Sie sind auf Seite 1von 50

KONSTRUISANJE I DIMENZIONIRANJE

PRIMJENOM ŠTAPNIH
MODELA

B - Bernoulli, Beam Theory


D - Deep beam, Detail, Disturbance, Discontinuity
Primjeri geometrijskog i statičkog diskontinuiteta (D područja)
Za razne slučajeve diskontinuiteta razrađeni su štapni modeli, koje
možemo podijeliti u D1, D2 i D3 modele.

D1 model za uvođenje
koncentrične sile u gredu
D2 modeli koriste se na mjestima djelovanja dvije koncentrične sile.
Primjeri D2 modeli: a)opterećenje u blizini oslonca; b)konzola; c)čvor rama

Statički neodređen štapni model

Prekobrojna sila u uzengijama može se odrediti prema obrascu:


a
2 ⋅ −1
Tw = z ⋅F
3
Specijalni tipovi rešetka kojima se modeliraju nagle promjene visine grede
jesu D3 modeli.
Područje štapa sa naglom promjenom visine izloženo savijanju sa
negativnom poprečnom silom
Čvorovi štapnih modela
Tip 1 : C – C – C čvor
C-C-C čvorovi javljaju se u
područjima unutrašnjih oslonaca
kod kontinuiranih nosača
−R C2
σ c1 = σ c2 =
a1 ⋅ b a2 ⋅ b
C3 − R ⋅ cot θ + C2( − )
σ c3 = =
a3 ⋅ b a3 ⋅ b

a = a 1 ⋅ sin θ + a 2 ⋅ cos θ
R
D=−
sin θ
D R
σc = =−
a ⋅b a ⋅ b ⋅ sin θ
R
σc = −
b ⋅ sin θ ⋅ (a 1 sin θ + a 3 cos θ )
Tip 2 : C – T – C čvor

R −R
σc = − σ c1 = T = f yd ⋅ As
a ⋅ b ⋅ sin θ a1 ⋅ b
Tip 3 : T – C – T čvor

U principu svi čvorovi štapnih modela zasnovani su na osnovnim


čvorovima tip 1, 2 i 3. Složeniji problemi rješavaju se superpozicijom
osnovnih čvorova, odnosno preklapanjem modela osnovnih čvorova.
Primjeri štapnih modela
Kruti stubovi (J1 ≈J2)
Vitki stubovi mekani na savijanje (J1 << J2)
Uticaj poprečne sile

Ugao rama opterećen momentom


sa pozitivnim predznakom
Ugao rama opterećen momentom «srednjeg» intenziteta

Ugao rama opterećen momentom «velikog» intenziteta


Ugao rama opterećen momentom «velikog» intenziteta

Velika razlika između visine rigle i


stuba (h2 >>h1)
Konzole

Za opis nosivosti konzola koristi se D2 model (slika 8.22a). Razlikujemo


normalne konzole (slika 8.22b),
0,5z ≤ a 1 ≤ 2z
kod kojih se uglavnom uzengije postavljaju vertikalno i visoke konzole
(slika 8.22c),

0,3z ≤ a1 ≤ 0,5z
gdje se preporučuju horizontalne uzengije.

Ukoliko nema nekih posebnih saznanja, prema EC2 se za horizontalnu


proračunsku silu uzima,
Fx ≥ 0,2 ⋅ Fz
Modeli konzola
Presjeci mjerodavni za proračun
Određivanje sila u štapovima

Čvorovi A,B i C štapnog modela


Armatura konzole sastavljena od horizontalnih petlji i uzengija
Računski primjer : Dimenzioniranje konzole sa odnosom ac < hc
Temelji
Ekscentrično opterećen temelj samac
Izdignuti oslonac
Gerberov zglob
Greda sa izdignutim osloncem i vutom
T čvor izložen
djelovanju
simetričnog
momenta

Prihvat povećanog momenata sa lijeve strane T čvora


Štapni modeli za T
čvor sa
kontinuiranim
stubom
a) Pozitivni moment
M1 ; b)Negativni
moment M2
Primjer 2 – Spoj monolitan zid – montažna ploča

Formiranje STM-a

Tuzla, 26.05.2007.
ANALIZA PRIMJENOM ŠTAPNIH MODELA (STM) (PRIBLIŽNI POSTUPAK)

STM za monolitan spoj

Tuzla, 26.05.2007.
ANALIZA PRIMJENOM ŠTAPNIH MODELA (STM) (PRIBLIŽNI POSTUPAK)

STM za monolitan spoj

7
76,28

2
8,
169,47
2

82,13
23
1,
82,13

39

0
,3
31
1 147,33

98,41
27
8,

Tuzla, 26.05.2007.
ANALIZA PRIMJENOM ŠTAPNIH MODELA (STM) (PRIBLIŽNI POSTUPAK)

Formiranje STM-a za montažne veze

Tuzla, 26.05.2007.
ANALIZA PRIMJENOM ŠTAPNIH MODELA (STM) (PRIBLIŽNI POSTUPAK)

Formiranje STM-a za montažne veze

2
3 5

0
45 0
30
1 4

Tuzla, 26.05.2007.
ANALIZA PRIMJENOM ŠTAPNIH MODELA (STM) (PRIBLIŽNI POSTUPAK)

3
2
60 60
Z 5'
P(Z)
8 9
6
1' 25 45 45

1 7 4'
P
PRITISNUTI STAP
ZATEGA

Tuzla, 26.05.2007.
ANALIZA PRIMJENOM ŠTAPNIH MODELA (STM) (PRIBLIŽNI POSTUPAK)

27 Usporedba STM-a
76,28

8,

169,47 125,21
2
3 Sila u zategnutoj
armaturi manja 7%.
82,13
23

31
,26
1,
82,13

,3
44
39

0
0
,3
31

0
30
1 147,33 4 86,87
98,41
27
8,

157,75 3 125,21
60 45 30
5'

32
Sila pritiska u čvoru 1
,53

,53
32

0
9

,3
manja 16%. 28,36 8 16,27

31
6
7
5 2 ,3 8
55 ,55
6,6

25 8, 45
7

1 94,09 7 102,96 4' 86,87

PRITISNUTI STAP
ZATEGA
Tuzla, 26.05.2007.
F=1500kN

500

40
400
F=1500kN

400
B
400
F=1500kN

400
+581

T1=353kN

C1=353kN
-1332

C2=1500kN
F=1500kN

0,5h
+581

T1=353kN

C1=353kN
-1332

C2=1500kN
F=1500kN

T2=287kN

7kN

kN
C4=152

0,5h
55
=4
C5

T1=353kN
C3=287kN
C2=1500kN

C1=353kN

+581

T1=353kN

C1=353kN
-1332

C2=1500kN
F=1600kN F=1600kN

50

800
D1

Debljina zida je
d=40cm

1800
B1

200
800
D2

400
800

B2

400
400 400
F

248 C1 C2 725kN/m
325kN/m 248 304
T1
F

248 C1 C2 725kN/m
325kN/m 248 304
T1
T1 = 403kN 1
C3
=
cca. 450

57
kN 0

C1 = 403kN 2
T1 = 403kN

C5 = 403kN

C2 = 1600kN
cca.75,90

C4 = 1
650k
N
F
T
T1

267
C
C1

D2

100
C2

T= 2397kN T1= 403kN

T
T1

267
C = 3997kN
C
C1

100 C1 = 403kN
C2

C2 = 1600kN
T1= 403kN

C2 = 1600kN
C1 = 403kN
T4 =
T3 = 01994kN 1908kN0
4 cca. 45 cca. 780 5 cca. 40 6
N
412kN
4k
C6

C7 =
8
24
=
28

8=
2

C
0k
N
C = 3997kN
T= 2397kN