nemogue izravno provesti tu zamisao, strunjaci determinizma


preporuuju, to je razumljivo, inverzni pristup (n-1), te dre, da bi
se to moglo postii veim izlaganjem puanstva drugim kulturama, drugim jezicima, drugim nainima da se neto provede, i
drugim uvjerenjima da se bude u pravu. Na tragu te doktrine jedan od strunjaka predloio je da se to vie kulturnih dogaaja
uine svjetskim, kao na primjer nadnacionalni rock-koncerti.
To bi sluilo kao protuotrov previe nacionalnoj i nekada nacionalistikoj kulturi. Dalje se u toj studiji navodi da Pariz vie ne bi
trebao biti glavni grad Francuske jer ako bi nastavio dosadanju
ulogu ostao bi previe etnocentrian da bi postao globalizirani
grad. Zato bi po zamisli autora Orleans trebao postati novi administrativni glavni grad francuskog prostora, to hoe rei, ne vie
Francuske drave. Nadalje, najvii vrhovi francuske vlade (vanjska i skalna politika) ostali bi u Parizu, a administrativna struktura preselila bi se u provinciju, ime bi ustroj, gledanje i utjecaj
francuske vlade postao svjetski, umjesto da bude francuski. U
takvom globalnom gradu kako tvrde strunjaci determinizma
nitko ne bi bio stranac. Menaderi globalnih udruaba koji nisu
Francuzi, a ivjeli bi u Parizu, morali bi biti u mogunosti birati i
biti birani u vijee Pariza. Ovakav globalni grad bi imao i svoju
potrebnu infrastrukturu: hotele visoke kategorije, centre za konferencije, mreu telekomunikacija koja ne bi bila vlasnitvo Francuske, svjetsko sveuilite i nancijski centar. Infrastrukturno
preoblikovani Pariz bi globalnim menaderima nudio dvije vrste
stanova. Jedni bi bili u samom sreditu grada i sluili bi onim rukovoditeljima koje zanima kultura, zabava i gradski ivot, a drugi
bi bio za one koji su vie okrenuti ugodi koju stvara priroda. Ovi
bi se nalazili izvan grada gdje je ist zrak, a drvee i zelenilo bi
smanjilo stres u onih koji pate od kulturnog oka. Toliko o Parizu
koji je naravno na svu sreu jo i dalje glavni grad Francuske, a
dokle, ne zna se.

francuska vlada, 1996. pokuala organizirati proslavu u ast obiljeavanja tisuu


petstote obljetnice pokrtavanja franakog kralja Klodviga, socijalisti, komunisti i sve ostale lijevo orijentirane stranke polovica Francuske usprotivile su
se bilo kakvom obiljeavanju godine u kojoj je Francuska postala kranskom
zemljom. Otto Scott, The War Against the Past Compass, 1. listopada, 2000., str.
11.
488 Otada i od tog vremena je krenula lavina rock koncerata u svim glavnim i velikim gradovima diljem Zapdne Europe, a nakon pada berlinskog zida, nastavljen je pohod, pae invazija u zemljama i gradovima Sredinje i Istone Europe.
Zagreb glavni grad Hrvatske je i u ovom bio poseban. Naime, koncert grupe
Rolling Stonesa odran je na Hipodromu, mjestu na kojem se skupilo vie od
milijun ljudi doekati i pozdraviti Svetog Oca u njegovom prvom od tri pastoralna posjeta Hrvatskoj. Pozornica na koji je grupa nastupana podignuta je na
istom mjestu na kojem je za vrijeme posjete pape Pavla Ivana II. bio glavni oltar.
Da bi simbolika bila potpuna koncert je odran pod naslovom Put za Babilon.
I kad su detreministi u pitanju, previe je.

GOSPODARI KAOSA

Ako deterministi dio geopolitike u 21. stoljeu vide kao


urbanizaciju po parikom modelu, to je s geostrategijom? Futuristika predvianja od prije desetak godina odigravaju se
u strategijskoj crnoj rupi po odreenim koordinatama kaosa i
presedana koji su vrlo esto na rubu odreenih moralnih ali i pravnih norma ponaanja. Rije je, naime, o slijedu upravljanih kriza
koje su poele na prostoru zvanom biva Jugoslavija a nastavljene presedanom Sjedinjenih Amerikih Drava (1998.) koje su
po ocjenama ozbiljnijeg dijela svjetskih analitiara prekrile sve
norme meunarodnog prava izvodei bombake, tj. napadaje
krstareim raketama tomahawk na Sudan i Afganistan kao znak
osvete teroristima za poinjena zlodjela oko amerikih veleposlanstava u Africi. Pandorina kutija se otvorila. To je bio prvi,
ali odluujui korak u procesu ukidanja meunarodnih dravnih
granica u izvedbi prvog svjetskog policajca u njegovoj ne vie redarstvenoj nego osvetnikoj akciji. Krenjem tisuljetnih pravila,
preskakivanjem svih meunarodnih institucija, prije svega Ujedinjenih naroda, Sjedinjene Amerike Drave, koliko god to same
kao drava nisu eljele otvorile su put determinizmu za ulazak u
njegovu treu fazu. Takvim postupcima, kako se mnogim analitiarima ini, Amerika nee kao drava postati novim Rimom. Dapae, rimsku racionalnost kasnije je dopunila kranska vjera pa
je grad progonitelj postao arite gdje je zapadni ovjek odbacio
mnogobotvo a prihvatio kristocentrinu uljudbu za razliku od
novovjekog Babilona, u kojem e ljudi razliitim globalnim, ali i
genetskim zahvatima i jednaenjima po boji, spolu, rasi, i jeziku
postati bezlina masa potrebna uzdravanju malog omeenog
prostora na vrhu hijerarhije u kojem stoluje nad-vlada (vladar)
novog svijeta. Zato Amerika pristaje na ulogu posrednika? Moda zato to je i sama u rukama determinista.

489 Usp. Zbigniew Brzenzinski, Veklika ahovska ploa Ameriki primat i njegovi
geostrateki imperativi, Interland d.o.o. Varadin, 1999.
490 to pak o amerikom globalnom pohodu i unilateralnim vojnim akcijama misli
veina, saeta je u reakciji malezijskog premjera Mahatira Muhameda: Kako
moemo znati da su ameriki napadaj na Afganistan i Sudan izvedeni u samoobrani, kako tvrdi Washington, kad za to ne prua ni jedan dokaz. Asimetrini
ratovi (2), Petar Juri, Hrvatski vojnik, listopad 1998.
491 Dekristijanizacija Amerike velika je kocka, a ulog je naa civilizacija. Amerika
je odbacila moralni kompas koji je njezinu republiku vodio dvije stotine godina i sada polovi naslijepo. Putokaz nam je iskljuivo razum, bez Otkrivenja.
Oevi utemeljitelji davno su upozorili da je to prevelik korak. Nijedna zemlja ne
moe ostati slobodna ako izgubi krepost, rekli su, a bez vjere nema krjeposti.
Nemojte se baviti zamislima da se moralnost moe odrati bez vjere, rekao je
Washington u svojem oprotajnom govoru, Od svih zamisli i navika to vode
napretku, religija i moralnost su neizostavne. Tako je mislio i John Adams: Na
je ustav napisan samo za moralne i religiozne ljude. Potpuno je neprikladan za
ljude bilo kojeg drugog svjetonazora. Patrick J. Buchanan, isto, str. 213.

314

Poglavlje 4: Geostrateka i geopolitika slika svijeta ...

315

Zanimljivim se ini odgovoriti (opisati) kakva je bila geopolitika i geostrateka slika svijeta pod utjecajem determinista a jo
vie kakva e ona biti u prvoj polovini 21. stoljea.

1. Bitka za euroazijska vrata


Azerbajdanski predsjednik Hajdar Alijev otvorio je u rujnu 1998.
u Bakuu summit posveen razvoju prometnih veza koje bi vodile
od Europe preko Kavkaza do Srednje i Daleke Azije. Poseban
znaaj tom skupu dalo je potpisivanje Sporazuma o izgradnji suvremenog Puta svile koji bi povezivao Tokio i Peking s Istanbulom
Parizom i Londonom. U sklopu tog dokumenta je i izgradnja eljeznikog i vodenog koridora koji bi poetkom 21. stoljea vrstim
gospodarskim i trgovakim vezama povezivao Europu i Aziju.
Koliki se znaaj pridavao tom skupu potvruje i injenica da su na
njemu sudjelovali predsjednici drava, predsjednici vlada, efovi
diplomacija i ministri prometa i veza iz 33 zemlje, ukljuujui i Sjedinjene Amerike Drave. Nazoni su takoer bili izaslanici svih 15
zemalja Europske unije (toliko je ona tada brojila lanova), zatim
Ujedinjenih naroda i drugih meunarodnih organizacija i institucija. Tursku, koja je iznimno zainteresirana za to hitniju izgradnju
tih prometnica koje bi je povezivale s turkofonskim zemljama
Zakavkazja i srednje Azije, osobno je zastupao tadanji predsjednik Sleyman Demirel. Inae, prema zamisli sam Put svile bio bi
dug vie od 12 000 kilometara, a u njegovu izgradnju uloilo bi se
vie od 25 milijarda dolara. Izgradnjom te prometnice, bolje rei
njezinom obnovom, posebice bi se potaknuo razvoj Azerbajdana, Turkmenstana i Kazahstana, bivih sovjetskih republika, koje
meu sobom dijele naftom i plinom bogato podruje Kaspijskog
jezera. Naime, zbog loih prometnih veza sa susjednim zemljama, praktiki je ogranien izvoz i drugih proizvoda iz regije. Od
te 1998. poela je konana bitka za vrata Euroazije izmeu svih
svjetskih sila koje neto znae na kugli zemaljskoj.
Kad se i povrno baci pogled na zemljovid razliitih meunarodnih ili pak unutarnjih sukoba onda se jasno razaznaje da se oni
po pravilu vode uzdu najvanijih prometnih pravaca. Tamo gdje
ne mogu prodrijeti mirnim putem velesile (sile) uvijek po pravilu potiu meudravne lokalne i etnike sukobe koji im onda
zbog svoje unutarnje nerjeivosti omoguavaju uglavljivanje
tzv. mirotvornim putem kad dolaze u ulozi pomiritelja stvarajui
zapravo najee quasi upravu (vladu) koja im onda omoguuje
nadzor nad svim potrebnim elementima zbog kojih su potaknuli
sukob. Rije je dakle, o induciranoj krizi, odnosno determiniranom kaosu i stabilizaciji prostora koja dolazi poslije njega.

492 Potpisan sporazum o obnovi povijesnog Puta svile Vjesnik, 8. rujna 1998.

GOSPODARI KAOSA

316

Borba za takve prometnice je zapravo borba za trgovaku


prevlast (trite) u kojoj onda pobjednik diktira svoje uvjete.
Stoga doista nevjerojatno, ak licemjerno, zvue upozorenja o
sukobima civilizacija. Naime, radi se prije svega o sukobima interesa, u kojima deterministi nastoje druge podvrgnuti svojem
vrijednosnom sustavu. U drugoj polovici 20. stoljea to se zvalo
sukobom demokracije i totalitarizma, a na poetku 21. stoljea
to prelazi u ideologiju ljudskih prava skrojenih po mjeri determinizma. Ratovima su se uvijek otvarali putovi i osvajala nova
trita. Ve stoljeima s istim ciljem, kako oni prvotni iz pljakakih ekspedicija (agrarni val ratovanja) preko lova na robove i
jeftinu radnu snagu (industrijski val ratovanja) do najnovijih najava kibernetikog ratovanja (informacijski val ratovanja). Mnogo je
primjera za to. Takozvano mirno prodiranje nekada trgovakih
velevlasti a danas multinacionalnih kompanija obino je prvi korak za pravo osvajanje.
Glavni prometni smjerovi na Putu svile (slika 18.) za koje su
se manje-vie u povijesti vodile bitke za prevlast, u 21. stoljeu
voditi e se ona najvea, odluujua, bitka posljednjih vremena. Ope povijesno znaenje trgovakih putova koji su ujedno
bili i vojniki i politiki, ali i uljudbeni, pokazuje upravo jagma
493 Tako je poinjao rat Engleza s Kinom godine 1839.-1842. zato to je Kina zabranila uvoz opijuma pa je tim potezom nastradala proizvodnja opijuma u
britanskim podrujima. Pa i ameriki graanski rat potekao je izmeu ostalog
to je sredinja vlast ukinula ropstvo, a time svojim junim dravama otimala
radnu snagu. Jedan od povoda otkria Amerike bio je traenje najkraeg puta
u bogatu istonu Aziju. Cortesovu ekspediciju na Mexico ili Pizzarovu na Peru
vukla je elja za zlatom. Takoer je poznat stogodinji rat izmeu Genove i
Mletaka kroz 13. i 14. stoljee za prevlast nad vanim tjesnacima izmeu Egejskog i Crnog mora. Treem pak punskom ratu pravi pokreta bilo je u rimskom
i italskom trgovakom i brodarskom svijetu da se ukloni jo uvijek jak takmac
Kartaga. U ovom je sluaju i sam stari Katon imao dioniku dobit u brodovima.
Iste je godine (146. prije Krista) pao i Korint kao drugi rimski trgovaki takmac.
Portugalski pronalazak puta pak u Indiju oko Afrike znatno je otetio gospodarstva, trgovinu pa ak i dravnu poziciju talijanskih republika pa i Dubrovake
republike. Stoga je njihova diplomacija, osobito mletaka uspjeno nastojala
da sultana Sulejmana II. navede na rat s Portugalcima koji su zatvorili izlaze iz
Perzijskog zaljeva i Crvenog mora u Indijski ocean. Povijesni cestovni smjerovi,
Matija Ivani, Hrvatski vojnik, rujan 1998. str. 25.
494 Tipian sluaj takvog poduhvata jest povlatena Istonoindijska kompanija
koja je na kraju i dravno za Englesku osvojila Indiju. Matija Ivani, isto.
495 Prometni smjerovi na Putu svile i njegovom bliskom okruju su: (1) Iz gornjeg
Egipta preko na Crveno more, pa dalje na Jemen i Somali, zemlje puntskog
puta starih Egipana. (2) Iz donjega Egipta ila je ve vrlo rano morska plovidba
u palestinske i fenike gradove, a kopneni put iao je preko Sinajskog poluotoka. Dalje se ovaj put razdvajao na ogranak koji je iao u Petrejsku Arabiju i dalje
k jugu preko Medine i Meke u Jemen, a drugi u listejsko primorje prebacivao
se preko Karmela u Jeruzalemsku ravnicu pa izmeu Libanona i Antilibanona
hvatao sjevernu Siriju. (3) Tu je dolazio i arapsko-sirijski put (Petra-DamaskHoms-Haleb-Aintab), a od njega su se, poglavito iz Damaska odvajali i pustinjski
popreni putovi k srednjem Eufratu , gdje se kasnije formirala Palmira. (4) Jedan
njegov ogranak vodio je preko Male Azije u Crno more. (5) Drugi je polazio pre-

Poglavlje 4: Geostrateka i geopolitika slika svijeta ...


Slika 18. Put svile kao svojevrsna metafora za kulturne doticaje Kine i Zapada. Nakon 250 mukotrpnih godina uspostavljena je kopnena prometnica, zahvaljujui naporima ureenih drava, kojima
je prolazila i na taj nain povezivala veliki euroazijski kontinent. Nesmetano kretanje omoguilo
je procvat trgovine i ta, u punom smislu, meunarodna prometnica, postala je most za politiku,
gospodarsku, znanstvenu i kulturnu razmjenu izmeu Istoka i Zapada. Izvor: Hrvatski vojnik, rujan
1998. str. 26.

ma istoku obilazei sa sjevera Sirijsku pustinju i traio povijesne prijelaze preko


Eufrata i Tigrisa. Jedan se put odvaja od ovoga preavi Eufrat i sputao dolje
prema Babilonu i Perzijskom zaljevu, a drugi tako isto niz Tigris preko Asura i kasnijeg Ktesifona takoer Perzijskom zaljevu. (6) Iz Babilona upisuje se put preko
Zagros gorja prema Hamdanu (Agbatani) i spaja se na iranska trita; ogranak
mu skree prema jugoistoku u staru Perziju, a odatle se produuje u juni dio
Irana prema donjem Indu. (7) Nastavak iz Hamadana obilazi sa sjevera Iransku
pustinju i prolazi tjesnacima Kaspijska vrata (Aleksandrov vojni pohod) i dalje
ide u Khorasan pa u oaze Merv i Herat ( u Aleksandriju Arijaca) i produuje se u
Turkmenstan na Balkh i Samarkand; od Herata i Balkha moe se dohvatiti Kabul
i niz klance spustiti u Pendab. Kabul i Balkh spajaju put preko Hindukua s
Bamijanskom prevlakom. (8) Iz Turkmestana (Ferghane) ide put izmeu Palmira
i Tianana na Jarkand i Kagar u istoni Turkmenstan, a onda se produuje od
Kagara obilazei Tarimsko pusto zavalje sa sjevera preko Akusa, Kue, Karaara,
Turfana i Barkula u Mongoliju na Ugru i u sjevernu Kinu odnosno u staru prijestolnicu Singan na Hoanghou. (9) I dalje prema istoku vezali se putovi iz Mongolije u Kinu, a put iz sjevernog Pendaba preko Kamira u Tibet i iz gornjeg i
srednjeg Pendaba obilazei Indijsku pustinju ulazio je u Hindustan ili se vezao
na Arapsko more i njegove indijske luke. (10) Od Assura iao je put u dolinu
Tigrisa preko Serta i Bitlisa na Vransko jezero ili prema zapadu preko Diarbekra
spajao gornji Eufrat, a onda su oba preko Armenije ila na Crno more sastajui
se ondje s poprijenim sirijskocrnomorskim putem (iz Antiaba i Iskenderuna)
ili u Kolhidu (Batum), gdje je ulazni put s Kaspijskog na Crno more. (11) Tu se sa

317

GOSPODARI KAOSA

318

koja je nastala na poetku 21. stoljea za prevlast na tim smjerovima. Biti dominantan na tom svilenkastom putu ujedno je
veliko i odluno geopolitiko i geostrateko pitanje. Danas pak
svekolike upravljane krize od jugoistoka Europe, Bliskog istoka,
Afganistana, Iraka, Kamira, nisu pitanja civilizacijskih sukoba niti
kriarskih ratova koja e rjeavati virtualni i (ili) stvarni teroristi, nego je to zapravo boj determinista da pod svoju izravnu ili
neizravnu vlast stave mjesta gdje se kriaju svjetske zapadne kopnene prometnice s prijelazima preko Hindukua, Pamira, Tjenana, a Kine i Indije s istoka. Na tim vorinim tokama prostora
nalaze se kljuevi kojima se otvaraju i zatvaraju opepovijesna
troja vrata (zapadna, juna i istona) izmeu istone i zapadne
polovice kontinenta, koji se zove Euroazija.

zapada svravala plovidba iz Egejskog mora koja je na tim primorjima traila


zlatno runo transkontinentalnih trgovakih dobiti. (12) Crnomorsko-kaspijski
put (dananja eljeznica Batum-Baku) produivao se na istonoj strani Kaspijskog mora dalje u Turkmestan i sa zapadne strane nadopunjavao veliki transkontinentalni put koji je u rimsko carsko vrijeme spajao crnomorsku trgovinu
s istono azijskim prostorom, odnosno Kinom. (13) Puntska plovidba starih
Egipana spajala se sa putevima produenim iz Jemena i Hadramauta, a isto
tako i plovidba od ua eufratsko-tigriskoga Perzijskim zaljevom dalje u Indijski
ocean uz juno primorje Irana i dalje prema uu Inda s tim da su obje ulazile
u kopnenu prometnu struju pendapsko-hindustansku. Vrlo je vjerojatno da je
obratna plovidba Aleksandrova admirala Nearha bila upravo istraivanje te prometnice. (14) Izmeu delte Nila i Krete postojao je promet s kretsko-egejskom
kulturom ve za starog egipatskog carstva, kriajui se s onom feniko-kartaanskom zapadnom plovidbom. Egipatsko-kretska plovidba produivala se
prema Dardanelima i ulazila u onu struju Zlatnog runa. (15) Odvojak egejskog
prometa prolazio je uz vardarsku dolinu prema srednjem Podunavlju, a s maloazijskoga dijagonalnog puta, preavi na Balkanski poluotok, uz dolinu Marice
hvatao se vardarsko-moravskog puta. (16) S egejskog istonog primorja ila su
preko Male Azije prema istoku dva kopnena puta, obilazei jedan sa sjevera, a
drugi s juga sredinju maloazijsku pustinju pa zatim ulazili u struju sirijsko-crnomorsku i u asirsko-armensku. Dijagonalno od maloazijskoga sjeverozapada
prema jugoistoku iao je trei put, koji je hetitsku glavnu dravu spajao sa Sirijom i Mezopotamijom (Angora-Kaizarije-Mara-Aintab). (17.) Iz Egejskog mora
izaavi u Crno poznata je grka plovidba znala skrenuti uz istono primorje
Balkanskog poluotoka prema uima Dunava, Dnjestra, Dnjepra i Dona pa su
kopneni putovi uz te rijeke traili veze s Baltikom i sredinjim ruskim zemljama.
(18) Protivno od ovih iao je put niz Volgu k Hvalinskom moru i ondje se nadovezivao na velike ve spomenute putove vodei prema istoku. (19) Uralskosibirski odnosno dananji eljezniki put koji je vodio u Mongoliju nadovezivao
je turkmenske smjerove. (20) Poznato je da su se jo za Augustova vremena
drale stalne pomorske trgovake veze izmeu egipatske luke Myos Hormos
na Crvenom moru i Indije preko Indijskog oceana. Bijae to veliko produenje
drevne Puntske plovidbe i vanjski plovidbeni luk usporedan uem Nearthovu. Oba su bila posebice znaajna kad bi velike politike promjene u Iranu i
Turkmestanu zakrili kopnenu vezu izmeu mediteranskih i dalekih istonih
zemalja. (21.) Poznata su pak putovanja budistikih misionara iz Indije u Kinu
preko Jawe na Kanton i kineskih hodoasnika u Indiju pomorskim putem poevi od 2. stoljea prije Krista, a isto su tako poznata takva kopnena putovanja
preko Mandurije do Koreje, a pomorskim u Japan pokazuje i irenje kineske
civilizacije u te zemlje. Matija Ivani, isto, str. 25.-26.

Poglavlje 4: Geostrateka i geopolitika slika svijeta ...

319

Zemlje koje su svoju novu nezavisnost u najveem broju sluajeva stekle mirnim raspadom sovjetskog imperija ili krvavim
raspadom bive Jugoslavije, zapadni geopolitolozi i geostratezi,
bankari, multinacionalne kompanije i posebice nevladine udruge
za promicanje demokracije i civilnog drutva vide i doivljavaju
kao jedinstven prostor u kome je budui razvoj mogue odrediti njihovim zdruenim politikim i gospodarskim djelovanjem,
pod nadzorom zapadnih centara moi. Sukladno navedenom,
zemlje Euroazije izloene su djelovanju tzv. regionalnog pristupa, gdje znaajniju ulogu nastoje igrati domicilne sile poput
EU ili Rusije. Spomenuti prostor dijele na vei broj, po njima
odreenih regija, ili poput Sjedinjenih Amerikih Drava, prema
tom prostoru nastupaju jedinstveno. Neovisno o civilizacijskim,
kulturolokim i gospodarskim dosezima, te se drave ponovno
pokuavaju svrstati u odreene geopolitike i geogospodarske
cjeline, pri emu se primjenjuje inverzna doktrina (n-1) kojom
se one pretvaraju u najatraktivnije trite za promidbu novih
utopija, poput onih o dekadentnosti nacionalnih drava i globalizmu kao najpovoljnijem rjeenju za izbjegavanje nacionalnih
sukoba i gospodarskog nazadovanja malih drava i naroda. Deterministi spomenute utopije u svojoj treoj fazi, kao i u drugoj
(komunizam i socijalizam) oslanjaju na objektivno nepovoljan
gospodarski poloaj u kome su se spomenute drave nale.
Vano pitanje u ovom kompleksu jesu neke stare geopolitike
zasade. U sreditu Euroazije nalazi se srce zemlje (Heartland) kao
kopnena neosvojiva tvrava svijeta. U velikoj mjeri Heartland je
bio obuhvaen bivim Sovjetskim Savezom, pa otuda prirodan
interes Rusije za ta podruja. A okolo te jezgre je prostor rubnih
zemalja (Rimland) u kontaktu s morem, u kojem su se sukobljavali
interesi Sovjetskog Saveza i ostalih prekomorskih sila. Sve strategijske igre stoljeima odvijale su se po obrascu, da one sile koje
su unutra zarobljene iziu vani, na mora, a one koje su slobodne vani, na moru, prodru unutra to blie sreditu Heartlanda.

496 Svjetska banka sve zemlje Euroazije svrstava u jednu skupinu tzv. ECA Europe
and Central Asia, te svoja izvjea za Sloveniju, Maarsku ili Hrvatsku objavljuje
zajedno s onim o Kirgistanu ili Turkmestanu. Britanski asopis The Economist u
svome izdanju Buisness Central Europe donosi zajedniku teajnu listu svih zemalja Euroazije, marketinka istraivanja telekomunikacijskog ili informatikog
trita koje izvode amerike multinacionalne tvrtke jednako se tako rade po
regionalnom naelu za sve zemlje Euroazije zajedno, a nalik tome je i program
NATO saveza Partnersvo za mir koji je takoer namijenjen za sve zemlje Euroazije, itd. Geostrategijska vanost Euroazije, Dubravko Trstenjak, Darko Bandula,
Hrvatski vojnik, kolovoz, 1998. str. 14.
497 Za razliku od SAD-a i meunarodnih institucija koje se nalaze pod njihovim
snanim utjecajem, EU kao regionalna sila prostor Euroazije geopolitiki dijeli
na njegov europski i azijski dio. Europski dio, koji obuhvaa bive lanice zajednive zemalja potpisnica Varavskog ugovora i one izvan njega, nastale nakon
raspada bive Jugoslavije.

GOSPODARI KAOSA

320

Odnos snaga je trenutno takav da su u velikoj prednosti oni koji


ele prodrijeti unutra kroz sva troja vrata. Geostrateka pozicija
na poetku 21. stoljea je takva da su rubni prostori Heartlanda
po mnogoemu problematini i kaotini zbog unutarnjih problema, a njih jo Rusija ne moe stabilizirati (politika i gospodarska
nestabilnost). Dok Kina strpljivo eka, tu su ulogu preuzele Sjedinjene Amerike Drave. Europska unija da bi ula u igru deniranja novih interesnih podruja (Nove Jalte), po naputku vlastitih
determinista, obraunava se s vlastitim kranskim identitetom
kao i sa suverenou i opstankom onih drava koje se rasprostiru
u istonom i junom dijelu europskog dvorita.
Privatizacija gospodarstva u zemljama Euroazije, u uvjetima
nepostojanja jasno deniranih nacionalnih interesa i prioriteta,
a zbog izostanka domaeg nancijskog kapitala rezultira prodajom najatraktivnijih izvora i poduzea. Pojavama udaljavanja od
vlastitih nacionalnih vrijednosti i uspjeha uz istodobno velianje
tue kulture i uspjeha, u zemljama Euroazije posebno pogoduje
injenica nepostojanja ili nerazvijenosti nacionalne inteligencije, koja je u veini sluajeva u manjini, u odnosu na onu koja
se zbog objektivnih okolnosti odgaja pod snanim utjecajem
determinista, te kao takva, uz ponuene mogunosti vlastitog
probitka i prisvajanja povlastica od novih kolonizatora, lako
prihvaa i neke od procesa koji vode u nacionalnu dezintegraciju. Pristajanje na ustupke velikih sila i kalkuliranje nacionalnim
suverenitetom, kako se susree kod pojedinih zemalja Euroazije, dovelo je ne samo do njihove daljnje destabilizacije ve i do
destabilizacije drugih regionalnih sila. Posljedica toga stanja, u
kakvom se danas nalazi podruje Euroazije, nepovoljno djeluje
na daljnju emancipaciju i razvoj ne samo onih euroazijskih zemalja koje su ga svojim postupcima prouzroile, ve i onih koji su
se stjecajem povijesnih okolnosti nale u vrtlogu sueljavanja na
euroazijskom prostoru.
Sjedinjene Amerike Drave s Europskom unijom i Rusijom
relativno lako sklapaju sporazume koji idu na tetu drugih manjih
drava i naroda, ali samo ukoliko se oni ne odnose na sigurnost
onih zemalja koje su smjetene na vanim geostrategijskim smjerovima tzv. vratima Euroazije. Tada u tim situacijama dolaze do
izraaja njihove meusobne razlike prije svega izmeu zemalja
Europske unije i Sjedinjenih Amerikih Drava. Ta razlika nije ideoloke prirode, ona je uvjetovana unutarnjim nevidljivim, gotovo
neprimjetnim potezima determinista u koritenju njihove moi
koju kao drave (sile) imaju. Zaplaeni egoizmom svojih biraa,
498 EU nove podjele u Europi proizvodi prema regionalno-politikim mjerilima a
prema njima Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora, Makedonija i
Albanija tvore loginu gospodarsku i politiku cjelinu koju nazivaju zapadni
Balkan.

Poglavlje 4: Geostrateka i geopolitika slika svijeta ...

zapadnoeuropski deterministi koriste instituciju vlastitih drava,


jer one same nisu sposobne ostvariti zahtjevnu viepolarnost, te
u stvarnosti tee onome to Amerikanci nazivaju prividnom ili poasnom viepolarnou. U biti je to lana, inverzna viepolarnost.
Naime, za razliku od stvarne viepolarnosti kod koje se zajedniki
dijele obveze, trokovi i probitci nastali njezinom uspostavom i
odravanjem, kod prividne ili poasne viepolarnosti, kakvu u
stvari zastupa Zapadna Europa, Sjedinjene Amerike Drave snose najvei dio moralne, materijalne i nancijske odgovornosti i
obveza, dok probitke od toga uivaju sve zemlje Zapada, a ponajvie bruxelleka vrhuka. Pretvorba objektivnih dosega vlastite
snage i moi kod veine zemalja Europske unije predstavlja sastavni dio njihove vanjske politike, s kojom posebice, nastupaju
prema malim i nerazvijenim zemljama Euroazije. Velika Britanija,
a nalik tome i Francuska, ravnopravno sudjelovanje u donoenju
odluka vijea sigurnosti UN-a koriste kao najjae oruje za izvoenje lane viepolarnosti, u kojoj one kao lanice zapadne civilizacije svoje probitke i vanost, objektivno gledano, ostvaruju
na temelju poretka ije provoenje i troenje najveim dijelom
snose Sjedinjene Amerike Drave. Ovo pokazuje da pored amerikih determinista i europski deterministi koriste njezinu mo
koju ona ima kao najvea velesila svijeta. Osim toga, poveanje
vlastitog prestia u uvjetima dominacije zapadne kulture, koja se
ostvaruje zahvaljujui amerikoj premoi, manjim zemljama Europske unije omoguuje ostvarenje kratkotrajne nancijske koristi, a Europskoj uniji u cjelini ostvarenje njezinog dugoronog
gospodarskog, politikog i djelomino vojnog jaanja. Takvo
ponaanje Europske unije izaziva konikte unutar drava Zapada, ali to sa stajalita deterministikog plana u stvaranju novog
svjetskog poretka nije previe bitno, jer u njemu nije predvieno
jaanje nacionalnih drava, nego njihovo razaranje.
Podruje Euroazije kao poprite dananjih ali i buduih
upravljanih kriza, za globalnu prevlast nad euroazijskim prirodnim izvorima, u novim se bitkama pokazuje kao geopolitiki
jedinstveno, u svijetu najvanije trite, gdje e se u borbi protiv
terorizma, nedemokratskih reima, diktatora, uzurpatora i inih
unaprijed etiketiranih pojedinaca i skupina voditi i konvencionalni ratovi, u kojima ak nije iskljuena ni taktika uporaba
nuklearnog oruja.

2. Kako se postaje velesila svijeta?

321

U Prvom svjetskom ratu Japan je bio saveznika sila, koja je dala


svoj doprinos otimanjem njemakih kolonija u Kini i na Tihom
oceanu, obranom imperijalnih posjeda europskih zemalja u Aziji
i slijeenjem australske i novozelandske vojske do Gallipolija.
Osim toga, poslao je jednu pomorsku eskadru u Sredozemno

GOSPODARI KAOSA

322

more. No, kada su ameriki predsjednik Harding i ministar vanjskih poslova Charles Evans Hughes, na Washingtonskoj konferenciji ratnih mornarica, napravili pritisak na London da prekine
svoje dvadesetogodinje saveznitvo s Japanom, Japanci su se
osjetili izdanima, ponienim i izoliranim. Kocka je baena. Dvadeset godina poslije dogodio se Pearl Harbore, i potpuno razaranje
Japana i njegova carstva graenog vie od ezdeset godina, uz
golemu cijenu u krvi i novcu. Poslije Hiroime i Nagasakia Sjedinjene Amerike drave imat e diljem Atlantskog i Pacikog
oceana baze i postat e jedini pravi vladar njihovih prostranstava. Velesila je roena.
etrdesetak godina kasnije, na kraju 20. stoljea, znajui
da pobjeuju u hladnom ratu Sjedinjene Amerike Drave ve
su imale spremne svoje pomorske snage za globalnu projekciju
moi. Na poetku 21. stoljea, one su bile jedine koje su mogle
voditi ono to se u strategiji zove rat mora protiv kopna. Organizacijske i doktrinarne pripreme za proboj i pozicioniranje na sva
tri vrata Euroazije do 2015. morale su ipak poeti znatno ranije.
Razvoj ratne mornarice Sjedinjenih Amerikih Drava, to
ona danas uz pripadajue zrakoplovstvo predstavlja, zapoeo
je jo u osamdesetim godinama, 20. stoljea, a bio je uoblien
planom ostvarivanja cilja od 600 brodova kapitalnog znaaja,
sa sosticiranim naoruanjem, koje bi prema amerikom gleditu trebalo onemoguiti svako ugroavanje njezine prevlasti na
svjetskim morima u iduim desetljeima. Bez obzira na tadanju
aktualnost strategije isturene obrane (prijetnja nuklearnim orujem u bipolarnoj podjeli svijeta) ameriki stratezi smatrali su da
treba eksibilnije promatrati mogunost odvraanja na moru.
Ono je po njima manje eskalirajue od odvraanja na kopnu,
jer na moru (s i ispod mora) ne postoje tono odreene granice i objektivne nunosti, koje iz toga proizlaze. Prevladavalo je
shvaanje da pomorske oruane snage, u trendu razoruavanja
supersila dvaju blokova, koje se u tim godinama prema sporazumima trebalo provesti, dobivaju jo vei, pae odluujui znaaj.
Zbog toga razmatrala se i mogunost izrade posebne pomorske
strategije koja bi zamijenila tzv. strategiju zamaha (Swing Strategy). Naelo ove strategije bilo je, da se sve snage udarne
skupine nosaa zrakoplova u vrijeme mira, nalaze u Tihom oceanu radi osiguranja stabilnosti u tom podruju. U sluaju rata
na europskom kontinentu one bi djelomino bile prebaene na
Atlantik radi kontrole vitalnih pomorskih komunikacija NATO-a.
Strategija zamaha neslubeno je prihvaena 1949., a slubeno
1952. Poetkom 1956. zapovjedne strukture u Ratnoj mornarici
proglasile su je nerealnom, to je znailo da je njezina primjena
bila teko ostvarljiva. Razlog za takav stav leao je u injenici da
499 Patrick J. Buchanan, isto, str. 29.

Poglavlje 4: Geostrateka i geopolitika slika svijeta ...

323

je Ratna mornarica osim glavne zadae morala posjedovati i niz


dosta razliitih mogunosti zbog mjesta i uloge koju je imala u
okviru ope politike i strategije Sjedinjenih Amerikih Drava.
Dakle, morala je biti spremna na iznenaenja koja je odreivala,
a i dalje odreuje, vanjska politika Sjedinjenih Amerikih Drava,
kao to su bili lokalni ratovi i vojne intervencije u Koreji, Vijetnamu, Libanu, Grenadi, Libiji, Panami a nakon toga sudjelovanje u
upravljanim krizama od Perzijskog zaljeva, Srednje Afrike, jugoistoka Europe do Arapskog mora. Dugo godina traeno je iz ratne
mornarice Sjedinjenih Amerikih Drava da se povue strategija
zamaha, ali je do toga dolo tek u svibnju 1980. na inicijativu
administracije predsjednika Cartera, pa je tako otvoren put za
razradu nove i potpunije strategije.
Vieznano promatranje pomorske strategije proizlazi iz
njezine evolucije. Tako su predstavnici Ratne mornarice 1981. do
1983. branili pomorsku nadmo, ali su malo rekli o strategiji i
ciljevima za koje je potrebna ota od 600 brodova, s time to je
bila vie naglaena ofanzivna kontrola mora, nego suoavanje
s razliitim modalitetima upotrebe u zemljama treeg svijeta,
prilagoene specinostima amerike vanjske politike.
Osnovni zakljuak u novoj strategiji bio je da su ratnoj mornarici Sjedinjenih Amerikih Drava neophodni ekasni i skupi
ratni brodovi (nosai zrakoplova, krstarice tipa Ticonderoga,
razarai tipa Arleigh Burke i sl.) zato to je tijekom vremena
ustanovljeno, da su oni od golemog znaaja za izvrenje velikog
broja zadaa koji e joj se postavljati u vremenima koja dolaze.
Dakle, neizreena misao u pomorskoj strategiji Sjedinjenih Drava bila je: stvoriti snage ratne mornarice koje e biti djelotvorne u glavnom scenariju u sukobu sa Sovjetskim Savezom do
konane pobjede u hladnom ratu, ali istodobno biti podesne bez
bitnih promjena i za suoavanje s brojnim mogunostima iznenaenja i projekcije vojne sile prema zemljama treeg svijeta i
obratno. Ovdje se ve nazire da e glavna uloga Ratne mornarice
postati ne sukob s tadanjim protivnikim vojnim savezom nego
sa zemljama koje se prostiru od sredinjih i istonih obala Sredozemlja preko bliskoistonih mora do indijskog oceana i Junog
kineskog mora. Odnosno, spektar mogue upotrebe snaga ratne
mornarice Sjedinjeni Amerikih Drava trebao je biti takav da
optimalizacija za jedan scenarij ne utjee na smanjenje djelotvornosti u drugim, jednako vanim, pae vanijim scenarijima. Tu je
amerika politika odigrala vanu ulogu u prikazivanju inverzne
slike o namjeni njezine Ratne mornarice, budui da je skoro bilo
nemogue opravdati planiranje novih snaga za bilo koju drugu
nepredvienu situaciju, osim da se razvija zbog mogunosti
opeg rata sa Sovjetskim Svezom.
Da bi se pojaao uinak inverzije (n-1) o namjeni ratne mornarice Sjedinjenih Amerikih Drava uslijedila su osporavanja

GOSPODARI KAOSA

324

pomorske strategije. Argumenti da se planom Mornarica od 600


brodova ne uvaavaju posebnosti i da ona nije meugranska
(intervidovska) bila je samo dimna propagandna zavjesa. Unato
kritikama, to je i razumljivo, pomorska strategija ratne mornarice SAD je bila potvrena. Iako je, kao i ostale granske strategije,
bila uzrok mnogim unim raspravama, ona je na neki nain bila
i mjera njezine verikacije. Mnoge od izjava danih u poetnom
razdoblju njezinog stvaranja, kao i kasnije, nakon njezine inauguracije, imale su za cilj dotjerivanje. Ona nikad nije predstavljala statian dokument, ve se neprestano aurirala i podvrgavala
provjerama u upravljanim krizama kako bi se dokazala njezina
vjerodostojnost.
Osnovni ogranieni uvjet za strukturu snaga ratne mornarice Sjedinjenih Amerikih Drava je to to su se iste pomorske
snage morale suprotstaviti snagama Sovjetskog Saveza u sluaju
opeg rata, a istodobno biti spremne za sudjelovanje u asimetrinim ratovima na obalama zemalja treeg svijeta, u biti nije
postojao. Horizontalna eskalacija (koja je bila u sjeni) zahtijevala
je od ratne mornarice Sjedinjenih Amerikih Drava veliki broj
udarnih skupina nosaa zrakoplova i veliku sposobnost za izvodjenje zranopomorskih udara. Kad se to postiglo u devedesetim godinama 20. stoljea Sjedinjene Amerike Drave mogle su
krenuti u globalno nastupanje prema Putu svile.
Pomorska strategija nastala je istodobno kada i sukob niskog intenziteta i oni su komplementarni. Sukob niskog intenziteta ima izrazito obiljeje ofanzivnosti naroito u prostorima
treega svijeta. Njime se na odreeni nain, rearmiralo naelo
intervencionizma u praksi meunarodnih odnosa, suglasno
odgovarajuim uvjetima. Sjedinjene Amerike Drave nakon
iskustava iz bivih ratnih i vojno intervencionistikih sukoba
u jugoistonj Aziji petnaest godina traile su odgovor kako ne
izgubiti mogui mali rat. Pronale su ga u opet u inverziji (n-1)
mijenjajui karakter rata iz simetrije u asimetriju. U tom kopernikanskom okretaju pomorska strategija i sukob niskog intenziteta iz osamdesetih godina 20. stoljea dobili su obiljeje globaliteta i danas ostaju glavna prijetnja zemljama treeg svijeta.
Velike sile gube ponekad male ratove. Zbog toga se male zemlje
ne bi trebale osjeati previe sigurno, naprotiv. Meutim, ono
egzemplarno u dosadanjim asimetrinim sukobima, posebno
kosovske, afganistanske i irake varijante, pokazuje da se mali
ipak nee tako lako dati zastraiti od potencijalnih osloboditelja
i donositelja bratske pomoi. No, unato tome opi rat (koji je u
prolosti bio osnovna pretpostavka i preokupacija planera SAD)
sada poinje nalikovati uzrocima i mogunostima prolih opih
(svjetskih) i ogranienih ratova, ali u izmijenjenim prvenstveno
tehnolokim uvjetima i sveobuhvatnosti njihove protenosti.
Sukob niskog intenziteta i njemu pridruena nova pomorska

Poglavlje 4: Geostrateka i geopolitika slika svijeta ...

325

strategija Sjedinjenih Amerikih Drava, krajem osamdesetih


godina 20. stoljea evoluirali su do zamisli da je napad na suverene drave mogu i kao presedan u obliku humanitarnog rata ili
sveopeg rata protiv terorizma.
Osim strategija i doktrina koje su preduvjeti za status svjetske velesile izuzetno je vano, kao to je reeno u prethodnom
poglavlju, vladati vanjskim strategijskim krugom, odnosno imati
svjetsko javno mnijenje na svoj strani, a to bez velikog praska
ne ide. Dva su takva primjera koja su Sjedinjene Amerike Drave
inaugurirale u svjetsku super velesilu. Jedan je Pearl Harbor, a
drugi 11. rujna 2001. Dok je prvi omoguio Sjedinjenim Dravama postati velesila u 20. stoljeu, drugi joj otvara put prema
globalnoj hegemoniji.
O emu je rije? Vratimo se za trenutak Prvom svjetskom ratu.
Kako je Japan od saveznika Englezima u Prvom svjetskom ratu
postao ljuti protivnik Sjedinjenim Dravama u Drugom, pokazuje
nam kratki uvod ovog dijela poglavlja. U emu je pozadina jednog
suludog, nepromiljenog i nepotrebnog napada na pomorsku
bazu, daleko od japanskih obala, koji nije rjeavao rat, a izazvao je
Sjedinjene Drave koje su dobile izgovor (ali ne i opravdanje) da
Japan na najstraniji nain prisile na bezuvjetnu kapitulaciju?
Planirajui dugorono strategiju ovladavanja tihooceanskim
prostranstvima Sjedinjene Amerike Drave korak po korak pripremale su Japanu zamku, koja se zvala Pearl Harbor. Poetak Drugog svjetskog rata na Tihom oceanu naglo i neoekivano je doao
samo za one koji ratove prate iskljuivo na njegovoj vanjskoj pojavnosti, a ne i onima, koji ratove promatraju s one druge, nevidljive
strane. Ipak, bilo je to iznenaenje za svjetsku javnost, koja je u to
doba bila zaokupljena ratom u Europi i Sjevernoj Africi.
U tridesetim godinama 20. stoljea podruja Dalekog istoka
i Tihog oceana inila su se relativno mirnim, a osvajanje kineskih teritorija, koje su provodile japanske carske oruane snage
izmeu 1931. i 1938. predstavljale su za prosjenog amerikog
i europskog graanina dogaaje koji se odvijaju negdje daleko
od njega. Sve se to stubokom promijenilo 7. prosinca 1941. iznenadnim napadom japanskih zrakoplova na ameriku pomorsku
bazu Pearl Harbor na Havajskom otoju, u kojoj su se nalazili
usidreni ratni brodovi Tihooceanske ote (Pacic Fleet) amerike
ratne mornarice (US Navy).
500 Od mnogobrojnih analiza, osvrta i studija o sluaju Pearl Harbor, a za objanjenje strategijskog modela operacije Kako vladati oceanima, koritena je
analiza pod naslovom: Napad na Pearl Habor, autora Roberta Baria, Zvonimira
Freivogela, Mladena Trnskog i Daria Vuljania objavljena u Hrvatskom vojniku,
prosinac 2001., te sijeanj-oujak 2002.
501 Osim brodovlja Tihooceanske ote u pomorskoj bazi stacionirane su postrojbe
Korpusa mornarikog pjeatva (United States Marine Corps) kao i amerike
kopnene vojske (US Army), odnosno zranih snaga (Air Force, USAAF).

GOSPODARI KAOSA

To je taj prvi veliki prasak za koji su svi malo upueniji znali


da e se dogoditi, a jedini koji nije znao je onaj koga se to izravno ticalo, tj. Sjedinjene Amerike Drave. Teko je uz sva uvjeravanja, napisane knjige i snimljene lmove, povjerovati da najjaa
sila svijeta nije znala to joj se sprema. Sluei se inverzijom (n-1),
omiljenim naelom determinista, moe se ustvrditi da politika
Sjedinjenih Drava ne samo to je to oekivala, nego je planski
i smiljeno pridonijela da se to dogodi. Sjeme za veliki prasak
posijano je jo davne 1853. kad je amerika pomorska ekspedicija predvoena komodorom Matthewom Calbraithom Perryjem
prisilila Japan na otvaranje prema svijetu. Nakon toga Japan
vrlo brzo kree u ekspanziju izvan matinog otoja i pripaja niz
Kurila te otoje Ryukyu. Nakon toga pozornost je usmjerena
prema Koreji. Pobjedom u ratu s Kinom Japan sporazumom iz
Shimonosekija dobiva Formozu (Tajvan) i Preskadorske otoke, te
luku Port Arthur i poluotok Laiotung. U tom trenutku otpoet
e sukobljavanje interesa Japana i Sjedinjenih Amerikih Drava
koje su potkraj 19. stoljea takoer otpoele svoju ekspanziju na
azijsko-tihooceanskom podruju. Kljuni cilj politike Sjedinjenih
Drava bio je zadravanje statusa jedine velike sile u zapadnoj
hemisferi, to ju je u etrdesetim godinama 19. stoljea proklamirala Monroeva doktrina. Ekspanzija Sjedinjenih Drava na
azijsko-tihooceanskom podruju imala je karakter uporinih
toaka. Prvo su kupile Aljasku od Rusije, a nakon toga su anektirali atole Midway (1867.), a administracija predsjednika Ulyssesa
Simpsona Granta preuzela je (1872.) otoje Samoa. Pred sam
kraj 19. stoljea Sjedinjene Drave anektiraju Havajsko otoje
(1898.) a iste godine, nakon rata s panjolskom, zauzimaju Kubu
i Filipine.
502 Japan vie nije mogao ostati izoliran izbor je bio prihvatiti izazov i prii
modernizaciji zemlje, ili prihvatiti sudbinu Kine koja je zbog nesposobnosti
prilagoavanja novim geopolitikim uvjetima sljedeih 150 godina ostala
izvrgnuta milosti velikih sila. Vladavina oguna roda Tokugawa denitivno je
sruena 1868., a u slijedeih dvadeset godina (razdoblje Meiji) Japan je proao
politiku, ekonomsku i tehnoloku modernizaciju po uzoru na velike europske
sile. Hrvatski vojnik, prosinac 2001. str. 70.
503 Pod pritiskom velikih sila Japan je zadnje dvije steevine bio prisiljem prepustiti Rusiji.
504 Monroeva doktrina, naziv za izolacionistiku i hegemonistiku politiku SAD-a,
koju je 2. prosinca 1823. u amerikom kongresu proklamirao James Monroe. U
vrijeme svog nastanka, ta je politika prvenstveno bila usmjerena protiv ruske
ekspanzije na zapadnoj obali SAD-a (poluotok Aljaska) i protiv intervencionistikih namjera Sv. Alijanse prema osamostaljenim panjolskim i portugalskim
kolonijama u Junoj Americi. Na osnovu Monroeve doktrine, SAD su zahtjevale
povlaenje intervencionistikih trupa Napoleona III. iz Meksika. Inzistirale su
na pravu iskljuive kontrole nad gradnjom Panamskog kanala. Predsjednik
Theodore Roosevelt ukljuio je u Monroevu doktrinu i princip tzv. preventivne
akcije protiv eventualnog mijeanja europskih sila u ameriku hemisferu. Opa
ekciklopedija (5), isto str. 556.

326

Poglavlje 4: Geostrateka i geopolitika slika svijeta ...

Prva ozbiljna kriza u odnosima izmeu Sjedinjenih Drava i


Japana izbila je zbog amerikog preuzimanja Havaja. Luka Pearl
Harbor pruala je amerikoj mornarici iznimno pogodnu lokaciju za bazu na sredinjem dijelu Tihog oceana. No, i Japan je bio
svjestan tog poloaja Havajskog otoja, kao uostalom i druge
velike sile. Jedan dogaaj oko Havaja zasluuje pozornost jer je
u mnogome bio uvertira za ono to e slijediti etrdesetitri godine kasnije. Naime, havajska bjelaka vlada 1897. (koja je 1893.
svrgnula vladu stavljenu od autohtonog stanovnitva) poduzela
je korake za smanjivanje broja stanovnika japanskog podrijetla
na Havajima, ali i japanskih interesa na otoku. U tom trenutku
na Havajima se nalazilo oko dvadeset pet tisua Japanaca, to je
bila etvrtina stanovnika Havaja i bilo ih je tri puta vie od Amerikanaca. Ovakva struktura stanovnitva bila je za ameriku vladu
neprihvatljiva zbog stratekog poloaja Havaja i blizine otoja
Sjedinjenim Amerikim Dravama. Da bi ostvarili planirane ciljeve Sjedinjene Drave radikaliziraju stanje tako da su havajski
dunosnici sprijeili iskrcavanje tisuu i dvjesto japanskih radnika, na to je japanska vlada odgovorila slanjem jednog ratnog
broda. Ova japanska iznuena akcija dala je amerikoj strani
opravdanje za potpunu aneksiju Havaja, koja je izvedena 1898.
Dotada zagovornici aneksije Havajskog otoja nisu mogli dobiti
veinu u amerikom Kongresu. Ovdje se pokazuje da su Amerikanci dobro poznavali nain funkcioniranja japanske politike
koja je imala obiljeje radikalne protuakcije.
Model operacije osvajanja uporine toke zvan Havaji je slijedei: uspostaviti vlast pa i manjinsku povui radikalan potez
tako da se protivnik izazove protivnik reagira jo radikalnijim potezom izravno u dvoritu suparnike strane taj potez protivnika
iskoristiti kao izgovor za provedbu svrenog ina.
Zavretkom Prvog svjetskog rata uslijedilo je dvadesetak
godina neskrivenog rivalstva izmeu Japana i Sjedinjenih Amerikih Drava, koje e na kraju 1941. dovesti do japanskog napada
na Pearl Harbor. Kako je dolo do toga? Na mirovnoj konferenciji u Versaillesu 1919. Sjedinjene Drave nisu uspjele sprijeiti
japansko zadravanje njemakih posjeda na Tihom oceanu, no
umjesto aneksije Japan se morao zadovoljiti samo mandatom za
upravljanje tim posjedima, koji je, meutim, sprjeavao njihovu
militarizaciju. U tim trenucima situacija je imala obiljeje statusa
quo. Prema treoj inaici plana Orange iz 1919., Sjedinjenim
Amerikim Dravama omogueno je odravanje poloaja glo505 Preliminarna inaica Ratnog plana Orange (kodni naziv za Japan) iz 1907.
razraivala je ratni sukob s Japanom oko Filipina i prebacivanje amerikih pomorskih snaga u Tihi ocean. Druga inaica (1913.) odnosila se na provoenje
obrambene strategije, sa snagama Ratne mornarice SAD-a podjeljenim izmeu
Atlanskog i Tihog oceana.

327

GOSPODARI KAOSA

328

balne pomorske sile koja je na kraju Prvog svjetskog rata zadobila odlunu prednost u broju kapitalnih ratnih brodova pred
Japanom. Ali, novi japanski posjedi na Tihom oceanu ojaali su
obranu japanskog nacionalnog teritorija i pojaali prijetnju napada na Havaje. Ipak, japanska brojana nadmo na podruju
zapadnog Tihog oceana donekle je umanjena prebacivanjem velikog broja brodova ratne mornarice SAD-a s Atlantskog na Tihi
ocean. U tim uvjetima ameriki strategijski plan u eventualnom
ratu s Japanom bilo je zauzimanje tih otoka i njihovo pretvaranje u prednje baze namijenjene prodoru u zapadni Tihi ocean,
s krajnjim ciljem blokade Japana. Otvaranje Panamskog kanala
1914. takoer je znatno olakalo poloaj amerike ratne mornarice, omoguivi brzo prebacivanje ratnih brodova s Atlantika.
Podruje Tihog oceana tada je postalo gravitacijska strategijska
toka, te je sukladno tome ratna mornarica Sjedinjenih Drava
usmjerila pozornost (i snage) s Atlantika na njega. Nakon toga
glavni protivnik postao je Japan.
Sredinom 1940. uslijedilo je niz dogaaja koji su obje zemlje na kraju doveli do puta prema ratu. Sklapanjem ugovora o
nenapadanju s tadanjim Sovjetskim Savezom u travnju 1940.,
Japan je neutralizirao vojnu prijetnju Manduriji. No, za daljnji
razvoj dogaaja bila je kljuna odluka amerike vlade o obustavi
izvoza nafte s istone obale Sjedinjenih Amerikih Drava, koja je
donijeta u lipnju. Japanski politiki vrh, mjesec dana kasnije,
na ovaj potez reagira tako to donosi odluku o ekspanziji prema
jugu (Francuska Indokina, Filipini, Malaja), uz voenje rata protiv Sjedinjenih Amerikih Drava, Velike Britanije i Nizozemske.
Japanska oruana sila je 24. srpnja 1940. (uz doputenje vlade iz
Vichija) okupirala Francusku Indokinu; dva dana kasnije ameriki
predsjednik Franklin Delano Roosevelt donosi odluku o potpunom embargu na izvoz nafte u Japan, kojoj su se prikljuile
britanska i nizozemska vlada, te o potpunom zamrzavanju svih
japanskih nancijskih sredstava u Sjedinjenim Amerikim Dravama. Predsjednik Roosevelt je ovim radikaliziranim potezom
506 Japan je pokuavao smanjiti ovisnost o uvozu nafte, a posebice smanjenje koliine nafte uvezen iz SAD-a, koji nije meutim donio znatnije rezultate. Japan je
1940. uvozio 90 posto nafte iz inozemstva. Koliina uvezene nafte je varirala, od
30,6 milijuna barela 1938., do 37,1 milijun barela dvije godine poslije. Hrvatski
vojnik, isto, prosinac 2001. str. 77.
507 U Japanu je amerika odluka izazvala ok i nevjericu. U kolovozu 1941. preostale
strateke zalihe nafte omoguavale su dvanaestomjesenu opskrbu kopnene vojske te osmamnaestomjesenu opskrbu ratne mornarice. Zalihe su bile 54 milijuna
barela, od ega je za ratnu mornaricu bilo osigurano 29 milijuna. Hrvatski vojnik,
isto, prosinac 2001. str. 77.
508 Kad je donesena odluka o embargu na izvoz nafte Japanu ameriki veleposlanik u
Japnu Joseph E. Grew upozorio je nadreene kako e Tokio, ukoliko bude stjeran u
kut, umjesto potinjavanja amerikim zahtjevima, reagirati nasilno i bez upozorenja, u skladu s japanskim karakterom. Hrvatski vojnk, isto, prosinac 2001. str. 77.

Poglavlje 4: Geostrateka i geopolitika slika svijeta ...

329

Japan doveo u dvojbu jer je sada bio suoen s poputanjem


i promjenom politike ili njezinom jo veom eskalacijom treeg nije bilo. Kako poputanje nije uslijedilo to je za Sjedinjene
Amerike Drave bio znak da je u igri druga opcija. Planiranje
rata protiv Sjedinjenih Amerikih Drava Japan je pokrenuo
poetkom rujna, a u listopadu vladu princa Konoyea zamjenjuje
nova, predvoena ministrom rata generalom Hideki Tojom. Ovo
je za Sjedinjene Drave bila sigurna potvrda da se Japan odluio
za rat. Ostao je samo jedan problem za ostvarenje politikostratekog plana kako Japan navesti da on prvi napadne i po
mogunosti u amerikom dvoritu. Havaji i Pearl Harbor bili su
to poeljno rjeenje, poglavito zato to Japanci nisu zaboravili
1898. i ameriku aneksiju. Amerika politiko-diplomatska igra
uvlaenja Japana u zamku zvanu Pearl Harbor moga je poeti.
Da bi Japan bio obmanut, naveden i natjeran da prvi povue
radikalan potez Sjedinjene Amerike Drave nisu bile spremne za
nikakvo poputanje. Tako je propao i posljednji japanski pokuaj
pronalaenja kompromisa sa Sjedinjenim Amerikim Dravama
koji se sastojao u ponudi trenutnog povlaenja japanskih snaga
iz Indokine, zaustavljanju daljnje japanske ekspanzije u Aziji, te
povlaenju iz Kine nakon sklapanja mirovnog sporazuma s kuomintangkom vladom. Japan je takoer ponudio istupanje iz
Trojnog pakta. No, i ta inicijativa je propala, jer Japan nije mogao
prihvatiti, moglo bi se rei, ameriki ultimativni protuprijedlog
o potpunom povlaenju s azijskog kontinenta. Amerika igra
sastojala se u tome da Japan neprestano dovodi u poziciju ouvanja obraza. Potpuno povlaenje za Japan bi znailo podviti
rep u trenucima kada su relativno imali snanu mornaricu.
Planirana japanska osvajanja u jugoistonoj Aziji, (do tada
najvea operacija japanskih oruanih snaga u povijesti), nosila
su sa sobom opasnost od mogueg sukoba sa Sjedinjenim Amerikim Dravama, pa su stoga planovi za rat na Tihom oceanu
509 Ponuda je poslana u Washington putem specijalnog izaslanika Saburua Kurusua. Hrvatski vojnik, isto, str. 77.
510 Potpuno povlaenje podrazumijevalo je naputanje kineskog teritorija ukljuujui i Manduko, to je 26. studenoga 1941. kao ameriki zahtjev postavio
dravni tajnik, tj. ministar vanjskih poslova Cordell Hull.
511 Nakon Prvog svjetskog rata poloaj Japana na Dalekom istoku znatno je ojaao,
a njegov status velike sile formalno je potvren i Washingtonskim sporazumom
o ogranienju pomorskog naoruanja iz 1922., kojim je ogranieno pomorsko
naoruanje velikih sila i utvren odnos 5:5:3 u kapitalnim brodovima (nosai
zrakoplova i bojni brodovi) za pomorske snage Velike Britanije, SAD-a i Japana.
Iako je taj sporazum izazvao veliko nezadovoljstvo japanskih militaristikih
krugova, injenica je kako je on stavio Japan u poloaj najjae pomorske sile
na Tihom oceanu. Japan nije potivao mnoge odredbe tog sporazuma, poput
ogranienja u pogledu istisnine brodova i utvrivanja pojedinih pomorskih
baza, relativnu slabost u kapitalnim brodovima pokuao je nadoknaditi izgradnjom veeg broja razaraa i podmornica. Hrvatski vojnik, br. 30. i 31. prosinac
1997. i sijeanj 1998. i br. 79. sijeanj 2002.

GOSPODARI KAOSA

pripremani dugo, jo od 1938. Potkraj 1940. Vrhovni vojni savjet


razmatrao je prvi plan, odnosno vojno-tehniku i ekonomsku studiju u kojoj se objanjava potreba novih osvajanja radi opskrbe
japanske privrede sirovinama prijeko potrebnim za razvoj japanske privrede. Ta je studija pokazala kako je sam Japan ekonomski
preslab voditi i izdrati rat velikih razmjera, ali je istodobno jasno
brojano pokazala koliko je bogatstvo podruja planiranih za
osvajanje. To bogatstvo, posebice nafta u Nizozemskoj Istonoj
Indiji (dananjoj Indoneziji), bilo bi dostatno da Japanu osigura
nesmetanu opskrbu sirovinama, uputanje u ratne operacije irokih razmjera i brz razvoj industrije potrebne za rat.
S prvobitnim planom sloio se i zapovjednik Zdruene ote
japanske carske mornarice admiral Taisho Isoroku Yamamoto,
koji je potkraj 1940. dopunio plan gleditem kako Japan mora
prvi izvesti jaki i iznenadni napad, oslanjajui se ponajprije na
raspoloive snage ote (posebice na nosae zrakoplova) i to
istodobno po najvanijim vojnim ciljevima SAD-a, Velike Britanije i Nizozemske u podruju Tihog oceana. Cilj je bio nanijeti to
tee gubitke neprijatelju na moru, kako bi se osiguralo potrebno razdoblje (oko 16 mjeseci) ostalim japanskim pomorskim i
kopnenim snagama za osvajanje eljenih podruja Jugoistone
Azije, te kako bi se sprijeila mogua amerika intervencija i protunapad. Taj plan odmah je odobrio naelnik stoera pomorskih
snaga admiral Osami Nagano.
Zanimljivo je da su ideju napada na Pearl Harbor (a i to nije
sluajno) dali sami Amerikanci. Naime, u pripremi plana napada japanski vojni strunjaci koristili su iskustva amerike ratne
mornarice koja je jo 1932. odrala vojnu vjebu u kojoj je neprijateljska strana izvela napad na brodove usidrene u luci palubnim zrakoplovima s nosaa, koji su se neprimijeeni pribliili
Havajima i zapadnoj obali Sjedinjenih Amerikih Drava. Scenarij
vjebe osmislili su ameriki admirali Frank A. Schoeld i Douglas

512 Admiral Yamamoto je na amerikom sveuilitu Harvard 1919. i 1920. studirao


engleski jezik, a tijekom 30-ih godina bio je mornariki izaslanik u Washingtonu.
513 Admiral Yamamoto odlino je poznavao vojnu situaciju u SAD-u, a plan su
trebali izraditi naelnik stoera 11. zrakoplovne ote kontraadmiral Shosho
Takijuro Onishi koji je ispitivao sve mogunosti napada na Pearl Harbor iz zraka razliitim tipovima palubnih zrakoplova koji su bili u operativnoj uporabi u
carskoj ratnoj mornarici i kapetan fregate Chusa Minoru Genda (tada na dunosti zrakoplovnog asnika na nosau zrakoplova Kaga), japanski heroj iz rata s
Kinom i bivi mornariki izaslanik u Londonu. Zavrni operativni plan napada
nainio je kontraadmiral Shigerua Fukudomea iz glavnog zapovjednitva pomorskih snaga.
Kapetan fregate Genda je na temelju pozitivnih iskustava (poput napada britanskih torpednih aviona Fairey Swordsh s nosaa aviona HMS Illustrious na
talijanske ratne brodove usidrene u luci Taranto 11. studenoga 1940.) izradio
studiju koja je opravdala zamisao i obeavala potpuni uspjeh. Hrvatski vojnik,
isto, sijeanj 2002, str. 79.- 80.

330

Poglavlje 4: Geostrateka i geopolitika slika svijeta ...

Slika 19. Plovidba japanske eskadre do Havajskog otoja za napad na Pearl Harbor i njezin povratak u Japan. Izvor: Hrvatski vojnik, veljaa 2002. str. 79.

331

W. Yaenell. Vjeba je u amerikim vojnim krugovima kasnije izazvala dosta proturjenih stajalita te je na kraju odbaena kao
nerealna(!?). Na taj nain Sjedinjene Drave bacile su mamac na
koji e se devet godina kasnije uloviti japanski vojni vrh na elu s
admiralom Yamamotom.
Postrojbe japanske mornarice, a posebice mornariko zrakoplovstvo, tijekom slijedeih godinu dana intenzivno su se
uvjebavale u zaljevu Kagoshima na jugu otoka Kyushu. Admiral
Nagano je s jo trinaest asnika od 2. do 13. rujna 1941. u Ratnoj
koli Carske mornarice proveo ratni igru u kojoj su napadne
snage izgubile dva nosaa zrakoplova to je bio prihvatljivo za
japansku stranu. Istodobno, sve do studenoga 1941. izraivani su
detaljni planovi napada, kada je Glavni stoer japanskih carskih
oruanih snaga (Gunreibu) izvjeten o spremnosti za provedbu
strategijske napadne operacije (slika 19.). Zdruena ota, prema
planovima uporabe, zapoela je u studenome 1941. prikupljanjem taktikih skupina na sjeveroistoku Japana. Svaka od njih
je imala zasebni zadau u sklopu Havajske operacije (Hawaii
Sakusen) poznata i pod nazivom Operacija Z koju su trebali
zapoeti istodobno s glavnim napadom.
Amerike radioprislune postaje u sklopu federalne agencije
za radio komunikacije (Federal Agency for Radio Communications) zabiljeile su u razdoblju koje je prethodilo japanskom
napadu znatno pojaani intenzitet radio prometa i to ne samo
u kontinentalnom dijelu Sjedinjenih Amerikih Drava ve i na
podruju Havajskog otoja. Japan je u fazi pripreme operaci514 Registrirano je i otkriveno oko 500 radio postaja japanskih i njemakih pijuna
(agenata i obavjetajaca).

GOSPODARI KAOSA

je veliku pozornost dao operativnom djelovanju obavjetajnih


slubi pa je tako ustrojio veliku agenturnu mreu u koju su bili
ukljueni razliiti ljudi, od diplomatskih slubenika, posada japanskih trgovakih brodova, trgovakih putnika, turista pa sve
do specijalnih agenata iz japanskih oruanih snaga koji su prikriveno djelovali u raznim zemljama.
Na bojnom brodu Nagato istoimene klase (zastavni brod
admirala Yamamota) 5. veljae 1941. kapetan bojnog broda Kanji
Ogawa bio je ukratko upoznat sa sadrajem Operacije Z. Impresioniran vanou operacije odluio je poboljati djelovanje
obavjetajaca na podruju Havaja. Zbog nedostane strunosti,
ali i nepouzdanosti spavaa odluio je da se na Havaje poalju
kolovani mornariki obavjetajni asnici. Osim toga dotadanji
generalni konzul je zamijenjen, a za novog je postavljen iskusni diplomat Nagao Kita, dotada generalni konzul u Shangaju i
Cantonu (podruja od velikog interesa za japansku obavjetajnu
slubu). Koliko je japanski Glavni stoer oruanih snaga pridavao
znaenje obavjetajnoj pripremi operacije pokazuje primjer
kapetana korvete Suguru Suzuki i Toshihide Maejima koji su se
rujna 1941. ukrcali na trgovaki brod Taiyo Muru koji je za krajnje odredite imao luku Honoluluu. Umjesto redovitog plovnog
puta, brod je plovio daleko na sjever, izmeu otoka Midway i
Aleutskog otoja i zapadno prema Havajima tono plovnim
putem koji je planiran za japansku eskadru to je trebala napasti
Pearl Harbor. Nakon povratka, ti su asnici izloili svoja precizna
zapaanja admiralu Naganou iz kojih je bilo jasno vidljivo kako je
plan izvrsno zamiljen i isplaniran, ali i realan. Isto tako, japanska
vojna obavjetajna sluba Kempei Tai angairala je postrojbe za
radio izvianje vojnih komunikacija amerike ratne mornarice i
njezinih saveznika pa je u tu svrhu rabila i posebno opremljene
brodove i podmornice kao i specijalizirane skupine za ralambu
podataka prikupljenih iz otvorenih izvora (radio, novine i razne
publikacije). Njezin tajni agent sa specinom zadaom bio je
Takeo Yoshikawa, asnik japanske mornarice i djelatnik japanske obavjetajne slube, koji je u oujku 1941. poslan u japanski
generalni konzulat u Honoluluu kao vicekonzul Tadeshi Mori-

515 Ta agenturna mrea nosila je naziv Organizacija crnog zmaja (Ryu Hensei) i
dostavljala je tijekom rata japanskom politikom i vojnom vrhu donekle tone
podatke iz kojih se mogla, dodatnom ralambom, stvoriti donekle precizna
slika o stvarnoj situaciji u pojedinoj dravi i aktivnostima u njezinim oruanim
snagama. Agenti na podruju Jugoistone Azije djelovali su u sklopu Organizacije F. Posebna pozornost davala se spavaima koji su ivjeli na Havajima,
suradnicima japanske obavjetajne slube koji su manje-vie uspjeno prikupljali podatke o aktivnostima u irem podruju Tihog oceana. To su bili vlasnici
lokala u koje su zalazili ameriki mornari, vozai taksija, vlasnici frizerskih salona
u kojima su redovite goe bile supruge amerikih asnika itd. Hrvatsko slovo,
isto, sijeanj 2002. str. 80.

332

Poglavlje 4: Geostrateka i geopolitika slika svijeta ...

333

masu. Prikupljao je podatke o amerikoj Tihooceanskoj oti


smjetenoj u bazi Pearl Harbor i slao ih diplomatskim porukama,
rabei pri tome posebnu ifru J-19 (ili TSU) s potpisom generalnog konzula.
Posljednji sastanak Vrhovnog vojnog savjeta odran je nekoliko tjedana prije poetka rata, a na njemu je jo jednom u
potpunosti prouen precizan plan napada. Havajska operacija
sinkronizirana napadna djelovanja taktikih borbenih skupina
na razliitim operativnim smjerovima, sastojala se od tri faze uz
jo jednu potpornu.
Nasuprot japanskom stajao je ameriki ratni plan Rainbow
5 izraen u travnju 1941., nakon konferencije amerikih i britanskih stoera u Washingtonu. Temeljna zamisao plana bila je
ofenziva na europskom ratitu, a defanzivna na Tihom oceanu.
Potkraj lipnja 1941. kada je japanski napad postao vjerojatan, u
Washingtonu je sklopljen novi sporazum o uporabi amerikih,
britanskih i nizozemskih kopnenih i zranih snaga u sluaju
japanskog napada, ali nije postignuta suglasnost o uporabi pomorskih snaga. Tek nakon izbijanja rata, na konferenciji Arcadia
u Washingtonu (24. prosinca 1941.-14. sijenja 1942.) izraen je
novi plan kojim je bilo predvieno da se u 1942. ostane u stratekoj defanzivi, a da teite obrane bude na Burmi i tzv. malajskoj
516 Iako nije bio kolovani obavjetajac bio je kolovani pomorski asnik to mu
je omoguilo vrlo precizno poznavanje ustroja Tihooceanske ote, te klasa i
tipova brodova amerike ratne mornarice.
517 Zanimljivo je da je Takeo Yoshikawa posljednju poruku poslao samo 12 sati
prije japanskog napada. Jo je zanimljivije i udnije da amerika vojna obavjetajna sluba kao ni FBI nisu Yoshikawu prepoznale kao glavnog japanskog
obavjetajca na Havajima, pa je tako zajedno s ostalim osobljem japanskog
konzulata protjeran u Japan tek u kolovozu 1942. Takav propust mogao je biti
samo dio plana, a ne nesposobnosti amerike obavjetajne slube ili sposbnosti prikrivnja japanskog obavjetajca.
518 U prvoj fazi, brodovi iz posebno ustrojenog taktikog sastava (eskadra) u
sklopu Zdruene ote, trebali su izvesti iznenadni napad na Pearl Harbor, a
zapovjednik tog sastava bio je viceadmiral Chuso Chuichi Nagumo. U drugoj
fazi Postrojba junih mora (etvrta ota ojaana zrakoplovnim snagama sa
zranih luka u Japanu) trebala je zauzeti luku Rabaul na otoku New Britania
u Bismarckovom otoju, otoke Wake, Guam u Marijanskom otoju i Makin u
Gilbertovom otoju. Za zapovjednika te postrojbe odreen je zapovjednik etvrte ote, viceadmiral Shigeyoshi Inoue. U treoj fazi, postrojbe Druge i Tree
ote pod zapovjednitvom viceadmirala Nobutake Konda i viceadmirala Iboa
Takahashija, 11. zrane ote i zranih snaga Kineske ote, nosai zrakoplova iz
Tree i etvrte divizije, uz potporu krstarica i razaraa iz sastava cijele ote, uz
sudjelovanje postrojbi June armije kojom je zapovijedao general Hiko Taisho
Hisaichi Terauchi trebali su napasti i osvojiti Filipine, Tajland, Malaju, Singapur,
Burmu i Nizozemsku Istonu Indiju. Za zapovjednika tih postrojbi odreen je
zapovjednik Druge ote viceadmiral Kondo. U etvrtoj fazi koja bi sluila kao
potpora treoj, tj. invaziji Filipina, Malaje, i Tajlanda, Druga ota trebala je pruiti potporu osvajanju spomenutih podruja, koje su trebale obaviti postrojbe
Tree ote pod zapovjednitvom viceadmirala Takahashija. Hrvatski vojnik, isto,
sijeanj, 2002. str. 80.-81.

GOSPODARI KAOSA

334

barijeri (lanac otoka od Malezije do Australije) te da se podre


snage na Filipinima i odre najvanije pomorske komunikacije u
tom podruju.
Da je amerika politika pripremala zamku Japanu da prvi
napadne, vidljivo je iz analize prebaziranja Tihooceanske ote
iz baze San Pedra u Kaliforniji u novu bazu Pearl Harbor na havajskom otoku Oahu, koja je kao pomorska baza ustrojena 1919.
Flota je 17. svibnja 1940. prebazirana na temelju zapovijedi predsjednika Franklina Delana Roosevelta. Tadanji zapovjednik Tihooceanske ote kontraadmiral James O. Richardson upozoravao je,
kako je ota u novoj luci baziranja bezrazlono izvrgnuta mogunosti japanskog napada, te kako ne postoje temeljni preduvjeti
za djelotvornu obranu te pomorske baze. Predsjednik Roosevelt
opravdavao je svoju odluku kao odgovor na rastue japanske
apetite u tom dijelu Azije. Do kraja 1940. admiral Richardson
nastojao je bez uspjeha upozoriti politiki vrh na nemogunost
provedbe amerikih aktivnosti na zapadu Tihog oceana u sklopu
ratnih planova ratne mornarice SAD, a pod nazivom Orange i
Rainbow 5. Posljednja inaica, Raimbow 5 predviala je u sluaju japanskog ulaska u rat ameriko osvajanje poloaja u Marshallskom otoju. Uporni i profesionalno odgovorni admiral nije
shvatio suptilnost igre koja se igrala na najvioj politikoj razini,
a jo manje je mogao shvatiti to e to znaiti za njegovu zemlju
i svijet u iduih pedeset godina. Kada je nesvjesno odigrao svoju
planiranu ulogu katastroara u sijenju 1941. admiral Richardson je smijenjen, a na dunost zapovjednika Tihooceanske
ote postavljen je kontraadmiral Kimmel koji je tom prigodom
promaknut u in admirala, pri emu su preskoena tridesetidva
via, pomorska asnika. To je najbolji dokaz da je novoimenovani
zapovjednik Tihooceanske ote imao povjerenje predsjednika
Roosevelta i vjerojatno je nasluivao to se iza brda valja.
Tijekom srpnja 1941. ameriki predsjednik Franklin Delano
Roosevelt uputio je otru poruku vladi u Tokiju u kojoj naglaava kako bi napad Japana na Sovjetski Savez (to je Japancima
predlagao njemaki ministar vanjskih poslova Joachim von Ribbentrop) ozbiljno poremetio mir u podruju Tihog oceana. Da bi
prikrili svoje namjere japanska strana pozitivno je odgovorila na
kritiku i istaknula kako e se striktno drati neutralnog poloaja
u njemako-sovjetskom sukobu. Za dodatno postizanje uvjerljivosti o tobonjim japanskim miroljubivim namjerama, japanski
veleposlanik u Washingtonu admiral Kichisaburo Nomura stalno
519 Radi to djelotvornije provedbe tog plana, bilo je ustrojeno zajedniko zapovjednitvo za jugozapadni Tihi ocean i jugoistonu Aziju nazvanom ABDACOM
(American-British-Dutch-Australian Command) pod kojim su bila podruja
Burme, Malaje, Nizozemske Istone Indije, sjeverne i sjeverozapadne obale
Australije i Filipini. Novi Zeland te preostali dio Australije inili su posebnu zonu
pod nazivom ANZAC koja je vojno bila podreena amerikoj mornarici.

Poglavlje 4: Geostrateka i geopolitika slika svijeta ...

335

je davao izjave o miroljubivosti svoje vlade. Tri tjedna prije napada na Pearl Harbor, u Sjedinjene Drave je kao specijalni izaslanik
poslan profesionalni diplomat Saburo Kurusu ija je glavna zadaa bila raiavanje svih nesporazuma na relaciji Tokio-Washington. Meutim, stvarna zadaa veleposlanika Kurusua bila je
odugovlaenje pregovora i zavaravanje amerike strane pokazivanjem lane kooperativnosti visoke razine, te provedba mjera
za ostvarivanje potpunog iznenaenja kao elementa japanskog
plana napada na Pearl Harbor. Potkraj studenoga 1941. ameriki
ministar vanjskih poslova Cordell Hull je izjavio kako su pregovori bezuspjeni i kako su japansko-ameriki odnosi izvan svakog
diplomatskog nadzora. Unato takvoj situaciji Sjedinjene Drave
nisu htjele pokazati Japanu da oekuju (znaju) za njegove namjeru pa nisu poduzele potrebne mjere opreza, kako bi ga i dalje
ostavili u uvjerenju da e napad na Pearl Harbore biti lak zalogaj.
Amerika politika, promilja o svim moguim posljedicama, prije
svega o opravdanosti za uzvratni udarac (meunarodno pravni
aspekt). Predsjednik Roosevelt uputio je 6. prosinca 1941. (dan
uoi napada na Pearl Harbor) osobnu poslanicu japanskom caru,
no ona je stigla prekasno, jer je japanska ota ve bila na putu
prema Havajima i obavljala posljednje pripreme za planirani
napad. Moe se s pravom ustvrditi da je predsjednik Roosevelt
sigurno imao informacije o isplovljenju japanske ote i da istiu
posljednji sati do poetka rata na Tihom oceanu.
Da je amerika strana sve inila da Japan ne odustane (promjeni) svoj ratni plan i napadne prvi, pokazuju i postupci visokih
amerikih vojnih dunosnika. Na temelju uhvaenih japanskih
poruka, zapovjednitvo ratne mornarice Sjedinjenih Drava je
od 24. do 27. studenoga 1941. poslalo zapovjedniku Tihooceanske ote admiralu Kimmelu nekoliko upozorenja o agresivnim
namjerama i mogunosti napada japanskih oruanih snaga tijekom slijedeih dana, usmjerenih prema Filipinima, Malaji, Borneu
i Guamu, napad na Havaje nije uope spomenut(?). Istodobno je
i zapovjedniku kopnenih snaga na Havajima, generalu Shortu,
poslano slino upozorenje o neprijateljskim aktivnostima koje
mogu otpoeti svakog asa, u kojem se naglaavalo kako e ukoliko doe do sukoba, to znaiti ratni in usmjeren protiv Sjedinjenih Amerikih Drava. Unato alarmantnim porukama admiral
Kimmel nije toboe elio stvarati paniku ni uznemirivati civilno
puanstvo na Havajima, te nije poduzeo nita bitnije glede podizanja bojne spremnosti Tihooceanske ote na potrebnu razinu,
osim ophodnih aktivnosti ispred same luke Pearl Harbor i pretraivanja ulaznog kanala uz pomo minolovaca (zbog mogunosti
da japanske podmornice poloe mine pred ulaz u luku). Ovakvi
nesmotreni i neodgovorni postupci najviih zapovjednika s
obzirom na japansku obavjetajnu strukturu na Havajima nedvojbeno su uvjerili Japance da Amerikanci ne oekuju napad.

GOSPODARI KAOSA

336

Za dodatno uvjeravanje japanskih obavjetajaca na Havajima,


a time i japanskog vojnog vrha general Short je poduzeo jedino
protumjere usmjerene na sprjeavanje moguih diverzija niseia
tj. lokalnog japanskog puanstva. U skladu s doktrinom Kopnene vojske SAD-a, na zranim lukama je provedeno okupljanje
ratnih zrakoplova prema naelu krilo na krilo, kako bi se mogli
lake nadzirati i titi od moguih diverzija. Upravo je taj postupak
borbenog osiguranja dodatno uvrstio uvjerenje Japanaca da e
operacija napada na luku Pearl Harbor poluiti iznenaenje, jer je
to kasnije japanskim pilotima omoguilo laki odabir i unitavanje ciljeva na zemlji. Jedina vanija aktivnost koja je bila poduzeta bilo je ojaavanje amerikih baza na otocima Midway i Wake
zrakoplovima, streljivom i opremom. U biti to je bio operativni
razvoj snaga za djelovanja nakon japanskog napada.
Situacije i aktivnosti koje su se dogaale uoi japanskog napada jo su jednom pokazale ne samo da su Amerikanci znali za
japanske namjere, nego da njihova postavljena strategijska zamka dobro funkcionira. Amerika radioprisluna postaja smjetena
na Havajima zabiljeila je bitno poveanje intenziteta japanskih
vojnih komunikacija kao i poveani broj poruka koje su odailjale iz japanskog generalnog konzulata u Honoluluu. Takoer ni
poruci o nestanku meusobne komunikacije tj. radioprometa
etiri japanska nosaa zrakoplova od 4. do 6. prosinca 1941. nije
pridavana odgovarajua pozornost viih asnika u zapovjednitvu Tihooceanske ote, jer se smatralo kako se nosai nalaze u
japanskim teritorijalnim vodama gdje provode vjebovne aktivnosti. Jedna od izuzetno vanih poruka (tzv. Bomb plot) koja
je uhvaena 24. rujna 1941. bila je upuena iz Tokija generalnom
konzulatu na Havajima, u kojoj se baza Pearl Harbor dijeli na pet
sektora, a od japanskog agenta Takea Yoshikawe se trai da javi
tone lokacije usidrenih brodova unutar pojedinih sektora. Naalost ta deifrirana poruka nije poslana u zapovjednitvo Tihooceanske ote u Pearl Harboru ve amerikoj Azijskoj oti (US Asiatic Fleet) koja se nalazila na Filipinima i u podruju Nizozemske
Istone Indije, te nekolicini viih politikih i vojnih dunosnika u
Washingtonu koji nisu reagirali(?).
Dan prije napada na Pearl Harbor ameriko ministarstvo
obrane raspolagalo je deifriranom porukom japanskom izasla520 Admiral Kimmel i general Short nisu poduzeli nita vie od spomenutog ni
kada su 3. prosinca 1941. primili obavijest o spaljivanju dokumenata u japanskim diplomatskim predstavnitvima u Londonu, Hong Kongu, Singapuru,
Jakarti, Manili i u Washingtonu. Ta aktivnost bila je poznata Amerikancima kao
vjetrovita poruka broj 2353 koja je u sadraju vjetar pue istono (Higashi
no kaze hame) upozoravala djelatnike japanskih diplomatskih predstavnitava na potrebu prekida svih diplomatskih aktivnosti, te na poduzimanju svih
potrebnih mjera u sklopu priprema za otpoinjanje ratnih djelovanja. Hrvatski
vojnik, isto, str. 87.-88.

Poglavlje 4: Geostrateka i geopolitika slika svijeta ...

niku u Sjedinjenim Dravama o prekidu diplomatskih odnosa


Japan i SAD-a, a u noi 6. na 7. prosinca 1941. saznalo je i za instrukciju o predaji ultimatuma SAD-u. Unato tome, odgovorna
tijela nisu nita poduzela, to samo moe znaiti da su posljedice
za ljudstvo, brodovlje i tehniku u Pearl Harboru i na Havajima
kolateralna teta u jednom sosticiranom stratekom planu
svjetskih razmjera.
U zapovjednitvo japanske eskadre u jutarnjim satima 6.
prosinca 1941. stigla je obavijest o stanju u Pearl Harboru prema
kojoj je u luci bilo ukupno osam bojnih brodova, tri krstarice i
16 razaraa, dok su u dokovima i radionicama bile na remontu
etiri krstarice i pet razaraa. Provevi ralambu obavjetajnih
podataka o aktivnostima Amerikanaca u proteklih nekoliko dana
bilo je vidljivo kako su iz luke isplovila dva nosaa zrakoplova USS
Lexington (CV-2) istoimene klase i USS Entreprise (CV-6) klase Yorktown sedam tekih krstarica i 12 razaraa, a u luku se vratila dva
bojna broda (USS Nevada i Oklahoma). Posljednje obavjetajno
izvjee, primljeno u 21.00 sat, govorilo je kako je u luku uplovio jedan bojni brod (bila je rije o brodu meti USS Utah, bivem
bojnom brodu) i jedan matini brod za hidroavione (USS Curtiss)
tako da su se u luci nalazili svi bojni brodovi, ali ne i udarne skupine nosaa zrakoplova, to je izazvalo zabrinutost stoera eskadre
zbog mogue intervencije zrakoplova sa nosaa tijekom japanskog napada. Poradi razmatranja novonastale situacije, zapovjednik eskadre viceadmiral Bagumo sazvao je sastanak stoera na
admiralskom brodu, nosau zrakoplova Akagi. Glavno pitanje je
bilo hoe li slijedeeg dana svi bojni brodovi zaista biti u luci i postoji li mogunost da se u bazu vrate nosai zrakoplova. Naelnik
stoera eskadre kontraadmiral Shosho Ryunosuke Kusaka, koji je
vrlo dobro poznavao Tihooceansku otu, tvrdio je da se nijedan
nosa zrakoplova nee vratiti, te da e na dan napada u luci biti
jedino bojni brodovi. Taj asnik imao je pravo, jer sljedeeg dana
u luci zaista nije bilo niti jednog nosaa zrakoplova(?).
Mnogi su se analitiari i povjesniari nakon Drugog svjetskog
rata pitali, pa i do dana dananjega, zato Amerikanci nisu poduzeli nikakve ozbiljne protumjere iako su raspolagali podatcima o

521 Na dan japanskog napada u bazi Peral Harbor nalazilo se oko 155 ratnih i pomonih brodova, od ega osam bojnih brodova, dvije teke i est lakih krstarica, 43 razaraa i etiri otne podmornice, a ostalih 104 broda Tihooceanske
ote bila su na zadaama u sjevernom dijelu Thog ocena (blizu Aljake), du
obala Sjeverne i Jue Amerike, te uz sjevernu Australiju i Solomonske otoke u
zapadnom dijelu Tihog oceana. Na brodovima se nalazio vei dio posada (95
posto na bojnim brodovima, 98 posto na krstaricama i 85 posto na razaraima);
asnika je na bojnim brodovima bilo 60-70 posto, na krstaricama 65 posto i
na razaraima 50 posto. Zapovjednika u trenutku napada bilo je nazono na
bojnim borodvima 60 posto, na krstaricama 90 posto i na razaraima 63 posto.
Hrvatski vojnik, isto, veljaa 2002. str. 76. i str. 79.

337

GOSPODARI KAOSA

japanskim pripremama za rat. Da bi se neki dogaaji, a poglavito oni koji imaju obiljeje najvieg strategijskog dosega, mogli
razumjeti, potreban je vremenski razmak pa i od nekoliko desetaka godina. Pearl Harbour u svakom sluaju nakon 11. rujna 2001.
nema isto znaenje i percepciju koju je imao vie od ezdeset
godina. Osim toga, da bi se stvari razumjele potrebno ih je promatrati inverzno (n-1) kao to to doktrina determinizma nalae.
Kako odreeni, na prvi pogled ne vani (ali smiljeni) postupci (detalji), imaju dalekosene posljedice pokazuje nekoliko
slijedeih primjera. Prvo, postupak japanskog veleposlanika u
Washingtonu. Naime, uoi japanskog napada, u noi 6./7. prosinca 1941. japanskom veleposlanstvu u Washingtonu poslan je
brzojav koji je trebao predati amerikom ministru vanjskih poslova Cordellu Hullu, a radilo se o otrom ultimatumu u kojem
se Sjedinjenim Amerikim Dravama objavljuje rat. Planirano
ja da japanski veleposlanik admiral Kichisaburo Nomura urui
dokument tono u 13.00 sati po washingtonskom vremenu (u
7.30 sati po havajskom vremenu tj. oko pola sata prije nego to
bi zrakoplovi prvog vala zapoeli s bojnim djelovanjima.) Na
taj nain japanski napad bio bi legalan i u skladu s odredbama
meunarodnog prava, a Amerikanci ipak ne bi stigli obavijestiti
svoje lokalne zapovjednike o poetku napada, ni poduzeti potrebne protumjere. Meutim, zbog sporosti japanske diplomatske
slube(?) ultimatum nije uruen na vrijeme tako da je napad
izveden bez prethodne objave rata.
Drugo, amerike prislune radiopostaje uhvatile su poruku upuenu japanskom veleposlaniku u Washingtonu tijekom
veernjih sati 6. prosinca 1941., a obavjetajna sluba urno je
proslijedila deifriranu poruku u Bijelu kuu. Oko 21.30 u subotu
naveer, desetak sati prije japanskog napada na Pearl Harbor, poruku je proitao ameriki predsjednik Franklin Delano Roosevelt
u drutvu savjetnika za nacionalnu sigurnost Harryja Hopkinsa.
Na temelju raspoloivih podataka o aktivnostima japanske vojske, prosueno je kao e rat ubrzo zapoeti, te je odlueno kako
teite obrane treba staviti na podruje jugoistone Azije, a Pearl
Harbor nije ni spomenut(?).

522 Radioprislune postaje uspjele su nekoliko mjeseci prije napada deifrirati


odreeni broj poruka u kojima su japanskom Glavnom stoeru u Tokiju dostavljane informacije o aktivnostim amerike Tihooceanske ote, ali to nije izazvalo potrebnu pozornost visokih asnika u Washingtonu. Ameriki FBI takoer je
raspolagao podacima o aktivnostima japanskih obavjetajaca i obavjetajne
slube japanskih oruanih snaga. FBI je posjedivao i precizne upute upuene
japanskim obavjetajcima u kojima se naglaavalo, kako je, u sluaju poetka
rata, najvanija zadaa unitenje, zranih i pomorskih snaga na otoju Midway
i Havaji. Meutim sve to nije bilo dostatno za poduzimanje potrebitih mjera
predostronosti. Logina posljedica toga je bila potpuna nepripremljenost
amerikih snaga u Pearl Harboru, te ostvarivanje potpunog iznenaenja.

338

Poglavlje 4: Geostrateka i geopolitika slika svijeta ...

339

Tree, deifrirana poruka poslana je istodobno i naelniku


Glavnog stoera generalu Georgeu Marshallu, ali ju je on navodno prekasno proitao(?). Stoga je upozorenje o moguem napadu na Havajsko otoje u neka zapovjednitva stiglo samo dvadesetak minuta prije napada, izmeu 7.35 i 7.40. sati to nije bilo
dostatno za poduzimanje djelotvornih protumjera. Oteavajuu
okolnost predstavlja je i injenica da se to zbivalo u nedjeljno
jutro, tako da mnogi zapovjednici nisu jo bili u svojim uredima.
Japansko veleposlanstvo uruilo je ultimatum amerikom ministru vanjskih poslova Hullu tek u 14.30 po washingtonskom
vremenu, a pola sata ranije nazvao ga je predsjednik Roosevelt,
te ga obavijestio kako je Pearl Harbor napadnut. Prema uputama
predsjednika, ministar vanjskih poslova trebao je primiti japanskog veleposlanika, ali mu nije smio dati do znanja kako je obavijeten o napadu.
U Japanskom napadu unitena su, tee ili lake 23 ratna
broda, koji su kasnije gotovo svi popravljeni i postali operativno
uporabljivi za konani obraun s japanskom mornaricom. Na
zemlji je uniteno 188 zrakoplova, to za gospodarski monu
dravu kao to su Sjedinjene Amerike Drava, koje su svjesno
ule u rat, da u njemu pobijede, i pokrenule ratnu proizvodnju
to nije bio neki veliki gubitak. Gubitci u ljudstvu iznosili su 2390
ljudi, od toga 1999 pripadnika Ratne mornarice, 109 pripadnika
Marinskog korpusa, 233 pripadnika Kopnenih snaga i njezinih
zranih snaga, te 49 civila, dok je 1178 ljudi ranjeno. Logina posljedica japanskog napada na Pearl Harbor bilo je smjenjivanje
zapovjednika Tihooceanske ote admirala Kimmela i zapovjednika kopnenih snaga na Havajima generala pukovnika Waltera
Shorta. Ministar ratne mornarice SAD-a Frank Knox je 17. prosinca
1941. viceadmirala Pyea imenovao privremenim zapovjednikom
Tihooceanske ote, a 31. prosinca 1941. stalnim zapovjednikom
postao je admiral Chester W. Nimitz.
Ubrzo nakon napada ustrojena su razna vojna i civilna povjerenstva koja su na temelju dostupne dokumentacije trebala
ispitati i otkriti razloge potpunog promaaja u organizaciji obrane Havaja. Sva ta silna povjerenstva nikada nita nisu smisleno
zakljuila, a vrijeme je uinilo svoje, poglavito propaganda, naroito lmska, pa je Perl Harbor postao mit o stradanju i herojstvu amerikih vojnika, pa je kazna koja je Japance na kraju rata
zadesila u svijesti amerikih graana i danas, opravdana, isto kao
to e to sutra biti s Afganistanom i Irakom.
523 Zapovijed za napad japanskim zranim snagama izdaje kapetan fregate Chusa
Mitsuo Fuchide zapovjednik eskadrile bombardera B5N2 za horizontalno bombardiranje u 7.49 sati 7. prosinca 1941. putem radio veze. Zapovijed je glasila
To-ra, To-ra, To-ra to je bio znak zapovjednicima ostalih eskadrila za poetak
napada, ali je istodobno predstavljalo i poruku zapovjednitvu eskadrile kako
je napad zapoeo u potpunom iznenaenju.

GOSPODARI KAOSA

340

Ozbiljnije geostrateke i geopolitike analize nakon Drugog


svjetskog rata, a posebice u posljednjem desetljeu ukazuju da
je teorija zavjere, samo iskaz plana kojem je predsjednik Franklin Delano Roosevelt i ameriki politiki vrh iskoristio japanski
napad za homogeniziranje nacije i ulazak Sjedinjenih Amerikih
Drava u Drugi svjetski rat. Naprosto, Sjedinjene Drave su
iskoristile japanski napad kako bi Njemakoj (saveznici Japana)
objavile rat, te se na taj nain ukljuile u rjeavanje sudbine Europe radi osiguravanja svojih politikih, gospodarskih i vojnih
interesa u tom dijelu svijeta u kojem je dominantnu ulogu imala
Velika Britanija. Istodobno, Sjedinjene Amerike Drave izborile
su se za slobodu djelovanja na Tihom oceanu s kojeg e nakon
zavretka Drugog svjetskog rata bitno biti smanjen utjecaj Velike

524 U prilog postojanju plana idu i istinite, provjerene ili manje provjerene injenice:
(1) Peruanski veleposlanik u Tokiju dr. Ricardo Riveira-Shreiber izvjestio je 10.
sijenja 1941. jednog od tajnika u tamonjem veleposlanstvu Maxa Bishopa (a s
tim je upoznat i ameriki veleposlanik Joseph Grew) kako raspolae podatkom
o japanskom uvjebavanju napada torpedima koja su posebno prilagoena
plitkim vodama, te kako postoji mogunost napada na Pearl Harbor. Slino
izvjee poslao je i mornarikom izaslaniku SAD-a u Tokiju, kapetanu fregate
Smith-Huttonu. O tome da se planira napad 1. veljae upoznat je i admiral Husband E. Kimmell.
(2) Vojni izaslanik SAD-a u Meksiku takoer je javio u Washington kako Japanci
ubrzano grade depne podmornice koje e biti uporabljene na jednu od amerikih pomorskih baza u poruju Tihog oceana.
(3) Britanski agent Duko Popov je 10. kolovoza raspolagao preciznim informacijama o japanskim pripremama za napad koje je saznao iz razgovora s
bojnikom Ludovicom von Karsthoom, efom ispostave njemakog Abwera u
Portugalu. Informaciju je dostavio britanskom MI-6, a oni su ih do kraja kolovoza stavili na raspolaganje FBI-u.
(4) Istog mjeseca Britanski premjer Wiston Churchill i presjednik Roosevelt sastali su se na amerikoj tekoj krstarici USS Augusta (CA-31) klase Nothampton
u zeljevu Argentina na Newfoundlandu, a nakon sastanka Churchill je svojim
suradnicima izjavio kako je Roosevelt izrazio elju za ukljuenjem u rat u Europi, a to moe postii jedino ukoliko Jpanci napadnu neku od amerikih baza u
Tihom oceanu.
(5) Prislune radiopostaje britanskih vojnih snaga u Singapuru takoer su raspolagale informacijama o aktivnostima japanske ratne mornmarice, posebice
nakon to su od Amerikanaca dobili stroj za deifriranje mornarikih ifri uz
pomo kodova JN-25 i JN-25B.
(6) Sovjetski pijun Richard Sorge u rujnu 1941., izvjestio je Kremlj kako napad
na Pearl Harbor poinje za 60-ak dana, a to je diplomatskim putem proslijeeno u SAD.
(7) Tadanji njemaki veleposlanik u SAD-u dr. Thomsen (bio je protiv nacizma)
tajno je 13., studenog izvjestio ameriku stranu o pripremama za japanski napad.
(8) Brodovima japanske ratne mornarice 14. studenoga stigla je zapovijed o
promjeni ifara s poetkom u jutranjim satima 1. prosinca.
(9) Japanskoj eskadrili 25. studenoga upuena je ifrirana radioporuka admirala
Yamamotaa o poetku provedbe plana napada na Pearl Harbor. Uhvatile su je
amerike radioprislune postaje i odmah je proslijeena na deifriranje u Washington, a s njom je najvjerojatnije bio upoznat i predsjednik Roosevelt.

Poglavlje 4: Geostrateka i geopolitika slika svijeta ...

341

Britanije, Francuske, Nizozemske, panjolske i Njemake, pa je to


otvorilo put da Sjedinjene Drave uistinu postanu jedina prava
velesila svijeta na kraju 20. i poetkom 21. stoljea.
Smjela operacija Japana nije bila nita drugo nego nepromiljeno ulijetanje u protivniku dobro pripremljenu zamku.
Moe se samo ustvrditi da su Japanci koji su zapoeli rat protiv
Sjedinjenih Amerikih Drava, zapravo postigli, nogometnim
rjenikom reeno, autogol. Negativan rezultat je toliko velik da
se napad na Pear Harbor moe smatrati najveom stratekom
pogrjekom Drugog svjetskog rata, ponajprije u politikom pogledu. Oni su svojim napadom bez objave rata pobudili gnjev
Sjedinjenih Amerikih Drava, probudili ponos amerike ratne
mornarice i pruili priliku amerikoj politici da cijelu ameriku
naciju, dotada podvojenu i veim dijelom nesklonu ulasku u rat,
homogenizira i spremi uiniti krajnji napor radi pobjedonosnog
zavretka rata. U stratekom pogledu napad na Pearl Harbor
(10) Britanska radoprisluna postaja u Singapuru je 25. studenoga uhvatila i
deifrirala poruku admirala Yamamotoa o isplovljavanju japanske eskade iz
zaljeva Hitokappu Wan (kurilsko otoje) u smjeru Pearl Harbora. Istog dana britanske prislune radio postaje uhvatile su poruku japanskog ministra vanjskih
poslova u kojim se daju upute japanskim diplomatima u veleposlanstvima u
sluaju rata (poruka kiovito s istonim vjetrom oznaavala je poetak rata sa
SAD-om, oblano sa sjevernim vjetrom oznaavala je napad na Sovjetski Savez, a poruka vedro sa zapadnim vjetrom oznaavala je poetak ratnih djelovanja prema Velikoj Britaniji i Nizozemskoj). Sljedeeg dana premijer Churchill
u telefonskom razgovoru izvjeuje predsjednika Roosevelta kao se priprema
japanski napad na Pearl Harbor u sklopu ire operacije te da se oekuje i napad
na britanske i nizozemske baze. Istodobno, ministar vanjskih polsova SAD-a
Hull alje ultimatum Japanu da carsku vojsku povue iz Francuske Indokine i
cijele Kine. Poruku kiovito s istonim vjetrom 28. studenoga deifriraju i amerike radioprislune postaje.
(11) Nedaleko Cantona u Kini 30. studenoga oboren je japanski vojni zrakoplov
u kojem je pronaena zapovijed ifrirana kodom J-25 u kojoj je jasno poisalo:
Japan je doao u poloaj samoobrane te dosegnuo toku kad mora objaviti rat
SAD-u. Sa sadrajem te zapovijedi bio je najvjerojatnije upoznat i predsjednik
Roosevelt.
(12) Obavjetajna sluba 12. vojnopomorskog sektora San Francisko 1. prosinca 1941. ralambom podataka dobivenih radioizvianjem komunikacija
japanskih civilnih i trgovakih kompanija utvruje priblinu lokaciju japanske
eskadre. Istog je dana sovjetska obavjetajna sluba raspolagala podatkom o
priblinoj lokaciji japanske eskadre jer su dva ruska trgovaka broda na povratku iz New Yorka (Azerbejdan i Habarovsk) naila na japanske brodove te je od
Japana zatraeno njihovo proputanje.
(13) Poetkom prosinca uhvaena je radio poruka s japanskog tankera Shiriya
u kojoj je on javljao svoj toan poloaj te poziciju na kojoj je morao biti 3. prosinca.
(14) Od 16. studenoga do 7. prosinca 1941. radiotelegrasti na amerikom putnikom brodu SS Lurline, na putu iz San Franciska u Honoluluu (i na povratku u
San Francisko) uhvatili su 633 poruke koje su radiovalovima niske frekvencije (i
kratkog dometa) slali i primali pojedini brodovi japanske eskadre, koja nije provodila potpunu radioutnju. Nosai zrakoplova primali su zapovijedi iz Japana
radiovalovima visoke frekvencije, dalje ih prenosili ostali m brodovima uz pomo signalnih zastava i svjetlosnih signala, ali to zbog loih vremenskih uvjeta

GOSPODARI KAOSA

342

bio je besmislen, posebice ukoliko se uzmu u obzir njegove negativne politike posljedice. Prva zadaa japanske ote bila je
unitenje glavnih otnih snaga neprijatelja, ali Japanci to ipak
nisu postigli, jer se temeljna zamisao o stavljanju Tihooceanske
ote izvan operativne uporabe tijekom slijedeih mjeseci (kad
je trebalo osvojiti sferu prioriteta i stvoriti njezinu djelotvornu
obranu) nije ostvarila.
Sa stajalita vojnog umijea grjeka je u tome to je izvan
dohvata Japanaca ostala glavna snaga amerike ote koju je
zapravo inilo vie novih nosaa zrakoplova i brzih bojnih brodova koji su se upravo dovravali ili nalazili u izgradnji, a ne oni
stari na pearlharborskom sidritu. Uz to, japanski ratni plan
imao je glavni cilj osvajanje Malezijskog arhipelaga i prevlast na
nije bilo dostano, stoga su rabljene radiopostaje malog dometa. Zapovjednik
SS Lurline izvjestio je o tome ameriku ratnu mornaricu nakon uplovljenja u Honoluluu 6. prosinca, ali je i ta vijest takoer zagubljena u birokratskoj mrei.
(15) Predsjednik Rossevelt dobio je u posljednjim satima 1. prosinca na stol
deifriranu poruku u kojoj japanski ministar vanjskih poslova obavjetava japanskog veleposlanika u Njemakoj kako se pribliava dan oruanog sukoba
Japana i anglosaksonskih drava.
(16) U jutarnjim satima radioprisluna postaja u Singapuru 2. prosinca deifrirala je poruku koju je dobio zapovijednik eskadre viceadmiral Nagumo sa sadrajem Popnite se na brdo Niitaka koja je odmah proslijeena u London.
(17) Istog dana zapovjednik nizozemskih vojnih snaga u Istonoj Indiji general
Hein Ter Poorten, takoer je upoznat s porukom kiovito s istonim vjetrom
koju su uhvatile nizozemske radioprislune postaje na otoku Javi, a ona je 4.
prosinca proslijeana naelniku Glavnog stoera OS SAD-a generalu Marshallu
putem nizozemskog vojnog izaslanika u Washingtonu pukovnika Wijermana.
(18) Amerike radioprislune postaje raspolagale su podatkom kako su japanski brodovi u sastavu eskadre 2. prosinca poeli primjenjivati novu inaicu koda
J-25.
(19) Korejski pijun u Japanu Kilsoo Haan 4. prosinca amerikim senatorima
Cuy Gilletu i Maxwell Hamiltonu javlja kako raspolae podacima o japanskom
napadu na bazu Pearl Harbor, o emu senatori obavjetavaju State Department
i predsjednika Roosevelta. Sutradan predsjednik Roosevelt upuuje pismo australskom premijeru u kojem ga obavjetava kako je situacija vrlo ozbiljna ta
da svakog trenutka moe rezultirati otpoinjanjem vojnih sukoba. Istog dana
britanski Admiralitet upuuje predsjedniku Rooseveltu urnu obavijest o tome
kako e Tihooceanska ota biti napadnuta 7. prosinca 1941.
(20) Poruku u kojoj se japanskoj eskadri daju toni podaci o aktivnostima u
luci Pearl Harbor amerike radioprislune postaje uhvatile su 6. prosinca. U
veernjim satima istog dana zasjedao je ui kabinet na elu s predsjednikom
Rooseveltom u oekivanju japanskog napada.
(21) Japanski konzul u Budimpeti 7. prosinca urno je javljao u Tokio kako je
britanski Admiralitet upozorio predsjednika Roosevelta o tonom datumu napada. Hrvatski vojnik, isto, oujak 2002. str. 75.-76.
525 Japanci su unitili dva stara bojna broda i za dulje ili krae vrijeme onesposobili
est bojnih brodova (iako moderniziranih, ipak zastarjelih u odnosu na novoizgraene njemake i japanske bojne brodove) koji zbog male brzine i donekle
nedostatnog naoruanja nisu vie predstavljali udarnu snagu amerike ote.
Hrvatski vojnik, isto, oujak 2002. str. 77.
526 U taktinom pogledu napad na Pearl Harbor bio je pogrjeno izveden. Japanski zrakoplovi ostavili su gotovo netaknute vane objekte infrastrukture, a
ponajprije stalne ureaje arsenala i radionice za popravak brodova (posebice

Poglavlje 4: Geostrateka i geopolitika slika svijeta ...

Dalekom istoku. Amerika Tihooceanska ota bila je, bez obzira


na japanski napad, u poetku rata nemona to sprijeiti, a to je
moralo biti poznato i japanskom vodstvu. Liena dobrih baza zapadno od Pearl Harbora, ona je, ukoliko bi eljela intervenirati na
jugozapadnom dijelu Tihog oceana, morala prevaliti etiri do pet
tisua nautikih milja i pritom bi putem bila izvrgnuta napadima
japanskih podmornica i snanog zrakoplovstva s mnogobrojnih
japanskih baza u sredinjem dijelu Tihog oceana.
Zato ameriki ratni plan u sluaju japanskog napada na Filipine nije ni predviao da ota odmah intervenira, nego se dralo
kako e ona postupno zauzimati i eliminirati japanske baze i
tek onda krenuti prema zapadu. I iz tog razloga napad na Pearl
Harbor i poetna inicijativa Japanaca u Tihom oceanu nisu nita
bitno izmijenili u amerikom strategijskom planu. Taj plan je u
idue etiri godine u potpunosti ostvaren i svaka zabodena amerika zastava na gotovo svaki tihooceanski otok znaila je korak
po korak raanja i potvrivanja jedine i prave velesile dvadesetog
stoljea. Baene atomske bombe poetkom kolovoza 1945. bile
su u funkciji ruenja japanskog mita, a potpisivanje kapitulacije
na bojnom brodu Missuri u Tokijskom zaljevu bilo je upueno i
Japancima i Amerikancima. Prvima, kao in osvete za one potopljene bojne brodove u pearlharborskoj luci 7. prosinca 1941., a
onim drugima kao in zadovoljtine za pretrpljeno ponienje.
Model operacije kako vladati oceanima glasi: pustiti da protivnik ojaa i postane arogantan ponudi mu mamac (cilj) do kojeg
je najvie stalo protivniku i putiti ga da prvi napadne iskoristiti taj
napad za homogenizaciju nacije i opravdanost rata svim sredstvima zavriti rat ruenjem protivnikog mita, a saveznike istisnuti
s oceana i uiniti ih ovisnima o svojoj vojnoj moi.

3. Film kao najava globalnih svjetskih zbivanja


Pitanje je u obliku dvojbe: kako je jedan lm o prvom velikom
prasku najavio drugi veliki prasak ili kako mona amerika
lmska industrija nastupa kao savren propagandni politiki
stroj? Gotovo godinu dana medijskom i inom promidbom najavljivao se jedan lm. Nita novo reklo bi se, pa promidba je dio
uspjene prodaje proizvoda. Razvikani i dugo najavljivani lm,
meutim, bio je na temu Pearl Harbora, a i najbolji poznavatelji
lma teko mogu odmah odgovoriti koja bi to bila njegova inaica. Zato ba lm s takvom temom u 2001.? Oni stariji gledatelji
elektrinu centralu), koji su bili od odluujueg znaenja za daljni opstanak
glavnog amerikog uporita u Tihom oceanu. Uz to netaknuta su ostala velika
spremita nafte o kojima je ovisila bojna spremnost amerike ote. Unitenjem
navedenih objekata i ureaja Japanci bi amerikoj oti nanijeli kudikamo veu
tetu nego to su je poinili onesposobljavanjem bojnih brodova.

343

GOSPODARI KAOSA

rei e zbog ezdesete obljetnice tog dogaaja, a mlai e se


prisjetiti prie da su njihovi roditelji ve davno odgledali neku od
lmskih verzija na tu temu.
Kako je svijet na poetku 21. stoljea, svijet igre i igra, proizvodnje osjeaja i njihove besprizorne vulgarizirane prodaje,
tako je i lm Pearl Harbor kombinacija ratnog spektakla i melodrame u okviru povijesnog lma. Sroen i oblikovan na proizvodnju emocija pa povijest, melodrama i spektakl u ovoj verziji
Pearla ne funkcioniraju integralno kao cjelina nego kao mehaniki spoj u razvodnjenom obliku. Meutim, ono to je najbitnije
da se lm pojavio u kinodvoranama irom svijeta neposredno
prije dogaaja od 11. rujna 2001. Da bi proizvodnja emocija,
bila to vea, svi mogui klieji i opa mjesta anra su u ovom
lmu na hrpi, bez imalo ironijskog ili poetskog odmaka. Zato e
se lmski kritiari ustvrditi kako redatelj Michaela Baya zajedno s
producentima otkriva toplu vodu. Zapravo Pearl Harbor je tanka priica napuhana do nesluenih razmjera slabanog scenarijskog balona. O lmu kritiar e napisati: ako podijelimo Pearl na
dva dijela prvo ljubavno-melodramski, drugi ratno dramski s
povijesnim injenicama, onda emo zakljuiti da je onaj prvi napravljen s naglaenim patosom koji se pretvara u limunadu a da
onaj drugi, premda zanimljiv nedovoljno iskoriten za dostojnu
dramaturku prevagu. Dirljivi su prizori ratnog kaosa u Pearlu i
mnotvo scenskih uinaka koji pojaavaju vizualnu nabrijanost
prizora i daju im trodimenzionalni tih. Takozvani mali ljudi koji
stvaraju povijest su u treem planu, nisu detaljnije karakterizirani niti je njihova uloga do kraja iskristalizirana... Predsjednik
Roosewelt prikazan kao svojevrsna moralna vertikala u kolektivnom poistovjeenju amerikog naroda u tekim trenucima, to
lmu daje stanovitu pomalo naivnu notu. Zgodno je napravljen
kontrast uspavanog zemaljskog raja Havaja nasuprot zagluujue
potmule tutnjave zla (kurziv a.) poput zatija pred buru... Ipak
previe je proizvoljnosti i abloniziranog odvijanja prie pa to
odmae uvjerljivosti cjeline koja se na kraju pamti kao odve
hollywoodsko-naftalinski, shematian i nenadahnut pogled na
dio amerike i svjetske povijesti. Tako o lmu pie, lmski kritiar. S njegovim pogledima o vrijednosti lma moe se ovjek
slagati ili ne, ali to u ovom sluaju nije ni bitno. Ono to je bitno
za razumijevanje kako jedan sladunjav, ljubavno-melodramski,
ratno-dramatski napuhana pria, slabaan scenarij, vizualna nabrijanost prizora, trodimenzionalni tih, predsjednik Sjedinjenih
Amerikih Drava moralna vertikala, kolektivno poistovjei527 Kao redatelj lma Pearl Harbour potpisuje se Michael Bay. Uloge: Ben Aeck,
Kate Beckensale, Alec Baldwin.
528 O jednom ratu i jednoj eni, Ivan Suak, Hrvatsko slovo, 14. rujna 2001.
529 Ivan Suak, isto.

344

Poglavlje 4: Geostrateka i geopolitika slika svijeta ...

vanje amerikog naroda i konano kontrast amerikog raja i


nadolazeeg carstva zla, moe biti u funkciji pripreme onoga
to e se dogoditi 11. rujna 2001. Ne snimaju se ovakvi lmovi,
niti zbog ljubavne prie niti zbog ratno povijesnih injenica. Oni
su iskljuivo u funkciji kolektivne pripreme prije svega amerike,
ali i svjetske javnost, da e se povijest opet ponoviti. Njih treba
pripremiti za borbu protiv nadolazeeg zla, koje remeti ovozemaljski raj slobodnog zapadnog svijeta. To zlo nema nikakvih
obzira i ne preza ni od ega, ono unitava sve, od ljubavnog raomona do rashodovanih ratnih brodova. Zato je glavna poruka
lma da se od nadolazeeg zla spas moe nai samo u moralnoj
vertikali predsjednika i u proizvedenom kolektivnom poistovjeenju u borbi protiv tog zla. Umjesto svaka slinost s stvarnim
osobama i dogaajima je sluajna trebalo je ipak, na kraju ovog
lma pisati: svaka slinost, s buduim skoranjim dogaajem je
namjerna. To potvruje i vrijeme snimanja i vrijeme prikazivanja
lma, i njegove poruke. Zato lm Pearl Harbor, nije lm o dogaaju koji se odvijao prije vie od ezdeset godina, nego je to lm
o dogaaju koji je uslijedio neposredno nakon to je lm obiao
svjetske kino dvorane.
Nije samo lm Pearl Harbor pridonio homogeniziranju amerike nacije u predveerje zagluujue potmule tutnjave zla
oliene u putnikim zrakoplovima amerikih kompanija. Nakon
11. rujna promijenjena je i koncepcija reklamiranja proizvoda. U
reklamnim emisijama glavne su rijei I am an American. Tako je i
zrakoplovna tvrtka Boeing apelirala na Amerikance da zbiju redove u obrani. Sad je vrijeme da budemo dio velike amerike nacije,
sugerirala je jedna marketinka parola. Jedna njujorka prodavaonica cipela izvjesila je u svom izlogu parolu: Vanije je ono za
to stojimo, nego u kojim cipelama stojimo. Tako se amerika
nacija uz pomo lma, medija i reklama moralno naoruava za
budue ratove protiv carstva zla, a vodea velesila svijeta, nakon
drugog velikog praska, ulazi u globalni sukob, po istom scenariju
kao i u prvom, ali s jednom malom izmjenom, ne na oceanskim,
nego na kopnenim prostranstvima oko i na Putu svile.

4. Mo i bijeda geopolitike determinista


Gledatelji diljem svijeta na svojim televizijskim zaslonima (monoj igrai determinizma) 14. sijenja 2002. gledajui prizore iz
Argentine, mogli su vidjeti masu u trku, ljudi s rukama punih namirnica kako bjee s mjesta koja su maloas orobili: obian, pristojan svijet, preko noi, reklo bi se, nesavladivom silom prazna
eludca, pretvoren je u masovnog lopova. Pred oima se odvijao

345

530 Amerika kree u rat protiv nedomoljubnog duha, Hrvatsko slovo, Stjepan ulek, 4. sijenja 2002.

GOSPODARI KAOSA

346

najcrnji, teko vidljiv i u hollywoodskoj tvornici proizvodnje zla,


lm stvarnosti naih dana prema scenariju i u reiji i distribuciji
svjetskih determinista, na poetku treeg tisuljea. Obian je
gledatelj mogao samo nemono promatrati apokaliptine slike
u zemlji koja je izmeu dva rata bila jedna od dvadeset najrazvijenijih zemalja svijeta.
Kako je dolo do sudnjeg dana i to se uistinu zbilo u toj
relativno velikoj zemlji? Tko stoji iza poivenja jednog cijelog
naroda koji nije ni galamio na ulicama, jer za to nije imao vie
snage, nego je otimao? Je li to taj scenarij po kojem e deterministi ruiti sve nacionalne drave u zemljama treeg svijeta
kako bi uspostavili svoje kraljevstvo na zemlji? Nije li to moda
postupak po kojem e se i u budunosti malog obinog ovjeka,
koji nigdje na svijetu ne zahtijeva previe, svoditi na razinu podivljalog opora? Osim toga, to se nije dogaalo bilo gdje, nego
u zemlji s organiziranim trinim gospodarstvom, sindikatima,
drutvenim poretkom i, u cijelosti, europskim nainom ivota
svim onim vrijednostima koji su dio postmodernoga svijeta.
Sve to ipak se rasulo, u samo nekoliko dana i itavi su drutveni
slojevi, a naroito srednji stale, ostali bez iega.
Plan i planiranje, krivci su za to i zaista se potvruju rijei da
se nita u politici a posebno u geopolitici ne dogaa sluajno, i
da je to negdje bilo planirano. Po kojem i kakvom su planu svjetski deterministi Argentinu doveli u poziciju gubljenja svog bitka,
dostojanstva i identiteta?
Gospodarski i socijalni kaos u Argentini poeo se valjati jo u
jesen 2001. a posljedicom je slijepog (poslunikog) izvrenja naredaba Meunarodnog monetarnog fonda (MMF) te provedbom
svojevrsne kulturne revolucije, koja je dolaskom Raula Alfonsina
(UCR) na vlast 1983. (nakon rata za Malvine), pokrenuta toboe
zbog preporoda i ope demokratizacije drutva. Kolaps je uslijedio osamnaest godina kasnije, a kako se u Hrvatskoj sve ee
govori o argentinskom sindromu, moda e se, s obzirom na vrijeme inkubacije proizvodnje kaosa, iste slike moi vidjeti, negdje
poslije 2010. i u Hrvatskoj. Tada e, kad zavri svoj rad haaki sud,
Hrvatskoj biti izreena konana presuda, o dravi koja je nastala
na zloinu. Poslije toga sve je mogue, pa i argentinski scenarij.
Kada je argentinski determinirani kaos poeo, predsjednik
Fernando de la Rua, iz Radikalne stranke URC, lanice Socijalistike internacionale, a to dovoljno govori iji je instrument bio,
nije uspio zavriti svoj mandat, napustio je vlast poetkom 2002.
Od tada u vrlo kratkom vremenu u Casa Rosadi izredala su se tri
privremena predsjednika. Zamrznuti su ulozi u bankama, nacionalni novac peso naglo je izgubio na vrijednosti, a u tri mjeseca
531 Od konvertibilnosti 1 peso = 1 ameriki dolar, pao je u nekoliko dana na
odnos 3:1.

Poglavlje 4: Geostrateka i geopolitika slika svijeta ...

347

na poetku 2002. samo na podruju Buenos Airesa denitivno je


zatvorilo svoja vrata etrdeset tisua trgovina, dok u bolnicama
koje su ve i prije radile s reduciranim zdravstvenim osiguranjem
60 posto pacijenta nije moglo primiti potrebnu njegu.
Zanimljivim se ini, ali prije svega zbog opomene svim politiarima i politikama tzv. prijelaznih zemalja koje gaje iluziju
o dobrohotnosti onih koji toboe donose demokraciju, ljudska
prava, vladavinu prava, slobodu medija, multikulturalnost i sline darove iz arsenala determinizma, razjasniti faze po kojima je
Argentina baena na koljena.
Faza prva privatizacija svega. Argentini je prethodno nametnut stav da sve to je vlasnitvo drave koi ulaganja i daljnji razvoj drutva. Zato je privatizirano sve to je bilo dravno i sve iole
gospodarski vrijednije vie nije pripadalo Argentincima. Banke,
javne usluge, nafta, telekomunikacije prodavani su ispod cijene,
bilo kako i bilo kome, uglavnom velikim multinacionalnim kompanijama koje se bave pekulacijom, a koje su pojedinano
irile korupciju meu onima koji su ta poduzea dodjeljivali. A
potom su mediji i nevladine udruge optuivali Argentinu kao
korumpiranu zemlju. Uz to ila je stroga dravna proraunska
tednja koju je zahtijevao Meunarodni monetarni fond racionalizacija i skraivanje zdravstvenog, mirovinskog i obrazovnog
osiguranja, a tu je bilo i sustavno ocrnjivanje i onesposobljavanje
vojske. Koliko je samo slinost u Hrvatskoj s ovom prvom fazom.
Druga faza unitavanje vrjednota. Dok se provodila privatizacija i Argentinci ostajali bez materijalnog bitka istodobno
se unitavao, nacionalni i vjerski duh i potkopavalo sve to je
povezano s zdravom logikom u okviru promicanja i zatite nacionalnih interesa. Meka sila poela je tui iz svih oruja, pa
su u tiskovinama neki kolumnisti poeli pisati ime Boga malim
poetnim slovom, a demokraciju s velikim. Svatko tko je pokuao
532 Da Argentina nije usamljen sluaj pokazuje meksiki model privatizacije telekomunikacija a i hrvatski. Mnoge je gospodarske analitiare zaudila odluka
meksike vlade o prodaji kontrolnog paketa dionica Telmexa, jednog od rijetkih
meksikih poslovno zdravih poduzea koje je redovito donosilo prot. Strunjaci Svjetske banke procjenili su kako su najvei guitnici takve privatizacije
pretplatnici Temexsa a najvei dobitnici strani investitori novi vlasnici kontrolnog paketa dionica. (Slino se dogdilo s HT-om za vrijeme Raanove Vlade
u Hrvatskoj op. a.). Svjetska banka nadalje zakljuuje kako se takva privatizacija
Telmexsa svela na naplaivanje poreza meksikim preplatnicima i distribuciju
takvog poreza novim dioniarima. Pri tome, korisnici Temmexsa, koji je meksiki ostao po imenu (HT od 15. rujna 2004. i to vie nije op. a.). nisu dobili niti
obeana poboljanja usluga niti manje cijene takvih usluga... Jesu li slinosti
aktualnog stanja pregovora s poukom o privatizaciji Telmexsa prije dvedeset
godina suajne ili ne, ili je u pitanju provedba ve prokuanog modela privatizacije perla nacionalnog bogastva malih drava, saznat emo uskoro. Samo
da ne bude kasno! (Ve je kasno i prekasno. op. a.) Rasprodajom nacionalnog
bogastva do stausa najamnika u vlastoj kui, Ilija Rkman, Hrvatsko slovo, 29.
lipnja 2001.

GOSPODARI KAOSA

348

progovoriti o nacionalnim interesima ili upozoriti na pogubnost


privatizacije, u ime demokracije ili slobode tiska bivao je ocrnjen
na najgori nain, ali se istodobno nije mogao braniti. Jedino to
je ne napadnutim ostalo bila je sudska tuba, ali su se sudski procesi vukli godinama i kad bi bila donijeta nekakva presuda ona
je uglavnom ila u korist meke sile jer bi se u drukijem ishodu
kako se tumailo povrijedila sloboda tiska. Mladi su se preparirali posebnim metodama gdje se pojam modernizacije i obeani ulazak u pravi svijet poistovjeivao s nunou odstupanja
od nacionalnih simbola i od tradicije. Kako se u latinoamerikim
zemljama ne moe govoriti, kao primjerice u Hrvatskoj, o ulasku
u Europsku uniju, ondje se nudilo dostizanje standarda koji postoji u visokorazvijenim zemljama. Determinizirane parole poput
bolje da me pokradu napredni stranci nego domai glupani,
vrijeme nacija je prolo, u novom svjetskom poretku uspostavlja se novi nancijski i trgovaki red, zaduivanje je osnova
gospodarskog razvoja, bile su toliko prijemljive i zasljepljujue
da ih je prihvaala ne samo argentinska mlade nego ak i mnogi
gospodarstvenici. Nije potrebno naglaavati da oni razumniji,
koji su se toj pomutnji suprotstavljali, nisu bili uvaavani i da su
se nali ispred streljakog stroja meke sile te da su morali snositi drutvene i strukovne sankcije. U obrazovnim ustanovama,
pjevanje argentinske himne ili podizanje zastave, pojedini profesori i(ili) mediji ocjenjivali su kao negativno nasljee, a svako
iskazivanje domoljublja proglaavano je nacionalizmom. Sustav
vrjednota koji je nekako odravao argentinsku naciju na okupu
se uruio pod neprestanim i jakim pritiskom meke sile.
Trea faza gubitak povjerenja u izvrnu vlast. U ozraju naruenih vrjednota koje su deterministi u Argentini namjerno i
sustavno stvarali, logika i duh potroakog mentaliteta postali su
sr argentinske krize. Bez duhovne vertikale koju ine vrjednote,
ni narod ni vlada nisu bili spremni, i sposobni, suoiti se s posljedicama globalne trgovine, svedene na smanjenje svih trokova
proizvodnje, naroito rada. Krvotok gospodarskog sustava svake
zemlje nancije predane su u ruke svemonog Meunarodnog monetarnog fonda koji pak uvijek preporuuje isti lijek, i
Argentini i ostalim zemljama treeg svijeta, bez obzira na bolest,
vrst teaj domae valute i ogranienje javne potronje. Koliko
533 U Buenos Aires su stizali do samog poetka 2001. strani politiari i bankari, te
prvi ljudi iz MMF-a, s ponudama dodatnih kredita i s pohvalama Argentini kao
zemlji koja mora biti za cijelu Latinsku Ameriku primjer modernizacije, demokracije, prilagoavanja novom svjetskom poretku. Korupcija se irila na vrhovima dravnih ustanova. Rezultat tog naglog procesa bilo je to da se vanjski
dug popeo na 200 milijarda dolara (Argentina ima 37 milijuna stanovnika), da
je nezaposlenost dospjela na 24 posto (smatra se da istinit postotak kree oko
32 posto) a od zaposlenih ljudi preko polovica njih ne moe uplaivati u svoj
privatni mirovinski fond. Neka odu svi!, Domagoj Ante Petri, Hrvatsko slovo,
12. travnja 2002.

Poglavlje 4: Geostrateka i geopolitika slika svijeta ...

su se samo ove dvije preporuke u Hrvatskoj ule u posljednjih


pet godina. Osim preporuka deterministi nisu inili nita zaista
korisno na organiziranju pomoi argentinskoj vladi u nunoj potrebi promjene duga nacije, promjene odnosa u samoj proizvodnji tako i u odnosu stanovnitva prema potroakim navikama.
Nego naprotiv, oni su te potroake navike poticali. Posljedice su
bile, zamiranje ili odumiranje vlastite proizvodnje, porast cijena
preostalih vlastitih proizvoda u odnosu na konkurenciju, gubitak
povjerenja naroda u sposobnost vlade da uope moe rijeiti bilo
koje ivotno pitanje, uz istovremen porast nepovjerenja ljudi u
sebe same, poten rad, neizbjenu potrebu skromnijeg ivota.
Stvorena potroaka ovisnost potakla je zavist i proizvela nered
(determinirani kaos) pa je izgubljen drutveni sklad izmeu
bitnih slojeva puanstva to je dovelo u slijepu ulicu beznaa i
prizivanja vremena kad se moglo bolje ivjeti. U sluaju Hrvatske
stvar je ista: putem determiniziranih medija stvara se virtualno
stanje kako je za vrijeme socijalizma bilo bolje, meutim, za razliku od Argentine, ovdje je i ideoloka matrica uvedena u igru, to
sloaj drutvenih odnosa moe uiniti jo kaotinijim nego to bi
to nakon pobjede u Domovinskom ratu trebalo biti.
Openito gledajui, stanje u kojem su vrjednote obezvrijeene, cvjeta potronja i zaduivanje pojedinca i drave, a vlasnik
dobara je netko drugi, pa se tako zatvara krug iz kojeg izlaska
nema, osim u neredima, a oni u suvremenoj, sve sloenijoj civilizaciji, znae inverziju normalnog ivota (n-1) to sve vodi u determinirani kaos. U takvim okolnostima vie nikakva izvrna vlast
nema povjerenje vlastitog naroda i on se je spreman podvri
volji determinista.
etvrta faza uspostava vladavine determinista. Kad se realiziraju prethodne tri faze u etvrtoj slijedi zavrni udarac. Sredinom
2001. Meunarodni monetarni fond iznenada je zaledio daljnje
kredite Argentini, a rejting zemlje je po udnim kriterijima oboren na samo svjetsko dno. To je za posljedicu imalo nancijski
534 A budui da velika veina gradskog puanstva vie nema drugih izvora i priuva za preivljavanje, ini se da je zaista osuena na divljatvo kakvo nam s
agrentinskih trgova promie pred oima. injenica je da je obian ivot, bez
ikakve raskoi, u sloenom suvremenom drutvu skup, i kao takav ne nudi
gotovo nikakve mogunosti za neko prirodno stvarnje zaliha (nema vlastite
zemlje) a graani su doslovce osueni na rad za druge da bi preivjeli u nadi
poboljanja svojih gospodarskih prilika. Prilika koja bitno ne mijenja njihov
poloaj i svu e svoju nadu takva ovisna (ovisnika) drutva, drutva bez drugih
priuva, stavljati u ruke vlade, u vapaj za steenim pravima. A kad se vlada,
kao u ovom sluaju, i sama nae u zatvorenom krugu, izlaz se prividno nalazi
u naputanju svih zasada modernog drutva i teko je rei je li povratak na
normalni poredak uope vie mogu. Tango argentino, Branko Tinodi, Hrvatsko
slovo, 25. sijenja 2002.
535 Napomena: ovo pokazuje koliko su vjerodostojne ljestvica o kranju ljudskih
prva, slobodi medija, korumpiranosti, gospodarskom rastu koje objavljuju raznorazne svjetske asocijacije.

349

GOSPODARI KAOSA

kolaps i socijalne prosvjede diljem zemlje. Argentinska vlada


nije shvaala to se iza brda valja, i nije na vrijeme poduzela korake kojima bi sprijeila krah. Nasilje se poelo kotrljati ulicama
argentinskih gradova jer su se iznenada pojavile organizirane
skupine nezaposlenih prosvjednika zvanih piqueterosi, koji su
blokirali vane prometnice diljem zemlje. Kad je izvrna vlast
pokuala represivnim aparatom (policija, sudovi) vratiti stvar u
normalu i prometnice oistiti od blokada, ni sudovi ni policija
vie nisu imali ovlasti i (ili) drutveni autoritet za to. Oni rijetki
koji su to pokuali, prvo su bili izloeni medijskoj paljbi, a potom
smijenjeni s poloaja zbog tobonje autoritativnosti. Pokazavi
slabosti izvrna vlast je tako sama pripomogla razbuktavanju
prosvjeda koji su poprimali nove oblike, posebno u gradovima.
Autentini argentinski protestni proizvod je cacerolazo, lupanje
praznim loncima, protiv nezaposlenosti, korupcije u dravnim
ustanovama, kanjenja plaa i slinih pojava. Vlast koja je znala
samo sluati i izvravati ono to joj je sugerirano iz inozemstva i
koja je ivot zemlje odravala infuzijom novih kredita, odjednom
vie nije mogla funkcionirati. Prosvjedi koji su postali sve uestaliji morali su jednom dovesti do prolijevanja krvi. Poglavito se
to moglo oekivati kada su piqueterosi i cacerolerosi udruili
snage i poeli djelovati jedinstveno, a narodne skuptine, asambleas populares, nastajale u svim etvrtima glavnog i drugih gradova. To se i dogodilo u prvoj polovici prosinca 2001. u samom
Buenos Airesu kada su prosvjedi zavrili veim brojem mrtvih.
Planeri argentinskog kaosa, nakon krvi, izbezumljenoj masi,
toboe spontano, ali sve usklaeno, stavljaju u usta, istu krilaticu Neka odu svi!. Odlazak svih odnosio se na sve, na predsjednika, na vladu, kongres, politiare, sindikaliste, drutvene i
privredne vodee linosti. Ta gotovo nevjerojatna usklaenost
i sve radikalniji zahtjevi moda su iznenadili mnoge sudionike
u prosvjedima, ali povratka nije bilo. Napadi na politiare na
javnim mjestima, na suce, na vojnike, na parlamentarce, bilo
vladine bilo oporbene, postajali su sve ei. Zanimljivo je da
se na prosvjedima, nakon to su vidljivo ispolitizirani, agitacija
usmjerila protiv Vrhovnog suda. Ta ustanova pod udar gonia determinizma dola je u trenutku kada je pokuala odravati
536 Kad se socijalna i privredna kriza pretvorila u nacijski kolaps, poetkom prosinca 2001., iz lokalnih banaka je ziki, u gotovini, posebnim zrakoplovima
prebaeno u inozemstvo najmanje 12 milijarda dolara. Domagoj Ante Petri,
isto.
537 Na komemoraciju povodom dvadeset godinjice poetka rata za Malvinske
otoke (2. travnja 1982.) odranu u opernom kazalitu Teatro Coln, visoki dravni dunosnici i narodni zastupnici bojali su se doi. Domagoj Ante Petri, isto.
538 Na teniskom dvoboju Hrvatska Argentina (Ivanievi i Ljubii, protiv Canasa
i Arnolda), u subotu 6. travnja 2002., do te mjere je izvrijean sudac Vrhovnog
suda Eduardo Moline OConnor, koji je ujedno i podpresjednik Argentinskog

350

Poglavlje 4: Geostrateka i geopolitika slika svijeta ...

pravno stanje, donijevi veoma vanu presudu koja je upravo ila


u korist dobrog dijela prosvjednika. Naime, Vrhovni sud je donio
presudu po kojima banke moraju vratiti ulagaima zamrznute
tednje i uloge, pa zaista nije zauujue da se nakon toga naao
na udaru, onih koji su stali iza argentinskog kaosa.
Kada su sve institucije prozvane i proskribirane, u reiji
upravljaa kaosa pojavljuje se deus ex machina stranka Partido 1810, koja je osnovana poetkom travnja 2002. u Buenos
Airesu. Za svoju politiku platformu osnivai su uzeli preinaeno
prosvjednikog geslo neka odu svi!, naime vodstvo te nove
stranke u javnim nastupima isticalo je da vlast moraju preuzeti
novi, mladi ljudi, te da treba ukinuti mnoge ustanove i sprijeiti
korupciju. To su bile te rijei koje su godile uhu preparirane ali
i ogorene mase, i naravno bile su prihvaene. Tko su bili glavni
osnivai te spasonosne politike opcije? Jedan je 35-godinji
neurolog koji je diplomirao na Harvardu(!?), a drugi njegov vrnjak inenjer koji je studije zavrio u Cambridgeu(!?). Nakon
osnivanja stranke oni su poslali otvoreno pismo amerikom
predsjedniku Georgu W. Bushu i Meunarodnom monetarnom
fondu, u kojemu su zahtijevali da se Argentini ne prui nikakva
nancijska pomo sve dok ona ne ispuni nove uvjete Meunarodnog monetarnog fonda. Umjesto epiloga ovoj argentinskoj
prii, razlono je rei deterministi krug nikada ne ostavljaju
otvorenim. Oni su i na poetku i na kraju, istodobno pokazujui i
mo i bijedu. Mo, kako lako mogu ruiti drave i vlade, a bijedu,
da su imuni na patnje naroda i ugrozu ljudskih ivota.
Model operacije argentinski tango 2002 glasi: nakon izgubljenog rata (Malvini 1982.) na vlasti dovesti laicistiku vladu (lanicu
socijalistike internacionale) koja doputa privatizaciju svega
otvoriti proces ruenja vrjednota a poglavito kranskog (katolikog)
identiteta neovisno o tome to se radi o poslunoj vlasti i nju sruiti
pomou masovnih prosvjeda i nereda zavriti proces kaosa dovoenjem na vlast vanjskih suradnika iz deterministike mree.

5. Tko i zato razoruava zemlje treeg svijeta?


Kada se nad kninskom tvravom zavijorio hrvatski barjak oznaavajui zavrnicu pobjednike Oluje, i kad je predsjednik dr.
Franjo Tuman poljubio pobjedniku trobojku, hrvatski je ovjek
duboko u sebi slutio kako je svjedokom velebnog postignua.

teniskog saveza, da je pod prijetnjama morao napusti gledalite. Stranim novinarima je reeno da je gospodin koji je sa suprugom morao pobjei iz poasne
loe neki nepoteni bankar. Domagoj Ante Petri, isto.
539 Stranka 1810, dobila je naziv po godini kada se Argentina oslobodila panjolske kolonijalne vladavine. A koga se sad Argentina oslobaa, vjerojatno od
same sebe, od svog bitka.

351

GOSPODARI KAOSA

352

Bila je to svehrvatska pobjeda, ne darovana, vei izvojtena na


bojnom polju. to se devet godina poslije, s tom paradigmom
hrvatske pobjede dogaalo, ili se dogaa? to je ostalo od hrvatske pobjednike oruane sile? Mnogi e branitelji, ali ne samo
oni ustvrditi, malo toga. Trae se odgovori na pitanje, zato se
to dogaa? Racionalni pristup zaista teko moe odgovoriti na
nepodnoljivu zagluujuu kakofoniju koja slui ne samo da se
rtva agresije i ratni pobjednik nastoji pretvoriti u agresora na
vlastiti teritorij, nego se promie jo stranija teza, kako je svaka
dravotvorna ideja kod Hrvata dio zloinake (ustake) ideologije. Haake optunice to pokuavaju i pravno uobliiti.
Kriminalizacija Domovinskog rata ujedno je i kriminaliziranje Hrvatske vojske. To su naprosto spojene posude. Plan je vie
nego razvidan. Informacijskim ratom pomou meke sile (mediji) Hrvatsku vojsku prikazati zloinakom, a njezine generale, asnike, doasnike vojnike proskribirati kao, primitivce, kriminalce,
nasilnike, neobrazovane. Ta vojska i njezini pripadnici kao ljudski
talog moraju biti odstranjeni kako ne bi uznemirivali tobonju
uljuenu graansku Hrvatsku. Zato korifeji te graanske opcije ve punih etrnaest godina govore isto ustanoviti istinu o
nastanku hrvatske drave i o Domovinskom ratu. A kako je Oluja
paradigma i Domovinskog rata i duha Hrvatske vojske onda je ta
istina samo jedna. No, pitanje je posve drugo, eli li se zaista znati
istina? Do nje je lako doi, ako se ima htijenja, dobre volje, objektivnosti, i konano i potenja. Istina o Oluji vrlo je jednostavna.
Oluja je sprijeila ponavljanje Srebrenice, Oluja je zaustavila federalizaciju Hrvatske, Oluja je porazila strategiju terorizma, Oluja
je pokazala da Hrvatska vojska batini najsuvremeniju vojnu
doktrinu, Olujom je de facto obranjena ne samo Hrvatska, nego
i susjedna drava Bosna i Hercegovina, Olujom je uspostavljena
strategijska ravnotea na prostoru bive Jugoslavije i osiguran
mir. To je istina o Oluji, i to je istina o Hrvatskoj vojsci!
Sadanji trenutak Hrvatske i njezino razoruanje po drugi
put (prvi se odigrao 1991. prije prvih demokratskih izbora kada
je oduzeto oruje teritorijalne obrane) nije neka posebnost sama
po sebi. Proces razoruanja zemalja tzv. treega svijeta otpoeo
je jo osamdesetih godina prolog stoljea. Naime, proces je
unutar stoera determinista tj. . onih koji upravljaju krizama diljem svijeta osmiljen tako da se raspuste vojne ustanove a kao
zadnji cilj i sve institucije od znaaja za nacionalnu suverenost
u latinskoamerikim dravama. Poslije, tj. krajem prolog i poetkom ovog stoljea, kad se on pokazao uspjenim, primjenjuje
se, naravno, prilagoen lokalnim (regionalnim) posebnostima
diljem svijeta kao opomena i poziv na akciju u dravama s podruja jugoistoka Europe, Azije, Afrike i Srednjeg istoka. Dakle,
glavni cilj ovog procesa je bio kako razoriti vojske onih drava
iji su narodi odreeni da budu nerazvijena i jeftina radna snaga,

Poglavlje 4: Geostrateka i geopolitika slika svijeta ...

353

koja e sluiti buduem industrijsko-tehnolokom prosperitetu


globalizirane svjetske moi, ili onih zemlja kojima treba oduzeti
prirodne izvore (naftu, plin, pitku vodu, ume, plodnu zemlju,
more, priobalje i otoke). U tim novim (starim) shematskim modelima kolonijalnog ponaanja nala se i Hrvatska i njezina pobjednika vojska. Naalost moe se ustvrditi, to se Hrvatske tie, da
se ona upravo sada nalazi u tom procesu, ali s drugim formalnim
povodima. Namjera je dvojaka. Prvo, uskratiti da Hrvatska bude
primjer ostalim malobrojnim dravama, poglavito onim koje
se jo uvijek bore za svoju opstojnost da mogu odlunou, rtvovanjem i moralom pobijediti, Drugo, u sklopu stabilizacije
jugoistoka Europe, poblie prostora zvanom biva Jugoslavija,
Hrvatsku vojsku, kao pobjedniku vojsku uiniti da ne predstavlja gotovo nikakav atribut suverenost hrvatske drave. To se ini
pod vrlo prijemivim geslom ulazak u NATO.
Da bi se lake razumijevao ovaj proces nuno je opisati ono
to se dogodilo latinskoamerikim zemljama. Proces razoruanja u tom dijelu svijeta poeo je u travnju-lipnju 1982. iz
dva razloga: zbog Malvinskog rata, kojim je Argentina iz vojno-gospodarskih potreba nastojala vratiti okupirani teritorij,
otoke Malvine (Fakland), to su ih 1832. zaposjeli (okupirali)
Britanci. Drugi razlog je bio moratorij na meksike dugove to
ih je u rujnu 1982. po savjetu LaRouchea (Lyndon H., LaRouche,
mlai, ameriki politiki zatvorenik i bivi kandidat za predsjednika SAD.) proglasio meksiki predsjednik Jose Lopes Portillo.
Argentinu je, na njezinu molbu, u politikim krugovima Zapada
zagovarao upravo L. H. LaRouche. On je naglaavao da je rat za
Malvine (operacija Corporate) isprovocirala anglo-amerika
nancijska oligarhija, ne zbog sukoba oko otoka, ve stoga to
je prijetila mogunost gubitka nadzora nad bankarsko-nancijskim sustavom latinskoamerikih zemalja. U kolovozu te 1982. L.
H. LaRouche je predloio da latinskoamerike zemlje stvore zonu
zajednikog trita kojom bi se oduprle anglo-amerikoj nancijskoj i vojnoj agresiji, i ujedno razvile svoje neovisno gospodarstvo, slino Europskoj uniji. Ovo je bila crvena krpa jer bi to sruio kompletan, ve ustolieni i nadzirani, neokolonijalni odnos
interesa i snaga Sjedinjenih Amerikih Drava i Velike Britanije
na latinskoamerikom kontinentu, i oni to nisu mogli dopustiti.
Da bi sprijeili razvoj situacije u neeljenom smjeru utemeljili su
tzv. Meu-ameriki dijalog unutar Centra za znanstvenike Woodrow Wilson. Iz te radionice pod ravnateljskom palicom Abrahama Lowenthala, i lana programske skupine Luisa Goodmana,
540 Usp. The Plot to Annihilate the Armed Forces and the Nations of Ibero-America,
(Urota da se unite oruane snage i drave (nacije) latinske Amerike, EIR News
Service, Inc. Washington D.C. 1994, skupina autora pod vodstvom Gretchen &
Dennis Small.

GOSPODARI KAOSA

354

etiri godine kasnije izaao je projekt: kako razgraditi oruane


snage latinskoamerikih zemalja.
Glavna teza programske skupine koju je iznio Heraldo Munoz, (bivi profesor ileanskog sveuilita), bila je da se pokuaj
uspostave argentinskog suvereniteta nad Malvinima nikada ne
bi dogodio da je na vlasti u Argentini bila demokratska vlast.
Pod sintagmom demokratska vlast podrazumijevala se ona koja
je posluna i koju nadzire anglo-ameriki establishment. Nakon
zavretka rada na projektu ogranienog suvereniteta laitinskoamerikih zemalja taj Heraldo Munoz postao je veleposlanikom pri
Organizaciji amerikih drava koja je vie bila nadzorna udruga
Sjedinjenih Amerikih Drava, nego savjetodavno tijelo Latinoamerikanaca. Temeljni zakljuak Meu-amerikog dijaloga bio
je, da je najvea zapreka globalne i nancijske moi u Srednjoj i
Junoj Americi postojanje latinskoamerikih nacionalnih oruanih snaga, kao zatitnica dravnog suvereniteta, jer suverenitet
je neprijatelj globalizma, te ga zbog toga treba razgraditi. Od
tog vremena ukljuuje se meka sila koja udara na tvrdu silu,
odnosno poimaju medijski propagandni napadaji na oruane
snage svih latinskoamerikih zemalja. Istodobno su komunistiki
(ljeviarski) gerilski pokreti (udarna snaga determinizma) u latinskoamerikim dravama bili su snano podrani od Sjedinjenih
Amerikih Drava. Dodatni zakljuak programske skupine bio je
vie nego intrigantan, odnosno, doktrina koja e se primijeniti u
razgradnji oruanih snaga latinskoamerikih zemalja. U njoj se
polazilo od toga, kako je najbri put za razaranje oruanih snaga
optuivanje za zloine i krenje ljudskih prava. U primjeni te doktrine pored medija predvidjelo se i neophodno ukljuivanje i tzv.
nevladinih udruga.
Politiki projekt Meu-amerikog dijaloga krenuo je krajem
1982., kada je ameriki predsjednik Roland Regan te ideje izloio
u Britanskom parlamentu. Projekt je imao daleko ire konotacije.
Pored razgradnje oruanih snaga latinskoamerikih drava, u
projektu se tvrdilo da svijet ulazi u krizu izvora sirovina, to e ga
voditi do ope politike nestabilnosti. Stoga je nuno nametnuti
nove institucije, koje e biti sposobne nadzirati mnoge nacije i
dogaaje. Taj projekt demokracije ukljuio je tehnoloke i
druge restrikcije za nerazvijene zemlje, a Sjedinjenim Amerikim Dravama otvarao je eskluzivitet nad politikima pravima.
Zato je prema zamisli bilo nuno stvoriti prijelazne mree vlasti
koje e u ime demokracije provoditi novi svjetski poredak. Za
javnu stranu tog projekta zadueni su (a i danas su) Meunaro541 Jo 1975. u studiji Trilateralne komisije Task Force on the Governability of Democracies Huntington je bio jedan od tri autora koji je tvrdio da svijet ulazi u
krizu izvora sirovina, to e voditi do ope poltike nestabilnosti. Demilitarizacijom do neokolonijalizma, Hrvatsko slovo, Emil i, 15, veljae 2002.

Poglavlje 4: Geostrateka i geopolitika slika svijeta ...

dni monetarni fond i Svjetska banka kako bi se suverene drava


uinile nancijski ovisne putem kreditnog zaduivanja. Druga
strana te batine je promocija maltuzijanizma, ljudskih prava
onako kako ih iskljuivo vide Englezi i Amerikanci. U cijeli projekt
ukljueni su i ekolozi (zeleni) kojima je zadaa u ime zapadnih
upravljaa kriza iriti ideju da su ume i mora zajedniko vlasnitvo, a ne suvereno vlasnitvo drava, te se stoga u ime opih
ljudskih interesa njihova eksploatacija mora podvrgnuti nadzoru
svjetske moi, jer je ona jedina ta, koja zna ispravno to initi. Napomena: saborski sluaj izglasavanja (neizglasavanja) hrvatskog
gospodarskog pojasa, kao i stavovi da e se rjeavati kao ope,
zajedniko dobro o kojem e se brinuti Europska unija najbolje
potvruje dokle je taj globalni plan u svojoj provedbi odmakao.
Nakon to je projekt u cjelini dobio zeleno svjetlo, prvo, se
poela slamati Argentina, nakon nje Brazil, potom Meksiko i
Venezuela, a one ostale manje latinskoamerike zemlje nisu
predstavljale vie neki ozbiljniji problem.
Jedna od doktrinarnih metoda razgradnje oruanih snaga
latinskoamerikih drava jest depolitizacija vojske. Oruane
snage latinskih zemalja odgajane su na kranskoj tradiciji i
vjeri, dok su Amerikanci njihove vojne kole nastojali pretvoriti
u liberalistike upravne kole u kojima je vojsci zabranjeno politiki misliti. To u prijevodu znai prestati nacionalno misliti,
odnosno prestati misliti o zatiti nacionalnih interesa. Svaka
slinost sa Hrvatskom dvadesetak godina kasnije nije sluajna.
Naprotiv! O takozvanoj depolitizaciji Hrvatske vojske hrvatska
javnost od 2000. bombardirana je svakodnevno, ne samo u medijima. Glavni depolitizatori Hrvatske vojske, koje li ironije, postali su njezin vrhovni zapovjednik predsjednik drave i ministri
obrane, svi do jednoga, od nesretnog i smuenog Joze Radoa,
koji skuplja peticije protiv vlastite vojske, do arogantne i posve
nekompetentne ministrice eljke Antunovi i sada zbunjenog
poslunika Berislava Ronevia. Oni su svi skupa prvo uz potporu
ili nasljee laicistike Raanove Vlade, koja je bila svaalaka i
destruktivna, bez osjeaja za vojna pitanja i obranu nacionalnih
interesa, krenuli u tzv. preustroj vojske. Tih tobonjih preustroja
bilo je nekoliko, koji nikada nisu dovedeni do kraja, a strune
sugestije o preustroju uvijek su redovito dolazile izvana, a u posljednje vrijeme ni od koga drugoga, nego od Velike Britanije.
Sva ta silna preustrojavanja, trebala su dovesti do toga da pravog
preustroja i ne bude. Govorilo se o nekakvim inovacijama koje je
542 Brazil je bio druga najjaa karika u lancu, ali ondje se Americi suprostavio general Ernesto Geisel (1975.-1979.) koji je uspjeno radio na ekonomskom razvoju Brazila. Potpisavi ugovor o atomskoj energiji s Njemkom Geisel je opasno
ugrozio amerike planove na tom podruju: umjesto da bude izvor sirovina
Brazil je trebao postati lokalna velesila! No, nije dugo izdrao.

355

GOSPODARI KAOSA

napustila i biva JNA. Potom se gotovo izjednailo redovno i civilno vojno sluenje vojnog roka, to ne postoji nigdje u svijetu!
Zatim je uslijedila halabuka o potpunoj profesionalizaciji vojske,
ne shvaajui, ili namjerno ne uvaavajui da istu profesionalnu
vojsku imaju samo mone i velike sile koje su jake gospodarski,
nancijski, tehnoloki i s velikom brojem stanovnika to Hrvatska nije. Isto tako te velike zemlje imaju svoje nacionalne garde.
Zatim, tu se govorilo i o tehnolokoj zastarjelosti oruja! Bit nije
samo u oruju, nego u modernitetu doktrine i strategije. Hrvatska je vojska kao to je u uvodu reeno, u Domovinskom ratu
primjenjivala najsuvremeniju doktrinu, tj. ratovanje u etvrtoj
dimenziji. Sve u svemu, svrha tog silnog preustrojavanja, je kao
uiniti da Hrvatska drava ostane bez vlastite oruane sile po junoamerikom modelu. Vojska iji su pripadnici u obrambenom i
oslobodilakom ratu nosili krunicu, po zamisli determinista mora
biti razgraena. Zato je svrha tobonje depolitizacije vojske, unitenje morala, duha i simbola pod kojim je ta vojska pobijedila.
Dakle, nije teko zakljuiti kako su hrvatski i latinskoameriki
model razgradnje oruanih snaga u dlaku isti. Hrvatska vojska
je, poput onih latinskoamerikih, takoer, optuena kao zloinaka, takoer je sklona puistikim namjerama, (prema izjavama
predsjednika Stjepana Mesia i ne samo njega), takoer je, kao
takva opasna za ljudska prava i demokraciju, i ako se svim tim
grijesima doda jo nepotrebno i nekorisno troenje novaca poreznih obveznika, onda je zaista jedina sudbina koju zasluuje
razgradnja.
Metoda koja su Sjedinjene Amerike Drave i Velika Britanija
preporuavale proamerikim vladama uvijek je bila: ako treba
potaknite vojsku na pobunu kada je nespremna, a nakon toga
nemilosrdno poistite oruane snage od svih nacionalistikih
elemenata. Tako su drave Latinske Amerike, jedna za drugom,
poele gubiti svoju nacionalnu samobitnost i suverenitet. Da bi
vojsku nakon istki zastraili, preporukama upravljaa kriza, latinskoamerikim vladama bilo je zapovjeeno suenje najviim
asnicima, bez pomilovanja. Rezultat takvih metoda je obezglavljenje vojske i njezino pretvaranje u policiju, koja ima zadatak
da djeluje u okviru institucije Ujedinjenih naroda, koju kao to se
zna kontroliraju Britanci i Amerikanci.
Pa, ako vam se potovani itatelji uini da ste sve ove metode, naravno, s neto izmijenjenim polazitima, negdje prepoznali
u Hrvatskoj ne varate se.

6. Svjetska globalna idila 2015.

356

Kakva e biti geopolitika karta svijeta negdje oko 2015., dakle,


u vremenu kada e mnogobrojni narodi po planu determinista
ostati bez religije, bez pravde, bez vojske i bez suverenosti?

Poglavlje 4: Geostrateka i geopolitika slika svijeta ...

357

Umreena globalna ekonomija e biti voena velikim, neogranienim protokom informacija, ideja, kulturnih vrijednosti, kapitala, dobara, usluga i ljudi. Takvo globalizirano gospodarstvo
bit e glavni doprinos poveanoj politikoj stabilnosti u svijetu
2015., i ako njezina bogatstva i dobrobiti nee biti univerzalna.
Ovim rijeima, da ne bi bilo zabune, dokument Globalni Trendovi do 2015. zapravo, najavljuje premo odreenih zemalja, ili
ispravnije reeno, odreenih izdvojenih, nadnacionalnih centara
moi u raspolaganju prirodnim izvorima drugih zemalja, kojima
e suverenitet biti ogranien, vjera zabranjena, kultura unitena,
vojska rasputena, a pravni poredak diskreditiran jer e, primjerice, liberalizacija nacionalnih trita i njihovo umreavanje u globalno gospodarstvo za pojedine zemlje znaiti rasprodaju gotovo svih nacionalni izvora, dok e za mone znaiti prisvajanje tih
istih izvora. Jedan od kljunih dokumenata globalnog poretka je
dokument izgraen u suradnji CIA-e, National Intelligence Councila NIC , strunjaka amerike Vlade, nevladinih strunjaka,
pod nazivom Globalni trendovi do 2015.: dijalog o budunosti s
nevladinim strunjacima.
U dokumentu koji na najvioj strategijskoj razini razmatra
svijet u bliskoj budunosti nee biti mjesta za sve. U tom sluaju
nekima sigurno slijedi izopenje, tako da ne bi bilo nikakvog zavaravanja. Zbog toga dokumenta CIA i predvia to e se dogoditi sa zemljama koje budu zaostale u globalizacijskim procesima: Regije, zemlje i grupacije koje se budu osjeale izostavljene
iz procesa suoit e se s produbljivanjem ekonomske stagnacije,
politikom nestabilnou i kulturnim otuenjem, Oni e biti ishodita politikog, etnikog, ideolokog i religioznog ekstremizma,
zajedno s nasiljem koji je esto popratna pojava ekstremizmu.
U ovoj u mnogo emu prijepornoj tvrdnji moe se jednostavno
iitati ona puka izreka koja govori: il se pokloni il se ukloni ili
ispravnije il u te uklonit.
Taj vrli zapadni svijet nee se baviti bilo s kim nego sa zemljama u kojima vjera jo nije izopena, a nacionalne vrjednote
proskribirane. Te i takve anakronistike zemlje, naznaava se u
dokumentu, prisilit e Sjedinjene Amerike Drave i ostale razvijene zemlje Zapada da ostanu usredotoene na izazove starog
svijeta, ali ih to nee omesti da se istodobno usmjere na uinke
tehnologija novog svijeta. Iza ove relacije staro-novo krije se
projekcija induciranih kriza u svim podrujima gdje Sjedinjene
Amerike Drave imaju posebne, strateke interese, kako bi se
posredovanjem u upravljanim krizama nametnule kao imbenik
mira i stabilnosti, a nakon toga pomaga gospodarskog rekonstruiranja u kojem e upravo za sebe osigurati koritenje strate543 Dokument je izraen u prosincu 2000. pod naslovom Global Trends 2015: A
Dialogue About the Future with Nongovernment Experts.

GOSPODARI KAOSA

358

kih energetskih, prometnih, telekomunikacijskih i rudnih izvora.


Iz ovog dokumenta, kao to se vidi, proviruje doktrina determinizma: kako vladati svijetom, a ne kako svijet uiniti slobodnijim
i demokratskijim.
Dakle, jednostavno reeno ovaj ameriki dokument, konkretan je plan geostrateke i geopolitike projekcije svijeta 2015., i
ujedno neoboriv dokaz da vrijedi geslo: sve to e se dogoditi
u politici negdje je i planirano. Dokumentom su predstavljeni standardi i procedure Novog svjetskog poretka, odnosno
uvjeti, pod kojima e anakronistikim zemljama biti mogue
opstati, ali s vie ili manje ogranienim suverenitetom. U planski
projektiranom Novom svjetskom poretku nee se priznavati
tradicionalni suverenitet koji proizlazi iz naroda, ve e uspostaviti mutantni oblik dravnog suvereniteta, koji je uvjetovan
odnosom drave prema globalnom poretku, nad-vladi. Volja naroda vie nee uvjetovati ponaanje upravljaa dravom, ve e
njihove postupke uvjetovati volja globalne vlasti. U protivnom
slijedi izolacija i ignorancija. Hrvatska je naalost paradigma ove
inverzije odnosa volje naroda i vlasti. Zbog toga u prvom sluaju
nema referenduma o odnosu Hrvatske i Haakog suda, jer volja
hrvatskog naroda, po tumaenju determinista, ne obvezuje ni
izvrnu ni zakonodavnu vlast (Vladu i Sabor). U drugom sluaju,
amerikoj je politici do kraja 1995., tonije do Daytona, predsjednik Franjo Tuman bio poeljan partner kada je trebalo uspostaviti ravnoteu na jugoistoku Europe, pobijediti srpsku vojnu
silu i spasiti Bosnu i Hercegovinu, ali odmah nakon toga, uporno
i sustavno se radilo na njegovoj diskreditaciji, zato jer se nije htio
pokloniti volji globalne vlasti. To je razlog takozvane izolacije
Hrvatske u Tumanovim vremenima, a ne neka tobonja njegova autoritativnost.
I u projektiranoj (planskoj) geopolitikoj slici svijeta mogui su otkloni, pa se na kraju dokumenta navode etiri mogua
scenarija o tome to bi se moglo dogoditi u budunosti. Po prvom scenariju, svijet e u sveobuhvatnosti dosei virtualni krug
izmeu tehnologije, gospodarskog rasta, demografskih faktora,
djelotvornog upravljanja, koji e omoguiti veini svjetskog stanovnitva koritenje dobrobiti globalizacije. U tim okolnostima
uloga drave e se bitno smanjiti. Njezine e funkcije biti privatizirane ili e se provoditi javno povratnim partnerstvom da se
intenzivira globalna suradnja na mnogim pitanjima, kroz razliite
oblike meunarodnih ugovora.
Drugi scenarij predvia postojanje globalne elite, ali veina
svjetskog stanovnitva ne uspijeva iskoristiti dobrobiti globalizacije. Globalno gospodarstvo se dijeli na tri dijela: rast se nastavlja
u razvijenim zemljama, mnoge zemlje u razvoju biljee nizak ili
negativan rast, to rezultira poveanim nerazmjerom glede razvijenog svijeta, nezakonito (sivo) gospodarstvo ubrzano raste.

Poglavlje 4: Geostrateka i geopolitika slika svijeta ...

359

Politika vodstava na nacionalnoj razini su slaba, a na meunarodnoj razini upravljaki mehanizmi nedjelotvorni.
U treem scenariju svijet bi uao u izotravanje regionalnih
identiteta u Europi, Aziji i Junoj Americi, potaknut rastuim politikim otporom u Europi i Istonoj Aziji amerikom globalnom
vodstvu i globalizaciji po amerikom projektu. Svaka regija bila
bi zaokupljena vlastitim gospodarskim i politikim prioritetima. Dolo bi do porasta regionalnih gospodarskih integracija u
trgovini i nancijama. Stupanj ekonomskog rasta i regionalna
konkurencija bili bi relativno visoki. Sve navedeno bi uzrokovalo
prijenos odgovornosti s globalnih na regionalne institucije.
Prema etvrtom scenariju svijet bi bio podijeljen. Dolo bi do
rasta tenzija izmeu Sjedinjenih Amerikih Drava i Zapadne Europe. Razlog se vidi u amerikoj preokupaciji unutarnjim stanjem
i stagnaciji gospodarskog rasta. Ostatak svijeta zemlje Azije,
obje Amerike i zemlje istone i june Europe bile bi marginalizirane, gotovo bez ikakvih izvora politike ili nancijske potpore.
Ova etiri scenarija koji se mogu nazvati globalna idila, globalna stagnacija, regionalni egoizam i globalno sueljavanje,
svakoj razumnoj politici ne pruaju mnogo izbora. Svako opredjeljenje ako nije za idilu vodi u neizvjesnost, pa izbor u biti i ne
postoji. Za doi na put koji vodi prema idili ima jedan uvjet a to
je, mandatnu vladu (ona koja danas jest, a sutra nije) i koja ne
moe upravljati vremenom kao bitnim imbenikom modernog
gospodarstva i sustava predvianja, te upravljanja budunou
zamijeniti virtualnom. Zato se zamarati neim to je nedjelotvorno, sugerira interakcijski odnos ova etiri scenarija, ve jednostavno prihvatiti koncept virtualne drave, koja dugorono
planira razvoj i osigurava stabilnost. Dakle, tvorci GT-2015 za
bolesnika zvanog suverena drava preporuuju recept opi,
javni, dijalog o budunosti, mogu je jedino, ako uloga moderatora pripada institucijama civilnog drutva (itaj nikome), a ne
institucijama drave.
Ameriki projekt GT-2015 je naprosto projekt globalne drave. Zato u dijelu Nacionalno i meunarodno upravljanje stoji:
Drave e i dalje biti na svjetskoj sceni ali e nacionalne vlade
imati sve manji i manji nadzor nad protokom informacija, tehnologijom, zaraznim bolestima, migracijama, orujem, nancijskim
transakcijama (zakonitim ili nezakonitim) preko njezinih granica.
Nevladine institucije, od gospodarskih, poslovnih do neprotnih
organizacija igrat e sve veu ulogu u nacionalnim i meunarodnim odnosima. Kvaliteta vladanja odredit e se prema tome
koliko e se drave uklapati u te globalne procese.
Sjedinjene Amerike Drave, odnosno deterministiki planeri koji iza toga stoje, nedvojbeno, do 2015., ele uspostaviti
jedinstvenu, globalnu vladu sa svjetskim premijerom na elu.
Pri tomu, pomou moi kojom raspolau i statusom jedinstvene

GOSPODARI KAOSA

svjetske velesile ne ele se odrei uzurpiranog prava da odreuju


kojim zemljama e biti, a kojima nee biti, omogueno sudjelovanje u svjetskim procesima. Kojim to mehanizmima Sjedinjene
Amerike Drave mogu odreivati poloaj pojedinih zemlja
u globalnom poretku, i kako je to mogue? Vrlo jednostavno,
manipulacijom ljudi koji su na pozicijama vlasti u nacionalnim
dravama. Prvo, kroz privatne i dravne fondove dovode se
poslunici i nesposobni na vlast, potom se prikrivenim nastupanjem odreuju (propisuju) naini po kojima e ta vlada upravljati
zemljom. Na temelju rezultata takvog upravljanja odreuje se
poloaj zemlje u ukupnom svjetskom poretku. Paralelno s time
procesom dogaa se i jedan drugi, u kojem se nancijski, kadrovski, tehnoloki i edukacijski pomae civilni sektor kako bi se
njegovom manipulacijom drutveni procesi usmjerili u smjeru
koji odgovara amerikim globalnim interesima.
Jednadba ovakvog upravljanja svjetskim procesima glasi:
dovesti na vlast (putem krize) laicistiku vladu + institucijama civilnog drutva (nevladinim udrugama) razbijati jedinstvo zemlje i
ruiti (proskribirati) vrjednote, imati dualizam vlasti i stalno latentno nasilje + vladu koja ne ispunjava zahtjeve koji su joj prije odreeni, promijeniti novom = surogat drava, koja nema nadzor nad
informacijama, nancijama, oruanom silom (vojskom), zaraznim
bolestima, migracijama, tehnologijom, energetskim sustavom, medijima, ona naprosto nije vlasnik niega.
Primjera za ilustraciju ove jednadbe je i previe: Hrvatska,
Bosna i Hercegovina, Makedonija, Srbija i Crna Gora, Bugarska,
Rumunjska, Madarska, Slovaka, eka Republika, Poljska, baltike republike, Afganistan, Irak i Ukrajina. Sve ove drave i one
koje nisu nabrojene smo su svjei primjeri da je prva faza determiniranog kaosa prela preko njih. U jednih, kao Hrvatska, Bosna
i Hercegovina, Srbija i Crna Gora, Makedonija, Afganistan i Irak
izravno oruanim nasiljem, a u drugih, medijskim nasilnitvom.
Sada se sve one nalaze u istoj poziciji, s tom razlikom, da je cijena onih prvih mnogo vea. Svoj ples determinizam e nastaviti
i dalje koristei maksimalno meku silu kako bi se 2015. moglo
ustvrditi da globalna idila, onakvu kakvu predvia prva opcija u
projektu GT-2015, ipak utopija.

7. Je li svijet blie globalnom sueljavanju nego


regionalnom egoizmu?

360

Poto su Sjedinjene Amerike Drave na cijeloj zapadnoj polutki


uspostavile prevlast, pojava projekta GT-2015 je samo logina,
slijedna posljedica tog stanja. Na poetku treeg milenija, one na
tragu doktrine iz 1823. (James Monroe), pokuavaju staviti pod
nadzor cijeli globus. Danas kada vie nema bliskih i udaljenih
predjela u svijetu i gdje je teko razlikovati europska i neeuropska

Poglavlje 4: Geostrateka i geopolitika slika svijeta ...

361

ratna poprita, postavlja se dvojba, mogu li Sjedinjene Drave,


kao drava, uvijek i u potpunosti nadzirati svoju mo, ili ona polako, ali sigurno prelazi u ruke determinista. Uoavajui ovu pojavu, neki zabrinuti geopolitiari predlau povratak idejama senatora Williama Fulbrighta, koji je prije nekoliko desetljea u knjizi
Arogancija moi traio da Sjedinjene Amerike Drave odustanu od dominacije u svijetu i da se vrate staroj internacionalizaciji,
to jest suradnji sa svijetom i pomoi siromanim zemljama. Imaju
li dananje Sjedinjene Drave snage da se dragovoljno odreknu
svoje moi u svijetu? Sudei po projektu GT-2015, teko, jer je
determinizam ovladao Amerikom. Jo je vea zabluda misliti da
bi ogranienju moi Sjedinjenih Amerikih Drava moga pomoi
snana Europa. Ona, meutim, za sada ne postoji, a i da postoji, to ne bi nita promijenilo, naprotiv, to bi dovelo do ubrzane
destrukcije treeg svijeta jer su njome za razliku od Sjedinjenih
Amerikih Drava deterministi potpuno ovladali.
Gdje su izvorita ovakvog dananjeg politikog, diplomatskog, gospodarskog, vojnog, i kulturnog nastupanja Sjedinjenih
Amerikih Drava. Za objanjene nunim se ini vratiti u drugu
polovicu 20. stoljea, ali i ranije i vidjeti to su bili uzroci pojave
sukoba veeg ili manjeg intenziteta u razliitim podrujima svijeta. Samo poslije Drugog svjetskog rata zemlje Zapada na elu
sa Sjedinjenim Amerikim Dravama izazvale su ili isprovocirale
vie od 200 lokalnih ratova i oruanih sukoba. Izgovor je uvijek
bio isti, obrana demokracije i borba protiv reakcionarnih, protunarodnih reima. Povijesna iskustva pokazuju da je politika vladajuih krugova Sjedinjenih Amerikih Drava bila uvijek usmjerena na ekspanziju. Gotovo u istom momentu kad su Sjedinjene
Amerike Drave postale drava, one su se pretvorile u zemlju
sklonu vojnim intervencijama. Pokazatelji govore da su Sjedinjene Drave od 1798. do 1945. godine stopedesetipet puta uporabile svoje oruane snage u inozemstvu, od toga u 73 sluaja bez
objave rata. Amerika agresivnost poslije Drugog svjetskog rata,
kad su ovladale oceanima i potisnule dotadanje kolonijalne sile,
jo se vie poveala. Teite politike s pozicije sile bilo je naznaeno odmah, u prvim poslijeratnim godinama.
Parola svijet sada na nas gleda kao na lidere kasnije je
nala odraz u svim vojnim strategijama Sjedinjenih Amerikih
544 Amerika vojna sila globalizira svijet kao to su prije dvije tisue godina rimski
vojnici globlizirali germansku i keltsku Europu prema naelima rimskog prava,
briui sve na putu to im se priinilo barbarskim. Amerikanci poput starih
Rimljana, Stjepan ulek, Hrvatsko slovo, 1. oujka 2002.
545 To je izjava amerikog predsjednika Hary Truman iz 1947. Njezino pojanjenje
glasi: Dogaaji diktiraju da mi preuzmeno tu ulogu. Mjesto, uloga i odgovornost Sjedinjenih Amerikih Drava u svijetu diktiraju da one moraju raspolagati
takvom vojnom moi koja je adekvatna toj odgovornosti. Petrov, N. i dr., SAD i
NATO: Izvori ratne opasnosti, Moskva, Voenizdat, 1979. str. 36.

GOSPODARI KAOSA

Dravama u poslijeratnom periodu masovne odmazde,


elastinog odgovora, realistikog zastraivanja i direktne
konfrontacije. Pri tome se kroz svaku od njih, provlai ideja koritenja lokalnih ratova za postizanje vanjskopolitikih ciljeva.
Niti u uvjetima najvee konfrontacije s protivnikim politikovojnim savezom, Varavskim ugovorom, Sjedinjene Drave nisu
prestale posveivati posebnu panju tzv. lokalnim ratovima
i lokalnim krizama. Naprotiv, to je bila preokupacija koja je
nala svoje mjesto i u koncepcijama kao to su dva i po rata
i jedan i po rat, i u razliitim inaicama kontrarevolucionarnih ratova i geografske eskalacije. Za voenje takvih ratova u
Sjedinjenim Dravama formirane su specijalne postrojbe, pa i
same snage za brzo rasporeivanje imaju vatrogasnu ulogu
u iznenadnim i(ili) oekivanim krizama diljem svijeta, a ne linearno suprotstavljanje oruanim snagama drugih sila (velesila).
Iskustva iz poslijeratnog perioda svjedoe da Sjedinjene Drave
zauzimaju vodee mjesto meu drugim monim zemljama po
udjelu u lokalnim ratovima. U vremenu od 1945. do 1960. postotak udjela Sjedinjenih Amerikih Drava u ratovima i vojnim
sukobima iznosio je 39 posto, a u vremenu od 1971. do 1984.
59 posto, to najbolje potvruje da je intervencionizam bio dominantniji od izolacionizma. Kad je hladni rat bio na vrhuncu
od ezdesetih do osamdesetih godina 20. stoljea, (bipolarna
ravnotea moi) dolazi do smanjenja izravnog a poveava se
neizravni udjel Sjedinjenih Amerikih Drava u lokalnim ratovima i vojnim sukobima.
Mijeanje Sjedinjenih Amerikih Drava u lokalne ratove i
krize u zemljama treeg svijeta ima nekoliko bitnih obiljeja.
Prvo, dolo je do proirenja njihovog geografskog okvira pa
je na poetku 21. stoljea teite s podruja Afrike i Sredinje
Amerike premjetano u Aziju, tonije na i oko Puta svile. Drugo,
Sjedinjene Amerike Drave su za izravnom uporabom oruanu
sile posegnule u vie od jedne etvrtine (27 posto) svih slua546 Analiza 179 takvih ratova i oruanih sukoba, voenih od 1945. do 1985. godine pokazuje da udjel SAD-a u njima, izraeno u postocima, iznosi 48 posto,
od toga 13 posto neposredno i posredno 35 posto. Uraunati su samo ratovi u
kojima su SAD priznale da su se angairale. Imperijalizam glavni izvor lokalnih
ratova od 1945 do 1985. godine, G. Malinovskij, Voenno-istorieskij urnal, 27,
sijeanj 1996. str. 51-58.
547 Postotak izravnog udjela SAD-a u lokalnim ratovima i sukobima: 1945.-1960.
16 posto, 1961.-1970., 15 posto, 1971.-1984. 11 posto; neizravni udjel (ista
razdoblja): 23 posto, 34 posto, 48 posto. G. Malinovskij, isto.
548 Sjedinjene Amerike Drave nakon Drugog svjetskog rata sudjelovale su u sukobima razliitog intenziteta u svim podrujima svijeta, od toga priblino jedna
treina odnosila se na Aziju i Afriku i dvije treine na Sredinju i Junu Ameriku.
Neposredni udjel: Azija 13 posto, Afrika 7 posto, Sredinja i Juna Amerika
19 posto; Posredni udjel: Azija 32 posto, Afrika 34 , Sredinja i Juna Amertika 47 posto. G. Malinovskij, isto.

362

Poglavlje 4: Geostrateka i geopolitika slika svijeta ...

363

jeva njihovog udjela u krizama i sukobima. Tree, povod za


koritenje oruane sile Sjedinjene Drave nalazile su u formalnim
i vrlo dvojbenim povodima kojima su opravdavali svoj vojni
angaman. etvrto, izravnoj uporabi amerike oruane sile
najee je prethodilo pomaganje revolucionarnih ili demokratskih pokreta i njihovih oruanih formacija, a oruanim odredima najamnika, pruana je vatrena potpora zrakoplovstvom
i(ili) pomorskim snagama. Peto, vie od polovine (57 posto)
sukoba i ratova koje su vodile Sjedinjene Amerike Drave imali
su koalicijski karakter. Washingtonu je takvo obiljeje nuno jer
intervencije dobivaju predikat meunarodne akcije pa se lake
izbjegava osuda meunarodne javnosti i Ujedinjenih naroda.
esto, orijentacija na neizravan pristup dosegla je gotovo tri etvrtine (73 posto) svih sluajeva sudjelovanja Sjedinjenih Amerikih Drava u lokalnim sukobima i krizama. Oblici neizravnog
549 Olakotnu okolnost za izravnu uporabu vojne sile ini i postojanje u 114 zemalja
svijeta, 2500 amerikih baza i vojnih objekata, u kojima se pri kraju 20. stoljea
nalazilo 523 800 pripadnika oruanih snaga SAD-a. Militraizam SA: Voennaja
maina, bloki, bazy i akty agressii: Spravonik, Moskva, Politizdat, 1985. str. 208.
550 Primjeri u kolovozu 1946. za eskalaciju posebnog rata koji su ve vodile u
Junom Vijetnamu i pred poetak intervencije protiv DR Vijetnama Sjedinjene Drave su izvele provokativnu akciju u teritorijalnim vodama DR VIjetnama
(Tokinki incident). Kongres SAD je zatim, usvojio rezoluciju (iji je projekt bio
unaprijed pripremljen) dajui Vladi punu slobodu djelovanja za poduzimanje
svih uzvratnih mjera. Prije svrgavanja zakonite vlade u Gvatemali, 1954, Washington je lansirao glasine da ta zemlja kupuje zrakoplove, to, toboe, moe
ugroziti sigurnost zapadne polusvefere. Slian model primjenjen je i u Nikaragvi. Kao neposredni povod za interveciju SAD protiv Grenade posluila je navodna molba nekih istonokaripskih zemalja da i same uzmu udjela u napadu na
Grenadu, toboe radi uspostavljanja ustavnog poretka i vladinih institucija, jer
je u toj zemlji nastao opasan vakum vlasti poslije ubojstva predsjednika vlade
Bishopa. To ubojstvo, kako je kasnije otkriveno, organizirala je CIA. Najsvjeiji
primjer je napad na Irak i pria o oruju masovnog unitenja (vidi drugo poglavlje). G. Malinovskij, isto.
551 Na primjer, SAD su protiv Patriotskog fronta Laosa najprije uporabile oruane
snage Sajgona i Tajlanda, a nakon toga, od 1964. poinju uprabljivati i svoje
oruane snage.
552 SAD su intervencijama u zemljama treeg svijeta esto koristile najamnike
iz razliitih zapadnih zemalja. U mnogim amerikim gradovima djeluju centri
za vrbovanje najamnika, a naciraju ih i pripremaju specijalne slube SAD.
Uporabljeni su u intrevenciji na Kubi, Zairu, Sejselkim otocima, a djelovali su u
neobjavljnim ratovima u Angoli, Afganistanu, Nikaragvi. G. Malinovskij, isto.
553 Pojavi kriznih arita pridonosi i stalno prisustvo pomorskih sastava ratne
mornarice SAD u vodama Tihog, Atlanskog i Indijskog ocena, u Sredozemnom
moru i Perzijskom zaljevu. Te snage osim to izravno sudjeluju u lokalnim ratovima, slue i za pritiske na mnoge suverene zemlje za vrijeme sukoba.
554 To potvruju injenice o simbolinom udjelu oruanih snaga satelita u koaliciji.
Tako, u korejskom ratu jedinice kopnene vojske 15 zemalja, koje su ulazile u sastav oruanih snaga UN inile su samo 4,1 posto ukupnih intervencionistikih
snaga; za vrijeme vijetanskog rata u junom Vijetnamu brojno stanje postrojbi kopnene vojske saveznika SAD iznosilo je 11,6 posto od ukup nopg broja
stanja intervencionistikih snaga. Prilikom intervencije SAD-a u Dominikanskoj
Republici, brojno stanje latinskoamerike brigade, formirane od kontigenta

GOSPODARI KAOSA

nastupanja su raznovrsni, od podrke drugim saveznikim i (ili)


prijateljskim zemljama, preko politike, diplomatske i nancijske potpore proamerikim reima i politikim skupinama, izvoza
naoruanja, slanja vojnih savjetnika i instruktora, stavljanja na
raspolaganje transportnih sredstava za prevoenje postrojbi i
drugih tereta, koritenja svojih vojnih baza na teritorijima drugih
drava, do pruanja diplomatske potpore u UN-u ili u drugim
regionalnim organizacijama, poduzimanja u njihovom interesu
razliitih mjera gospodarskog, politikog i propagandnog karaktera.
Oblikujui geopolitiku kartu svijeta prema svojim interesima i privikavajui tijekom druge polovice 20. stoljea svjetsku
javnost na stanje u kojemu su lokalni ratovi, sukobi i krize normalna, ak neizbjena pojava, a koristei itav sustav teoretskih,
pravnih, diplomatskih i propagandnih opravdanja za provedbu
politike intervencionizma, administracija Bijele kue uspjela je
priskrbiti za Sjedinjene Amerike Drave ulogu prvog policajca
svijeta. Meutim, sve inaice stvarne ili izmiljene prie juer o
komunistikoj opasnosti, a na poetku 21. stoljea o meunarodnom terorizmu otkrivaju oigledne proturjenosti izmeu enormnog poveanja prorauna amerike administracije u
pogledu uporabe sile i ostvarenih rezultata. Afganistan i Irak su
primjer za to. S geostratekog stajalita oslanjanje preteito na
intervencionizam i to iskljuivo u zemljama treeg svijeta iako
upravljane krize imaju lokalno obiljeje, u sadanjoj situaciji one
etiri saveznika SAD-a, iznosilo je svega 5,2 posto od ukupnih snaga koje su
sudjelovale u opraciji. U napadu na Grenadu SAD su oformile vienacionalne
snage. U stvari, snage est istonokaripskih zemalja inile su svega 2,3 posto
od ukupnog broja intervencionistikih snaga, koje su u svom sastavu imale 11
ratnih brodova, 85 borbenim zrakoplova, te nekoliko desetina transportnih
zrakoplova i borbenih helikoptera. Voenno-blokovaja politika imperijalizma,
Moskva, Voenizdat, 1980., str. 275-312.
555 Postupci amerikog neizravnog nastupanja u pojedinim sluajevima poticali
su eskalaciju oruanih sukoba, ili njihovo zaotravanje, odnosno razvoj. Na
primjer, politika, diplomatska i vojna pomo Sjedinjenih Drava Londonu
pridonijela je da britanska operativna grupacija ostvari pobjedu na Malvinima
u Junom Atlantiku (1982.). SAD su britanskom vojnom vodstvu dale podatke
o sastavu, stanju i predislokaciji postrojbi kopnene vojske i mornarikog pjeatva Argentine. Velika Britanija je dobila od SAD-a razliite vrste naoruanja i
vojne tehnike, koristila je amerike transportne brodove, tankere i aviocisterne
za punjenje zrakoplova gorivom u zraku. SAD su za koncentraciju i razvoj britanskih snaga stavile na raspolaganje svoje vojnopomorske baze. Upsoredno
s tim, zajedno s drugim saveznicima NATO-a, SAD su poduzele gospodarske
sankcije prema Argentini i na sve mogue nain su sprjeavale osudu Velike
Britanije u UN-u i u Organizaciji amerikih zemlja.
556 Destabilizaciji u svijetu i pojavi vojnih sukoba pridonosi sve vea amerika
trgovina orujem Na SAD otpada 75 posto trgovine orujem (u odnosu na sve
ostale zapadne zemlje). Sjedinjene Amerike Drave su od 1950. do 1980. prodale oruja i vojne tehnike u 93 zemlje svijeta za sumu od 110 milijarda dolara,
dok su 71 zemlji isporuile besplatno zastarjelo oruje u vrijednosti od 53 mmilijade dolara. Militarizam, Cifry i fakty Moskva, Politizdat, 1983. str. 172-173.

364

Poglavlje 4: Geostrateka i geopolitika slika svijeta ...

365

u sebi, kriju opasnost da prerastu u sukob globalnih razmjera. To


je razlog vie da je svijet u 21. stoljeu blie etvrtom scenariju
globalnog sueljavanja nego regionalnom egoizmu, a ponajmanje globalnoj idili.

8. Svodi li se svijet, zaista, na partiju aha?


Kad se u istu razinu i(ili) suodnos dovede, model operacije kako
vladati oceanima, lmsko-medijsko moralno naoruavanje za
budue ratove protiv carstva zla, model gospodarskog i socijalnog kaosa tipa argentinskog tanga, model razoruanja zemalja
treeg svijeta, upravljaki principi, globalni trendovi i lokalni
sukobi i krize onda determinizirana geopolitika slika svijeta na
poetku 21. stoljea postaje u mnogo emu razvidnija.
Determinizam oblikuje svijet koristei se moi pojedinih
velesila ili tonije reeno moi multinacionalnih kompanija pa
je na kraju 20. stoljea sve globalizirano i sve jednako odjea,
hrana, manjak hrane, ideje i manjak ideja, i zloin i strah, mrnja i
ljubav. Na ujednaenju svega, ustoliena je planetarna ideologija, koja u geopolitikom smislu svoje drutveno zasniva i ureenje na proizvodnji nereda koji postaje koristan kaos. Pomou
nadzora tog kaosa, umjesto tradicionalnih ili vjerskih identiteta
proizvode se takozvani sekundarni identiteti, odnosno identiteti subkulture kao to su seksualni ili potroaki identiteti.
Njima se, kao varijablama, etablirana razina kaosa moe poveavati do veliine postizanja inverznog uinka (n-1) kada nered
postaje vladajui red. To inverzno stanje determinizam proglaava demokracijom, a istodobno mekom silom i napadnom
(nasilnom) reklamom iri te nove identitete koji su promjenljivi,
tovie mogu se mijenjati svaki as, pa ih kapital zduno koristi
za nova osvajana i(ili) pokoravanja. Svaki otpor determiniranom
kaosu lomi se, ili humanitarnim intervencijama ili gospodarskom blokadom i sankcijama, ili izolacijom. Mono oruje za
lomljene tradicionalnih kultura i vrjednota je beskrajna retorika
557 Kompanije nose naziv multinacionalne jer rade istodobno u mnogim zemljama. Ali one su vlasnitvo malog broja zemalja, koje monopoliziraju bogastvo,
politiku, vojnu i kulturnu mo, znanost i naprednu tehnologiju. Deset najveih
multinacionalnih tvrtki zaradi vie nego stotinjak zemalja zajedno. Eduard Galean, Vrh na dnu, rujan 2001.
558 Usp. Hrvatska i veliko ratite, isto, str.282.- 292.
559 Postavka francuskog intelektualca i pisca Alaina de Benoista u njegovom djelu
Odgovor na globalizaciju.
560 Dok je u Istonoj Europi potroako drutvo pokopalo komunizam, tijekom
devedesetih godina (nakon uspostavljanja demokracije op. a.), svakodnevno
nasilje se istodobno umnoilo razmjernom padu plaa: za tri puta u Bugarskoj,
ekoj, Maarskoj, Letoniji, Litvi i Estoniji. Organizirani i neorganizirani zloin
zavladao je Rusijom, gdje su maloljetniki zloini u procvatu kao nigdje u svijetu. Kaos kao red, Carl Gustaf Strhm, Hrvatsko slovo, 29. oujka 2002.

GOSPODARI KAOSA

o ljudskim pravima koja ima samo jedan jedini cilj omoguiti


potpuni nadzor novih trita.
Sutranju tipinu politiku sliku svijeta mogue je vidjeti na
laboratorijskom uzorku Latinske Amerike, gdje su predsjednici
drava (vlada) pretvoreni u lokalne menadere inozemnih kompanija, gdje su se ministri vanjskih poslova i nancija pretvorili
u prevoditelje, gdje radnici gube radna mjesta, gdje djeca gube
pravo da budu djeca, gdje starci gube svoje mirovine, i gdje pobjednici kau ivot je lutrija. U trijumfu kontroliranog nereda,
u kojem su ljudi svedeni na status potroaa i gutaa sapunica
kao supstitucijama za izgubljene vrjednote, pobjedniki Zapad
sve manje predstavlja slobodni svijet, a sve se vie pretvara u
svevidljivog Big Brothera.
U uurbanom prekrajanu geopolitike slike svijeta, prvenstveno na prostoru Euroazije, mone Sjedinjene Drave sposobne
su proizvesti kontrolirani nered globalnih razmjera na iskustvima
povijesnih presedana kao to je onaj pearlharborski. Zbog inverzne stvarnosti pa i straha rijetke su kritike amerikog ureenja
svijeta. Kada je Thierry Meyssan u svojoj knjizi intrigantnog naslova to se zaista dogodilo 11. rujna: zastraujua prijevara
postavio tezu da 11. rujna 2001. nije bilo nikakvog islamistikog
napada (iako su izvritelji bili podrijetlom iz zemalja islamskog
svijeta op. a.) na nebodere New Yorka i na Pentagon u Washingtonu, nego da se radi o uroti unutar amerikog establishmenta,
zapadni mediji kojima je senzacionalizam jedini proizvod u potpunosti su ignorirali knjigu. Bar neki autorovi dokazi ili pitanja
po prirodi stvari morali su izazvati pozornost ili komentar, ali
nita od toga. Ni jednog retka ili reenice nisu poluila pitanja:
Kako je mogue da ne postoji ni jedna fotograja zrakoplova koji
se tada sruio na zgradu amerikog ministarstva obrane? Zato
je samo vanjski zid Pentagona oteen? Zato nigdje nema slike
sruenog zrakoplova? Autor ni sam nema odgovora na pitanje
gdje je i zato zrakoplov nestao. SIian pristup kao Thierry Meyssan imao je i njemaki socijaldemokrat i bivi zamjenik ministra
obrane (za vrijeme kancelara Helmuta Schmidta) Andreas von
Buelow, koji je zastupao tvrdnju da dogaaji 11. rujna ve po
svom opsegu ne mogu biti inom jednog usamljenog ovjeka
u afganistanskim spiljama i da u pozadini, po rijeima biveg
bonskog politiara, stoje neke druge, i nepoznate snage. Ako
su snage nepoznate a veliki prasak se dogodio znai da je on
negdje bio i planiran, u nekom od laboratorija determinista. U
svakom sluaju, to je zagonetka koja izaziva zbunjenost i nepovjerenje, ne samo obinog puka, koji nema pristupa dravnim
ili meudravnim tajnama, i nije uvijek kadar prosuditi gdje je
istina, a gdje je la, kleveta ili zabluda.
561 Alain de Benoist, Odgovor na globalizaciju.

366

Poglavlje 4: Geostrateka i geopolitika slika svijeta ...

Ali ako se temeljito analiziraju postavke, izjave, intervjui,


teze ili obrazloenja deurnih teoretiara determinizma onda je
mogue odgonetnuti, zato se dogodilo to to se dogodilo. Tako
naprimjer ve vie puta citirani, Zbigniew Brzezinski i njegova
Velika ahovnica mogu posluiti za odgonetanje neodgonetivog. Naime, on je pisao i tvrdio da se trae mogunosti kako bi
se oslabili potencijalni neprijatelji Sjedinjenih Amerikih Drava.
Smatrao je da je rije o partiji aha, u kojoj se glavne ahovske
gure dre postavljene jedne protiv drugih, a nacionalne se manjine ili dio nacije esto uporabljuju kao pjeaci... Kad se neka
vlada osjea ugroenom i poinje malo otrije reagirati, slijedi
javna teka optuba zbog krenja ljudskih prava ili ona najtea
o podupiranju terorizama. Velika ahovnica kao naslov nije sluajno izabran. Za to postoje bar dva razloga: prvi, ah je izmiljen
u srcu Euroazije i u njemu pobjeuju izuzetni velemajstori, iako
se moe igrati svagdje i svuda i moe ga igrati tko god eli i kad
eli. Ali vrhunske dosege u toj igri mogu poluiti uistinu rijetki
i izuzetni. Drugo, posebno je na cijeni pobjeda kada se rtvuje
neka od znaajnijih gura, konj, lovac, top a posebno kraljica.
Mat u tri poteza (dva nebodera i jedna pentagonalna graevina) vrsti je pokazatelj da oko svjetske geostrateke ahovnice
zvanom Euroazija sjede veliki igrai, ali je kod toga ipak teko
utvrditi, tko igra bijelim, a tko crnim gurama. Radi digresije, ali
i radi razumijevanja kontroliranog nereda, moe se postaviti pitanje: zato se veliki dio medija uporno i sustavno usredotouje
na sporedne, nevane pa i infantilne teme, na primjer, na razliite unutarstranake i unutarpolitike intrige, svae, skandalie i
skandale dok o presudnim dogaajima planetarnih razmjera,
kao to je onaj od 11. rujna 2001., itatelj gotovo nita ne sazna?
Moda je najbolji odgovor dao Andreas von Buelow u kojem se
doslovno kae: Svijet je udoban za novinare koji sjede u krilu
obavjetajnih sluni i ekaju dezinformacije, kojima mogu napuniti novinske stupce...
Nepotedna borba na ahovnici zvanoj Euroazija meu samim silama otvara nesporazume i sukobe. Proces se ne odvija
jednosmjerno. Tko ini vee grjeke Sjedinjene Amerike Drave
ili Zapadna Europa? Oni koji su in rei e, podjednako jedni i drugi, ameriki unilateralizam i europski manjkavi vojni kapaciteti.
Da se Amerikanci i Europljani u brojnim pitanjima borbe protiv
terorizma ne slau nije neka novost. Razmimoilaenja e se jo
proiriti ne zbog bitno razliitih interesa, nego zbog neadekvatne
podjele plijena. Zato vie ne postoji besprijekorna podudarnost
miljenja i akcija dva velika zapadna igraa. Sjedinjene Amerike
Drave osjeajui se nadmonima i vie nisu sklone prihvaati
562 Carl Gustaf Strhm, isto, 29. oujak 2002.
563 Konstatacija Georga Robertsona, biveg tajnika NATO-a.

367

GOSPODARI KAOSA

pravila koja dolaze izvana, jer bez ostatka vjeruju u vlastitu izvanrednost i u vlastite zakone. Ono to ostaje zajedniko i Sjedinjenim Dravama i Zapadnoj Europi je ruenje suvereniteta zemalja
treeg svijeta, pa je za te zemlje posve svejedno koji e koncept
prevladati, onaj europski o dijeljenju ili delegiranju suvereniteta
ili ameriki koji u duhu hladne realne politike ratuje protiv tobonjih nedemokratskih reima. I kod jednih i drugih radi se o
istome ratu protiv vrjednota i identiteta. Za svijet u cjelini previe je opasna amerika teza (a europska utnja o tome je znak
odobravanja) o osovini zla Irak, Iran, Sjeverna Koreja, gdje se
inducirani sukobi za vlastite interese, proglaavaju ratovima kao
moralnim kriarskim pohodima... Usporedba borbe protiv terorizma s kriarskim pohodima ista je blasfemija. Ustrajanje na
toj usporedbi svijet bi mogao biti odveden na put bez povratka.
Da bi to naalost moglo biti tono potvruju i teza uvijek budnog deterministe Francisa Fukuyame da je radikalni islam poprimio obiljeja koja podsjeaju na faistike pokrete u Europi.
Kako je europski faizam iz prve polovine 20. stoljea proizvod determinizma (vidi tree poglavlje) i u sluaju islamskog
faizma nudi se isti recept njega je mogue pobijediti samo
silom ili reformama iznutra. to su uzroci pojave radikalnog
islamizma? Deterministi po ve ustaljenom receptu inverzije (n-1)
imaju objanjene. Zato oni istiu, da, socioloki gledano, uzroci
islamskog radikalizma se ne razlikuju od onih koji su Europu na
poetku 20. stoljea vodili faizmu. Islamski je svijet, po deterministima, u posljednjem narataju doivio istrgnutost velikih
dijelova stanovnitva iz njihova tradicionalnog seoskog i plemenskog ivota. Mnogi od njih su urbanizirani i izloeni apstraktnoj knjievnoj formi islama, koja ih vraa iem obliku vjere,
upravo tako kako je ekstremistiki njemaki nacionalizam pokuao ponovo oivjeti davno nestali rasistiki identitet. U ovom
objanjenju nema informacije o tome tko je i zato otrgnuo
velike dijelove stanovnitva od tradicije i identiteta i gurnuo ih u
urbaniziranu i apstraktnu formu ivljenja jer onda ne bi stajala
postavka o islamskom faizmu kojeg ognjem i maem treba
unititi. Usporedba islamskog fundamentalizma s faizmom ima
dvojaku svrhu: prvo, opravdati dosadanju radikalnu uporabu
vojne sile na prostorima Euroazije i Puta svile; drugo, jer se nije
uspjelo prouzroiti potpuno ruenje vrjednota, izazvati kulturnu
dezorijentaciju u islamskom svijetu i ostaviti otvorena vrata za
daljnju proizvodnju determiniranog kaosa na tim prostorima.
564 Izjava Francisa Fukuyame. Hrvatsko slovo, 8. veljae 2002.
565 Tu je tezu Francis Fukuyama iznio u lanku pod naslovom Novi faisti u Die
Welt 2. veljae 2002., podlistak Die diplomatische Welt.
566 Francis Fukuyama, isto.
567 Francis Fukuyama, isto.

368

Poglavlje 4: Geostrateka i geopolitika slika svijeta ...

369

Iako nee javno priznati deterministi su svjesni da grijee u


dijagnozi glede islamskog svijeta. Naime, u dijagnostici za primjenu iste doktrine u borbi protiv vrjednota u islamskom svijetu
nedostaje jedna bitna etapa kroz koju je prolo kranstvo u
Europi, preko komunizma, ali i liberalizmom unutra kapitalizma,
a to je raskranjenost. U takvoj Europi je bilo relativno lako
ostvariti globalistike ideje neoliberalizma, jer je vjera gotovo
dokrajena. U islamskom svijetu je obrnuto, vjera je vrst temelj
identiteta i urbanog i ruralnog stanovnitva. To je glavna grjeka
determinista, to su previdjeli jednu odluujuu etapu i sada
povratka nema. Zato radikaliziraju procese. U tom sunovraenju
u provaliju oni vuku cijeli svijet pretvarajui ga u bojno polje. Dolo se do poetka kraja, gdje se vie tako olako ne moe govoriti
elimo, odmah, i ovdje. Da su deterministi svjesni usporavanja
provedbe plana razvidno je iz obrazloenja Francisa Fukuyame:
Zapadne institucije imaju ipak bolje karte, i zbog toga e nastavljati dugorono proirivati po cijelom globusu (od rata se ne
odustaje, op. a.). Ali da bismo dospjeli do dugoronosti moramo
kratkorono preivjeti. Nesreom nema neizbjenosti povijesnog
napretka. Samo se malo dobrih rezultata postie vez vodstva,
bez hrabrosti i bez odlunosti da se borimo za vrijednosti koje
omoguuju suvremena demokratska drutva.
Umjesto pretvaranja cijelog svijeta u bojno polje nuna je
cjelovita strategija ouvanja vrjednota i identiteta. Sigurnost u
568 Ravnajui se prema uvrijeenom miljenju (conventional wisdom) amerika
je administracija nasmijanog i optimistinog Billa Clintona krenula u djelo
provesti ideju o kraju povijesti (kraj povijesti za liberalizam je kraj kranske
civilizacije zapada, op. a.) i na tome temelju stvoriti novi svjetski poredak (u
kojem nee biti mjesta za Boga Stvoritelja, op. a.) Ameriki je Predsjednik na
svojoj europskoj turneji u sijenju 1994. pun optimizma, za koji su Amerikanci
smatrali da je zarazan, izjavio: Granice slobode sada e se odreivati novim
ponaanjem a ne starom prolou. Poruujem svima koji hoe povlaiti nove
crte razdvajanja u Europi: mi neemo unaprijed zatvoriti mogunost najbolje
budunosti za Europu demokracija posvuda, trino gospodarstvo posvuda,
zemlje koje meusobno surauju u cilju sigurnosti posvuda... dakako, temeljno
je naelo toga novog poretka, kako se dade razabrati iz upravo citiranih rijei,
miso kako cijeli svijet jedva eka da preuzme ideje liberalne demokracije i u
najkraem roku pretvori u sretnu obitelj multikulturalne globalne zajednice. U
takvoj zamiljenoj zajednici svi u redu i nestrpljivo ekaju da ih dotakne arobni tapi amerikog naina ivota. Vrijeme sukoba civilizacija, Mladen Ani,
Veernji list, 14. rujna 1997.
569 Ovaj stav Francisa Fukuyame je u skladu s motom Svjetskog privrednog foruma
u New Yorku: Vodstvo u tekim vremenima vizija za zajedniku budunost.
Neki listovi kao Financial Times Deutschland ovaj su forum oznaili lakrdijom,
koja je nemilice razotkrila kraj neograniene solidarnosti izmeu Sjedinjenih
Amerikih Drava i njezinih saveznika kako je tu suradnju proklamirao kancelar
Gerhard Schrder nakon 11. rujna 2001. Razlike Azijaca, Europljana i Amerikanaca, koje su se prikazale u New Yorku, ponukale su urednitvo uglednog
dnevnika Financial Times Deutschland da svoju analizu dogaanja na World
Economic Forumu objavi pod znakovitim naslovom Dva svijeta. Raspada se
antiteroristika koalicija, Stjepan ulek, Hrvatsko slovo, 8. veljae 2002.

GOSPODARI KAOSA

svijetu moe se postii jedino pravednou materijalnom, ekolokom, socijalnom i pravnom. Samo pravednost stvara klimu u
kojoj se mogu razvijati razliite kulture i identiteti i sauvati vrjednote. Deterministi pak smatraju da se uzroci terorizma skrivaju
u ouvanju identiteta i vjerskom fanatizmu, a ne da je za teror
u svijetu kriv neoliberalizam i siromatvo, koje uzrokuju multinacionalne kompanije i otuena determinizirana sredita moi.
Udarom na blizance 11. rujna 2001. nasilje se nije vratilo tamo
gdje je zapoelo, u obliku beskrupulozne globalizacije nego je
otvorilo spiralu rata nas protiv ostatka svijeta.
***

370

Na alost, 21. stoljee nee biti stoljee mira i idile, ve e to, kako
je najavio njegov poetak, biti stoljee sukoba i upravljanja krizama na podrujima tzv. strategijske crne rupe. Stoga je 11. rujna
2001. isto kao i Pearl Harbor pedeset godina ranije, samo nagovijestio dolazak kataklizmikih vremena. Mnogi zaboravljaju da
je unato svemu hladni rat, koji je prethodio ovome dananjem
vruemu miru, ipak na neki nain predstavljao stanje ravnotee
u smislu nadziranja raspodjele moi. Kako je ta ravnotea nestala, mo koja je prela u ruke determinista vie nema tko nadzirati,
pa je svijet neizbjeno uao u razdoblje sustavnih, ili jo bolje
reeno slijednih kriza na odreenim podrujima... Rat na Kosovu, u Afganistanu, Iraku, sukobi izmeu Pakistana i Indije samo
su nagovjetaj onoga to slijedi na prostorima oko Crnog mora,
Kavkaza, Kaspijskog jezera, Kazahstana ili Perzijskog zaljeva, Sudana, oba Jemena, kao i sredinje Afrike.
Geopolitika slika bit e gotovo jednoznana. Nadziranim neredom deterministi e ruiti i identitete i suverenitete. Laicistike
vlade bit e ustoliene od jugoistoka Europe do Filipina. Drave
e gubiti institucije jednu za drugom, a njihovi prirodni izvori
ostat e nezatieni. Sve e to biti popraeno gubitkom smisla
za zajednitvo, daljnjim padom nataliteta, dekadencijom nacija,
imigracijama ali i migracijama... Svatko e imati svoju kinesku
etvrt. U politici e prevladavati korumpiranost, na nancijskom
podruju lihvarenje banaka, a na ulicama organizirani kriminal.
Deterministi e pomou meke sile vladati s dvije poluge
moi znanjem i tehnologijom. Onu treu koju nemaju prirodne izvore (naftu, plin, pitku vodu, ume, ista mora, plodnu
nezagaenu zemlju) otimat e od zemlja treeg svijeta pomou
determiniranog kaosa.
Hoe li geopolitika karta svijeta u 21. stoljeu, a poglavito
Europe odista izgledati kao to predvia deterministiki plan na
temelju uvrijeenog miljenja da e ona poprimiti izgled koju je
u lipnju 1995. javno prezentirao Odjel za ruska i euroazijska istraivanja washingtonskog Centra za strateka istraivanja, gdje je
ona mnogo arenija? Na toj karti je iscrtan cijeli niz novih egzo-

Poglavlje 4: Geostrateka i geopolitika slika svijeta ...

371

tinih dravica Neovisno kotsko Kraljevstvo, Walles, cjelovita


Irska, Valonija i Flandrija u konfederalnoj vezi s Luksemburgom,
Republika Sjeverna Italija, Poluautonomna Narodna Republika
Baskija na prostoru panjolske i Francuske, Bruxselles kao grad
drava i sjedite svih institucija budue Europe kao super drave
regija, te Nova Dalmacija(?). Na njoj nije pravoslavna Bjelorusije
i pravoslavni dio Ukrajine u zagrljaju Moskve, a Moldavija pripojena Rumunjskoj. Podruje Kosova i june Srbije na karti je
denirano kao podruje koje e preuzeti druge drave. Nadalje,
veina danas saveznih europskih drava, prije svega panjolska,
Francuska i Njemaka, su u labavim (kon)federacijama zajednica regija koje e svoje strateke interese ostvarivati, ne u nacionalnim, ve u Europskom parlamentu. Ovakvo proroanstvo
washingtonskog Centra za strateka istraivanja, koji Europu,
uz SAD, Japan, Kinu i Rusiju, promatra petom po redu, po snazi i
utjecaju, svjetskom velesilom, svoje neprijeporne tragove ima u
europskom Ustavu u kojem se umjesto kranskog identiteta
pokuava instalirati novi amorfni identitet superdrave regija.
Koliko god deterministi, poglavito oni europski, sjedili iza
kulisa u svojim klimatiziranim kabinetima i sanjali novu Europu
lienu kranskih korijena onu koja sve oko sebe gui, ipak nee
dosanjati taj san. Razlog, kako primjeuje Stefan Kornelius, je u
tome to je: Europa u ovom trenutku rastrojena, osjea svoju nemo i ujedno istodobno gaji velike ambicije. Ona je vanjskopolitiki patuljak. U gospodarskom pogledu je ostarjeli div. Ne stvore
li se nova pravila za davanje i uzimanje, za balansiranje izmeu
nacije i zajednice, Europska unija e najprije stagnirati, a onda
skrenuti u nesposobnosti djelovanja. To bi bila njezina polagana
smrt, kraj europske ideje. Tek sada, kada nam euro lei na stolu,
gomilaju se, dakle, problemi. Europa ide u smjeru katarzike krize. Njezini bi graani dobro inili da za to teko vrijeme sauvaju
euforiju iz prvih dana eura.
Europska politika pod palicom determinista naprosto glavinja, budui da ne uvaava injenicu da se veliki dio europskih
naroda ne obiljeavaju kao Europljani jer su mnogi svjesni da
se tu radi o oskuli s kojom se zemljopisne injenice pokuavaju
pretvoriti u misaonu nad-dravu (slika 20.). Na europskom tlu
globalizacija kao ideja, tri je puta propadala: prvi put u doba
Erazma Roterdamskog, drugi put za vrijeme ekspanzije Engleza,
trei put nakon Drugog svjetskog rata. Ali i etvrti put zabluda e
se raspriti, ali e njezina obmana potrajati neto due, moda i
nekoliko desetka godina dok se u multipolarnom svijetu ne ra570 Europa se iri kako bi se otela Americi, Ilija Rkman, Hrvatsko slovo, 28. srpnja
2000.
571 Nestvaran svijet Europe, Stefan Kornelius, Sddeutsche Zeitung, 5. sijenja,
2002.

GOSPODARI KAOSA
Slika 20. Podruja poveane etnike i politike napetosti u Europi, prema The Economistu 20. rujna
1997. Izvor: Hrvatski vojnik, veljaa 1998. str. 23.

zvije ponovno ideja kako je razumijevanje vlastitog kranskog


identiteta pretpostavka za suivot. Svjestan toga, tog novog
raanja Europe papa Ivan Pavao II. (2. svibnja, 2004.) jo jednom
je posjetio: ivotna snaga Evanelja moe Europi jamiti razvoj
dosljedan njezinu identitetu, u slobodi i solidarnosti, u pravdi i
miru. Samo Europa koja ne ponitava, nego ponovno otkriva svoje kranske korijene moi e biti na visini velikih izazova treeg
tisuljea. Kao to su mir, dijalog meu kulturama i religijama,
ouvanje stvorenog.
Papinskoj gradnji geopolitike slike svijeta u 21. stoljeu na
ouvanju stvorenog, ameriki determinizam, ako je suditi po
objavljenim detaljima tajnog izvjetaj Pentagona nudi budunosti u kojoj se ne iskljuuje mogunost uporabe atomskog
oruja na i oko Puta svile. Kao potencijalni ciljevi navedeni su
Sirija, Irak, Iran, ali su tu i Rusija, Kina i Sjeverna Koreja. Geostratege posebno zabrinjava onaj dio plana Pentagona koji predvia
uporabu atomskog oruja i protiv onih protivnika koji uope ne

372

572 Suvremeno europsko drutvo, ne samo u okviru EU-a, ranjeno je brojnim


ozbiljnim problemima: kulturom smrti od pobaaja do eutanazije starenjem
i izumiranjem stanovnitva, siromatvom, visokom stopom nezaposlenosti,
rastuim kriminalom, ideologijom ralativiziranja istine, pravde, dobra i zla i drugim problemima. Politika nije dorasla svojim sredstvima rijeiti te probleme pa
se otvara veliko polje rada za sve kranske zajednice. Euroska integracija nije
zavrena, Ivan Mikleni, Glas koncila, 9. svibnja 2004.
573 Ivan Mikleni, isto.

Poglavlje 4: Geostrateka i geopolitika slika svijeta ...

373

posjeduju takvo oruje. Zabrinutost polazi od injenice da e i


ovdje inverzija (n-1) uiniti svoje. Naime, taj plan kri temelje Ugovora o zabrani irenja atomskog oruja. Prilikom produenja
(1995.) tog ugovora velike atomske sile honorirale su odreknue
drugih drava proizvodnje atomskog oruja vlastitim obeanjem
da zemlje koje posjeduju samo konvencionalno oruje nikada
nee biti napadnute atomskim orujem. Kako je prema tajnom
planu otpalo to jamstvo, brojne male i srednje drave koje osjeaju ugroenost amerikim globalnim nastupanjem, sve tee
pristaju na daljnje odricanje od proizvodnje atomske bombe.
Kad krenu razmiljati ili pokrenu zaetke proizvodnje tu ih eka
nemilosrdna propagandna batina koja ih oznai kao carstvo zla
i spirala izopenja i slamanje poima svoj hod. I tako je tajni
plan koji je namjerno uinjen javnim, svojim inverznim uinkom,
prema miljenju biveg amerikog ministra obrane Roberta
McNamare, doveo do toga da danas ivimo u mnogo opasnijem
svijetu nego u prolosti.
Od svog plana globalne svemone vladavine deterministi
odustati nee. to ima atribut svemonog, to postaje ideologija
koja vodi u totalitarizam. Kako se obraniti od toga zla? Ni znanost
tu ne pomae, od nje se ne moe puno oekivati. Danas znanosti i znanstvenicima prijeti oportunizam u znanstvenom radu,
nadmo religije totalnog trita, koja je znanost pretvorila u
produktivni imbenik, zlorabei ga za svoju praksu. Pred oima
znanstvenika izumiru vrste, mijenja se klima, unitavaju klice
ivota, a globalno prijeti nestaica pitke vode i gubljenje istog
zraka. Determinizam je, a da uope toga nismo svjesni, uprizorio
najodiozniji oblik globalnog etnikog ienja svega onoga to
je djelo Stvoritelja. On je najopasnija ideologija koja etniki isti
sve koji joj se ne poklone ili priklone. U konanici etniko ienje inaugurirano je u engleskoj politikoj i geopolitikoj misli a
ne u balkanskim, afrikim, srednjoistonim i inim primitivnim
plemenima, a oni su ih samo poticali i njima upravljali putem
determiniranog kaosa.
Ima li toj prijeteoj katastro kako to navjeuje projekt GT2015 alternative? Ima. Zajedniki odgovor vjerskog i kulturnog
identiteta, a ulogu spasa moraju u zajednitvu preuzeti kranske
crkve slino kao u Rimskom Carstvu i dignuti zastavu pobune,
kako bi se spasilo ovjeanstvo, a geopolitika slika svijeta bila
blia Kraljevstvu Bojem.

574 Ugovor je pod nazivom Treaty on the Non-Proliferation of Nuclear Weapons


postignut 1965.-1968.

Poglavlje 5

HRVATSKA NA PRVIM VRATIMA


EUROAZIJE

Republika Hrvatska neprijeporno je, od obnove svoje suverenosti i samostalnosti (1990.) otvoren i dinamiki sustav koji svo
vrijeme nastoji funkcionirati (opstati) unutar protenosti matrice
detreminiranog kaosa. Preko njezinog dravnog i(ili) povijesnog
prostora cijelo to vrijeme sijeku se i prepliu pet razliitih skupina interesa velikih sila. Prva dva su zapadnoeuropska, koji jedan
drugoga iskljuuju, onaj englesko-francuski uvijek je nastojao
potrijeti njemaki. Ruski, istonoeuropski interes svoju artikulaciju temelji na ostavtini Petra Velikog, a jugoistoni islamski nije
prestao jo od 14. stoljea. Peti ameriki globalistiki razvidnije
se iskazao devedesetih godina 20. stoljea kad su Sjedinjene
Amerike drave odluile ovladati sjevernim dijelom prvih vrata
Euroazije. Prometni koridori Baltik-Jadran i zapadna Europa-Bliski istok, na kojima se sueljavaju interesi monih, odreuju i geopolitiku poziciju hrvatske drave. Zato je geopolitika bila, jest
i bit e sudbina Hrvata i Hrvatske. Snaan utjecaj geopolitike
na sudbinu hrvatskog naroda oituje se od samog zaetka zaokruivanja (oblikovanja) njezine dravnosti, a potekoe koje su
neprestano pratile Hrvate glede vlastitog samoodreenja (identiteta), posljedino su odreivale i orise njezinog nacionalnog
teritorija. Ovi imbenici koji istodobno potjeu iz pravake ideje,
trinaeststoljetnog kranskog (katolikog) opredjeljenja, pritrujene povijesti i suvremenih geopolitikih gledita, pojavljuju se
kao odluujui za njezinu sudbinu. Oni su oslikali posebnosti zemljovida Hrvatske na kojemu dvije geostrateke stoerne toke
2K (Ravni Kotari i ue Neretve) ostaju i dalje i u 21. stoljeu mjesta lomljenja ili obrane njezinog dravnog teritorija i akvatorija.

375

575 Usp. Hrvatska i veliko ratite, isto, str. 292.- 294.

GOSPODARI KAOSA

Ta svojevrsna hrvatska Ahilova peta odreuje njezine odnose s


ostalim zemljama na prvim vratima Euroazije, a posebno s onima
iz najblieg susjedstva.
Ako je geopolitika, jedna vrsta znanosti, koja prouava razvoj i odnose politikih volja u prostoru i to one koju primjenjuju
drave, a osobito narodi, i ako se tome pridoda ideologija, multinacionalne kompanije ili administrativni centri moi, koji nastoje
zauzeti i nadzirati prostor(e), to znai da geopolitika na poetku
21. stoljea u biti izmie ispod plata nacionalnih drava i prelazi
u nadlenost determiniziranih upravljakih sredita.
Unato tome to Hrvatska, u svojim viestrukim povijesnim
mijenama kroz koje je prola, i to posjeduje povijesnu opstojnost
staru vie od jednog tisuljea, uspostavom svoje samostalnosti
je izloena snanom izvanjskom pritisku koji tei redukcionizmu
njezinog i onako reduciranog prostora. Poetkom devedesetih
godina prolog stoljea, srpskom agresijom Hrvatska je bila izloena intenzivnom otimanju svoga prostora, a u susjednoj Bosni
i Hercegovini nastojalo joj se uskratiti i prirodno i Boje pravo na
obranu opstojnosti hrvatskog naroda, kako bi se i tu njegov
ivotni prostor reducirao na tanki granini pojas ija je irina
ne bi prelazila doseg topa srednjeg kalibra. Ekstenzivno zauzimanje hrvatskog prostora nastaje nakon 2000. kada laicistika
vlast, ne imajui osjeaja za nacionalne interese, prvo odbacuje
Hrvate Bosne i Hercegovine, a nakon toga s politikim stavom
o integraciji u nadnacionalnu politiku zajednicu, odrie se dio
po dio svojeg suvereniteta, da bi konano rasprodajom mora i
obale kljueve svojih euroazijski vrata, prostor 2K, u potpunosti
predali po drugi put, (prvi se dogodio 10. travnja 1941.), determiniziranoj svjetskoj moi. Ova neobina situacija, gdje se gubi
identitet a ne razumiju novi geopolitiki procesi predstavlja za
576 Ono to se dosad manje-vie objanjavalo taktikim kategorijama u posljednje
se vrijeme sve vie oituje kao promiljanje strategije. Tako se napr. danas mnogo jasnije moe vidjeti da Herceg-Bosna nije nastala samo kao demonstracija
hercegovakog separatizma ili kao jednostranaki dravotvorni hir, ve da je
njezina prvenstvena zadaa bila strateka obrana hrvatskog mora od Bonjaka
Muslima. To je na nedavnoj konferenciji za novinare napokon i javno potvrdio
predsjednik Tuman, kazavi kako sukob Hrvata i Muslimana u Bosni i Hercegovini nije bio samo subjektivne, nego i opjektivne prirode, jer su nerealna meunarodna rjeenja predvidjela izlazak muslimanske republike na more od Mostra
do Neuma. Bosanski i hrvatski Srbi jo uvijek ne prestaju sanjati o svom izlasku
na Jadran, koji i dalje ostaje glavni strateki cilj okupatora kopnenih dijelova
Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Pravokutnik nasilja poinje na Jadranu, Danko
Plevnik, Slobodna Dalmacija, 14, veljae, 1995.
577 Jedinstvena pozicija Hrvatske na Jadranu odreuje i njezinu ulogu na Sredozemlju, ali i u Europi, odnosno EU, budui da ona postaje neminovna spona
izmeu Mediterana i Srednje Europe. Sredozemlje je danas jedan od najvanijih poligona sueljavanja velikih svjetskih strategija. Zbog toga i Hrvatska nee
moi raunati samo s pozitivnim implikacijama vlastitog sredozemnog poloaja
(osiguranje putova Jadran Srednja Europa), nego i negativnim implikacijama
(balkansko zalee i civilizacijski tektonski poremeaji). Danko Plevnik, isto.

376

Poglavlje 5: Hrvatska na prvim vratima Euroazije ...

Hrvate i Hrvatsku moda prvi put u njihovoj povijesti opasnost


koja vodi u nestanak. Stoga, da izbjegnu sudbinu nestanka kao
pojedinci ili kolektiv Hrvati se prije svega moraju odrei opsjena
koje nudi determinizam i osvijestiti ono od ega ovisi njihova
sudbina. U tome moe pomoi razumijevanje geopolitike i svega
onoga to ona nosi sa sobom. U tom smislu, hrvatska e politika
lake pronalaziti podesne crte za promiljanje u okruju trijumrajue globalizacije, o budunosti i sudbini civilizacija, teritorija
i naela suvereniteta, na nain da se vrati izvornom identitetu
koji su uspostavili knez Branimir i papa Ivan VIII, a potvrdili dr.
Franjo Tuman i papa Ivan Pavao II.

1. Srpska agresija dio plana determinista


U kojoj su mjeri dogaaji iz devedesetih godina 20. stoljea na
prostoru nekadanje Jugoslavije bili dio ireg plana koji je osmiljen u laboratoriju determinizma kao odskona daska prema
istonoj Europi i dalje u dubinu Puta svile? Srpska agresija na
Hrvatsku te Bosnu i Hercegovinu iako prostorno ograniena
imala je iri geostrategijski znaaj, s obzirom da se odvijala
pod izravnim utjecajem geopolitikih interesa Velike Britanije i
Francuske. Ostale zemlje, nakon to su ove dvije pustile Srbiju
s lanca, traile su svoje mjesto pod suncem, pa je Njemaka
nastojala zadobiti poloaj primjeren njezinoj gospodarskoj moi,
a Rusija je preko Srbije htjela pojaati svoj utjecaj u tom dijelu
Europe, te naravno Sjedinjene Amerike Drave, koje su svoj
nacionalni interes provodile na crti razlika interesa spomenutih
zemalja, ali i igranja na provjerenu kartu ekanja do trenutka kad
neuspjeh (nemo) europskih igraa postane razvidan.
Tragedija prostora bive Jugoslavije nije nikada bila prijetnja
sigurnosti cijele regije, iako su to mnogi europski politiari i poneki analitiari naglaavali, zato to se ona odvijala unutar strogo
odreenih granica nadziranog nasilja koje je nastajalo ne toliko
samim ratnim sukobima koliko pristupom i nainom u rjeavanju
578 Poslanica pape Agatona iz 680. caru Konstantinu IV. (gdje se spominju Slaveni), ini se, slae se s jednom vanom vijeu koju donosi Prorogenet u 31.
poglavlju svojega djela O upravljanju carstvom: Pokrteni Hrvati nee ni s kim
da ratuju izvan svoje zemlje, jer su dobili neko proroanstvo i zapovijed od rimskog pape, koji je za vladanja Heraklija, cara romanskoga, poslao sveenike i
dao ih krstiti. Ovi, naime, Hrvati poslije krtenja napravili su ugovor, vlastoruno
potpisan i tvrdom i nepokolebljivom vjerom zakleli su se sv. Petru Apostolu,
da nee nikada provaljivati u tue zemlje i ondje ratovati; od istoga pape u
Rimu primili su blagoslov, ako ijedan drugi poganski narod provali na hrvatsko
zemljite i otpone rat, da e se Bog Hrvata boriti za njih i biti im na pomoi, a
Petar, uenik Kristov, da e ih obdariti pobjedom. Povijest crkve u Hrvata, Mile
Vidovi, Crkva u svijetu, Split, 1996.
579 Odgoeni ulazak Sjedinjenih Amerikih Drava u Prvi i Drugi svjetski rat je
duboko promiljeni in igranja na Clausewitzovo strategijsko naelo ekanja ili
zastoja u ratu, kao zaloga sigurne pobjede na njegovom kraju. (op. a.)

377

GOSPODARI KAOSA

378

nastalih problema, posebno od strane europskih determinista.


Potiskujui svoje unutarnje stoljetne sukobe i nesporazume, a
voeni zajednikim ciljem o odranju tvorevine Jugoslavije kao
nastavka istog eksperimenta, ali u treoj fazi determinizma, oni
su u tom kaotinom prostoru, u kojem su sami razbuktali rat,
potiho konfrontirali vlastite interese izjednaavajui agresora i
rtvu. Determinirani kaos na jugoslavenskom prostoru denitivno je pokazao da Europska unija nije zajednica zajednikih
politikih ciljeva, gledanja i interesa, nego zajednica interesa i
ciljeva nekakve budue europske nad-vlade, koji onemoguavaju djelotvorno rjeenje zajednikih problema, nego ih svojom
iskljuivou produbljuju.
Europska unija je de facto predajom oruja iz vojnih skladita
na teritoriju Republike Hrvatske u ruke bive JNA u kasnu jesen
1991. omoguila uvoenje u Bosnu i Hercegovinu isto toliko naoruanja za potrebe operativnog razvoja srpskih snaga koliko ga
je i Slobodan Miloevi doveo iz Srbije, da bi na kraju ponudila takvo politiko rjeenje koje sankcionira rezultate tako isplaniranog
rata. To kao model, predstavljao je presedan, te su u biti sruena
temeljna politika naela Helsinkija. Mirovnom konferencijom
pod predsjedanjem lorda Carringtona 5. studenog 1991. deterministi su izvojevali pobjedu jer je njezin daljnji rad bio otkazan,
a sankcije koje su toboe uvedene Srbiji sluile su umirenju zapadnog javnog mnijenja, a istodobno su znaile da Srbija moe
nastaviti svoj planirani pohod na Bosnu i Hercegovinu.
580 Zemlje EU tvorci su i uzronici dvaju najveih zala dvadesetog stoljea, moda
i tisuljea, a to su totalitarizam i glad u svijetu. Europa je kolijevka nacizma,
faizma, komunizma i imerijalizma. Nemogue je i nepotrebno sada mjeriti i
raspravljati koji je narod uradio vie zla prema vlastitim ili drugim narodima,
ali krajnje je podlo optuivati pojedine narode i pruveliavati njihove zloine
a prikrivati svoje, ili zloine svojih trenutnih saveznika. Otvoreni totalitarizam
uglavnom su prolost, ali danas se javljaju drukiji prikriveni oblici (globalizam,
medijski barbarizam, kulturno uniciranje). EU ne radi nita na uklanjanju totalitarizama, nego ih ak podupiru u povratku na vlast (Poljska, Slovaka, Hrvatska, Makedonija, Bugarska) ili daju privelegije zemljama u kojima komunisti
nisu nikada otili s vlasti (Slovenija, Srbija, Albanija). EU ima puno vie negativnog nego uzornog. Ona je donijela trgovinu drogom, huliganske skupine,
potroaki i estradni ki, razna otuenja, bezzaviajnost, etiki konfuzionizam,
okultizam, AIDS, organizirani kriminal, terorizam, ogranienje ljudskih sloboda
i prava, ekoloke incidente, i na kraju ak i kravlje ludilo. U komunistikom svjetonazoru postoje najvie dvije mogunosti teza i antiteza. U sluaju Hrvatske to
znai ulazak to kota da kota ili izolacija (to je tipini obrazac detreminizma,
op. a.). ivot je uvijek bio bezbroj mogunosti, samo treba nai pravu ili barem
jednu od bezbroj boljih. Od Europske unije oslobodi nas Gospodine, Mario Mimica, Hrvatsko slovo 29. prosinca 2000.
581 Kao to je bilo dogovoreno na haakoj konferenciji, u Zagrebu su 9. studenog
1991. zapoeli pregovori o povlaenju JNA s hrvatskog teritorija. Sastanku su
prisustvovali dunosnici hrvatske Vlade, predstvanici JNA, te lanovi promatrake misije EU-a. Dogovoreno je da e lanovi promatrake misije EU-a nadgledati povlaenje, a najbitniji dio dogovora je da se oruje izmjeteno iz Hrvatske
vie ne smije koristiti protiv Hrvatske, te da promatrai EU-a trebaju nadgledati
skladitenje i provesti nadzor nad tim orujem. Kronologija rata, isto, str. 111.

Poglavlje 5: Hrvatska na prvim vratima Euroazije ...

Naznake organizirane potpore europskih determinista srpskoj agresiji i to s vrlo jasnim geostrategijskim interesima moglo
se vidjeti na primjeru okupacije Baranje, od strane JNA i drugih
srpskih paravojnih snaga u kojoj je ivjelo jedva desetak posto
Srba prije zapoinjanja ratnih sukoba, ili okupacije juga Hrvatske
sve do doline Neretve gdje srpskog puanstva uope nije bilo.
Vojni nadzor i okupaciju tih podruja provodile su ruske snage u
sastavu UNPROFOR-a, te novosadski korpus, odnosno promatrai
UN-a, hercegovaki i podgoriki korpus vojske Jugoslavije. Takvi
aranmani proizlazili su iz zajednikih geostrategijskih interesa
Srbije i europskih sila instalirani kroz UNPROFOR kako bi poduprli legaliziranje srpske agresije najprije u Republici Hrvatskoj, a
potom u Bosni i Hercegovini. U biti, to je predstavljao legalizirani oblik okupacije od strane Srbije, gdje su Ujedinjeni narodi
europskim deterministima posluili kao sredstvo za ostvarivanje
cilja. Potvrda za tu tvrdnju lei u injenici potpunog neuspjeha
mandata UNPROFOR-a i UNCRO-a jer za pune tri godine nisu
uspjeli reintegrirati okupirana podruja Republike Hrvatske u
njezin ustavno-pravni poredak i razoruati oruanu silu Srba na
tim podrujima, nego su naprotiv prikrivenom i(ili) otkrivenom
opstrukcijom vlastitog mandata razinu determiniranog kaosa
uvijek drali na poeljnoj razini. Cilj je bio kupovati vrijeme kako
bi prema srpskoj strategiji realne prijetnje Hrvatska trebala u
dugoj agoniji umrijeti.
Svi igrai koji su sudjelovali u determiniranom kaosu imali
su svoje prikrivene strateke interese. Velika Britanija i Francuska
potpomagale su Srbiju i poticale sukobe na prostoru bive Jugoslavije (inducirani sukob Hrvata i Muslimana u Bosni i Hercegovini) radi ouvanja vlastite gospodarske i politike pozicije u
Europi, sprjeavajui Njemaku da s ostalim srednjeuropskim i
istonoeuropskim zemljama izbije na Jadran i time stvori vrstu
gospodarsku i politiku cjelinu. S druge strane Njemaka optereena jo uvijek povijesnom hipotekom sama je nakon poetnog
zamaha minimizirala svoj utjecaj prepustivi igru Velikoj Britaniji
i Francuskoj i tako prokockala jedinstvenu priliku da preuzme vo582 Problemi zapadnoeuropskih zemlja od nedovrenog politikog i gospodarskog modela EU-a; izostanaka obeane politike i gospodarske pomoi zemljama nastalim raspadom bivih socijalistikih zemalja srednje i istone Europe,
rivaliteta pojedinih zemalja koje sudjeluju u upravljanju meunarodnim organizacijama UN-a, EU-a, NATO-a i UNHCR-a; nerjeenih pitanja naciranja UN-a
koja onemoguavaju provedbu politikih dogovora na terenu; nedosljednosti
meunarodnih politikih subjekata da svoje odluke provedu, do nespremnosti
Vijea sigurnosti da Srbiju proglase agresorom, prelamali su se cijelo vrijeme na
prostoru Republike Hrvatske. Ti lomovi obiljeeni su sudarima interesa zemalja
koje su u misiji UNPROFOR-a participirale svojim postrojbama i personalom.
esto su se politika gledita vlada reektirali na nedjelotvornost postrojbi UNPROFOR-a na terenu, a rivalitet se se najasnije oitovao u najviim strukturama
UNPROFOR-a.

379

GOSPODARI KAOSA

380

deu ulogu u oblikovanju logine, prirodne i kulturne geopolitike cjeline koja bi u svom trokraku izlazila na Baltiko, Jadransko
i Crno more.
Londonskom konferencijom Rusija je postala imbenikom
rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, a uz Veliku Britaniju i Francusku osiguravala je potrebito vrijeme Srbiji, te je postojano s istim
europskim dvojcem razvodnjavala rezolucije Vijea sigurnosti, a
povremenim prijetnjama (i preko ruske oporbe) obeshrabrivala
je u samom zaetku pokuaje odlunijeg pristupa pri rjeavanju
upravljane krize na jugoistoku Europe. Preko Srbije i Crne Gore
ukljuujui i osvojene prostore Bosne i Hercegovine, te Hrvatske
Rusija je nastojala ojaati svoj utjecaj na sredinjim podrujima
Balkana kako bi pristupila istonoj obali Jadranskog mora, kroz
okupirana podruja u Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
Srbija je, dakle, svojom ekspanzijom prema zapadu u biti produbila ruske strategijske interese u tom podruju, kompenzirajui
na taj nain gubitak ruskog utjecaja u zemalja srednje i istone
Europe. Zaokupljena unutarnjim kaotinim stanjem, Rusija je
poluila manji rezultat od onoga kojeg je objektivno eljela. No,
skroman rezultat Rusije utjecao je na aktivni ulazak u igru (od
1993.) Sjedinjenih Amerikih Drava.
Na istonu obalu Jadrana eljeli su i Muslimani kako bi uspostavili i uvrstili strategijske pozicije i interese niza islamskih zemalja radi stvaranja prve muslimanske drave u Europi, prodora
fundamentalistike ideologije i izravnog uplitanja u ovaj prostor
svjetske muslimanske zajednice ljudskim potencijalom, te materijalnom i nancijskom pomoi.
Nedosljednost, nedjelotvornost i glumljena tromost, temelji
su politike koju su vodili meunarodni subjekti UN, EU, i OESS,
prema prostorima bive Jugoslavije to znai da se determinizam duboko ukorijenio u te institucije. Isprepletenost razliitih
stratekih interesa velikih sila SAD-a, Rusije, Velike Britanije,
Francuske i Njemake i nakon prestanka oruanih sukoba i nedovrenog mira slui deterministima koji i dalje dre svojom
dunou Srbiju uiniti lokalnom silom. Takvu politiku Hrvatska
dodatno osjea na svim svojim meunarodno priznatim granica
od Savudrijske vale, Svete Gore, luke Ploe, Prevlake do Dunava
i arengradske ade, a iz potaje polako poinje provirivati Olujom
poraeni plan Z-4.
Posve je sigurno da prirodne razlike interesa, elja i ciljeva
naroda koji ive na prostoru bive Jugoslavije, ne bi same po sebi
dovele do ratne katastrofe, da te razlike nije s jedne strane pratila
znaajna disproporcija vojne moi i snage koja je bila gotovo u
potpunosti koncentrirana u rukama Srba, i s druge slijepo robovanje europske politike rezultatima prethodnih svjetskih ratova
u kojima Francuska nije eljela izgubiti prvi, a Velika Britanija
drugi. Logino je da je za provedbu plana ujednaenja etnikih,

Poglavlje 5: Hrvatska na prvim vratima Euroazije ...

kulturnih, vjerskih i inih razliitosti, koje zagovara europski determinizam, odabrana Srbija, u kojoj je u sprezi s Slobodanom
Miloeviem vladala biva JNA. To je bio najjednostavniji ali
i najreprezentativniji laboratorijski uzorak na europskom tlu,
gdje se mogao provjeriti determinirani kaos, u kojem je vojna
sila bila samo sredstvo za radikalno otvaranje procesa dokinua
suvereniteta naroda, glavnu je rije vodila politika. Dakle, pristup
konanom rjeavanju povijesnih, kulturnih, etnikih i vjerskih
razliitosti i njihovom uklanjaju nije, kao to se to ini na prvi
pogled, bio vojnom silom, nego stvaranjem nunih iluzija za
pristanak naroda da se podvrgne upravljaima determiniranog
kaosa, od Daytonskog sporazuma i Visokog predstavnika do potpune suradnje s haakim sudom. I ovdje vrijedi inverzija (n-1),
jer nije haaki sud osnovan da se sudi zloinu, nego da provede
proces ujednaenja svi su oni isti, i svi su krivi i svi se svima
trebaju ispriati. Politiko suprotstavljanje unitarnoj Jugoslaviji
tj. Velikoj Srbiji (dvije verzije velikosrpstva) demokratskim promjenama u Republici Hrvatskoj bio je dovoljan razlog da determinirani kaos izie iz arobne svjetiljke i pone prevrtati narode
i prostore kako bi se redenirao (umanjio ili dokinuo) koncept
drave-nacije, ili negirao narodni suverenitet. Inverznost pojmova i dogaaja, agresora i rtve, djelitelja i dijeljenog, graanskog
rata i nedovrenog mira ukazuju da su ratna zbivanja na prostoru zvanom biva Jugoslavija plansko djelo determinizma.

2. Hrvatska opstojnost na prvim vratima Euroazije


Kao kolijevka zapadne civilizacije i jedno od najprometnijih svjetskih pomorskih vorita, Sredozemlje je kroz povijest oduvijek
uspijevalo sauvati primat na ljestvici geostrategijske vanosti
svih svjetskih velesila. Od najranijih vremena i Feniana, koji
su u povijesti ostali zabiljeeni kao prvi narod koji je ivio isklju-

381

583 Da nije bilo intervencije Zapada ije su voe uvijek bili eljni vidjeti makar
malen poraz u velikoj pobjedi Banja Luka, glavni grad bosanskih Srba, takoer bi pala. Da se to dogodilo, Bosna bi bila ujedinjena drava u kojoj bi moglo
biti neke perspektive za razliite entitete da ive zajedno pod demokratski izabranom centralnom vlau, Margaret Lady Thatcher, Hrvatsko slovo, 5. travnja
2002.
584 Imenovati ili oznaiti jedan prostor nikada nije neutralni postupak, a ta je injenica naroito vaea za sredozemni prostor koji potie na raznolike povijesno-civilizacijske pluralne reprezentacije i na neprestane geopolitike evolucije
i rekonguracije. Sredozemna je zona ovisna o svom neposrednom prirodnom
okruju te kao saveznica komunicira s razliitim pomorskim prostorima:
Atlantikom putem prolaza Gibraltara, Crnim morem putem prolaza Bospora i
Dardanela te s Crnim morem putem Sueskog kanala. U antici su, Grci smatrali
Sredozemlje unutranjim morem nasuprot rijeke Ocean koja okruuje zemlju,
a njihova je kulturna i povijesna vizija prisvajala to more k ao iskljuivo grko
podruje, E par hemin Thalassa (nae more). Rimljani su, koji poput Grka
smatraju to more unutranjim morem, imali imperijanu reprezentaciju tog mora

GOSPODARI KAOSA

ivo od pomorske plovidbe i trgovine, pa sve do 21. stoljea,


geopolitika i geoprometna vanost Sredozemlja nikad nije bila
upitna.
Zemlje june Europe, koje su odigrale odluujuu ulogu
u stvaranju svjetske povijesti, danas na poetku 21. stoljea se
ponovno nalaze pred kljunim i dalekosenim odlukama. Novi
svjetski poredak i pomak sredita moi prema jugoistoku i istoku
prisilio je bogate zemlje europskog Sjevera na aktivnije pozicioniranje u tim podrujima. Njihovi nikad ugasli kolonijalni apetiti
ponovno su se probudili. Strah od ljudskog potencijala i glad za
prirodnim izvorima koji se kriju na istoku i jugu, zapadnoeuropske zemlje nastoje rijeiti ubrzanom proizvodnjom nadziranog
nereda (Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Makedonija,
Ukrajina), koji se iskazuje kao sukobi i (ili) lokalne napetosti.
Osim toga, one su svjesne da su desetljea blagostanja razmazila njihove stanovnike i uinila ih u izvjesnom smislu nespremnim na bilo kakva odricanja (konformizam i hedonizam uini
su svoje) a time i za voenje sveobuhvatne bitke, koja e prije ili
(mare nostrum) dok Grci imaju kulturoloko poimanje tog mora, smatrajui da
se njegovim obalama iri grki genij od Europske kolijevke do Azije. Rimljanima, sredozemni Mare nostrum predstavlja asocijaciju na pax romana i na
rimsku, politiku, kulturnu, socijalnu i gospodarsku dominaciju koja podsjea
na imaginarni rimski sredozemni mit o zlatnom dobu. Naziv Mediteran Mediterranea (zaokruena zemlja) pojavljuje se tek u 5. stoljeu p.k. (raspadom
Zapadnog Rimskog Carstva). Bizantsko Carstvo je armiralo voluntaristiku pomorsku politiku te je pokualo denirati koncept pomorske granice (Thalassa
Horia) primijenivi ga na sredozemni prostor. Tek od 16. i 19. stoljea, nakon
velikih otkria, geogra deniraju Sredozemlje kao pomorske prostore koji se
nalaze izmeu juga Europe, sjevera Afrike i Istoka. Geograf E. Reclus po prvi put
govori o amerikom Sredozemlju, jednoj vrsti amerike zasebne geopolitike
reprezentacije koja obljeava Sredozemlje kao skup zatvorenih i homogenih
prostora nad kojima se vri amerika geostrateka i trgovaka dominacija.
Danas na poetku 21. stoljea Sredozemlje predstavlja pluralno podruje s 200
milijuna ljudi u kojem se preklapaju, susreu ili suprostavljaju geopolitiki podasambli: na sjeveru EU i NATO, na jugu Unija Arapskog Magreba (UMA), Afriko
jedinstvo, Organizacija islamske konferencije (OCI) Euromediteranski proces
(Barcelonski proces) koji nastoje poticati na zajedniku kulturnu, gospodarsku
i politiku suradnju svih navedenih geopolitikih snaga. Spomenimo jo i to,
da kad se govori o Sredozemlju, moe se misliti na razmee Istok-Zapad 395.
godine, kada je Rimsko Carstvo podjeljeno na pars occidentalis (s Rimom kao
prijestolnicom) i pars orientalis (s Konstantinopolisom kao prijestolnicom), na
upravnu i politiku podjelu koja je razvidna u vjerskom smislu sa dvije konkurentne sfere katoliki Zapad i pravoslavni Istok (i na kohabitaciju judaizma,
kranstva i islama kao vladajuih monoteizama na sredozemnom prostoru) ali
takoer i na Magreb i Macherk ije se granice nalaze izmeu Egipta i Libije, te na
Bliski i Srednji istok. Fragmenti geoplitike misli, Jure Vuji, IGT, Zagreb, 2004.
585 Uz dnevnu nazonost vie od 2000 brodova, od kojih otprilike 150 svakog dana
prolazi kroz Gibraltarski tjesnac, a otprilike 90 kroz Sueski kanal. Sredozemno
more ija povrina iznosi priblino tri milijuna etvornih kilometara predstavlja
izrazito gusto prometno podruje. Ovom pomorskom prometu, koji ne ukljuuje obalni promet, u kojem sudjeluje na desetine tisua ribarskih i drugih manjih
brodova, potrebno je dodati i otprike jednako vaan zrani promet.

382

Poglavlje 5: Hrvatska na prvim vratima Euroazije ...

383

kasnije uslijediti izmeu Istoka i Zapada. U toj bitci posljednjih


vremena sadanja mona meka sila nee biti dostatna. Igrajui
se s determiniranim kaosom Zapad proizvodi i onaj geopolitiki,
gdje se svijet od prvih (Hrvatska) do treih vrata Euroazije (Filipini) suoava s problemom esencijalne tenzije izmeu lokalnih
odreenosti (identiteta) i globalnog ruenja vrjednota. Iako
se lokalne napetosti i sukobi proizvode strategijom diskretnih
koraka, a geopolitiki su objanjivi putem zakonitosti odnosa
uzroka-uinka, neizravno proizvode dalekosene (mjerene i desetcima godina) perturbacije i neskladne (nepredvidive) efekte
u okviru tog novog svjetskog poretka. Izgleda da je arogantni
Zapad zaboravio da prema teoriji kaosa, postoji neto to se zove
leptirov uinak (buttery eect) u kojem najmanji utjecaj
nepredvidivog, pa i neznaajnog imbenika moe biti uzrokom
promjena svekolikom sustavu. U nekim situacijama, predikcija
je neprecizna i zatamnjena, kao primjerice u sluaju osamostaljenja i Hrvatske i njezine pobjede u Domovinskom u ratu, kada
su prognoze za ostvarivanje takvog pothvata bile iskazivane u
promilima. Dakle, svaki geopolitiki dogaaj mora se shvatiti i u
nelinearnoj i duhovnoj dimenziji, a ne samo u linearnoj i tvarnoj,
jer integracijski odnosi izmeu razliitih imbenika proizvode
sloene strukture, koje nije mogue objasniti klasinim redukcionistikim metodama. Zato uporno, sudite u Haagu, kao ispostava determinizma, nastoji odgonetnuti to je leptirov uinak,
koji je omoguio da Hrvatska ostane na nogama: Je li to genijalni
um koji je proniknuo u situacijski plan upravljanje krize, ili je to
moda duhovna sastavnica koju su istodobno inili identitet,
vjera i spremnost na rtvu? Jesu li pronali odgovor? Po duni
trajanja procesa u Haagu i kopernikanskog okretaja u konanim
presudama sudskog vijea, izgleda da nisu. Ali i to njima nije bitno jer je Haagom i zloinakim pothvatom otvoren proces za
selidbu naroda sa hladnog sjevera Europe na njezin topli jug pa
tako i na Jadran, more koje najdublje zadire u njezin kopneni dio.
Posezanje za novim ljudskim potencijalima (obrazovana mlaa
populacija) i prirodnim izvorima, Sredozemlje, u tom smislu,
predstavlja potencijalni prostor ija je integracija u europske
politike, gospodarske, i ine strukture potrebnija zapadnoj Europi nego zemljama koje se rasprostiru na njezinim obalama. Tu
inverziju (n-1) nastalu na mameoj sintagmi o ulaska u Europu
politike elite jugoistoka Europe, a Hrvatska nije izuzetak, da bi
razumjeli o emu je rije, trebaju samo primijeniti onu Vergilijevu
izreku o Danajcima i darovima.
Nesuglasice pojedinih zemalja zapadne Europe oko primanja ili neprimanja pojedine zemlje jugoistoka Europe u EU, potaknute su prije svega uskogrudnim interesima pojedinih lanica,
ali i one se polako sve vie smanjuju pod pritiskom saznanja o
moguoj krizi koja bi mogla i njih zahvatiti. Fraktalna geometrija

GOSPODARI KAOSA

384

krize koja je poela devedesetih godina na prostoru zvanom biva Jugoslavija, irila se na istok, Putem svile gdje se prokuhavaju
napetosti i rasplamsavaju nasilna arita. U jednom trenutku
budunosti dogodit e se inverzibilnost pa e se lanice Europske unije, ali i ostale zapadne zemlje, kao predvodnice i najvei
korisnici novog svjetskog poretka, nai u situaciji da vie nee
moi kontrolirati procese niti na svojim graninim podrujima.
Sredozemlje e biti primjer za to.
Nakon pada Berlinskog zida jedna vrsta trijumfalizma zahvatila je deterministe pa su koncepti poput globalizacije, jednopolarni naspram viepolarnog svijeta, ve spomenuti Fukuyamin
kraj povijesti i Huntingtonova oskula o sukobu civilizacija,
Baudrillardovi ekstremni i apsolutni fenomeni postali prevladavajui medijski trendovi. S druge pak strane, piui o mnogim
izvorima svjetske geoplitike krize i novim sukobima i ratovima,
Zbigniew Brzezinski ustanovio je da je euroazijski pravokutnik
nasilja zapoeo upravo od istone obale Jadranskog mora uz
Balkan, nastavit e se sve do granice kineske pokrajine Sinkiang.
Budui da je Brzenzinski svoja saznanja iznio tek u drugoj polovici devedesetih godina prolog stoljea, dr. Franji Tumanu se
mora priznati da je takve stavove o globalistikim korijenima
balkanske krize zastupao mnogo ranije u svojoj znanoj sintagmi
o prelamanju silnica interesa tog i takvog svijet, na ovim prostorima, to kritiare njegove bosansko-hercegovake politike ini
pukim neznalicama i(ili) denuncijantima u slubi determinizma.
Tuman je davno shvatio da e nastati jagma za Sredozemljem
itaj jagma za hrvatskim Jadranom, pa je nastojao sauvati
Hrvatsku samostalnost unosei u Ustav lanak o nedopustivosti
ulaska u bilo kakve Balkanske ili pseudojugoslavenske tvorevine.
Hrvatska opstojnost na sjevernom dijelu prvih vrata Euroazije ovisi i o razumijevanju geopolitike revitalizacije Sredozemlja.
To znai hoe li njezina politika elita napokon razumjeti da se
proces integracija ne odvija od sjevera prema jugu (jugoistoku)
nego obrnuto. Hrvatsko geopolitiko polje nije zapadno od
pravca Rim-Bruxselles, nego juno i sjeverno na pravcu Mnchen-Kreta. Hrvatska ne moe na zapad jer je tu Italija koja od
Jadrana eli napraviti svoje jezero, a zapadnije je i Francuska
koja jo boluje od versailleskog(??) virusa, istono je Balkan od
kojeg Hrvatska nastoji pobjei gotovo ve sto godina. Sredozemni prostor usko je povezan sa zaleem (hinterlandom), to se
izraava u aktivnoj geostratekoj ulozi luka povezanih s navedenim zaleem. Ako rasprodajom Hrvatska izgubi svoje Jadransko
predpolje (Pula, Rijeka, Zadar, ibenik, Split, Ploe i Dubrovnik)
izgubit e i svoje prirodno zalee koje see gotovo do paralele
koja prolazi rijekom Majnom.
Iza proklamirane europske geostrategije i dalje e ostati
prikrivene strategije Francuske i Njemake, kao stalnih i naizmje-

Poglavlje 5: Hrvatska na prvim vratima Euroazije ...

385

ninih europskih imbenika rata i mira. Njemaka e se i dalje


prirodno iriti u svojim razvojnim zamislima sve do Rusije pa i
Kine na istoku, a do Jadrana na jugu. Francuska e sve vie
ostajati u miolovci jer nee moi ni na istok ni na zapad, jer je
tu Njemaka, odnosno Atlantik. Moe jedino na Sredozemlje da
zajedno sa panjolskom, Portugalom, Italijom, a prije svega s Velikom Britanijom, kao silama zainteresiranim za ouvanje vlastite
dominacije, uspostavi naruenu ravnoteu na jugoistoku Europe. Francuska i Velika Britanija, stvarajui strateku protuteu
njemakom prodoru na istok i jug Europe a preko Rusije i prema
sreditu Euroazije, neprestano e Hrvatsku drati na zapadnom
Balkanu. Zbog toga uvijek e posezati za batinom povijesne
krivnje u proizvodnji ustakog kupusa koji nevjerojatno i nakon ezdeset godina uz pomo domaih deurnih determinista
dobro uspijeva.
Ako se poe od stajalita da se geopolitika misao sastoji
od reeksije prostora, odnosa prostora i vremena. naina organiziranja i evoluiranja konguracije prostora unutar vremenskog
razdoblja, onda geopolitike analize ne bi smjele proizvesti arbitrarne podjele ili neodreene zakljuke. Iako geopolitiki dogaaji mogu imati dvosmisleni znaaj, treba ih tretirati kao jednoznane kategorije. Zato bi Hrvatska, auriranjem i artikulacijom
svoje sredozemne politike, bitno promijenila svoju poziciju na
politikoj karti europskog jugoistoka, pogotovo to sredozemna
orijentacija nastupa kao glavni hit Europske unije, kako je to jo
1995. potvrdio tadanji predsjednik Europske komisije Jacques
Santer. Meutim, hrvatska politika neprekidno upada u istu
zamku, vjerujui da postoji ireverzibilnost strategija, a ne da je
implementacija odreene strategije put k dobitku. Svaka strategija koja titi nacionalne interese, pa tako i hrvatska sredozemna
strategija ovisi o kontinentalnim i globalnim kretanjima koja
reaktualiziraju odgovarajue opcije. Budui da je hrvatska politika misao umrtvljena i(ili) dezorijentirana dvanaestogodinjim
medijskim ratom, a i sama pokazuje inertnost (sindrom neimanja
drave) ne moe osvijesti svoj znaaj na prvim vratima Euroazije.
U tom slijepom hodu po bespuima razliitih interesa, nakon
2000. bezrazlono se odbacuje ameriko pokroviteljstvo (iako

586 Budui da svojim pojaanim geopolitikim i geoekonomskim pritiskom Njemka samo to nije zagospodarila zemljama male atante (osim Srbije), Francuska e se okretati sredozemnoj atanti. Ukljuivanje Britanije u taj, zasad samo
sigurnosno proklamirani savez, neminovno obnavlja sjeanja na sredozemne
saveze iz 1887. i kao odgovor na Bismarckovu izolaciju Francuske, kojima se
prikljuila Britanija, uz Italiju i Austriju, ponajprije da bi Rusiji sprijeili prolaz
kroz Tjesnace. Francuski premijer Edvurd Balladur, naravno, ovakve postavke
ovih dana nije iznosio u tom smislu, iako postoje mogunosti dolaska Rusije u
crnogorsko primorje, ve u smislu strateke obrane Europe i prodora islamskog
fundamentalizma. Drago Plevnik, isto.

GOSPODARI KAOSA

386

su i Ivica Raan i Stipe Mesi doli na vlast uz obilatu ameriku


medijsku i nancijsku potporu) a prihvaa ono britansko-francusko. Pronaavi utoite na krivoj strani, Hrvatska ne prestaje
glavinjati pristajui na sve mogue ucjene, od bruxelleske treerazredne birokracije, bjelosvjetskih nancijskih meetara, slovenskog neizljeivog kompleksa otvorenog mora, talijanskog nikad
neprestajueg boja za istonu obalu Jadrana, srbijanskog velikodravlja i bonjakog zaborava na hrvatski spasiteljski in obrane
bosansko-hercegovakog ozemlja. U tom hodanju zatvorenih
oiju, hrvatska politika na poetku 21. stoljea ne shvaa da je
izolacija Hrvatske iz druge polovice devedesetih godina prolog
stoljea bila posljedica robovanja geostrategijskim stereotipima,
kako dr. Franjo Tuman uva Jadran za Njemaku. On je naprosto
traio hrvatsko mjesto pod suncem i tragao za revalorizacijom
hrvatske uloge, kao razdjelnice izmeu britansko-francuske i
njemake europske polovice, izbjegavajui mlinski kamen zvan
Balkan. Taj vrsti i jasni hrvatski strateki brod detumanizatori
nasukae na prvi pliak, a zatim svo vrijeme ekaju remorker za
odsukivanje od onih istih koji su prethodno ugasili svjetla u balkanskoj krmi.
Sjevernoatlantska i eurounijska strategija nastupanja intenzivno se ve deset godina pomie sa sjevera i sjeveroistoka k jugoistoku i jugu, k Sredozemlju, na prva vrata Euroazije. Taj proces se
intenzivirao nakon to je Hrvatska oslobodilakim operacijama
uspjela uspostaviti strategijsku ravnoteu, a Daytonskim sporazumom europsko-ameriki stabilizatori uspjeli su je dugorono
razmjestili u sredite zapadnog Balkana. Promjenu teita sa
sjevera na jug, prvi je slubeno lansirao bivi ameriki ministar
obrane William Perry, poetkom 1995. na sastanku u Mnchenu
posveenom novoj kolektivnoj sigurnosti, naglaavajui potrebu
da se NATO prestroji u tom pravcu. S tim se poslije potpuno sloio i Willy Claes, tadanji glavni tajnik NATO-a, proglasivi islamski fundamentalizam glavnim neprijateljem NATO-a i EU, nakon
silaska komunizma sa strateke pozornice. Odabirom neprijatelja
i uvrenjem na sjevernom dijelu prvih vrata Euroazije Sjedinjene Amerike Drave primjenjujui tihooceansku strategiju skoka
s otoka na otok, prvo rjeavaju Kosovo (SR Jugoslaviju) potom
Makedoniju, a nakon Afganistana i Iraka, na red je dola Gruzija,
a na kraju 2004. i Ukrajina.
Na ove tendencije, Hrvatska ne moe utjecati, ali ih moe
iskoristi, to ona ne ini, niti na investicijskom niti na nancijskom podruju. Proklamirana jadranska i sredozemna orijentacija svela se samo na rasprodaju hotela, obale i otoka. Stoljeima
se borei da postanu gospodari svoje polovice Jadrana, kada su
to napokon uspjeli (1995.) i to u trenutku kada se poela obnavljati arapska dominacija na Sredozemlju, Hrvati olako dopustie
da njihovim morem bez vojne sile ovladaju zapadni nancijski

Poglavlje 5: Hrvatska na prvim vratima Euroazije ...

387

meetari. U ovom hrvatskom sluaju determinizirana inverzija


nastupanja (n-1) neto je sloenija. Ona se sastoji u tome da se
Hrvatska dri podalje od Bosne i Hercegovine (moe se stalno lupati izmiljenom hipotekom podjele), da se vrstom granicom
otea (onemogui) prometna, informativna, kulturna komunikacija istog naroda, da se sa zapadne strane bosansko-hercegovako-hrvatske granice ukljuujui i vanjske otoke Hrvati lie vlasnitva nad zemljom, da se kreditima za izgradnju autoceste
gotovo uz sam obalni rub sprijei prividno proirenje uskog
hrvatskog priobalja, odnosno da se ono uini jo uim. Tu bolnu
injenicu nerazumijevanja novih trendova geopolitikog nastupanja i pozicioniranja na prostoru zvanom mare nostrum hrvatska politika dosolila je najavom privatizacije te jo nesagraene
auto-ceste. Ako se to doista i dogodi to e biti konanica jednog
sosticiranog plana u kojem e Zapadna Europa uz pomo Srba
(njihovog tradicionalnog saveznika) biti sprema ui u bitku za
sprjeavanje arabizacije sjevernog dijela prvih vrata Euroazije,
ali bez Hrvata. U ovakvom razumijevanju geopolitike postaje
jasnije zato je europskom determinizmu poeljna Republika
Srpska, a ne i Herceg-Bosna ta kraljenica opstojnosti Hrvata na
istonoj obali Jadrana. Analizirajui ubrzani proces virtualizacije
i postupne dekroatizacije istone obale Jadrana, ne moe se taj
proces reducirati samo na politiko-gospodarsku sastavnicu, ne
sagledavajui onu vjersku katoliku. Upravo je ona glavni, vie
ne i prikriveni cilj europskog determinizma: kako liiti Vatikan
vrstog oslonca na prvim euroazijskim vratima. Nastojei preokrenuti proces destrukcije, papa Ivan Pavao II. za stotu pastoralnu posjetu odabire Hrvatsku, kako bi na istonoj obali Jadrana
u gradovima Rijeka, Dubrovnik, Zadar, a i u dubini hrvatskog
prostora Osijeku i akovu odaslao poruku urbi et orbi, o
Hrvatima kao neustraivim svjedocima Evanelja, o Hrvatima
kao narodu nade i narodu koji e uvijek biti u njegovom srcu i
njegovim molitvama. Te utjeiteljske i vizionarske Papine poru-

587 Prodaju se zemljita, tereni, cijela sela, oglaava se prodaja otoia, svjetionika,
trguje se politiki s morem i morskim dobrom (Savudrijska vala, Prevlaka). Tko
e od dananjih trgovaca tada biti iv da uje kletve unuadi nae djece? ini
mi se da je trenutak za uzbunu, treba dok se jo moe i koliko se moe zaustaviti
tu rasprodaju. Igor Zidi, Hrvatsko slovo, 26. srpnja 2002.
588 Zanimljivo bi hrvatskoj javnosti bilo da Ivica Raan obznani kako je najednom
doao na ideju o gradnji autocete Zagreb-Split (za to je imao trideset godina
vremena, pa nije uinio nita) i da trasa , koja je najdua i time najskuplja ide
to blie obalnom rubu , a ne uz samu granicu Bosne i Hercegovine. Isto tako
jedanko zanimljivo bilo bi da Ivo Sanader obznani tko mu je bio savjetnik za
gradnju mosta kopno-Peljeac, a poglavito ija je ideja o privatizaciji te kreditima optereene autoceste. (op. a.)
589 Hrvati u tu bitku nee moi ui zato jer vie nee biti vlasnici niega bitnoga od
Velebita do Prevlake. Iskljuivo pravo na obranu od fundamentalizma imat e
onaj tko je vlasnik otoka, obale, hotela i cesta.

GOSPODARI KAOSA

ke Hrvati brzo zaboravie, a politiari poglavito, pa se s pravom


moe upitati Quo vadis Hrvatska?
Da bi se Hrvatska odhrvala europskim strategijama i islamskim protustrategijama, vice versa, potrebno je prije svega uspostaviti unutarnji sklad, a potom smireno analizirati sve strategijske
zamisli svjetske moi i u njima pronai pukotine za adaptaciju
svojih stratekih, gospodarskih i geopolitikih interesa, pa je u tu
svrhu nuno to bre i temeljitije izraditi nove komplementarne
sredozemne planove i(ili) reprogramirati stare, na mnogo uinkovitiji i interaktivniji nain unutar nadolazeeg sredozemnog
plimnog vala. Jedino je sigurno to, da bez ouvanja tisuljetnog
katolikog identiteta na istonoj obali Jadrana nee biti mogue
da Hrvatska ostane i opstane na sjevernom dijelu prvih vrata Euroazije.

3. Scenarij slabljenja Hrvatske


Rat, kao posljedica pomno planirane i inducirane krize, to je
poetkom devedesetih godina 20. stoljea bjesnio prvo na tlu
Hrvatske, a potom na onom Bosne i Hercegovine nije mogao biti
kratak, upravo zbog prenaglaenog angairanja meunarodne
zajednice, ak ni u sluaju da su Srbi reducirali svoj prvotni plan
o izbijanju na crtu Virovitica, Ogulin, Karlovac, Karlobag. Prijetnja
teritorijalnoj cjelovitosti Hrvatske i Bosne i Hercegovine, nije
dolazila samo od srpsko-armijskog osvajaa (koji je bio operator
krize), nego jo vie iz dvorana za mirovne konferencije, na kojima su europski deterministi nastojali dokrajiti jedinu katoliku
zemlju na prvim vratima Euroazije. Hrvatska se nala stijenjena
izmeu Miloevieva gazimestanskog obeanja i konformizma
zapadnih sila, sklonih kompromisu s vlastitim naelima (ali uvijek
na tetu drugih), kako bi planirani kaos u jugobarutani uz pomo
meke sile potrajao to due. Izjava lorda Carringtona uoi

388

590 Kako su hrvatski medijski izvritelji detreminizma nagovijestili to e se Hrvatskoj dogaati desetak godina kasnije pokazuje i pisanje tjednika Globus,
moglo bi se rei ve davene 1991. Carr-ing-ton, Carr-ing-ton!, vikale su tisue
hrvatskih i albanskih demonstranata u rane popodneve sate ispred ministarstva
vanjskih poslova u Haagu, u subotu na dan otvaranja Jugoslavie conferentie,
uzvikivale su pridolice iz raznih europskih krajeva, nagurane i pritjeenjene
uz eline ograde kojima je policija titila prostor visoke politike Nove Europe
(kurziv a.) od demonstracije masa. Na taj mamac plemenskih arki, gdje je, teko, utvrditi tko je krivac, a tko rtva (kurziv i potcrtavanje a.), uvijek se iznova
upeca poneki nedovoljno upueni novinar... Skriveni rat protiv Genschera, Kako
zaboraviti Hrvatsku, Globus, 13. rujna 1991.
591 Hvalospjeve o lordu Peteru Carringtonu i njegovom politikom umijeu ispjevano je na stranicama Globusa (ne sluajno) u predveerje Konferencije o Jugoslaviji u Haagu. Opaske autora su nuna intervencija u razumjevanje lika i djela
ovjeka koji je Miloeviu dao naputak Brzo i bez mnogo prolijevanja krvi.
Carrington je lord, pripadnik britanskog plemstva, lan Gornjeg doma parlamenta. Njegov davni predak Thomas Shmit osnovao je u srednje-engleskom

Poglavlje 5: Hrvatska na prvim vratima Euroazije ...

389

mirovne konferencije, kojoj je osobno predsjedavao u Haagu,


kako nije nita iskljueno, pa ni mogunost promjene granica u
Jugoslaviji navela je geopolitiare na zakljuak da bitka za hrvatske granice, nee prestati ni onda kada utihnu bubnjevi rata
i kada Hrvatska vojska u pobjedonosnom pohodu bojinicama
zapadne Slavonije, Banovine, Korduna, Like i Dalmacije izbije na
svoje avnojevske granice.
Imajui to u vidu, hrvatska politika treba biti svjestan toga,
da su, i da e, meunarodni monici uz pomo meke sile radije neprestano poticati nepravedan mir (paradigma jednake
krivnje), negoli ikada pristati na pravedan ishod rata u kojemu
gradu Nottinghamu banku, koja je u osamnaestom stoljeu postala znaajni
privredni centar tog dijela zemlje. Imao je podrunicu i u Londonu, ije je sjedite bilo u nacijskom dijelu grada, ali vie ne postoji, jer je ta banka kasnije
postala dio danas jedne od najveih britanskih banaka, National Westinster.
Njegov potomak Robert Shmit, koji se preselio u London i ivio u Whitehallu,
bio je bankar premijera Williama Pitta. Pitt je o njemu imao odlino miljenje,
pa ga je upitao, kakvu bi ast elio. Smith je zatraio da mu se dopusti da se provoza kroz dio Londona koji je uvala konjika garda, no Pitt mu to nije mogao
odobriti, pa mu je umjesto toga dodijelio titulu irskog lorda, koju je tada bilo
lako dobiti. On je uzeo titulu Carrington.
Dananji lord Ccarrington kolovao se, kako to ve prilii britanskoj aristokraciji,
u slavnoj privatnoj koli Eton, a potom je pohaao vojnu akademiju Sandhurst.
Za vrijeme Drugog svjetskog rata bio je u jedinici Grenadier guards, a nakon
rata, kao mladi lord, poeo se baviti politikom u Gornjem domu. Zapazio ga je
britanski konzervativni premijer Harold MacMillan i postavio ga za prvog lorda
admiraliteta, za ministra mornarice. Kasnije britanski premijer Edward Heath
imenovao ga je ministrom obrane. Kad se Heathova konzervativna stranka nala u opoziciji, a Margaret Thatcher postala voom konzervativaca, Carrington
je nastojao da se izmiri s njezinim predhodnikom Heathom, ali bez uspjeha.
Krajem sedamdesetih godina Carrington je ve bio ugledan i utjecajan politiar, pa se govorilo da bi mogao postati voom konzervativaca i premijerom.
Meutim, imao je jedan problem bio je lord. Neki ambiciozni politiari koji su
eljeli postati premijeri, odbacili su titule, ali Carrington to nije uinio, jer, kako
je sam rekao, nije imao takvih ambicija. Kad je 1979. godine Margaret Thatcher
postala premijerkom, a nije jo imala potreban ugled niti u stranci, niti u zemlji, odluila je sastaviti vladu od ljudi iz raznih struja konzervativne stranke.
Lord Carrington, za kojeg su tvrdili da je ovjek izuzetnog diplomatskog arma,
te sposobnosti da stvara kontakte i veze, nametnuo se kao prirodan izbor za
ministra vanjskih poslova. Impresivna osoba zanimljive zionomije, s velikim
naoalima, uvijek oduevljen kad sretne nekog znanca, vrlo duhovit i spretan
u ocjenjivanju ljudi, ali tvrde njegovi poznanici ovjek kratke koncentracije
i znaajnih manjkavosti u znanju, npr. u ekonomiji bacio se na posao, te brzo
obnovio brojne kontakte s diplomatima u Londonu i kolegama koje je upoznao
na raznim putovanjima po svijetu. Njegovi kritiari tvrde da se iza njegove duhovitosti i arma krije neto posve drugo. Carrington je, tvrde, vrlo pesimistina
osoba, ovjek aristokratskog pogleda na svijet koji nema razumijevanja za zemlje izvan europskog kruga, posebno ne za siromane, i za zamlje u razvoju.
Carrigton je bio, smatra Anthony Sampson, jedan od najboljih poznavalaca
britanske politike scene, vrlo uspjean ministar vanjskih poslova. Razvio je dobre odnose s amerikom administracijom, ublaavo antikomunistiku retoriku
Reaganovih suradnika, nastojao izgraditi zajedniku europsku politiku, a posebnu pozornost posvetio je Africi. Trudio se posebno oko Namibije, za stupajui
britanske interese (italic a.) odigrao je kljunu ulogu u rjeavanju tada krupnog

GOSPODARI KAOSA

390

agresor biva kanjen za svoje ine. Rat za nekadanja okupirana


podruja Republike Hrvatske pod nadzorom UMPROFOR-a nije
zavren. U takvom nedovrenom miru europski deterministi nikad nisu ni pomislili Srbiju oznaiti agresorom, jer se ne ele nai
na suprotnim stranama, ali zato treba vriti pritisak na Hrvatsku
kao bi ona pristala na surogat Jugoslavije u obliku zapadnog
Balkana. U tom smislu treba je smekati, a za to slui niz u
predhodnim poglavljima spomenutih, a onda od meunarodnih sila zla prihvaenih, ili ak podravanih drutvenih procesa
u Hrvatskoj koji e je destabilizirati, oslabiti njezinu otpornost i
pregovaraku poziciju ili napor za promicanje i obranu nacionalnih interesa. I to ne u bilo kojem trenutku, nego ba onda kada
Hrvatska stoji pred odlunim razdobljem i izborom potpune
podlonosti bruxelleskoj administraciji i gubljenja suvereniteta
ili osvjeivanja svog identiteta kako bi ouvala svoje mjesto na
problema Rodezije, odnosno Zimbabvea nakon preuzimanja vlasti od strane
Roberta Mugabea. Bio je to njegov politiki trijumf.
No, ubrzo je uslijedio njegov prividni debakl faklandska kriza. Lorda Carringtona su u britanskom tisku optuivali za pasivnost, da diplomatskim sredstvima
nije sprijeio zauzimanja Faklanda od strane Argentine u oujku 1982., pa je
preuzimajui odgovornost podnio ostavku. Radilo se o dobro isplaniranoj
operaciji specijalnog rata, kako bi Velika Britanija imala opravdanje za poduzete
korake kanjavanja Argentine (italic a.). Dvije godine nije imao funkcije, da bi
(kao nagradu za osobnu rtvu u operaciji Corporate, op. a.) 1984. bio izabran za
generalnog tajnika NATO-a, te je na toj funkciji ostao slijedee etiri godine, u
doba kada je NATO bio u velikom zamahu jaanja svojih efektiva, a potom je,
nakon dolaska Gorbaova na vlast u SSSR-u, uao u razdoblje vlastitih mijena i
preispitivanja sveukupne strategije.
Carrington je od 1988. bio u nekoj vrsti politike mirovine, i za njega se vrlo
malo ulo, a onda, ne sluajno, bio je predloen za predsjedavajueg konferencije kojom bi se pokuala rijeiti, uz prisustvo svih sukobljenih strana, situacija
u Sjevernoj Irskoj. Mnogi su smatrali da bi on zbog velikog iskustva mogao biti
idealan za tu funkciju, no neke sjevernoirske politike stranke stavile su veto na
njegovo imenovanje, pa nije dobio to zaduenje. Ali zato njegovo veliko kontraverzno politiko iskustvo (op. a.) iskoriteno je u svojstvu predsjedavajueg
jedne mogo sloenije meunarodne konferencije one o bivoj Jugoslaviji.
Hrvati i Bonjaci najbolje znaju kako je to izgledalo. (italic a.). Tko je lord Carrington, presjedavajui meunarodne konferencije o Jugoslaviji, Maroje Mihovilovi,
Globus, 6. rujna 1991.
592 Mirovna koferencija o Jugoslaviji zavrena je 7. rujna 1991. kada su svi sudionici potpisali zajedniku izjavu kojom se potvruje da je zajedniki cilj mir (!?)
u Jugoslaviji, te pronalaenje trajnog, nepristranog i legitimnog rjeenja (!?)
krize sa eljom za mir. U izjavi takoer stoji da mirovna konferencija oznaava
poetak razgovora (!?) o budunosti Jugoslavije i njezinih naroda. Rezultati ovih
razgovora moraju biti u interesu svih (!?) ljudi koji ive u Jugoslaviji. Osim toga,
u izjavi se naglaava suglasnost s Parikom poveljom u vezi s izgradnjom nove
Europe (!?), te jaanja i podravanja demokracije (!?) kao jedinstvenog sustava.
Kronologija rata, isto, str. 90.
Koliko eufemizama (italic a.) za jednu brutalnu agresiju koju nitko u hakoj konferencijskoj dvorani nije htio nazvati pravim imenom. Skrivanje iza naelnih openitih fraza koje nita ne govore. To skrivanje obiljeje je detreminizma. (op. a.)
593 Biva je Jugoslavija imala ulogu i poziciju tampon podruja izmeu istonog
i zapadnog bloka. Raspadom takve blokovske podjele svijeta, a prije svega
Europe, taj prostor i dalje ima veliko znaenje u geostratekim planovima no-

Poglavlje 5: Hrvatska na prvim vratima Euroazije ...

391

geopolitikoj karti na prvim vratima Euroazije. Kako e se pod


neprekidnim pritiscima determinista, ona odrediti bitan je uvjet
za osmiljavanje strategije opstanka pa je u tom smislu potrebno uoiti sinkroniziranost i kumulativno znaenje, potpune
suradnje s Haagom, povratka svih izbjeglih, ulaska u EU kao
cilja ogranienje socijalnih i zdravstvenih prava nekanjavanje
poinitelja ratnih zloina i kritelje ljudskih prava tijekom rata
1991.-1995., iz kojih proizlazi pet stoernih toaka pomou
kojih se lomi Lijepa naa.
Toka prva: treba izazvati ili prihvatiti parlamentarnu krizu,
ukljuujui i vladajuu stranku i njezine koalicijske partnere,
jer to slabi Hrvatsku kako bi se u odlunom trenutku moglo pokazati da ona nije sposobna za neki normalni demokratski i parlamentarni ivot i tako je diskreditirati u meunarodnoj javnosti.
Iskoristiti nezadovoljstvo (ili ga poticati) ivotnim standardom, a
prijetnjom trajkovima ili njihovom provedbom dezorganizirati
drutvo i usmjeriti ga na to da se ono bavi nekim drugim, a ne
krucijalnim problemima kakav je rasprodaja banaka, telekomunikacija, energetske infrastrukture, medija, mora, obale plodne
zemlje i izvora pitke vode.
Toka druga: treba prihvaati i poticati ideje o regionalizaciji
(autonomiji) jer se time razbija jedinstvo Hrvatske. Idealna je u
tom smislu Istra jer ako tamo Hrvati ele autonomiju, onda je to
jasan znak i poticaj Srbima da trae povratak plana Z-4.
Toka trea: treba prihvatiti izjednaenje odgovornosti za
ratne sukobe. Zato se uz svaku nacionalnu ideju pridodaju elementi ratnog zloina, a istodobno se raznim tumaenjem motiva
(proterstvo, zloinaki porivi, primitivizam, neobrazovanost,
nepotizam) obezvrjeuju njezini protagonisti. Na taj se nain
voga razdoblja Hrvatska i Albanija, sa svojim obalama prestavljaju vrata za
ulazak u prostor Euroazije. Bosna i Hercegovina je nedjeljiva od tog prostora,
a Srbija i Crna Gora i Makedonija kao bitni imbenici stabilnosti regije. Stoga
je taj cijeli prostor dobio jednoznani naziv Zapadni Balkan. Izbijanjem rata u
Hrvatskoj zapoela je velika utrka meu velikima tko e se prvi pozicionirati na
tom sjevernom dijelu prvih vrata Euroazije, te kako djelovati na taj dio podruja
u skladu s vlastitim interesima.
594 Iz izvjea Amnesty Internationala. HTV-TELETEX 13. prosinca 2004.
595 Neprekidan slijed izmiljenih i/ili prenapuhanih afera samo je dio medijskog
rata u svrhu deskreditiranja izvrne i zakonodavne vlasti.
596 to se pod autonomijom Srba u Hrvatskoj misli jo 1995. znastveno je u Erasmusu broj 5 obrazloio dr. Milorad Pupovac tadanji nezavisni intelektualac
a dananji (2004.) saborski zastupnik i lan vladajue koalicije HDZ-a. Autonomija Srba u Hrvatskoj trebalo bi da ima dva aspekta: jedan u odnosu prema
hrvatskoj dravi, a drugi prema Srbima na ostalim prostorima bive Jgoslavije.
Prvo se aspekt moe postii ukoliko se Hrvatska organizira kao sloena drava:
zajednica naroda u kojoj se o vitalnim nacionalnim interesima Srba u Hrvatskoj
odluuje sporazumno i na osnovu proporcionalnog predstvanitva, regionalno
organizirana drava u kojoj bi podruje na kojima su Srbi veina imalo obiljeje
demilitarizirane unutranje dravnosti... Od Rakovia do Pupavca, dr. Vlado
aki, Slobodna Dalmacija 1995.

GOSPODARI KAOSA

392

kod ljudi stvara osjeaj prevarenosti i odbojnosti prema vlastitoj


nacionalnoj dravi, te ih se dovodi u stanje pune rezignacije. Za
ispunjavanje te toke plana, kljunu ulogu imaju sud u Haagu
i domai mediji. Sud je najvaniji instrument, a hrvatski mediji su sredstvo potpore determiniziranom planu u slabljenju
nacionalnih ideja kako bi se provela federalizacija Hrvatske, a
izjednaavanjem razine standarda u svim zemljama jugoistoka
Europe, postiglo to da reintegracija u zapadni Balkan proe sa
to manje suprotstavljanja.
Toka etvrta: Hrvatsku kao dravu treba uiniti manje kranskom (katolikom), onu koju su protiv volje determinista
i njihove velevlasti, koja gospodari zapadom obnovili branitelji najee s krunicom oko vrata. Za njezino meunarodno
priznanje zahvala se ponajprije mora uputiti papi Ivanu Pavlu II.
Inltracija determinista u Hrvatsku poela je od samog poetka
stvaranja hrvatske drave. Uz potporu Zapada ulaze sekte i(ili)
nevladine udruge, koje, u funkciji irenja raznih ideologija, slue
inozemnim strukturama moi radi unitavanja hrvatskog duhovnog identiteta. Nekranski i protukranski elementi, koji su
se od poetka utaborili u strukturama vlasti i povezali s onima
prikrivenim u institucijama, zajednikim su snagama krenuli,
a poglavito od 2000., u juri na vrjednote, a time i posljedino,
na gospodarski i politiki slom Hrvatske. Predsjednik dr. Franjo
Tuman postao je metafora za uspravnu Hrvatsku, u svakom
smislu, prije svega zato jer je htio stvoriti samostalnu Hrvatsku,
utemeljenu na kranskim etikim zasadama. Deterministi, graditelji novog svjetskog poretka zadojeni ateistikim svjetonazorom i opsjednuti stvaranjem svijeta bez granica, doivjeli su
dr. Franju Tumana kao sablast, ija osobnost mora biti unitena,
a njegova politika misao obezvrijeena. Otuda detumanizam
i detumanizatori. ovjek koji je stvorio hrvatsku dravu i pred
samu smrt zaloio je u ruke Svetog Oca, naznaujui tako svim
sreditima determinizma da e Hrvatska, na prvim vratima Euroazije, i dalje, usprkos svemu, braniti svoj katoliki identitet, postao je velika smetnja. Tumanov odlazak u Vatikan (1999.) kao
poruku, deterministi su dobro shvatili, i njihova tobonja kazna
nedolaskom slubenika dravnih struktura na posljednji ispraaj, najdosljednije je priznanje neovisnoj osobnosti dr. Franje
Tumana.
Za provedbu svojeg subverzivnog djelovanja protiv Hrvatske
deterministi su prvo ovladali svim medijima, a potom instalirali
597 Mediji koji prednjae u destrukciji nacionalne ideje su: Globus, Nacional, Feral
Tribune, Jutarnji list, Novi list, u zadnje vrijeme Slobodna Dalmacija i Veernji
list, te HTV, RTL, TV Nova i Radio 101.
598 I kako napisa Ivan Bekavac Na Tunamov sprovod ipak je doao netko, doli
su mnogi, doao je njegov narod. Retuirana biograja, Ivan Bekavac, Vjesnik,
11. prosinca 2004.

Poglavlje 5: Hrvatska na prvim vratima Euroazije ...

393

novinarske i televizijsko-radijske jurinike koji danonono vode


ljuti boj s razapetom Hrvatskom i njezinim katolikim identitetom.
Toka peta: Hrvatsku treba neprestano drati pod prismotrom, jer se lake mogu ukloniti sve politike strukture koje
zastupaju nacionalne interese, a dovoditi one koje su impregnirane determinizmom. Istodobno sa sektama i (ili) nevladinim
udrugama u Hrvatsku su poslane vrlo jake ekipe obavjetajnih
sustava Velike Britanije, Francuske, Njemake, Sjedinjenih Amerikih Drava, Rusije, i nekih islamskih zemalja. One su u prvoj
fazi djelovale pod maskom raznih monitoringa, humanitarnih
aktivnosti, novinarskih izvjetavanja, dobrovoljaca-plaenika,
svekolikih diplomatskih slubi pri veleposlanstvima, kroz sudjelovanje snaga UNPROFOR-a, a u drugoj koja je poela odmah
nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma, ta djelovanja poprimaju ire obiljeje u obliku klasinog specijalnog rata.
Kad je napokon uspostavljena strategijska ravnotea (1995.)
na prostoru zvanom biva Jugoslavija, a zapadne sile krenule u
politiko konsolidiranje podruja zapadnog Balkana i kad je
predsjednik dr. Franjo Tuman, odbivi uvesti Hrvatsku u takav
oblik integracije, oslabio tu njihovu inicijativu, od 1996. poinje
vrlo opsena operacija rubnih dijelova amerikog obavjetajnog
sustava i pripadajuih europskih satelita, Velike Britanije prije
svega, za smjenjivanje aktualne vlasti u Hrvatskoj.
Operacija je ukljuivala odreene dijelove kljunih europskih
i meunarodnih politikih organizacija, daljinski voene diplomatske aktivnosti, sud u Haagu, zaklade poput Soroevog Otvorenog drutva, HHO-a, i cijeli niz drugih tzv. nevladinih udruga
koje su u tom periodu nicale kao gljive poslije kie, te drugih
organizacija poput IRI, NED, NDI, USAID, CIO, CIPE. Svi su oni bili
upravljani iz jednog sredita to se moglo prepoznati po retorici
i irini zahvata nastupanja, a odnosio se na promicanje tobonjih
civilizacijskih vrijednosti i ljudskih prava, kroz edukacijske seminare, programe za nanciranje naprednih demokratskih proje599 Lijek protiv te nepogode, kao i svake nepogode je, s(za)kloniti se. Zbog toga
su oni Hrvati, koji ne doputaju da se njima manipulira, prestali pratiti odreene emisije i itati tiskovine, obrazalaui to potrebom ouvanja mentalnog
zdravlja. Nacionalno svjesnim analitiarima reimska glasima jo su zanimljiva
samo zato, to se na temelju izjava pojedinaca za medije, kao i onih koji o tome
piu, moe gotovo sa sigurnou utvrditi tko je od njih lan, a tko sljedbenik
determinizma.
600 Hrvatska je u prvoj polovici devedesetih godina prolog stoljea bila premreena najjaim svjetskim obavjetajnim sustavima. Zagrebaki hotel Intercontinental je u razdoblju 1993. do 1995. bio najvea svjetska multinacionalna
obavjetajna centrala. Na taj su se nain prikupljale informacije za kreiranje
politikih djelovanja prema krizi u regiji, ali i neki politiki zahtjevi prenosili na
obavjetajni teren, te zajednikim koordiniranim aktivnostima usmjeravali krizu.
Hrvatska postaje klasina kolonija, Marko Juri, Hrvatsko slovo, 14. rujna 2001.

GOSPODARI KAOSA

kata, sponzoriranje, manipuliranje ili vrbovanje politiara i novinara, ukljuujui poticanje i osnivanje ekstremnih (redikuloznih)
subkulturnih skupina ili marginalnih drutvenih pokreta, raznih
zelenih akcija ili liberalnih seksualnih udruga. Ta operacija specijalnog rata uvjebana na poligonima latinoamerikih zemlja,
u Hrvatskoj, ranjenoj i razruenoj ratom, brzo je dala rezultate.
Stvorena je klima, odnosno ozraje virtualne stvarnosti, za svrgavanje nekooperativnog Tumanovog reima i postavljanje
na vlast est stranaka koalicije i predsjednika drave dvojbenih
etikih i patriotskih osobina.
Nakon te prve faze operacije uslijedila je druga u kojoj je
meka sila, daljinski upravljana, sustavno ispirala mozak hrvatskoj javnosti po obrascu u Hrvatskoj se deset godina nije nita
radilo, osim to se pljakalo i inilo ratne zloine. Upornim ponavljanjem ove lai, u narodu, koji nije pripremljen i ne zna to
su operacije specijalnog rata, relativno brzo stvoreno je ozraje
nacionalne podjele, meusobnog optuivanja, straha i nesigurnosti, jednom rijeju kaos. Iza tog projektiranog psiholokog
stanja nacije odvijala se otimaina, determiniziranim rjenikom
reeno, privatizacija ve mnogo puta spomenutih telekomunikacija, banaka, energetskog sustava, hotela i prometnica, kako
bi se uspostavio izvaninstitucionalni nadzor nad dravom. Dodajui tome kriterij partijske podobnosti kojim se oistilo sve
to je bilo vrijedno i struno u institucijama izvrene vlasti, sve
do mikrorazine, to je kompletni dravni aparat dovelo do vrhunca nedjelotvornosti, to je izazvalo proces samodestrukcije.
Obavjetajne slube, policija, oruane snage, visokoobrazovni i
znanstveni sustavi samo su vrh ledenog brijega razaranja suvereniteta hrvatske drave. Kad je vlada Ivice Raana odigrala njoj
601 Po zavretku operacije, poetkom 2000. ta se mainerija prebacila u Bosnu i
Hecegovinu, potom u Srbiju i Makedoniju. Operaciji u Srbiji predhodila je vojna
akcija NATO-a kojoj je cilj bio omekati Miloeviev bastion i omoguiti poslunim (kooperativnim) snagama dolazak na vlast. U Bosni i Hercegovini koja je
pod protektoratom cilj je bio dovesti vlast koja se nee petljati u strateke odluke. Kosovo je bez ikakvog suvereniteta, niti je u skopu Srbije niti je samostalno,
a pobuna Albanaca u Makedoniji posluila je za opravdanje amerike vojne
nazonosti u junom dijelu zapadnog Balkana.
602 Stanje druge faze na osebujan nain opisao je akademik Josip upanov u jednom od svojih mnogobrojnih intervjua. Pitanje: ivimo u vremenu opeg kaosa. Zbog ega takav kaos u naem drutvu? Odgovor: Kaos moe znaiti razliite
stvari, moe znaiti totalnu zbrku u kojoj nema nikavog sustava, a moe znaiti
i ono to ziari nazivaju deterministiki kaos. Ne bi elio ulaziti u raspravu, ali
mi se ini da je ono to nam u Hrvatskoj izgleda kaotino tek medijski fenomen.
(...) Dakle, ono to imamo jedan je oblik estrade, estrade u politici. Tko nestane
s estrade je politiki mrtvac. Pitanje: Hoete rei da su dananji kaos proizveli
u sprezi mediji i politika? Odgovor: Da. Da. To je sprega koja je vrlo vrsta usprkos svim zaklinjanjima na profesionalnost i profesionalizaciju medija. To je vrlo
vrsta veza, zapravo mi se ini da je tu korijen. Politika je ozbiljna igra, a nai
politiari to ne shvaaju, akademik Josip upanov, Vjesnik, listopad, 2001.

394

Poglavlje 5: Hrvatska na prvim vratima Euroazije ...

namijenjenu ulogu razmekavanja suvereniteta Hrvatske,


uslijedila je trea faza operacije dovoenje na vlast detumaniziranog ili bruxselleskog HDZ-a, koji potpuno izvrava upute
svojih stranih sponzora, ak revnosnije nego predhodna laicistika Raanova vlada. U treoj zavrnoj fazi Hrvatska e pod
bevandiziranim i detumaniziranim HDZ-om a nakon predsjednikih (2004.) i lokalnih (2005.) izbora doi na razinu jedne
Bugarske, koja je potpuno kolonizirana, gdje je stanovnitvo
dovedeno na rub preivljavanja, gdje caruje korupcija, a strani
vlasnici kapitala diktiraju pravila ponaanja koja samo njima
odgovaraju.
Preuzimanjem vlasnitva na kljunim resorima za funkcioniranje drave, Hrvatskoj e de facto, zaobilaznim putem, biti oduzet suverenitet, a potom e je bez ikakvog otpora vrlo lako smjestiti u okvire pseudodravne zajednice zvane zapadni Balkan.
Obezglavljene, rasplinute i uzdrmane politike snage, pritisnute
tekoama svakodnevnog preivljavanja puanstva (tekoa i nemogunost vraanja kredita) i pod prijetnjom mogueg nasilnog
svrgavanja, pristat e na promjenu temeljne ustavne odredbe,
koja zabranjuje bilo kakva udruivanja u pseudojugoslavenske
asocijacije. Posljedice takve politike morat e naalost otklanjati
nekoliko buduih narataja.
Ako, se dakle, pet stoernih toaka (parlamentarna kriza,
regionalizacija, izjednaenje krivnje, ruenje kranskog (katolikog) identiteta i neprestana prismotra) lomljenja Hrvatske stavi
na isti pravac onda postaje posve razvidno da se radi o dobro
razraenom i usklaenom i na dui vremenski rok provoenom,
planu rashrvaivanja Hrvatske. A pri svemu tome ne treba zaboraviti ni na hrvatsku naivnost, nesnalaenje, nesposobnost a
ponajvie neznanje.
Hoe li uspjeti plan determinista da oslobode Hrvatsku od
Hrvata i(ili) Hrvate od Hrvatske? Nee, ako Hrvati uz pamet i slogu, ali i uz osposobljenost i odlunost djelotvorno sauvaju svoje
more, ozemlje, dostojanstvo, slobodu i vjeru otaca.

603 Takav slijed dogaanja ruenje institucija i rasprodaja otkrivaju rukopis


autora planova zapadnog Balkana. Prema tom planu MMF i Svjetska banka
stvorili su uvjete za smjenu Raanove vlade. Bez obzira to je ona bila poslunika prema meunarodnim centrima moi pa i prema MMF-u i Svjetskoj banci
sustavno je ruen kreditni rejting Hrvatske, a zaduenost otila u nesluene
visine, to je dovelo do toga da se u birakom tijelu stvori nedostatna ali ipak
nekakva kritina masa za promjenu vlasti.
604 To se odnosi na potpunu suradnju s Haakim sudom (iako nikad nitko nije
objasnio to to znai), povratku svih izbjeglih Srba (nitko nikad nije odredio
datum do kad e se odvijati taj proces), neprestanu borbu protiv ustaizacije
Hrvatske (sluaj Mile Budak, Jure Franceti, zadarskih domobrana), rasprodaja
obale i otoka, najava privatizacije autocesta, ostatak ostataka banaka, osiguravajuih drutava, eljenice itd.

395

GOSPODARI KAOSA

4. Tko od Hrvata pravi katolike teroriste?


Na raznim britanskim sveuilitima tijekom 2000. odravali su se
jedan za drugim seminari, konferencije i studijski projekti o Balkanu, a svima je zajedniki nazivnik bio, da su ih veinom organizirali britanski simpatizeri jugoslavenske provenijencije. Teme su
naizgled bile humanistike o ratu i pomirbi, postkomunizmu,
o Europi i Balkanu. U svemu tome ipak ne bi bilo nita neobino da se Hrvatska, ali i druge susjedne drave, nisu tretirale kao
da su jo u sastavu Jugoslavije, a srpske okrutnosti i ratni zloinci
uporno su se pokuavali svesti na neto to je diskutabilno i(ili)
relativno.
Nekako u isto vrijeme (rujan 2000.) kada su domaa determinizirana glasila uveliko poela najavljivati prve optunice iz
Haaga, raketom iz protuoklopnog raketnog bacaa pogoeno
je nita manje nego londonsko sjedite mone britanske obavjetajne slube MI6. Za prosjenog Britanca, ali i za paljiviju
svjetsku javnost, to je bio ok koji je na noge dignuo vrh njihove
obavjetajne zajednice i istrane timove. I igra je poela. Prvo su
informacije stizale na kapaljku, a potom je, za bolje poznavatelje
britanskih zakulisnih igara stigla posve oekivana informacija
prava IRA je izvritelj. Naravno da taj informacijski bum po
dobrom starom obiaju mora biti potkrijepljen dokazima. Rastrani britanski istraitelji po etvrtima Londona uspjeli su u
kratkom roku otkriti nekoliko lokacija na kojima su se navodno
nalazili dijelovi protuoklopnog raketnog lansera RPG-22, na
kojemu su bile oznake kragujevake tvornice oruja Crvena
zastava. Bilo je posve logino da se za taj teroristiki in prvo
osumnjie Srbi. Ali nije tako, jer glavnim igraima postaju Hrvati.
Naime, u isto vrijeme hrvatska policija u selu Dobranje (pokraj
Imotskog) otkriva ilegalno skladite oruja, streljiva i minsko
eksplozivnih sredstava, meu kojima je bio i jedan protuoklopni
lanser RPG-22. Uslijedila su uhienja s namjerom da se rekonstruira moebitni lanac krijumarenja oruja. Taj je sluaj po ve
ustaljenom postupku hrvatskog kloniranog novinarstva zavrio
na prvim stranicama tiskovina. Njihovo pisanje o senzacionalnom uspjehu hrvatske policije koriste engleski mediji kao temeljnicu za zakljuak o povezanosti prave IRA-e s uhienicima.
Nakon tog dogaaja kada je prispijee haakih optunica bivalo
sve izglednije (studeni 2000.) prestini britanski The Guardian
605 Brojni simpoziji i konferencije po britanskim sveuilitima namanje imaju veze
s akademskim karakterom. Carole Hodge iz istraivakog odjela za jugoistonu
Europu Sveuilita u Glasgowu u pismu The Guardianu upozorava kako srpska
inltracija u britanske akademije ima razne oblike poput povezanosti s marksistikim krugovima u Britaniji koji su irili revizionistike sumnje o stvaranom
karakteru srpske agresije u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Britanska sveuilita
prepuna Konferencija koji relativiziraju, Veernji list, travanj 2000.

396

Poglavlje 5: Hrvatska na prvim vratima Euroazije ...

397

krenuo je korak dalje iznosei tvrdnju kako je visoki asnik Hrvatske vojske bio dobavlja oruja to ga je prava IRA nabavila
na podruju bive Jugoslavije. Tvrdnja The Guardiana dosoljena
je i podatkom kako Meunarodni sud za bivu Jugoslaviju toga
visokog asnika Hrvatske vojske spominje kao ratnog zloinca.
Pisanje The Guardiana bilo je tempirano pred jo jedan dogaaj
Zagrebaki summit, odnosno sastanak o Zapadnom Balkanu
odranom u hotelu Intercontinental. Time je dodatno u javnosti
zapadne Europe, poglavito u Velikoj Britaniji, stvorena jo vea
razina negativne slike o Hrvatskoj kao karici u lancu ne samo
krijumarenja oruja, nego zemlji koja i potie i provodi meunarodni terorizam, koji eto ne preza ni od toga da napadne
najuvaniju i najdjelotvorniju obavjetajnu instituciju Ujedinjenog Kraljevstva. No, ni tu nije kraj, jer ne navodei ime visokog
asnika Hrvatske vojske kao dobavljaa oruja za pravu IRA-u, u
tu prljavu rabotu svjetskog bratstva trgovaca orujem, terorizma
i proizvodnje smrti, implicite je upletena i institucija Hrvatske
vojske. Iako nije izravno reeno sugestija europskoj javnosti bila
je Hrvatska vojska unato tome to je branila dravu Hrvatsku,
ona je u biti teroristika, dakle, zloinaka. Drava ija vojska ima
takva obiljeja ne moe biti samostalna jer je ona prijetnja ne
samo susjedima, nego, eto ak europskom miru kojeg, to se podrazumijeva samo po sebi, personicira Ujedinjeno Kraljevstvo,
i ona mora imati patronat, a najbolje rjeenje za to je Zapadni
Balkan. Pored ove jo je jedna poruka: islamski fundamentalizam proizvodi globalni terorizam, ali pogledaj Europo! nama
prijeti terorizam od katolikog fundamentalizma.
U meuvremenu (neizbjeno) se ukljuila i ekipa BBC-a koja
je traila svoju istinu o putovima oruja kojim je prava IRA raketom napala londonsko sjedite MI6. Ekipa BBC-a nije utvrdila,
naprimjer, da je londonski RPG-22 mogao doi u ruke prave IRAe iz skladita bilo koje drave nekadanjeg Varavskog ugovora,
iz kojih se nakon pada Berlinskog zida, na alost, ilegalnim kanalima opskrbljivalo sivo i crno trite oruja, nego je potvrdila
navode The Guardiana. Njima nije znailo ni to, a informacije su
sigurno imali, ponajprije MI6, da je RPG-22 izvorno rusko oruje i
uz lansere RPG-7 i RPG-18 bio je temeljni najmasovniji protuoklopni lanser u vojskama nekadanjeg Varavskog ugovora, koje se,
1991. po licenci poelo proizvoditi u Kragujevcu u Srbiji. Oznaka
Crvene zastave naena na londonskom RPG-22 razotkriva tek
proizvoaa, a nikako dostavljaa, a ponajmanje napadaa.
Sve u svemu BBC je uz pomo MI6, kako se tvrdilo, rekonstruirao krijumarski lanac, ali od svih njegovih karika apostrorana je ona o hrvatskoj vezi kao opskrbljivau prave IRA-e. Na
tako baenu rukavicu BBC-a i The Guardiana, na alost, nitko od
institucija hrvatske Vlade (Hrvatske drave) nije reagirao. Njihova se utnja na insinuacije britanskih medija mogla protumaiti

GOSPODARI KAOSA

398

prema onoj pukoj mudrosti, koja kae, kako utnja esto znai
potvrivanje istinitosti kazanog. I ta utnja Ivice Raana i njegove Vlade, imala je smisao, naime oni su utjeli ali i potiho radili,
naravno uz pomo MI6, da razoblie ekstremiste svih boja iji
je jedan ogranak ulanen u meunarodni terorizam. Uslijedila
su, kao to je na poetku ove prie naznaeno, uhienja nekoliko
osoba iz sela Imotskog kraja, zbog posjedovanja oruja, ali su
sudskom presudom svi osloboeni.
Ono to je iza cijele ove bibisijevsko-raanovske medijske
operacije specijalnog rata ostalo, je slika o Hrvatskoj kao zemlji u
kojoj je katoliki terorizam posljedica agresivnog i zloinakog
rata kojeg je ona vodila.
No, svaka pria ima i drugu manje vidljivu stranu. Sedam godina ranije kada je Miloevi nakon agresije na Hrvatsku, uz potihu potporu britanskog dvojca kojeg su inila dvojica lordova,
Owen i Carrington, krenuo na susjednu dravu Bosnu i Hercegovinu, kao humanitarac u isto to podruje stigao je sveenik, Irac.
Njega je prethodno vrbovala britanska obavjetajna sluba MI6,
i kao svog dounika poslala na izvrenje zadae. Sveenik stupa
u kontakt s vozaem Hrvatom, koji je iz mnogobrojne katolike
obitelji. Razvija se odreeno povjerenje i nakon nekog vremena
Irac od svog novosteenog prijatelja zatrai informaciju o tome
gdje moe nabaviti nekakvo oruje. Hrvatski voza ne nasjeda
na igru, ali i dalje neko vrijeme ostaje u kontaktu s irskim sveenikom.
Negdje poetkom 2000. Hrvatska izvjetajna sluba (HIS)
zaprima slubeni zahtjev od britanskog MI6 za provjeru vlasnika
nekoliko telefonskih brojeva u Hrvatskoj, jer se navodno praenjem telefonskog prometa zabiljeilo da je netko s tih brojeva
kontaktirao pravu IRA-u. Taj je zahtjev novoj vladi Ivici Raana
bio signal za uzbunu i dokazivanje pravovjernosti. Hrvatske sigurnosne slube u suradnji s britanskom obavjetajnom slubom
MI6 kreu u lov na mogue teroriste i razbijanje krijumarskog
lanca oruja.
Uhienje i sudsko oslobaanje etvorice sumnjivaca ve je
itateljima poznato. Ono to je ostalo nepoznato do 6. studenog
2004. bilo je to da je bivi predsjednik vlade Ivica Raan 5. oujka 2003. bio na sastanku kojem su pored njega nazoili, Ranko
Ostoji (bivi ravnatelj policije!?) a s britanske strane operativni
ef obavjetajne slube MI6 gospodin Boyd i ondanji britanski
veleposlanik u Hrvatskoj Nicolas Jarrold. Na sastanku je do606 Tom tajnom sastanku predhodio je Memorandum koji je poetkom 2003. hrvatski veleposlanik u Londonu Joko Paro (glavni pregovara u sramotnom i
za Hrvatsku krajnje uvredljivom sporazumu sa srpsko-crnogorskom stranom o
Prevlaci, op. a.) poslao u Zagreb, koji se temeljio na njegovim razgovorima s nekim od vodeih britanskih politiara. U tom se Parovu izvjeu, meu ostalim,
navodi da je Velika Britanija sprema promijeniti svoj, tada dominatno negativan

Poglavlje 5: Hrvatska na prvim vratima Euroazije ...

399

govoreno da e Hrvatska pokrenuti opsenu tajnu operaciju za


uhienje generala Ante Gotovine, u kojoj e posebne postrojbe
hrvatske policije blisko suraivati s britanskom obavjetajnom
slubom. Na zagrebakom hrvatsko-engleskom sastanku, nije,
naravno, sudjelovao ni jedan od elnika hrvatskih obavjetajnih slubi(!?) jer kako pie Jutarnji list njima podjednako nisu
vjerovali ni hrvatski premijer, ni ef hrvatske policije, ni Haaki
sud, kao ni predstavnici meunarodne zajednice. Tako je
britanska obavjetajna sluba de facto i de jure, nelegitimno i
nelegalno, uz znanje samog predsjednika Vlade ula na prostor
hrvatske drave, grubo povrijedivi njezin suverenitet. Ovdje
se vidi sav paradoks Raanove politike, prvo se razbije vlastiti
obavjetajni sustav, a potom se postaje gostoljubiv domain
britanskoj obavjetajnoj slubi MI6, onoj istoj koja je radila na
proizvodnji hrvatskog katolikog terorizma. Njemu nimalo nije
smetalo, a hrvatskom determiniziranom novinarstvu jo manje,
to on kao jedna od poluga, pae glavna poluga izvrne vlasti,
kri suverenitet vlastite drave. Ovdje se pak postavlja jedno logino pitanje: Zato Velika Britanija na svom teritoriju ne dopusti
da hrvatski obavjetajci s vozilima za prislukivanje ne vrljaju
i trae generala Michaela Rosea, onog koji je mirno promatrao,
ako ne i pomagao Karadiev i Mladiev genocid u Bosni i Hercegovini?
Umjesto da ilegalan rad strane obavjetajne slube sprijei
izvrna vlast, to je uinio netko drugi, kada je u zagrebakom
predgrau Jankomir izgorilo jedno vozilo britanske obavjetajne slube s prislunom opremom, a navodno su neki CD-ovi s
iframa i snimljenim materijalom nestali. Iako se u britanskim
medijima pisalo kako je to djelo hrvatskih obavjetajaca, to je po
svoj prilici uinio ipak netko drugi, uvjetno reeno netko od britanskih partnera kojima se nije dopalo to oni ele imati glavnu
rije u Hrvatskoj.
Umjesto zakljuka. S vremena na vrijeme, kad ponestane
izmiljenih ili stvarnih senzacija u hrvatskim i britanskim medijima, pojave se u istom paketu general Ante Gotovina, krijumarenje oruja i prava IRA-a. Pria o Hrvatima kao potencijalnim
stav prema brzom ukljuivanju u EU, ako Hrvatska poduzme sve potrebne korake za uhienje generala Gotovine. U memorandumu, nadalje, pie da su Britanci
spremni zaboraviti na Raanovo odbijanje da Haagu isporui danas pokojnog
generala Janka Bobetka, da London nudi Hrvatskoj svu moguu obavjetajnu
pomo, te se, to je politiki posebno znakovito, deniraju uvjeti posjeta Ivice
Raana Londonu. Davor Butkovi, Jutarnji list, 6. studenoga 2004. str. 30.
I ovdje je vidljiva sva bijeda Raanove podlonike politike. Pristati na jedan
potpuno beznaajni posjet Velikoj Britaniji, koji nije imao nikakvo znaenje,
osim za hrvatsku javnost, gdje se eljelo dokazati da Hrvatska nije izolirana kao
u vrijeme dr. Franje Tumana, a da cijena za taj privid stvarnosti bude nepotrebno ponitavanje dijela suvereniteta vlastite drave, ipak je prevelika.
607 Davor Butkovi, isto.

GOSPODARI KAOSA

400

katolikim teroristima nee prestati, ona e se ponovno pojavljivati kada bude potrebno proskribirati Hrvatsku i kao to to ui
doktrina determiniranog kaosa igra uvijek mora tei dalje ...

5. Pobjeuju li deterministi na prvim vratima Euroazije?


Kako je povijest svijeta, povijest inverzije (n-1) koju piu deterministi, onda nije iznenaujue da se ne zna tko je stvarni pobjednik u rat(ovima)u na prostoru zvanom biva Jugoslavija. Je li
ba tako? Ipak netko mora biti pobjednik, ili e naknadno postati
pobjednikom. Kako stvari stoje Hrvatska oito nije, jer da je, ne bi
se sudilo njezinim generalima, iako su dobili sve bitke, poglavito
one oslobodilake iz 1995. Logino je zato zakljuiti da je stvarni pobjednik netko drugi to je onaj koji sudi i presuuje? Ima
takvih miljenja, s razlogom. Ako se francuska poslovica, koja
upozorava da, to se stvari vie mijenjaju, sve vie ostaju iste,
iita inverzno, onda ona u slobodnom tumaenju moe znaiti,
da ono to je istinito, moe se uvijek prikazati i na drugi nain. U
spoznajama uvijek ima lutanja pa i u razumijevanju upravljane
krize na jugoistoku Europe. Najbolje to potvruje razmiljanje
u velikom dijelu hrvatskog javnog mnijenja (politiari su naznaivali, a mediji objavljivali) da se ratnim pobjednicima, nigdje i
nikada nije za neto ozbiljno sudilo, iako su inili teke ratne zloine i(ili) zloine protiv ovjenosti. Prvi i Drugi svjetski rat, kao
608 Najprije, ako je tako onda nije realno oekivati da e sudski procesi krenuti
u povoljnom smjeru. Pa je i stoga tvrdnja da je Hrvatska pred Hakim sudom
samo jedna strana u postupku koji moe zavriti ovako i onako, vrlo tanka. Prije
e biti to to iskusni i neovisni odvjetnici ve sada vide veinu teza tuiteljstva
bit e vrlo teko, ako ne i nemogue, opovrgnuti. Zlatko i Mila Jazbinek, Vjesnik, 28. travnja 2004.
609 Iz teorije sukoba poznato je kako je upravljanje krizama poeljno i(ili) kreativno
stanje u kojoj se moe ostvariti dobitak.
610 To se javno mnijenje najrazvidnije oitovalo u prikupljenim potpisima za referendum o suradnji s Haakim sudom. O tome Darko Gapari pie: Nije, doista,
ni primjereno ni normalno u demokratskom svijetu da jedan stoer postavlja ultimativne zahtjeve legalno izabranoj vlasti. Ali, isto tako, apsolutno je u takvom
sustavu bez presedana da jedna vlast ve punih pola godine drsko ignorira
450 000 potpisa hrvatskih graana (10 posto ukupnog puanstva), odbijaui
raspisati referendum kojim bi se, u sluaju pozitivna odgovora o kojem nema
dvojbe, hrvatskim braniteljima i vojnicima u Domovinskom ratu priznao status
jednak onome to ga uivaju vojnici svih pobjednikih drava iz Drugog svjetskog rata (isticanje a.). Takvim stajalitem vlast de facto osporava ustavno pravo
narodu za neposredno izjaanjavanje o bitnim dravnim i nacionalnim pitanjima, osim onih u kojima bi ishod odgovarao njezinim politikim probicima. A to
za hrvatsku budunost zasigurno nije i ne moe biti dobro. Zastraujui razvoj,
Darko Gaparovi, Hrvatsko slovo, 26. listopada, 2001.
Ovo je bio poetak kraja u razvlaivanju hrvatske nacije. Vlast koja suspendira vlastiti narod kao u ovom sluaju, delegitimira i sebe, ali to je jo opasnije
deligitimira i vastitu dravu. Ona, kao u ovom sluaju, ponitava prije svega
onu veinu koja ju je izabrala, dakle, moe se rai da izvrna vlast suspendira
samu sebe.