..

V elid b. Mahmud b. Hasan, rahimehullah, kazao je:

"Kada vidi da ljudi hrle za dunjalukom, ti pohrli ka Allahu.
Kada vidi da se drugi bogate dunjalukim blagom, ti se obogati
spoznajom Allaha. Kada su drugi bliski sa svojim voljenima, ti
budi blizak Allahu. Kada se dodvoravaju svojim vladarima i
velikanima, ti se priblii Allahu. Kada se pokore svojim
prohtjevima, ti se pokori Allahu. Budi uvijek uz Allaha i idi
uvijek ka Allahu!"

~KOMENTAR ALLAH OVIH

LIJEPIH IMENA~

KOMENTAR ALLAHOVIH LIJEPIH IMENA

Sanel Rami

Recenzenti:
Lektor:
Korektura i DTP:
Dizajn:
Izdava:
v

Stampa:

mr. Emir D emir

mr. Elvedin Huseinbai
Sumeja uri
. Saraj
Saraj
Unija demata u BiH
Amos Graf

Tira: 300 primjeraka

Sarajevo, 201l.g. l 1432. h.g.,

Cl P - Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i univerzitetska biblioteka
Bosne i Hercegovine, Sarajevo
28-23-254
KOMENTAR Allahovih lijepih imena. Knj. l/
[sastavio] Sanel Ram i. -Sarajevo : Unija demata
u BiH, 2011. - 453 str.; 24 cm
Bibliografija: str. 445-446; bibliografske i
druge biljeke uz tekst.
ISBN 978-9958-664-01-4

l.

Rami,Sanel

COBISS.BH-ID 18926342

Knjiga l

SARAJEVO, 2011.G. l 1432. H.G.

UVOD

Bismillahir-Rahmanir-Rahim

Zahvala pripada samo Allahu, Njega hvalimo i samo od Njega

pomo i oprost traimo. Allahu se utjeemo od zla nas samih i naih loih
djela. Koga Allah uputi, niko ga u zabludu ne moe odvesti, a koga u
zabludi ostavi, niko ga ne moe uputiti. Svjedoim da nema drugog
istinskog boanstva, koje zasluuje ibadet, osim Allaha Jednog, koji
sudruga nema. Svjedoim da je Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem,
Njegov rob i poslanik. Uzvieni Allah je rekao:

"O vi koji vjerujete, bojte se Allaha istinskom bogobojaznou i ne

1
umirite osim kao muslimani."

"O ljudi, bojte se Gospodara svoga, koji vas od jednog ovjeka stvara,
a od njega je i drugu njegovu stvorio, i od njih dvoje mnoge mukarce i
ene rasijao. I Allaha se bojte - s imenom ijim jedni druge molite - i
2
rodbinske veze ne kidajte, jer Allah, zaista, stalno nad vama bdi."
.,

.,

J.

"O vi koji vjerujete, Allaha se bojte i samo istinu govorite. On e vam

vaa djela ispravnim uiniti i grijehe vam vae oprostiti. Onaj ko se

Ali lmran, 102.

2
En-Nisa', l.

Komentar Allahovih lijepih imena

Allahu i Njegovom Poslaniku pokori, on e uistinu pobijediti velikom

3
pobjedom."
Hvala Allahu, Plemenitom, Dareljivom, Milostivom, koji je olakao
da knjiga "Komentar Allahovih lijepih imena" - jedna od prvih knjiga
napisanih na bosanskom jeziku koja zasebno obrauje ovu temu - ugleda
svjetlo dana na ovim naim prostorima. Knjiga koja je pred vama, cijenjeni
itaoci, je knjiga koja se bavi najvelianstvenijom spoznajom - spoznajom
Allaha, Gospodara nebesa i Zemlje. Ovo je djelo koje upotpunjuje potrebu
svakog muslimana, jer se tie teme za kojom imaju potrebu sva razumna
bia. Vjera islam je sistem koji ureuje cjelokupan ivot kako pojedinca
tako i zajednice, vjera koja obuhvata sve segmente i detalje ljudskog
ivota, i ini ga sretnim, radosnim i zadovoljnim, pa makar posjedovao
malo dunjalukih dobara. Onaj koji ne uredi i ne uskladi svoj ivot po
ispravnom vjerovanju koje nalae vjera islam, takav e imati teak i
muan ivot, bit e nesretan i nezadovoljan, pa makar posjedovao mnogo
od dunjaluka. .
Tevhid- Allahova jednoa je najznaajniji temelj islama, na njemu
je izgraena kompletna vjera i njeni propisi. Nemogue je da ovjek ue u
islam i postane musliman a da ne potvrdi i ostvari tevhid, Allahovu
jednou, i to da je samo On, subhanehu ve te'ala, zasluan da se oboava,
a u isto vrijeme da negira sva lana boanstva koja se oboavaju mimo
Njega, tebareke ve te'ala. U ovaj tevhid Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, pozivao je stanovnike Mekke trinaest godina. Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, ukazivao je na njega, njemu pozivao, na njemu odgajao
svoje ashabe, sve do posljednjeg trenutka svoga mubarek ivota. Vanost
tevhida ogleda se u tome da je Allah, tebareke ve te'ala, zbog njega stvorio
i nebesa i Zemlju, slao poslanike, sputao knjige, stvorio Dennet i
Dehennem, ljude i dinne, zbog njega su neki sretni, a neki nesretni.
Zato je velika obaveza na pojedincu da traga za nainima koji vode ka
postizanju ovog ispravnog vjerovanja i velike spoznaje u ivotu.
Postoje tri vrste tevhida:
l.Tevhidur-rububijje, izdvajanje Allaha u stvaranju, odredbi i
odravanju;
2.Tevhidul-uluhijje, da se samo On Allah, oboava;

EI-Ahzab, 70-71.

Komentar Allahovih lijepih imena

3.Tevhidul-esma'i ves-sifat, da On posjeduje lijepa imena i savrena

svojstva.
Bitno je napomenuti da su sve tri vrste tevhida meusobno
povezane. Svaka vrsta je neodvojiva od druge. Otuda onaj koji potvrdi
samo jednu ili dvije vrste tevhida, a ne potvrdi ostale - nije vjernik. Iz
navedenog vidimo kolika je obaveza poznavati i vjerovati u ove vrste
Allahove jednoe. Postoje mnogi dokazi koji potvruju ove tri vrste
tevhida, a za svaku vrstu navest emo po jedan dokaz.

"Upitaj: 'Ko vas hrani s neba i iz zemlje, ije su djelo sluh i vid, ko
stvara ivo iz neivog, a pretvara ivo u neivo, i ko upravlja svim'?
4
'Allah!', rei e oni, a ti reci: 'Pa zato Ga onda ne oboavate?"'

"Prije tebe nijednog poslanika nismo poslali a da mu nismo objavili:

5
'Nema istinskog boga osim Mene, zato Mene oboavajte!"'

..
"Niko nije kao On! On sve uje i sve vidi."

U toku komentara Allahovih lijepih imena, uz Allahovu pomo,

pojasnit emo ove vrste tevhida, jer je svrha izuavanja Allahovih lijepih
imena da se spozna Onaj koji je zasluan da se oboava, na nain kako to
On, delle delahu, trai od nas.
Tokom studiranja u Medini, gradu Allahovog Poslanika, sallallahu
alejhi ve sellem, izuavali smo ovo veliko poglavlje o Allahovim lijepim
imenima. Nakon prvih predavanja dobio sam veliku elju da po povratku
u svoj rodni grad, Sarajevo, ponem, uz Allahovu pomo, odravati halku i
4

Junus, 31.
5
EI-Enbija, 25.
6
Es-Sura, l l.
v

...,

Komentar Allahovih lijepih imena

tako pokuam prenijeti znanje koje sam stekao iz ovog velikog poglavlja
islamskog vjerovanja. Allah je odredio da se to i obistini, tako da sam
nakon zavrenog studija imao priliku da na nekoliko mjesta ili mesdida
odrim ovaj serijal predavanja o Allahovim lijepim imenima, a jedno od
tih mjesta svakako je i damija "Kralj Fahd", gdje su jo uvijek u toku
sedmina predavanja. Molim Allaha, subhanehu ve te'ala, da je uini
blagoslovljenom i mjestom gdje e se stjecati znanje i izuavati Allahova
vjera. U toku predavanja, i nakon njih, mnoga moja braa izrazila su elju i
traila od mene da ova predavanja, koja su snimljena, stavim na papir,
odnosno da napiem knjigu, od koje e se prije svega oni okoristiti, a zatim
i ire mase koje nisu imale priliku sluati predavanja. Ukaziyali su na
veliku potrebu za tim i veliki nedostatak pojanjenja ove tematike na
naim prostorima. Lino smatram da je velika potreba za djelom koje
obuhvata ovu velianstvenu spoznaju, pojanjavajui je na nain kako su
to razumijevale prve, zlatne generacije muslimana, ashabi, radijallahu
anhum, i oni koji su ih slijedili u dobru - selefus-salih. Mnogo sam
razmiljao o tome, da bih na kraju donio odluku, molei dragog Allaha da
ovo djelo uini u Njegovo ime, korisno za sve one koji ga budu itali. Ovaj
prvi tom knjige je plod sedminih predavanja koja su odravana u trajanju
vie od jedne godine dana. U toku same pripreme predavanja nastojao sam
da to bude po konceptu izlaganja moga profesora, da ga Allah nagradi za
sav njegov trud, a on je emu predavanja preuzimao iz knjige En-Nehdul
7
esma fi erhi esmaillahil-husna , koja je na fakultetu bila predviena
nastavnim planom i programom, a koja je koncipirana tako da se prvo
navodi jezika znaenje imena, zatim koliko se puta ime spominje u
Kur'anu, znaenje imena kada se odnosi na Allaha, tebareke ve te'ala, i na
kraju plodovi i tragovi ove velike spoznaje koji se manifestira u
ovjekovim rijeima, djelima, postupcima i svakodnevnom ivotu.
Navedena knjiga je jedan od osnovnih izvora ovog djela. Literatura koju
sam dodatno koristio navedena je na kraju knjige. Zelim napomenuti da
sam prilikom prijevoda znaenja kur'anskih ajeta u veini sluajeva
koristio prijevod Besima Korkuta, ali i prijevod Ibn Kesirovog Tefsira na
bosanski jezik, grupe autora, kao i prijevod Kur'ana od Mustafe Mlive.
Najpoznatija djela iz ove oblasti:
8
l. Tefszru esma'illahil-husna , Ebu Ishak Ibrahim ez-Zeddad. Neke
v

7
8

Muhammed el-Mahmud en-Neddi.

Ibrahim b. Es-Serijj b. Seh l, poznat kao Ebu lshak ez-Zeddad, roen je 241. h.g. Bio

Komentar Allahovih lijepih imena

od odlika njegove knjige o Allahovim imenima:

-To je prva knjiga koja je napisana kao zasebna knjiga s
komentarom Allahovih lijepih imena, tako da ona ima posebnu
vrijednost, posebno za one koji ele pisati nauni rad na ovu temu.
-Autor knjige je veliki poznavalac arapskog jezika, tako da je knjiga
znaajna i sa te strane, jer sadri jezika znaenja imena. Njegovi
komentari su jezgroviti, jasni, precizni i sveobuhvatni, to jasno ukazuje da
je bio veliki poznavalac arapskog jezika. Ono to mu uenjaci prigovaraju
jeste to to na poetku knjige nije spomenuo akidu ehli-sunneta po pitanju
Allahovih imena. U komentaru Allahovih lijepih imena nije spominjao
plodove spoznaje tih imena i njihov utjecaj na stvorenja. Takoer nije
naveo i ostale rivajete u kojima se spominju druga imena, koja nisu
spomenuta u ovom rivajetu. Obrazlaui ovakvo postupanje, uenjaci
navode da razlog tome moe biti to to je Kadi Ismail b. Ishak traio da mu
napie samo kratak tefsir tih imena spomenutih u navedenom rivajetu.
Takoer, Ez-Zeddad je smatrao da su imena koja su spomenuta u
hadisu, govor Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem - to emo, inallah,
detaljno to pojasniti na drugom mjestu - te zbog toga nije navodio,
rahimehullah, kur'anske ajete kao dokaze potvrivanja odreenog imena,
mjesta,
ve se zadovoljio tekstom hadisa.
osim na nekoliko
v
9
2. Serhu esma'illahil-husna, Ebu Kasim Abdul-Kerim el-Kuejrl.
Koncept njegove knjige je takav da je ponekad prvo spomenuo dokaz za
navedeno ime, zatim naveo jezika znaenje, a nakon toga izjave koje je
uspio sakupiti o znaenju tih imena kada se odnose na Uzvienog Allaha.
Nakon toga navodio je mnoge sufijske prie. Pridravao se redoslijeda
imena onako kako su spomenuta u predaji od Velida b. Muslima,
rahimehullah, s tim da nije naveo sva imena koja se spominju u toj
je uen i poboan. Meutim, odstupao je od puta selefa u razumijevanju i tumaenju
odreenih Alla hovih svojstava. Preneseno je da se pokajao od takvog shvatanja i
tumaenja, tako da je na samrti kazao: "Allahu moj, proivi me u drutu imama Ahmeda
b. Hanbela!" Vidjeti: lnbahur-ruvati, Alijj b. Jusuf ei-Kaftijj, i Mu'demul-jakut, imama

Sujutija. Preselio je, rahimehullah, 311. h.g.

9
Abdul-Kerim b. Hevazin b. Abdui-Melik b. Talha b. Muham med, Ebui-Kasim ei-Kuejri

en-N isa buri, veliki poznavalac fikha i tefsira, etike i jezika, s tim to je bio mutekellim.

Objedinio je kod sebe e'arijsku akid u i pravac sufija, tako to je bio u akid i e'arija, a u

biti odlikovan kao sufija. (Vidjeti:Tarihu BagdadJ EI-Hatiba ei-Bagdadija) Imam Es-Sujuti,

rahimehullah, za njega je kazao: "Bio je veliki zahid, sufija, mutekellim, e'arija, voa

sufija u svom vremenu i poznati sufijski pjesnik." (Tabakatul-mufessirinJ imama Es

Sujutija) EI-Kuejri je vie poznat kao sufija nego kao e'arija.

Komentar Allahovih lijepih imena

predaji. Odlika njegove knjige je da je mnogo panje posvetio jezikom

znaenju tih imena i njihovim izvedenicama. Smatrao je da se Allahova
imena iskljuivo potvruju iz Kur'ana i sunneta i da tu nema prostora za
razum. Meutim, kako smo kazali, navodi mnoge sufijske hikaje, koje u
veini sluajeva zdrav razum nije u stanju prihvatiti. Jedna od takvih
hikaje je: "Jedne prilike je jedan ovjek ugledao drugog kako lebdi u zraku,
pa ga je upitao: 'Kako si dospio do tog stepena?', pa mu je odgovorio: 'Ja
sam ovjek kome je Allah potinio zrak ispod stopala.'" Ovakvih i slinih
pria ima mnogo u njegovoj knjizi. U tumaenju nekog od Allahovih
imena navodio je slinu sufijsku priu koja je potvrivala njegov pravac i
stav, tako da je prilikom komentara Allahovih lijepih im~na navodio
veoma malo ajeta i hadisa Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. .
3. El-Maksedul-esma'i fz erhi esma'illahil-husna, Ebu Hamid
10
Muhammed b. Muhammed el-Gazali. U knjizi je komentirao imena koja
su spomenuta u predaji Velida b. Muslima, rahimehullah. Tom prilikom bi
spomenuo jedno znaenje tog imena, zatim bi spomenuo neka pitanja
vezana za znaenje tog imena, a u veini sluajeva bi zavravao ukazujui
na udio koji rob ima u tom imenu, ili na trag vjerovanja koji to ime
ostavlja na roba. U potvrivanju Allahovih savrenih svojstava odstupao
je od puta selefa, pridravajui se pravca e'arija. U njegovoj knjizi
zastupljeno je miljenje da se Allahova imena ekscerpiraju iskljuivo iz
Kur'ana i sunneta, da nisu pobrojana odreenim brojem, da postoje i druga
imena koja nisu spomenuta u predaji Velida b. Muslima. Smatrao je da je
ovjeku dozvoljeno da se opie svim Allahovim imenima izuzev imena
Allah. Meutim, ova tvrdnja je pogrena, jer postoje imena koja nije
dozvoljeno nadijevati stvorenjima, poput imena El-Halik, El-Kuddus, Er
Rahman i dr. Imam El-Gazali napisao je ovu knjigu po sufijskim naelima,
Muhammed b. Muhammed b. Ahmed et-Tusi e-afiji, Ebu Hamid ei-Gazali. Roen je
450. h.g. Autor je mnogih djela . Smatra se jednim od najveih zagovaraa i branitelja
e'arijskog i sufijskog pravca, iako je u toku svoga ivota izmijenio mnoge pravce uenja.
Ibn Rud je rekao: "EI-Gazali se nije pridravao odreenog mezheba u svojim knjigama,
kada se spomenu e'arije i njihova ubjeenja, on je earija, kada se spomenu sufije i
njihova ubjeenja, on je sufija, a kada filozofi, i sam je filozof." (Fas/ul-mekal ft ma bej ne
e/-hikmeti ve-erf'ati minel-itisal) El-Gaza li, rahimehullah, se pred sami kraj svoga
ivota u potpunosti odrekao sufizma i krivog uenja, vratio se na put ashaba i onih koji
su ih u dobru slijedili. Pred kraj ivota posvetio se druenju s uenjacima hadisa i
itanju zbirke had isa od Buha rije i M usli ma, tako da je preselio na ahi ret u takvom
stanju SOS. h.g., rahimehullahu te'ala.
10

lO

Komentar Allahovih lijepih imena

odmah nakon svoje najpoznatije knjige Ihja ulumid-dzn, a prije knjige El

Munkiz mined-dalal. U ovoj knjizi prenio je mnoge stavove istaknutih
sufija, njihova miljenja, odreena pravila i smjernice. Takoer ih je
mnogo pravdao, posebno one koji su pri sebi imali odreene velike
erijatske greke. A i on sam, u knjizi, dijeli ljude na obine i posebne.
Tvrdi da -ta posebna skupina posjeduje tajne ibadete, koje nije dozvoljeno
spominjativ i kazivati drugima.

11
4. Se'nu du'a, El-Hattabi. Osnova njegove knjige je knjiga El
Edijetul-me'sure, poznatog imama, muhaddisa, eksperta u hadisu
Muhammeda b. Ishaka b. Huzejme, kako to tvrdi jedan od valorizatora
knjige Ahmed b. Jusuf ed-Dikak. El-Hattabi, rahimehullah, naveo je
rivajete u kojima se spominju Allahova imena ukazujui na slabost
prenosilaca i slabost hadisa, ali je ta imena komentirao iz razloga to se
veina njih nalazi u Kur'anu. Ova knjiga se ubraja u znaajna djela koja su
izvor ove tematike, prije svega zbog toga to je napisana za vrijeme ivota
imama El-Hattabija, koji je preselio 388. h.g., a takoer i zbog toga to je
El-Hattabi, potvrujui Allahova imena, to dokazivao kur'ansko-hadiskim
tekstovima. Knjigu odlikuju jasna i precizna znaenja i zakljuci. Prilikom
tumaenja Allahovih imena pridravao se -riva jeta Velida b. Muslima,
rahimehullah, i predaje od Abdul-'Aziza b. El-Husajna, rahimehullah.
Meutim, za neka imena nije naveo dokaz iz Kur'ana, a ni iz sunneta
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.
. 5. El-Emedul-Aksijj, Ebu Bekr, Muhammed b. Abdillah b. El-Arebi
El-Maliki.
6. Kitabul-esna fi erhi esma'illahil-husna, Ebu Abdillah Muhammed b.
12
Ahmed el-Ensari el-Kurtubi, autor Tefsira.
U ovoj knjizi, on navodi
uenjake e'arijskog shvatanja, poput El-Hattabija, Ebu Bekra b. Fevreka,
11

Muhammed b. Muhammed b. Ibrahim b. Hattab ei-Hattabi ei-Bisti Ebu Sulejman. Bio

je mudtehid tj. pravni ekspert, vrsni poznavalac fikha, had isa i etike. Napisao je brojna
djela iz razliitih oblasti islama. Roen je 317. h.g., a neki kau 319. -h.g. Pored velikog
znanja, bio je e'arijske akide. U akaidskim poglavljima nije pri hvatao ahad had ise, tj.
had ise koje prenosi jedna osoba {ravija), tako da je odstupao od puta selefa u
potvrivanju Alla hovih savrenih svojstava. Preselio je 388. h.g., po najispravnijem
miljenju.
12
Muhammed b. Ahmed b. Ebi Bekr b~ Ferh ei-Ensari ei-Hazredi el-Anda lusi el-Kurtu bi
Ebu Abdillah, vrli poznavala e fikha i tefsira, jedan od velikih uenjaka, za hida,
pobonjaka. Autor mnogih djela, poput tefsira EI-Dami'u li ahkamii-Kur'an. Odstupao
je od puta selefa u potvrivanju Allahovih savrenih osobina, slijedei u tome pravac
e'arija.

ll

Komentar Allahovih lijepih imena

Ebu Bekra el-Bakalanija, El-Hulejmija, El-Kuejrija, El-Bejhekija, El

Gazalija i dr. Navodi mnoge sufijske prie od El-Kuejrija i El-Gazalija.
Prilikom spominjanja odreenog imena navodi dokaz iz Kur'ana ili
sunneta Poslanika, sallallahu alejhi ve selem, nakon toga spominje jeziko
znaenje, zatim znaenje kada se odnosi na Allaha, a nakon toga spominje
tragove koje to ime ostavlja na roba. U toku svog komentara na mnogim
mjestima odgovara zalutalim frakcijama, a posebno mu'tezilima.
13
7. Levami'ul-bejanat, Er-Razi. Njegova knjiga o Allahovim imenima
temelji se na sufijskom uenju, tj. u komentaru prvo navodi ime i njegovo
znaenje, a nakon toga stanje odreenih sufijskih ejhova. Navodi
odreene dogaaje koji se suprotstavljaju erijatskim principima.
8. Kitabu esma'illahi ves-sifat, Ebu Bekr Ahmed b. Ahmed b. Husejn
14
U potvrivanju Allahovog imena
b. Alijj el-Bejheki en-Nisaburi.
nastojao je da navede kur'ansko-hadiski dokaz, potkrepljujui to nekada sa
vie predaja. T om prilikom koristio je i druge predaje, mimo Velida b.
Muslima, v u kojima su navedena Allahova lijepa imena.
9. Serhu esma'illahil-husna, Semsuddin Muhammed b. Ebi Bekr b.
15
Kajjim (sakupio ejh Muhammed b. Ahmed b. Muhammed b. Isa).
10. A'lamul-husna bi me'ani esma'il-husna, Delaluddin Ebu Fadl
16
Abdur-Rahman b. Kemal es-Sujuti.
v

13

Muhammed b. Omer b. EI-Husejn et-Timi ei-Bekri et-Taberi er-Razi Ebu Abdillah ei

Fahrur-Razi, roen je 544. h.g. Smatra se jednim od najveih utemeljitelja e'arijskog
uenja. U nekim stavovima je podravao mu'tezile.
14
Ahmed b. EI-Husejn b. Alijj b. Abdillah b. Musa ei-Bejheki, Ebu Bekr, vrli hafiz i vrsni
poznavalac fikha, jedan od velikih uenjaka afijskog mezheba. Roen je 384. h.g.Bio je
jedan od velikih prijatelja i uenika imama El-Hakima, rahimehullah . Autor je mnogih
znaajnih djela. l pored velikog znanja iz oblasti had isa, bio je pristalica e'arijske akide.
15
Ebu Abdillah emsuddin Muhammed b. Ebi Bekr b. Ejjub b. Sa'd b. Hariz b. Mekki
Zejnuddin ez-Zur'i, poznatiji kao Ibn Kajjim ei-Devzijje, imam, fakih, mufessir i
gramatiar. Roen je 691. h.g. Dostigao je visok stepen u fikhu, usuli-fikhu i arapskoj
gramatici. Svoje fikhske nazore baz irao je na hanbelijskom mezhebu. U tefsiru nije imao
premca , a u usulud-dinu je dostigao vrhunac. Njegova a kida je bila a kida selefus-saliha
(dobrih prethodnika iz prvih generacija), koja Allahu priznaje svojstva potvrena u
Kur'anu i sun netu, vjeruje da je Allah iznad Ara, a Kur'an objavljeni Allahov govor. Bio
je veliki zahid (asketa), poboan i privren islamu, a veliki protivnik novotarija u
ibadetima. Preselio je u ezdesetoj godini svoga ivota, 751. h.g.
16
Hafiz Abdur-Rahman b. Kemal Ebu Bekr b. Muhammed b. Sabikuddin ei-Hudajri
Delaluddin es-Sujuti, Ebui-Fadl. Roen je poetkom redeba 849. h.g. u Kairu, umro
911. h.g. l pored velikog znanja iz oblasti had isa, fikha, tefsira, bio je pristalica e'arijske
akid e.

12

Komentar Allahovih lijepih imena

Postoje mnoga druga djela, a neka od njih navest emo na kraju

knjige u literaturi.
Ovom prilikom elim se zahvaliti svima onima koji su svojim
ueem pomogli da ova knjiga ugleda svjetlo dana, brai koja su svojim
nesebinim trudom pomogla u ovom hairli projektu, neka ih Allah
Plemeniti nagradi obilnom nagradom, na Dan kada e se svako djelo
vagati! Posebno bih se zahvalio uvaenom mr. Emiru Demiru i mr.
Elvedinu Huseinbaiu, na njihovoj erijatskoj recenziji. Ko ne zahvaljuje
ljudima, nije zahvalan ni Allahu.
Gospodaru na, uini nas sretnim i zadovoljim Tobom kao
Gospodarom, islamom kao vjerom i Muhammedom, sallallahu alejhi ve
sellem, kao poslanikom. Uini nas od onih kojima e ukazati Svoju
neizmjernu milost, sauvati ih patnje u Ognju, a uvesti u dennetska
prostranstva s vjerovjesnicima, uenim, iskrenim, ehidima i svim dobrim
ljudima! Gospodaru na, daj da istinu vidimo onakvom kakva ona jeste, i
uputi nas da je slijedimo, a daj da nam bude jasno ta je zabluda i daj nam
da je se klonimo! Allahu dragi, omili nam istinu i sunnet Poslanika,
sallallahu alejhi ve sellem, poui nas da ustrajemo u slijeenju istine sve
do trenutka naputanja ovoga prolaznog svijeta i vraanja T ebi, Vjenom l
Amin!

13

14

VRIJEDNOST IZUCAVANJA ALLAHOVIH,

DZELLE DZELALUHU, IMENA

"Allah ima najljepa imena i vi Ga zovite njima... "

17

Allah je poastio i uzdigao uene (ulemu) iznad ostalih stvorenja:

"Reci: 'Zar su isti oni koji znaju i oni koji ne znaju?' Samo oni koji
18
pameti imaju pouku primaju!"

"Allah e na visoke stepene uzdignuti one

19
kojima je dato znanje .. "

meu

"A Allaha se boje od robova Njegovih- ueni ".

vama koji vjeruju i

20

Na vrijednost znanja ukazuju i rijei Uzvienog u kojima je

Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, naredio da trai poveanje znanja:

"I reci: 'Gospodaru moj, Ti znanje moje proiri."'

21

U ovim ajetima Uzvieni Allah ne aludira na ljude obrazovane u

ptofanim naukama, poput ininjera, doktora, jer veina takvih uope ne
vjeruje u Allaha, a kamoli da se Njega boje i od Njega strahuju - nego
ukazuje na vrijednost islamskih uenjaka (uleme) i znanja sa kojim su
doli poslanici kako bi izveli ljude iz tame na svjetlo, znanja koje sadri i
obuhvata Allahova Knjiga i sunnet Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.
U okviru islamskog znanja, najvelianstvenije i najbolje znanje je znanje o
17

EI-A'raf, 180.

18
Ez-Zumer, 9.

19
EI-Mudadele, 11.

2
Fatir, 28.

21
Taha 1 114.

15

Komentar Allahovih lijepih imena

imenima i svojstvima. Ovo znanje vezano je za

najvelianstveniju spoznaju - spoznaju Allaha, tebareke ve te'ala. U
Kur'anu se u skoro svakom ajetu spominje Allahovo ime ili neko od
Njegovih uzvienih, savrenih svojstava. Ibn Tejmijje, rahimehullah, rekao
je: "U Kur'anu se spominju Allahova lijepa imena i uzviena svojstva
Njegovog Bia (Zat) i svojstva Njegovih radnji (tj. svojstva upravljanja)
vie nego to se spominje ono to e biti u Dennetu u pogledu hrane, pia
i branih odnosa (tj. vie od onoga to se spominje o Dennetu). Ajeti koji
sadre Allahova lijepa imena i savrena svojstva vaniji su i znaajniji od
ajeta koji sadre i obuhvataju deavanja Sudnjeg dana." Najvelianstveniji
ajet u Kur'anu je Ajetul-Kursijja, koji sadri Allahova lijepa imena i
uzviena svojstva, kao to je potvreno u Buharijinom hadisu. Naime,
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upitao je Ubejja b. Ka'ba: "Koji je
najvelianstveniji ajet u Allahovoj Knjizi?", a on je odgovorio:
Allahovim

"Allah je- nema istinskog boga osim Njega- Zivi i Vjeni!"

22

Na to
ga
je
Poslanik,
sallallahu
alejhi
ve
sellem,
potapao
po
ramenu
v
23
i rekao: "Cestitam na znanju, Ebu Munzire!" Najvrednija sura u Kur'anu je
sura Ummul-Kitab, kako se navodi u hadisu koji prenosi Ebu Hurejre,
radij allahu anhu. Poslanik, sallallahu ale jhi ve sellem, rekao je: "Tako mi
Onoga u ijoj je ruci moj ivot! Allah nije objavio ni u T evratu ni u Indilu, ni u
Zeburu ni u Furkanu, suru kao to je ova (El-Fatiha) l To je sedam ajeta koji se
24
ponavljaju!" U suri El-Fatiha vie se spominju Allahova lijepa imena i
savrena svojstva nego to se spominju deavanja na Sudnjem danu. U
potvreno je da sura Ihlas
hadisu koji biljee imam Buhari
i
Muslim
v
odgovara treini Kur'ana. Sejhul-islam Ibn Tejmijje, rahimehullah,
komentirajui hadis o vrijednosti sure Ihlas, rekao je: "Najprikladnije
objanjenje ovoga hadisa jeste da Kur'an govori o tri nauke, i to:
vjerovanju (tevhid), drevnim narodima i propisima. Ova sura, kao nijedna
u Kur'anu, govori samo o svojstvima i jednoi Milostivoga, te zbog toga
25
vrijedi kao treina Kur'ana."
U hadisu je potvreno da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
22
23
24

25

EI-Bekare, 255.

Buhari i Muslim.

Ha kim i EI-Bejheki. ejh Albani ga je ocijenio vjerodostojnim.

Opirnije u Devabu ehlil-'ilmi vel-iman.

16

Komentar Allahovih lijepih imena

obradovao ashaba koji je volio da ui suru Ihlas. Naime, ovaj ashab esto
je uio suru Ihlas, a na pitanje zato tako postupa, rekao je: "Zaista je ja
volim, jer ona opisuje svojstva Milostivog." Na to mu je Poslanik,
26
sallallahu alejhi ve sellem, rekao da ga Allah voli.
Ibn Tejmijje, rahimehullah, smatra da ovaj hadis ukazuje na to da
Allah voli onoga koji voli da spominje Allahova, subhanehu ve te'ala,
27
svojstva. Znanje o Allahovim imenima i savrenim svojstvima i njihovom
znaenju uzrokuje strahopotovanje u srcu vjernika. Onaj ko spozna i
vrsto vjeruje da Allah, tebareke ve te'ala, sve zna, da Mu nijedno ljudsko
djelo nije skriveno, takav e se vie bojati i plaiti Allaha od onoga koji to
nije spoznao. Ko je spoznao da je Allah, delle anuhu, u mogunosti da
uradi to god poeli i da nema nita to Ga moe u tome sprijeiti, takav e
biti bogobojazniji od onoga koji to nije spoznao, a tako je i sa svim drugim
Allahovim, subhanehu ve te' ala, savrenim svojstvima i lijepim imenima:

"A Allaha se boje od robova Njegovih- ueni."

28

Spoznaja i znanje o Allahu, subhanehu ve te'ala, upuuju nas na

ljubav prema Uzvienom, strah od Njegove kazne, nadu u Njegovu milost,
oslanjanje na Njega i preputanje Njemu u svim segmentima ivota ... , to
vjernika vodi do uspjeha i sree i na dunjaluku i na ahiretu. Na vanost.
ispravnog znanja o Allahu ukazuje i injenica da je ovo znanje jedan od
sastavnih dijelova (ruknova) imana. Dakle, pod imanom se ne
podrazumijeva samo verbalno potvrivanje vjerovanja u Allaha, tebareke
ve te'ala, odnosno iman podrazumijeva i spoznaju i znanje o Allahu.
Sutina vjere u Allaha krije se u spoznaji Jedinog Gospodara kojeg vjernik
oboava. Otuda je vjerniku obaveza potruditi se da naui Allahova lijepa
imena i savrena svojstva kako bi dostigao stepen jekina (vrstog
ubjeenja). Koliko vjernik bude spoznao Allaha, toliki e imati stepen
imana. Sto vie spozna Allaha, toliko e osjetiti poveanje imana.

Serijatski ispravan put spoznaje Allaha, subhanehu ve te'ala, i Njegovih

imena i svojstava jeste razmiljanje o Kur'anu i sunnetu i ispravno
razumijevanje kur'ansko-sunnetskih smjernica. Dakle, posveenost
izuavanju i spoznaji Allahovih, tebareke ve te'ala, imena i svojstava,
v

26

Buhan..

27

Deru te'arudil-'akli ven-nakl.

28

Fatir, 28.

17

Komentar Allahovih lijepih imena

jedan je od osnovnih razloga stvaranja ljudi. S druge strane, nemarnost u

pogledu spoznaje Allahovih imena i svojstava predstavlja nezahvalnost na
Allahovim neizmjernim blagodatima i udaljavanje od puta spoznaje
Gospodara svjetova i Njegovih lijepih imena i svojstava savrenstva.
Pojanjavajui vanost spoznaje Allahovih, subhanehu ve te'ala, imena i
svojstava, Ebu Kasim el-Asbehani, rahimehullah, rekao je: "Neki uenjaci
su rekli: 'Prvo to je Allah naredio Svojim robovima - jeste spoznaja
Allaha. Kada ljudi spoznaju Allaha, oboavat e Ga. Uzvieni Allah je
rekao:

"Znaj da nema istinskog boga osim Allaha!"

29

Stoga je potrebno da muslimani znaju Allahova imena i njihova

znaenja, kako bi Allaha, delle ve 'ala, veliali onako kako Mu dolikuje."
Takoer je rekao: "Kada ovjek eli da se oeni, ili da nekog oeni, ili da
obavi neki posao, prvo to trai jeste da zna kako se zove, kakav nadimak
ima, ime oca, djeda ... On se tada raspita i o najmanjim detaljima. Allah je
Taj koji nas je stvorio, koji nas opskrbljuje, a mi smo oni koji se nadaju
Njegovoj milosti i plaimo se Njegove kazne - zato je najpree da
30
spoznamo i znamo Njegova imena i njihovo znaenje." Ibn Kajjim,
rahimehullah, rekao je: "Klju boanskog poziva (da've) je spoznaja
31
Gospodara."
Od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, prenosi se da je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem - kada je poslao Muaza, radijallahu
anhu, u Jemen - rekao: "Ti ide sljedbenicima Knjige. Prvo u to e ih

pozivati jeste oboavanje jedinog Allaha, pa kada spoznaju (priznaju) Allaha,

obavijesti ih da im je Allah stavio u dunost pet dnevnih namaza u toku dana i
noi. Ako se tome pokore, poui ih da je Allah, tebareke ve te'ala, uinio
obaveznim i davanje zekata iz njihovih imetaka. Ako se odazovu ovoj dunosti,
uzmi od njihovih imetaka zekat i podijeli ga siromanima, ali vodi rauna o tome
32
da ne dira njihov najdragocjeniji imetak. "
29

Muhammed, 19.

30
EI-Huddetu fi bejanii-Mehadeti, Ebu-Kasim (407.- 535.) je hafiz, ejhul-islam, Ismail

ibn Muhammed ibn Fadl el-Asbehani, imao je nadimak Kavamu sunne. Ovo djelo nosi jo

i naziv Es-Sunne i De/ai/u en-Nubuvve.

31

Ibn Kajjim, Sevaikul-mursele.

32
Buhari, Muslim, a hadis na arapskom glasi:

18

Komentar Allahovih lijepih imena

Temelj vjerovjesnike misije svih poslanika je spoznaja Uzvienog

Allaha putem Njegovih lijepih imena i savrenih svojstava, a to se moe
postii na dva naina:
Prvi: Spoznaja puta koji vodi do toga - a to je Allahov erijat koji
obuhvata Njegove naredbe i zabrane;
Drugi: Spoznaja vjernika koji su tim putem hodili i spoznaja
blagodati i nagrada koje su im obeane, a koje nee ieznuti niti prestati.
Ibn Kajjim, rahimehullah, rekao je: "Ko spozna Allaha s Njegovim
33
lijepim imenima, savrenim svojstvima, zavoljet e Ga." Malik ibn Dinar,
rahimehullah, rekao je: "Stanovnici dunjaluka napustili su dunjaluk a da
nisu osjetili ono to je najljepe na njemu." Prisutni su upitali: "O Ebu
Jahja, a ta je to najljepe na njemu?" Rekao je: "Spoznaja Allaha, azze ve
34
delle. "
Svi poslanici pozivali su i pojanjavali tri osnovne stvari:
l . pozivali su Allahu, subhanehu ve te'ala,
2. pojasnili su put koji vodi ka Allahu,
3. pojasnili su dunosti i obaveze vjernika koji su se sklonili u
Allahovo, tebareke ve te'ala, okrilje.
Dakle, poziv svih poslanika zasnivao se na ova tri osnovna naela.
Ibn Kajjim, rahimehullah, rekao je: "Poziv (da'va) poslanika
obuhvata tri stvari:
-/spoznaju Gospodara kojeg dozivamo Njegovim lijepih imenima,

:t!

:A ~t;. , . , -; j ;&l ~ t o} o
,~\
l
{,
,
ISt!
,~\
~.S\..Jc
~l
.
}
}
~
~
~
t
~~
0S
lls
,uljs
~i
o :O
t;.
,
.ili
~l
~ ~_;9
U fA _;p.
.J!.JC ,
. , , .. . ~ .JC
UJ
..
,.. ,
('.J! <.r- ('

s , ~,' ~wc.t. ~~ ,~ t\,;,~ ~\.S -- ~ . ~t;. : . .. -;j

o
=l_! l J::l IS\s 'r~;\;\ -- o .. "ul ~i -- - .. o ~-..)JJ~ ..
(.JA
Y('"'!:!.JA~
.J~~J! ..
u.. ~~.. ~ ! ., .. .. .. .J~~--c.sJ ~~

.. .

k\ q :}

O;

2;;

~w' y\~i ~~fi

j 'r4; ~ .,.,, ~ ~~~~ ~~~ ,~1)! ~
Ovaj had is naveo sam iz prostog razloga to je ova predaja manje poznata kod obinog
svijeta, a upravo ovaj had is dokazuje vanost i znaaj spoznaje Allaha, teba reke ve
te'ala, i poznavanja Njegovog uzvienog prava . Muaz b. Debel, radijallahu an hu, bio je
poslan u Jemen, narodu koji su bili i krani i Jevreji, i koji su prakticirali neke vrste
ibadeta, a koji ak i da su bili ispravni, ne bi im bili priznati jer su u isto vrijeme Allahu
pripisali dijete i mnoge druge stvari od koji je Uzvieni Allah ist. Ovaj ha dis jasno
ukazuje na to da oni nisu imali pravu spoznaju Allaha, teba reke ve te'ala, nisu spoznali
Allaha onako kako Mu to dolikuje, kroz Njegova lijepa imena i savrena svojstva, zato je
jako bitno Allaha spoznati i znati Njegovo uzvieno pravo kod stvorenja. Otuda uenjaci
kau: "Nije spoznao Allaha onaj koji Ga poistovjeuje sa stvorenjima dajui Mu oblik
stvorenja, kao to to ine idovi, ili Mu pripisujui dijete, enu, ili smatrajui da se Allah
utjelovio u neko Svoje stvorenje i sl., kao to to zastupaju krani i druge zalutale
sekte."
33

Devabu/-kafi.
34
Ebu Nuajm, EI-Hulijje.

19

Komentar Allahovih lijepih imena

savrenim svojstvima i Njegovim djelima (radnje);

~spoznaju puta koji nas vodi k Njemu - a to je spominjanje,
velianje, zahvalnost, robovanje iskljuivo Njemu, tj. robovanje koje sadri
vrhunac ljubavi i poniznosti prema Njemu;
~spoznaju onoga to im je obeano u Kui uivanja. Najvrednije i
najbolje to vjernike oekuje u toj kui jeste Allahovo zadovoljstvo,
njihovo gledanje u Njegovo plemenito lice, Njegov mir i spas prema njima,
35
i razgovor s njima."
U okviru svoje poslanike misije, Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, pouavao je ljude o Onome koga trebaju oboavati, ukazao je na
Gospodara ljudi na najbolji nain, pri emu je esto spominjao Allahova
imena i savrena svojstva, sve dok se ta spoznaja nije ustalila u srcima,
izbrisavi i najmanju sumnju.
Allah, tebareke ve te' ala, rekao je:

"A zar im nije dosta to to Mi tebi objavljujemo Knjigu koja im se

36
kazuje. U njoj je, doista, blagodat i pouka narodu koji vjeruje."
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: "Ostavljam vas na

jasnom putu na kojem je no jasna poput dana i sa njega nee zalutati osim onaj
37
ko je ve propao. "
Ibn Kajjim, rahimehullah, rekao je: "Duama nita nije potrebnije od
spoznaje, spominjanja i velianja Gospodara i Stvoritelja, enje za Njim i
traganja za nainom koji vodi do Njegove blizine. Jedini put koji vodi do
postizanja ovakvih osjeanja prema Uzvienom jeste put spoznaje
Njegovih savrenih osobina i lijepih imena. Svaki put kada vjernik vie
spozna sutinu Allahovih imena i svojstava, postat e znaniji o Allahu,
vie e se posvetiti spoznaji Allaha i bit e Mu blii. Svaki put kada negira
neko od znaenja Njegovih imena i svojstava, bit e vea neznalica o

35

Savaikul-mursele.

36
EI-Ankebut, Sl.

37
Ahmed i Ibn Made. ejh Al bani kae da je ovaj hadis vjerodostojan.
37
EI-Kafijetu es-sofije.

20

Komentar Allahovih lijepih imena

Allahu, omraeniji kod Allaha i udaljeniji od Njega. Allah, subhanehu ve

38

te'ala, udalji roba od Sebe onoga trenutka kada se rob udalji od Allaha."
U komentaru ajeta "... a Allaha se boje od robova Njegovih- ueni",
Ibn Kesir, rahimehullah, rekao je: "Tj. istinski Ga se boje uenjaci - oni
koji Ga poznaju. Jer to je poznavanje Velianstvenog, Monog,
Sveznajueg, opisanog svojstvitp.a savrenstva i lijepim imenima potpunije
i znanje o Njemu vee, vee je i strahopotovanje prema Njemu. Spoznaji
Allaha, putem Njegovih lijepih imena i savrenih svojstava, treba teiti
svaki pojedinac. Rob nee osjetiti ljepotu ovosvjetskog ivota izuzev uz
spoznaju Uzvienog Stvoritelja."
v
Ibn Kajjim, rahimehullah, rekao je: "Zivot ovjeka jeste ivot
n.jegovog srca i due. Nema ivota za njegovo srce osim uz spoznaju
Stvoritelja srca, pri emu Ga srca robova oboavaju i vole, oslanjajui se
na Njega Jedinog. Ona osjeaju smirenost i spokojstvo prilikom Njegovog
spominjanja, zadovoljstvo Njegovom blizinom. Ko izgubi ovaj nain ivota,
izgubio je svako dobro, makar pokuao nadoknaditi to svim onim to se
nalazi na dunjaluku, jer cijeli dunjaluk sa svojim dobrima ne moe to
zamijeniti. Svaka zamjena je prolazna. Kada ga mimoie spoznaja o
39
Allahu, to nije u stanju niim nadoknaditi ."
"Cudno je stanje mnogih ljudi: vrijeme prolazi, a njihovo srce
obavijeno je velom i nije u stanju da osjeti ovaj miris. Takav pojedinac
naputa dunjaluk onako kako je na njega doao - ne osjetivi ono
najljepe na njemu. Zivio je na dunjaluku onako kako ive ivotinje i
napustio ga je poput onoga koji je bankrotirao: njegov ivot je olien u
40
slabost, njegova smrt je tuga, njegov povratak Allahu je propast."
Potpuna srea i radost dunjalukog ivota krije se u spoznaji Allaha,
tebareke ve te'ala, i elji za susretom s Njim. Neki dobri prethodnici kazali
su: "Jadni su stanovnici dunjaluka koji su napustili dunjaluk ne osjetivi
ono najljepe na njemu." Reeno je: "A ta je to najljepe na njemu?"
Rekli su: "Spoznaja Allaha i ljubav prema Njemu, zadovoljstvo Njegovom
41
blizinom i elja za susretom s Njim."
v

39

Devabul-kafi.
40
l h1.dz...
rete].n.
:an.ku40
Devabul-kafi.
'T"

21

Komentar Allahovih lijepih imena

Spoznaja Allaha postie se ispravnim razumijevanjem sutinskog

znaenja Njegovih imena i savrenih svojstava. Ispravno razumijevanje
zatim se duboko usauje u srca, to poluuje istinsku spoznaju Allahovih
imena .i svojstava. Naprimjer, Allahova, subhanehu ve te'ala, imena koja
govore o Njegovoj veliini, snazi i ponosu, ispunit e srca slavljenjem i
velianjem Allaha, a imena koja ukazuju na Allahovu milost,
dobroinstvo, ljepotu i plemenitost, ispunjavaju srca zahvalnou i
ljubavlju prema Allahu i velikom eljom za susretom s Njim. Imena koja
ukazuju na potpunu Allahovu mudrost, znanje, snagu i mo, ispunjavaju
srce strahopotovanjem i potpunom predanou i poniznou prema
Allahu. Imena koja imaju znaenje Allahovog znanja o svim stvarima
koja iskazuju da Mu nita nije skriveno, da je On taj koji na sve motri
pruaju smiraj i ispunjavaju srce svijeu da Allah motri na svaki na
pokret. Ovakvu spoznaju Allaha mogue je ostvariti jedino uenjem i
izuavanjem Njegovih imena i savrenih svojstava, to je istovremeno i
najvredniji i najbolji dar koji Allah daje kome hoe od Svojih robova.
Kome se otvore ova vrata, otvorila su mu se vrata istog tevhida i
potpunog imana.
Shodno tome, spoznaja Allaha postie se na dva naina:
"Potvrivanjem: U ovom segmentu spoznaje uestvuje i vjernik i
grjenik, i dobar i lo, i pokorni i nepokorni.
,/Spoznajom koja obavezuje na stid od Allaha i ljubav prema
Allahu, spoznajom kojom se vjerniko srce vee za Allaha, eznui za
susretom s Njim, strahujui od Njega, traei oprost od Njega, osjeajui
zadovoljstvo zbog Njegove blizine i utjeui se Njemu, subhanehu ve
te'ala, od stvorenja.
Kada Allah, azze ve delle, u Kur'anu podstie vjernike da ine
dobra djela i da se u tome natjeu, kada ih zastrauje i izdaje naredbe ili
zabrane, On spominje Svoja imena i savrena svojstva, kako bi se vjernici
to ozbiljnije i sa velikim strahopotovanjem odazvali Njegovim
naredbama i udaljili od zabrana.
Malo je ajeta u kojima se navodi neka naredba ili zabrana a da se
pritom na poetku, u sredini ili na kraju ajeta ne spomene neko od
Allahovih svojstava. Takav je primjer spomenut u ajetu:

22

Komentar Allahovih lijepih imena

"Allah je uo rijei one koja se s tobom o muu svome raspravljala, i

Allahu se jadala - a Allah uje razgovor va meusobni - jer Allah,

42
uistinu, sve uje i sve vidi. "
v

PLODOVI IZUCAV ANJA ALLAHOVIH LIJEPIH IMENA I

SAVRSENIH SVOJSTAVA SU MNOGOBROJNI:

~to

je jedan od uzroka ulaska u Dennet,

~ na taj nain upoznajemo svoga Stvoritelja,
..-} to je temelj robovanja Allahu,

~ najvei je uzrok primanja dove,

~ Allah voli onoga koji voli Njegova lijepa imena,

<} dozivanje Allaha Njegovim lijepim imenima je uzrok otklanjanja
nedaa i briga,
~ ko spozna Allaha Njegovim imenima i savrenim svojstvima na
ispravan nain, spoznao je sve to treba spoznati,
~ ko spozna Allahovu veliinu, spoznao je svoju slabost,
~ spoznajom Allahovih, azze ve delle, imena postie se bereket
(blagoslov) u svakodnevnom ivotu,
~ uva se potomstvo,
~ uzrok je izljeenja,
~ spas od ejtanskih vesvesa i doaptavanja,
~ uzrok je slasti imana,
-<>- poveava ljubav prema Allahu i stid od Njega,
~ poveava udnju za susretom s Njim,
~ poveava strah od Allaha i svjesnost o Njegovom svenadzoru,
~ poveava velianje i .slavljenje Allaha,
~ .uzrokuje lijepo miljenje o Allahu i oslonac na Njega,
~ ostavljanje oholosti,
~ osjeaj Allahove moi i Njegovog znanja.
Osim ovih, postoje jo mnogi drugi vidljivi i nevidljivi plodovi koje
samo Uzvieni Allah zna.
KAKO SU POBROJANA I PRENESENA ALLAHOVA,

SUBHANEHU YE TE'ALA, IMENA

Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Poslanik,

sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Allah ima devedeset i devet imena
42

EI-Mudadele, 1.

23