Sie sind auf Seite 1von 38

2010/

'11.

METODIKA NASTAVE
HRVATSKOG JEZIKA

Jadranka Jaji
2010/'11.

METODIKA NASTAVE HRVATSKOG JEZIKA


2

METODIKA U SUSTAVU ZNANOSTI


Mjesto metodike u sustavu znanosti obiljeavala su dva suprotstavljena stajalita:
a) metodika pripada pedagogiji
b) metodika pripada struci.
Zagovornici prvog stajalita, a to su pedagozi, uspostavljaju sljedeu hijerarhiju:

pedagogija (na prvom je mjestu kao znanost koja prouava ope pitanja odgoja i
obrazovanja u kolskom i izvankolskom sustavu)

didaktika (kao znanost koja prouava zakonitosti stjecanja znanja u kolskom sustavu)

specijalna didaktika/metodika koja ope didaktike zakonitosti prilagouje konkretnom


predmetu.

Znai: specijalna didaktika ili metodika izvire iz didaktike, a ova iz pedagogije (odnos: ope
pojedinano posebno). U sklopu takvih shvaanja nastala je i knjiga Tone Peruka: Materinski
jezik u osnovnoj koli. Specijalna didaktika, objavljena 1961.
Zagovornici drugog stajalita, a to su ljudi od struke, svoje miljenje potkrjepljuju injenicom da su
znanosti toliko uznapredovale da se metodika mora iz okrilja pedagogije prepustiti struci. Kao
dokaz tome navode da metodiar ne moe biti onaj tko dobro ne poznaje struku bez obzira kako
dobro poznavao opu pedagoku teoriju i didaktiku kao njezinu disciplinu. Metodiar, meutim,
mora dobro poznavati i struku i ope pedagoke i didaktike zakonitosti. Moe se stoga rei da je
metodika interdisciplinarna znanost. Metodika hrvatskoga jezika tako je najue povezana sa
strukom (kroatistikom: jezikoslovnom i knjievnoteorijskom), s pedagogijskim znanostima i sa
psihologijom, a koristi se spoznajama i dostignuima i drugih za nju relevantnih znanosti: filozofije
(osobito filozofije odgoja), sociologije (osobito sociologije obrazovanja), biologije, komunikologije,
informatike i dr.
Naziv metodika dolazi od grke rijei methodos to znai nain djelovanja, planski postupak za
postizanje nekog cilja na praktinom ili teorijskom podruju. Metodika nain svrsishodnog
provoenja nekog posla; znanstvena disciplina koja se utemeljuje na predloku odreene struke koja
se ukljuuje u odgojno-obrazovni proces.
Sredinje je pitanje metodike hrvatskoga jezika: prijenos spoznaja jezikoslovne kroatistike i
znanosti o knjievnosti u obrazovanje. Metodika takoer prouava: nain organiziranja nastavnog
procesa i zakonitosti u tom organiziranju, metode pouavanja, sudionike u odgojno-obrazovnom
procesu (uenike i nastavnike), nastavnu tehnologiju, teoriju i praksu metodike u prolosti i
sadanjosti.
J. Nemeth-Jaji

METODIKA NASTAVE HRVATSKOG JEZIKA


Discipline metodike jezinog i knjievnog odgoja i obrazovanja prema stupnjevitosti odgojnoobrazovnoga sustava: metodika predkolskog jezinog odgoja, metodika razredne nastave,
metodika jezinoga i knjievnoga odgoja i obrazovanja u viim razredima osnovne kole, metodika
jezinoga i knjievnoga odgoja i obrazovanja u srednjoj koli, visokokolska metodika.
Prema nastavnim podrujima hrvatskoga jezika: poetno itanje i pisanje, hrvatski jezik, jezino
izraavanje, knjievnost, medijska kultura uspostavlja se metodika (didaktika) nastave poetnoga
itanja i pisanja, metodika nastave jezika, metodika nastave jezinoga izraavanja, metodika
nastave knjievnosti, metodika nastave medijske kulture.

NASTAVA HRVATSKOGA JEZIKA


Nastava gramatike:

TRADICIONALNA (objektivna; formalna-pojmovna-analitika; apstraktna; vezana uz


statinu prolost; razvija jezini dogmatizam; osposobljava za jezinu reprodukciju)

MODERNA

(subjektivna;

intuitivna-ivotna-globalna;

konkretna;

okrenuta

prema

dinaminoj budunosti; razvija skepticizam; osposobljava za jezino stvaralatvo)


Metodiki sustav nastavni je sustav. Njime se odreuju sadraji (to se ui), nastavne metode (kako
se ui), oblici rada (elni ili frontalni, skupinski, rad u paru, individualni), poloaj sudionika u
nastavi i nastavna komunikacija (jednosmjerna, dvosmjerna, viesmjerna).

Dogmatsko reproduktivni koristi se u nastavi gramatike. Nastavnik prosuuje, ispravlja


i klasificira jezinu proizvodnju uenika prema formalnim gramatikim pravilima preferira se dedukcija, zapamivanje napamet definicija, pravila ili paradigme, metoda
diktiranja, uenja napamet i katehetinost razgovora.

Analitiko-eksplikativni (60-ih) u nastavi gramatike - potie u. da prouavanjem teksta


analitiki otkriva gram. pojave na razini norme hrv. stand. jez. Preferira indukciju,
samostalno izvoenje pravila, paradigme, def., heuristiki razgovor.

Lingvistiko-komunikacijski (60-ih)

Problemsko-stvaralaki (70-ih) u nastavi gramatike. Temelji se na naelu stvaralatva uenik treba nastupiti u ulozi istraivaa pred kojeg se postavlja odreeni jezini problem.
Najei oblici:
o promatranje pojedinih gramatikih injenica
o rjeavanje gramatikih zadaa
o ispravljanje jezinih pogreaka
o kolski jezini pokus (pokus premjetanja, zamjene, preoblike, zvuni pokus)

J. Nemeth-Jaji

METODIKA NASTAVE HRVATSKOG JEZIKA


o stvaranje tekstovnih jedinica prema zadanom gramatikom uzorku.

Integracijsko-korelacijski (70-ih) zasniva se na sjedinjavanju, povezivanju i


usklaivanju programskih sadraja na razini predmetnog podruja ili na razini
programskih cjelina (u nastavi hrvatskog jezika nema integracije jer se koristi knjievni
predloak).

Trodjelni sustav poticanja kritikog miljenja (90-ih)

Gramatiko-knjievni - temelji se na shvaanju da se jez. kultura stjee uenjem gramatike i


knjievnosti

Gramatika se moe meutim uzeti i u najirem smislu te rijei, kako je u naoj, ne samo kolskoj
tradiciji uobiajeno. Stoga se kao gramatiki obuhvaaju ne samo morfoloki i sintaktiki nego i
fonetsko-fonoloki, lingvostilistiki i oni opelingvistiki sadraji bez kojih je nemogue
promiljanje hrvatskoga jezika. Zbog toga se u gramatici mogu nai i sadraji koji zasijecaju u
stilistiku, povijest jezika, dijalektologiju i komunikologiju. S didaktikog stajalita mogu se
razmatrati i elementi koji pripadaju povijesnoj, poredbenoj, razlikovnoj, funkcionalnoj, dijalektnoj
(akavskoj, kajkavskoj, tokavskoj) ili kojoj drugoj gramatici, ali je temelj jezine nastave
normativna (preskriptivna) gramatika. U trodijelnom razvrstavanju:

imanentna (intuitivna) gramatika/slovnica

didaktika (kolska) gramatika/slovnica

znanstvena (analitika) gramatika/slovnica

Prednost u nastavi ima didaktika gramatika, kojoj i jest svrhom uenje jezika. Ali didaktika
gramatika nee uspjeno ostvarivati tu svrhu ako ne bude vrsto povezana i s imanentnom i sa
znanstvenom gramatikom. Slikovito govorei, didaktika gramatika izrasla na znanstvenoj
iskoritava imanentnu kako bi ueniku omoguila da se uz spontano steene jezine navike
osposobi i za novu, od tih navika manje ili vie udaljenu jezinu komunikaciju.
U nastavi hrvatskoga jezika postavljaju se dva temeljna zahtjeva:
1. Treba polaziti od uenikova jezinog iskustava.
2. Nastava hrvatskoga jezika treba biti usklaena s mogunostima uenikova apstraktnog
miljenja (potujui ga i dalje razvijajui). U razvoju apstraktnog miljenja oituje se
postupnost od dobi nerazvijene sposobnosti apstraktnog miljenja preko dobi ogranieno
razvijene sposobnosti do dobi razvijene sposobnosti apstraktnoga miljenja (od jedanaeste
godine).

J. Nemeth-Jaji

METODIKA NASTAVE HRVATSKOG JEZIKA


DOB

GRAMATIKA

CILJ

METODIKI
PRISTUPI

PREDKOLSKO
DOBA

imanentna

razvoj govora i
mi ljenja
(misli i izraza)

jezinoizrazni

MLAI RAZREDI
(1., 2., 3.)

imanentna i kolska
u zaetku

razvoj mi ljenja i
govorenja u
funkciji itanja i
pisanja

jezinoizrazni
jezinoizraajni

SREDNJI
RAZREDI
(4., 5., 6.)

kolska
(didaktika)

jezino
izraavanje

jezinoizraajni

zavr etak kolske


gramatike i
uvoenje u
znanstvenu
sistematizaciju

vanost jezine
naobrazbe
(pomae
pobolj anju
jezinog
izraavanja)

STARIJI
RAZREDI
(7., 8.)

jezinoizraajni
lingvistikokomunikacijski

K
O
M
U
N
I
K
A
C
I
J
S
K
O
-

F
U
N
K
C
I
O
N
A
L
N
I

Metodiki pristupi:
1. jezinoizrazni (utemeljen na imanentnoj gramatici; vjebe sluanja, govorenja, itanja i
pisanja te zapaanje i imenovanje nekih osnovnih jezinih injenica)
2. jezinoizraajni (utemeljen na funkcionalnoj didaktikoj gramatici; uz praktine vjebe
jezinog komuniciranja obuhvaa i spoznavanje odabranih jezinih injenica nunih za bre
i uspjenije ovladavanje standardnim jezikom)
3. lingvistiko-komunikacijski (utemeljen na sustavnom prouavanju bitnih struktura
standardnoga jezika; stjecanje lingvistike kompetencije, to jest teorijskoga znanja o jeziku)
4. komunikacijsko-funkcionalni

(funkcionalna

nastava

jezika

sa

svrhom

uspjenog

sporazumijevanja u svakodnevnim komunikacijskim situacijama te razvoj komunikacijske


kompetencije uporabnog znanja o jeziku koje ukljuuje jezine i izvanjezine sposobnosti,
vjetine i znanja).
Svrha nastave hrvatskog jezika:

spoznaja o biti, osnovama i znaajkama hrvatskog jezika

svijest o potrebi uenja i njegovanja hrvatskog jezika

pravilna uporaba standardnog jezika u govorenju i pisanju.

Razine nastave hrvatskog jezika:

naobrazbena

odgojna

psihofunkcijska

komunikacijska.

J. Nemeth-Jaji

METODIKA NASTAVE HRVATSKOG JEZIKA


6

Osnovna naela nastave hrvatskoga jezika


Naelo teksta Na tekstu se jezine pojave zapaaju, promatraju, ispituju, potvruju, uvjebavaju
i primjenjuju. Pod tekstom se razumijeva i govoreni i pisani tekst, koji se opsegom moe kretati
od jednoreeninih aforizama do romana. Tekst je lingvodidaktiki (lingvometodiki) predloak.
Izvor tekstovnog predloka moe biti sve to uenik slua, ita, govori, pie.
Naelo sadrajne kompetencije Tekstovi trebaju biti o sadrajima koji su uenicima poznati,
bliski, zanimljivi i korisni.
Naelo sadrajne, tekstovne i stilske raznovrsnosti Hrvatski jezik uenik treba upoznavati na
raznovrsnim sadrajima, tekstovima i funkcionalnim stilovima. Knjievno-umjetniki tekstovi
mogu imati prednost, ali ne i potpunu prevlast u jezinoj nastavi.
Naelo zornosti Naelo zornosti mogue je provoditi i u nastavi jezika. Zornost se dovodi u vezu
s imanentnom gramatikom, s jezinim osjeajem i s navikama koje uenik stjee uporabom
knjievnog jezika.
Naelo znanstvenosti Pod tim se razumijeva vrsto oslanjanje na znanstvene spoznaje. Dob
uenika postavit e ogranienja za primjenu toga naela jer se znanstvene definicije ne mogu
uenicima ponuditi u nepromijenjenu obliku. Da bi uenicima objanjenja bila shvatljiva, esto se
pribjegava pojednostavljivanju. Meutim, posebno treba paziti da pojednostavljenje ne dovede do
vulgarizacije i netonosti. Definicija moe biti nepotpuna, ali ne smije biti netona. Mogue je,
primjerice, ponuditi ovakvu definiciju glagola: Rijei koje oznauju radnju nazivaju se glagoli.
Navedena definicija nije netona, nego je nepotpuna.
Naelo indukcije Induktivni put spoznavanja primjeren je mlaim uenicima. To znai da se
polazi od promatranja tekstovne cjeline, preko zapaanja odreene jezine pojave u njoj i
utvrivanja njezina sastava i znaenja do uopavanja, provjeravanja i primjene. Vano je da jezine
pojave koje se obrauju budu zasiene primjerima i to tipinim primjerima.
Naelo primjerenosti To naelo podrazumijeva primjerenost dobi uenika i u sadrajima i u
metodikim postupcima. Zadatci primjerice trebaju biti oblikovani tako da ne budu ni preteki ni
prelagani za uenika, to jest trebaju biti ueniku dovoljno izazovni.
Naelo stvaralatva To naelo ukljuuje istraivanje i otkrivanje jezinih pojava i zakonitosti te
stvaralaku primjenu jezinog otkria.
Naelo meuovisnosti nastavnih podruja To naelo podrazumijeva uspostavljanje suodnosnih
veza meu svim podrujima hrvatskoga jezika: knjievnosti, gramatike, usmenog i pismenog
izraavanja, scenske i filmske kulture. Hrvatska rije je bitna sastavnica svih nastavnih podruja
hrvatskoga jezika, ona ih povezuje i ini integralnim dijelovima istoga predmeta pa se to mora
J. Nemeth-Jaji

METODIKA NASTAVE HRVATSKOG JEZIKA


odraziti i u organizaciji nastavnog procesa: moraju postojati zasebni sati gramatike, knjievnosti,
filma, govornih i pismenih vjeba, ali i oni u kojima se ta podruja povezuju, preklapaju, isprepliu.
Vjebe izraavanja moraju se oslanjati na gramatiku i knjievnost, gramatiko se znanje moe
stjecati i utvrivati na analizi knjievnih tekstova i uenikih pismenih sastavaka, a funkcija rijei
moe se otkrivati i u interpretaciji filmskih i kazalinih djela.
Naelo ope naobrazbe Nastava jezika u osnovnoj i srednjoj koli izvodi se na razini ope
naobrazbe. Ne ui se gramatika radi gramatike, ne pripremaju se budui jezini strunjaci, nego se
stjee jezino znanje korisno svakom graaninu bez obzira na zvanje i poslove koje obavlja.
Naelo sustavnosti i nesustavnosti Nastava hrvatskoga jezika izvodi se s jezikoslovnog stajalita
sustavno i nesustavno. Nezaobilazna je meutim didaktika sustavnost. Sustavno se, primjerice, ui
morfologija u petom i estom razredu osnovne kole: sustav imenskih oblika, sustav glagolskih
oblika. Nesustavno se ui fonetika i fonologija u osnovnoj koli: u niim razredima samo izgovor
glasova na koje uenici nisu navikli u svom zaviajnom govoru uz poetno itanje i pisanje, uz
govorne i pismene vjebe. U osnovnoj koli uenik lingvistiki nesustavno (ali metodiki sustavno)
ui gramatiku, primjerice: u nastavi usmenog i pismenog izraavanja (kad uz pomo nastavnika
otkriva djelomino nepodudaranje svog iskaza s knjievnojezinom normom); u nastavi gramatike
(kada sustavno uei o jednim pojavama usput zapaa i druge); u nastavi pravopisa (kad ui
pravopisnu normu uz pomo gramatikog termina prije nego se taj naziv pojavi u gramatikoj
nastavi, npr. vlastito ime u prvom razredu).
Naela: odgojnosti, knjievnog jezika, zaviajnosti, razlikovanja i povezivanja jezinih razina,
obavijesne

estetske

funkcionalnosti,

prosudbe,

demokratinosti,

ekonominosti

selektivnosti, analize i sinteze, zanimljivosti.


Nastavne metode svrsishodni naini zajednikog rada nastavnika i uenika tijekom nastavnog
procesa, pomou kojih uenici stjeu znanja, vjetine i navike te pomou kojih razvijaju
sposobnosti. Osnovne vrste:
1. metode

usmenog

izlaganja

(monoloke)

opisivanja,

pripovijedanja,

analitiko/sintetikog tumaenja, raspravljanja i upuivanja


2. metode razgovora (dijaloke)

po samostalnosti uenika: vezani, usmjereni i slobodni razgovor

po metodolokoj namjeni: motivacijski, heuristiki, raspravljaki, reproduktivni i


katehetiki

po praktinoj usmjerenosti: razgovorne igre, telefonski razgovor, poslovni razgovor,


rekreativni razgovor, usmena dramatizacija, intervju

J. Nemeth-Jaji

METODIKA NASTAVE HRVATSKOG JEZIKA


3. metode itanja (tekstovne) itanje s podcrtavanjem, s pribiljekama, s promatranjem, s
usmenim izlaganjem

po kriteriju glasnosti: itanje na glas i u sebi

prema doivljajno spoznajnim zadacima: metoda loginog itanja, metoda usmjerenog


(analitikog i kritikog) itanja, interpretativnog itanja, stvaralakog itanja

4. metode pisanja (grafijske) stvaranje teksta po zadanim gramatikim uzorcima,


sastavljanje.

metoda odgovora na itanja

metoda diktiranja diktati mogu biti:


o udbeni
o vjebeni i provjerbeni

istraivaki

nadzorni (kontrolni) za utvrivanje stupnja gramatiko-pravopisne


pismenosti i uvjebavanje pravopisno gramatikih pravila. Tekst je
zasien odreenom pravopisno-gramatikom graom.

izborni koristi se dui tekst za diktiranje, a uenici samo piu ono to


im uitelj zada, npr. rijei sa i , ili sa ije i je.

stvaralaki uenici na temelju zadanih rijei stvaraju tekst. Uitelj


izdvaja najbolje reenice od kojih se oblikuje sastavak. Kad je sastavak
napisan na plou, uitelj ga prekriva i diktira.

samodiktat uenici piu napamet nauen tekst.

diktat sa sprjeavanjem pogreaka diktat se proui prije diktiranja i


prouavaju se primjeri u kojima se nalazi pravopisni ili gramatiki
problem. Primjeri se ispisuju na ploi. Nakon toga slijedi diktiranje.

proueni,

objanjeni,

diktat s obrazloenjem,

slobodni uenici zapisuju samo bitno.

sastavljanja

ispravljanja

preoblikovanja

prepisivanja

oznaivanja
J. Nemeth-Jaji

METODIKA NASTAVE HRVATSKOG JEZIKA

upisivanja

5. metode crtanja (likovne)

slobodnog crtanja

usmjerenog crtanja

geometrijskog crtanja (tablice, grafovi, sheme)

6. metode pokazivanja (demonstracije) vizualna, auditivna, taktilna, olfaktivna i gustativna


metoda
7. metode fizikog rada (prakseoloka)

runog rada

strojnog rada (raunalo)

tjelesnih pokreta (gestikulacija, mimika, hodanje)

METODIKI POSTUPAK kombinacija vie osnovnih metoda ili njihovih podvrsta u istom
nastavnom koraku.

NASTAVA FONETIKE, FONOLOGIJE, MORFOLOGIJE, TVORBE RIJEI,


SINTAKSE, LEKSIKOLOGIJE, STILISTIKE
Probir gradiva iz navedenih jezikoslovnih disciplina u skladu je s mogunostima i potrebama
uenika te sa svrhom uenja hrvatskoga jezika. Pritom se potuje naelo ope naobrazbe i naelo
ekonominosti i selektivnosti. Primjerice, iz fonetike i fonologije uenici trebaju stei spoznaje o
sljedeem: govoru i govornim jedinicama; govoru i pismu; govornim organima i tvorbi glasova;
glasovima hrvatskoga jezika; podjelama glasova; glasovnim promjenama; naglaivanju; reeninoj
intonaciji; stilogenosti glasova. Nadalje, u poveem broju hrvatskih kola potrebne su vjebe za
igovor sljedeih glasova:

slivenika , , d i

jedrenika h

otvornika e, a, o

dvoglasnika ie (ije)

zvunika pred izgovornom stankom (obezvuenje na kraju rijei, npr. rop umjesto rob, rat
umjesto rad)

zvonanika v pred bezvunikom i izgovornom stankom (npr. ofca, nof, nofci).

Fonetika, fonologija, morfologija, tvorba rijei, sintaksa, leksikologija i stilistika pouava se u


nastavi:
J. Nemeth-Jaji

METODIKA NASTAVE HRVATSKOG JEZIKA


1. hrvatskog jezika (gramatike)
2. usmenog i pismenog izraavanja (pravogovora i pravopisa). To su jezine vjebe koje mogu
biti:

usmene
a) gramatiko pravogovorne

gramatike (fonoloke, morfoloke, sintaktike)

leksike (leks-semantike, leks-gramatike, leks-stilistike)

ortoepske (pravogovorne) (akcenatske, artikulacijske, intonacijske)

b) stilsko

kompozicijske

(razgovaranje,

opisivanje,

pripovijedanje,

tumaenje,

raspravljanje, upuivanje)

pismene
a) gramatiko pravogovorne

gramatike (fonoloke, morfoloke, sintaktike)

leksike (leks-semantike, leks-gramatike, leks-stilistike)

ortografske (pravopisne)
1. vjebe i zadatci, diktati, sastavci
2. grafijske, glasovne, interpunkcijske, leksike

b) stilsko

kompozicijske

(razgovaranje,

opisivanje,

pripovijedanje,

tumaenje,

raspravljanje, upuivanje)
3. u nastavi knjievnosti (lingvostilistike analize knjievnih tekstova (zapaanje stilogenih
fonema i prozodema, stilske uloge oblika rijei i leksema, otkrivanje tvorbenih i sintaktikih
osobitosti).
Prouavaju se na teoretskoj i na praktinoj razini.
OSNOVNA KOLA

SREDNJA KOLA

NAELO SUSTAVNOSTI I NESUSTAVNOSTI

5.

GLASOVNE PROMJENE, GOVORNE VRJEDNOTE


VRSTE RIJEI, SKLONIDBA PADEI
TVORBA KOMPARATIVA I SUPERLATIVA
PREDIKAT (GL.), SUBJEKT
JEDNOZNANOST I VIEZNANOST RIJEI

6.

IZGOVOR I PISANJE RIJEI S PROVEDENIM


GLASOVNIM PROMJENAMA, GOV. VRJEDNOTE
VRSTE ZAMJENICA, GLAGOLI
VRSTE PREDIKATA

7.

GOV. VRJEDNOTE, NAGLASAK, SAMOZNANE I


SUZNANE RIJEI
REENICA
ZNAENJSKI ODNOSI MEU RIJEIMA

8.

GLASOVI (NASTAJANJE GLASA, PODJELA)


GLASOVNE PROMJENE
RIJEI (TVORBA, PODRIJETLO, FRAZEMI)
ZAMJENJIVANJE ZAV. RE. GL. PRILOZIMA,
VIESTRUKO SLOENA REENICA, RED RIJEI
FUNKCIONALNI STILOVI

FONETIKA I FONOLOGIJA
(I FONOSTILISTIKA
I GRAFOSTILISTIKA)

1.

MORFOLOGIJA
(I MORFOSTILISTIKA)

2.

SINTAKSA
(I SINTAKTOSTILISTIKA)

LEKSIKOLOGIJA
(STILSKA SVOJSTVA LEKSEMA I
FRAZEMA)
FUNKCIONALNI STILOVI

3.

4.

J. Nemeth-Jaji

10

METODIKA NASTAVE HRVATSKOG JEZIKA


11

Metodiki postupci:
1. Induktivni spoznajni put (naelo indukcije). Uvijek postoji lingvometodiki predloak.

promatranje tekstovne cjeline

zapaanje jezine pojave i utvrivanje njezina sastava i znaenja

uopavanje

provjeravanje

primjena

2. Kontrastivna analiza (u nastavi morfologije)


3. Grafiki prikazi

podcrtavanje u analizi reenice

reenino stablo

slika

grananje (npr. zavisnih reenica)

IZVEDENICE

PREOBRAZBA

SLOENICE
SRASLICE

TVORENICE
TUICE
SUFIKSALNA
TVORBA

NOVE RIJEI

TVORBA RIJEI

PREF.-SUFIKS.

PURIZAM
PREFIKSALNA
STRANE RIJEI

TVORBENI
NAINI

POSUENICE
PREVEDENICE

SL. SUFIKSALNA

4. Postavljanje vierazinskih pitanja (za naglaske npr. kockarenje: opii, primijeni, usporedi,
ralani, povei, za/protiv)
5. Pitanja otvorenog tipa (npr. Zato je vano poznavanje tvorbenog sustava?)
6. Problemski i problemsko stvaralaki pristup

ponuditi vie rijei (printer, pisaljka, tiskaljka, tampa, pisa)

prosudba jezinih pojmova (npr. bakalaurej/prvostupnik, leei policajac/uspornik,


wellness/oputaonica)

poticanje na raspravu o jezinim pojavama. Ponuditi binarna pitanja/tvrdnje.


o za O nastajanje rijei, podrijetlo rijei, razliitost stilova, razgovorni stil

J. Nemeth-Jaji

METODIKA NASTAVE HRVATSKOG JEZIKA


o za S teme iz leksikologije: jezino osuivanje, vrste i prilagodba posuenica,
leksika norma

mrea rasprave (Rijei iz eng jez predstavljaju ozbiljnu prijetnju hrv jez. DA/NE)

akademska kontroverza

vrijednosna os

Nastavni oblici
1. FRONTALAN RAD svi uenici rjeavaju isti problem (pismeno ili usmeno). Prednosti:
uenici su kolektiv navike ponaanja u kolektivnom radu
uenici stjeu isto znanje
potjeu nastvanikovu kreativnost
natjecateljski duh
razvijanje heuristikog razgov.
2. GRUPNI RAD pogodan za rjeavanje nekih jednostavnih jezinih pitanja (npr. ponavaljanje
znanja o padeima). To moe biti i TANDEMSKI RAD/ RAD U PARU. Uenici u grupi dijele
poslove, ali i kontroliraju jedan dugog.
3. INDIVIDUALAN RAD ukida ueniku pasivnost na nastavi, naglasak na stvaralatvu.
Problem: motivacija i osposobljavanje za individualnu nastavu i zato treba:

procijeniti stupanj samostalnosti primjeren svakom pojedincu opseg, teinu, nain


obrade;

motivirati uenike;

dozirati gradivo svakom pojedincu prema njegovim mogunostima;

naelo postupnosti

Vrste:
1. programirana nastava. Temelj programirane nastave je programirana tema ili sekvencija
koja se sastoji od niza lanova koji sadre: obavijest (npr. o gramatikoj injenici),
zadatak, operaciju (rjeavanje zadatka i povratnu obavijest je li tono rijeeno, tj. kako
treba biti tono rijeeno). Treba je kombinirati s ostalim oblicima. Nedostatak: esto
daje prednost dedukciji.
2. samostalan rad s udbenikom djelomino/u potpunosti.
3. algoritam skup gramatikih simbola i postupaka potrebnih za rjeenje bilo kojeg
gramatikog zadatka ili problema pomou odreenih gramatikih operacija tono

J. Nemeth-Jaji

12

METODIKA NASTAVE HRVATSKOG JEZIKA


utvrenim redom. Zastupljene sve misaone operacije: analiza, sinteza, indukcija,
dedukcija, transformacija, komparacija, supstitucija...
4. nastavni listii najee se koristi.

DIJALEKTOLOGIJA I POVIJEST HRVATSKOGA JEZIKA U NASTAVI


Svrha uenja dijalektnih sadraja je razvijanje svijesti o njihovoj ulozi u komunikacijskoj i
stvaralakoj praksi te o njihovu odnosu prema standardnom jeziku.
injenice hrvatskog jezika:

kajkavsko narjeje

akavsko narjeje

mijeano narjeje (akavsko-kajkavsko, tokavsko-kajkavsko, tokavsko-akavski govori)

slavonski tokavsko-ekavski govori

tokavskoikavski govori.

Razlozi su kulturoloki i didaktiki.

OSNOVNA KOLA

SREDNJA KOLA

NAELO SUSTAVNOSTI I NESUSTAVNOSTI

5.

HRV. JEZIK PROLOST I SADANJOST


(HRV. KNJ. JEZIK I NJEGOVA ULOGA U
NACIONALNOJ KULTURI I JAVNOJ
DJELATNOSTI)
RAZLIKOVATI ZAVIAJNE IDIOME I KNJIEVNI JEZIK

AK. I KAJK. NARJEJE PREMA


HRVATSKOME STANDARDNOM JEZIKU
POVIJEST HRV. JEZIKA
(JEZIK I PISMO HRVATSKIH PISANIH
SPOMENIKA OD POETAKA DO KRAJA 15. ST.)

1.

6.

POETCI HRVATSKE PISMENOSTI


(ZNATI OSNOVNE PODATKE O BAANSKOJ PLOI,
PRVOJ HRVATSKOJ TISKANOJ KNJIZI I JEDNOM
SPOMENIKU NA SVAKOME PISMU)

AK. I KAJK. NARJEJE PREMA


HRVATSKOME STANDARDNOM JEZIKU
(OBLIKOTVORNO USTROJSTVO)
POVIJEST HRV. JEZIKA
(16. - 18. ST.)

2.

7.

POVIJEST HRV. KNJ. JEZIKA


(PRVI TISKANI RJENIK I GRAMATIKA; GAJEVA
REFORMA, GAJICA, ZAJEDNIKI JEZIK SVIH
HRVATA)

AK. I KAJK. NARJEJE PREMA


HRVATSKOME STANDARDNOM JEZIKU
(SINTAKTIKE OSOBITOSTI)
POVIJEST HRV. JEZIKA
(19. ST.)

3.

OSNOVNA OBILJEJA HRV. NARJEJA


(HRV. NARJEJA, TOKAVSKO NARJEJE I
HRV. KNJIEVNI JEZIK,
HRV. STANDARDNI JEZIK)
ZAVIAJNI GOVOR I HRV. KNJ. JEZIK
POVIJEST HRVATSKOGA JEZIKA
(NOVOSADSKI DOGOVOR, DEKLARACIJA...)

POVIJEST HRV. JEZIKA


(20. ST.)

8.

J. Nemeth-Jaji

4.

13

METODIKA NASTAVE HRVATSKOG JEZIKA


Na kraju S treba istaknuti sintetski pregled povijesnojezinog razvoja hrvatskog jezika. Treba
istaknuti i glavna razdoblja u razvoju hrvatskog jezika i njihove najvanije znaajke, kao i
postojanje etiriju jezinih struja hrvatske knjievnosti: akavske, kajkavske, akavsko-kajkavskotokavske i tokavske, od kojih je svaka mogla postati temeljem hrvatskog standardnog jezika.
Dijalekti i povijest jezika pouavaju se u nastavi:

hrvatskog jezika (narjeja, njihova obiljeja i rasprostranjenost; povijesni razvoj hrvatskog


jezika)

knjievnosti (dijalektna knjievnost, tekstovi starije hrvatske knjievnosti)

jezinog izraavanja (ueniko stvaralatvo na zaviajnom idiomu).

Metodiki postupci (dijalektologija):


1. prevoenje
2. izrada razlikovne gramatike ili rjenika koji se sastoji od uvoda, glasova, oblicka, tvorbe,
reenica, primjera, rjenika, zakljuaka). Radi se u etapama:
a. priprema projekta (TEMA izrada razlikovne gramatike; CILJEVI opisati glasove,
oblike, tvorbu rijei, reenino ustrojstvo zaviajnog govora, izraditi rjenik, sakupiti
primjere tekstova; PLAN RADA podjela zadataka)
b. rad na projektu (prikupljanje jezine grae, obrada i analiza, dok je nastavnik
savjetnik i pomaga)
c. predstavljanje projekta
d. vrjednovanje (samoprocjena, objavljivanje rada u asopisu)
3. postavljanje vierazinskih pitanja (to bi bilo da nema dijalekata).
Metodiki postupci (povijest jezika):
1. osnovne obavijesti o pojedinim temama (sintetski tip sata)
2. itanje transliteriranih tekstova, zapaanje jezinih obiljeja, prijenos u dananju grafiju i
pravopis, prijenos u suvremeni hrvatski knjievni jezik i usporedba sa suvremenim jezikom
3. vjebanje glagoljice
4. jezino istraivanje starih tekstova npr. jezik knjievnika na temelju odabranih ulomaka ili
usporedba jezika u drugim izdanjima istog djela
5. stvaralaki zadatci (npr. igra uloga novinar Slobodne Dalmacije, radija, lan povjerenstva
Matice hrvatske za obiljeavanje dana hrvatskog jezika)
6. postavljenje vierazinskih pitanja (to bi bilo da je umjesto Vukovaca pobjedila Zagrebaka
filoloka kola).

J. Nemeth-Jaji

14

METODIKA NASTAVE HRVATSKOG JEZIKA

NASTAVA HRVATSKOGA PRAVOPISA


Zadae nastave pravopisa su svladavanje pravopisne norme, spoznavanje funkcije pravopisa I
razlikovanje pravopisnih i ostalih jezinih injenica.
PRAVOPISNI PRIRUNICI sadre grafijska pravila (pismo, slovni znakovi), pravila koja
razrjeavaju odnos pisanja prema izgovoru (fonoloko morfonoloko naelo: npr. Pii kao to
govori. Govori za ui, a pii za oi! Pii kao to se pie, a govori kao to se govori.), pravila koja
su u prvom redu gramatika i pravila koja poboljavaju obavijesnost teksta.
Pravopisna norma se ui tijekom cijeloga osnovnokolskog kolovanja. U srednjoj koli
utvrivanje pravopisnog znanja.
Kad je rije o pravopisu, nastava se hrvatskoga jezika i jezinoga izraavanja povezuju. U nastavi
jezinog izraavanja koriste se PRAVOPISNE VJEBE:
o grafijske (pisanje slova, velika i mala slova, strane rijei)
o glasovne (pisanje glasova i glasovnih skupova)
o interpunkcijske (interpunkcije i ostali pravopisni znakovi)
o leksike (sastavljeno i rastavljeno pisanje rijei).
METODIKI PRISTUPI I POSTUPCI (npr. komunikacijsko-stvaralaki, problemski, problemskostvaralaki (istraivaki); poticanje na raspravu, oluja ideja...)

GRAMATIKI I PRVOPISNI ZADATCI

PROBLEMSKI PRISTUP pravopisno neureen tekst

ISKORITAVANJE MOGUNOSTI INTERNETA (upoznati uenike s dostupnim


stranicama s jezinim savjetnicima i blogovima ili uputiti uenike na dostupnu jezikoslovnu
literature, uputiti ih na gledanje emisija Navrh jezika (HRT) i Govorimo hrvatski (1.
program Hrvatskoga radija, mp3 na http://rnz.hrt.hr). Dostupna korisna literatura: Hrvatski
jezini portal , http://hjp.srce.hr, Hrvatski nacionalni korpus (http://www.hnk.ffzg.hr),
Hrak (http://hrcak.srce.hr): Jezik, Lahor, Jezikoslovlje, Suvremena lingvistika, Hrvatski

PROBLEMSKO-STVARALAKI

PRISTUP

JEZIKOSLOVNA

ETNJA:

gradom,

ustanovama, kafiima

Poticanje na raspravu: Povedite raspravu o tome kod kojih je naziva najlake pogrijeiti u
pisanju velikoga poetnoga slova, a kod kojih je naziva mala vjerojatnost za pogrjeku.
Svoje tvrdnje uenici dokazuju primjerima.

Oluja ideja: Napiite to vie primjera kojih se moete sjetiti u pet minuta, a u kojima ima
razlika izmeu govorenja i pisanja!

J. Nemeth-Jaji

15

METODIKA NASTAVE HRVATSKOG JEZIKA

Kriteriji vrjednovanja nastavnoga sata (hrvatskoga jezika)


Ciljevi nastavnog sata su jasni, a nastavni sadraj odgovara ciljevima nastave. Koritenje
nastavnih sredstava je odgovarajue (radni materijal za pouavanje i uenje). Nastavna sredstva
zadovoljavaju estetske kriterije. Uenicima je primjereno metodiko oblikovanje. Ono je
materijalno ispravno (predmetno-logiki tono). Nastavi sadraj je tako pregledan da ga uenici
razumiju. Didaktika i metodika naela se prihvaaju. Pojedne etape nastavnog sata meusobno su
povezane. Drutveno-radni nastavni oblici odgovaraju nastavnom cilju. S jednoga na drugi dio
nastave prelazi se uz aktivnost uenika. Uenici su paljivi i aktivno sudjeluju u nastavi
promjenom nastavnih situacija. Govorni model: upute uenicima su jasno formulirane a govor
nastavnika/nastavnice jezino je ispravan. Pedagoki pristup: nastavnik/nastavnica djeluje
motivirajue na uenike, pokazuje razumijevanje prema njima i strpljiv/ strpljiva je.

TIPOVI SATI U NASTAVI JEZIKA


1. sat obrade novog gradiva (priprava, istraivanje jezine injenice, provjera steenih
spoznaja)
2. sat uvjebavanja
3. sat ponavljanja (uvod s najavom cilja (motivacija), utvrivanje i uvjebavanje, provjera
uratka)

J. Nemeth-Jaji

16

METODIKA NASTAVE HRVATSKOG JEZIKA


SVEUILITE U SPLITU
FILOZOFSKI FAKULTET
ODSJEK ZA HRVATSKI JEZIK I KNJIEVNOST

Ime i prezime studentice/studenta:


Godina studija:
Nadnevak odravanja nastavnoga sata:

PISMENA PRIPRAVA ZA IZVEDBU NASTAVNOGA SATA IZ HRVATSKOGA JEZIKA

Predmetno podruje:
Nastavna jedinica:
kola:
Razred:
Mentorica/mentor:
J. Nemeth-Jaji

17

METODIKA NASTAVE HRVATSKOG JEZIKA


Nastavna tema:

18

Kljuni pojmovi:
Obrazovna postignua:
Tip nastavnoga sata:
Cilj nastavnoga sata:
Zadaci nastavnoga sata
a) obrazovni
b) odgojni
c) funkcionalni
d) komunikacijski
Metodiki sustav (sustavi):
Nastavna sredstva:
Nastavna pomagala:
Unutarpredmetna korelacija:
Meupredmetna korelacija:
IZVORI I LITERATURA

na to se upuuju uenici (udbenik, vjebenica, rjenik, zbirka, leksikon, enciklopedija i sl.)

ime se sve koristila/koristio studentica/student za pripremanje nastavnoga sata


STRUKTURA I PREDVIENO TRAJANJE POJEDINOGA DIJELA
NASTAVNOGA SATA

1. priprava 8 min.
a. Motivacija 4 min.
b. Osvjeivanje potrebnog predznanja 3 min.
c. Najava naobrazbene zadae
d. Priprava polaznog teksta 1 min.
2. itanje i kratka interpretacija polaznog teksta 4 min.
3. Zapaanje novih jezinih injenica 6 min.
4. Otkrivanje ostalih vanih obiljeja i uopavanje 10 min.
5. Provjera steenih spoznaja (na novim primjerima) 6 min.
6. Sinteza (usustavljanje, saimanje) 4 min.
7. Ponavljanje (stvaralaki rad) 7 min.

J. Nemeth-Jaji

METODIKA NASTAVE HRVATSKOG JEZIKA


ARTIKULACIJA NASTAVNOGA SATA
NASTAVNI SADRAJI

FAZE

NASTAVNI

NASTAVNOGA

OBLICI,

SATA

METODE,

I NJIHOVO

METODIKI

TRAJANJE

POSTUPCI
NASTAVNA
SREDSTVA

8. priprava 8 min.
a) Motivacija 4 min.
b) Osvjeivanje potrebnog predznanja
3 min.
c) Najava naobrazbene zadae
d) Priprava polaznog teksta 1 min.
9. itanje i kratka interpretacija
polaznog teksta 4 min.
10. Zapaanje

novih

jezinih

injenica 6 min.
11. Otkrivanje

ostalih

vanih

obiljeja i uopavanje 10
min.
12. Provjera steenih spoznaja 6
min.
13. Sinteza 4 min.
14. Ponavljanje (stvaralaki rad)
7 min.

PLAN PLOE
PRILOZI
Preslike svih materijala koritenih tijekom sata (nastavni listi, prozirnica, plakat, tekst audiozapisa,
crte, grafikon i sl.).

J. Nemeth-Jaji

19

METODIKA NASTAVE HRVATSKOG JEZIKA


20

NASTAVA JEZINOGA IZRAAVANJA


Zadaa nastave jezinoga izraavanja je upoznavanje uenika s osnovnim znaajkama
najeih tekstovnih vrsta i funkcionalnih stilova.
O jezinom izraavanju moemo govoriti na TEORETSKOJ RAZINI kao o znanju o najeim
tekstovnim vrstama, o pravilima sastavljanja i stiliziranja tekstova, o osnovama govornitva.
Uenici bi prema tome trebali razviti sposobnosti izraavanja doivljaja, osjeaja, misli i stavova,
stvoriti naviku uporabe pravogovornih i pravopisnih norma I ostvariti uspjene usmene i pisane
komunikacije. Jezine djelatnosti kojima uenici trebaju ovladati su sluanje, govorenje, itanje i
pisanje. Na PRAKTINOJ RAZINI to je primjena teoretskog znanja. To se odnosi na pisanje
vijesti, komentara, kritike, osvrta, administrativnih oblika (ivotopisa, molbe, dopisa...),
pripovijedanje o stvarnom i nestvarnom dogaaju, stvaranje opisa, stvaranje prie...
PRISTUPI:

Komunikacijsko-funkcionalni istie vanost komunikacijske prakse, funkcionalnu


nastavu jezika i razvoj jezino-komunikacijske kompetencije. Ona podrazumijeva
osposobljenost za praktinu jezinu uporabu, odnosno sluanje, govorenje, itanje, pisanje,
razgovaranje,

pripovijedanje

(izvjeivanje,

prepriavanje,

prianje),

opisivanje,

raspravljanje.

Integracijsko-korelacijski spaja jezik, knjievnost, izraavanje i medijsku kulturu.

Komunikacijsko-stvaralaki

funkcionalno

povezivanje

knjievnosti,

jezinog

izraavanja i ostvarivanje komunikacijskih zadaa. Npr. zajedniko stvaranje legende (7.


razred) i zajedniko stvaranje prie (5. razred).

Kod zajednikog stvaranja legende bitna je priprema uenika. Oni moraju ponoviti bitne
znaajke legende (fabulu, likove, teme, udesnost, pounost). Nastavnik ih mora uputiti na
J. Nemeth-Jaji

METODIKA NASTAVE HRVATSKOG JEZIKA


to da legende postoje oko nas, da jo nastaju i da sami moemo stvoriti legendu. Treba
uenike podsjetiti na strukturu svake prie (uvod,
zaplet, vrhunac, rasplet). Preporua se rad u
grupama. To moe biti legenda o jeseni, o
kamenitim vratima, krvavom kamenu, legenda
kako je nastao filozofski fakultet, o naherenoj
knjinici, legenda o legendi
Kod zajednikog stvaranja prie uenici se djele u grupe kao to je navedeno i u prethodnom
primjeru. Uenike se podijeli u 3 grupe i svaka grupa napie samo uvod i rasplet svoje prie.
Zaplet i vrhunac prie piu ostale dvije grupe.

Metodiki postupak stvaranje uloga moe se


primjeniti na uenike osmog razreda u obradi
zaviajnog govora ili na uenike estog razreda na
primjeru Ivane Brli Maurani. Kod primjera I. B.
Maurani to moe biti izvjee s vjenanja,
izvanredne vijesti Nove TV, izvjee Radija 4 iz
ume Striborove, izvjetaj o Zlovodinu roendanu,
intervju s Kosjenkom, s gom Zlovodom, s rijekom Zlovodom, s bakom, sa snahom,
igrokaz Nova snaha, Snaha Trnoruica

Uloga nastavnika u tradicionalnoj nastavi je ta da je on pouavatelj, glavni izvor i prenositelj


informacija, a u suvremenoj nastavi on ima ulogu voditelja, organizatora, poticatelja, suradnika i
partnera.
Razvijanju i poticanju jezino-komunikacijske kompetencije uenika pogoduje nain pouavanja
koji se oituje u meuodnosu sluanja, itanja, govorenja i pisanja te u pruanju redovitih prigoda
uenicima za govorno i pisano izraavanje u svim predmetnim podrujima hrvatskog jezika.

USTROJSTVO NASTAVNE JEDINICE

u pisanim i usmenim vjebama


1. PRIPRAVA motivacija, najava vjebe, upute za rad
2. IZVEDBA uenika priprava za govorenje ili pisanje (nacrt, podsjetnik,
razmiljanje, itanje), pisanje ili govorenje, itanje uratka (ako je pismena vjeba),
rasprava o napisanom ili govorenom tekstu
3. ZAKLJUAK ocjena uspjelosti vjebe, saimanje steenih spoznaja

J. Nemeth-Jaji

21

METODIKA NASTAVE HRVATSKOG JEZIKA


Metodiki modeli:

Unutarnji i vanski opis lika (2. r.) podijeliti uenike u grupe, a za opis lika
koristiti rijei i usporedbe.

Samostalno stvaranje prie (4. razred o..) nakon odsluanog valcera,


pisanje prie u skupinama.

za pojedinu tekstovnu vrstu


1. PRIPRAVA
a)

Motivacija

b)

Osvjeivanje potrebnog predznanja

c)

Najava naobrazbene zadae

d)

Priprava polaznoga teksta

2. itanje i kratka interpretacija polaznoga teksta


3. Zapaanje osnovnih obiljeja vrste teksta
4. Otkrivanje ostalih vanih obiljeja
5. Uopavanje (sinteza, saimanje steenih spoznaja)
6. Primjena steenih spoznaja (stvaralaki rad uenika)
Metodiki modeli:

Biografija i autobiografija (7. r.)

Vrste opisa umjetniki i znanstveni (1. razred s. .). Za osvjeivanje potrebnog


predznanja ponavljaju se vrste opisa: prema namjeni: umjetniki i znanstveni
(tehniki) / prema predmetu opisa: portret (vanjski, unutarnji), pejza, interijer,
eksterijer, slika / prema stanju: statini, dinamiki / prema udjelu osjetila:
vizualni, auditivni

GOVORNIKO (PREDAVAKO) UMIJEE KULTURA I GOVOR


Govorniko (predavako) umijee podrazumijeva sadrajnost govora, vrjednote govornoga
jezika, usklaenost verbalne i neverbalne komunikacije.
Govor je optimalna zvuna ovjeja komunikacija oblikovana ritmom reenica, rijei i slogova.
Za GOVOR KAO MEDIJ bitna je linearnost (sukcesivnost) govora, to znai da se on ostvaruje
se u vremenu (ne moemo govoriti vie rijei odjednom) i zvunost koja se odnosi na vrjednote
govornoga jezika koje nose informaciju.
Troritminost govora ritam rijei, reenica i slogova.
J. Nemeth-Jaji

22

METODIKA NASTAVE HRVATSKOG JEZIKA


GOVORNA (KOMUNIKACIJSKA) KULTURA lat. cultio, cultus, culture obraivanje zemlje;
obraivanje, njegovanje, gajenje, usavravanje, oplemenjivanje. U govoru moemo kultivirati
artikulaciju, dikciju, intonaciju, ritam, brzinu.
VRJEDNOTE GOVORNOGA JEZIKA
Verbalne:

ljudski glas, boja glasa; snaga, volumen

intonacija (reenina melodija) linija koja predouje kretanje reeninog tona

naglasci (naglasak rijei isticanje sloga u rijei jainom glasa, trajanjem i tonom; reenini
naglasak pojaan izgovor dijela reenice koji je najvaniji za razumijevanje poruke)

stanke odsjeci govornog vremena bez teksta

ritam

tempo (brzina govora) vrijeme u kojem se odvija govor

Neverbalne: mimika, geste, kontekst


Govor:

Pravilan svaki govor koji se zasniva na podlozi novotokavskog idioma.

Normalan nema govornih mana (mucanje, zastajkivanje, artikulacija pojedinih glasova

Kultiviran pravopis + norma, ali to nije dovoljno jer kultivirani akavski moe biti bolji od
nekultiviranog tokavskog.

Izgovor:

Lokalni pokazuje kojoj mikrojezinoj sredini pripada govornik.

Naputen lokalni treba biti drukije nego u lokalnom govoru, ali se ne znaju pravila

Standardni

PRIPREMA I USTROJBA PREDAVANJA/GOVORA


Za svako predavanje/govor vana je dobra priprema. Ona zapoinje prikupljanjem informacija,
materijala, grae. Prikupljeno zatim treba srediti, to jest odabrati i razvrstati grau. To moe biti u
obliku natuknica ili detaljno zapisana svaka reenica. Posebnu pozornost u pripremi predavanja
treba posvetiti izboru rijei, odnosno prilagoavanju izriaja sluateljima.
PRIPREMA ZA PREDAVANJE/GOVOR:
1. Razmiljanje o temi i namjeni
2. Pronalaenje i prikupljanje podataka

J. Nemeth-Jaji

23

METODIKA NASTAVE HRVATSKOG JEZIKA


3. Rasporeivanje prikupljenih podataka. Prikupljene podatke potrebno je srediti i
uspostaviti odgovarajui redoslijed u skladu s nacrtom, odnosno kompozicijom
predavanja/govora. Rasporeuje se to e biti ukljueno u uvodni dio, sredinje dijelove i
zavrni, zakljuni dio.
4. Sastavljanje predavanja/govora (oblikovanje teksta). Mnogi ne piu cijeli tekst, nego
samo naznauju glavne natuknice kako bi im u potrebi posluile kao podsjetnici.
5. Zapamivanje predavanja/govora. Pojedinci nastoje nauiti cijelo napisano predavanje ili
to vei dio teksta napamet, a drugi nastoje zapamtiti samo sveze meu cjelinama. Ima
predavaa koji pokuavaju vie puta izgovoriti predavanje obraajui pozornost brzini
govora, stankama, jaini i boji glasa. Uvjebavaju i uporabu tehnikih pomagala. Iskustva
svjedoe da je najbolje djelomice zapamtiti pripremljeni tekst te slobodno predavati, a
prema potrebi sluiti se nacrtom ili podsjetnikom.
6. Izvedba
Zlatno pravilo br. 1: to je predavanje krae, to zahtijeva duu pripremu.
USTROJBA PREDAVANJA/GOVORA (STRUKTURA)
1. UVOD 3 min

Privlaenje pozornosti

provokativno pitanje / tvrdnja

Relaksiranje

citat ili anegdota

Odreivanje svrhe

navoenje cilja

Organiziranje grae

prikaz strukture

2. SREDINJI DIO 10 min


a. glavni pojam / model / teza
b. objanjenje / primjeri / argumenti
c. rezultati / dokazi / podatci
3. ZAKLJUAK 2 min

Saimanje i isticanje vanoga ponavljanje glavnih toaka; izvoenje zakljuka

Poticaj na djelovanje

stav / zahtjev za akcijom

Dojmljiv zavretak

mudra izreka, humoristina poanta / zahvala

Zlatno pravilo br. 2: Paljivo planirajte poetak i kraj predavanja, sredina e se pobrinuti sama za
sebe.

J. Nemeth-Jaji

24

METODIKA NASTAVE HRVATSKOG JEZIKA


Uvodom se uspostavlja veza izmeu predavaa i sluatelja, te veza izmeu predavaa i predmeta
govora. Predava prikladnim rijeima nastoji, najavljujui temu, zadobiti naklonost sluatelja i
njihovo zanimanje za temu, a zatim ih saeto upoznaje sa sadrajem predavanja i najavljuje
najvaniju tvrdnju (tvrdnje). U razradbi (sredinjem dijelu) predavanja predava mora jasno i
detaljno izloiti grau o kojoj je rije. Vano je da sredinji dio ne bude razvuen kako izlaganje ne
bi zamorilo sluatelje. Zakljuak treba logiki proizlaziti iz sredinjega dijela. Obino i sam ima tri
dijela: prvi saetak je predavanja; drugi svojevrsni je poziv sluateljstvu na prihvaanje
predavaevih misli, a trei dojmljiv zavretak (pamtljiva reenica, mudra izreka i sl.).
(Prema knjizi Vlade Pandia: Govorno i pismeno izraavanja u srednjoj koli. Prirunik za
srednjokolske profesore i studente hrvatskoga jezika i knjievnosti, Profil, Zagreb, 2001., str. 182187.)
U staroj Grkoj dva su osnovna smjera kolovanja govornika. Prvomu je bila svrha pouavanje
uenika kako bi bili to uspjeniji u uvjeravanju drugih osoba bez obzira na istinu, a drugomu je
istina bila glavni cilj i ideal retorike nastave. Prvi je smjer potjecao sa Sicilije, iz Sirakuze, a u
Ateni je naao sljedbenike meu sofistima koji su uvijek bili spremni s pomou raznovrsnih trikova
dokazivati i da neto to je loe moe biti bolje od dobroga. Drugom je smjeru zaetnik Platon
koji je odluno promicao retoriku kao slubenicu istine.
Periklo (oko 495.-429. pr. Kr.). Pripadnik aristokracije, poznat po zalaganju za atenski narod,
demos. U vrijeme njegova upravljanja dravnim poslovima atenska je demokracija dosegnula
vrhunac. Iako je bio velik govornik (kau da grmi i sijeva kada on govori, ili da nosi na jeziku
stranu munju), Tukidid kae da glavni razlog njegovu uspjehu nije bila govornika vjetina, ve
ugled koji je stekao svojim skromnim nainom ivota i injenicom da je bio nepotkupljiv. Umro je
prvih godina Peloponeskog rata od kuge koja je harala Atenom. Neposredno pred smrt izjavio je
kako je ponosan to za vrijeme svog djelovanja nije zavio u crninu nijednog Atenjanina.
Demosten (384.-322. pr. Kr.). Usavrio je uzvien, strastven, britak i brz govor. Poznat po
filipikama, politikim govorima protiv Filipa II. Makedonskoga. U tim je govorima veliao Atenu i
nastojao ouvati njezinu slobodu. Grka je ipak pala pod makedonsku vlast. Nakon Filipove smrti
odigrao je vodeu ulogu u ustanku protiv novoga makedonskog kralja Aleksandra Velikoga.
Pobuna je okrutno uguena, a Demosten je trebao biti uhien. Sam je sebi, meutim, oduzeo ivot.

J. Nemeth-Jaji

25

METODIKA NASTAVE HRVATSKOG JEZIKA


Stari Rim takoer visoko cijeni govorniko umijee. Svi rimski mladii, koji su se pripremali za
unosne politike karijere, morali su nauiti kako se uspjeno komunicira s mnotvom osoba na
javnim skupovima, ali i u pregovaranju izmeu dvaju ili vie sudionika. U Grcima nalaze pouzdane
uitelje.
Ciceron (106.-43. pr. Kr.). U Aziji se upoznaje s kienim azijskim stilom, a na Rodu s rodskim,
koji ini sredinu izmeu jednostavnoga atikoga i bujnoga azijskoga. Priklanja se rodskom stilu.
Sudjeluje u javnom ivotu Rima te postie zavidnu politiku karijeru postaje i konzulom. U
politici pristaje uz republikansku stranku, otkriva Katilininu urotu i smru kanjava urotnike na
zakljuak senata. Slave ga tada kao spasioca drave, ali je takvim istupom navukao na se mrnju
politikih protivnika. Morao je u progonstvo, a imetak mu bude zaplijenjen. Po povratku iz
progonstva, u politikim borbama izmeu Cezara i Pompeja pristaje uz Pompeja. Pobjednik Cezar
oprata mu to, ali se mora povui iz javnoga ivota. Kad je ubijen Cezar, odlunim nastupom protiv
Marka Antonija, koji se, nastavljajui Cezarovu politiku, eli nametnuti Rimu za samovladara,
postaje Ciceron voa senata, koji je bio za republiku, a u opoziciji protiv Antonija. Antonije sklapa
trijumvirat s Oktavijanom i Lepidom. Odmah poduzimaju proskripcije politikih protivnika. Meu
proskribiranima je i Ciceron. Dadoe mu odsjei glavu i desnu ruku, koje su donesene u Rim i
izloene na govornici, gdje je on nedavno drao vatrene govore protiv Antonija. Tim se govorima
uzdigao do odlunoga branitelja slobode bez obzira na opasnost smrti, koju su mu oni donijeli. Oni
su vrhunac Ciceronove govornike umjetnosti i njegove moralne veliine. elim samo ovo dvoje:
da umirui ostavim rimski narod slobodan, a od ovoga - mislim - besmrtni bogovi ne mogu dati
nita vee; drugo, da svakome bude onako, kako si je stekao zasluga za dravu. Ili: Stvar je dola
do vrhunca; o slobodi se odluuje. Treba ili da pobijedite, graani, to ete zaista i postii i zbog
svoje ljubavi i uz toliku slogu, ili ma to drugo radije, nego da robujete. Drugi narodi mogu
podnositi ropstvo, a rimskom je narodu priroena sloboda. Sauvano je 58 Ciceronovih govora
(sudbenih i politikih). Pie i spise iz teorije o govornitvu (retorski spisi) O govorniku (De
oratore). elio je da Rimljanin bude dobar ovjek, plemenit, tovatelj i sljedbenik starih rimskih
moralnih naela, naobraen domoljub, odlian govornik, odlian poznavatelj knjievnosti i drugih
umjetnosti.
Uitelji govornitva.
Izokrat (436.-338. pr. Kr.). U Ateni je osnovao znamenitu govorniku kolu. Istraivai njegova
djela suglasni su da je bio vrlo uspjean u odgoju i izobrazbi odlinih govornika, ali su nerijetko
postavljana pitanja o njegovoj moralnoj dosljednosti. To e jo podugo ostati zagonetka jer nema
J. Nemeth-Jaji

26

METODIKA NASTAVE HRVATSKOG JEZIKA


sigurnih povijesnih injenica o njegovoj eventualnoj zloporabi vlastitoga govornikog umijea.
Rijetko je nastupao na velikim skupovima zbog slaba zdravlja i navodno nejaka glasa. Izokratovi su
uenici, pripremajui se za vjebe i ispitne govornike nastupe, redovito pisali govore, ispravljali ih
i usavravali poput svojega uitelja.
Aristotel (384.-322. pr. Kr.): Retorika. Odreuje ju kao sposobnost pronalaenja uvjerljivosti u
svim govornim okolnostima i govornim vrstama. Poticao je govornike na upoznavanje moguih
sluatelja tvrdei da uspjean govornik moe biti samo onaj koji odlino zna komu e uputiti svoj
govor, pa u skladu s tim trebao bi se i pripremati. Isticao je razboritost, krepost i dobru volju kao
glavne imbenike govornikove uvjerljivosti.
Kvintilijan (oko 35.-95.): Izobrazba govornika. Prvi je preduvjet za dobra govornika, isticao je, da
mora biti poten, estit, karakteran ovjek. Smatrao je neukusnom preveliku kienost, neprirodno
predstavljanje misli, sve to je optereeno nastojanjem za vanjskim uincima u govornikome i
pjesnikom stilu, iako je to rimska publika njegova doba eljno i neprekidno traila.
(Prema knjizi Vlade Pandia: Govorno i pismeno izraavanje u srednjoj koli, Zagreb, 2001., str.
14-47 i internetskim stranicama.)

PRISTUPI POUAVANJU PISANJA


1. Prezentacijski uitelj je glavni izvor spoznaje o ustroju i stilskim obiljejima vrsta
tekstova.
2. Interakcijski uenici rade u manjim skupinama na zadatcima i vjebama pisanja teksta, a
zatim raspravljaju o nastalome tekstu.
3. Slobodni uenik samostalno i slobodno stvara tekst, a objanjenja i pomo trai od uitelja
i ostalih uenika u skladu sa svojim potrebama.
4. Instrukcijski viemjesene vjebe (treninzi) u kojima se uenici izvjebavaju u svakoj
fazi pisanja, od ideje do objavljivanja teksta.
(Vie o tome u knjizi Karol Visinko: Jezino izraavanje u nastavi hrvatskoga jezika. Pisanje,
kolska knjiga, Zagreb, 2010., str. 77-78)
PROCESNI PRISTUP PISANJU
U kolama uenici esto piu o temama koje su daleko od njihova interesa ili iskustva i to za
publiku koja se gotovo iskljuivo sastoji od nastavnika, koji esto o toj temi zna vie od uenika.
Najee je svrha pisanja pokazati nastavniku to uenik zna o nekoj temi. Mjerila prema kojima se
J. Nemeth-Jaji

27

METODIKA NASTAVE HRVATSKOG JEZIKA


pisanje ocjenjuje gotovo da i nemaju veze s porukom ili s praktinim rezultatom, ve su usmjerena
na njegovu ispravnost. ele li uenici uvjebati cijeli raspon snage pisane komunikacije, mora im se
dopustiti da piu o temama koje poznaju i koje ih zanimaju, za stvarnu publiku, za niz svrha i u
okolnostima u kojima je pisanje vano. Mora ih se poticati i iznova nauiti kako pisati da bi im
pisanje bilo djelotvornije.
Oni koji su osmislili procesni pristup pouavanju pisanja, oslanjali su se na dva najvanija izvora:
profesionalne pisce i mlade ljude. Od profesionalnih smo pisaca saznali to oni ine kad piu i kakvi
su im uvjeti potrebni. Budui da su te pouke dobivene od profesionalnih pisaca, i uenicima su
omogueni takvi uvjeti kako bi se proces pisanja odvijao u slinim uvjetima.
Postoji li, meutim, jedan jedini proces kroz koji bi svi pisci trebali proi kako bi proizveli dovreni
tekst? Na postoji, ali postoji opis procesa pisanja koji se ini najblii onome to veina pisaca ini
kad pie, a to je model procesnog pisanja Murraya (1985.) i Gravesa (1982.). Taj je model koristan i
za organizaciju pouke pisanja.
U skladu s tim modelom, veina kvalitetnih tekstova prolazi kroz tri koraka: priprema, radna verzija
i popravljanje. Tekstovi koji e se objaviti prolaze kroz jo dva koraka: ureivanje i objavljivanje.
Prolazi li svaki tekst kroz te etape i to tim redoslijedom? I ponovno je, naravno, odgovor ne. Vrlo je
vjerojatno da e uenici nasuminim redom prelaziti iz jedne etape u drugu, iako e najee
slijediti spomenuti redoslijed.
Priprema: To je etapa prikupljanja informacija i pribiranja misli. Razmiljamo o idejama kojima
raspolaemo o nekoj temi i poinjemo planirati kako emo o njoj pisati.
Radna verzija: Ta je etapa kad se ideje stavljaju na papir. Probna je i eksperimentalna. Zapisujemo
ideje da bismo vidjeli to imamo rei o naoj temi. Moemo ih pojasniti, ak i dotjerati. U radnoj
verziji nije potrebno biti kritian glede naih ideja, njihova oblika ili pravopisa i rukopisa. Za to e
biti vremena kasnije.
Popravljanje: To znai popravljanje radne verzije. elimo vidjeti to smo htjeli rei i kako bismo
to mogli bolje rei. Jednako tako elimo da su nae ideje izraene jasno i u primjerenom obliku.
Ureivanje: To je zavrna etapa prije objavljivanja teksta. Sastoji se od tri koraka: elja da tekst
bude toan, svijest o pogrjekama, znati kako ih ispraviti (pri tome moe koristiti lektorski obrazac).

J. Nemeth-Jaji

28

METODIKA NASTAVE HRVATSKOG JEZIKA


Objavljivanje: To je zavrna etapa procesa pisanja. Zbog mogunosti da e se njihov tekst nai
pred publikom, mnogi uenici piu, popravljaju i dotjeruju poglavito ako su vidjeli da su radovi
drugih uenika dobro primljeni. Objavljivanje usto omoguuje uenicima da vide to drugi rade.
to je potrebno piscima: redovite prigode za pisanje, zanimljive teme, modeli, publika, navika
popravljanja, odmak od konvencija, podrka kolega, prilike za pisanje o raznim temama i u raznim
anrovima. Procesni pristup pisanju pokazuje uenicima kako proizvesti kvalitetan sastav te
osigurava uenicima redovite prigode za kvalitetno pisanje u vlastite svrhe i za stvarnu publiku.
Prilog:
Obrazac za popravljanje teksta (inaica 1)

Obrazac za popravljanje argumentacijskoga


teksta (prikaz, osvrt, esej...) (inaica 3)

1. emu je uglavnom rije u tekstu?


2. Je li sve u tekstu povezano s glavnom
temom?
3. Postoji li neko mjesto gdje bi trebalo
ubaciti vie informacija?
4. Pokazuju li rijei slikovitost ili nejasno i
openito govore?
5. Je li sastav organiziran tako da vodi
itatelja od ulomka do ulomka na smislen

1. Izraava li moje pisanje ono to sam


eljela/elio?
2. Jesam li rekla/rekao sve to sam
eljela/elio?
3. Hoe li itatelji razumjeti moj nain
razmiljanja?
4. Jesam li potkrijepila/potkrijepio svoje
ideje argumentima?
5. Hoe li moji argumenti uvjeriti itatelje?

nain?
6. Je li uvod jasan?
7. Je li zakljuak dojmljiv i relevantan?
Obrazac za popravljanje teksta (inaica 2)

Obrazac za ureivanje teksta (lektorski


obrazac)

1. Opiite publiku za koju ste pisali.


2. Proitajte uradak svome paru.
3. Neka vam kae to misli da je bio va cilj.
4. Objasnite svome paru stvarnu svrhu
pisanja.
5. Raspravite postoji li mogunost da vae
pisanje postane jasnije.
6. Zahvalite na pomoi.
7. Promijenite uloge.

1. Jesu li sve rijei napisane pravilno?


(Podcrtajte rijei za koje niste sigurni.)
2. Je li svaka reenica napisana kao potpuna
misao?
3. Ima li reenica kobasica?
4. Jesu li zarezi i ostali pravopisni znakovi
na mjestu?
5. Je li svaki ulomak uvuen? (Kad god
uvedete neku ideju, potreban vam je novi
ulomak.)

J. Nemeth-Jaji

29

Napomena: Pitanja koja vode uenike u popravljanju i ureivanju teksta samo su primjeri moguih
pitanja. Navedeni se obrasci, naravno, prilagouju dobi uenika i njihovu predznanju. Za mlae
uenike esto je dovoljan samo jedan obrazac u kojem se navode i pitanja za popravljanje i za
ureivanje teksta.
(Prilagoeno prema knjizi: Temple Steele Meredith: Radionica za pisanje: od samoizraavanja
do izraavanja stajalita. Vodi kroz projekt VII, Forum za slobodu odgoja, Zagreb, 1998.)

STILSKO-KOMPOZICIJSKO VJEBANJE
Razvijanju pismenosti pogoduje:

razredno okruje

nain pouavanja

meuodnos itanja, pisanja, govorenja, sluanja

redovite prigode za pisanje

praenje napretka uenika u vjetini pisanja.

Stilsko-kompozicijske vjebe: razgovaranje, opisivanje, pripovijedanje (izvjeivanje, prianje,


prepriavanje), tumaenje, raspravljanje, upuivanje.
Opisivanje je oblik usmenog ili pismenog izraavanja kojim se povezano izlau zapaene osobine
ili obiljeja predmeta opisivanja. Potie i razvija: promatranje, zapaanje; verbalizaciju zapaenog;
predoivanje; bogaenje rjenika; uoavanje cjeline i dijelova i odnosa meu njima.
Vrste opisa prema predmetu opisa: opis predmeta, opis osobe (portret), unutarnji i vanjski opis
lika, opis prostora (otvorenog i zatvorenog), opis slike.
Postupnost u vjebama opisivanja:
1. uoavanje cjeline
2. zapaanje dijelova
3. nabrajanje elemenata
4. povezivanje dijelova u verbalnu cjelinu
5. razraivanje uoenih pojedinosti
6. potpuniji opis.

METODIKA NASTAVE HRVATSKOG JEZIKA


Prianjem se oblikuje izvorna graa, stvarna ili zamiljena. U prepriavanju je graa preuzeta, i
to doslovno (doslovno prepriavanje) ili djelomino (stvaralaka prepriavanja). U prianju se
pouava kako stvarati, a u prepriavanju kako preraditi poznati sadraj.
Vrste prianja
1. Prianje po slici i po nizu slika. Kod prianja po slici slika treba prikazati jednostavnu
radnju, a kod prianja po nizu slika na slikama treba biti prikazan dogaaj u vie faza.
Takvo prianje razvija sposobnost razumijevanja slike, sposobnost prenoenja vizualnog u
govorni medij, uoavanje uzrono-posljedinih veza, stvaranje reenica, uspostavljanje
cjelovitosti i smislenosti.
2. Prianje po sjeanju
3. Prianje s nastavkom prie. Poticaj je pria. Uenici dograuju priu novim sadrajnim
pojedinostima, izmiljaju nastavak, mijenjaju zavretak. Pria se moe ispriati ili proitati
do zanimljive pojedinosti u raspletu, te potaknuti uenike da ispriaju to se dalje dogodilo.
1. Stvaranje pria poticaji:

prianje na osnovi mate

stvaranje prie od zadanih pojmova (rijei)

zamjenjivanje likova u prii (dobri likovi dobivaju odlike zloestih; svi likovi postaju
dobri; svi likovi postaju zloesti; zamjena jednog lika iz prie drugim)

sastavljanje nove prie od ve poznatih pria

smjetanje poznate prie u drugi prostor ili vrijeme

zajedniko stvaranje nizanje prie (npr. reenica po reenica pria; dvije reenice
novi lik: svaki igra izmisli dvije reenice i u njima treba u priu uvesti novi lik;
zajedniko stvaranje prie u skupinskome radu)

likovni predloak (reprodukcija umjetnike slike) pria nastaje na temelju razgovora o


slici: uenik kazuje to on misli tko se na slici nalazi, u kakvom je tko meusobnom
odnosu, to se likovima dogaalo, kakav je ugoaj slike s obzirom na boje i sadraj koji
prikazuje, zato je slikar naslikao sliku i sl

Vrste prepriavanja
1. Doslovno (bez preinake predloka)
2. Prepriavanje sa skraenjima (saeto prepriavanje). Prikladni su tekstovi s razvijenom
fabulom gdje se javljaju dinamini i statini motivi, a prepriati treba samo glavne dogaaje.
Razvija sposobnost apstrahiranja, to jest odvajanja bitnog od nebitnog.
J. Nemeth-Jaji

31

METODIKA NASTAVE HRVATSKOG JEZIKA


3. Opirno prepriavanje
4. Proireno prepriavanje. Prikladni su krai tekstovi. Treba pronai one dijelove teksta koji
su pogodni za proirivanje (primjerice, zamisliti mjesto radnje i dopuniti ga pojedinostima).
Razvija matu, inventivnost, bogati rjenik.
5. Prepriavanje s preinakama (stvaralako prepriavanje). Preinake se mogu odnositi na
promjenu gledita (npr. iz 1. u 3. lice i obrnuto), promjenu glagolskog vremena (npr. iz
prolosti u sadanjost), to, izmeu ostaloga, pomae usvajanju gramatikih modela. Mogu
se provoditi kompozicijske preinake (poetka, sredinjeg dijela, zavretka) ali i novi
dogaaji i/ili likovi.
6. Prepriavanje s nastavkom prie. Slobodno dograivanje knjievnog teksta novim
sadrajnim pojedinostima.
IZRADA PLANA (opisa, prie)
1. prema broju pojedinosti:

globalan

detaljan

2. prema onome tko izrauje plan:

zadani (uitelj na ploi, plakatu, listiu za svakog uenika ili za skupinu)

zajedniki (uitelj s uenicima)

individualni (svaki uenik za sebe)

3. po obliku:

u obliku natuknica
kuni ljubimac: kakve je boje, kako izgleda, po emu je poseban, to voli
raditi, to mu je najvanije.

pomou vizualnih pomagala


zvjezdasti organizator
slika sobe sa zadatkom: Opii osobu kojoj pripada ta soba (tko je ona u
kojoj je dobi kako izgleda - ime se bavi - to voli tko su joj prijatelji...)

Primjer nastavnog listia - OPISIVANJE


1. Promotrite sliku i opiite je sa to vie rijei.
2. Rijei sloite u smislene reenice.
3. Reenice sloite u smisleni redoslijed.
Sliku moete opisivati:
J. Nemeth-Jaji

32

METODIKA NASTAVE HRVATSKOG JEZIKA


a) od sredinjeg dijela prema pozadini ili obratno
b) od vrha prema dnu ili obratno.
Pri opisivanju pazite:

na veliine i odnose meu predmetima

na detalje

na doba dana, boje i nijanse boja

na nazive (dio grada, ime kipa, zvonika...)

Slobodno se koristite poredbama (velik kao div, vrst kao stijena...).


NE ZABORAVITE opisujete svoj SPLIT!
PROVJERITE:
1. Jeste li sve rijei pravilno napisali?
2. Jesu li vam reenice pravilne:

napisane su kao potpuna misao (razumljive su)

kratke su i jasne (nisu kao kobasice)

pravopisno su pravilne (poslui se rjenikom).

3. Proitajte jo jednom napisani tekst:

tiho, u grupi

ita teksta sam.

4. Dok ekate svoj red, paljivo sluajte ostale izlagae!


Primjer nastavnog listia - PRIANJE
Ako ste smislili priu i imate ju u glavi, ispunite ovaj plan:
1. UVOD

Gdje se pria dogaa? Kada?

2. GLAVNI DIO
(ZAPLET, VRHUNAC)
3. RASPLET
ZAVRETAK

to se dogodilo?
Kako je taj dogaaj zavrio?
to se na kraju dogodilo?

Prije nego to ponete pisati, svakako proitajte dodatni plan. Pokuajte navesti to vie detalja koji
prate redoslijed dogaaja u prii. Prema planu pokuajte odvajati ulomke.
1. Uvod:

Gdje se pria dogaa?

J. Nemeth-Jaji

33

METODIKA NASTAVE HRVATSKOG JEZIKA

Kada je to bilo?

34

2. Glavni dio

Kako je sve zapoelo?

Tko je sudjelovao u dogaaju?

Ispriaj detaljno tko je to radio, to se dogodilo?

Kako su se osjeali sudionici?

to su proivljavali?

Opii njihove postupke, misli...

3. Zavretak

Kako je dogaaj zavrio?

Je li tko izvukao pouku, nauio neto, odluio to?

Primjer zadatka za uvjebavanje kompozicije:


Moj je mobitel i tvoj mobitel (Ulli Schubert: Pria o mobitelima)
UVOD
Pavao se voli praviti vaan pa ga smatraju najveim napuhankom u cijeloj koli. Stalno donosi u
kolu najnovije stvari, a danas je donio najnoviji tip mobitela.
SREDINJI DIO
(Smjernice: iji je mobitel to ga je Pavao donio u kolu? to je rekao ostalima iz razreda u vezi s
tim mobitelom? Kako se ponaao? Kako se otkrilo da mobitel nije njegov?)
ZAVRETAK
-

Kakvo glumatalo posprdno e Oliver.

Odmah sam pomislio da taj mobitel nije njegov!

Svi se stanu grohotom smijati samo Andreja ne. Njoj je ao Pavla. Moda se i ne pravi vaan.
Moda samo eli imati vlastiti mobitel, kao to i ona eli svoj.
Primjer vjebe sastavljanja uvoda:
Tema: Zdrava hrana
Inaice uvoda:
1. Uvod kojim najavljujemo o emu emo pisati
2. Uvod kojim elimo pobuditi zanimanje za temu
3. Sliica ili anegdota kao uvod u temu
J. Nemeth-Jaji

METODIKA NASTAVE HRVATSKOG JEZIKA


4. Problemski uvod
5. Uvod provjerenom strunom ili znanstvenom tvrdnjom
6. Uvod odabranim citatom
7. Uvod pitanjem
Zadatak: Po istom naelu pokuajte sastaviti nekoliko uvoda u tekst koji zavrava ovako:
1. I na kraju, budete li imali dovoljno sree da vidite dupine, posluajte to strunjaci savjetuju
za susret s njima.
2. Doselili novi stanari. Nove djevojice i djeaci zaigrae nove igre i nitko od njih nije znao
da je na mjestu njihova igralita nekada davno bila umica prepuna radosti i iznenaenja.
U stilsko-kompozicijskom vjebanju moemo ii:
a) od knjievnoga teksta prema uenikom stvaralatvu; knjievni tekst tada je poticaj za
prepriavanje, prianje, izvjeivanje, opisivanje, raspravljanje...
b) prema knjievnom tekstu, to jest ueniko stvaralako izraavanje prethodi interpretaciji
knjievnoga teksta (neki postupci: semantiko-poetski pokus, nastavljanje zapoetog
pripovijedanja, stvaranje prie prema poticaju).
1. Primjer: Opisivanje lika. Poticaj je knjievnoumjetniki tekst uma Striborova Ivane
Brli-Maurani. Zadatak: Zamisli da si Malik Tintilini, domiljati duh s kunog ognjita.
Predstavi se. Tko si, gdje ivi, to radi? Napii kako pomae ljudima u nevolji. Moe i
nacrtati kako izgleda.
2. Primjer: Pisanje pisma likovima. Poticaj je knjievnoumjetniki tekst Runo pae H. CH.
Andersena.
3. Primjer: Stolica uloge ili zamiljeni intervju s Kokom, s njegovom mamom, kapetanom
Nemom, Tomom Sawyerom... Stolica uloge zapravo je stolica koju uitelj stavi na sredinu
razreda. Onaj tko, po vlastitoj elji, sjedne na stolicu, treba se zamisliti u ulozi odreenog
lika. Svi uenici mogu mu postavljati pitanja.
Pouavanje pisanja ukljuuje:
-

kratka predavanja o nekom aspektu pisanja

izradu podsjetnika za oblik teksta (vjeba saimanja, sintetiziranja)

praenje napretka uenika u vjetini pisanja (redovito savjetovanje o pismenim radovima


uenika, mapa radova, konkretne upute i individualizirana pouka)

J. Nemeth-Jaji

35

METODIKA NASTAVE HRVATSKOG JEZIKA


Cilj je stilsko-kompozicijskoga vjebanja jasno oblikovanje misli i samostalnost u pisanju i
gradbi reenice i vezanoga teksta.

VRJEDNOVANJE I OCJENJIVANJE UENIKIH PISANIH URADAKA


Elementi vrjednovanja

sadrajna razina

kompozicija: organizacija i povezanost misli, odnos izmeu uvoda, glavnog


dijela i zavretka

ostvarenost teme u skladu sa zadatkom

izvornost (originalnost): odnos prema temi i motivima

unutartekstovna povezanost

jezina razina

rjenik i stil (bogatstvo rjenika)

gramatiko-pravopisna tonost

formalno-pojavni izgled

urednost i tonost u oblikovanju slova

zanatska razina

tehniki i logiki aspekt

kompozicijsko ustrojstvo teksta

gramatiko-pravopisna tonost

formalno-pojavni izgled teksta (slovni sustav i itkost)

stvaralaka razina

sposobnost i vjetina preradbe i obrade podataka (teme i motiva)

nain izraavanja (stilske osobitosti)

Opisnici analitiki pristup vjrednovanju i ocjenjivanju uenikih sastavaka.


Sastavak se ne ocjenjuje (vanjsko vrjednovanje) kad ga nema, kad je napisan velikim tiskanim
slovima, kad je potpuno neitak i kad tema i oblik izraavanja nisu ostvareni.
Vrste pogrjeaka

jezine
o pravopisne nastaju naruavanjem pravopisne norme

iste (veliko i malo slovo, rastavljanje rijei na kraju retka, kratice,


interpunkcija)
J. Nemeth-Jaji

36

METODIKA NASTAVE HRVATSKOG JEZIKA

fonoloki i gramatiki uvjetovane (/, ije/je)

o gramatike
o leksike
o stilistike

nejezine
o sadrajne pogrjeke (naruavanje semantikog jedinstva teksta; neusklaenost teme i
sadraja; netonost)
o logike (naruavanje logikih zakonitosti razvoja teksta jasnoe, suvislosti...)
o kompozicijske (naruavanje sklada u rasporedu kompozicijskih jedinica)

Ispravljanje uenikih pisanih uradaka

Ispravljanje (oznaivanje) pogrjeaka

Metoda znakova

Redaktorsko-lektorska metoda (korekturni znakovi) u tekstu i na rubnici

Metoda pisanog komentara (jasan, saet i pedagoki poticajan komentar)

Ispravljanje, vrjednovanje i ocjenjivanje: prikaz, recenzija, osvrt, kritika

J. Nemeth-Jaji

37

METODIKA NASTAVE HRVATSKOG JEZIKA


38

J. Nemeth-Jaji