ISLAMSKA

UMJETNOST

KALIGRAFIJA
Pisanje je najznaajnija tema koja je prisutna u svim oblicima islamske umjetnosti.
Kaligrafska umjetnost arapskog slova nije iskljuivo vezana za arapski jezik.Umjetnost kaligrafskog ispisa
arapskog slova koristila se u gotovo svim vrstama arhitektonskih obejkata:sakralnih,profanih,na
nianima,esmama,javnim objektima,rukopisima,upotrebnim predmetima,odjei.Takoer se koristila za ispis
historijekih,knjievnih,pjesnikih djela i sl.
Kaligrafija ili krasopis je umjetnost lijepog pisanja rukom uz pomo pera,kista,tinte ili nekog drugog pribora
za pisanje.Osoba koja se bavi kaligrafijom zove se hattat (kaligrafa).Pod islamskom kaligrafijom
openito,podrazumjevaju se umjetnika pisma razvijena temeljemarapskih slova koja vremenom,dobivaju
izvjesne estetske,dekorativne elemente u skladu potrebama unutarnjih osjeaja umjetnika-kaligrafa.Od
najranijih dana pisari,ujedno i umjetnici koji su se bavili ovom umjetnikom disciplinom su imali posebno i
potovano mjesto u drutvu.Umjetnost islamske kaligrafije je umjetnost linije,izraaja iste linije,stabilnosti
te iste linije koja proima harf ili slovo.Kaligrafska umjetnost je prva umjetnika disciplina koja je nastala u
umjetnosti islama,a iz koje su poslije proistekle umjetnost knjige i druge popratne primjenjene
umjetnosti.Kaligrafija arapskog slova dala je islamskoj umjetnosti najjai i najorginalniji peat,prije svega
zahvaljujui svom porijeklu,ishoditu i konano najdraem mediju,Boijoj Objavi.Sveta Knjiga muslimana,
Kur'an,imala je sredinju ulogu u nastanku i razvitku kaligrafije. Pisanje je najznaajnija tema koja je
prisutna u svim oblicima islamske umjetnosti. Prvi pisani tragovi nalazili su se na palminom listu ispisanom
svetim tekstom,a kasnije na papirusu,pergamentu koje je umnoavano,zatim kamenu,drvetu,koi,fajansu,
gipsu,ilimima i tkaninama.Razvitak kaligrafije povukao je za sobom razvitak cijelog niza prateih
disciplina od iluminacije,korienja,umjetnosti knjige do ebru i drugih primjenjenih umjetnosti.Ona ostavlja
dovoljno prostora i slobode umjetniku da se harfom,ili slovom,izrazi u najrazliitijim oblicima.Kaligrafska
umjetnost je materija koja je neovisna o bilo kojoj prethodnoj i buduoj.
Kaligrafija se prvi put pojavljuje u 2 ili 3 muslimanskom stoljeu.Arapsko pismo se razvilo dosta kadno u
odnosu na druga velika pisma.Arapsko pismo pripada grupi semitskih alfabeta.Umjetniko ispisivanje
arapskih slova uglavnom se izvodi tradicionalnim materijalima.Karakteristika ovih materijala je da su
prirodnog porijekla,a to su:papir,pero-trska i tu.Papir koji je nosilac kaligrafskog ispisa zahtjeva
karakteristinu preradu i pripremu radi lakeg ispisivanja.Olovke (kandis) ili pero za pisanje se pravi od
razliitih vrsta trske,koje takoer zahtjevaju odreenu pripremu kako bi bilo kvalitetno sredstvo za
ispis.Donoene su iz Irana.Za kvalitetnu trsku potrebna je odgovarajua klima,jer je sa njima najpogodnije
pisati.Neke su stare i preko 300 godina.Postoje tri osnovne faze u iljenju pera:naht,akk i kat.Tu ili
kaligrafska boja je pigment prirodnog porijekla koji se vezuje arapskom gumom uz dodatak odreene
koliine vode.Preparacija (aher) se vri pomou bjelanceta (stipsom),tako da tinta ima vezu izmeu tua i
podloge,koja daje glaavost papiru.Poslije preparacije nakon 6 mjeseci se ispisuje pismo.Treba spomenuti i
1

druge olovke Bambu-Dava olovka.Njima se piu sitna pisma ili dui tekst.Uz olovke imamo tintarice Divit
oblik,zajedno spojena sa pernicom,raena od pirina ili drugih jakih materijala.Noevi za iljenje olovaka ili
pera,sa peatom za razliku od drugih noeva.Drke su raene od drveta,kosti,metala.Noi je raen od
posebnih materijala.Tanki i veliki do 20 cm.Glaa je kamen za preparirani papir,a moe biti u razliitim
oblicima.
Ebru umjetnost je tehnika umjetnosti slikanja na vodi iz 9 stoljea.Ebru umjetnost je turska
umjetnost.Nastala u 9 stoljeu.Krajem 14 i poetkom 15 stoljea imamo prve tragove ebrua u
knjigama.Sluio za predlist i zalist za knjige.Havan je sluio za tucanje boje za ebru.Pravljen je od drveta i
kamena.Guma Arebik je smola,mjea se sa pigmentom boja.Postupak:kreni malter,na njega iao pigment
mjean sa smolom,sa mlijekom i sl.Ebru zavisi od oblika:cvijetni ebru,batal,eljani,mermer ebru.Nastao je
iz inspiracije oblaka koji se oslikavaju na vodi (refleksija boje),odraz kroz pigmente.Korice Kur'ana
prepoznajemo po stilovima koji su krasili Svetu Knjigu.Knjiga se sastoji iz slijedeih dijelova: desne
strane,iraza,hrbata,lijeve strane,preklopa i klape.Knjiga i njihova proizvodnja postali su veoma znaajni
oblici umjetnosti,a lijepo pisana rije je jedna od najznaajnijih ukrasnih motiva.Raeni su mnogi motivi
poput

florealnih,na

odreenim

dijelovima

stranica

knjiga

dr.Korice

su

raene

po

motivima:osmanski,selduki i dr.Razlike u knjigama su u hrbatu.Sve knjige i papiri su jelenska koa.Vie

listova knjige ini formu do 5,6, stranica ili knjini fond.Listovi su:obojeni,preparirani,sloeni u formu i
onda se ispisuje tekst.Zatim se radi iluminacija.
Kaligrafija na Balkanu i u Bosni i Hercegovini smatra se turskom kaligrafijom,odnosno produetkom ili
Nastavkom kole turske kaligrafije,s obzirom na injenicu da je ovaj prostor due vremena bio dio
Osmanskog sultanata.Neki od poznatih kaligrafa:Sulejman Mezaki,Ahmed Bosnevi,Mehmed Mostari,
Salih Salahi,Ismail Bosnevi i drugi.

ILUMINACIJA RUKOPISA
U naim velikim gradovima,u osmanskom periodu,radili su sa ostalim zanatlijama i hattati,koji su se bavili
kaligrafskim ispisivanjem tekstova u arhitekturi i nadgrobnim spomenicima,prepisivanjem knjiga i njihovim
ukraavanjem.Najvie su prepisivani Kur'ani i divani. Osim kaligrafskog pisma,rukopisi se ukraavaju
brojnim ornamentima u kojima su najee motivi.pupoljak rue,cvijet,list,trolist,vitice u rumi
stilu,rozete,linije,stilizovan oblik,lanci,ue,zvijezda,spirala,stilizovane grane.Pojedini listovi bili su ukraeni
lijepim crteima,a potom su uvani meu koricama od obraene i ukraene koe. Svaka damija imala je
soju biblioteku.Knjige su uvane u bibliotekama pri damijama i dvorcima. Rukopisi Kur'ana i njegove
dekorativne stranice bez sumnje su vrhunska ostvarenja u ovoj umjetnosti.Iako islam zabranjuje slikarsku
predstavu ljudskih figura,Perzijanci nisu nikada potovali ovaj propis,pa je ljudska figura nala mjesto u
njihovim mnogobrojnim minijaturama.Pod utjecajem Perzije,i kod drugih islmaskih naroda,slikarstvo
minijatura umjetniki prikazuje ovjeka.enu i druga bia u svakodnevnom ivotu.Osmanski Turci imaju
svoje minijature,oni nastavljaju slikarstvo seldukih umjetnika.U klasinom periodu turske umjetnosti,u
teni da se ovjekovjee neki dogaaji,dvor je bio poruilac rukopisa sa ilustracijama.Ratni pohodi
Sulejmana Velianstvenog ,Selima II i Murata III predstavljeni su na tim minijaturama.Najuveniji turski
iluminirani rukopis je Hunernama,knjiga o junatvima osmanskih sultana.to se tie iluminacije sa
pigmentima se koristilo 22/24 karatno zlato sa malo meda.Sve se nanosi kistom.Jedino se po kamenu ljepilo
zlato.Velika panja prilikom prepisivanja i iluminiranja Kur'ana posveivala se prvim stranicama,poznatijim
kao ser levha ili zlatna stranica.Radi se o prvoj Kur'anskoj suri El-Fatiha i prvoj stranici druge sure ElBekare.

VRSTE PISMA

Shema utjecaja kufi pisma na aklam-i-sitte

Kufsko pismo koje je nastalo u Kufi,u Iranu,ima znaajnu ulogu u historijatu islamske kaligrafije.Ono je
pretea svih ostalih stilova koji e se kasnije razviti iz ove vrste.Ono se razvilo iz makili pisma,pismo kojim
se pisalo u Meki i Medini.Karakteristike ovog pisma su izduena proporcionalnost,otri i izraeni
uglovi,kvadratinost,kratke vertikale i due horizontale.Iz ovog pisma proizala su 32 pisma.Iz prvobitne
forme ve u 7 stoljeu nastaje jedan zreliji,sjajniji i velianstveniji vid ovog pisma,koji e vremenom dobiti
naziv ornamentalni kufi.Ovo pismo se koristilo uglavnom za svakodnevnu upotrebu.Odlikuje se
jednostavnom elegancijom.Osnovna karakteristika ovog pisma je da nema strogog pravila,te umjetnicima
daje slobodu u izraavanju i izvoenju ornamentalnih formi.Od 11 stoljea kufi pismo se sve vie koristi kao
ornament-isprepleteni kufi.Slova su gotovo postajala lisnata,florealna,uvezano isprepletena.Postoje neke
podjele kufi pisma kao to su ,podjela kufi pisma po geografskom osnovu: 1.istoni 2.zapadni 3.afriki
kufi.Takoer podjela po individualnim stilskim osobenostima: 1.jednostavni 2.lisnati 3.sa ukraenom
podlogom 4.isprepleteni 5.geometrijski kufi.Znaajni kaligrafi aklam-i-sitte:Hafiz Osman,Mustafa Rakim,
Sami Efendi i dr.
Aklam-i-i sitte (est kaligrafskih pera-olovaka),pojam pod kojim se podrazumjeva est kurzivnih pisama
koja su se izdigla u status glavnih pisama,te su kao takva prihvaena kao svojstven standard islamske
kaligrafije.Aklam-i-sitte je prihvaen u svim islamskim i ne islamskim zemljama gdje se koristi arapski
jezik.U aklam-i-sitte spadaju stilovi:sulus,nesih,tewki,rikaa,muhakkak i rejhani.
Sulus pismo se pojavljuje u 7 stoljeu.Svoj pravi razvoj doivljava u 9 stoljeu.Samo ime oznaava mjeru
treina-proporcije uspravne linije do krive.Sulus je ustanovljeno kao najistaknutije pismo koje je pisano
4

samostalno ili zajedno sa nesih pismom.Sulus karakterie visina,ravni kraci,veliki obimi i dugaki elifi sa
dekorativnim vrhom.Prave i krive linije glavni su faktori sulus pisma.Koriten je za dekorativne svrhe,
rukopise i spise.irina pera ne prelazi 3-4 mm.ee koriten za zaglavlja tekstova.Ornamentalna varijanta
sulus pisma koritena je za ispisivanje Kur'ana i drugih vjerskih tekstova.Ovo pismo nije pogodno za pisanje
knjige,mada postoje neki primjerci knjiga i kasida ispisani ovim pismom.Deli sulus je najee
primjenjivano na velikim levhama,tarihima,natpisima u kamenu i metalu,porculanu,na nadgrobnim
spomenicima i dr.
Nesih pismo je pismo proizalo iz sulusa sa izvjesnim izmjenama,a linije su istanjene.Termin nesih datira do
8 stoljee.Ovo pismo je bilo koriteno u svrhu administrativnih prepiski,te je stoga pogodno za pisanje na
Obinom papiru,po namjeni prilagoeno obinom ovjeku da moe da brzo pie tube i albe.Sauvan je
jedan primjer Kur'ana pisan ovim pismom sa zaglavljem u sulusu,koji datira iz 1001 godine.Ovo pismo je
malog formata,sa kraim horizontalnim linijama.
Muhakka pismo dobilo je ime po jednom ranom pismu koje je bilo manje kvadratino nego kufi,prilino
razrijeeno.Glavna karakteristika ovog pisma su produeni krajevi,plitke krivine,horizontalna zakrivljenja.
Poslije 16 stoljee ovo pismo je naputeno,te ga je mogue vidjeti samo na rijetkim levhama i touglavnom u
ispisu bismille.
Rejhani pismo je derivat nesih pisma koje se razvilo u 9.stoljeu.Ovo pismo ima odreenu bliskost sa
muhakkakom.Koristilo se za ispisivanje velikih primjeraka Kur'ana,koji su bili omiljeni u Perziji.
Tevki pismo u prijevodu znai potpis.Nastalo je u 9.stoljeu.Poznato kao kraljevsko pismo za potpise i
naslove.Srodno je sulusu,ak se moe rei da je to jedna vrsta slomljenogsulus pisma.Ima dosta slinosti
sa rikaa' pismom.Linije su gue,horizontalno su izduenije,a krivine su manje zaobljene.U potpunosti se
razvilo u kasnom 11.stoljeu.
Rikaa' pismo je poznato kao idazet hat,jer je koriten za potpise udiplomama.Izvedeno je iz nesih i sulusa.
Geometrijski oblici slova podsjeaju na sulus,slova su gua,sa kraim horizontalama.
Ferman je dravni spis ili dokument,sultanova naredba.Ferman u zaglavlju nosi sultanov znak (peat),tugru
i obino je napisa tako da se razlikuje od forme berata.Mala je razlika izmeu fermana i berata u poetoj
formi prve reenice.Veina fermana pripremana je u carskom uredu.Na konaan primjerak niadija bi
naznaavao tugru na ferman ili jedan od vezira divana.Dovren ferman je smjeten u vreicu i obino poslan
preko vladinih glasnika.Tekst poinje obraanjem,koje navodi funkcije i esto ime i zvanje primaoca ispred
kojeg stoje njegove poasne titule.
Berat je arapska rije koja na turskom oznaava odreeni tip naredbi koje je izdavao sultan.Sva
imenovanja,od paa pa do slubenika damija manjeg znaenja vrila su se beratom.Na dnu dokumenta,u
lijevom uglu je ime mjesta gdje je izdata naredba.
Tugra je dekorativna forma imena,odnosno sultanski potpis,pisan na svim fermanima,beratima.Sa
osmanlijama su nastale prve tugre.U njemu se nalazilo ime sultana i njegovog oca,jer nisu postojala
5

prezimena.Sastojala se iz tri okomita koplja.Podnoje koplja zavravaju u korijenu,koje,itajui se odozdo

prema gore,sadri tekst tugre.To je takoer sultanska naredba.U ranom i kasnom dobu Carstva,tugre se
javljaju i na novcu.Sastojala se iz 5 dijelova:prijestolje,ovalni dio tugre,dekorativni oblici,sablja,tri elifa.
Tarih je kaligrafski natpis isklesan u kamenu,obino postavljen na objekte,medrese,sebilje,esme i sve
druge objekte iz domena monumentalne arhitekture,kao i na lijepo izgraene nadgrobne spomenike,odnosno
niane.Od pisama iz prvih godina za ove potrebe najvie se koristip kufi stil,kojeg su poslije zamjenili sulus
i nesta'lik pismom,a negdje i rikaa'.

MINIJATURA
Minijatura je mala precozna slika izraena u razliitim tehnikama,jedna od elemenata iluminiranih
rukopisa.Knjiga je bila veoma omiljena u islamskom svijetu.to se tie sam minijature,potrebno je
napomenuti,da u skladu sa vjerskom zabranom prikazivanja likova,nijedan Kur'an nikada nije ilustrovan,ve
je imao samo geometrijske ukrase.Minijaturisti su prije svega bili u slubi vladara i sultanovih
dostojanstvenika,mecena i pokrovitelja umjetnika i cijelih kola.Prvi znaajni centri formiraju se u vrijeme
Abasida i Selduka,u Mosulu i Bagdadu.Uslijedilo je ilustrovanje bajki i pria,djelatnost u kojem je
minijatura nala iroku primjenu.Za kratko vrijeme tipina obiljeja stranice sa islamskom minijaturom
dobivaju osnovne i specifine elemente:uokviranjanje stranica geometrijskim ukrasima koji ponekad
obuhvataju obje strane,to uveeva predstavu.Figure su briljivo iscrtane i tee da budu to stvarnije
prikazane,kroz vie ili manje naglaene simbole.Poslije mongolskog osvajanja,azijski islamski minijaturisti
dobijali su sve vie podsticaja od kineskih uzora i tehnika.Boje variraju u svim nijansama i dobijaju jak
sjaj.Kompozicija se formira unutar bogatog okvira tako da ne ostavlja prazan prostor.Ilustrovana stranica
predstavlja posebne odlike islamske minijature.Figure se komponuju u bogatom polihromnom okviru,ili su
obuhvaene irokim obodom koji podsjea na borduru tepiha,i okruene.Perspektiva je geometrijska i
osloboena veza sa realistinom vizijom sadraja,tako da vie ostavlja slobodno polje subjektivnim
tumaenjima nego realnom prikazivanju.Brojni prizori u prirodi,s jasno plavim nebom,ili zlaznim liem i
fino stilizovanim drveem,doaravaju atmosferu.Safardski stil minijature

je u poetku utjecao na

otomanski,koji je meutim,imao jae izraena obiljeja,gruba i sintetina,teei u ikonografksim motivima

vie pounom i histrijskom pripovjedanju.U kasnoj turskoj minijaturi zapaa se doslovno ponavljanje
dekorativnih elemenata u vidu harmoninih linija.Svi oblici tee obliku trougla,s vrhom nagore,poput
kupole.Pojam minijatura (lat. minium crvena olovna boja) moemo definirati kao malusliku ili crte kojim
su ukraavana zaglavlja knjiga ili poetna slova. Zbog obilnog koritenjacrvene boje (minijuma) pri
ukraavanju, ove male islustracije nazvane su minijature. Usrednjovjekovnim rukopisima, a kasnije i u
tiskanim knjigama, upotrebljavale su se i druge boje, a najvie zlatna i srebrna.3Likovni prikazi u vidu
minijature poznati su jo iz starihrukopisa Kineza, Indijaca, Perzijanaca i Egipana.4U prvim godinama
nakon Muhamedove smrti dolazi do rasprave o zabrani prikazaljudskih i ivotnjiskih figura baziranoj na
uputama koje je prorok ostavio svojimsljedbenicima. Budui da zabrana ne postoji u originalnom tekstu
Kurana, vrlo brzo nailazimona figurativne prikaze na lonarstvu, freskama i skulpturama.Krajem 10.
stoljea, kad se zapoinje s prevodima na arapski znanstvenih tekstova pisanih na grkom jeziku (poput
Dioskuridova rukopisa De meteria medica), javljaju se i prveslike u knjigama s prikazima ljudi i
ivotinja.Ubrzo se oslikavaju i brojni knjievni tekstovi, pa se islamska minijatura- u poetku pod utjecajem
antike umjetnosti, a kasnije i s vlastitim karakteristikama, razvija iromislamskog svijeta.Za razvoj

islamske minijature poseban znaaj imale su etiri veoma razliite, a s drugestrane u mnogo tome sline
kole ili tradicije: bagdadska, perzijska (iranska), indijska(mogulska) i osmanska (turska).

ARHITEKTURA
Najznaajniji oblik islamske umjetnosti u svim dijelovima islamskog carstva bila je arhitektura.Kotala je
mnogo,trajala je najdue i vidjela ju je najira publika.Meu najpoznatijim i najbolje ouvanim graevinama
este su one koje su podignute u religijske svrhe,poput damija i medresa,ali i utvreni dvorci,brojne palate i
javne zgrade,jer se stoljeima koritene i odravane.Religijske graevine mogu se posluiti kao okvir za
praenje razvoja islamske arhitekture.Islamski graditelji naroito su koristili dva arhitektonska elementa: luk
i kupolu i dva konstruktivno-dekorativna elementa:ivan i mukarnas,koji su bili uobiajeni i kod sakralnih i
javnih islamskih graevina.Nijedna druga kao islamska umjetnost nema toliku raznovrsnost tipova i oblika
lukova.U sasanidskoj arhitekturi ivan je,u stvari,bio sala pokrivena poluobliastim svodom,potpuno otvorena
na jednu stranu:tu je vladar primao dostojanstvnike i dijelio pravdu.Uvoenjem damije i medrese koje su
imale kvadratno dvorite sa trijemom,u sredini svake unutranje strane izrauje se atrijum u obliku
ivana,koji je postepeno dobijao oblik prostornog i dubokog portala,s proeljem otvorenim u visoki luk.
Glavni ivan bio je okrenut prema Meki,a sa strane je imao dva ugraena minareta. Islamska arhitektura
obuhvata irok opseg svjetovnih i religijskih arhitektonskih stilova od utemeljenja islama do dananjice,
utiui dizajnom i konstrukcijom zgrada i graevina na ukupnu islamsku kulturu.Najei tipovi graevina
na kojima se primjeuje islamska arhitektura su:damije , mezari, palae i utvrenja.Specifian
prepoznatljivi stil islamske arhitekture se razvio ubrzo nakon vremena Poslanika Muhammeda, i to iz
rimskog, egipatskog, perzijskog i bizantijskog modela. Jedan od najranijih primjera islamske arhitekture je
Kupola nad Stijenom, izgraena 691. godine u Jeruzalemu. Imao je unutranji nadsvoeni prostor, krunu
kupolu i koristio je ponavljajue dekorativne are (arabesku). Velika damija Samarre u Iraku, zavrena 847.
godine, kombinirala je hipostilizovanu arhitekturu redova i kolona koji su podravali ravnu podlogu
ogromne munare koja je bila konstruisana iznad same damije. Aja Sofija u Istanbulu je uticala na islamsku
arhitekturu. Kada su Osmanlije osvojili Carigrad od Bizanta,baziliku su pretvorili u damiju (sada muzej) i
pripojili elemente bizantijske arhitekture u svoja nova djela(naprimjer kupole). Aja Sofija je takoer sluila
kao uzor za mnoge osmanskedamije kao to su ehzada damija, Sulejmanije damija i Rustem paina
damija.
Elementi islamskog stila - Islamska arhitektura se moe identifikovati sa sljedeim elementima koji su
preuzeti iz prve damije koju je izgradio Muhammed, a.s., u Medini, kao i iz predislamskih elemanta
prisvojenih iz crkvi, hramova i sinagoga.
1. Velika dvorita (vrtovi) esto spojena sa sredinjim prostorijom u kojoj se obavlja namaz (originalno
element sa Poslanikove damije u Medini).
2. Munare ili kule (one si originalno koritene kao osmatranice, kao kod Velike damije u Damasku, odatle
potie arapska rije nur to znai "svjetlost").
3. Mihrab je udubljenje sa unutranje strane zida i pokazuje pravac Mekke.
9

4. Upotreba ponavljanja geometrijskih oblika i repeticije (arabeska).

5. Svodovi i kupole.
6. Upotreba dekorativne islamske kaligrafije, umjesto slika koje se smatraju zabranjenim (haram) u
arhitekturi damija. Meutim, u svjetovnoj arhitekturi, slike su dozvoljene i esto se upotrebljavaju.
7. adrvan (fontana) koji se esto, osim kao ukras, koristi za uzimanje abdesta
8. Upotreba vedrih boja
9. Pridavanje vanosti i unutranjem prostoru graevine, ali i vanjskom
DAMIJA-Muslimansko svetite (Boija kua).Mjesto na kome se okupljaju vjernici za vrijeme
molitve.Smatra se da su Poslanikovo vrijeme postojale jo neke damije.
Prve damije su predstavljale otvoreni prostor sa zullom.Starije damije su se sastojale od dvorita i
otvorenih trijemova,koji su se pruali du zidova.Treba rei da prvo dolazi do pojave maksure. Tokom XV i
XVI stoljea u Sarajevu je sagraeno preko 100 damija. Pored njihove osnovne uloge kao sakralnih i
kulturno-prosvjetnih objekata, damije su predstavljale i centre mahala koje su nosile imena osnivaa
damije. Damije su graene kao zadubine pojedinaca. Ustanovljavanjem vakufa omoguena je ne samo
izgradnja damije, nego i njeno funkcionisanje. Pored Begove, Skenderije, ekrijine, Baarijske ...,
tokom XVI stoljea nastale su i damije Ferhadija, Ali-paina, Careva. Zadubina bosanskog sandak-bega
Ferhad-bega Vukovia-Desisalia, sagraena 1561. godine jedna je od rijetkih sarajevskih damija u kojoj se
sauvala zidna dekoracija iz XVI stoljea. Ali paina damija, zadubina velikog vezira, budimskog
beglerbega, bosanskog sandak-bega,sagraena je 1561. godine, u vrijeme kad je osmanska graevinska
djelatnost bila u punom procvatu. Mnogi historiari umjetnosti s pravom je ubrajaju meu najljepe
kupolaste damije na naim prostorima. Zidana od kamenih klesanih kvadera, presvedena jednom kupolom,
sa munarom veoma lijepo ukraenom stalaktitima, ova damija djeluje veoma skladno. Tehnika zidanja,
debljina zidova te kamene sofe ukazuju i na prisustvo primorskih majstora u njenom graenju. Osim
kupolnih, ima jo nekoliko damija koje se svojom arhitekturom odvajaju od manjih mahalskih damija:
Magribija, Hadijska, Bijela damija na Vratniku, Jahja-paina damija na uria brijegu. Prema tradiciji
jedna od najstarijih sarajevskih damija je Magribija, ije prvo zdanje je izgorjelo u poaru 1459.
godine.Damije nisu postojale samo u gradovima.Kada su se plemena obavezala Poslaniku na Islam,morala
su obavljati i salat,te su morala stvoriti islamsko sabiralite.Tako se pria da je ve god.5.pleme Sad ibn
Bekr utemeljilo damiju i koristilo ezan.Posebna vrsta damija,utemeljenih zbog uspomene,bile su one koje
su se povezivale sa nekim grobom.Povjest damije,pokazuje da se poveava njen sveti karakter.Svetost koja
se vezala za svetite uz grobove,prenjela se brzo na velike i ugledne damije.IzrazKua Boija-bayt Allah
koja se najprije kosristila za Kabu,sada je mogao oznaiti svaku damiju.Sve u svemu,damije preuzimaju
ulogu hrama,svetita pobonih ljudi.Damije su najprije bile otvorene,a poslije su dobile svoj dananji
izgled.Nisu imale munaru.Stare damije su se sastojale od dvorita i otvorenih trijemova.U doba Abasida,
10

svjetiljke i fenjeri pripadali su u redoviti inventar damije,a koristili su se na lanac objeeni fenjeri koji su
esto bili od srebra.Uz to se uveliko koristilo veliko mnotvo svijea iji su svjenjaci esto bili od srebra.
MAKSURA-To je pregrada u blizini mihraba.Najstariji dio damije. Koristi se poetkom umajadskog doba.
Taj je prostor bio namjenjen za sultana ili dostojanstvenike.
MINBER-Uveden je jo u Polsanoikovo doba.Poslanikov minber se sastojao od dvije stepenice i jednog
sjedita.Jednako su ga koristili prva trojica halifa.To je povieno mjesto u damiji s koim se petkom,nakon
skupne molitve,izlae hutba (neka pouna tema).Prvobitno je sluio kao vladako i sudako mjesto
halifa.Prvobitno su raeni od drveta,potom kameni i mramorni. Minber (lat. pulpitum, propovjedaonica,
uzvieno mjesto za propovjednika) se nalazi desno tj.zapadno od mihraba i po svom konceptu je
jednoosobno stepenite koje vodi na natkriveno,uzvieno mjesto. Na poasnom, odnosno, najuzvienijem
mjestu, na rahlama stoji otvoren Kur'an, a sa niih nivoa stepenita, petkom u sklopu dume, te za oba
Bajrama, dri se vaz. kompozicionoj osnovi minber je jednostavno trougao vertikalom naslonjen na kiblu,
koji u dnu poinje portaliem, a zavrava malom kulom sa iljatim koninim krovom koji natkriva poasno
mjesto. Na stepenite se stupa kroz dvokrilna vrata ugraena u kameni luk,nad kojim je u reljefu kaligrafski
natpis prvog arta, a vrh iznad natpisa zavrava floralnom formom tzv. istanbulskog ljiljana. Dananji
minberi u Bosni i Hercegovini imaju 12 stepenica, to odgovara turskoj tradiciji. Stepenite sa bonom
ogradom vodi do podijuma, koji je uokviren sa etiri stubia koji nose pokrov. Iznad pokrova je zavrni dio
u vidu niskog osmougaonog tambura i atorskog zavretka. Taj dio ima najveu visinu, pa se ispod njega
formira prolaz.
MIHRAB-To je mjesto imama za vrijeme molitve.To je udubljenje u zidu damije,okrenuto u pravcu
molitve (Kible),pravac ka Meki.On je u osnovi jedini simboliki oblik damije i od poetka ima posveeni
karakter.Sadri luk u nekoj mramornoj ili fajansnoj ploi.Prvi mihrab nalazio se u damiji u Medini 705-706
godina.Mogao je biti poluokrugao (Sirija),mnogokutni (sjeverna Afrika,Anadolija,Iran) ili pravokutni
(Irak,Iran).Postojale su razliite veliine i udubljenja.Odlikuju se bogatim ukrasima,sa u umajadsko doba
mozaicima,poludragim kamenjem,mramornom inkrustracijom.Jedno od najranijih sauvanih udubljenja
svakako je sirijski rad iz 8 stoljea.(Bagdad,muzej).Visee svjetiljke podvlae posveeni karakter
mihraba.Vjernici ga rado dotiu dlanom da bi zadobili bereket (blagoslov).Kao motiv pojavljuje se pored
geometrijskih i biljnih ornamenata ukrasne vrpce od pisma sa ajetima iz Kur'ana ili druge Kur'anske
izreke.U osmanskim damijama mihrab zadrava klasini visoki portalni oblik.Mihrab Begove damije je,
nedvojbeno, remek-djelo na kojem se jasno prepoznaje rafinirana kreativnost neimara, koja je do
maksimuma iskoristila hromatske i ritmiko-kompozicione estetske kapacitete bree, kreirajui ga, poput
kolaa od kamena, u stilski veoma zrelu formu mihraba.
MUKARNAS-Tipina dekoracija u islamskoj arhitekturi,u obliku stalaktita.Pomou gredica,lukova ili
zubaca spaja jednu horizontalnu ili jednu ili vie vertikalnih ravni.Koristi se kao dekorativni element kod
kupola,svodova,nia,kapitela. Mukarnasi su od oniksa (gr. - nokat, konkrecionalni krenjak boje i
11

prozirnosti slian noktu), impresivno precizne obrade. Zadivljuje pogled sa poda koji nam otkriva bistru
geometrijsku ritminost koja sa sedam krakova, u pet redova (stepenika), kao da ilustrira kristaliziranje
materije u unutranjosti vrha semisferne mihrabske nie. Kompozicija mukarnasa je uokvirena pozlaenim
olovnim okvirom oble profilacije.
MAHVIL-To je posljednji od fiksnih elemenata koji karakteriziraju enterijere velikih damija. Za rije
mahvil pronalazimo znaenja: udruenje, drutvo, zborite, sastajalite. Rasprostranjen je i naziv musandara,
meutim identino se nazivaju: drvene verande, drvene pregrade i ormari orijentalnih kua, hamama itd.,
stoga se vie odnosi na drvene pregradne odjele malih damija, nego na namjenski mahvil. Kao
arhitektonski element mahvil je uporediv sa coro,uzvienje ili galerija za grupu pjevaa ili hor. U osnovi se
radi o uzvienoj platformi ili galeriji sa koje se asistira molitveni proces u sakralnim objektima. U
damijama se obino nalazi preko puta kible, a u ogromnim damijama ponekad je smjeten na kiblu sa
druge strane mihraba,suprotno od minbera.To je prostor rezerviran za mujezine (mujezin-onaj koji zove ili
doziva). Oni sa tog mjesta najavljuju vrijeme molitve uenjem ezana i ikameta, te asistiraju molitveni
proces. Kako su na uzvienju, direktno vide imama te sinhronizirano prate i prenose imamovo voenje
molitvenog rituala. Tako omoguuju onima koji su u tetimama, i ne vide imama, da sinhronizirano prate
molitveni proces. U Begovoj damiji mahvil je pozicioniran suprotno od kible, desno do glavnog ulaza i
povezan je sa jednim balkoniem na sofama, tzv. kandilj, sa kojeg mujezini, takoer omoguuju praenje i
sinhroniziranje sa molitvenim ritualom onima koji se nalaze u haremu ispred damije. je galerija na drvenim
stupovima, koja slui za mujezina, te poveanja prostora za molitvu. Mahfil veinom koriste ene. Mahfil se
penje drvenim stepenicama, a odatle vode druge strmije stepenice u podkrovlje i na munaru. Kod mnogih
damija sa drvenom munarom mahfil ima znaajnu ulogu u poveanju prostora za molitvu, pa zato poprima
razliite oblike. Moe biti formiran du jednog, dva ili tri zida, a negdje se razvija i u dva nivoa, to ne
nalazimo kod drugih damija.
IVAN-To je u islamskoj arhitekturi velika nia na graevini,nadviena bavastim svodom,s jedne strane
luno otvorena.Ima dekorativnu funkciju.
URS-Drveni stalak sa sjeditem i pultom.Pult je za Kur'an,a sjedite je za uaa (mala propovjedaonica).
Na ursu su se drali razni govori.Postojanje ursa u starije vrijeme jedva se moe utvrditi.Svi oni
zapravo,potjeu,iz 15 stoljea. Sastoji se od podijuma za sjedenje, ogrdade i klupice za knjige. urs je
obino kvadratnog oblika. Formiran od etiri stubia sa profiliranim zavretkom. Stubii su sa dvije strane
povezani sa drvenom ogradom, koja je najee izvedena od vertikalnih letvica. Donji dio ursa ima
profilirane otvore.
PORTAL- Najee koriten termin portal proizilazi iz talijanskog porta tj. vrata. Meutim, u traganju za
autentinim nazivom nailazimo na arapski bevvabe i turski tadkapi. U arhitekturi znai: pravougaona,
izboena, naglaena, ukraena struktura glavnog ulaza. Na damijama je portal estetski element kojem je
posveena posebna panja. Obino je do te mjere naglaen pa gornjim okovima svoje potentne
paralelopipedne forme, djeluje zabijen u mehki orijentalni luk sofa. Portal Begove damije karakterizira
12

dublja nia koja sa unutranjih, bonih strana ima male ukrasne mihrabe, elegantnih mukarnasa. Oni svojom
formom razbijaju monotonost masivnih strana nie, dajui prozranost predulaznom prostoru portala.
MUSALA-otvoreni ograeni prostor sa mihrabom i minberom na kome se obavlja molitva petkom (duma
namaz) i za Bajram.
TRIJEM-standardno tlocrtno rjeenje svake damije u Bosni podrazumjeva postojanje ulaznog trijema.
Damije sa drvenim munarama u Bosni imaju trijem sa drvenim stupovima. Obino se na ulaznoj strani
pojavljuju etiri stupa koji formiraju tri otvora, a moe biti i vie stupova. Kod veine damija stupovi su
kvadratinog oblika bez baze i kapitela. Na vrhu se zavravaju profiliranim sedlom. Sofe tirjema su
ograene drvenom ogradom, koja je izvedena od tankih letvica sa rubnim stubiima koji ima profiliran
zavretak. Drveni stupovi mogu biti povezani lukovima, kod nekih damija stupovi su vretenasto oblikovani
i dopunjeni bazom i kapitelom. U pravilu trijem ima istu visinu kao molitveni prostor. U tenji da se taj
prostor to bolje iskoristi, u tijemu se nekada izvodi galerija koja slui kao vanjiski mahfil.
KUPOLA-Presvoenje nekog prostora nad krunom osnovom, u obliku segmenata, polulopte ili iljaste
polulopte. Najjednostavniji oblik nastaje kada je donji dio zgrade cilindrian. - Kod visee kupole ili eke
kape zamiljeni krug osnove kupole opisan je oko kvadrata; treba zamisliti da su segmenti lopte koji tre
preko strana kvadrata odsjeeni. Kod trompne kupole krug osnove kupole je upisan u kvadrat. Njegovi
kapirani uglovi kvadrata zaziuju se djelovima svoda u obliku uplje polukupe, tako da nastaje oktogon.
Kod pandativne kupole krug osnove kupole takoer je upisan u kvadrat iji su uglovi, meutim, zasvoeni
sfernim trouglovima (pandantivi ili visei umeci), tako da se kvadrat pretvara u krug, na koji se postavlja
polulopta. Kalota je niska kupola sagraena od odsjeenog gornjeg dijela neke polulopte. Kupoli se esto
iznad otvora na njenom tjemenu stavlja lanterna.
MUNARA ili MINARET-je jedinstven arhitektonski element islamskih bogomolja. Obino je visoka,
mnogo vea od ostalih dijelova damije, sa lukastom krunom na vrhu. Najee je napravljena kao
samostojea struktura. Munara gotovo da nije ni postojala u poetnom periodu islama. U nekim od
najstarijih damija, kao to je Velika damija u Damasku, munare su izvorno sluile kao osmatranice,
osvjetljene bakljama. U novije vrijeme, osnovna funkcija je da osigura visok poloaj odakle bi mujezinov
glas to dalje uo. Pouzdano se zna da je prve ezane, tj. vjerski poziv na molitvu, uio Bilal, jedan od
istaknutih ashaba, iz prostog razloga to je imao jak glas kojeg je trebalo uti to vie ljudi na to veoj
udaljenosti. Zbog toga se ve tada upotrebljavao uzdignutiji prostor kako bi glas mujezina dopirao to dalje.
Naravno, razmatrajui taj prvi period moemo govoriti samo o naznakama postojanja munare, meutim,
sasvim je bilo normalno oekivati da se jedan takav arhitektonski elemenat razvije unutar kasnijih stilskih
pojava. Munara je zbog svoje specifinosti oduvjek bila izazov arhitektama koji su u njoj vidjeli ne samo
funkcionalno rjeenje to adekvatnijeg poziva na molitvu ve i simboliku postojanosti, stamenosti,
uzvienosti, idealizma, stremljenja ka duhovnom, istaknuti znak islama kojeg moemo prepoznati sa velike
udaljenosti. Munara je zbog toga postala neodvojiv dio damije i istaknut civilizacijski znak islamske
arhitektonske prepoznatljivosti. Tokom vremena, mnogi su pokuavali da munari dodijele brojna skrivena,
13

dublja znaenja. Pa su se tako munare predstavljale kao kapije izmeu zemlje i neba, kao elif - arapsko
slovo, koje izgleda kao uspravna linija, ili kao prst tewhida - odnosno isprueni prst kojim muslimani
"iaretom" prikazuju jedinstvo Boga (Allaha). Najvea svjetska munara je munara damije Hasana II, u
Kazablanki, Maroko. Visoka je 210 m. No, izgleda da nee tako dugo drati tu "titulu", jer dvije munare koje
se grade u Teheranu bi trebale iznositi itavih 230 m. Najvia munara od cigle je Kutub munara, locirana u
Delhiju, Indija. Pod zatitom je UNESCOa. U osnovi, munare se konstruiu od tri dijela:
Osnova
Obino se zemlja na kojoj poivaju munare kopa dok se ne doe do tvreg materijala. U to se onda postavlja
ljunak kao osnova, a rijetko se gradi direktno na zemlji.
Osovina
Osovine munare su produenog tijela, obino poligonalnog, cilindrinog ili konusnog oblika. Stepenice koje
se nalaze unutra su krune, obino u smijeru suprotnom od kazaljke sata.
Galerija
Balkon koji se nalazi na gornjem dijelu, odakle mujezin poziva na molitvu. ee se u bosanskom jeziku
oznaava kao erefe. Prekrivena je dekorativnim ciglama, mozaicima i ornamentima.
Postoji nekoliko prepoznatljivih svjetskih stilova gradnje munara:
Turska - iz perioda otomanske imperije
Osovina je poligonalnog oblika, sa jednim ili vie balkona. Krov je konusnog oblika.
Egipat (od 7. vijeka) / Sirija (do 13. vijeka)
Male kvadratne kule na etiri ugla damije.
Irak
Samostalne konusne munare okruene spiralnim stepenicama.
Egipat (15. vijek)
Osmougle. Imaju dva balkona, pri emu je gornji manji od donjeg.
Perzija (17. vijek)
Dva para tankih tornjeva sa bonih strana ulaza u damiju. Zavrene prekrivenim balkonima i obloene
plavim ploicama.
U Bosni i Hercegovini je prepoznatljiv otomanski stil gradnje munara, to je razumljivo iz razloga
viegodinje okupacije Bosne i Hercegovine od strane otomanske imperije. U novije vrijeme, naroito
poslije agresije na Bosnu i Hercegovinu, sve je vei uticaj drugih kultura, te se grade munare u raznolikim
stilovima.

14

OBJEKTI (HAJRATI) GAZI HUSREV-BEGOVOG VAKUFA

Najmonumentalniji sakralni objekat Sarajeva pa i cijele Bosne i Hercegovine jeste Gazi Husrev begova ili
Begova damija. Nalazi se usred Baarije, a oko nje se niu ostale Gazijine zadubine: adrvan i esme,
muvekithana, turbeta, mekteb, Kurumli medresa, Hanikah, imaret i musafirhana, bezistan, sahat kula,
malo zapadnije hamam. Nekada je uz samu munaru bila prizidana zgrada u kojoj je bila smjetena Gazi
Husrev begova biblioteka. Kurumli medresu i hanikah okruuje zgrada Gazine medrese. Zapadno od
Kurumli medrese, tik do Slatkog oeta je izgraeno monumentalno zdanje Gazi Husrev begove
biblioteke. Gazi Husrev begov bezistan prostire se zapadno od imareta i musafirhane, a odmah do njega su
jo vidljive ruevine nekada uvenog Talihana. Moria Han (dobio ime po zakupnicima brai Moriima),
podignut je iz sredstava Gazi Husrev begova vakufa. Osim ovog hana Gazijin vakuf je podigao jo jedan
han u emalui, Imaretski han, kasnije poznat kao ulov han. Gazi Husrev beg je u dobrotvorne svrhe
ostavio dvije stotine duana. Iza katedrale se nalazi se objekat Gazi Husrev begovog hamama, javnog
kupatila za mukarce i ene. Mnogo kasnije iz sredstava Gazi Husrev begovog vakufa podignuta je prva
javna bolnica u Sarajevu, Vakufska bolnica u kojoj su se besplatno lijeili svi graani Sarajeva, bez obzira
na imovno stanje ili na konfesionalnu pripadnost. Gazi Husrev begove zadubine uvijek su imale, a i danas
imaju centralno mjesto u vjerskom, kulturnom, socijalnom i privrednom ivotu grada Sarajeva.
BEGOVA DAMIJA- Gazi husrev beg je prvo podigao damiju koja je dovrena 1531. godine. Gradnja je
kratko trajala, nepune dvije godine. Ne zna se pouzdano ko je arhitekta. Graditelj je vjerovatno iz kole Mimara
Hajrudina, glavnog arhitekte carstva, prethodnika velikog mimara Sinana. Dovoljno je rei "Begova damija" pa

da se pomisli na jednog posebnog bega i posebnu damiju, a toliko je begova podiglo damija i damija. I
pitaju se ljudi: "A otkud to begova, pa toliko vea od careve?" Ima o tome pria i pria, te o begu, te o caru...
Historiar iro Truhelka je 1912. godine napisao prvi i najkompletniji rad pod nazivom Gazi Husrev-beg,
njegov ivot i njegovo doba" za Glasnik Zemaljskog muzeja, u kojem je kao istinski ljubitelj lijepog dotakao
teme historije umjetnosti opisujui objekte Gazi Husrev-bega.Izgraena je 937. hidretske godine, odnosno
1530./31. godine. Pokrovitelj (vakif) damije je bio tadanji upravitelj Bosne, Gazi Husrev-beg, sin Ferhadbega, koji je bio Bonjak (poginuo 1486. godine), i Selduke-sultanije, keri sultana Bajazita II (preminula
oko 1512. godine i turbe joj je na tzv. Bajazitu - Istanbul).Imao je i sestru,Naslisa-sultaniju, koja je takoer
boravila u Sarajevu. Kao sultanov unuk,vjerovatno je rastao na dvoru i pohaao prestine kole. Historiari
ga opisuju uobiajenim karakteristikama velikih i plemenitih vladara. Gazija je viteka titula najvieg nivoa
koja se dobijala samo za izuzetno izraenu hrabrost i vjetinu u bitkama, a beg prenosna plemika titula pa
tako iste sainjavaju sastavni dio njegovog imena Husrev. Prema ovom je evidentno da je Husrev-beg,
potaknut svojim bosanskim porijeklom po ocu,elio biti upravitelj Bosne, pa je iskoristio povoljnu priliku da
to i postane. Pod njegovom upravom je ovo podruje doivjelo ekonomsko-kulturalni prosperitet, a posebno
15

u Sarajevu ostaje zapamen kao dobrotvor. Dao je izgraditi svoj kulliye (arhitektonski kompleks
vienamjenskih graevina opeg dobra sa damijom u centru) kao svoje ivotno djelo dobroinstva.Koncept
Husrev-begove zadubine je klasian po osmanskoj tradiciji, a za vee podruje Balkana izdvaja se po
raznovrsnosti i veliini. Za svog ivota podigao je damiju (mesdid-molitveni prostor opremljen za
obavljanje dume i vaza, odnosno glavne sedmine molitve i propovijedi), a uz nju svoje turbe (natkriveni
mezar, grobnica - mauzolej) i turbe prvog mutevelije (upravnik zaostavtinom - direktor vakufa). Nasuprot
damije je podigao hanikjah(tur. tekija; ar. zawiya - objekat za dervie, njihov boravak, ceremonije i
studiranje) i medresu (islamska, via kolska ustanova) koju je opskrbio bogatom bibliotekom koja je bila uz
damiju do minareta, a na stranama harema mekteb (ustanova islamskog osnovnog obrazovanja),imaret
(zajednika kuhinja humanitarnog karaktera) i musafirhanu (smjetaj za goste vakufa,siromane putnike i
beskunike sa kapacitetom druge pomoi).Takoer je za to vrijeme izgradio kompleksan vodovod da bi
opskrbio neizbjeni adrvan i abdesthanu u haremu, kao i javni toalet pored imareta i musafirhane. Dao je
precizno osmisliti vakufname ili ono to bismo mogli smatrati oporukama, te je to, zajedno sa dobrom
poetnom materijalnom osnovom, imalo rezultat da ovaj vakuf ubrzo postane finansijski mona i utjecajna
institucija. Tako je vakuf nastavio graditi i kupovati objekte kao to su hamam (tursko kupatilo, slino
rimskim banjama), bezistan (bazar, natkrivana trnica), nekoliko hanova (funduq -karavansaraj; boravina
stanica za karavane - arhaini oblik trgovakog hotela) i mnoge duane, te od iznajmljivanja istih finansirao
prestine prosvjetne i humanitarne aktivnosti, koje je, pored ostalog, obogatio i podizanjem prve
humanitarne bolnice polovinom XIX stoljea. Interesantno je spomenuti izuzetnu zadubinu njegovog dede,
sultana Bajazita II (1481-1512), koji je u svom Ederinu (Jedrene) 1488. godine u sklopu vakufa dao podii
damiju, darusifhanu (bolnicu za umobolne u kojoj se lijeilo termama i muzikom), kolu
medicine,medresu, imaret i biblioteku. Takoer, znamo da je Bajazit II stimulirao i potovao univerzalni
umjetniki genij i u njegovo vrijeme je dolo do prekretnice u kreativnom stvaralatvu koju biljee djela
mimara Hajrudina.Iz italijanskih izvora saznajemo da je traio i od famoznog Leonarda (Leonardo da Vinci,
1452-1519) da projektuje most na Bosforu u Istanbulu 1501. godine,ali projekat nikad nije prevaziao fazu
skiciranja. etiri godine poslije, istu narudbu je uputio Mikelanelu (Michelangelo Buonaroti, 1475-1564).
Podizanje kullya obiljeava poetak zlatnog doba Sarajeva.Ustoliena stilska definicija za Begovu damiju
je tzv. ranoistanbulski stil. To se odnosi na rani period osmanskog klasicizma ili ranu renesansu Orijenta
koja poinje velikim djelima mimara Hajrudina, (mimar - titula glavnog arhitekte na dvoru). Arhitekta
Husref Redi nalazi 33 godine stariju Atik Ali-painu damiju u Istanbulu koja je identine osnove i
forme,te za razliku od Begove, ima po jo jednu tetimu sa strana, pa je na njoj itljivije pravougaono
porijeklo vieprostornog koncepta "T". Izgraena je 1497. godine, to pripada vremenu mimara Hajrudina.
Damija je pokrivena sa osam kupola i jednom polukupolom. Dakle, njeni zidovi su, po svemu sudei, bili
poput onih na Bursa-bezistanu, a prvu malterisanu fasadu je dobila u vrijeme "neoklasike". Ovu je
zamijenila "austrougarska",koju je opet smijenila "postolimpijska" a ova izreetana ratom biva pokrivena
aktuelnom. Njen harem, (ograeno intimno dvorite oko objekta, takoer, molitveni ambijent) koji aktuelno
16

obgrljava prostor oko damije, po svemu sudei, nije autentian. Izvorno je prostor izmeu damije i
Kurumli medrese sa hanikjahom najvjerovatnije bio otvoren, tj. medresa i hanikjah su bili u sklopu harema,
to je sasvim prirodno za jedan kulliye. Gazi Husrev-beg, pored vjetog neimara sa Orijenta, u ispomo
pozvao dubrovake klesare da "nadgledaju radove i obavljaju finije poslove".Prvi dogaaj koji biljei
historija, a mogao je prouzrokovati ovoliko ruenje, je svakako onaj iz 1697. godine kada je stradao itav
grad. Naime, to je period kada, do tad prosperitetno,Osmansko carstvo definitivno poinje padati, vidno
oboljelo od korupcije i drugih tumora koji su simptomi dekadencije. Nakon to je druga opsada Bea 1683.
godine neslavno prola,Habsburzi u alijansi sa Vatikanom i Venecijancima (Mleanima), finansiraju,
organiziraju i realiziraju seriju vojnih ekspedicija u dubinu osmanske teritorije. Eugen Savojski,
Francuz,malehan rastom, iz plemike porodice Savoja, biva sa podsmijehom odbijen za vojnu slubu kod
francuskog kralja pa je odbjegao u slubu Habsburzima. Nakon to se istakao na odbrani opsjednutog Bea,
postaje komandantom koji predvodi navedene vojne ekspedicije. Do tog vremena putopisci koji posjeuju
Sarajevo opisuju grad sa bogatim i raznovrsnim trnicama, ugodnim i lijepim kuama rajskih vrtova i
vonjaka, te zdrave i ivahne vode u obilju.Ovi opisi idu do te granice da kod zapadnjaka nailazimo na
primjere opisa: "rajskog grada", "Damaska Evrope", "grada zlatnih kupola".Evlija elebi navodi da je
Sarajevo najljepi grad Osmanskog carstva poslije Istanbula, a on je ovo Carstvo zaista preao uzdu i
poprijeko, te iako je znao da pretjeruje, ovakvo poreenje u opisima drugih gradova izgleda nije ponovio.
ovom dogadaju nalazimo zapisano samo da je Eugen Savojski spalio grad prepustivi ga vatrenoj stihiji, ali
pored toga on je po svemu sudei dao razoriti one objekte koji su gradu najvie znaili. Mula-Mustafe
Beeskije pronalazimo biljeku: "Godina 1167. (29. X 1753. - 17. X 1754.).U mjesecu 46 saferu 1167. (od
28. XI do 26. XII1753.) godine, tri noi izmeu aksama i jacije, u isto vrijeme uzastopno, dogaao se
zemljotres. Nakon toga su se kroz cijelu godinu uli svaki dan i svaku no ispod zemlje uestali udarci,
slini udarcima u bavu ili bubanj." Odmah zatim u zapisu sljedee godine, 1168. (od 18. X 1754. do 6. X
1755.) izmeu ostalog navodi: "Popravljena je i ukrasena Husrev-begova damija".Turbe, odnosno,
natkriveni mezar, mauzolej ili memorijalna grobnica je objekat koji se osmanskom tradicijom
podrazumijevao i podizao u sklopu kullyija za donatora i druge. Od itavog kompleksa Gazi Husrevbegovog, na jednostavnosti turbeta je najprisutniji nagovjetaj kristalno bistre kompozicijske harmonije
klasicizma, bez prisustva arhaizama i nespretne mastodontinosti. Bez obzira na razliite intervente kroz
stoljea, turbe je ostalo prilino autentino.Umjereno smeta osmatranje eksterijera.Gazi Husrev-beg je
preminuo 1541.godine.Turbe Murat-bega Tardia nalazi se odmah do Gazi Husrev-begovog turbeta i osim
to je manje,svim drugim je identino. Murat-beg je prvi mutevelija (upravitelj,odgovorni direktor vakufske
institucije) koji nosi zaslugu gradnje novih nekretnina vakufa i njegovu transformaciju u utjecajnu
filantropsku instituciju. Porijeklom je ibenanin, koji je kao djeak zarobljen, a smatra se da mu je Gazi
Husrev-beg podario punu slobodu. Prosperirao je do plemikih i vitekih zvanja po sultanovom imenovanju,
a historiari ga esto spominju kao izuzetnog vojskovou koji je izveo posljednja bitna osvajanja zapadnih
strana, pa bio i imenovan upraviteljem sandaka. U narodu su ostale prieo legendarnom prijateljstvu i
17

saradnji izmeu ove dvojice velikana. Upravo iz tog prijateljstva proizilazi njegovo postavljanje za
muteveliju, a kako nalae vakufnama,dunost se prenosi s koljena na koljeno tako da je on predak svim
mutevelijama Gazi Husrev-begovog vakufa, pa i dananjem muteveliji Mustafi Vatrenjaku. Tradicijom se
ustoliilo da dematlije prije izlaska iz harema, nakon obavljenog namaza,stanu pored turbeta da bi prouili
dovu u znak zahvalnosti dobroiniteljima.Zanimljivo je da ova turbeta mahsuz posjeuju i vjernici iz
razliitih krajeva, pa ponekad djeluje da su ona cilj neke vrste lokalnog hodoaa.
MEDRESA- kola u kojima se sticala srednja i via naobrazba. Razvile su se iz damije. U prvo doba
medrese su se razlikovale od damije jedino time to je imala prostorije za smjetaj uenika (internat).
Poslije jeona dobila zaseban tip. Karakteristika medrse novog tipa je u tome to se odvojila od damije i
smjestila negdje u njenu blizinu, to joj se prostorije niu u dva ili etiri trakta oko manjeg ili veeg dvorita
sa adrvanom u sredini.Odlukom samog osnivaa medresa je smjetena u samo srce sarajevske arije, a
njeno projektovanje povjereno, tada vodeem arhitekti Osmanskoga carstva, Perzijancu Ademu Esiru Aliju.
Po njegovim nacrtima, medresu su gradili dubrovaki majstori i domai neimari od bosanskog kamena i
olova. Kompaktna, skladna i monumentalna graevina dovrena 1537. godine postala je i ostala jednim od
simbola Sarajeva. Sve nove dogradnje i popravke do danas naslanjale su se na istu ideju. Gazi Husrevbegova
medresa u Sarajevu bez sumnje je po svom glasu bila prva na zapadnoj strani Balkanskog poluotoka i nije
mnogo zaostajala za medresama Edrene u mnogom pogledu.Kako bi upotpunio svoje djelo, Gazi Husrev
beg je nakon gradnje damije i hanikaha, odluio graditi i medresu. Za tu namjenu je izdvojio golemih
400.000 dirhema srebra, a od novca koji pretekne odredio je da se kupi vrijednih knjiga iz kojih e se uiti i
prepisivati.U dershani su se studenti svakim danom okupljali oko muderisa i sluali predavanja.
GAZI HUSREV-BEGOVA BIBLIOTEKA-Ova biblioteka je jedna od najstarijih biblioteka u Evropi.
Svojoj knjinici udario je temelj sami dobrotvor, merhum Gazi Husrev beg, u vakfiji svoje medrese od
26.redeba 943 (1537) kada je meu ostalim uvakufio 700.000 srebrnih prometnih dirhema i odredio, da se za
400.000 sagradi medresa, a 300.000 da se izdaje na rebah i prihod troina izdravanje medrese. Vakufnamom o
svojoj medresi Gazi Husrev-beg je predvidio da: to pretee od trokova za gradnju medrese, neka se za to kupi
dobrih knjiga, koje e se upotrebljavati u spomenutoj medresi, da se njima koriste itaoci i da iz njih prepisuju
oni koji se bave naukom. Prema tome, Gazi Husrevbegova biblioteka datira otkad i njegova medresa, tj. od
1537. godine. Sve do 1863. godine, Biblioteka je bila u sklopu Kurumlije medrese. Te je godine, na poticaj
Topal Osman-pae, guvernera Bosne, uprava Gazi Husrev-begova vakufa dogradila jednu veu prostoriju uz
Begovu damiju ispod munare za Biblioteku. Tu je bila smjetena do 1935. godine kada je, zbog poveanja
knjinog fonda, preseljena u prostorije ispred Careve damije, gdje je ostala do poetka agresije na Bosnu i
Hercegovinu 1992. godine. U aprilu 1992. godine, iz sigurnosnih razloga, izmjetena je na vie mjesta u gradu.
Tokom etverogodinjeg perioda rata iz istih razloga vie puta je knjini fond Biblioteke mijenjao lokaciju, te je
na taj nain u potpunosti i sauvan.Posebno su znaajni rukopisi na turskomjeziku za prouavanje
politikih,drutvenih,kulturnih i ekonomskih prilika u osmanskom dobu.

18

MUVEKITHANA- Obino se kae da je prvu muvekkithanu u Sarajevu podigao Fadil paa erifovi 1850.
Godine kraj Careve damije. Meutim, u opirnom popisu Bosanskog sandaka iz 1604. Godine, uz druge Gazi
Husrev begove objekte, navodi se i hane-i saati kua za saatdiju koja je bila locirana u blizini karavan
saraja. Bie da je ovdje rije o Gazi Husrev begovoj muvekkithani koja je ustanovljena prije te godine, ne zna
se tano kada.
MEKTEB- osnovna puna islamska kola. Podizane uz damije, male prizemne neuledne zgrade.
U sjeverno-istonom uglu harema Begove damije i danas se nalazi zgrada nekadanjeg begovog mekteba.
Mekteb je ustanovljen kad je dovrena damija 1531. Godine. Dananja zgrada potjee iz 1843., a za njenu
izgradnju je utroeno 3.000 groa. Begov je mekteb ovdje radio od osnivanja pa sve do 1897., kasnije je preseljen
u zgradu ulova hana, a nakon proirenja medrese 1930/31. U jednu privatnu kuu kraj erijatske sudake kole.
MUSAFIRHANA-(arap. musafir: gost, putnik; per. hane, mjesto) kua u kojoj besplatno noe i prehranjuju

se putnici.Gazi Husrevbegova musafirhana u Sarajevu,uz imaret,osnovana je 1531.godine.Postojala je sve

do 1886.,kada su je austrijske vlasti,iz nepoznatih razloga,zatvorile,dok je imaret radio sve do 1942.
IMARET-(arap. zgrada) u islamskom svijetu, raevine za smjetaj javne kuhinje u kojoj su sirmasi, uenici
i putnici besplatno dobivali hranu; takoer bolnica, gostinjac i uboki dan.
Javna dobrotvorna kuhinja u kojoj su siromasi,putnici,uenici medrese i odreeni vakufski slubenici
besplatno dobivali hranu.Gazi Husrev-begov imaret vrio je svoju funkciju sve do Drugog svjetskog rata.
HAMAMI-javna kupatila. Posebna panja pri projektovanju zbog materijala za radnju kamena,
hamamima je najvie trebala vatra i voda. Hamam se dijelilo u vie prostorija: adrvan (prostorija za
svlaenje, najvea prostorija sa adrvanom), kapaluk (prostorija za svlaenje tokom zime), mejdan
(meuprostor za obavljanje masae), halvat (u kojima su stajale niske kamene estrade, a izmeu njih mala
kamena korita-krne u koje je tekla hladna i topla voda, a iz njih se onda grabila posebnom ssakom i
razlijevala po tijelu). U Sarajevu je u XVI stoljeu bilo 6 javnih banja.Gazi Husrev-begov hamam izgraen
je 1537-1539.godine.Banja je imala ensko i muko odjeljenje,gdje su u XIX vijeku izgraeni i bazeni za
ritualno pranje Jevreja.Hamam je izgubio svoju funkciju poslije Prvog svjetskog rata.
SAHAT KULA- podizani u blizini damija, grdskoj tvravi ili na uzvienju. Pokazivalo vrijeme po turskom
vremenu. Kopija romanikih crkvenih zvonika Srednje Evrope. Graene od tesane sedre i kamena vapnenca.
Izrazito oblikovane varijacije kod tih objekata opaaju se tek u gornjem dijelu, gdje su smjeteni sat i zvono.
Da se glas zvona moe nesmetano iriti pema vani. Kod jednih su sva etiri zida ostavljeni otvori u obliku
prozora zasvedenih na luk, a kod drugih je opet omogueno time, to se atorasti krov razdjelio u
horizontalnom smislu u dva dijela, meusobno neto rastavljenja, i u taj otvor smjestilo zvono. Upadljive su
razlike kod samih otvora. Jedni imaju isti orijentalni luk u obliku magareeg hrbata to upuuje na rad
istonih majstora, a drugeimaju gotovo polukruan luk rad i oblikovanje majstora dalmatinske
obale.Podizane zbog potrebe obavljanja 5 dnevnih namaza u Osmanskom carstvu na kojima se postavljaju
javni satovi.Sarajevska sahat kula je bila jedna od najviih,ali i najljepih u BiH. Poslije austrougarske

19

okupacije dograen je gornji dio objekta, a sat su donijela dva sarajevska trgovca iz Londona 1874., jer je stari,
turski sat, koji je do tada bio na ovoj kuli, dotrajao. Stari sat je odnesen na Vratnik u Vratniku damiju.
BEZISTAN-(arap. bezz platno) u islamskim krajevima trnica ili trgovaka kua u bazaru, odnosno ariji,

graena veinom od kamena, pokrivena sistemom vie kupola ili bavastim svodom. Uz glavnu prosotriju u
kojoj se trguje esto su u nizu smjeteni, poput boskova ili spremita, duani sa skupocjenom robom.Prvi
bezistan sagradio je u drugoj polovini 16 vijeka Mehmed-beg,sin Isabega Ishakovia,uz Kolobara han.Gazi
Husrev-beg je sagradio bezistan,duine 109 i irine 19,5 m sa 52 duana,presvoen bavastim svodom.U
gradnji su uestvovali dubrovaki majstori.Brusa bezistan,napravio je vezir Rustem-paa 1551.godine.,a
sluio je za prodaju svile,koju je sam osniva proizvodio u Bursi.Bezistan je pravougaone osnove,graen od
kamena,pokriven sa 6 manjih kupola.
TALIHAN-Tali han je sagraen u isto vrijeme kad i Bezistan,oko 1540 godine, kao vakuf Gazi Husrevbega. U poaru 1879 godine pretrpio je velika oteenja, a posljednje zidine Tali hana nestale su 1912
godine. Danas su jedini materijalni ostaci ovoga objekta veoma oteeni dijelovi kamenog zida koji se
naslanjaju na Bezistan. U ostacima istonog zida nalaze se nie koje su predstavljale prostore za pei i
dimnjake.
Arheolokim istraivanjima 1998 godine djelomino su otkriveni ostaci temelja koji upuuju na raspored i
veliinu ovoga prostora. Tali han je bio formiran kao nepravilni etvorougao sa unutranjom avlijom i
zauzimao je kompletan prostor izmeu Bezistana i zgrade Hotel Evrope.U sredini avlije bio je adrvan, a
iznad njega na stubovima damija. Graevina Tali (kamenog) hana je imala prizemlje i sprat, a u avliju se
ulazilo kroz prolaz zasvoen lukom iz ulice Branilaca Sarajeva. Prizemne prostorije bile su nadsvedene
svodovima od opeke, a spratne kupolama. U prizemlju su bile magaze za skladitenje robe i duani, a na
spratu sobe za prenoite kao i prostorije koje su pripadale pojedinim veletrgovcima i sluile za voenje
poslovnih razgovora.
MORIA HAN-Moria han je objekat Gazi Husrev-begovog vakufa koji je podignut u srcu sarajevske arije
krajem XVI ili poetkom XVII vijeka. Moria han je posljednji sauvani karavan-saraj na naim prostorima.
Karavan-saraji su bile velike graevine sa unutranjom avlijom potpuno zatvorenog i utvrenog tipa za smjetaj
kompletnih karavana (karavan-saraj = dvor za karavane). Nasuprot karavan-sarajima u kojima su putnici sami
sebi obezbjeivali hranu, hanovi su bili konaita skromnijih dimenzija tipa obinih kua bez unutranje avlije u
kojima su putnici pored konaita mogli da dobiju i hranu, pa je han u leksikom smislu analogan dananjoj
gostionici. Od druge polovine XVIII stoljea u naim krajevima naziv karavan-saraj nestaje pa je naziv han od
tada poeo da se upotrebljava i za jednu i za drugu vrstu konaita. Moria Han je u svoje vrijeme mogao da
primi na konak karavan od 300 putnika i 70 konja. Handijina soba je bila iznad samog glavnog ulaza kako bi
mogao da ima slobodan pregled putnika koji dolaze i odlaze. Prizemlje hana je sluilo za smjetaj konja i robe
koja se odlagala u magaze, a na spratu su bile musafirske sobe i jedna velika prostorija kao zajedniki prostor za
razgovore uz kahvu. U ovoj kahvani su se esto odvijali sastanci sarajevskih prvaka kao i skuptine sarajevskih
obrtnika te je kahvana Moria hana postala toliko znaajna da je ula i u sevdalinku.

20

VAKUFSKA BOLNICA-HASTANA-Pred kraj osmanlijske uprave od sredstava Gazi Husrev-begovog vakufa

izgraena su dva objekta Hastahane ,odnosno vakufske bolnice ,na uglu ulica Halilbaia i Nadmlini.Ovi objekti
su 1972 godine proglaeni jedinstvenim spomenikom kulture kao prvi objekati takve namjene u naim krajevima.

HANIKAH-To je mjesto,boravite ejhova i dervia.Sagraen je do kraja 1531.godine,na sjevernojh strani,

odnosno preko puta damije. Hanikah Gazi Husrev-bega sastojao se od centralnog uskog dvorita sa
adrvanom u sredini,oko koga se du obje strane nalazilo 14 soba za dervie,a ispred njih jedan dio dvorita
je bio natkriven krovom.Lijeva strana dvorita zavrava se semehanom (salom za zajednike dervike
obrede).U svakoj sobi hanikaha stanovala su po dvojica dervia,koji se se hranili iz Gazi Husrev-begovog
imareta.GHB hanikah vie je puta stradao u poaru.
DAIRE-Zbog opasnosti od poara graene su masivne,kamene magaze,a kako su esto okruivale dvorite,
Nazvane su daira(arapski-krug,krunica).U Sarejvu je bilo nekoliko daira.
HAN-u leksikom smislu analogan gostionici, to je, dakle, svratite, gdje se, pored konaka, mogla nabaviti i
hrana. Mnogo je ednijih dimenzija u odnosu na karavan-saraj, i jednostavnije je tipa. U vanjskoj arhitekturi
razlikuje se od obine stambene radske kue samo u tome, to nema oaka i erkera. Najnuniji prostori
nalaze se u jednom objektu i pod jednim krovom: u prizemlju staja i uz nju, do ulice, jedna vea soba za
zajedniko konaenje i kraj nje druga, u kojoj je handija (upravitelj) gotovio kahvu i jelo i dvorio goste.
Vei i bolji hanovi obino su imali i nekoliko soba na spratu za konaenje putnika.
KARAVAN-SARAJ-je zapravo, kako i samo ime kae, veliki dvor, u kojem se mogla smjestiti itava
karavana tovarenih konja i trgovaca. Karakteriziraju ga velike dimenzije. Uvijek je graen u dvije etae i
etiri trakta, koji zatvaraju vee i prema gore otvoreno dvorite u sredinjem prostoru plana. Gotovo
redovito ima samo jedan ulaz, osiguran sa dva teka eljezna krila, koja se preko noi zatvaraju. Taj ulaz
see do stropa prizemnih prostorija, a irok je najmanje toliko, da se kroz nj moe nesmetano proi konj pod
tovarom. Dvorite je obino kaldrmisano i ima negdje u kraju redovito bunar ili esmu. Tu se tovari i
rastovara roba. Okolo dvorita je, s jedne ili vie strana je irok trijem, a iza trijema tvrde kamene mafaze, u
kojima se drala roba. Uz neku stranu dvorita je prostrana staja za konje. Negdje iz dvorite ili do samo
lavnog izlaza smjetene su jedne ili dvaju stube koe vode na kat. Putnike odaje se niu u sve etiri trakta u
dva reda.
KONACI-To su prenoita,kue nekog uglednog domaina,muka odjeljenjja,muke kue.Konak
predstavlja gostinjsku ustanovu.Takve konake Evlija elebija spominje u Pravniku,Pruscu,na Glasincu.
Konak je prenoite, noite, ali je rije u doba Osmanske vladavine, kada su graeni, oznaavala i kuu
uglednog ovjeka, dvorac valije ili nekog drugog visokog turskog upravnog ili vojnog zapovjednika.
Konakom su se nazivali i dijelovi kue u kom su boravili muki lanovi porodice. U literaturi i mjesto u
sunici, gdje su se suile ljive, ali i jednodnevno putovanje, dan hoda.Kanaka je bilo puno u svim naim
krajevima.
ODACI-Za ovaj pojam postoji vie znaenja:kua,dom,zatim plemika begovksa kua ija su vrata uvijek
otvorena za putnike-namjesnike.Zatim,janjiarski odak je janjiarski tab koji se djelio na jedinice tzv.
21

Orte.Tabaki odak sainjavaju sve tabhane i tabaci jednog mjesta.Tabaci su koari.

TEKIJE-Tekija je ustanova,arhitekstonski objekat vjerskog karakteraona ne predstavlja mjesta za
okupljanje muslimanskih vjernika kao to je damija. Tekije su ustanove: u kojima se vre vjerski obredi i
poslovi u skladu sa islamskim propisima. Dolazi se sa posebnim ciljem za velianje Boijeg
imena.Najpoznatije tekije su u Sarajevu,Badnju,Mostaru,Visokom.Te tekije imaju svoju arhitektonsku
formu.Treba spomenuti Isa-begovu (Mevlevijsku) tekiju na Benbai u Sarajevu.U dvoritu su sahranjeni
ejhovi tekije.Simehana je prostor za obavljanje zikra gdje se okupljaju dervii.Postojalo je vie tekija u
Sarajevu:Tekija u selu Brodac,Hadisinanova tekija,Skender-paina tekija i druge.Tekija koja je izgorijela uz
Turbe 7 brae.Na padinama Trebevia Refaiska tekija. Prve tekije na tlu Bosne osnovane su prije
konanog pada bosanskih pokrajina pod tursku vlast.Od tada do danas podignuto je vie od etrdeset tekija.
Ima indicija da je bio i vei broj tekija, o emu pie Evlija elebi, ali u vezi s tim podacima nemamo pisanih
dokumenata. Pripadale su mevlevijskom, kaderijskom, nakibendiskom, rufaijskom i halvetijskom tarikatu.
Neke od njih su kraeg, a neke dueg vijeka. Uz mnoge tekije postojale su musafirhane i imareti, to je
ukazivalo na socijalni aspekt uloge tekije i ukupnog uenja islama koje su dervii izvorno u ivotu
artkulirali. Sve je ovo utjecalo na brzo irenje islama u naim krajevima. Pored tekija koje su poimenice
navedene postojala su sastajalita dervia i na drugim mjestima,posebno onih redova koji nisu imali svoju
tekiju. Oni su se obino sastajali u kuama svojih ejhova ili u kuama pojedinih dervia i ljubitelja tarikata.
Jai redovi su imali vie tekija, pa i ejhova istog reda, koji su imali svoje dervie i muride.Damija i tekija
bile su sjedita jednog naselja i mahale. Obino bi se prvo napravila tekija ili damija, a zatim bi se oko njih
formirala mahala koja bi se obino nazvala po osnivau zadubine.
MAUZOLEJ (TURBE)- je mauzolej obino bogatijeg ili poznatijeg ovjeka. Turbe je natkriveno, ponekad
je i ograeno, a pored njega moe biti esma, damija ili neka druga graevina. U Bosni i Hercegovini
nakon osmanlijskog vremena, ostala su mnoga turbeta, kao obiljeje na neije djelo i postojanje. Mnoga
turbeta u Bosni i Hercegovini osim povijesnog imaju i religijsko znaenje.Najvrijedniji su:turbeta
(mauzoleji) Gazi Husrev-bega i Murat-bega uz Begovu damiju u Sarajevu,Ferhat-paino u Banja Luci i dr.
ADRVANI I ESME-Glavni arhitektonski akcent u dvoritu damije je adrvan ili esma.Uz velike
monumentalne damije graen je po pravilu adrvan,a uz manje esme.Ovi objekti slue vjernicima za
pranje prije molitve.Ove gradnje iako od najobinijih materijala unose poseban peat.Gradnja se sastoji od
niskog oktogonalnog bazena od kamenih ploa i jednog skulptorski oblikovanog dijela sa vie
esmi.Najljepi primjerci su uz Mehmed-painu i Karadoz-begovu damiju u Mostaru,uz Gazi Husrevbegovu damiju i druge.drvani su greaeni i u svim javim objektima sa unutarnjim dvoritima.Od adrvana
u dvoritu ostao je onaj u dvoritu Kurumli hana u Skoplju i Sarajevu.esme su manje gradnje koje imaju
niski zidi sa dekorativnim plitkim profiliranim prelomljenim lukom i urezanim dekorativnim arapskim
natpisom-te kameno korito u podnoju kamenog zidia.esme se grade uz damije ali isto tako uz
ulice,arije i mahale,a i na otvorenim putevima.
22

MOSTOVI-Osmanski graditelji su vanredno dobro savladali vjetinju ovih gradnji,neophodnim kako u

ratnim pohodima,tako u izgradnji gradova i obezbjeenju veza na glavnim putevima carstva.Mostovi
graeni kod nas u klasinom periodu osmanske arhitekture sadre u sebi vrijednosti monumentalnog i
elegantnog.Mimar Sinan je izgradio veliki monumentalni most na Drini u Viegradu,a njegov uenik
Mimamr Hajredin je kreator jednog od najljepih mostova svog vremena,Mosta preko Neretve u Mostaru.
VAKUFNAMA-Pored mnogobrojnih kulturnih i historijskih vrijednosti koje se uvaju u Gazi Husrevbegovoj biblioteci,posebno mjesto i znaenje imaju vakufname vakifije.To su isprave ili dokumenti o
zavjeavanju nekog dobra,njegovu darovanju na naroit nain,od strane vlasnika,u odreene
plemenite,opedrutvene svrhe.Rije Vakufnama predstavlja samu zadubinu.Tako su se vakifi osnivali za
podizanje i odravanje damija,mekteba i medresa,za podizanje i odravanje biblioteka,banja,esmi,kuhinja
za putnike,siromane ljude i uenike,za izgradnju i odravanje mostova i puteva itd.Onaj koji osnuje vakuf i
uvakufi neko dobro,zove se vakif-dobrotvor.Nae vakufname pisane su veinom na turskom jeziku.Isabeg
Ishakovi je podigao itav niz graevina,veinom u dobrotvorne svrhe.
ARABESKA-dokoracija stilizovanih pletenica i lia, koritena za popunu friza i drugi povrina. Prvi put se
javlja u antici, pod islamskim utjecajem u 15. vijeku u Italiji je ponovo prihvaena i proirena po cijelom
Zapadu.
ARDAK -(tur. ardaq od perz. atraq zdrada na etiri stupa):
1. prostorija na najviem spratu u orijentalnoj kui, koja je sluila za boravak ljeti. Dijelom je izbaena na
ulicu.
2. pokriven balkon ili soba veih dimenzija bez prozora. ardak je bio sastavni veine manastirskih konaka
june Srbije i Makedonije.
3. straarnica uz granicu u Vojnoj Karjini, istovremeno sigurnosna postaja, iz koje se stanovnitvu i vojnim
posadama javlja se od neprijatelja.
ARSIJA -(tur. ari od perz. rs etiri strane) trgovaki-zanatski dio grada. Pijam arija vezan je kod
nas za gradove koje su osnovale ili razvili Turci. Ona obuhvata isto privredni dio grada, s duanima i
drugim javnim objektima. Pored duana i magaza, u sklopu arije nalaze se i javni objekti. Najvee arije
su u Sarajevu, Skoplju i Bitolju.
ORNAMENT -(lat. ornamentum kititi, resiti slikovni, grafiki ili skulptularni ukras)primjenjuje se u
arhitekturi, slikarstvu, za ukraavanje odjee, predmeta svakodnevne upotrebe i slino.
Podjela:
-

mimetiki (jednoformna vrsta ornamenta, vezuje se za primitivne kulture)

primijenjeni (dvoformni iskaz ornamenta, sa namjerom da se forma pridrui strukturi, prirodna i

artificijalna forma)

organski (modernistika ideja nadlenja ornamenta, ornament vezan za svojstva elementarne forme)

23