Hrvatska Povijest

Ivan Duki, Kreimir Erdelja, Igor Stojakovi
Hrvatska povijest
prirunik
za nastavnike povijesti
u trogodinjim strukovnim kolama
urednik
mr. sc. Zoran Velagi
recenzent
Kreimir Blaznik
lektor
Petar Vukovi
korektor
Vladimir Tkalec
grafiko-likovni urednik
Iva Dokmanovi
KOLSKA KNJIGA, d.d., Zagreb, 2003.

Nijedan dio ove knjige ne smije se
umnoavati, fotokopirati ni na bilo koji
drugi nain reproducirati bez nakladnikova
pismenog doputenja.
Uporaba prirunika odobrena je rjeenjem
Ministarstva prosvjete i porta Republike
Hrvatske, klasa UP/I- 602-09/03-01/0132
ur. broj 532-02-03/1-03-1, Zagreb,
12. svibnja 2003.
CIP dostupan u Nacionalnoj i sveuilinoj
knjinici, Zagreb, 430709076
ISBN 953-0-50387-3
KOLSKA KNJIGA, d.d.
tisak
Zagreb, Masarykova 28
GRAFIKI ZAVOD HRVATSKE, d.o.o.,
Za izdavaa: Ante uul, prof.
Zagreb
Tisak dovren u srpnju 2003.
HRVATSKA POVIJEST
prirunik za nastavnike povijesti u trogodinjim strukovnim kolama
kolska knjiga, Zagreb, 2003.
S A D R A J
NASTAVA POVIJESTI U SREDNJIM
STRUKOVNIM KOLAMA.................................... 7
U POTRAZI ZA KVALITETNOM
KOLOM ............................................................... 8
PRIPREMA ZA NASTAVNI SAT.........................11
REALIZACIJA NASTAVNIH SUSTAVA
U NASTAVI POVIJESTI ....................................17
PLANIRANJE NASTAVE.................................... 27
I. OBRAZOVNO RAZDOBLJE
ARTIKULACIJA NASTAVNIH JEDINICA
(PRIPREME) .................................................... 43
1. UVODNI SAT: PONAVLJANJE
NASTAVNIH SADRAJA IZ
OSNOVNE KOLE ........................................... 44
2. UPOZNAVANJE S PROGRAMOM,
SASTAVNICAMA PRAENJA I
OBLICIMA RADA ............................................ 46
3. POVIJEST I NJEZINO ZNAENJE............... 49
4. SEOBA HRVATA.
IVOT NA NOVIM PODRUJIMA ............... 52
5. POSTANAK HRVATSKE DRAVE.
HRVATSKA U 9. STOLJEU........................... 53
6. POVIJEST I NJEZINO ZNAENJE.
SEOBA HRVATA. POSTANAK DRAVE.
HRVATSKA U 9. STOLJEU
PONAVLJANJE............................................... 56
7. HRVATSKA U 10. STOLJEU.
TOMISLAV. STJEPAN DRISLAV ................ 57
8. HRVATSKA KRAJEM 10. I U 11.
STOLJEU. STJEPAN DRISLAV.
PETAR KREIMIR IV.
DMITAR ZVONIMIR ....................................... 60
9. KULTURA U HRVATSKOJ OD 9.
DO 11. STOLJEA............................................. 63
10. HRVATSKA U 10. I 11. STOLJEU
PONAVLJANJE.................................................. 65
17. BOSNA U SREDNJEM VIJEKU.................... 82

18. DRUTVENI I GOSPODARSKI
ODNOSI HRVATSKOG
SREDNJOVJEKOVLJA .................................... 84
19. KULTURA U RAZVIJENOM
SREDNJEM VIJEKU ........................................ 87
20. BOSNA U SREDNJEM VIJEKU.
DRUTVENI I GOSPODARSKI ODNOSI
HRVATSKOG SREDNJOVJEKOVLJA.
KULTURA U RAZVIJENOM SREDNJEM
VIJEKU PONAVLJANJE .............................. 89
21. HRVATSKA U RAZVIJENOM I
KASNOM SREDNJEM VIJEKU
USUSTAVLJIVANJE CJELINE .......................91
22. HRVATSKA U 16. STOLJEU ..................... 93
23. OTPOR BEKOM CENTRALIZMU
I APSOLUTIZMU .............................................. 96
24. HRVATSKA PODRUJA ZA VRIJEME
MLETAKE I OSMANLIJSKE VLASTI.
DUBROVAKA REPUBLIKA ........................ 98
25. HRVATSKA U 16. STOLJEU. OTPOR
BEKOM CENTRALIZMU I APSOLUTIZMU,
HRVATI POD MLEANIMA I TURCIMA.
DUBROVAKA REPUBLIKA
PONAVLJANJE..............................................101
26. USUSTAVLJIVANJE GRADIVA
I PRIPREMA ZA I. ISPIT ZNANJA ..............103
27. PRVI ISPIT ZNANJA .....................................104
28. ANALIZA ISPITA ZNANJA .........................104
29. I 30. USMENA PROVJERA ZNANJA
I ZAKLJUIVANJE OCJENA .......................105
II. OBRAZOVNO RAZDOBLJE...........................107
31. PONAVLJANJE GRADIVA IZ PRVOG
OBRAZOVNOG RAZDOBLJA ..................... 108
32. BOSNA U VRIJEME
OSMANLIJSKE VLASTI ...............................109
33. OSMANLIJSKI UZMAK .............................111
11. HRVATSKA U RANOM SREDNJEM

VIJEKU USUSTAVLJIVANJE ..................... 67
34. GOSPODARSKI RAZVOJ

HRVATSKE .......................................................114
12. VLADAVINA ARPADOVIA

(1102. 1301.)....................................................... 69
35. KULTURNI RAZVOJ OD 16.

DO POETKA 18. STOLJEA ......................117
13. VLADAVINA ANUVINACA

(1301. 1386.) .......................................................71
36. OSMANLIJSKI UZMAK.

GOSPODARSKI I KULTURNI RAZVOJ
HRVATSKE OD 16. DO POETKA 18.
STOLJEA PONAVLJANJE .......................119
14. BORBE ZA HRVATSKO-UGARSKO

PRIJESTOLJE.....................................................74
15. HRVATSKA I OSMANLIJE .......................... 77
16. VLADAVINA ARPADOVIA I
ANUVINACA. BORBE ZA
PRIJESTOLJE. HRVATSKA I
OSMANLIJE PONAVLJANJE ..................... 80
37. HRVATSKA U NOVOM VIJEKU

(16. 18. ST.) USUSTAVLJIVANJE
CJELINE ............................................................121
38. PROSVIJEENI APSOLUTIZAM
U HRVATSKOJ................................................. 122
39. FRANCUSKA VLAST U HRVATSKOJ ..... 125
BANOVINE HRVATSKE .................................177
40. PROSVIJEENI APSOLUTIZAM I

FRANCUSKA VLAST U HRVATSKOJ
PONAVLJANJE............................................. 128
60. DJELOVANJE HRVATSKIH POLITIKIH

STRANAKA (1918. 1935.). HRVATSKO
PITANJE I NASTANAK BANOVINE
HRVATSKE PONAVLJANJE.......................179
41. HRVATSKI NARODNI PREPOROD .......... 129

42. BAN JOSP JELAI OTPOR
UGARSKOM HEGEMONIZMU ....................133
43. HRVATSKA OD SREDINE 18. DO
SREDINE 19. STOLJEA
USUSTAVLJIVANJE CJELINE .................... 135
61. NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA ...........181

62. HRVATSKI NAROD U
ANTIFAISTIKOJ BORBI ..........................184
63. HRVATSKA U SASTAVU DRUGE
JUGOSLAVIJE..................................................187
44. HRVATSKA U OSVIT MODERNOG

DOBA ..................................................................137
64. STVARANJE I OBRANA

SAMOSTALNE HRVATSKE DRAVE ....... 190
45. HRVATSKO-UGARSKA NAGODBA .........140
65. SUVREMENO DOBA:

USUSTAVLJIVANJE CJELINE .................... 193
46. MODERNIZACIJA HRVATSKE ZA

BANOVANJA IVANA MAURANIA .........143
47. DALMACIJA I ISTRA U 19. STOLJEU.
HRVATI U GRADIU I JUNOJ
UGARSKOJ........................................................147
48. HRVATSKA U OSVIT MODERNOG
DOBA. HRVATSKO-UGARSKA NAGODBA.
MODERNIZACIJA HRVATSKE ZA
BANOVANJA IVANA MAURANIA
PONAVLJANJE............................................. 150
49. HRVATSKA KRAJEM 19.
I POETKOM 20. STOLJEA .......................152
50. BOSNA I HERCEGOVINA U 19. I
POETKOM 20. STOLJEA......................... 155
51. HRVATSKA POETKOM
20. STOLJEA.................................................. 158
52. DALMACIJA I ISTRA, HRVATI
U GRADIU I JUNOJ UGARSKOJ,
BANSKA HRVATSKA KRAJEM 19. I
POETKOM 20. STOLJEA
PONAVLJANJE..............................................161
53. BIH U 19. I POETKOM 20. STOLJEA.
HRVATSKA POETKOM 20. STOLJEA
PONAVLJANJE..............................................163
54. HRVATSKA U DRUGOJ POLOVICI
19. I NA POETKU 20. STOLJEA
USUSTAVLJIVANJE CJELINE .....................164
55. HRVATSKA U VRIJEME
PRVOG SVJETSKOG RATA...........................165
56. HRVATSKA U SASTAVU KRALJEVSTVA
SRBA, HRVATA I SLOVENACA ....................168
57. HRVATSKA U VRIJEME
PRVOG SVJETSKOG RATA. HRVATSKA
U SASTAVU KRALJEVSTVA SHS
PONAVLJANJE.................................................171
58. DJELOVANJE HRVATSKIH
POLITIKIH STRANAKA
(1918. 1935.) .....................................................173
59. HRVATSKO PITANJE I NASTANAK
66. PONAVLJANJE I PRIPREMA

ZA II. ISPIT ZNANJA ..................................... 194
67. II. PISMENA PROVJERA ZNANJA
PONAVLJANJE................................................ 196
68. ANALIZA II. ISPITA ZNANJA
PONAVLJANJE................................................ 196
II. OBRAZOVNOG RAZDOBLJA
PONAVLJANJE................................................ 197
70. ZAKLJUIVANJE OCJENA ...................... 197
RAD S UENICIMA S TEKOAMA U RAZVOJU
(PRILAGOENI PROGRAM) ............................ 199
EKSKURZIJA U NASTAVI POVIJESTI ............... 205
MUZEJI U HRVATSKOJ....................................219
OBRAZAC ZA PRIPREMU ............................... 223
LITERATURA ................................................. 225
PRILOZI VREMENSKE LENTE ...................... 227
Potovane kolegice i potovani kolege,

pred vama je Hrvatska povijest prirunik za nastavnike raen
prema udbeniku autora Ivana Dukia, Kreimira Erdelje i Igora
Stojakovia: Hrvatska povijest. Prirunik je zamiljen kao konkretna
pomo nastavniku da to kvalitetnije, svrsishodnije i kreativnije sam
osmisli nastavu i izvede nastavni sat, odnosno zahtjevni program
nastave povijesti za srednje strukovne kole. Osnovu prirunika ini
izvedbeni plan (makroplan i mikroplan) i artikulacija svih nastavnih
jedinica, ukljuujui i satove ponavljanja i usustavljivanja. Znatan
dio satova obrade napravljen je i na dva naina kako bi nastavnik
sam mogao procijeniti koji je nain obrade adekvatniji njegovim
uenicima. Prirunik nudi i niz konkretnih priloga: prilagoeni
program, primjere ekskurzija, popise muzeja i dr., koji nam mogu
obogatiti nastavu i uiniti je zanimljivijom.
Naglaavamo da su primjeri obrade nastavnih jedinica u priruniku
samo prijedlozi. Svaki e nastavnik samostalno procijeniti kognitivne
mogunosti uenika i odluiti hoe li primjerice, koristiti grupni rad
ili hoe li na plou ispisati sve natuknice predloene u priruniku.
Jedinstvenog rjeenja za sve konkretne sluajeve rada s uenicima
nema uloga nastavnika pri tom je nezamjenjiva.
elimo vam ugodan rad.

Autori i kolska knjiga
NASTAVA POVIJESTI
U SREDNJIM STRUKOVNIM KOLAMA
Povijest se u srednjim strukovnim kolama ui dvije godine za etverogodinje, odnosno jednu za trogodinje smjerove.
a) Program
Jednogodinji program povijesti prilino je opsean. Naime, uenici u samo jednoj godini uenja trebaju usvojiti osnovna znanja iz cjelokupne povijesti hrvatskoga naroda: od doseljenja do
suvremenog doba nastanka samostalne i meunarodno priznate Hrvatske i Domovinskog rata,
odnosno mirne integracije hrvatskog Podunavlja. Dakle, radi se o vremenskom razdoblju od 13
stoljea, koje obuhvaa doba narodnih vladara, hrvatsko-ugarske drave, ulaska Hrvatske u zajednicu s Habsburgovcima, vrijeme teritorijalne ugroenosti od Turaka, hrvatski narodni preporod i
novi apsolutizam, razdoblje Prvoga svjetskog rata, meuraa i Drugoga svjetskog rata te razdoblje
Hrvatske u prvoj i drugoj Jugoslaviji do potpunog osamostaljenja i meunarodnog priznanja. Zbog
opsenosti programa ne smijemo previe ii u detalje. Uenicima treba dati saetu i jednostavnu
informaciju, koja je u loginom slijedu i prihvatljiva je ueniku.
b) Struktura uenika
Moramo biti svjesni da trogodinje strukovne kole rijetko upisuju uenici koji oboavaju povijest
i ive samo za taj predmet. Takvi uenici upisuju gimnazije. Stoga moramo uloiti dosta truda,
osobnog arma i duhovitosti da bi povijest postala neto vie nego nuno zlo iz kojega je potrebno
tek izvui pozitivnu ocjenu. Ovo moemo postii estim uopavanjima, korelacijama s uenikom
strukom, sa stvarnou, ne insistiranjem na mnotvu nepotrebnih detalja.
U POTRAZI ZA KVALITETNOM KOLOM1

esto ujemo da treba podii kvalitetu naeg kolovanja. Obino se govori o kritikama usmjerenima na
preveliki opseg programa koji rezultira prevelikim optereenjem uenika, ali se ne nude konkretna rjeenja. lanovi Udruenja roditelja i nastavnika u Floridi, Sjedinjene Amerike Drave, u misiji zajednike
vizije kole istaknuli su pet kljunih vrijednosti kvalitetne kole (Greene, 1996.: 58. i dalje):
1) Potuje se svaki pojedinac.
2) Nastavnicima je obrazovanje profesija.
3) Roditelji su partneri.
4) Odluke se donose zajedniki.
5) Nastavnici su lanovi tima.
Razmislimo o tome postiemo li mi navedenu suradnju ili ne. Kako unaprijediti nastavu?
O kvalitetnoj koli pisao je B. Greene (1996.). On je istaknuo da se, ako elimo kvalitetu, na nju moramo
usredotoiti: aktivirati uenike, pokazati da nastavnici vole svoj posao, da su ljubazni, dobro komuniciraju, pravino ocjenjuju i postavljaju visoke zahtjeve (Greene, 1996.: 19.).
Kakva bi, dakle, trebala biti kvalitetna kola? kola u kojoj se ne koristi prisila i kazna. kola u kojoj svi
potuju jedni druge: uenici uenike, uenici nastavnike, nastavnici uenike, roditelji nastavnike, nastavnici roditelje, nastavnici druge nastavnike kola u kojoj vlada suradnja i prijateljski odnosi. kola
u kojoj se upravlja voditeljski, a ne efovski. kola u kojoj uenici rade i ue najvie to mogu. kola u
kojoj nema nediscipline i izostanaka.
elimo li unaprijediti nastavu openito (pa i povijesti), razmislimo od koga prije krenuti: od uitelja ili
uenika? Moda je ipak lake prvo krenuti od sebe.
Sedam osnovnih pitanja uitelju (Braja, 1995.: 14.):
1) Vjerujem li u sebe i u svoje uenike?
2) Volim li sebe i svoje uenike?
3) Znam li se koristiti svim svojim potencijalima i omoguujem li svojim uenicima da se koriste
vlastitim potencijalima?
4) Jesam li motiviran uenikim radom i motiviram li uspjeno svoje uenike?
5) Kako vodim kolu: autokratski ili demokratski?
6) Omoguujem li skupini stvarnu zajedniku kreativnost?
7) Kako razgovaram s kolegama i uenicima: sluam li ih, razmiljam li o tome i razgovaram li o
tome s njima?
1
Koriteni su dijelovi teksta I. Duki (2000.): Povijest 7 prirunik za nastavnike, Zagreb: kolska knjiga i I. Duki
(2001.): Povijest 8 prirunik za nastavnike, Zagreb: kolska knjiga
Hrvatska povijest
Braja prenosi i obiljeja uiteljeva ponaanja (prema Rahnu, 1992.): profesionalnost, ljudskost, kritinost, priznavanje suradnika, objektivnost, humor, strogoa i razumijevanje. Kao glavnu tajnu uspjene
kole. Braja naglaava demokratsko voenje nastave. Nije dovoljno podijeliti zadatke, uenike za njih
treba odueviti.
UITELJ
USPJEAN
NEUSPJEAN
proaktivan
reaktivan
s ciljem
bez cilja
osobno organiziran
osobno neorganiziran
jedan od dobitnika
jedini dobitnik
alterocentrian
egocentrian
suradnik
nesuradnik
odravan (stalno ui i razvija se)
neodravan
Prema R. Coveyu (1992.) iz P. Braja (1994.) prilagodio I. Duki.
Hartmut von Hentig (1997.) pie o koli kao o mjestu na kojemu se ivi i kao o prostoru na kojemu se stjee
iskustvo, te o koli kao o polisu (Hentig, 1997.: 187. i dalje). On istie pet pravila uspjena uenja:
1) Razumijevanje je za stjecanje spoznaja vanije od znanja.
2) Uenje se ne moe unaprijediti prisilom.
3) Uenje daje bolje rezultate ako se stvari povezuju.
4) Uenje sa zanimanjem bre je, krae i trajnije.
5) Uzor i sudjelovanje djeluje bolje od pouavanja.
Razmislimo o gore navedenim pravilima. Kako bismo pomou njih ostvarili to kvalitetniju nastavu
povijesti? Uvijek nakon nekoliko sati obrade trebali bismo napraviti sat ponavljanja: s lentom vremena,
kronolokim i usporednim tablicama, a ne svesti ga na tihi rad uenika dok mi ispitujemo pojedinca.
Razvijajmo kod uenika radne navike i kontinuitet u radu. Vjebajmo uoavanje uzrono-posljedine
veze i snalaenje u vremenu i prostoru (koristimo se u nastavi fizikom kartom i povijesnim zemljovidom). Potaknimo uenike na samostalno traenje informacija (TV, raunala, Internet, struna literatura
i asopisi). Koristimo se humorom u nastavi: budimo spremni na alu, ali zadrimo potrebnu ozbiljnost
i visoku razinu pripremljenosti za nastavu.
Voditelj ne prosuuje druge kao ef, ve ih potuje. On ne okrivljuje ljude za probleme, ve trai rjeenja. Dok ef kae: Nisam tako lo kao toliki drugi, voditelj e priznati: Dobar sam, ali bih mogao biti
bolji. ef nadzire, gleda na sebe i druge kao na neto samorazumljivo, a voditelj jednostavno vodi te
jednako cijeni i sebe i druge. S jedne strane zahtijevanje i prisila na rad, a s druge tek traenje i ponaanje
trenera. Jedan se oslanja na autoritet, a drugi na suradnju. Dok ef izaziva strah govorei ja, voditelj
budi entuzijazam govorei mi. ef e traiti krivca za problem, a voditelj nai rjeenje problema. ef
vidi samo sadanjost i iskoritava ljude, a voditelj misli na sadanjost i budunost i pomae ljudima da
se razvijaju. ef stalno zapovijeda i nikada nema vremena, a voditelj daje primjer i nalazi vrijeme za
vane stvari. ef e lijeiti simptome, a voditelj traiti uzroke. Ako ef rjeava sukobe prema naelu
pobjednik gubitnik, voditelj razrjeava prema naelu pobjednik pobjednik.
10
Hrvatska povijest
PRIPREMA ZA NASTAVNI SAT

Na kraju prirunika moete nai predloak za izradu pripreme za nastavni sat. Priprema treba sadravati
jasno izraen cilj nastavne jedinice, zadatke (obrazovno-materijalne, funkcionalne i odgojne), navedena
nastavna sredstva i pomagala, metode, korelacije, jasan i pregledan PLAN PLOE te kratku artikulaciju
sata (tijek izvedbe nastavne jedinice).
ZADACI I CILJEVI NASTAVE POVIJESTI

Odreivanje ciljeva nastave najvaniji je dio nastavnikove pripreme (v. Itkovi, 1997.: 75.).
Ciljevi mogu biti obrazovni, odgojni i funkcionalni.
Materijalni zadaci nastave
Materijalni zadatak nastave odnosi se na stjecanje znanja o objektivnoj stvarnosti koja se prouava u nastavi pojedinih predmeta (Poljak, 1989.: 19. i dalje). U materijalne zadatke nastave ukljuujemo sve nove
spoznaje i znanja koje uenici stjeu sudjelovanjem u izvedbi nove nastavne jedinice. Oni su odreeni
programom Ministarstva prosvjete i porta, ali modificirani udbenikom prema kojemu se radi, premda
on mora biti raen u skladu s programom Ministarstva prosvjete i porta.
Do 19. stoljea smatralo se da je to jedini zadatak nastave, da e se mladi to bolje pripremiti za ivot to
vie znanja steknu, no tada je nastava patila od lekcionizma (zadavanja lekcija u koli), to je uvjetovalo
formalistiko, a ne konkretno znanje.
Kad je rije o obrazovnim ciljevima, nastavnik iz strukture materijala sam uoava bitno i odreuje ciljeve: nove pojmove, zakonitosti, dogaaje, ono to uenici moraju nauiti.
Funkcionalni zadaci nastave
Funkcionalni zadaci odnose se na razvijanje brojnih i raznovrsnih ljudskih sposobnosti, odnosno psihofizikih funkcija. Nekad su se nazivali formalnim zadacima, a uz sebe veu niz zagovornika s poetka
prolog, 20. stoljea, koji su, (pre)naglaavajui ulogu tih zadataka, eljeli umanjiti vrijednost materijalnih zadataka.
Tim zadacima razvijamo kod uenika neke vjetine, u sluaju povijesti snalaenje u vremenu i prostoru,
uoavanje uzrono-posljedine veze, povezivanje povijesnih procesa i razvijanje povijesnog miljenja.
Ako uenike potiemo na individualni rad, dodatno razvijamo i njihovu samostalnost.
S uenicima provodimo vjebanje u promatranju, govoru ili pisanju, crtanje shema, svladavanje modela
uzrono-posljedine veze i snalaenje u prostoru i vremenu.
Odgojni zadaci nastave
No nastava je, osim stjecanja obrazovanja, i proces kojim se usvajaju stanovite odgojne vrijednosti, pa
je bez daljnjega i odgojno-obrazovni proces. Svaki predmet pojedinano, uz materijalne i funkcionalne,
ima i svoje odgojne zadatke. Posebno takve zadatke ima predmet povijesti.
Nastava povijesti od velike je vanosti za izobrazbu uenika kao mladih ljudi koji stjeu znanja o gospodarstvu, kulturi, a posebno demokratinosti, toleranciji, potovanju miljenja drugoga, njegove posebnosti, razvijanju razumijevanja velikih naroda prema malim manjinama i razvijanju svijesti o
jednakosti unato svim razliitostima.
To su oni ciljevi koje uenik moe neposredno ostvariti s uenicima: razvoj lijepog ponaanja, estetski
11
osjeaji, usredotoenje pozornosti, jaanje volje i motivacije za rad i uenje, urednost, preciznost, razvoj
samospoznaje i odgovornosti, svojevrsna priprema za demokraciju.
Odgojni zadaci kreiraju osobnost uenika, njihovu socijalizaciju, pa i narav, koja nerijetko odreuje
ovjekovu sudbinu.
OBLICI RADA
Oblik rada u nastavi moe biti frontalan i samostalan. U samostalan rad uenika ubrajamo skupni rad,
rad u paru i individualan rad.
Frontalni rad
Najtradicionalniji oblik rada frontalni je rad; dominirao je do pojave reforme pedagogije u 20. stoljeu,
kad je podvrgnut otrim kritikama. No kao i ostali oblici rada, ima svoje prednosti i nedostatke. Prednost
je to omoguuje istodobno prenoenje velikog broja informacija velikom broju uenika, a nedostatak je
u tome to je aktivnost preteito na nastavniku, a uenici receptivno primaju i memoriraju informacije,
pa se uenik pasivizira.
Samostalan rad uenika
U samostalnom radu uenici su stavljeni u izravan odnos prema nastavnim sadrajima i oni od objekta
pouavanja postaju subjekt. No budui da u razredu ima mnogo uenika, samostalni rad uenika moe
biti trojak:
a) skupni (grupni) rad
b) rad u paru
c) individualni rad.
Kvalitetna kola (Greene, 1996.: 43. i dalje) smanjuje vanost samostalnog rada i konkurencije, a teite
prenosi na timski rad i suradnju.
Skupni (grupni) rad izvodi se tako da se unutar razrednog odjela povremeno formiraju manje skupine
uenika koje samostalno rade na odreenim zadacima te nakon obavljanja zadatka s rezultatima upoznaju nastavnika, odnosno kolege u razredu.
Sve grupe u razredu mogu imati iste zadatke, ime u razredu stvaramo ozraje natjecanja (kompeticije),
ali skupinama moemo zadati i razliite zadatke, jer na taj nain razvijamo osjeaj kolektiva i suradnje.
Natjecanje stvara pobjednike i gubitnike, smanjuje kreativnost, dovodi do stresa (ako se izgubi) i raa
nepovjerenje i varanje.
Rad u paru podrazumijeva da na istom zadatku rade uenici koji sjede jedan pokraj drugoga. Primjenom
takvog rada razvijamo umijee uske suradnje. Posebno je djelotvoran u radu izvan kole jer ukljuuje
pomaganje u rjeavanju domae zadae te zajedniko pripremanje ispita radi samoprovjeravanja (Prodanovi, 1989.: 14. i dalje).
Individualan rad uenika odnosi se na pojedinani, samostalni rad uenika u kojemu svaki uenik sam za
sebe, ne suraujui s drugima, rjeava dobiveni zadatak. Prednosti su u tome to je uenik postavljen u
direktan odnos prema odreenim zadacima, ali krajnji uspjeh ovisi o angairanosti svakog pojedinca.
Na vie mjesta, kao alternativni nain obrade nastavne jedinice, u ovom priruniku nudi se kombinirani grupni rad rad u paru individualni rad, prema sljedeoj shemi (v. tablice). Ovakvom podjelom
rada obuhvaeno je 32 uenika (tablica 2.a), odnosno 30 uenika, to je prosjek broja uenika u naim
kolama.
12
Hrvatska povijest
Radom u 4 skupine s po 4 para obuhvaamo 32 uenika.

Tablica 2.a
SKUPINA I.
SKUPINA II.
SKUPINA III.
SKUPINA IV.
1. par
1. par
1. par
1. par
2. par
2. par
2. par
2. par
3. par
3. par
3. par
3. par
4. par
4. par
4. par
4. par
Radom u 3 skupine s po 5 parova obuhvaamo je 30 uenika

Tablica 2.b
SKUPINA I.
SKUPINA II.
SKUPINA III.
1. par
1. par
1. par
2. par
2. par
2. par
3. par
3. par
3. par
4. par
4. par
4. par
5. par
5. par
5. par
Zato preporuujemo ovakav nain rada?

Razvijamo timski rad, bez natjecateljske atmosfere.
Dolaze do izraaja kreativne mogunosti uenika.
Ostvarujemo ne samo materijalne ve i funkcionalne i odgojne zadatke.
Individualan rad dobiva sve vanije mjesto jer omoguuje svakom ueniku napredovanje prema individualnim mogunostima. Cilj treba biti da uenici rade vie od nastavnika. Pri tome se moemo korisiti
trima glavnim nainima: metodama reci mi, pokai mi i ukljui me. Jedna od osnovnih didaktikih
poslovica vjerojatno je ova: Reci mi, moda zapamtim. Ukljui me, pa u shvatiti.
Suvremena metodika ne preferira nijedan oblik rada kao najuspjeniji ili ak jedini, ve naglaava potrebu kombinacije razliitih oblika rada, pri emu se dobiva najbolji radni efekt u nastavi (Z. Itkovi,
1997.: 95.). Iz iskustva rada u uionici mogu rei da je, premda je kombinacija metoda napornija za nastavnika, uinak tako nauenog sadraja kod uenika osjetno vei.
13
ARTIKULACIJA SATA
Tablica 6. Didaktike
komponente nastavnog procesa
DIDAKTIKE KOMPONENTE NASTAVNOG PROCESA
ETAPE RADA NA SATU
1.
pripremanje/uvoenje uenika u nastavni rad
uvodni dio
2.
obraivanje novih sadraja (stjecanje novih znanja)
obrada
3.
uvjebavanje aktivnosti/stjecanje vjetina i navika
vjeba
4.
ponavljanje sadraja
zavrni dio sata
* prema Z. Itkovi (1997.: str. 77.) sastavio I. Duki
Uvod (priprema)
Radi uinkovitije i kvalitetnije obrade, uenike je potrebno dobro pripremiti. Kao to ne gradimo kuu
od krova, tako treba u kratkom vremenu stvoriti dobre temelje za stjecanje novih i nepoznatih sadraja. Nastavnik mora obaviti materijalno-tehniku stranu pripremanja (pripremiti pomagala, rasporediti
uenike); sa spoznajne strane dati im neke osnovne informacije ili podsjetiti na ve prije nauene sadraje; sa psiholoke strane potrebno je uenike angairati, motivirati, zaintrigirati i zainteresirati za neku
temu; a sve to treba izvesti prikladnim metodikim postupcima. Nerijetko o uvodnom dijelu sata ovisi
uspjenost cijeloga nastavnog sata. Pri tome je nuno:
1) podsjetiti uenike na staro gradivo s nekoliko pitanja, ali ne ii previe u irinu
2) ostvariti radnu disciplinu
3) jasno najaviti novu temu (uiniti to uenicima razumljivim rjenikom)
4) ne drati se slijepo unaprijed odreenog vremena (5 10 min) ako su uenici usredotoeni,
zainteresirani, moe se bre prijei na obradu.
Obrada novih nastavnih sadraja
Ovo je jedna od temeljnih strukturnih komponenata nastavnog procesa. Dobro izvoditi etapu obrade
novih nastavnih sadraja znai obogatiti je na potrebnoj materijalno-tehnikoj osnovi brojnim spoznajnim, psiholokim i metodikim elementima (Poljak, 1989.: 115. 124.).
Postoji nekoliko etapa obrade novih nastavnih sadraja:
1) Proces stjecanja znanja
Uenje injenica na izvorima znanja, u sluaju povijesti to su povijesni izvori (dijelovi udbenika, itanka), uenici doivljavaju intenzivno, ali pri tome treba paziti da se u tome ne pretjera jer
emo na taj nain uenike zbuniti.
2) Dimenzioniranje znanja
Ekstenzitetom treba precizirati kvantitetu injenica i generalizacija koje uenici moraju nauiti, a
intenzitetom odrediti koliko e se sadraji obraivati u dubinu.
14
Hrvatska povijest
3) Stupnjevanje (graduiranje) etape obrade

Potrebno je uspostaviti primjereno graduiranje novih nastavnih sadraja. Loe je kad tijek obrade
nastavnih sadraja ide u preblagom usponu jer se time ne iziskuje potreban intelektualni napor
uenika, a loe je i kad ide u prevelikom usponu koji uenici nee moi svladati.
Tablica 7. Didaktika
naela (principi)
NAZIV
OBJANJENJE
Naelo zornosti i apstraktnosti
* Zornost osigurava usvajanje injenica, a apstraktnost

generalizaciju.
Naelo aktivnosti i razvoja
* Aktivnost uvjetuje razvoj.
Naelo sustavnosti i postupnosti
* Sustavnost podrazumijeva obradu nastavnih sadraja u logikom

pregledu, a postupnost je izraena u pravilima: od lakega k teemu,
od jednostavnoga k sloenomu, od bliega k nepoznatomu, od
konkretnoga k apstraktnomu
Naelo diferencijacije i integracije
* Diferencijacijom dijelimo nastavni sadraj na nastavne predmete, a

integracijom provodimo sjedinjenje (sintezu).
Naelo primjerenosti i napora
* Zasniva se na injenici da nastavni rad treba prilagoditi uenikovoj

dobi.
Naelo individualizacije i
socijalizacije
* Nastavu treba uskladiti individualnim mogunostima uenika, ali

i uklopiti u drutveni okvir (razvijati interpersonalne odnose meu
uenicima).
Naelo racionalizacije i
ekonominosti
* Racionalizacija podrazumijeva smiljene, racionalne promjene u

nastavnim postupcima, a ekonominost tei ostvarenju najveeg
uinka s najmanjim utrokom vremena.
Naelo historinosti i
suvremenosti
* Pojave imaju svoju prolost koju moramo poznavati, ali sadraje

moramo i aktualizirati i osuvremeniti.
* prema V. Poljak (1989.: 199. 219.), prilagodio I. Duki
Vjebanje
Vjebanjem ostvarujemo funkcionalne zadatke nastave jer primjenjujemo i razvijamo radnu vjetinu.
Stoga ga moemo ukljuiti u dio obrade, ali i u ZAVRNI DIO SATA. U sluaju naeg predmeta to e
biti razvijanje sposobnosti snalaenja u vremenu i prostoru, uoavanja uzrono-posljedinih veza te
analize povijesnih tekstova, ime razvijamo umijee povijesnog shvaanja i miljenja.
Ali u vjebanje ukljuujemo i rjeavanje zadataka objektivnog tipa, koje uenici mogu rjeavati na kraju
nastavnih cjelina u udbeniku.
Prema vremenu izvoenja, vjebanje moe biti poetno ili uvodno (uenicima i nastavnicima najtee),
osnovno ili temeljno i zavrno ili dopunsko. Spomenimo jo i korektivno vjebanje, koje se primjenjuje
za uenike za koje se naknadno ustanovi da su tijekom vjebanja formirali pogrenu vjetinu i naviku
(primjerice kod modela uzrono-posljedine veze, v. Duki, 2001.: 28.).
15
Ponavljanje
Ponavljanjem nastojimo ostvariti da novosteena znanja postanu trajno vlasnitvo uenika. S obzirom na
opseg, moe biti fragmentarno, tematsko i kompleksno, a s obzirom na kvalitetu, ponavljanje moe biti
produktivno (stvaralako, aktivno, kreativno) i reproduktivno (mehaniko, pasivno, formalno).
Produktivno je ponavljanje kvalitetnije jer ukljuuje primjenu misaone aktivnosti. Za takvo ponavljanje
moemo koristiti usporeivanjem (predmeta, pojava, teorija, sustava), analogijom, sintetiziranjem i
usustavljivanjem. Sat usustavljivanja preporuljiv je nakon nekoliko sati ponavljanja, na kraju obrazovnog
razdoblja, a nudan je neposredno prije pisanja pismenih provjera znanja.
Kako izbjei kampanjsko uenje?
Uenici su skloni uenju samo kad se gradivo nakupi (to u naem sluaju, zbog opsenosti programa,
uope nije problem), pa ue obino prije ispitivanja ili prije pismene provjere znanja. Takva na brzinu
steena znanja, bez ponavljanja i utvrivanja, povrna su i nemaju trajne vrijednosti. Kampanjskom
uenju moemo stati na kraj:
primjenom estih kratkih ispitivanja manjih dijelova gradiva
planiranjem razliitih zadataka izvan nastave (domaa zadaa)
estim kratkim pismenim provjerama znanja (5-minutnim testovima)
ocjenjivanjem uenika pri ponavljanju i utvrivanju gradiva
povremenim konstruiranjem i primjenom ispita znanja.
Vana napomena:
Nemojmo smetnuti s uma da od kvalitete pripremanja nastavnika za nastavu zavisi kvaliteta nastave
uope.
16
Hrvatska povijest
REALIZACIJA NASTAVNIH SUSTAVA

U NASTAVI POVIJESTI
Osnovno emu treba pristupiti pri izvedbi nastave jest individualizacija nastave (Jelavi, 1995.: 119. i
dalje). Da bismo je mogli ostvariti, moramo se upoznati s mogunostima svakog uenika, ali i s njegovim
karakterom, pa sukladno tomu prilagoditi stil, opseg uenja i kriterij valorizacije.
Prema stilu uenja uenici mogu biti: imaginativni, analitiki, zdravorazumski i dinamini.
I nastavnika takoer ima razliitih. N. A. Flanders (1970.) ispitivao je ponaanje nastavnika u nastavi.
Uoio je dva stila ponaanja: direktivni i nedirektivni.
DIREKTIVNI NASTAVNIK
ima inicijativu u svojim rukama
daje informacije i postavlja pitanja
strogo artikulira nastavu (shematizira)
trai od uenika da slua, pamti
njegova je rije ZAKON
NEDIREKTIVNI NASTAVNIK
oslobaa inicijativu uenika
ima razumijevanje za individualne potrebe i
interese
ne pati od hijerarhinosti i autoritarnosti
Nekoliko je nastavnih sustava. Trebalo bi ih sve kombinirati i postupno teiti to veem osamostaljenju
uenika.
PREDAVAKA NASTAVA
Predavaka nastava preteito je verbalna i frontalna nastava (ex cathedra). U tom obliku nastave glavni
i najei izvor znanja je sam nastavnik, koji pokazuje, eksplicira injenice, izvodi zakljuke i dokazuje
njihovu valjanost. Teite je na nastavniku, a sadraj kojega uenik obilno prima uenici esto ne mogu
valjano obraditi. Svaka uenika inicijativa remeti red (jer uitelj je mjerilo svega!), pa se samosvjesni
uenici, koji drukije misle i osjeaju, tretiraju kao nedisciplinirani. Predavakoj nastavi pribjegavamo
obino kada nam se uri neto obraditi, nadoknaditi, ili ako ne nailazimo kod uenika na povratnu informaciju. Meutim, postoje neke nastavne jedinice u kojima je predavaka nastava jednostavno neizbjena
jer ostvarenje zadaa nastavne jedinice ne ostavlja prostora za neko drugo tumaenje do kojega uenici
mogu doi rjeavanjem problema.
HEURISTIKA NASTAVA
Ovaj koncept nastave temelji se na razvojnom razgovoru (postavljanjem pitanja) kojim se uenik potie
i usmjerava na pronalaenje i otkrivanje novih spoznaja. Naglasak te nastave jest na traganju i otkrivanju. Zasniva se na tzv. plodonosnom trenutku, odnosno aha-doivljaju, trenutku kad pojedinac
doivi heureku novu spoznaju. Stanovito ogranienje predstavlja injenica da uglavnom samo uitelj
postavlja pitanja.
Poseban problem ove nastave jest to to nastavnik stoji sam naspram cijelog razreda pa se obraa prosjenom ueniku. Zbog toga je ova nastava za jedne preteka, a za druge prelagana.
17
EGZEMPLARNA NASTAVA
Poseban didaktiki sustav koji se naziva egzemplarnom nastavom nastao je zbog preopirnosti nastavnog
programa, uzrokovane porastom znanstvenih spoznaja. Osim Rendia-Mioevia (Rendi-Mioevi,
2000.: 49. i dalje), o tom didaktikom sustavu pisali su Vladimir Poljak (Poljak, 1997.: 57.-76.) i eljka
Kargain, koja je zakljuila da je prednost tog sustava u usvajanju metoda i postupaka uenja, to je
posljedica izbora egzemplara i izbora primjerne obrade sadraja. V. Poljak jo je 1974. pisao da je potrebno izdvojiti sline sadraje te da pristup mora biti bez ablona, to nastavnik moe postii raznolikim
nainom rada i upotrebom prikladnih multimedijskih izvora.
Izdvajanje slinih sadraja:
Hrvatski narodni preporod u Banskoj Hrvatskoj
a) Egzemplaran sadraj:
Narodni preporod u Dalmaciji
b) Analogan sadraj:
Preporod u Bosni i Hercegovini
Egzemplarno obraene teme postaju primjeri na koje se uenici mogu osloniti pri obradi slinih
tema.
PROGRAMIRANA NASTAVA
Ova nastava u osnovi sadrava ideje heuristike nastave, ali je razlika u tome to voenje i usmjeravanje uenja (pouavanje) ne ini nastavnik, ve se te funkcije ugrauju na program (softvere). Umjesto s
nastavnikom, uenik pri uenju komunicira s programom, ime se postie apersonalna komunikacija.
U tom obliku nastave uenje pojedinca nalazi se pod stalnim nadzorom programa i ne doputa mu
se oputanje. Premda je taj nain uenja naiao na otpor, prinos je programirane nastave tradicionalnoj
velik: upozorila je na potrebu jasnijeg odreivanja nastavnih ciljeva, optimalnost spoznajnih koraka,
racionalizaciju nastave, drukiju ulogu nastavnika u nastavi i drugo.
Za strukturu programirane nastave karakteristini su mali koraci (Rendi-Mioevi, 2000.: 35. i dalje)
u kojima se u svakom lanku ostvaruju gotovo uvijek sve faze procesa uenja (priprema, obrada novoga,
ponavljanje, vjebanje i provjeravanje). Sve se etape ponavljaju u jednom satu onoliko puta koliko se
lanaka svlada za vrijeme kolskog sata. Uenje malim koracima omoguava bolje uenje, a naueni
su sadraji trajniji.
18
Hrvatska povijest
Primjer: 1. PACTA CONVENTA

1. Uvodna informacija
Pacta Conventa (lat. sklopljen sporazum) dokument je kojim Hrvatska priznaje vlast ugarskog
kralja. Tim dokumentom Hrvatska ulazi u personalnu uniju s Ugarskom, dakle zajednicu dviju
drava koje su povezane tek osobom vladara. Kritikom analizom tog izvora povjesniari su zakljuili da je dokument nastao u kasnijem razdoblju (15. st.), kad je trebalo dokazati da su Hrvati
i otprije imali neka stara prava.
2. i 3. zadatak (prouavanje izvora) i prostor za unoenje rjeenja
Kako i kojim ugovorom se predadoe Hrvati kralju Ugarskomu.
Koloman, Bojom milou sin Vladislava, kralja Ugarskoga, vladajui na mjestu svoga oca, a jer
je bio veoma odvaan, odlui da itavu Hrvatsku sve do mora dalmatinskoga podloi pod svoju
vlast. Doe sa svojom vojskom do rijeke Drave. Hrvati pak, uvi za dolazak kraljev, skupie svoju
vojsku i spremie se na bitku. Kralj pak, doznavi da su se Hrvati skupili, poalje svoje poslanike htijui s njima prijateljski pregovarati i sklopiti ugovor kakav su oni eljeli. Hrvati, sasluavi
poruku gospodina kralja, sastavi se na skuptini svi skupa, prihvatie i poslae 12 plemenitih
starjeina od 12 hrvatskih plemena, i to upana Jurja od roda Kaia, upana Ugrina od roda
Kukara, upana Mrmonju od roda ubia, upana Pribislava od roda udomiria, upana Jurja
od roda Snaia, upana Petra od roda Muria, upana Pavla od roda Gusia, upana Martina od
roda Karinjana i od roda Lapana, upana Pribislava od roda Poletia, upana Obrada od roda
Laniia, upana Ivana od roda Jamometa, upana Miro(ne)ga od roda Tugomira. Ovi, doavi k
gospodinu kralju, iskazae mu dunu poast. Gospodin pak kralj, primivi ih poljupcem mira, te
dostojanstveno s njima postupajui, ovako se pogodie: da e spomenuti sa svim svojim blinjima
uivati svoje posjede i imovinu u miru i bez smetnje; da nijedan od spomenutih rodova ni njegovi ljudi nisu duni spomenutomu kraljevskom velianstvu plaati porez ili dohodak, osim to su
spomenuti duni gospodinu kralju, kad netko navali na njegove granice, tad ako gospodin kralj
poalje po njih, duni su tad poi s najmanje 10 oboruanih konjanika od svakog spomenutoga
roda do Drave na svoj troak, odonud prema Ugarskoj na troak gospodina kralja, i sve dok traje
vojna, moraju ostati. I tako je bilo ureeno godine Gospodnje 1102.
Zadaci
1. Kakve se kraljeve osobine istiu u tekstu? ___________________________________________

Navedi prezimena 12 rodova:
19
2. Koja je strana prva zaeljela sklopiti mir (zaokrui toan odgovor):

a) Koloman
b) Hrvati
3. Kako su Hrvati doli ugarskomu kralju? ____________________________________________
Kako je kralj primio 12 plemena? ___________________________________________________
Kako je s njima postupao? _________________________________________________________
4. Uvrsti u tablicu:
KAKVA SU PRAVA DOBILI HRVATI
TO SU BILE NJIHOVE OBVEZE
5. Koja se rijeka spominje u tekstu? __________________________________________________

Razmisli i pokuaj objasniti zato.
6. Koja se godina spominje u tekstu? _________________________________________________

7. Uoi uzrono-posljedinu vezu:
UZROK
DOGAAJ
POSLJEDICA
Pacta Conventa (1102.)
Povratna informacija:
1. odvanost;
Kai, Kukar, ubi, udomiri, Snai, Muri, Gusi, Karinjan i Lapan, Poleti, Lanii, Jamomet, Tugomir
2. a)
3. s dunim potovanjem; dao im je poljubac mira; dostojanstveno
4. potvrdu starih povlastica; obvezu plaanja poreza i opremanja 10 konjanika
5. Drava; granica prema Ugarskoj
6. 1102.
7. upranjeno hrvatsko prijestolje; ulazak Hrvatske u personalnu uniju
20
Hrvatska povijest
Primjer: 2. PROSINAKE RTVE U ZAGREBU

1. Uvodna informacija
Ujedinjenje Drave SHS s Kraljevinom Srbijom (koja je prije sebi prikljuila Vojvodinu i Crnu
Goru) nije provedeno u skladu s odlukama Narodnog vijea SHS. Naputak u kojemu se trai
priznanje hrvatske samobitnosti na putu do Beograda promijenjen je u Adresu.
Vijest o proglaenju ujedinjenja stigla je u Zagreb 2. XII. 1918. naveer. Pristae ujedinjenja odmah
su po ulicama priredile manifestacije, koje su se nastavile i sljedeih dana. Dana 5. XII. na Trgu
bana Jelaia dolo je do krvavog sukoba izmeu odjela Narodne strae (sastavljenoga uglavnom
od sokolaa i mornara) i vojnika zagrebakoga garnizona. Oglasila se i Stranka prava proglasom
protiv ujedinjenja s Kraljevinom Srbijom i za ujedinjenje svih hrvatskih zemalja u republikansku
dravu.
2. i 3. zadatak (prouavanje izvora) i prostor za unoenje rjeenja
Dan nakon proglaenja ujedinjenja odrana je velika manifestacijska proslava; psiholoka je pogreka uinjena to i ta vojska nije privuena u proslavu. Tek je u kasarnskom krugu objanjeno
momadi znaenje dogaaja. Momad bez pogovora prima to objanjenje. U krugu bive 53. puk.
kod tog akta dolo je meutim do protestnih poklika. Tu se moglo opaziti da agitacija protiv novog
stanja zahvaa teren; na sudskoj raspravi utvreno je da je agitaciju provodio neki narednik Murk,
o kojemu tonije podatke nitko nije mogao pruiti. Znalo se samo da potjee iz krajeva koje je
Italija okupirala i da je nakon 5. XII. netragom iezao ()
Do prvog sukoba dolo je izmeu kolone na raskriju Frankopanske ulice i Ilice. Koloni vojnika
suprotstavio se odjel mornara; ispaljeno je nekoliko hitaca u zrak, a mornari su uzmakli. ()
ulo se regetanje mitraljeza. To je pucao odjel sokolske strae u sokolani, jamano u panici, jer
pred sokolanom nigdje nije bilo ni jednog pobunjenika. Kad je vojska stigla do Jelaieva trga,
doekana je paljbom iz mitraljeza. Od te paljbe uglavnom su pali sluajni radoznalci. Na paljbu
mitraljeza odgovorili su i vojnici. Pucnjava je potrajala tek minutu-dvije, a onda su se i masa i
vojnici razbjeali. U sukobu je poginulo 13, a ranjeno 17 osoba.
Iste je noi cijeli zagrebaki garnizon razoruan i sljedeeg se dana pristupilo likvidaciji tih dviju
pukovnija. Jo iste veeri, 5. XII., preuzeli su vojniku slubu odredi srpske vojske, koji su posljednjih dana stigli u Zagreb i koji dotad nisu naputali vojarne. Oruana snaga Drave Narodnog
vijea bila je 5. XII. stvarno likvidirana. Formalno e 10. XII. biti likvidiran i vojni odsjek Narodnog vijea, a sve njegove funkcije preuzet e misija srpske vojske. Time je ujedinjenje provedeno
i na vojnikom podruju
Politike posljedice dogaaja 5. XII. odmah su se osjetile. Istog dana obustavljeno je izlaenje
glasila Stranke prava Hrvatska i Radiev Dom. Nekoliko dana kasnije bit e uhieni predstavnici
iste stranke prava dr. Elegovi i dr. Sachs. Energino se poinje provoditi politika likvidiranja
svih protivnika novoga stanja. (J. Horvat: Politika povijest Hrvatske)
21
Zadaci
1. Agitaciju u vojarni provodio je narednik (upii ime) ___________________________________

to u opisu te osobe opravdava sumnju da je sve bilo unaprijed smiljeno? ___________________
Objasni svoje miljenje. ___________________________________________________________
2. U gore navedenom tekstu posebno se spominje jedna politika stranka:
a) Hrvatska seljaka stranka
b) Stranka prava
c) Radikalna stranka
3. Koliko je ljudi stradalo u sukobu? _______________ poginulih, _______________ ranjenih
4. to se dogodilo s pukovnijama? ___________________________________________________
5. Koje su novine prestale izlaziti? _______________ i _______________
Zato je vlastima stalo ukinuti ta glasila? _____________________________________________
6. Uoi uzrono-posljedinu vezu:
UZROK
DOGAAJ
POSLJEDICA
Prosinake rtve
Povratna informacija:
a) Murk; nitko o njemu nita nije znao, nestao je poslije tog dogaaja; vjerojatno je ubaen da bi
izazvao incident
b) b)
c) 13 poginulih, 17 ranjenih
d) razoruane su (likvidirane su)
e) Hrvatska i Dom; kako ne bi poticali narod na otpor novom reimu
f) uzrok: elja za ostvarenjem prevlasti srpske vojske, povod: sukob vojske i mornara,
posljedica: razoruanje zagrebakoga garnizona, unitenje vojske NV-a SHS i vojna okupacija
bive Drave SHS
PROBLEMSKA NASTAVA
Problemska nastava zasniva se na iskustvenom uenju, a pri rjeavanju novonastalih situacija uenik
angaira svoja ranija iskustva. Uloga nastavnika i ovdje je kljuna: on mora jasno formulirati neki problem (stvoriti problemsku situaciju), a zatim e uenik istraivanjem sam doi do rjeavanja problema
i zakljuka.
Od tradicionalnoga i klasinog pouavanja valjalo bi prijei na samostalno uenje, a taj bi put iao od
22
Hrvatska povijest
heuristike nastave preko programirane, egzemplarne i problemske nastave k mentorskoj nastavi i autodidaktikom radu.
ODLAZAK KHUENA HDERVRYJA IZ HRVATSKE

Priprema
Kroly Khuen-Hdervry doao je u Hrvatsku 1883. sa zadaom njezina smirivanja. Banom je bio sljedeih 20 godina, tijekom kojih je radio na produbljenju sukoba izmeu Hrvata i Srba. Nakon demonstracija u Zapreiu, gdje su seljaci iz Brdovca zapalili maarsku zastavu sa eljeznike postaje, u sukobu
s orunitvom ubijen je i jedan seljak. To je pokrenulo niz novih pobuna u Zagrebu, Zagorju, Prigorju,
Gorskom kotaru, ak i u Meimurju, koje je bilo pod izravnom ugarskom upravom. Pobunjenici su unitavali sve znakove maarske vlasti, napadali maarone i Maare. Protumaarski pokret naiao je na
potporu u Dalmaciji, Istri, Sloveniji i u hrvatskih iseljenika. U tom trenutku Khuen-Hdervry odstupa
s banske asti. Zato?
Hipoteza
Kroly Khuen-Hdervry protjeran je iz Hrvatske zbog hrvatskoga otpora nakon demonstracija 1903.
godine.
Prihvaa li ovu hipotezu ili je odbacuje? Ako je prihvaa, zaokrui DA, a ako je odbacuje, zaokrui NE.
DA
NE
(Uenici e se odluiti za jedan od odgovora i zapisati ga u biljenicu.)
Tekst 1.
Direktni povod padu Khuenova reima bili su veliki, krvavi nemiri u proljee 1903., najprije u Zagrebu,
a zatim u znatnom dijelu Hrvatske, naroito u Zagorju i na Primorju, a izazvao ih je golem protuzakonit
natpis, sastavljen samo maarskim jezikom na novosagraenoj zgradi zagrebake direkcije eljeznica
(Magyar llami vasutak). Grof Khuen-Hdervry ostavi iznenada Zagreb kad je 26. lipnja imenovan
za ugarskog ministra predsjednika, a za bana je 4. srpnja imenovan grof Teodor Pejaevi, sin bana Ladislava Pejaevia. (F. ii: Pregled povijesti hrvatskoga naroda, Matica hrvatska, Zagreb, 1962.)
Zadaci:
1. to je prema iiu izravni povod padu Khuenova reima?

2. Naglaava li posebno da je Hdervry promaknut na bolje mjesto?
Tekst 2.
Khuenov je reim upotrijebio vojsku za guenje pokreta. Sve su tamnice bile pune. () Maarska je
tampa, s izuzetkom socijalista, koji su pokret odobravali i podupirali, uporno tvrdila da je beka kamarila pokrenula hrvatske mase protiv Maara.
U toku lipnja pokret sve vie jenjava da bi, zatim, zamro u pojedinanim nemirima sve do kolovoza. U
lipnju Khuen naputa banski poloaj. Nije to bila posljedica narodnog pokreta uperenog protiv njegova
23
reima, kako je to hrvatska javnost uglavnom vjerovala, nego se radilo o kraljevu pokuaju da maarsku krizu rijei uz pomo Khuena, ovjeka svog povjerenja, kao ministra predsjednika. Meutim on ne
uspijeva ukrotiti maarsku opoziciju pa mora ubrzo odstupiti. (Jaroslav idak et al.: Povijest hrvatskog
naroda, 1860. 1914., kolska knjiga, Zagreb, 1968.)
Zadaci:
1. Kako je Khuenov reim uguio pokret 1903.?

2. Koga odgovornim smatra maarski tisak?
3. Smatra li autor da je Hdervryja smijenio hrvatski otpor?
Tekst 3.
Na kraju e uenik usporediti svoj zakljuak s postavljenom hipotezom i rezimirati rezultate svojega
malog istraivanja.
KOJE OBLIKE RADA I NASTAVNE METODE PRIMJENJIVATI?

Treba sve vie naputati stari nain frontalnog rada, a uenike sve vie ukljuivati u nastavni proces.
Nastavnik bi trebao biti pomonik koji ueniku pomae da se sam spoznajno ostvari. Ne treba uiti samo
injenice (bubati), ve valja razvijati intelektualne sposobnosti uenika. Ovo nas, naravno, ne smije
skrenuti u drugu krajnost, jer teko je pojmiti povijesne procese bez osnovne usvojenosti podataka. Da
bi se unaprijedila nastava povijesti, treba razviti suvremene didaktike sustave, ostvariti individualizaciju uenja i diferencijaciju uenika prema njihovim sposobnostima i interesima. Nastavnik se treba
koristiti uenikovim sposobnostima apstrakcije i kritikog miljenja, teoretiziranjem i zanimanjem za
meuljudske odnose.
Pri izvoenju nastave trebalo bi to vie ii na uenikovo aktivno sudjelovanje i na vizualizaciju nastavnih sadraja. Ne smijemo smetnuti s uma staru kinesku poslovicu: to ujem zaboravim, to vidim
zapamtim, to uinim razumijem i znam.
Uenje povijesti u Hrvatskoj treba usklaivati s europskim standardima. Naime, poetkom 1996. skuptina
Vijea Europe donijela je Preporuku 1283. o povijesti i nastavi povijesti u Europi. U njoj se kae da je
zadaa nastavnika razvijati sposobnosti uenika za kritiko razmiljanje i prepoznavanje kompleksnosti
fenomena prolosti. Govorei o podruju koji bi moderna nastava povijesti trebala obuhvatiti, u preporuci se kae da bi to trebali biti svi aspekti drutva: socijalna i kulturna povijest, uloga ena, lokalna
i nacionalna (ali ne i nacionalistika) povijest, povijest manjina, kontroverze i nerazjanjeni dogaaji.
Samo se tako moe razvijati i odgajati mladi ovjek koji e biti demokratski i mislei graanin svijeta u
nastajanju. Povijest se ne smije izvrtati i prilagoavati politikom trenutku jer uenike treba uiti istinu
ako prepoznaju la, u njima emo samo pobuditi nepovjerenje.
Valja spomenuti i amerike standarde za uenje povijesti (Rendi Mioevi, 2000.: 77.). To su:
1) kronoloko miljenje
2) povijesno shvaanje
3) povijesna analiza i interpretacija
24
Hrvatska povijest
4) sposobnosti povijesnog istraivanja

5) povijesna analiza problema i odluivanja.
Prema amerikim autorima, standardi (ciljevi) koje uenici trebaju postii dijele se na dvije skupine:
povijesno razumijevanje i sposobnost povijesnog miljenja.
U nastavu povijesti u Hrvatskoj trebalo bi unositi to vie inovacija. Meutim, inovacije obino nailaze
na otpor nekih kolega. Zato mijenjati neto ako ve godinama funkcionira dobro? Zato pisati nove
pripreme ako su i stare dobre? Zato se koristiti novim udbenikom ako jo iz upotrebe nije povuen
stari, za koji ve imam pripremu? Zato se uope truditi kad primam tako malu plau? Zato uenicima
neto kvalitetno ispredavati kad e ionako za dva mjeseca sve zaboraviti? Ovo su, naravno, sve negativni
primjeri nastavnikih razmiljanja. Onaj tko tako misli esto nije svjestan koliko takvim umovanjem
moe tetiti djeci.
U tablici su nabrojane neke inovacije koje se mogu primijeniti u naim kolama.
INOVACIJE U NASTAVI
1.
Individualizirana i individualno planirana nastava
2.
Programirana nastava
3.
Nastava na vie nivoa teine
4.
Problemska nastava
5.
Heuristika nastava
6.
Mentorska nastava
7.
Mikronastava
8.
Timska nastava
9.
Nastava uz pomo kompjutora
10.
kolska medijateka
(prema Z. Itkovi, 1997.)
INDIVIDUALIZACIJA NASTAVE
U individualiziranoj nastavi nastava se prilagoava interesima, potrebama i nainima uenja pojedinanih uenika. Ako nastavnik ne pribjegne individualiziranoj nastavi, obraa se prosjenom ueniku
i istodobno ini dvije nepravde: izvrsni i vrlo dobri uenici moraju cupkati u mjestu i ekati loije, a
loi su uenici zbunjeni pretekim zadacima, to esto uzrokuje odbojnost prema predmetu.
Postoji vie metodikih naina individualizacije nastave:
1. Uenici rade na raznim zadacima, s razliitim ciljevima, u okviru jednoga ireg programa.
2. Uenici rade na istim zadacima s istim ciljem, koristei se razliitim materijalom.
3. Uenici prouavaju odreenu temu u razliitim situacijama.
25
4. Oblikom timske nastave uenici s odreenim nastavnikom rade temu ili tematsku cjelinu, a
vjebaju i ponavljaju s jednim, dvama ili s vie nastavnika.
5. Uenici ue odreenu temu razliitim metodama rada.
6. Uenici ue odreene sadraje razliitim tempom rada.
Individualizacija nastave obino se provodi ubacivanjem u nastavu listia s pitanjima na tri razine za
izvrsne (i vrlo dobre), srednje i loije uenike. Tipovi zadataka u nastavnim listiima mogu biti: podcrtavanje, viestruki izbor (zaokruivanje), problemski zadaci, usporedba, tekstualno ili grafiko rjeavanje
i drugi.
26
Hrvatska povijest
PLANIRANJE NASTAVE
1. IZRADA MAKROPLANA
Dobro planiranje nuno je za organiziranje nastave (Rendi Mioevi, 2000.: 61. i dalje), a temelji
se na makroplanu, mikroplanu i pripremi za nastavnu jedinicu.
Makroplaniranjem odabiremo cjeline koje emo obraivati tijekom cijele kolske godine. Obino
sadrava mjesec, broj sata, nastavnu cjelinu, nastavnu jedinicu i tip sata. Na taj nain dobivamo
globalni, orijentacijski, tematski plan ili makroplan. Pred vama je primjer makroplana raen na
temelju programa Ministarstva prosvjete i porta i radnog udbenika Duki Erdelja Stojakovi: Hrvatska povijest.
27
Mjesec
Sat
Nastavna cjelina, nastavna jedinica
Oblik sata
1.
PROSINAC
STUDENI
LISTOPAD
RUJAN
2.
28
Uvodni sat: ponavljanje gradiva iz osnovne kole
ponavljanje
Upoznavanje sa sastavnicama praenja
ponavljanje
3.
1. UVOD U UENJE POVIJESTI

Povijest i njezino znaenje *
obrada
4.
2. HRVATSKA U RANOM SREDNJEM VIJEKU OD 7. DO KRAJA

11. ST.
Seoba Hrvata. ivot na novim podrujima
obrada
5.
Postanak hrvatske drave. Hrvatska u 9. stoljeu
obrada
6.
Hrvatska u 10. stoljeu. Tomislav. Stjepan Drislav
obrada
7.
Ponavljanje
8.
Hrvatska krajem 10. i u 11. stoljeu. Stjepan Drislav.

Petar Kreimir IV. Dmitar Zvonimir
obrada
9.
Kultura u Hrvatskoj od 9. do 11. stoljea
obrada
10.
Ponavljanje*
11.
Hrvatska u ranom srednjem vijeku
12.
3. HRVATSKA U RAZVIJENOM I KASNOM SREDNJEM VIJEKU

(OD KRAJA 11. DO POETKA 16. STOLJEA)
Vladavina Arpadovia (1102. 1301.)
ponavljanje
ponavljanje
usustavljivanje
obrada
13.
Vladavina Anuvinaca (1301. 1386.)
obrada
14.
Godine bijesa: borbe za hrvatsko-ugarsko prijestolje
obrada
15.
Hrvatska i Osmanlije
obrada
16.
Ponavljanje*
ponavljanje
17.
Bosna u srednjem vijeku
obrada
18.
Drutveni i gospodarski odnosi u razvijenom srednjem vijeku
obrada
19.
Kultura u razvijenom srednjem vijeku
obrada
20.
Ponavljanje*
21.
22.
Hrvatska u razvijenom i kasnom srednjem vijeku

4. HRVATSKA U NOVOM VIJEKU (OD POETKA 16. DO
POETKA 17. STOLJEA)
Hrvatska u 16. stoljeu
ponavljanje
usustavljivanje
obrada
23.
Otpor bekom centralizmu i apsolutizmu
obrada
24.
Hrvatska podruja za vrijeme mletake i osmanlijske vlasti.

Dubrovaka republika *
obrada
25.
Ponavljanje
26.
Usustavljivanje gradiva i priprema za I. ispit znanja
ponavljanje
27.
I. pismena provjera znanja
ponavljanje
28.
Analiza ispita znanja
ponavljanje
29.
Usustavljivanje gradiva I. obrazovnog razdoblja
ponavljanje
30.
Zakljuivanje ocjena na kraju I. obrazovnog razdoblja
ponavljanje
ponavljanje
Hrvatska povijest
Mjesec
Sat
Nastavna cjelina, nastavna jedinica
Oblik sata
SIJEANJ
II. OBRAZOVNO RAZDOBLJE

31.
Ponavljanje gradiva iz prvog obrazovnog razdoblja
32.
Bosna u vrijeme osmanlijske vlasti
obrada
33.
Osmanlijski uzmak
obrada
34.
Gospodarski razvoj Hrvatske
obrada
35.
Kulturni razvoj od 16. do poetka 18. st.
obrada
36.
Ponavljanje *
37.
Hrvatska u novom vijeku (16. 18. st.)
VELJAA
38.
obrada
39.
Francuska vlast u Hrvatskoj

Ponavljanje
41.
Hrvatski narodni preporod
obrada
42.
Ban Josip Jelai odluan otpor ugarskom hegemonizmu
obrada
43.
Ponavljanje *
44.
Hrvatska od sredine 18. do sredine 19. stoljea cjeline
46.
OUJAK
5. HRVATSKA OD SREDINE 18. DO SREDINE 19. STOLJEA

Prosvijeeni apsolutizam u Hrvatskoj
ponavljanje
usustavljivanje
40.
45.
TRAVANJ
ponavljanje
6. HRVATSKA U DRUGOJ POLOVICI 19. STOLJEA

Hrvatska u osvit modernog doba
Hrvatsko-ugarska nagodba
obrada
ponavljanje
ponavljanje
usustavljivanje
obrada
obrada
47.
Modernizacija Hrvatske za banovanja Ivana Maurania
obrada
48.
Dalmacija i Istra u 19. stoljeu. Hrvati u Gradiu i junoj Ugarskoj
obrada
49.
Ponavljanje
50.
Hrvatska krajem 19. i poetkom 20. stoljea
ponavljanje
obrada
51.
Bosna i Hercegovina u 19. i poetkom 20. stoljea
obrada
52.
Hrvatska poetkom 20. stoljea
obrada
53.
Ponavljanje *
54.
Hrvatska u drugoj polovici 19. stoljea
55.
7. SUVREMENO DOBA HRVATSKA U 20. STOLJEU

Hrvatska u vrijeme Prvog svjetskog rata
ponavljanje
usustavljivanje
obrada
56.
Hrvatska u sastavu Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca
obrada
57.
Ponavljanje
58.
Djelovanje hrvatskih politikih stranaka. Atentat na hrvatske

zastupnike. Diktatura kralja Aleksandra
obrada
59.
Hrvatsko pitanje i nastanak Banovine Hrvatske
obrada
ponavljanje
29
LIPANJ
SVIBANJ
30
60.
Ponavljanje *
ponavljanje
61.
Nezavisna Drava Hrvatska
obrada
62.
Hrvatski narod u antifaistikoj borbi
obrada
63.
Hrvatska u sastavu druge Jugoslavije
obrada
64.
Stvaranje i obrana samostalne hrvatske drave
obrada
65.
Suvremeno doba: Hrvatska u 20. st.*
66.
Ponavljanje i priprema za II. ispit znanja
ponavljanje
usustavljivanje
67.
II. pismena provjera znanja
ponavljanje
68.
Analiza II. ispita znanja
ponavljanje
69.
Usustavljivanje gradiva II. obrazovnog razdoblja
ponavljanje
70.
Zakljuivanje ocjena
ponavljanje
Nastavna
cjelina
2.
1.
a) materijalni: utvrivanje razine predznanja koje su uenici usvojili u

osnovnoj koli
b) odgojni: razvijanje interesa za predmet
c) funkcionalni: vjebanje snalaenja u prostoru i vremenu
PRVO OBRAZOVNO RAZDOBLJE
Zadaci nastave
Ponavljanje
6.
Postanak
hrvatske
drave.
Hrvatska u 9.
stoljeu
5.
obrada
a) materijalni: ponavljanje i utvrivanje dosad usvojenih nastavnih

sadraja
b) odgojni: razvoj radnih navika, kontinuiteta u uenju, zanimanja za
hrvatsku (nacionalnu) povijest
c) funkcionalni: vjebanje snalaenja u vremenu i prostoru te
uoavanja uzrono-posljedine veze
a) materijalni: stjecanje znanja o postanku hrvatske drave i povijesti

Hrvata za knezova Trpimira, Domagoja i Branimira (9. st.)
b) odgojni: razvijanje interesa za predmet, ljubavi prema svom narodu i
njegovoj povijesti
c) funkcionalni: uoavanje bitnoga u tekstu, vjebanje uoavanja
uzrono-posljedine veze te snalaenja u vremenu i prostoru
frontalni,
individualni
frontalni,
individualni
frontalni,
individualni
Seoba Hrvata. a) materijalni: usvojiti znanja o dolasku Hrvata, uvjetima, nainu i

organizaciji ivota u novoj postojbini
ivot na novim
b) odgojni: razvijati interes i ljubav prema nacionalnoj povijesti
podrujima
c) funkcionalni: vjebati snalaenje u vremenu i prostoru te uoavanje
4.
uzrono-posljedine veze
obrada
Povijest
i njezino
znaenje
3.
obrada
frontalni,
individualni
frontalni,
individualni
frontalni,
individualni
Oblici rada
a) materijalni: usvojiti osnovne pojmove povijest, povjesniari, vrste

izvora, imena znamenitih hrvatskih povjesniara, razdoblja hrvatske
povijesti
b) odgojni: razvijati interes za povijest kao predmet koji prouava
narod, ali i ivot ovjeka
c) funkcionalni: vjebati snalaenje u vremenu i prostoru
Sastavnice
a) materijalni: stjecanje spoznaja o nainu rada
praenja i oblici
b) odgojni: razvijanje radnih navika, osjeaja za red i pravednost
rada
c) funkcionalni: vjebanje sluenja udbenikom
2.
Uvodni sat
1.
ponavljanje
Nastavna
jedinica, broj i
oblik sata
razgovor,
izlaganje
izlaganje,
razgovor,
demonstracija
izlaganje,
razgovor,
demonstracija
izlaganje,
razgovor,
analiza slike,
teksta
izlaganje,
razgovor,
demonstracija
razgovor,
izlaganje,
demonstracija
Nastavne
metode
grafoskop,
povijesni
zemljovid
udbenik,
zemljovid,
grafoskop
udbenik,
zemljovid,
grafoskop
udbenik,
grafoskop,
episkop
udbenik,
grafoskop,
povijesni
zemljovidi
grafoskop,
povijesni
zemljovid
Nastavna
sredstva
Mikroplan
31
32
3.
frontalni,
individualni
a) materijalni: ponoviti prije usvojene sadraje o povijesti Hrvata u

10. i 11. stoljeu: razdoblje vladavine Tomislava (rat s Maarima i
Bugarima, crkveni sabori), Stjepana Drislava, Petra Kreimira IV. i
Dmitra Zvonimira
b) odgojni: razvoj radnih navika, kontinuiteta u uenju, zanimanja za
hrvatsku (nacionalnu) povijest
frontalni,
individualni
a) materijalni: stjecati znanja o dolasku Arpadovia na vlast u

Hrvatskoj, vladavini prvih Arpadovia Ladislava i Kolomana,
utemeljenju Zagrebake biskupije, odnosu Arpadovia prema
dalmatinskim i slavonskim gradovima te jaanju hrvatskih velikakih
obitelji.
b) odgojni: ocijeniti utjecaj vanjskih sila na povijesni razvoj hrvatskih
zemalja
c) funkcionalni: vjebati uoavanje uzrono-posljedine veze i
snalaenja u vremenu i prostoru
Vladavina
Arpadovia
12.
obrada
frontalni,
individualni
a) materijalni: usustaviti osnovne sadraje sveukupne povijesti

hrvatskog ranosrednjovjekovlja od dolaska Hrvata do posljednjeg
Hrvatska u
Trpimirovia
ranom srednjem
b) odgojni: razvijati interes za povijest Hrvata, isticanje vrlina potenja,
vijeku
asti, razvijanje radnih navika
11.
usustavljivanje c) funkcionalni: primjena steenih znanja, vjebanje snalaenja u
vremenu i prostoru te uoavanja uzrono-posljedine veze
Ponavljanje
10.
frontalni,
individualni
frontalni,
individualni
a) materijalni: stei znanja o hrvatskoj povijesti krajem 10. i u 11.

stoljeu: novim napadima Mleana, vladavini Petra Kreimira IV. i
Dmitra Zvonimira
b) odgojni: razvijati pozitivan stav prema jedinstvu hrvatskih zemalja
c) funkcionalni: vjebati snalaenje u prostoru i vremenu te uoavanje
Hrvatska
krajem 10. i u
11. st.
8.
obrada
a) materijalni: upoznati uenike s kulturom Hrvata u ranom srednjem

Kultura u
vijeku: predromanikim crkvama, reljefima, pleterom, pismenou
Hrvatskoj od 9.
toga razdoblja
do 11. st.
b) odgojni: razvijati sklonost prema lijepom
9.
c) funkcionalni: vjebati razlikovanje predromanikog stila od drugih
obrada
graditeljskih stilova
grupni, rad
u paru,
individualni,
frontalni
a) materijalni: stjecati znanja o povijesti Hrvata u vrijeme Tomislava

(ratovanje protiv Maara i Bugara te dva crkvena sabora u Splitu) i
Stjepana Drislava (uprava nad bizanstkom Dalmacijom)
b) odgojni: razvijati interes za nacionalnu, posebno crkvenu povijest
Hrvatska u 10.
st. Tomislav
7.
obrada
izlaganje,
razgovor,
demonstracija
izlaganje,
razgovor,
demonstracija
izlaganje,
razgovor,
grafike,
vizualne
udbenik,
grafoskop,
povijesni
zemljovid
udbenik,
povijesni
zemljovid,
grafoskop
udbenik,
povijesni
zemljovid,
grafoskop
udbenik,
grafoskop,
episkop, video
udbenik,
povijesni
zemljovid,
grafoskop,
episkop
metoda
izlaganja,
razgovora,
analize
teksta, slike
i povijesnog
teksta
izlaganje,
razgovor,
demonstracija
udbenik,
povijesni
zemljovid,
grafoskop
rad na tekstu,
izlaganje,
demonstracija
Mikroplan
grupni rad,
rad u paru,
individualni,
frontalni rad
frontalni,
individualni
frontalni,
individualni
a) materijalni: usvajanje znanja o dinastikim borbama nakon

Ludovikove smrti, te nastanku i razvoju Dubrovnika
b) odgojni: osuditi nasilje (Krvavi sabor krievaki), razvijati ljubav
prema domovini i interes za hrvatsku povijest
c) funkcionalni: razvijati sposobnost snalaenja u vremenu i prostoru,
uoavanja uzrono-posljedine veze, uoavanja bitnoga u tekstu
a) materijalni: stjecati znanja o borbi Hrvatsko-Ugarske Drave protiv
Turaka Osmanlija, vladaru Matiji Korvinu te najvanijim bitkama
(Krbavska i Mohaka bitka) i njihovim posljedicama
b) odgojni: razvijati domoljublje i osjeaj spremnosti na obranu
domovine, osuda osvajakih ratova
c) funkcionalni: vjebanje uoavanja uzrono-posljedine veze,
a) materijalni: utvrivanje ve steenih znanja o Arpadoviima i
Anuvincima, borbama za prijestolje, borbi Hrvata protiv Turaka
Osmanlija
b) odgojni: razvijanje radnih navika, kontinuiteta u uenju
c) funkcionalni: razvijanje povijesnog miljenja, snalaenja u vremenu i
prostoru te uoavanja uzrono-posljedine veze
Vladavina
Anuvinaca
13.
obrada
Borbe za
hrvatsko
prijestolje
14.
obrada
Hrvatska i
Osmanlije
15.
obrada
frontalni,
individualni
grupni rad,
rad u paru,
individualni,
frontalni
a) materijalni: usvajanje osnovnih spoznaja o povijesti Bosne u

srednjem vijeku, prvim banovima, kraljevima, Crkvi bosanskoj i
njezinim posebnostima, padu Bosne pod tursku vlast
Bosna u
srednjem vijeku b) odgojni: razvijanje vjerske snoljivosti, interesa za povijest Hrvata
izvan domovine
17.
c) funkcionalni: vjebanje snalaenja u prostoru i vremenu (povijesni
obrada
zemljovid), uoavanja bitnoga u povijesnom tekstu i uzrono-posljedine veze
a) materijalni: usvojiti osnovna znanja o gospodarskim i drutvenim

Drutveni i
prilikama u razvijenom srednjem vijeku (kraljev dvor, veleposjedi,
gospodarski
grad selo i dr.)
odnosi
b) odgojni: razvijati pozitivan stav prema svim drutvenim sredinama
hrvatskog
(selo grad)
srednjovjekovlja
c) funkcionalni: vjebati rad na tekstu, uoavanje uzrono-posljedine
18.
veze
obrada
Ponavljanje
16.
grupni rad,
rad u paru,
individualni,
frontalni
a) materijalni: usvojiti znanja o dolasku Anuvinaca na vlast,

politici Karla I. i Ludovika, odnosima prema velikaima i Veneciji,
Zadarskom miru i njegovim posljedicama, politikim brakovima u
srednjem vijeku
b) odgojni: uvidjeti ulogu obitelji ubi u dovoenju dinastije
Anuvinaca na vlast, razvijati ljubav prema svojoj domovini, svijest o
obrani hrvatskog teritorija od tueg presizanja
c) funkcionalni: vjebati snalaenje u vremenu i prostoru i uoavanje
rad na tekstu,
razgovor,
izlaganje
izlaganje,
razgovor
izlaganje,
razgovor
izlaganje,
razgovor,
demonstracija
razgovor,
izlaganje
metoda
izlaganja,
razgovora, rad
na tekstu
udbenik,
grafoskop
udbenik,
povijesni
zemljovid,
grafoskop
udbenik,
grafoskop
udbenik,
grafoskop,
povijesni
zemljovid
udbenik,
grafoskop
udbenik,
povijesni
zemljovid
Mikroplan
33
34
4.
a) materijalni: utvrivanje steenih znanja o Hrvatima i ratovanju protiv

Osmanlija, o Bosni u srednjem vijeku, gospodarstvu i kulturi Hrvata
b) odgojni: razvijanje interesa za hrvatsku povijest, radnih navika,
kontinuiteta u uenju i radu
c) funkcionalni: vjebanje snalaenja u prostoru i vremenu, uoavanja
Ponavljanje
20.
a) materijalni: stjecati znanja o dolasku Habsburgovaca na hrvatsko

prijestolje, borbama izmeu Zapoljinih i Ferdinandovih pristaa,
ratovima s Osmanlijama (Dugi rat), poloaju seljaka (seljakoj buni) i
Vojnoj krajini
b) odgojni: osuditi graanski rat, koji slabi unutarnju snagu drave,
razvijati interes za poloaj seljaka
c) funkcionalni: vjebati rad na tekstu, snalaenje u vremenu i prostoru
i uoavanje uzrono-posljedine veze
a) materijalni: stjecanje znanja o uzrocima nezadovoljstva hrvatskih
velikaa, tijeku i posljedicama urote
b) odgojni: razvijati ljubav prema domovini i interes za povijest Hrvata
c) funkcionalni: vjebati uoavanje uzrono-posljedine veze
a) materijalni: stjecanje znanja o poloaju Hrvata pod mletakom i

turskom vlau te posebno o razvoju Dubrovake Republike
b) odgojni: razvijanje interesa za hrvatsku nacionalnu povijest, ljubavi
prema slobodi
c) funkcionalni: vjebanje uoavanja bitnoga u tekstu, snalaenja u
vremenu i prostoru i uoavanja uzrono-posljedine veze
Hrvatska u 16.
stoljeu
22.
obrada
Otpor bekom
centralizmu i
apsolutizmu
23.
obrada
Hrvatska
podruja
za vrijeme
mletake i
osmanlijske
vlasti.
Dubrovaka
Republika
24.
obrada
a) materijalni: usustavljivanje cjeline ponavljanjem sadraja hrvatske

Hrvatska u
povijesti u doba vladavine Arpadovia, Anuvinaca, dinastikih
razvijenom
borbi, borbi protiv Turaka, politike, ali i gospodarske i kulturne
i kasnom
povijesti
srednjem vijeku
b) odgojni: razvijanje interesa za povijest hrvatskoga naroda
21.
usustavljivanje
a) materijalni: stjecanje osnovnih znanja o stilovima u graditeljstvu

(romanika, gotika, renesansa), kiparstvu, slikarstvu, knjievnosti i
znanosti Hrvata u razvijenom srednjem vijeku
b) odgojni: razvijanje ljubavi prema kulturi, umjetnosti i znanosti svoga
naroda
c) funkcionalni: stjecanje vjetine raspoznavanja stilova u graditeljstvu
Kultura Hrvata
(12. 16. st.)
19.
obrada
grupni rad,
rad u paru,
individualni
frontalni,
individualni
grupni rad,
rad u paru,
frontalni,
individualni
frontalni,
individualni
frontalni,
individualni
individualni,
frontalni
rad na tekstu,
razgovor,
izlaganje
razgovor,
izlaganje
rad na tekstu,
izlaganje,
razgovor
izlaganje,
razgovor,
rjeavanje
zadataka
objektivnog tipa
razgovor,
izlaganje,
demonstracija
izlaganje,
razgovor,
demonstracija
udbenik,
povijesni
zemljovid,
grafoskop
udbenik,
grafoskop,
episkop
udbenik,
grafoskop
udbenik,
povijesni
zemljovid,
grafoskop
udbenik,
grafoskop
udbenik,
grafoskop,
episkop, video
Mikroplan
frontalni,
individualni
(grupni)
individualni
Zakljuivanje
ocjena na kraju
a) materijalni: provjera steenih znanja
I. obrazovnog
b) odgojni: vrednovanje rada tijekom cijelog polugodita
razdoblja
c) funkcionalni: primjena steenih vjetina
30.
ponavljanje
frontalni,
individualni
frontalni,
individualni
a) materijalni: ponoviti ve usvojene sadraje

b) odgojni: razvijati interes za predmet i nacionalnu povijest
c) Funkcionalni: vjebanje snalaenja u vremenu i prostoru i uoavanje
a) materijalni: stjecati znanja o uzmaku Osmanlija tijekom Velikog rata
(1683. 1699.) i rata (1714. 1718.) te posebno o borbi Hrvata u
Velikom ratu (Slavonija, Lika i Dalmacija)
b) odgojni: razvijati osjeaj spremnosti na obranu domovine
c) funkcionalni: vjebati snalaenje u vremenu i prostoru, uoavanje
Ponavljanje
gradiva prvog
obrazovnog
razdoblja
31.
ponavljanje
Osmanlijski
uzmak
32.
obrada
DRUGO OBRAZOVNO RAZDOBLJE
frontalni,
individualni
(grupni)
Usustavljivanje
a) materijalni: usustavljivanje znanja steenih tijekom prvog
gradiva I.
obrazovnog razdoblja
obrazovnog
b) odgojni: razvijanje radnih navika
razdoblja
c) funkcionalni: primjena steenih znanja i vjetina
29.
ponavljanje
a) materijalni: provjera steenog znanja

b) odgojni: vrednovanje steenih znanja
c) funkcionalni: primjena steenog znanja
Analiza ispita
znanja
28.
ponavljanje
frontalni,
individualni
individualni
a) materijalni: usustavljivanje znanja i priprema za vrednovanje

steenih znanja
c) funkcionalni: primjena steenih znanja i vjetina
Ponavljanje i
priprema za I.
ispit znanja
26.
frontalni,
individualni
I. pismena
provjera znanja
b) odgojni: vrednovanje znanja
27.
c) funkcionalni: praktina primjena steenih znanja
ponavljanje
a) materijalni: ponavljanje ve usvojenih nastavnih sadraja o povijesti

Hrvata u 16. i 17. stoljeu
c) funkcionalni: vjebanje snalaenja u vremenu i prostoru
Ponavljanje
25.
izlaganje,
razgovor,
analiza teksta
izlaganje,
razgovor
razgovor,
demonstracija
izlaganje,
demonstracija,
razgovor
izlaganje,
demonstracija,
razgovor
metoda pisanja
izlaganje,
razgovor,
demonstracija
izlaganje,
razgovor
udbenik,
grafoskop,
povijesni
zemljovid
udbenik,
povijesni
zemljovid,
grafoskop
povijesni
zemljovidi
udbenik,
povijesni
zemljovidi,
grafoskop
udbenik
zadaci
objektivnog tipa
udbenik,
povijesni
zemljovid,
grafoskop
udbenik,
povijesni
zemljovid
Mikroplan
35
36
5.
frontalni,
individualni
a) materijalni: ponavljanje ve steenih znanja o povlaenju Osmanlija

te gospodarskom i kulturnom razvoju Hrvatske od 16. do poetka 18.
stoljea
b) odgojni: razvijanje interesa za gospodarsku i kulturnu nacionalnu
povijest
a) materijalni: stjecanje znanja o idejama prosvjetitelja, o

predstavnicima vladara prosvijeenog apsolutizma, reformama
Marije Terezije i Josipa II., ustroju Banske Hrvatske i Vojne krajine
b) odgojni: kroz vjersku toleranciju razvijati svijest o ljubavi prema
svome i potivanju tuega
c) funkcionalni: vjebanje snalaenja u vremenu i prostoru i uoavanja
a) materijalni: stjecati znanja o okolnostima dolaska hrvatskih zemalja

pod prvu austrijsku i pod francusku vlast, o Ilirskim pokrajinama i
o poloaju stanovnitva pod francuskom vlau (njezinim dobrim i
Francuska vlast
loim stranama)
u Hrvatskoj
b) odgojni: razvijati interes za hrvatsku povijest, ljubav prema svim
38.
dijelovima domovine
obrada
c) funkcionalni: vjebati snalaenje u vremenu i prostoru, uoavanje
uzrono-posljedine veze i bitnoga u tekstu
Prosvijeeni
apsolutizam u
Hrvatskoj
37.
obrada
frontalni,
individualni
grupni rad,
rad u paru,
individualni,
frontalni
frontalni,
individualni
frontalni,
individualni
grupni rad,
rad u paru,
frontalni,
individualni rad
a) materijalni: stjecati znanja o kulturnim dostignuima Hrvata od 16.

18. st.
b) odgojni: razvijati interes za kulturnu povijest hrvatskoga naroda
c) funkcionalni: stjecati vjetinu razlikovanja graditeljskih stilova
(romanika gotika barok renesansa)
a) materijalni: usustavljivanje cjeline: od Sabora u Cetinu i dolazaka

Hrvatska u
Habsburgovaca na vlast, preko borbi protiv Osmanlija i Mleana,
novom vijeku
seljakih i pukih buna, Urote zrinsko-frankopanske do oslobaanja
(16 18. st.)
od turske vlasti
36.
b) odgojni: razvijanje radnih navika, sistematinosti u uenju
usustavljivanje
cjeline
Ponavljanje
35.
Kulturni razvoj
od 16. do po.
18. st.
34.
obrada
a) materijalni: stjecanje znanja o demografskim promjenama na

dijelovima pod osmanlijskom vlau, uzrocima tekog stanja u
Gospodarski
poljoprivredi i razlozima njezina oporavka, razvoju prometa, obrta i
razvoj Hrvatske
trgovine te usponu gradova
33.
b) odgojni: razvoj interesa za nacionalnu gospodarsku povijest
obrada
c) funkcionalni: vjebanje rada na tekstu, uoavanja uzrono-posljedine veze i snalaenja u vremenu i prostoru
izlaganje,
razgovor,
demonstracija
analiza teksta,
razgovor,
izlaganje
izlaganje,
razgovor,
demonstracija
izlaganje,
razgovor,
demonstracije
izlaganje,
razgovor,
demonstracije
metoda
razgovora,
izlaganja,
analiza teksta
udbenik,
povijesni
zemljovid,
grafoskop
udbenik,
zemljovid,
grafoskop
udbenik,
povijesni
zemljovid
grafoskop,
povijesni
zemljovid
udbenik,
grafoskop,
video-materijal
udbenik,
povijesni
zemljovid,
grafoskop
Mikroplan
6.
a) materijalni: usvajati znanja o nainu izbora i djelatnosti bana Josipa

Ban Josip
Jelaia, politikim i drutvenim promjenama u njegovo doba (rat s
Jelai
Maarima, ukidanje kmetstva, zastupniki sabor) te o Oktroiranom
odluan otpor
ustavu cara Franje Josipa
ugarskom
b) odgojni: razvijanje ljubavi prema domovini, interesa za nacionalnu
hegemonizmu
povijest
41.
c) funkcionalni: vjebanje snalaenja u vremenu i prostoru i uoavanja
obrada
a) materijalni: usvojiti znanja o uvoenju, provedbi i slomu

novog apsolutizma, djelovanju bana Jelaia u okolnostima
Hrvatska u osvit
neoapsolutizma, zasjedanju Hrvatskog sabora 1861.
modernog doba
b) odgojni: razvijati demokratinost, parlamentarizam, uvaavanje
44.
tueg miljenja
obrada
c) funkcionalni: vjebati rad na tekstu, uoavanje uzrono-posljedine
veze
a) materijalni: usustavljivanje cjeline: ponavljanje sadraja o reformama

Hrvatska od
Marije Terezije i Josipa II., francuskoj vlasti u Hrvatskoj, hrvatskome
sredine 18.
narodnom preporodu, djelatnosti bana Josipa Jelaia
do sredine 19.
b) odgojni: razvijanje navike usustavljivanja gradiva i kontinuiranog
stoljea
uenja
43.
usustavljivanje c) funkcionalni: vjebanje snalaenja u vremenu i prostoru te
cjeline
grupni rad, rad

u paru, frontalni
rad, individualni
rad
frontalni,
individualni
frontalni,
individualni
frontalni,
individualni
Hrvatski
narodni
preporod
40.
obrada
a) materijalni: ponavljanje prije usvojenih sadraja o hrvatskome

narodnom preporodu i djelatnosti bana Jelaia
grupni, rad
u paru,
individualni,
frontalni
a) materijalni: stjecanje znanja o politikom poloaju Hrvata

(izmeu bekog centralizma i ugarskog pritiska) te o znamenitim
preporoditeljima zaslunima za stvaranje hrvatskoga knjievnog
jezika
b) odgojni: razvijanje interesa za hrvatsku povijest i ljubavi prema
hrvatskom jeziku
c) funkcionalni: vjebanje snalaenja u vremenu i prostoru, uoavanja
uzrono-posljedine veze i uoavanja bitnoga u tekstu
Ponavljanje
39.
Ponavljanje
42.
frontalni, grupni,
individualni
a) materijalni: ponavljanje usvojenih sadraja o prosvijeenom

apsolutizmu u Hrvatskoj (reformama Marije Terezije i Josipa II.) i
francuskoj vlasti u Hrvatskoj
b) odgojni: razvijanje interesa za kulturnu i gospodarsku nacionalnu
povijest
c) funkcionalni: vjebati snalaenje u vremenu i prostoru te uoavanje
rad na tekstu,
metoda
razgovora i
demonstracije
razgovor,
izlaganje
razgovor,
izlaganje
izlaganje,
razgovor,
demonstracija
analiza teksta,
razgovor,
izlaganje,
demonstracija
izlaganje,
razgovor,
demonstracija
udbenik,
grafoskop
udbenik,
povijesni
zemljovid,
grafoskop
udbenik,
povijesni
zemljovid,
grafoskop
udbenik,
zemljovid,
grafoskop
udbenik,
grafoskop
udbenik,
grafoskop
Mikroplan
37
38
grupni rad,
rad u paru,
individualni,
frontalni
individualni, rad
u paru
a) materijalni: stjecanje znanja o razdoblju banovanja Ivana

Maurania, pokuaju modernizacije Hrvatske, razvoju industrije
i prometa, sjedinjenju Vojne krajine s Banskom Hrvatskom i
maarizaciji za banovanja Ladislava Pejaevia
b) odgojni: razvijanje ljubavi prema svome narodu, cjelovitosti svoje
domovine i interesa za nacionalnu povijest
vremenu i prostoru te uoavanja uzrono-posljedine veze
a) materijalni: ponavljanje steenih znanja o Hrvatskom saboru 1861.,
Hrvatsko-ugarskoj nagodbi, modernizaciji Hrvatske za banovanja
Ivana Maurania
b) odgojni: razvijanje radnih navika, kontinuiranog uenja i zanimanja
za povijest
c) funkcionalni: vjebanje logikog zakljuivanja, uoavanja uzronoposljedine veze i snalaenja u vremenu i prostoru
grupni rad,
rad u paru,
individualni,
frontalni
frontalni,
individualni
a) materijalni: usvojiti znanja o obiljejima politike Khuena Hdervryja

i uzrocima njezina sloma, gospodarskom stanju u zemlji, poloaju
radnitva te razvoju kulture, umjetnosti i porta
b) odgojni: osuda nacionalne nesnoljivosti i negiranja postojanja
nekog naroda
c) funkcionalni: vjebanje rada na tekstu i analize slikovnog materijala
a) materijalni: utvrivanje steenih znanja o hrvatskome narodnom
preporodu u Dalmaciji, Istri, Gradiu i junoj Ugarskoj, te o
politikom i gospodarskom stanju u svim dijelovima Hrvatske krajem
19. i poetkom 20. stoljea
b) odgojni: razvijanje interesa za povijest Hrvata u svim dijelovima
domovine i inozemstvu
uoavanja uzrono posljedine veze
Hrvatska
krajem 19. i
poetkom 20.
stoljea
49.
obrada
Ponavljanje
50.
grupni, rad
u paru,
individualni,
frontalni
frontalni,
individualni
a) materijalni: stjecanje znanja o okolnostima nastanka Austro-ugarske

nagodbe, uzrocima i posljedicama Hrvatsko-ugarske nagodbe, o
Rakovikoj buni i poecima industrijalizacije Hrvatske
b) odgojni: razvijanje interesa za hrvatsku politiku, ali i gospodarsku
povijest
c) funkcionalni: vjebanje uoavanja uzrono-posljedine veze i
a) materijalni: stjecati znanja o hrvatskome narodnom preporodu u

Dalmacija i
Dalmaciji i Istri, Gradiu i junoj Ugarskoj
Istra u 19.
stoljeu. Hrvati b) odgojni: razvijati interes za povijest Hrvata u svim dijelovima
domovine i inozemstvu
u Gradiu i
c) funkcionalni: vjebati uoavanje uzrono-posljedine veze i
Ugarskoj
48.
obrada
Ponavljanje
47.
Modernizacija
Hrvatske za
banovanja
Ivana
Maurania
46.
obrada
Hrvatskougarska
nagodba
45.
obrada
izlaganje,
razgovor,
demonstracija
metoda
izlaganja,
razgovora,
rad na tekstu,
demonstracija
rad na tekstu,
izlaganje,
razgovor
razgovor,
izlaganje
rad na tekstu,
izlaganje,
razgovor,
demonstracija
izlaganje,
razgovor,
demonstracija
udbenik,
grafoskop,
povijesni
zemljovid
udbenik,
grafoskop
(episkop)
udbenik,
grafoskop
udbenik,
grafoskop
udbenik,
grafoskop
udbenik,
zemljovid,
grafoskop
Mikroplan
7.
frontalni,
individualni
a) materijalni: ponavljanje ve usvojenih nastavnih sadraja o ustanku

u BiH, istonoj krizi te djelovanju politikih stranaka i gospodarskom
stanju u Hrvatskoj poetkom 20. stoljea
b) odgojni: razvijanje radnih navika, interes za povijest Hrvata izvan
Hrvatske
c) funkcionalni: vjebanje snalaenja u vremenu i prostoru, uoavanja
Hrvatska u
vrijeme Prvog
svjetskog rata
55.
obrada
a) materijalni: stjecanje znanja o Hrvatima u Prvome svjetskom ratu,

politikim i gospodarskim prilikama i djelovanju hrvatske politike
emigracije
b) odgojni: osuda rata, posebno borbe za tue ciljeve, ali razvijanje
svijesti o obrani domovine i njezinih dijelova (obrana hrvatske obale
od talijanskih posezanja)
c) funkcionalni: vjebanje uoavanja uzrono-posljedine veze,
snalaenja u vremenu i prostoru, analize povijesnog zemljovida,
teksta i crtea
grupni rad,
rad u paru,
individualni,
frontalni
frontalni,
individualni
grupni rad,
rad u paru,
frontalni,
individualni
frontalni,
individualni
a) materijalni: stjecati znanja o politikome i gospodarskom stanju

Hrvatske na poetku 20. stoljea: osnivanje HPSS-a, politika novog
kursa, nastanak Hrvatsko-srpske koalicije te iseljavanje Hrvata
b) odgojni: razvijati interes za povijest Hrvata u domovini i inozemstvu
vremenu i prostoru i uoavanja uzrono-posljedine veze
a) materijalni: usustaviti steena znanja o politikim, gospodarskim i

Hrvatska u
drutvenim prilikama u Hrvatskoj u drugoj polovici 19. i poetkom
drugoj polovici
20. stoljea
19. st.
b) odgojni: razvijanje domoljublja, svijesti o jedinstvenosti i
54.
povezanosti hrvatskoga naroda i interesa za Hrvate izvan Hrvatske
usustavljivanje
c) funkcionalni: vjebati snalaenje u vremenu i prostoru, jasno
cjeline
uobliavanje i izraavanje misli i stavova
Ponavljanje
53.
Hrvatska
poetkom 20.
stoljea
52.
obrada
a) materijalni: stjecanje znanja o BiH u 19. i poetkom 20. stoljea:

ustanku u BiH (1875. 1878.), zauzimanju BiH od strane AustroBosna i
Ugarske, aneksiji BiH (1908.), preporodu Hrvata u BiH, o djelovanju
Hercegovina u
hrvatskih politikih stranaka i modernizaciji BiH
19. i poetkom
b) odgojni: razvijanje interesa za povijest susjednih zemalja u kojima
20. st.
ive Hrvati
51.
c) funkcionalni: razvijanje vjebanje uoavanja bitnoga u tekstu,
obrada
snalaenja u vremenu i prostoru te uoavanja uzrono-posljedine
veze
metoda
izlaganja,
razgovora,
demonstracija,
analiza teksta i
karikature
izlaganje,
razgovor,
demonstracija
izlaganje,
razgovor
rad na tekstu,
izlaganje,
razgovor,
demonstracija
izlaganje,
razgovor, rad s
tekstom
udbenik,
grafoskop,
povijesni
zemljovid (zidni
ili u knjizi)
udbenik,
povijesni
zemljovid,
grafoskop
udbenik,
povijesni
zemljovid
udbenik,
zemljovid,
grafoskop
udbenik,
grafoskop
Mikroplan
39
40
frontalni,
individualni
a) materijalni: ponovit emo ve usvojene sadraje o borbi Hrvata u

Prvome svjetskom ratu, nastanku Drave SHS te okolnostima njezina
ulaska u Kraljevstvo SHS
b) odgojni: razvijanje interesa za hrvatsku povijest, osjeaja za
demokraciju
c) funkcionalni: vjebanje uoavanja uzrono-posljedine veze te
Hrvatska
u sastavu
Kraljevstva
SHS
56.
obrada
Ponavljanje
57.
Ponavljanje
60.
a) materijalni: ponovit emo razdoblje politikog djelovanja hrvatskih

stranaka (1918. 1935), hrvatsko pitanje i nastanak Banovine
Hrvatske
b) odgojni: razvijanje interesa za povijest Hrvata, osjeaja za
demokraciju i temeljne ljudske vrijednosti (graanske slobode i
drugo), osuda diktature
a) materijalni: usvajanje znanja o hrvatskom pitanju, uzrocima

iseljavanja Hrvata, sporazumu Cvetkovi Maek i nastanku
Hrvatsko pitanje
Banovine Hrvatske
i nastanak
b) odgojni: razvijanje duha demokracije i svijesti o rjeavanju politikih
Banovine
pitanja demokratskim institucijama (sabor, sporazum i slino), osuda
Hrvatske
velikosrpstva jer ponitava pravo naroda na samoodreenje
59.
c) funkcionalni: vjebanje snalaenja u vremenu i prostoru (zemljovid
obrada
Banovine Hrvatske), rada na tekstu i uoavanja uzrono-posljedine
veze
frontalni,
individualni
frontalni,
individualni
a) materijalni: stjecanje znanja o politikom poloaju Hrvata u

Kraljevstvu SHS od 1918. do 1934. godine, Vidovdanski ustav,
Djelovanje
djelovanje HSS-a, atentat na zastupnike HSS-a, estosijeanjska
hrvatskih
grupni, frontalni,
diktatura, Oktroirani ustav, nastanak ustakog pokreta i atentat u
politikih
rad u paru i
Marseilleu na kralja Aleksandra
stranaka (1918.individualni
b) odgojni: razvijanje interesa za nacionalnu povijest, osuda nasilja kao
1935.)
neprimjerenog oblika rjeavanja problema
58.
c) funkcionalni: vjebanje uoavanja bitnoga u tekstu, uzronoobrada
posljedine veze i snalaenja u vremenu i prostoru
frontalni,
individualni
a) materijalni: stjecanje znanja o nastanku i ustrojstvu Narodnog

vijea SHS, nastanku Drave SHS, talijanskom zauzimanju hrvatske
obale, stvaranju Kraljevstva SHS (razlika Naputak Adresa) i prvim
izraajima nezadovoljstva Hrvata
b) odgojni: razvijati ljubav prema domovini, teritorijalnoj cjelovitosti
Hrvatske i osjeaj demokratinosti
c) funkcionalni: vjebati uoavanje uzrono-posljedine veze,
snalaenje na povijesnom zemljovidu i jasno izraavanje miljenja i
stavova
izlaganje,
razgovor,
demonstracija
izlaganje,
razgovor, rad
na tekstu
izlaganje,
razgovor,
analiza teksta,
demonstracija
razgovor,
izlaganje,
demonstracija
verbalne
(izlaganje,
razgovor),
vizualne
(fotografija,
zemljovid)
udbenik,
povijesni
zemljovid
udbenik,
grafoskop,
zemljovid
udbenik,
zemljovid,
grafoskop
udbenik,
povijesni
zemljovid,
grafoskop
udbenik,
povijesni
zemljovid,
grafoskop
Mikroplan
a) materijalni: stjecanje znanja o okolnostima nastanka NDH i njezinim

obiljejima
b) odgojni: osuda faizma, rasne i vjerske nejednakosti
c) funkcionalni: vjebati rad na tekstu (uoavanje bitnoga u tekstu),
snalaenje u vremenu i prostoru te uoavanje uzrono-posljedine
veze
a) materijalni: stjecanje znanja o poloaju Hrvata u socijalistikoj

Jugoslaviji: sukob s IB-om, suenje Stepincu, hrvatsko proljee i
drugo
b) odgojni: razvijati interes za hrvatsku povijest, osuda komunistikog
totalitarizma
vremenu i prostoru te uoavanja uzrono posljedine veze
a) materijalni: usustavljivanje steenog znanja

b) odgojni: razvijanje radnih navika, priprema za vrednovanje rada
c) funkcionalni: utvrivati razinu usvojenih podataka, vjebati
snalaenje u vremenu i prostoru te uoavanje uzrono-posljedine
veze
II. pismena
a) materijalni: primjena steenih znanja
provjera znanja
b) odgojni: vrednovanje rada
67.
ponavljanje
Ponavljanje i
priprema za II.
ispit znanja
66.
ponavljanje
a) materijalni: usustavljivanje povijesti Hrvata 20. stoljea

Suvremeno
doba: Hrvatska b) odgojni: razvijanje interesa za najnoviju hrvatsku povijest,
usaivanje ljubavi prema demokraciji i temeljnim ljudskim
u 20. st.
vrijednostima
65.
usustavljivanje c) funkcionalni: vjebanje snalaenja u vremenu i prostoru i uoavanja
cjeline
a) materijalni: stjecanje znanja o razlozima raspada SFRJ-a, tekim

Stvaranje
okolnostima osamostaljenja Hrvatske, borbi za samostalnost i
i obrana
meunarodno priznanje
samostalne
b) odgojni: razvijanje ljubavi prema domovini i novijoj nacionalnoj
hrvatske drave
povijesti
64.
obrada
uoavanja uzrono-posljedine veze, analize dokumentarnog filma
Hrvatska u
sastavu druge
Jugoslavije
63.
obrada
a) materijalni: stjecanje znanja o nastanku, organizaciji i djelovanju

Hrvatski narod
partizanskog pokreta
u antifaistikoj
b) odgojni: razvijanje nacionalnog osjeaja, ljubavi prema domovini i
borbi
slobodi
62.
c) funkcionalni: vjebanje uoavanja bitnoga u tekstu, uzronoobrada
posljedine veze te snalaenja u vremenu i prostoru
Nezavisna
Drava
Hrvatska
61.
obrada
individualni
frontalni,
individualni
frontalni,
individualni
frontalni,
individualni
grupni, rad u
paru, frontalni,
individualni
frontalni,
individualni
frontalni, grupni,
rad u paru,
individualni
izlaganje.
razgovor
izlaganje,
razgovor,
demonstracija
izlaganje,
razgovor,
demonstracija
razgovor,
izlaganje, rad
na tekstu
razgovor,
izlaganje,
demonstracija
razgovor,
izlaganje, rad
na tekstu
udbenik,
povijesni
zemljoid
udbenik,
povijesni
zemljovid,
grafoskop
udbenik,
grafoskop,
video materijal
udbenik,
grafoskop,
video
udbenik,
povijesni
zemljovid,
grafoskop
udbenik,
grafoskop,
povijesni
zemljovid
Mikroplan
41
42
b) odgojni: vrednovanje steenih znanja i vjetina, razvijanje kritinosti
prema vlastitom radu tijekom cijele godine
c) funkcionalni: vjebanje uoavanja uzrono-posljedine veze i
individualni,
grupni
frontalni,
individualni,
grupni
Usustavljivanje
a) materijalni: usustavljivanje steenih znanja
gradiva II.
b) odgojni: razvijanje sklonosti prema hrvatskoj povijesti
obrazovnog
c) funkcionalni: vjebanje snalaenja u vremenu i prostoru
razdoblja
69.
ponavljanje
Zakljuivanje
ocjena
70.
frontalni,
individualni
Analiza II. ispita

znanja
b) odgojni: razvijanje kritinoti i objektivnosti prema vlastitom radu
68.
ponavljanje
izlaganje,
razgovor,
demonstracija
izlaganje,
razgovor,
demonstracija
izlaganje,
razgovor
udbenik,
grafoskop,
povijesni
zemljovidi
udbenik,
grafoskop,
povijesni
zemljovidi
udbenik,
povijesni
zemljovid
Mikroplan
ARTIKULACIJA NASTAVNIH JEDINICA (PRIPREME)
1. UVODNI SAT: PONAVLJANJE NASTAVNIH

SADRAJA IZ OSNOVNE KOLE
Jedan nastavni sat
Ponavljanje
Zadaci
a) materijalni: utvrivanje razine predznanja koje su uenici stekli u osnovnoj koli

b) odgojni: razvijanje interesa za predmet
c) funkcionalni: vjebanje snalaenja u prostoru i vremenu.
Oblici rada:
frontalni, individualni.
Nastavne metode:
razgovor, izlaganje, demonstracija.

Nastavna sredstva:
grafoskop, povijesni zemljovid.

Korelacije:
nastava povijesti u osnovnoj koli

Artikulacija sata
UVOD
Predvieno vrijeme: 5 min.

Predstavit emo se uenicima i rei im da predajemo povijest. Sat moemo zapoeti i neformalno, ispriavi im neki vic na povijesnu temu ili anegdotu o nekoj povijesnoj linosti. Moemo im ispriati i kako smo,
kada i zato odluili baviti se ovim poslom. Moramo biti svjesni da je prvi dojam presudno vaan.
PONAVLJANJE

Uenike moemo podijeliti na 3 skupine prema tome kako sjede pa im naizmjence postavljati pitanja.
Pitanja mogu biti sljedea:
1. to je povijest?
8. Kad su se doselili Hrvati?
2. Tko su povjesniari?
9. Kad su primili kranstvo?
3. Na temelju ega povjesniari prouavaju

povijest?
10. Kako se zvala prva vladarska obitelj (dinastija)?
4. Kakvi sve povijesni izvori (vrela) postoje?
11. Sjea li se nekih vladara iz dinastije Trpimirovia?
5. Navedite povijesna razdoblja.

6. Nacrtajte lentu vremena.
7. ime zapoinju povijesna razdoblja? (Ucrtati na lentu vremena.)
44
12. to zna o Trpimiru? Branimiru? Tomislavu? Petru Kreimiru IV.? Dmitru Zvonimiru?
Hrvatska povijest
13. Kako su Arpadovii doli na vlast?

14. Kad je osnovana zagrebaka biskupija?
36. Po emu si zapamtio/zapamtila bana Ivan

Maurania?
15. to to znai slobodni kraljevski grad?
37. Tko je bio Khuen-Hdervry? Kakvu je

politiku provodio?
16. Kako su Anuvinci doli na vlast?
38. Opii dogaaje u Zagrebu 1895. godine
17. S kim su se Hrvati borili na Jadranu?
39. U emu je bt politike novog kursa?
18. Kad su i kako Habsburgovci doli na vlast

u Hrvatskoj?
40. to je bilo s Hrvatima u Prvom svjetskom

ratu? Gdje se bore i u ijoj vojsci?
19. Kad su Turci osvojili Bosnu?

20. Zato je nastala Vojna krajina?
41. Zato je Italija ula u Prvi svjetski rat? Sjea li se Londonskog sporazuma?
21. Zato je izbila Seljaka buna (1573.)?
42. Kako je nastalo Kraljevstvo SHS?
22. Sjea li se Urote zrinsko-frankopanske?
43. Koja je najvanija hrvatska politika stranka izmeu dvaju ratova?
23. to zna o povijesti Dubrovnika?

24. Tko su bili uskoci?
44. Kakav je bio poloaj Hrvata u monarhistikoj Jugoslaviji?
25. Kako su se oslobaali dijelovi Hrvatske od

Turaka?
45. Prepriaj atentat na hrvatske zastupnike u

Narodnoj skuptini.
26. Sjea li se istaknutih boraca protiv Turaka?
46. Kako je nastala Nezavisna Drava Hrvatska?
27. Sjea li se Marije Terezije i Josipa II.?
47. to je bilo Zemaljsko antifaistiko vijee

narodnog osloboenja Hrvatske
(ZAVNOH)?
28. Kako se Hrvatska nala pod francuskom

upravom?
29. to si zapamtio/zapamtila o hrvatskom
narodnom preporodu?
30. Pamtite li neke preporoditelje i njihova djela?
31. to si zapamtio/zapamtila o banu Jelaiu?
48. Kakav je bio poloaj Hrvata u socijalistikoj Jugoslaviji?

49. to je to Hrvatsko proljee?
50. Kako je nastala samostalna i meunarodno
priznata hrvatska drava?
32. Kako je nastala zagrebaka nadbiskupija?

33. Sjea li se pojma novog apsolutizma ili
neoapsolutizma?
34. Sjea li se triju politikih stranaka u Hrvatskom saboru 1861.?
35. Sjea li se Hrvatsko-ugarske nagodbe
(1868.)? O emu je Hrvatska mogla samostalno odluivati?
45
ZAVRNI DIO SATA

Na kraju emo sumirati rezultate. Vidjet emo koja je skupina pobijedila. Pohvalit emo uenike koji su
bili kvalitetni u satu ponavljanja.
PLAN PLOE
Lenta vremena povijesna razdoblja
do 1102.
razdoblje narodnih vladara samostalna Hrvatska
1102 1526.
Ugarsko-hrvatska Drava
1526 1918.
Habsburgovci (Habsburka Monarhija, Austro-Ugarska Monarhija)
1918.
Drava Slovenaca, Hrvata i Srba
1918 1941.
monarhistika Jugoslavija (Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca,

Kraljevina Jugoslavija)
1941 1945.
Nezavisna Drava Hrvatska
1945 1991.
socijalistika Jugoslavija (DFJ; FNRJ; SFRJ)
od 1991.
Republika Hrvatska
2. UPOZNAVANJE S PROGRAMOM,
SASTAVNICAMA PRAENJA I OBLICIMA RADA
Jedan nastavni sat
Ponavljanje
Zadaci
a) materijalni: stjecanje spoznaja o nainu rada

b) odgojni: razvijanje radnih navika, osjeaja za red i pravednost
c) funkcionalni: vjebanje sluenja udbenikom.
Oblici rada:
Nastavne metode:
izlaganje, razgovor, demonstracija.

Nastavna sredstva:
udbenik, grafoskop, povijesni zemljovidi.
46
Hrvatska povijest
Korelacije:
nastava povijesti u osnovnoj koli.

Artikulacija sata
UVOD

Uenike bi svakako valjalo upoznati s programom, sastavnicama praenja (usvojenost osnovnih podataka,
uoavanje uzrono-posljedine veze te snalaenje u vremenu i prostoru) i oblicima rada, tj. koritenjem
udbenikom.
VJEBANJE

1. Program
Uenicima emo predstaviti program povijesti za trogodinje strukovne kole. Pritom ih ne smijemo
zaplaiti koliinom gradiva koje emo u tih 70-tak nastavnih sati proi. Moramo naglasiti da neemo inzistirati na svakom detalju, ve da je bitno uoiti povijesne procese i kretanje u vremenu.
2. Sastavnice praenja:
a) USVOJENOST OSNOVNIH PODATAKA
Ovo je osnovna rubrika u vrednovanju znanja uenika u nastavi povijesti. Ali povijest nipoto ne
smije biti suhoparno uenje injenica, premda su nam osnovni podaci nuni kako bismo mogli
promiljati povijest i uoavati povijesne procese. Znanje se moe provjeravati kratkim usmenim
ispitivanjima, barem dva tijekom jednog obrazovnog razdoblja, ali isto tako i pismenom provjerom znanja. No trebamo uzeti u obzir individualne sposobnosti uenika od kojih se moda neki
bolje i lake izraavaju pismeno nego usmeno. Ako elimo stvoriti objektivnu i potpunu sliku o
ueniku, moramo esto usmeno, ali i pismeno provjeravati.
b) UOAVANJE UZRONO-POSLJEDINE VEZE
Uenicima emo ukratko objasniti to je to uzrono-posljedina veza. Svaki dogaaj, koji ima svoj
tijek, ima i svoj uzrok (ono to ga je pokrenulo/uzrokovalo), ali i posljedicu (ono to je taj dogaaj
prouzroio, tj. to je nakon njega uslijedilo). Povijest je lanac meusobno povezanih procesa. Posljedica nekog dogaaja esto je uzrok nekoga novoga. Uenika valja pouiti kako odijeliti uzrok
od posljedice te kako uoiti vezu izmeu pojedinih dogaaja/procesa.
UZROK
ono to je pokrenulo neki dogaaj
DOGAAJ
POSLJEDICA
ono to je neki dogaaj
uzrokovao
Tijekom nastavne godine uenike se moe na nizu primjera ispitivati uoavanje uzrono-posljedine
veze, a znanje se moe vrednovati u rubrici praenja.
47
Zadatke za uoavanje uzrono-posljedine veze moemo nai u radnom dijelu udbenika, no moemo
ih i zadati uenicima na ploi (mnogo primjera ima u ovom priruniku).
a) SNALAENJE U VREMENU I PROSTORU
Ova sastavnica praenja pomae nam pri praktinoj primjeni steenih znanja. Snalaenje u prostoru i vremenu kod uenika moemo razvijati na vie naina.
Kako vjebati snalaenje u prostoru i vremenu?
Nain prvi: Primjenom povijesnih zemljovida
Povijesni zemljovidi pomau nam shvatiti irenje neke drave tijekom povijesti, odnosno promjenom njezinih granica; moemo shvatiti i sukob geostratekih interesa nekih drava na istom
prostoru ili samo odnos neke drave i njezinih susjeda. Na reljefnim kartama susreemo se i s prirodnom osnovom nekog prostora koja takoer predodreuje politike okvire neijeg teritorija.
Nain drugi: Primjenom kronolokih tablica
Kronoloke tablice vane su jer nam pomau pri svladavanju kronologije dogaaja. Sinkronistike
(usporedne) tablice pomau nam da dogaaje na jednom prostoru usporedimo s dogaajima na
drugom prostoru ili ih stavimo u iri europski ili svjetski kontekst.
KRONOLOKA TABLICA
GODINA
DOGAAJ
1861.
Hrvatski sabor
1868.
1873.
Maurani postaje banom
SINKRONISTIKA TABLICA
GODINA
HRVATSKA
EUROPA
SVIJET
1861.
Hrvatski sabor
ujedinjenje Italije
graanski rat
u SAD-u
Nain trei: Izradom lenti vremena

Lenta vremena dugaka je neprekinuta crta na koju upisujemo najvanije dogaaje. Moemo
se njome koristiti i za usporedbu nekoliko drava ili dijelova nekih drava (primjerice: Banska
Hrvatska/Slavonija Dalmacija/Istra).
3. Kako se sluiti udbenikom
Udbenik se sastoji od sedam veih cjelina. Na poetku svake cjeline nalazi se uvod u cjelinu,
koji uenika upoznaje s osnovnim zbivanjima toga razdoblja u Europi i u svijetu. Svaka nastavna
48
Hrvatska povijest
jedinica ima kratak uvod (pripremu) koji slui za to da kroz nekoliko ve poznatih injenica krenemo prema manje poznatim sadrajima. Svaka nastavna jedinica podijeljena je na nekoliko manjih
cjelina (podnaslova) u kojima su vanije stvari deblje otisnute. Na kraju svakog odjeljka, izvora ili
zanimljivosti nalazi se nekoliko kratkih pitanja kojima moemo provjeriti koliko su uenici usvojili
bitno u tekstu. Na kraju svake nastavne jedinice, kao i na kraju udbenika nalazi se pojmovnik u
kojemu uenici mogu proitati znaenje novih pojmova i nekih manje poznatih rijei. Nakon nekoliko sadrajno opsenijih nastavnih jedinica i posebno na kraju svake nastavne cjeline nalazimo
radni dio udbenika, gdje se nalazi nekoliko zadataka objektivnog tipa koje moemo uklopiti u
satove ponavljanja i usustavljivanja, ali s kojima i uenici mogu raditi kod kue.
ZAVRNI DIO SATA

Na kraju emo pokuati provjeriti koliko su uenici ovladali vjetinom upotrebe udbenika.
PLAN PLOE
UZROK DOGAAJ POSLJEDICA

Kronoloke i sinkronistike tablice
3. POVIJEST I NJEZINO ZNAENJE

Jedan nastavni sat
Obrada
Zadaci
a) materijalni: nauiti osnovne pojmove povijest, povjesniari, vrste povijesnih izvora, znameniti
hrvatski povjesniari, razdoblja hrvatske povijesti
b) odgojni: razvijati interes za povijest kao predmet koji prouava narod, ali i ivot ovjeka
c) funkcionalni: vjebati snalaenje u vremenu i prostoru.
Oblici rada:
frontalni, individualni
Nastavne metode:
izlaganje, razgovor, analiza slike, teksta

Nastavna sredstva:
udbenik, grafoskop, episkop.

Korelacije:
svakodnevni ivot, nastava povijesti u osnovnoj koli
49
Artikulacija sata
UVOD

Sat moemo zapoeti razgovorom s uenicima i pitanjima:
1. Je li vam djed kad priao kako je to bilo kad je on bio mali?
2. Moe li podijeliti koju priu sa svojim kolegama u razredu?
3. to misli, je li djed moda preuveliao stvari?
Uenicima emo objasniti da tada nisu bili ni svjesni da se koriste povijesnim izvorom (oral history).
To rade i povjesniari. Ali ako je djed lagao ili preuveliao stvari, teko emo doi do prave istine. Zato
danas povjesniari esto podvrgavaju izvore kritikom ispitivanju, tj. analizi, sluei se pri tome raznim
tehnikama.
OBRADA

U prvom koraku obrade uenike emo upoznati s time to je to povijest znanost koja istrauje, prouava i objanjava prolost od pojave prvog ovjeka do danas. Ako prouavamo povijest svih naroda i
njihove meusobne odnose, govorimo o svjetskoj povijesti, ali ako se bavimo samo povijeu jednog
naroda, govorimo o nacionalnoj povijesti. Mi emo ove godine prouavati nacionalnu povijest hrvatskoga naroda upravo zato da bismo bolje upoznali sebe, ali da bismo kroz vlastite vrijednosti mogli lake
uoavati i cijeniti tue.
Ovisno o tome to prouava, povijest moe biti politika, kulturna, gospodarska i socijalna.
Nakon to zapiemo nekoliko osnovnih natuknica na plou, projicirat emo grafoskopom (ili episkopom)
sliku, kojom moemo zornije predoiti uenicima to je povijest, a to prolost.
U sljedeem koraku obrade objasnit emo uenicima tko su povjesniari znanstvenici koji prouavaju
povijest na temelju povijesnih izvora ili vrela. Izvori mogu biti: materijalni, pisani, slikovni, zvukovni.
Izvore emo jo bolje predoiti uenicima ako im neke od njih i pokaemo. Zatim emo im objasniti to
su ere velika neprekinuta razdoblja, razliite za razliite narode i civilizacijske krugove. Tako razlikujemo kransku, svjetsku, islamsku, olimpijsku i rimsku eru. Ako elimo, moemo uenicima objasniti s
kojim dogaajem poinju pojedine ere. U udbeniku imaju zadatak preraunavanja vremena iz jedne ere
u drugu. S prozirnice emo projicirati sliku s 5 povijesnih razdoblja, kojom e lake shvatiti vremenske
odnose: prapovijest, stari vijek, srednji vijek, novi vijek i najnovije doba. Na plou im moemo nacrtati
i lentu vremena u koju emo unijeti velika povijesna razdoblja i granice izmeu njih. Zatim emo ih
upoznati s razdobljima hrvatske povijesti:
a) rani srednji vijek dolazak Hrvata (7. st.)
b) razvijeni i kasni srednji vijek Arpadovii na vlasti, dinastike borbe
c) novi vijek dolazak Habsburgovaca (1527.)
d) najnoviji vijek od kraja Prvoga svjetskog rata (nastanak Drave SHS i ulazak u Kraljevstvo
SHS). Nakon to uenici zapiu osnovne natuknice u biljenicu, upoznat emo ih s najstarijim
50
Hrvatska povijest
historiografima, Herodotom (ocem historije) i Tukididom (zaslunim za kritiku povijest). U

posljednjem koraku obrade, uenicima emo predstaviti neke od najznaajnijih hrvatskih povjesniara: Ivana Luia, Jurja Rattkaya, Ivana Kukuljevia-Sakcinskog, Franju Rakog, Tadu
Smiiklasa, Vjekoslava Klaia, Ferdu iia i najaviti da i suvremeno doba obeava dati velike
hrvatske povjesniare. Moemo se naaliti da e moda i netko od njih tijekom ove kolske godine shvatiti da je povijest njegova ivotna profesija.
3. POVIJESNO RAZDOBLJE
PONAVLJANJE I VJEBANJE

Uenici e samostalno rijeiti dio vjebenice koji se odnosi na nastavnu jedinicu Uvod u povijest.
ZAVRNI DIO SATA

Provjerit emo kako su uenici odgovorili na zadatke u radnom dijelu udbenika.
PLAN PLOE
POVIJEST I NJEZINO ZNAENJE

POVIJEST = znanost koja istrauje, prouava i objanjava prolost od pojave
prvog ovjeka do danas svjetska i nacionalna povijest
politika, kulturna, gospodarska i socijalna
povjesniari = znanstvenici koji prouavaju povijest na temelju povijesnih izvora ili vrela
izvori mogu biti: materijalni, pisani, slikovni, zvukovni
ere = velika neprekinuta razdoblja (kranska, svjetska, islamska)
5 povijesnih razdoblja: prapovijest, stari vijek, srednji vijek, novi vijek i najnovije doba
razdoblja hrvatske povijesti: a) rani srednji vijek dolazak Hrvata (7. st.)
b) razvijeni i kasni srednji vijek Arpadovii na vlasti
c) novi vijek dolazak Habsburgovaca (1527.)
d) najnoviji vijek od kraja Prvoga svjetskog rata (nastanak Drave SHS i ulazak u Kraljevstvo SHS)
najstariji historiografi: Herodot (otac historije) i Tukidid (kritika povijest)
hrvatski povjesniari: Ivan Lui, Juraj Rattkay, Ivan Kukuljevi Sakcinski, Franjo Raki,
Tadija Smiiklas, Vjekoslav Klai, Ferdo ii i drugi
Tema za pisani rad
Za domau zadau uenicima moemo zadati da od slika svojih djedova i roditelja naprave foto-strip
kojim e ispriati njihov ivot. Ako to netko stvarno i uini, treba ga posebno pohvaliti i nagraditi.
51
4. SEOBA HRVATA. IVOT NA NOVIM PODRUJIMA

Jedan nastavni sat
Obrada
Zadaci
a) materijalni: stei znanja o dolasku Hrvata, uvjetima, nainu i organizaciji ivota u novoj postojbini
b) odgojni: razvijati interes i ljubav prema nacionalnoj povijesti
c) funkcionalni: vjebati snalaenje u vremenu i prostoru, te uoavanje uzrono-posljedine veze.
Oblici rada:
Nastavne metode:

Nastavna sredstva:
udbenik, zemljovid, grafoskop.

Korelacije:
seobe Germana i Slavena u Europi, svakodnevni ivot danas.

Artikulacija sata
UVOD

Zainteresirati uenike moemo podsjeanjem na pjesmu Od stoljea sedmog zabavnog pjevaa Draena
anka. U uvodu emo uenicima rei u emu je najvei problem s ovim razdobljem, a to je relativan
nedostatak povijesnih izvora. Zatim emo im ukratko izloiti to se dogaalo u Europi u to vrijeme (v.
uvod u cjelinu).
OBRADA

Uenike emo upoznati s kretanjem (seobom) Hrvata na nova podruja, to moemo potkrijepiti i neto
kasnijim izvorom Konstantina Porfirogeneta, tako da jedan uenik ita tekst, a drugi odgovara na pitanja na kraju teksta. Zatim emo zapisati nekoliko osnovnih natuknica. U nastavku obrade uenicima
emo izloiti kakav je bio odnos prema starosjediocima, te kako su se Hrvati prilagodili novim ivotnim
uvjetima i organizirali na novom prostoru (sklavinije, upanije). Neki uenik moe proitati o nainu
ivota starih Hrvata: to su Hrvati jeli i u to su vjerovali. Porazgovarat emo s uenicima razlikuje li
se tadanji jelovnik od dananjega i znaju li to bi bio uzrok tih razlika. Zatim emo zapisati zadnju
skupinu natuknica na plou.
ZAVRNI DIO SATA

U zavrnom dijelu sata uenici mogu odgovoriti na pitanja iz knjige u biljenicu ili im moemo zadati
52
Hrvatska povijest
jednostavan zadatak uoavanja uzrono-posljedine veze.

UZROK
DOGAAJ
POSLJEDICA
(mogua rjeenja)
prodor Huna s istoka
seoba Germana
a) podjela Rimskog Carstva

b) nastanak germanskih drava
na tlu Zapadnoga Rimskog
Carstva
c) pad Zapadnoga Rimskog
Carstva
prodor Avara s istoka
seoba Slavena
a) dolazak Hrvata
b) nastanak sklavinija
PLAN PLOE
SEOBA HRVATA. IVOT NA NOVIM PODRUJIMA

Huni pokrenuli Germane (4./5. st.), a Avari Slavene (6. st.) seobe naroda
dolazak Hrvata (6./7. st.) s porjeja Visle do obale Jadranskog mora dio Romana odlazi u
gradove i na otoke, a dio u planine (Vlasi)
stara vjerovanja i stari nain ivota
nastanak sklavinija (drava Slavena) i upanija
Tema za pisani rad
Ako netko ima posebnu elju, moe proitati poglavlje Ope prilike i obiaji nastambe, naselja, promjena pogrebnih obiaja, svakodnevni ivot iz djela I. Goldsteina Hrvatski rani srednji vijek (str. 104.
112.), Zagreb, 1995., i o tome pripremiti pismeno izvjee za sat ponavljanja.
5. POSTANAK HRVATSKE DRAVE.

Jedan nastavni sat
Obrada
Zadaci
a) materijalni: stjecanje znanja o postanku hrvatske drave i povijesti Hrvata za knezova Trpimira,
Domagoja i Branimira (9. st.)
b) odgojni: razvijanje interesa za predmet, ljubavi prema svom narodu i njegovoj povijesti
53
c) funkcionalni: uoavanje bitnoga u tekstu, vjebanje uoavanja uzrono-posljedine veze te

snalaenje u vremenu i prostoru.
Oblici rada:
Nastavne metode:

Nastavna sredstva:

Korelacije:
gradivo povijesti 6. razreda.

Artikulacija sata
UVOD

Uenike emo pripremiti s nekoliko kratkih pitanja:
1. U emu je glavni problem prouavanja povijesti ranoga srednjeg vijeka? (relativan nedostatak
izvora.)
2. Kad su se doselili Hrvati? (poetkom 7. stoljea.)
3. Kako su se organizirali? (sklavinije, upanije)
4. to je bilo sa starosjediocima? (Povukli su se na otoke u utvrene gradove i nepristupane planine.)
5. to misli, zato je znaajno prihvaanje kranstva za neki narod? (zbog kulturnog uspona i
razvoja)
Ako uenici ne znaju odgovore na pitanja, naravno da emo im pomoi potpitanjem te konanim rjeenjem.
OBRADA

Nakon to objasnimo u emu je vanost prihvaanja kranstva za neki srednjovjekovni narod, izloit
emo uenicima kako su pokrteni Hrvati. Obratit emo pozornost na smjerove irenja kranstva, jer
su to bila ujedno i sredita politike moi, a pokrtavanje je znailo i vezivanje neke slavenske drave
uz Bizant ili Franaku. Nakon to zapiemo natuknice na plou, usporedit emo prostor Hrvatske i Panonije. Uenike e sigurno zanimati Ljudevitov ustanak, o emu e netko proitati i izvor iz knjige, a
drugi e uenik odgovoriti na pitanja. Uz pomo pregledne tablice hrvatskih vladara 9. stoljea (Trpimir,
Domagoj, Branimir) u udbeniku uenik e lako nauiti bitne sadraje vezane uz hrvatske vladare iz 9.
stoljea. Nakon toga zapisat emo osnovne natuknice na plou. Zatim e jedan uenik proitati tekst o
Crkvi u srednjem vijeku iz udbenika, a potom e uenici zajedno zakljuiti u emu je bila uloga pape
u srednjem vijeku. Nakon to zapiemo posljednju skupinu natuknica na plou, napravit emo kratko
ponavljanje bitnih sadraja.
54
Hrvatska povijest
ZAVRNI DIO SATA

Uenicima moemo zadati nekoliko zadataka, a za to vrijeme ispitati 1 2 uenika.
I. Pitanja mogu biti sljedea:
1. Kad su Hrvati primili kranstvo i iz kojih smjerova?
2. to zna o Ljudevitovu ustanku?
3. Po emu je vaan Trpimir?
4. to si zapamtio/zapamtila o Domagoju, a to o Branimiru?
5. U emu je razlika u odnosu pape Ivana VIII. prema Domagoju i Branimiru?
6. Kad je i kako Hrvatska doivjela prvo meunarodno priznanje?
II. Zadatke uzrono-posljedine veze neki uenici mogu samostalno rijeiti, a drugima emo pomoi.
UZROK
DOGAAJ
nasilje franakih misionara
ustanak Ljudevita Posavskoga

dolazak benediktinaca
POSLJEDICA
kulturni polet Hrvatske
PLAN PLOE
POSTANAK HRVATSKE DRAVE. HRVATSKA U 9. STOLJEU

3 smjera pokrtavanja Hrvata: Rim, Bizant i Franaka misionari (pokrtavanje do 9.
stoljea)
sukob Borne i Ljudevita poraz Ljudevita
knezovi 9. stoljea: Trpimir doveo benediktince, ratovao protiv Bizanta i Bugara
Domagoj ratovao protiv Mleana
Branimir gospodarski procvat, obnova crkava, pismo pape Ivana VIII.
Branimir priznat neovisnim vladarom
Tema za pisani rad
Pokae li neki uenik posebno zanimanje, moemo ga uputiti na djelo Franje anjeka Kranstvo na
hrvatskom prostoru, Kranska sadanjost, Zagreb, 1991. Na temelju poglavlj Poeci kranstva u Hrvata i Benediktinci (str. 15. 46.) uenik moe sastaviti pismeno izvjee (referat) koji moe iznijeti na
satu ponavljanja.
55
6. POVIJEST I NJEZINO ZNAENJE.

SEOBA HRVATA. POSTANAK DRAVE.
HRVATSKA U 9. STOLJEU PONAVLJANJE
Jedan nastavni sat
Ponavljanje
Zadaci
a) materijalni: ponavljanje i utvrivanje dosad usvojenih nastavnih sadraja

b) odgojni: razvoj radnih navika, kontinuiteta u uenju, zanimanja za hrvatsku (nacionalnu) povijest
c) funkcionalni: vjebanje snalaenja u vremenu i prostoru te uoavanja uzrono-posljedine veze.
Oblici rada:
Nastavne metode:
razgovor, izlaganje.
Nastavna sredstva:

Korelacije:
seobe Germana i Slavena, dolazak Hrvata, ivot u srednjem vijeku.

Artikulacija sata
UVOD

Za poetak, s uenicima moemo odigrati igru brzog kviza: uenike podijelimo u tri skupine pa predstavnicima svake skupine naizmjence postavljamo pitanja. Svaki toan odgovor biljeimo kriiem, a
netoan krugom (nulom). Na kraju emo zbrojiti bodove. Pobijedila je skupina koja ima vie kriia.
1. to je povijest?
2. Tko su povjesniari?
3. Nabroji vrste povijesnih izvora.
4. Gdje se uvaju povijesni izvori?
5. Navedi pet povijesnih razdoblja.
6. Navedi razdoblja hrvatske povijesti.
7. Kako su se zvali prvi grki povjesniari?
8. Koga smatramo ocem hrvatske historiografije?
9. Moe li nabrojiti nekoliko pomonih povijesnih znanosti?
VJEBANJE
56
Hrvatska povijest
Na plou emo nacrtati lentu vremena i zamolit emo nekog od uenika da u nju oznai povijesna razdoblja. Zatim emo podsjetiti uenike da je najvei problem za ranu povijest Hrvata nedostatak izvora.
UZROK
DOGAAJ
POSLJEDICA
dolazak Hrvata u novu postojbinu

dolazak benediktinaca na
Trpimirov dvor
papino pismo Branimiru
ZAVRNI DIO SATA

U zavrnom dijelu sata provjerit emo kako su uenici odgovorili na pitanja i kako su ispunili lentu
vremena.
PLAN PLOE
LJUDEVIT
ustanak protiv
Franaka
sukob s Bornom
TRPIMIR
DOMAGOJ
dolaze benediktinci
kulturni polet
ratuje protiv Mleana i

Arapa
BRANIMIR
gospodarski procvat
papin blagoslov
prvo meunarodno
priznanje

TOMISLAV. STJEPAN DRISLAV
Jedan nastavni sat
Obrada
Zadaci
a) materijalni: stjecati znanja o povijesti Hrvata u vrijeme Tomislava (ratovanje protiv Maara i
Bugara te dva crkvena sabora u Splitu) i Stjepana Drislava (uprava nad bizantskom Dalmacijom)
b) odgojni: razvijati interes za nacionalnu, posebno crkvenu povijest
Oblici rada:
Inaica 1.
grupni, rad u paru, individualni, frontalni.
57
Inaica 2.
Nastavne metode:
rad na tekstu, izlaganje, demonstracija.

Nastavna sredstva:
udbenik, povijesni zemljovid, grafoskop.

Korelacije:
znameniti srednjovjekovni kraljevi.

Artikulacija sata
UVOD

Sat moemo zapoeti igrom asocijacija (vidi tablicu). Uenike e sigurno zanimati povijest najpopularnijega hrvatskog vladara Tomislava. Moemo ustanoviti je li u razredu netko tko se tako zove.
etvrti
kineski
monarh
trei
maarski
vladar
drugi
engleski
otac princa
posljednji
od Hrvata
nije knez, nego
PRVI
HRVATSKI
KRALJ
KRALJ TOMISLAV
OBRADA

Inaica 1.
Uenike emo podijeliti u etiri skupine s po etiri para. Unutar svake skupine podijelit emo zadatke
prema sljedeoj tablici.
58
I. SKUPINA
II. SKUPINA
III. SKUPINA
IV. SKUPINA
1. par
ita odjeljak s
podnaslovom Tomislav
i vadi osnovne
natuknice.
ita odjeljak s
podnaslovom
Crkveni sabori
u Splitu i vadi
osnovne natuknice.
ita odjeljak s
podnaslovom Stjepan
Drislav i vadi osnovne
natuknice.
ita odjeljak s
podnaslovom Put u
raj i vadi osnovne
natuknice.
2. par
Odgovara na pitanja na
kraju istog odjeljka.
Odgovara na
pitanja na kraju
istog odjeljka.
ita odjeljak s
podnaslovom Bog na
zemlji i vadi osnovne
natuknice.
Hrvatska povijest
3. par
Analizira izvor
Konstantin
Porfirogenet o kralju
Tomislavu.
ita odjeljak s
podnaslovom Put u
raj i vadi osnovne
natuknice.
ita odjeljak s
podnaslovom Bog na
zemlji i vadi osnovne
natuknice.
ita odjeljak s
podnaslovom
udotvorni muenici
i vadi osnovne
natuknice.
4. par
ita odjeljak s
podnaslovom Put u
raj i vadi osnovne
natuknice.
Odgovara na
pitanja uzrono-posljedine veze.
Odgovara na pitanja
uzrono-posljedine
veze.
Odgovara na pitanja
uzrono-posljedine
veze.
Inaica 2.
Uenike emo upoznati s dvije nove opasnosti koje su se tada pojavile u Europi: Maari i Bugari. Tomislav je uspjeno porazio jedne i druge uspostavivi granicu s Maarima na Dravi (pokazati na zemljovidu) i s Bugarima na Drini (isto). Pri tome je ujedinio dvije hrvatske kneevine, a papa ga je nazvao
kraljem. Uenik e proitati izvor Konstantina Porfirogeneta, koji govori o broju Tomislavovih vojnika, a
zatim e netko drugi odgovoriti na pitanja. Nakon toga zapisat emo nekoliko prvih natuknica na plou.
U sljedeem koraku uenike emo upoznati s crkvenim prilikama za Tomislava (dva crkvena sabora).
Moemo episkopom ili grafoskopom projicirati sliku C. Medovia Crkveni sabori u Splitu ili sljedeu
shemu, kako bismo podigli vizualizaciju sata i gradivo pribliili uenicima.
grad
Nin
Split
Zadar
kandidat
biskup Grgur
nadbiskup Ivan
biskup Formin
razlog
najvea biskupija
Splitska je crkva nasljednica

Salonitanske crkve
Zadar je glavni grad

bizantske Dalmacije
ishod
Nakon to zapiemo nekoliko osnovnih natuknica na plou, poet emo zadnji korak obrade: uenicima
emo izloiti hrvatsku povijest u doba Stjepana Drislava. Potom emo zapisati osnovne natuknice, a
zatim e uenici krenuti u samostalnu analizu teksta o crkvenoj povijesti Hrvata u tom razdoblju. Uenicima emo postavljati pitanja i tako provjeriti koliko su usvojili nauili iz teksta.
ZAVRNI DIO SATA

U nekoliko pitanja (ako smo obradu radili prema po inaici 1.) ili pitanjima uoavanja uzrono-posljedine veze (ako smo obradu radili prema inaici 2.) provjerit emo koliko su uenici nauili najvanije
sadraje.
I. Pitanja za provjeru znanja:
1. Protiv koga je ratovao Tomislav i s kakvim ishodom?
2. O emu se raspravljalo na crkvenim saborima u Splitu?
3. Po emu je vaan Stjepan Drislav?
4. to zna o povijesti crkve u 10. stoljeu?
59
II. Uzrono-posljedina veza:

UZROK
DOGAAJ
este pljake Maara
Tomislavova pobjeda nad

Maarima
POSLJEDICA
I. crkveni sabor u Splitu (925.)
Split postao nadbiskupijom
II. crkveni sabor u Splitu (928.)
ukinuta Ninska biskupija
PLAN PLOE
HRVATSKA U 10. STOLJEU. TOMISLAV. STJEPAN DRISLAV

Tomislav (910. 928.) papa ga je u pismu nazvao kraljem
a. vanjska politika ratovao protiv: 1) Maara potisnuo ih preko Drave
2) Bugara preko Drine
b. unutarnja politika: crkveni sabori u Splitu (925. i 928.) Split postao nadbiskupijom
(925.), Grgur uloio albu, ukinuta Ninska biskupija (928.), zabranjeno slavensko bogosluje i rad glagoljaa
Stjepan Drislav (969. 995.): zadrao upravu nad bizantskom Dalmacijom
Crkva u srednjem vijeku: vladari daruju Crkvi zemljita kako bi dospjeli u raj, Bog upravlja
dogaajima na Zemlji (odreuje ishod bitaka), udotvorni muenici este krivotvorine
Tema za pisani rad
Ako uenik eli, u knjinici moe pronai neku od sinteza hrvatske povijesti (V. Klai, Ferdo ii, T.
Macan) pa sastaviti referat o Tomislavu, koji e iznijeti pred ostalim uenicima na satu ponavljanja.
8. HRVATSKA KRAJEM 10. I U 11. STOLJEU.

STJEPAN DRISLAV. PETAR KREIMIR IV.
DMITAR ZVONIMIR
Jedan nastavni sat
Obrada
Zadaci
a) materijalni: stei znanja o hrvatskoj povijesti krajem 10. i u 11. stoljeu: novim napadima Mleana, vladavini Petra Kreimira IV. i Dmitra Zvonimira
60
Hrvatska povijest
b) odgojni: razvijati pozitivan stav prema jedinstvu hrvatskih zemalja

c) funkcionalni: vjebati snalaenje u prostoru i vremenu te uoavanje uzrono-posljedine veze.
Oblici rada:
Nastavne metode:
metoda izlaganja, razgovora, analize teksta, slike i povijesnog teksta.

Nastavna sredstva:
udbenik, povijesni zemljovid, grafoskop, episkop.

Korelacije:
dolazak Hrvata, primanje kranstva, ratovanje protiv Mleana za Domagoja.

Artikulacija sata
UVOD

Sat moemo zapoeti postavljanjem pitanja
1. Kad su se doselili Hrvati? (na poetku 7. stoljea)
2. Kad su primili kranstvo? (do 9. stoljea)
3. Kako se zvala prva dinastija narodnih vladara? (Trpimirovii)
4. Tko su bili vani hrvatski vladari 9. stoljea? (Trpimir, Domagoj, Branimir)
5. Tko je od njih posebno estoko ratovao protiv Mleana? (Domagoj)
6. to znamo o Tomislavu? (Pobijedio Maare i Bugare, ujedinio hrvatske kneevine i za njegove
vladavine odrana su 2 crkvena sabora u Splitu.)
OBRADA

Uskoro poslije Tomislavove smrti nastupilo je stoljee nestabilnosti i borbe za vlast, koju su eljeli
iskoristiti Mleani. Oni su krenuli u nove napade u 11. stoljeu. Sluili su se i lukavstvom jer su eljeli
obeanjem osloboenja od plaanja poreza pridobiti gradove bizantske Dalmacije. Uenici e to pratiti
na zemljovidu u knjizi ili projiciranome episkopom/grafoskopom. U vrijeme crkvenog raskola (1054.)
Hrvati su se nali u zapadnom crkvenom, kulturnom i civilizacijskom krugu, to emo uenicima pribliiti skicom u planu ploe. Nakon to zapiemo prvu skupinu natuknica na plou, uenike emo upoznati
s razdobljem vladanja Petra Kreimira IV. (1058. 1074.). Uenici e na zemljovidu utvrditi teritorijalni
opseg Hrvatske i zakljuiti da je on bio najvei upravo za Petra Kreimira IV. Zatim emo im ispriati o
crkvenom saboru (1060.), na kojemu je potpuno zabranjeno slavensko bogosluje. Njegov suvladar bio je
Dmitar Zvonimir (1075. 1089.), koji nije bio u krvnom srodstvu s Petrom Kreimirom IV., pa je traio da
ga kao kralja potvrdi papa. To je i uinjeno: Zvonimira je okrunio papin poslanik Gebizon. S prozirnice
emo projicirati lik hrvatskog vladara koji vjerojatno prikazuje Zvonimira. Objasnit emo uenicima da
se na njemu vidi i utjecaj Bizanta podanik se klanja niice. Nakon toga projicirat emo im Baansku
plou (fotografija u udbeniku) i rei u emu je vanost tog najvrednijeg kamenoga glagoljskog spomenika. Zapisat emo natuknice na plou. Potom emo ispriati legendu o Zvonimirovoj smrti i objasniti
da je ona nastala u kasnije vrijeme, kad je trebalo objasniti zato Hrvatskom vladaju vladari strane krvi.
61
Zatim emo s uenicima proitati tekst iz udbenika Hrvatsko srednjovjekovno drutvo. Uenici e
odgovoriti na pitanja na kraju odjeljaka.
VJEBANJE

U zavrnom dijelu sata napravit emo kratko ponavljanje pitanjima ili zadacima uoavanja uzrono-posljedine veze.
1. Kojim lukavstvom Mleani pokuavaju pridobiti dalmatinske gradove?
2. Kako se odrazio crkveni raskol (1054.) na povijest Hrvata?
3. Za kojega je narodnog vladara Hrvatska bila teritorijalno najvea?
4. U emu je vanost Baanske ploe?
5. Zato je nastala legenda o Zvonimirovoj smrti?
II. Uoavanje uzrono-posljedine veze (v. tablicu). Nastavnik e pomoi uenicima koji te zadatke
ne mogu samostalno rijeiti.
UZROK
DOGAAJ
elja Mleana za zauzimanjem

dalmatinskih gradova
mletaka invazija
borba pape i carigradskog

patrijarha za vrhovnitvom
crkveni raskol (1054.)
POSLJEDICA
crkveni sabor (1060.)

papin poslanik okrunio Zvonimira
ZAVRNI DIO SATA

Kratko emo provjeriti rjeenja kod uenika tako da jedan uenik ita svoje odgovore naglas, a drugi
uenik ili nastavnik ispravi eventualnu pogreku.
62
Hrvatska povijest
PLAN PLOE
HRVATSKA KRAJEM 10. i U 11. STOLJEU

Mleani ele osvojiti dalmatinske gradove privremeno zaposjedanje gradova
do sredine 11. st.
Crkveni raskol (skica Prirunik 6, str. 56. Hrvati na strani Katolike crkve)
Petar Kreimir IV. (1058. 1074.): 1) poveao hrvatski teritorij
2) obnova crkve
3) poticao razvoj gradova (Nin, ibenik)
Dmitar Zvonimir (1075. 1089.): okrunio ga papin poslanik Zvonimir = papin vazal
(saveznik)
legenda o Zvonimirovoj smrti
Tema za pisani rad
Uenicima emo zadati nekoliko tema za referate za sljedei sat:

1. Predromanika i romanika u Hrvatskoj
2. Radovan
3. Andrija Buvina
4. Baanska ploa
5. Glagoljica u Hrvata
Uenici se mogu koristiti knjigama J. Horvat: Kultura Hrvata kroz 1000. godina, Likovna enciklopedija
i raznim sintezama hrvatske povijesti.
9. KULTURA U HRVATSKOJ OD 9. DO 11. STOLJEA

Jedan nastavni sat
Obrada
Zadaci
a) materijalni: upoznati uenike s kulturom Hrvata u ranom srednjem vijeku: predromanikim

crkvama, reljefima, pleterom, pismenou toga razdoblja
b) odgojni: razvijati sklonost prema lijepome
c) funkcionalni: vjebati razlikovanje predromanikog stila od drugih graditeljskih stilova.
Oblici rada:
63
Nastavne metode:

Nastavna sredstva:
udbenik, grafoskop, episkop, video.

Korelacije:
ostali graditeljski stilovi.

Artikulacija sata
UVOD

S uenicima emo povesti diskusiju o tome to znai kad se za nekoga kae da je kulturan, a to nekulturan. Tako emo pomalo pokuati zajedno doi do objanjenja pojma kulture.
OBRADA

Inaica 1.
Uenici e jedan za drugim iznositi svoje referate, a drugi e ih uenici pratiti. Moemo zadati uenicima da zapiu po tri najvanije injenice o svakoj temi referata, a moemo i pripremiti natuknice na
prozirnici, pa ih postupno otkrivati dok uenici iznose svoja pismena izvjea. Vodit emo biljeke dok
uenici iznose referate pa emo nakon svakog proitanog referata postaviti nekoliko pitanja uenicima
kako bismo provjerili koliko su shvatili izlaganje svoga kolege.
Na kraju svih iznesenih referata izvest emo kratko i saeto ponavljanje tek najvanijih sadraja.
Inaica 2.
Ako se odluimo za preteito frontalni oblik rada, uenike emo prvo upoznati s pojmom kulture to
je sve ono to je neki narod stvorio. Pokazat emo im starohrvatske crkve u knjizi, objasnit emo im kakvom su tehnikom graene, upozorit emo ih da ih je na podruju Hrvatske ouvano stotinjak, od kojih
je najvea crkva sv. Donata u Zadru. Zapisat emo im nekoliko osnovnih natuknica na plou, a zatim
emo objasniti uenicima kako su te crkve bile iznutra ureivane: natpisima (poput Baanske ploe) i
reljefima koji su prikazivali prizore iz Kristova ivota. Temeljni je ukras hrvatski pleter reljefni ukras
u obliku pletenice. Nakon to uenicima opet zapiemo nekoliko sljedeih osnovnih natuknica na plou,
upoznat emo ih s pismenosti Hrvata tog razdoblja. Tada su se Hrvati koristili trima pismima: latinicom,
glagoljicom i bosanicom (zapadnim oblikom irilice). Moemo im episkopom ili grafoskopom pokazati
nekoliko natpisa iz tog razdoblja.
PONAVLJANJE

Uenicima emo postaviti nekoliko kratkih pitanja, koja e zapisati, a potom odgovoriti na njih u biljenicu:
1. Koja su obiljeja predromanikog stila graditeljstva?
64
Hrvatska povijest
2. Navedi nekoliko starohrvatskih crkava iz tog razdoblja.

3. Kako su crkve iznutra ukraavane?
4. to su prikazivali reljefi? emu su oni sluili?
5. to je hrvatski pleter?
6. Navedi tri hrvatska srednjovjekovna pisma.
Dok uenici odgovaraju na pitanja, moemo ispitati 1 2 uenika.
ZAVRNI DIO SATA

U zavrnom dijelu sata metodom uzorka provjerit emo uenika rjeenja.
PLAN PLOE
KULTURA U HRVATSKOJ OD 9. DO 11. STOLJEA

crkve predromanike i romanike crkve stotinjak sauvanih, najvea crkva sv. Donata u
Zadru
natpisi u crkvama (Baanska ploa)
reljefi = prizori iz Kristova ivota
pleter reljefni ukras u obliku pletenice
pismenost: latinica, glagoljica i bosanica (zapadna irilica)
Tema za pisani rad
Na temelju djela J. Horvata: Kultura Hrvata kroz tisuu godina i druge literature uenici mogu napraviti
malo istraivanje na temu Graditeljstvo Hrvata u doba narodnih vladara, posebno ako su graditeljske
struke.
10. HRVATSKA U 10. I 11. STOLJEU PONAVLJANJE

Jedan nastavni sat
Ponavljanje
Zadaci
a) materijalni: ponoviti prije nauene sadraje o povijesti Hrvata u 10. i 11. stoljeu: razdoblje vladavine Tomislava (rat s Maarima i Bugarima, crkveni sabori), Stjepana Drislava, Petra Kreimira IV. i Dmitra Zvonimira
b) odgojni: razvoj radnih navika, kontinuiteta u uenju, zanimanja za hrvatsku (nacionalnu) povijest
65

Nastavne metode:
izlaganje, razgovor, grafike, vizualne.

Nastavna sredstva:

Korelacije:
znanje uenika o hrvatskoj povijesti i kulturi ranog srednjeg vijeka (povijest i srodni predmeti).
Artikulacija sata
UVOD

Uenike moemo podijeliti na 3 skupine koje e ponavljanjem skupljati bodove, tj. na kraju dobiti ocjene,
ili moemo raditi frontalno, tako da postavljamo pitanje na koje e odgovoriti onaj tko zna.
PONAVLJANJE

Na plou emo nacrtati lentu vremena na koju emo oznaiti: vrijeme Tomislavova vladanja (910. 928.),
rata protiv Maara i Bugara, 2 crkvena sabora (925. i 928.); vrijeme vladanja Stjepana Drislava (969.
997.), koji je dobio na upravu bizantsku Dalmaciju; vrijeme Petra Kreimira IV. (1058. 1074.), razvoj
gradova i Crkve; vrijeme Dmitra Zvonimira (1075. 1089.), kojega je okrunio papin poslanik Gebizon,
darovao je Crkvi posjede (Baanska ploa).
Ponoviti moemo i uz pomo tablice koju emo projicirati s prozirnice na grafoskopu.
Tomislav
(910. 928.)
Stjepan Drislav
(969. 997.)
Petar Kreimir IV.

(1058. 1074.)
Dmitar Zvonimir
(1075. 1089.)
ujedinio dvije hrvatske

kneevine
papa Ivan X. naziva
ga kraljem
crkveni sabori u Splitu
obnavlja snagu
Hrvatske
dobio na upravu
Dalmaciju
dobio kraljevsko
vladarsko znakovlje
od bizantskog cara
vlada Dalmacijom,
Slavonijom,
Neretljanskom
kneevinom i dijelom
Bosne
potie razvoj gradova
(Nin, ibenik, Biograd)
daruje Crkvu i gradi
samostane
1075. okrunjen za
kralja Hrvatske i
Dalmacije
oenjen maarskom
princezom Jelenom
poklanjao Crkvi
zemljine posjede
(Baanska ploa)
i podigao mnoge
graevine
Bizant saveznik
Maari protivnici
Bugari protivnici
Bizant saveznik
Normani protivnici
Bizant protivnik
Venecija protivnik
papa saveznik
VJEBANJE

Uenici mogu odgovoriti na pitanja u knjizi, u radnom dijelu udbenika, a zatim moemo vjebati uoavanje uzrono-posljedine veze (v. tablicu dolje).
66
Hrvatska povijest
UZROK
DOGAAJ
POSLJEDICA
borba Tomislava protiv Maara

prvi crkveni sabor u Splitu (925.)
drugi crkveni sabor u Splitu (928.)
Baanska ploa
ZAVRNI DIO SATA

U zavrnom dijelu sata provjerit emo kako su uenici odgovorili na pitanja.
PLAN PLOE
Tablica vladara i tablica uoavanja uzrono-posljedine veze.
11. HRVATSKA U RANOM

SREDNJEM VIJEKU USUSTAVLJIVANJE
Jedan nastavni sat
Ponavljanje
Zadaci
a) materijalni: usustaviti osnovne sadraje sveukupne povijesti hrvatskog ranosrednjovjekovlja od

dolaska Hrvata do posljednjeg Trpimirovia
b) odgojni: razvijati interes za povijest Hrvata, isticanje vrlina potenja, asti, razvijanje radnih
navika
c) funkcionalni: primjena steenih znanja, vjebanje snalaenja u vremenu i prostoru te uoavanja
uzrono-posljedine veze.
Oblici rada:
Nastavne metode:

Nastavna sredstva:
67
Korelacije:
veze s drugim predmetima: pokrtavanje Hrvata (vjeronauk), Baanska ploa (hrvatski) i dr.
Artikulacija sata
UVOD

Uenike moemo podijeliti na 3 grupe i naizmjence grupama postavljati pitanja kako bismo stvorili
poticajnu atmosferu kompeticije. Sat moemo zapoeti i rjeavanjem igre asocijacija.
koji dolazi iz Hrvatske
snijeg
ni lijevi, ni desni
stoljee
jezik
mraz
ni mali, ni veliki.
razdoblje
proizvod
suprotno od kasni
ni dugaak, ni kratak
trajanja
dragovoljac
Tko rano dvije sree

grabi!
prst
Rimuje se s tijek!
HRVATSKI
RANI
SREDNJI
VIJEK
HRVATSKA U RANOM SREDNJEM VIJEKU
PONAVLJANJE

Prvo emo postaviti nekoliko openitih pitanja:
1. to je povijest?
2. Tko prouava povijest? I na temelju ega?
3. Kakvi sve povijesni izvori postoje?
Zatim emo preko grafoskopa projicirati tablicu i upozoriti na osnovni problem nedostatak izvora. Uz
pomo tablice uenici e ponoviti najvanije o navedenim vladarima.
U sljedeem koraku na plou emo nacrtati lentu vremena i u nju upisati najvanije dogaaje. Ovo opet
moe posluiti kao podloga nekomu da jo jednom sve lijepo ispria.
VJEBANJE

Uenicima moemo zadati da rijee zadatke u radnom dijelu udbenika koji im mogu posluiti za primjenu steenih znanja.
ZAVRNI DIO SATA

Metodom uzoraka provjerit emo kako su uenici odgovorili na pitanja u radnom dijelu udbenika.
68
Hrvatska povijest
PLAN PLOE
(v. vremensku lentu u prilogu)
12. VLADAVINA ARPADOVIA (1102. 1301.)

Jedan nastavni sat
Obrada
Zadaci
a) materijalni: stjecati znanja o dolasku Arpadovia na vlast u Hrvatskoj, vladavini prvih Arpadovia Ladislava i Kolomana, utemeljenju zagrebake biskupije, odnosu Arpadovia prema dalmatinskim i slavonskim gradovima te jaanju hrvatskih velikakih obitelji
b) odgojni: ocijeniti utjecaj vanjskih sila na povijesni razvoj hrvatskih zemalja
c) funkcionalni: vjebati uoavanje uzrono-posljedine veze i snalaenja u vremenu i prostoru.
Oblici rada:
Nastavne metode:

Nastavna sredstva:
udbenik, grafoskop, povijesni zemljovid.

Korelacije:
vani vladari iz dinastije Trpimirovia.

Artikulacija sata
UVOD

Uenike emo ukratko upoznati sa sadrajima o kojima e uiti u treoj cjelini svoga udbenika. Nakon
toga osvrnut emo se i na prilike u onovremenoj Europi. Zatim emo im postaviti nekoliko osnovnih
pitanja:
1. Kako se zvala prva dinastija hrvatskih vladara?
69
2. Navedi nekoliko vladara iz te dinastije. (Trpimir, Branimir, Tomislav, Petar Kreimir IV)
3. Tko je naslijedio Petra Kreimira IV. i kako? (Dmitar Zvonimir, koji mu je bio suvladar)
4. to se dogodilo nakon smrti Dmitra Zvonimira? (borbe za vlast)
OBRADA

U prvom koraku obrade uenike emo upoznati sa stranama sukobljenima u borbi za prijestolje nakon
Zvonimirove smrti. Dio velikaa stao je uz Zvonimirovu udovicu Jelenu, a dio uz Petra Snaia. Jelena je
pozvala u pomo svog brata Ladislava, ugarskog kralja. Prije nego to se vratio u Ugarsku, u Zagrebu je
utemeljio biskupiju (1094.). Zatim emo zapisati prvi dio natuknica na plou. U sljedeem koraku obrade
govorit emo o sukobu Kolomana, Ladislavova neaka, s Petrom Snaiem na Gvozdu (1097.) i Petrovoj
pogibiji. Koloman je poeo opsjedati dalmatinske gradove pa su se hrvatski velikai navodno nagodili
i sklopili sporazum Pacta Conventa (1102.). Ovo moemo ilustrirati i jednim umjetnikim prikazom
sklapanja ugovora (Mcke), koji moemo prikazati grafoskopom. Objasnit emo pojam personalne unije
i naglasiti da nije znaio gubljenje dravnosti. Ovo emo ilustrirati primjerom iz rubrike Zanimljivosti.
U 12. i 13. stoljeu jaaju hrvatski velikai (knezovi Bribirski, knezovi Krki i Babonii) i poinju pomalo ugroavati vladara. Na zemljovidu projiciranom grafoskopom moemo pokazati gdje su ti velikai
imali svoje posjede. Zatim emo zapisati osnovne natuknice na plou. Zanimljiv je i odnos Arpadovia
prema gradovima. S Mleanima se stalno bore za prevlast nad dalmatinskim gradovima, koji su imali
komunalno ureenje, a kao slobodni kraljevski gradovi bre se razvijaju gradovi u Slavoniji.
VJEBANJE

S uenicima se moe vjebati uoavanje uzrono-posljedine veze sljedeim zadacima. Uenicima emo
zadati samo uzrok ili uzrok i dogaaj, a oni e samostalno proniknuti dogaaj ili dogaaj i posljedicu
(v. tablicu).
Uoavanje uzrono-posljedine veze
UZROK
DOGAAJ
POSLJEDICA
smrt Dmitra Zvonimira, koji nema

nasljednika
dolazak Arpadovia na vlast u

Hrvatskoj
Hrvatska ulazi u personalnu uniju

s Ugarskom
Ladislav eli nekako utjecati na

Hrvatsku
osnivanje Zagrebake biskupije

(1094.)
razvoj crkvene organizacije u

Hrvatskoj
irenje posjeda
jaanje hrvatskih velikaa
ugroavanje moi vladara
elja za ogranienjem moi

velikaa
proglaenje gradova slobodnim

kraljevskim gradovima
uspon gradova
Dok uenici rjeavaju zadatke samostalno ili u paru, nastavnik moe ispitati 1 2 uenika.
70
Hrvatska povijest
ZAVRNI DIO SATA

Metodom uzorka provjerit emo kako su uenici odgovorili na pitanja uzrono-posljedine veze.
PLAN PLOE
VLADAVINA ARPADOVIA (1102.-1301.)

Zvonimir umire bez nasljednika borbe za vlast:
Ladislav
Petar
Ladislav utemeljio Zagrebaku biskupiju (1094.)

Koloman (nasljednik) poveo vojsku prema jugu sukob s Petrom na Gvozdu (1097.)
pogibija Petra
Pacta Conventa (1102.) navodni sporazum Kolomana s hrvatskim velikaima
12. i 13. st. jaanje hrvatskih velikaa: knezovi Bribirski, krki Frankopani i knezovi Babonii
slobodni kraljevski gradovi
Tema za pisani rad
a) Uenik moe sastaviti pismeno izvjee (referat) o dolasku Arpadovia na vlast, koristei se
kao literaturom knjigom N. Klai: Povijest Hrvata u srednjem vijeku (str. 146. 165.) ili nekom
od sinteza hrvatske povijesti (T. Macan: Povijest hrvatskog naroda, F. ii: Pregled povijesti
hrvatskog naroda, I. Peri: Povijest Hrvata).
b) Drugi uenik moe sastaviti pismeno izvjee o hrvatskim knezovima (Frankopani, Bribirci,
Babonii) koristei se knjigom N. Klai: Povijest Hrvata u srednjem vijeku (str. 282 319.).
c) Uenik kojega zanima odnos Arpadovia prema istonom Jadranu moe proitati u djelu T.
Raukara: Hrvatsko srednjovjekovlje, str. 63. 68.
13. VLADAVINA ANUVINACA (1301. 1386.)

Jedan nastavni sat
Obrada
Zadaci
a) materijalni: usvojiti znanja o dolasku Anuvinaca na vlast, politici Karla I. i Ludovika, odnosima prema velikaima i Veneciji, Zadarskome miru i njegovim posljedicama, politikim brakovima u srednjem vijeku
71
b) odgojni: uvidjeti ulogu obitelji ubi u dovoenju dinastije Anuvinaca na vlast, razvijati ljubav
prema svojoj domovini, svijest o obrani hrvatskog teritorija od tueg presizanja
c) funkcionalni: vjebati snalaenje u vremenu i prostoru i uoavanje uzrono-posljedine veze.
Oblici rada:
Inaica 1.
grupni rad, rad u paru, individualni, frontalni.
Inaica 2.
Nastavne metode:
metoda izlaganja, razgovora, rad na tekstu.

Nastavna sredstva:
udbenik, povijesni zemljovid.

Korelacije:
pojam dinastije, znaajni vladari dinastija Trpimirovia i Arpadovia.

Artikulacija sata
UVOD

Uenike emo upoznati s prilikama u Europi u vrijeme novih promjena na hrvatskom prijestolju, tj. dolaska na vlast Anuvinaca: feudalci jaaju u Svetome Rimskom Carstvu Njemakog Naroda, Francuska
i Engleska ratuju u Stogodinjem ratu, papa je u avinjonskom ropstvu (objasnite pojam uenicima!),
na europskom kopnu pojavljuju se Turci Osmanlije, a Europa je izloena stalnim haranjima crne smrti
kuge.
OBRADA

Inaica 1.
Uenike emo podijeliti u etiri skupine s po etiri para.
I. SKUPINA
II. SKUPINA
III. SKUPINA
IV. SKUPINA
1. par
ita tekst s podnaslovom

Anuvinci postaju
ugarsko-hrvatskim
kraljevima i vadi
osnovne natuknice iz
teksta.
ita tekst s
podnaslovom Obraun
s feudalcima i vadi
osnovne natuknice iz
teksta.
ita tekst s
podnaslovom Sukob
s Venecijom i vadi
osnovne natuknice
iz teksta.
ita tekst s
podnaslovom
Znaenje rodbinskih
veza i vadi osnovne
natuknice iz teksta.
2. par
Odgovara na pitanja
na kraju istog
odjeljka.
Odgovara na pitanja
na kraju istog
odjeljka.
72
Hrvatska povijest
3. par
Odgovara na prvo
pitanje zadataka
uzrono-posljedine
veze.
Odgovara na tree
pitanje zadataka
uzrono-posljedine
veze.
Odgovara na tree
pitanje zadataka
Odgovara na etvrto
pitanje zadataka
4. par
Odgovara na drugo
pitanje zadataka
uzrono-posljedine
veze.
Odgovara na etvrto
pitanje zadataka
uzrono-posljedine
veze.
Proitat e rubriku
Zanimljivosti iz
knjige i pripremiti
odgovore na
dolje navedena
pitanja
Utvrdit e na
povijesnom
zemljovidu koje
dijelove hrvatske
obale je Venecija
izgubila
Zadarskim
mirom
Inaica 2.
Uenike emo upoznati s time kako su Anuvinci postali ugarsko-hrvatskim kraljevima. Posebno emo
naglasiti ulogu Pavla I. ubia u dolasku Anuvinaca na vlast. Nakon toga zapisat emo nekoliko osnovnih
natuknica. Zatim emo upoznati uenike s time kako se Karlo Anuvinac obraunao s feudalcima, to
je nastavio i njegov nasljednik Ludovik. Poto zapiemo nekoliko osnovnih natuknica na plou, uenike
emo upoznati s tijekom sukoba Anuvinaca s Venecijom. Njihovo politiko lukavstvo moemo ilustrirati jednom zanimljivou vezanom uz rako kraljevstvo. Na zemljovidu emo uenicima pokazati to je
Venecija izgubila, tj. to su Hrvati stekli Zadarskim mirom (1358.). Na primjeru Anuvinaca uenicima
moemo lako doarati i znaenje rodbinskih veza. Uenike emo informirati i o povijesti Istre, a zatim
emo zapisati i ostatak natuknica na plou.
VJEBANJE

Uenici e svoje novosteene spoznaje primijeniti na dva naina: odgovaranjem na pitanja (ako smo
obradu radili prema inaici 1.) ili rjeavanjem zadataka uzrono-posljedine veze (ako smo obradu radili
prema inaici 2.).
a) Primjeri pitanja:
1. Kako su Anuvinci doli na vlast u Hrvatskoj?
2. Kako su Anuvinci slomili mo velikaa?
3. Kako Venecija iskoritava pad bribirskih knezova?
4. Opii ishod Ludovikova rata s Venecijom.
5. Na primjeru Anuvinaca objasni rodbinske veze u Europi.
b) Zadaci uzrono-posljedine veze:
UZROK
DOGAAJ
POSLJEDICA
dolazak Anuvinaca
na hrvatsko prijestolje
Zadarski mir (1358.)
73
ZAVRNI DIO SATA

Metodom uzoraka provjerit emo kako su uenici odgovorili na pitanja, odnosno rijeili zadatke uoavanja uzrono-posljedine veze.
PLAN PLOE
VLADAVINA ANUVINACA (1301. 1386.)

francuska velikaka obitelj pomou ubia dolaze na vlast u Hrvatskoj
KARLO I. (1301. 1341.)
LUDOVIK (1342. 1382.)
eli ojaati svoju vlast na cijelom podruju

bori se protiv moi velikaa
borba protiv Venecije
ratuje s Mleanima poraz i osmogodinje

primirje (1348.)
nove borbe pobjeda: Zadarski mir (1358.)
Istra doselili Hrvati, ali izvan Hrvatske (pod vlau Franaka, Svetog Rimskog Carstva
Njemakog Naroda, zatim Venecije i Akvileje, a od 15. st. podijeljena izmeu Mleana i Habsburgovaca)
14. BORBE ZA HRVATSKO-UGARSKO PRIJESTOLJE

Jedan nastavni sat
Obrada
Zadaci
a) materijalni: stjecanje znanja o dinastikim borbama nakon Ludovikove smrti te nastanku i razvoju Dubrovnika
b) odgojni: osuditi nasilje (Krvavi sabor krievaki), razvijati ljubav prema domovini i interes za
hrvatsku povijest
c) funkcionalni: razvijati sposobnost snalaenja u vremenu i prostoru, uoavanja uzrono-posljedine veze, uoavanja bitnoga u tekstu.
Oblici rada:
Inaica 1.
grupni rad, rad u paru, individualni, frontalni rad.
Inaica 2.
frontalni, individualni rad.
Nastavne metode:
74
Hrvatska povijest
Nastavna sredstva:
udbenik, grafoskop.
Korelacije:
borbe za vlast nakon Zvonimirove smrti.

Artikulacija sata
UVOD

Uenike emo pripremiti uz pomo nekoliko openitih pitanja:
1. Kakva drava moe biti prema ureenju? (monarhija, republika)
2. Tko vlada u monarhiji? (kralj ili car)
3. to je dinastija? (vladarska obitelj)
4. Kakvo je naelo nasljedstva u vladarskim obiteljima? (prema mukoj lozi s oca na sina)
5. to misli to e se dogoditi ako neki kralj nema mukih nasljednika? (borbe za vlast)
OBRADA

Inaica 1.
I. SKUPINA
II. SKUPINA
III. SKUPINA
IV. SKUPINA
1. par
ita tekst s
podnaslovom Tko
ratuje s kime i zato? i
vadi natuknice.
ita tekst s
podnaslovom
igmund
Luksemburki
obraunava se s
feudalcima i vadi
natuknice.
ita tekst s
podnaslovom Prodaja
Dalmacije i vadi
natuknice.
ita tekst s
podnaslovom Tko
su zapravo Mleani i
vadi natuknice.
2. par
Odgovara na
pitanja na kraju
istog odjeljka.
Odgovara na pitanja
na kraju istog
odjeljka.
3. par
Odgovara na prvi
zadatak uzrono-posljedine veze.
Analizira tekst
o Dubrovakoj
Republici.
Odgovara na etvrti
Analizira tekst o
Mletakoj Republici i
trgovakom gradu.
4. par
Odgovara na
drugi zadatak
uzrono-posljedine
veze.
Odgovara na
trei zadatak
Odgovara na
peti zadatak
uzrono-posljedine
veze
Odgovara na
esti zadatak
uzrono-posljedine
veze.
Inaica 2.
Uenike emo pomou skice (v. udbenik ili PLAN PLOE) upoznati s time tko s kime ratuje i zato.
Objasnit emo im da u to vrijeme jo nije bilo uobiajeno da na prijestolju bude ena. Naglasit emo
75
ulogu igmunda Luksemburkoga, njegove interese i injenicu da mu je bila potrebna velika pobjeda
protiv Turaka da bi se uvrstio na vlasti. U tom kontekstu treba gledati i njegovu borbu protiv Turaka
kod Nikopolja (1396.), koja se neoekivano pretvorila u poraz. Vijesti su stizale sporo pa se mislilo da je
i igmund poginuo, to su htjeli iskoristiti njegovi protivnici kako bi se dograbili vlasti. Nakon povratka
sazvan je sabor u Krievcima, gdje se igmund sa svojim pristaama obraunao sa svojim protivnicima.
Zapisat emo natuknice na plou ili emo ih otkriti s prozirnice na grafoskopu. To je uzrokovalo jo
vee sukobe u koje se umijeao i Hrvoje Vuki Hrvatini bosanski feudalac. igmund je poveo vojnu
na Bosnu, protiv patarena (bogumila). Za to vrijeme Ladislav Napuljski u Zadru se okrunio za kralja
(1403.), a zatim, uvidjevi da e izgubiti, odluio izvui korist te prodao svoje pravo na Dalmaciju
Mleanima za 100 000 dukata. Ovo moemo potkrijepiti zanimljivou iz udbenika i pitanjem na kraju
te zanimljivosti. Nakon to uenici zapiu osnovne natuknice u biljenicu, upoznat emo ih s nekoliko
injenica o Mletakoj Republici: kako je Venecija nastala, kako se razvila u trgovaku i pomorsku velesilu,
te s karakterom njezine vlasti u osvojenim podrujima. Nakon toga upoznat emo uenike s nastankom
Dubrovake Republike. Zapisat emo nekoliko osnovnih natuknica na plou.

Znanje uenika moemo provjeriti uz pomo nekoliko pitanja ili vjebom uoavanja uzrono-posljedine
veze. Za to vrijeme moemo ispitati 1 2 uenika.
a) Primjeri pitanja:
1. Zato su izbile borbe za vlast nakon Ludovikove smrti?
2. Tko se sukobio u toj borbi za vlast?
3. Zato je igmund pokrenuo vojnu na bosanske patarene?
4. to si nauio/nauila o nastanku i razvoju Venecije?
5. to je temelj razvoja Dubrovake Republike?
b) Uoavanje uzrono-posljedine veze:
UZROK
DOGAAJ
POSLJEDICA
borbe za vlast
(1382. 1409.)
Bitka kod Nikopolja (1396.)
Krvavi sabor krievaki (1397.)
Ladislav Napuljski prodaje
Dalmaciju (1409.)
ZAVRNI DIO SATA

Metodom uzorka provjerit emo tonost uenikih rjeenja. Dobra emo rjeenja pohvaliti, a kriva preusmjeriti. Posebnu emo pozornost obratiti modelu uoavanja uzrono-posljedine veze.
76
Hrvatska povijest
PLAN PLOE
BORBE ZA HRVATSKO-UGARSKO PRIJESTOLJE

smrt Ludovika (1382.) bez mukih nasljednika ki Marija i njezina majka Elizabeta
igmund Luksemburki (Marijin zarunik) okrunjen za ugarsko-hrvatskog kralja (1387.)
Ladislav Napuljski (sin Karla Drakoga) podrka Ivana od Paline i bosanskih velikaa
bitka kod Nikopolja (1396.) igmundov poraz protiv Turaka jaa Ladislav Napuljski
Krvavi sabor krievaki (1397.) igmundovo razraunavanje s protivnicima
Ladislav Napuljski okrunjen za kralja (u Zadru, 1403.)
igmundova vojna protiv bogumila u Bosni (1408.) razraunavanje s bosanskim velikaima
Ladislav Veneciji prodaje pravo na Dalmaciju za 100 000 dukata (1409.)
Dubrovnik plaao porez (Bizant, Venecija, ugarsko-hrvatski kralj, Osmanlije) i slobodno trgovao republika (vlast Velikog vijea i kneza)
Tema za pisani rad
Uenik moe na temelju literature: V. Klai: Povijest Hrvata II. i F. ii: Pregled povijesti hrvatskoga
naroda sastaviti pismeno izvjee Dinastike borbe o kraljicama Elizabeti i Mariji, igmundu i Ladislavu Napuljskome.
15. HRVATSKA I OSMANLIJE

Jedan nastavni sat
Obrada
Zadaci
a) materijalni: stjecati znanja o borbi Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva protiv Turaka Osmanlija,

vladaru Matiji Korvinu te najvanijim bitkama (Krbavska i Mohaka bitka) i njihovim posljedicama
b) odgojni: razvijati domoljublje i osjeaj spremnosti na obranu domovine, osuda osvajakih ratova
c) funkcionalni: vjebanje uoavanja uzrono-posljedine veze, snalaenja u vremenu i prostoru.
Oblici rada:
Nastavne metode:

Nastavna sredstva:
77
Korelacije:
borba Hrvata protiv Tatara (13. st.), borba drugih naroda protiv Turaka, turska osvajanja u ranijim razdobljima.
Artikulacija sata
UVOD

U uvodu uenike svakako moramo upoznati s prilikama na irem balkanskom prostoru: dolaskom Turaka,
pokoravanjem Srbije i Bugarske te osvajanjem Carigrada i ukinuem Bizantskog Carstva.
OBRADA

Uenike emo upoznati s Ivanom Hunyadijem poslije kralja najmonijim ovjekom Ugarsko-Hrvatskog
Kraljevstva. Velikai su za kralja postavili njegova sina Matiju oekujui da e im izlaziti u susret,
no on je ograniio njihov utjecaj. Naglasit emo njegovo zanimanje za kulturu i umjetnost, a plastinije emo ga doarati i zanimljivou o njegovu navodnom podrijetlu. Takve usporedbe (Atila i rimski
konzul) vjerojatno su i oznaka njegove karakterizacije. U takvim usporedbama moemo vidjeti kako
su ga suvremenici doivljavali. Zapisat emo nekoliko natuknica na plou, a zatim uenike upoznati s
podrijetlom, usponom i vojnom organizacijom Turaka Osmanlija. To moemo uiniti tako da netko od
uenika ita tekst u knjizi, a drugi ga sluaju i na kraju pokuaju odgovoriti na pitanja na kraju teksta. Po
elji moemo zapisati najvanije na plou, a zatim emo podrobnije objasniti odnos Osmanlija i Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva te iznijeti osnovno o sustavu protuturske obrane (Jajaka i Srebrenika banovina
Matije Korvina). Posebno emo naglasiti poraz Hrvata u Krbavskoj bici, njegove uzroke i posljedice,
to moemo dodatno ilustrirati zanimljivou o banu Emeriku Dereninu. U daljnjim borbama protiv
Turaka, gdje hrvatski velikai nisu imali potpore Bea, naglasit emo vanost Mohake bitke (1526.) u
kojoj je stradao i ugarsko-hrvatski kralj Ludovik, ime je prijestolje opet postalo upranjeno.

Ponavljanje moemo provesti uz pomo nekoliko jednostavnih pitanja, a zatim emo vjebati uoavanje
I. Primjeri zadataka za ponavljanje:
1. Tko je bio Ivan Hunyadi i po emu je znaajan?
2. to zna o Matiji Korvinu?
3. Kakav je obrambeni sustav protiv Turaka utemeljio Matija Korvin?
4. U emu je vanost Krbavske bitke?
5. Tko su nakon toga nositelji borbe protiv Turaka?
6. U emu je vanost Mohake bitke?
78
Hrvatska povijest
II. Uoavanje uzrono-posljedine veze:

UZROK
DOGAAJ
POSLJEDICA
utemeljenje Jajake i Srebrenike

banovine
Krbavska bitka (1493.)
Mohaka bitka (1527.)
ZAVRNI DIO SATA

U zavrnom dijelu sata provjerit emo uenika rjeenja.
PLAN PLOE
HRVATSKA I OSMANLIJE
Ivan Hunyadi zapovjednik vojske, najmoniji uz kralja
Matija Korvin feudalcima visoki porezi, ustroj stajae vojske, poticaj razvoja znanosti
Turci Osmanlije: a) podrijetlo
b) velesila
c) nadmona vojska
Osmanlije i Ugarsko-Hrvatsko Kraljevstvo: Hunyadijeva vojska u poetku uspjena (do bitke
kod Varne, 1444.), polije obrambeni ratovi
obrambeni sustavi: Jajaka i Srebrenika banovina na tlu Bosne
Krbavska bitka (1493.) teak poraz hrvatske vojske, izginulo mnogo plemia
nositelji daljnje borbe protiv Turaka: Ivan Karlovi, Krsto Frankopan, Petar Berislavi i Petar
Krui bez sredinje potpore Bea
Mohaka bitka (1526.) poraz ugarske vojske, stradao kralj Ludovik
Tema za pisani rad
Na temelju literature Ferdo ii: Pregled povijesti hrvatskoga naroda i T. Macan: Povijest Hrvata,
neka uenik sastavi pisani rad o velikim bitkama Hrvata protiv Turaka.
79
16. VLADAVINA ARPADOVIA I ANUVINACA.

BORBE ZA PRIJESTOLJE.
HRVATSKA I OSMANLIJE PONAVLJANJE
Jedan nastavni sat
Ponavljanje
Zadaci
a) materijalni: utvrivanje ve steenih znanja o Arpadoviima i Anuvincima, borbama za

prijestolje, borbi Hrvata protiv Turaka Osmanlija
c) funkcionalni: razvijanje povijesnog miljenja, snalaenja u vremenu i prostoru te uoavanja
Oblici rada:
Nastavne metode:
izlaganje, razgovor.
Nastavna sredstva:
udbenik, grafoskop.
Korelacije:
borbe za vlast i borba protiv Turaka.

Artikulacija sata
UVOD

Uenike emo zainteresirati postavljanjem zadatka asocijacije.
zlatna
ljutnja
jubilarna
srdba
prijestupna
gnjev
kolska
orlando
GODINA
BIJES
GODINE BIJESA
Pitat emo ih zato razdoblje borbi za hrvatsko prijestolje moemo zvati godinama bijesa.
Zatim emo ih pripremiti s nekoliko openitih pitanja:
a) Kada dolazi do borba za vlast u nekoj dravi?
80
Hrvatska povijest
b) to misli kako se to odraava na unutarnju snagu te drave?

c) Tko bi te borbe za vlast mogao iskoristiti?
PONAVLJANJE

Na plou emo ucrtati lentu vremena, a grafoskopom moemo projicirati tablicu (v. PLAN PLOE).
Uenici e usmeno proirivati sadraj tablice, a nastavnik e upisivati najvanije dogaaje u lentu vremena na plou. Tako emo ponoviti razdoblje vladanja dinastija Arpadovia i Anuvinaca te godina
borba za vlast u Hrvatskoj.
VJEBANJE

Uenicima moemo zadati nekoliko pitanja na koja trebaju odgovoriti, u biljenicu, odnosno nekoliko
zadataka uoavanja uzrono-posljedine veze.
I. Mogua pitanja:
1. Kako su Arpadovii doli na vlast u Hrvatskoj?
2. Tko je i kada utemeljio Zagrebaku biskupiju?
3. Kako se zvao prvi Arpadovi na hrvatskom prijestolju?
4. to zna o Andriji II. i Beli IV.?
5. to znai za neki grad da je slobodni kraljevski grad?
6. Kako su na vlast u Hrvatskoj doli Anuvinci?
7. to si zapamtio/zapamtila o Karlu i Ludoviku?
8. Zato dolazi do borbe za vlast nakon Ludovikove smrti?
9. to si zapamtio/zapamtila o borbi za vlast izmeu igmunda i Ljudevita Napuljskoga?
10. Kako je Matija Korvin organizirao sustav obrane protiv Osmanlija?
11. U emu je vanost Krbavske bitke?
12. to se dogodilo s ugarsko-hrvatskim vladarom u Mohakoj bici?
II. Zadaci uoavanja uzrono-posljedine veze
a) prva razina (laka zadaci s jednom nepoznanicom)
UZROK
DOGAAJ
POSLJEDICA
Krbavska bitka
teak poraz Hrvata
b) druga razina (tea zadaci s dvjema nepoznanicama):

UZROK
DOGAAJ
POSLJEDICA
Krvavi sabor krievaki
Uenici mogu ispuniti radni materijal u udbeniku, a za to vrijeme moemo ispitati 2 3 uenika.
81
ZAVRNI DIO SATA

U zavrnom dijelu sata provjerit emo kako su uenici odgovorili na pitanja. Posebnu pozornost obratit
emo modelu uoavanja uzrono-posljedine veze. Ispravna emo rjeenja pohvaliti (i ocijeniti), a pogrena preusmjeriti.
PLAN PLOE
DINASTIJA
VLADARI
VANOST
ARPADOVII
Ladislav
* utemeljenje Zagrebake biskupije (1094.)
Koloman
* pogibija Petra Snaia, Pacta Conventa

personalna unija Hrvatske s Ugarskom
Andrija II.
* jaa gradove u borbi protiv velikaa
Bela IV.
* borba protiv Tatara, slobodni kraljevski gradovi
Karlo
* obraun sa ubiima
Ludovik
* uspjeno ratuje protiv Mleana Zadarski mir

(1358.)
Marija i Elizabeta
(igmund) protiv Ladislava
Napuljskog
* Krvavi sabor krievaki (1397.)

* prodaja Dalmacije Mleanima (1409.)
ANUVINCI
BORBE ZA
VLAST
17. BOSNA U SREDNJEM VIJEKU

Jedan nastavni sat
Obrada
Zadaci
a) materijalni: stjecanje osnovnih spoznaja o povijesti Bosne u srednjem vijeku, prvim banovima,
kraljevima, Crkvi bosanskoj i njezinim posebnostima, padu Bosne pod tursku vlast
b) odgojni: razvijanje vjerske snoljivosti, interesa za povijest Hrvata izvan domovine
c) funkcionalni: vjebanje snalaenja u prostoru i vremenu (povijesni zemljovid), uoavanja bitnoga u povijesnom tekstu i uzrono-posljedine veze.
Oblici rada:
Nastavne metode:
82
Hrvatska povijest
Nastavna sredstva:

Korelacije:
dolazak Hrvata, Hrvatska u doba Tomislava i Petra Kreimira IV.

Artikulacija sata
UVOD

Uenike emo pripremiti uz pomo nekoliko pitanja:
1. Kad su se doselili Hrvati? (poetkom 7. stoljea)
2. Koje su prostore nastavali? (Doselili su se do Jadrana, a zatim su naselili i unutranjost.)
3. Na kojim se prostorima prostirala hrvatska drava u doba kraljeva Tomislava i
Petra Kreimira IV.?
Zatim emo uenike upoznati s prirodnim znaajkama bosanskog prostora (slabo naseljene, neprohodne
planine) i politikim okolnostima (nadzor hrvatskih vladara).
OBRADA

Uenike emo upoznati s poecima bosanske drave, odnosno vladavinom bana Kulina, koji je priznavao vrhovnu vlast Arpadovia, ali je vladao gotovo samostalno, razvijajui trgovinu s Dubrovnikom i (u
poetku) Crkvu bosansku. Nakon to zapiemo nekoliko osnovnih natuknica na plou, uenicima emo
ispriati nekoliko bitnih injenica o banu Stjepanu Kotromaniu, koji je proirio bosansku dravu na jug
i zapad. Zapisat emo nekoliko osnovnih natuknica, a zatim emo uenike upoznati sa Stjepanom Tvrtkom I. (1353. 1392.), prvim bosanskim kraljem, koji je proirio bosanski teritorij do Jadranskog mora.
Neki uenik moe proitati izvor iz udbenika, a drugi e ga uenici prokomentirati. U sljedeem koraku
obrade uenike emo upoznati s ustrojstvom Crkve bosanske, pojmom hereze i bogumila, djelovanjem
franjevaca i dominikanaca u Bosni te kulturnim posebnostima toga prostora. Nakon to zapiemo osnovne natuknice na plou, uenike emo upoznati s okolnostima pada Bosne pod tursku vlast. Na primjeru
Katarine Kosae ponovno moemo progovoriti o poloaju ena u srednjem vijeku.
VJEBANJE

Uenicima emo zadati nekoliko pitanja na koja trebaju odgovoriti u biljenice, odnosno primjera uoavanja uzrono-posljedine veze, a za to vrijeme ispitat emo 1 2 uenika.
I. Pitanja mogu biti sljedea:
1. Po emu je vaan ban Kulin?
2. to si zapamtio/zapamtila o Stjepanu Kotromaniu?
3. Kako se zvao prvi bosanski kralj, kad je vladao i po emu je vaan?
4. to zna o Crkvi bosanskoj?
83
5. Kako je Bosna pala pod vlast Turaka?

6. Navedi nekoliko najvanijih bosanskih velikaa.
UZROK
DOGAAJ
POSLJEDICA
pojava Crkve bosanske
ZAVRNI DIO SATA

U zavrnom dijelu sata provjerit emo metodom uzorka kako su uenici odgovorili na pitanja.
PLAN PLOE
BOSNA U SREDNJEM VIJEKU

Prostor: neprohodne, slabo naseljene planine; nadzor hrvatskih vladara
ban KULIN vrhovna vlast Arpadovia: 1) trgovina s Dubrovnikom
2) Crkva bosanska
ban Stjepan KOTROMANI iri dravu na jug i zapad
kralj Stjepan TVRTKO I. (1353. 1391.) proirio Bosnu na teritorij Srbije i Hrvatske,
do Jadranskog mora
Crkva bosanska bogumili ili patareni: vjeruju u borbu dobra i zla otpor pape
kulturne posebnosti: a) bosanica zapadna irilica
b) steci nadgrobni spomenici
Tema za pisani rad
Uenik koji pokae posebno zanimanje za povijest Bosne i Hercegovine moe sastaviti pismeno izvjee
o srednjovjekovnoj Bosni koristei se djelom V. Klaia Povijest Bosne. Bude li u referatu uspjean, moe
ga iznijeti pred svojim kolegama na satu ponavljanja.
18. DRUTVENI I GOSPODARSKI ODNOSI

HRVATSKOG SREDNJOVJEKOVLJA
Jedan nastavni sat
Obrada
Zadaci
a) materijalni: stei osnovna znanja o gospodarskim i drutvenim prilikama u razvijenom srednjem vijeku (kraljev dvor, veleposjedi, grad selo i dr.)
84
Hrvatska povijest
b) odgojni: razvijati pozitivan stav prema svim drutvenim sredinama (selo grad)
c) funkcionalni: vjebati rad na tekstu, uoavanje uzrono-posljedine veze.
Oblici rada:
Inaica 1.
Inaica 2.
Nastavne metode:
rad na tekstu, razgovor, izlaganje.

Nastavna sredstva:
udbenik, grafoskop.
Korelacije:
drutveni i gospodarski odnosi u Europi.

Artikulacija sata
UVOD

Na poetku emo pitati uenike to sve ubrajamo u gospodarstvo neke zemlje. Postoji li povezanost
izmeu politike i gospodarstva?
OBRADA

Inaica 1.
Uenike emo podijeliti u etiri skupine s po etiri para. Projicirat emo zadatke preko prozirnice i svakom paru objasniti to od njega oekujemo.
I. SKUPINA
1. par ita tekst Kralj i njegov
dvor i vadi natuknice.
2. par ita isti tekst (kao par

1., sk. 1.) i odgovara na
pitanja.
3. par ita tekst Kmetovi i

teaci i vadi natuknice.
4. par ita isti tekst (kao par

pitanja.
II. SKUPINA
III. SKUPINA
IV. SKUPINA
ita tekst Krupni

feudalci i vadi
natuknice.
ita tekst Carine i vadi

natuknice.
ita tekst Vitezovi i

vadi natuknice.
ita isti tekst (kao par

pitanja.

pitanja.
ita isti tekst

(kao par 1., sk.
4.) i odgovara na
pitanja.
ita tekst Gradovi i

patriciji i vadi natuknice.
ita tekst Crkva i vadi

natuknice.
ita tekst
Zanimljivosti o
vitekim idealima i
vadi natuknice.

pitanja.

pitanja.
ita isti tekst

(kao par 3., sk.
4.) i odgovara na
pitanja.
85
Nakon to u 8 10 minuta svaki par napravi svoj dio posla, poet emo u zajedniku sintezu. Uz pomo
grafoskopa projicirat emo natuknice koje e uenici zapisivati u biljenice. Otkrivat emo ih postupno,
nakon to predstavnik svakog para iznese svoj dio zadatka.
Inaica 2.
Ako se odluimo za preteito frontalnu obradu ove nastavne jedinice, nakon uvodnih pitanja uenike
emo upoznati sa ivotom na kraljevu dvoru (kraljem, poslugom, inovnicima) i feudalcima krupnima (s prostranim veleposjedima, vlastitom vojskom, koji su ugroavali kralja i zadravali novac od
carina) isitnima (sa zemljom koju daju u zakup kmetu dok oni ratuju kao vitezovi). Nakon to uenici
zapiu osnovne natuknice u biljenice, moemo im proitati neki povijesni tekst kako bismo im bolje
uprizorili srednjovjekovni ivot. U sljedeem koraku obrade pozabavit emo se ivotom u srednjovjekovnim gradovima, koji imaju samoupravu u razvijenom srednjem vijeku, s drutvenim skupinama:
patricija (gradsko plemstvo) i puana. Crkva je tada bila krupni feudalac.
VJEBANJE

Nastavnik moe ispitati 1 2 uenika, a uenici e za to vrijeme novo znanje funkcionalno primijeniti
na sljedeim zadacima:
I. Zadaci za ponavljanje:
1. Usporedi ivot na kraljevu dvoru i vlastelinstvu. U emu su razlike?
2. to je viteki ideal?
3. Usporedi ivot na gradu i selu. Gdje bi ti radije ivio/ivila? Zato?
4. Tko su bili koloni?
5. to zna o crkvi u srednjem vijeku?
II. Zadaci za vjebanje uoavanje uzrono-posljedine veze:
UZROK
DOGAAJ
POSLJEDICA
nastanak vojske feudalaca

sukobi trgovaca i carinika
ZAVRNI DIO SATA

U zavrnom dijelu sata provjerit emo uenika rjeenja. Kao i obino, dobra emo pohvaliti, a pogrena
preusmjeriti k tonima.
86
Hrvatska povijest
PLAN PLOE
DRUTVENI I GOSPODARSKI ODNOSI HRVATSKOG SREDNJOVJEKOVLJA

ivot na dvoru: kralj, posluga, inovnici (kraljeva riznica, kovnica novca)
feudalci:
a) krupni prostrani veleposjedi, vlastita vojska ( ugroava kralja), zadravaju novac od
carina
b) sitni zemlja u zakup kmetu, a oni ratuju (vitezovi)
gradovi samouprava u razvijenom srednjem vijeku: patriciji (gradsko plemstvo) i puani
Crkva = krupni feudalac
Tema za pisani rad
a) Uenik koji pokae veliki interes za povijest moe sastaviti pisani rad na temu Gospodarske
djelatnosti koristei se djelom T. Raukara Hrvatsko srednjovjekovlje, Zagreb, 1997. (str. 151.
168.).
b) Za idui nastavni sat uenici mogu sastaviti pismena izvjea o znamenitim Hrvatima (J. Klovi, M. Maruli, Benedikt Kotruljevi, Herman Dalmatinac i drugi) zaslunima za razvoj hrvatske kulture i gospodarstva 16. 18. stoljea i pripremiti ih za idui nastavni sat.
19. KULTURA U RAZVIJENOM SREDNJEM VIJEKU

Jedan nastavni sat
Obrada
Zadaci
a) materijalni: stjecanje osnovnih znanja o stilovima u graditeljstvu (romanika, gotika, renesansa),

kiparstvu, slikarstvu, knjievnosti i znanosti Hrvata u razvijenom srednjem vijeku
b) odgojni: razvijanje ljubavi prema kulturi, umjetnosti i znanosti svoga naroda
c) funkcionalni: stjecanje vjetine raspoznavanja stilova u graditeljstvu.
Oblici rada:
individualni, frontalni.
Nastavne metode:

Nastavna sredstva:
udbenik, grafoskop, episkop, video.
87
Korelacije:
kultura i umjetnost Hrvata u doba narodnih vladara, kultura i umjetnost Europe u razvijenom
srednjem vijeku.
Artikulacija sata
UVOD

S uenicima emo ponoviti pojam kulture, to on sve obuhvaa. Zatim emo ih s nekoliko kratkih pitanja
podsjetiti na ranosrednjovjekovnu kulturu Hrvata. Pitanja mogu biti sljedea:
1. Kako nazivamo stil u graditeljstvu u doba narodnih vladara. (predromanika.)
2. Koja su obiljeja tog stila? (pravilan tlocrt u obliku kria, masivni zidovi, uski i duguljasti prozori, kupole po uzoru na Bizant)
3. Moe li navesti nekoliko predromanikih crkava u Hrvatskoj? (velika crkva sv. Donata u Zadru, mala crkva Sv. Kria u Ninu)
OBRADA

Uenike emo upoznati s osnovnim obiljejima graditeljskih stilova toga vremena: romanika, gotika i
renesansa. Sve emo im ilustrirati pomou slika u udbeniku i drugih slika pripremljenih na prozirnici
za grafoskop ili na episkopu. Zatim emo im predstaviti slikarstvo i kiparstvo onog vremena: oslikavanje unutranjosti crkava, izradu minijatura te kiparske prikaze iz Kristova ivota. Bilo bi dobro i taj dio
vizualizirati. Grafoskopom emo projicirati prvi dio natuknica i tablicu (v. PLAN PLOE). Zatim emo
uenike upoznati s pismenou, znanou i knjievnou. Moemo se koristiti tekstom zanimljivosti i
izvora kako bismo im ih bolje predoili. Posebnu pozornost obratit emo liku i djelu Marka Marulia.
Uenike emo upoznati i s pojavom Osmanlija u hrvatskoj knjievnosti.
VJEBANJE

U ovom e dijelu sata uenici iznijeti svoja pismena izvjea koja su prije pripremili na teme:
Juraj Julije Klovi, Benedikt Kotruljevi, Herman Dalmatinac i Marko Maruli. Dok uenik ita svoje
pismeno izvjee, ostali uenici vode osnovne biljeke. Na kraju uenici mogu postaviti pitanje onomu
tko je napisao izvjee.
ZAVRNI DIO SATA

U nekoliko kratkih pitanja moemo utvrditi koliko su uenici usvojili nove nastavne sadraje. Pitanja
mogu biti sljedea.
1. Usporedi obiljeja romanike, gotike i renesanse. Objasni u emu su razlike.
2. to su prikazivali kipari i slikari razvijenoga srednjeg vijeka?
3. to zna o pismenosti toga vremena?
4. Tko je bio Marko Maruli i o emu je pisao?
88
Hrvatska povijest
PLAN PLOE
KULTURA U RAZVIJENOM SREDNJEM VIJEKU

umjetnost Europe (15. i 16. st.) humanizam i renesansa
STIL
RAZDOBLJE
OBILJEJA
PRIMJERI
ROMANIKA
vee, masivnije crkve
zadarska katedrala
GOTIKA
visoki, iljasti zvonici, uski lukovi
zvonik trogirske katedrale
RENESANSA
male, s kupolama
ibenska katedrala
graditeljstvo: ibenska katedrala sv. Jakova (15./16. st.)

kiparstvo: prizori iz Kristova ivota i ivota svetaca (do 15. st.), a poslije svakodnevni likovi
slikarstvo: unutranjost crkava, minijature u knjigama (Juraj Julije Klovi)
pismenost: vezana uz samostane i zakonike
znanost: kronike (Ljetopis popa Dukljanina i Povijest Salone Tome Arhiakona), prijevodi
Hermana Dalmatinca s arapskoga na latinski, Benedikt Kotruljevi: O trgovini i savrenom
trgovcu
renesansna knjievnost: Splianin Marko Maruli
20. BOSNA U SREDNJEM VIJEKU.

DRUTVENI I GOSPODARSKI ODNOSI HRVATSKOG
SREDNJOVJEKOVLJA. KULTURA U RAZVIJENOM
SREDNJEM VIJEKU PONAVLJANJE
Jedan nastavni sat
Ponavljanje
Zadaci
a) materijalni: utvrivanje steenih znanja o Hrvatima i ratovanju protiv Osmanlija, o Bosni u

srednjem vijeku, gospodarstvu i kulturi Hrvata
b) odgojni: razvijanje interesa za hrvatsku povijest, radnih navika, kontinuiteta u uenju i radu
c) funkcionalni: vjebanje snalaenja u prostoru i vremenu, uoavanja uzrono-posljedine
veze.
Oblici rada:
Nastavne metode:
89
Nastavna sredstva:
udbenik, grafoskop.
Korelacije:
usporedba srednjovjekovne Hrvatske i Bosne, meusobna ispletenost kroz plemike posjede.

Artikulacija sata
UVOD

Uenike emo podijeliti na tri skupine. Svaka e skupina dobiti jednu od tema s podnaslovima
TEMA ZA PONAVLJANJE
PODNASLOVI
I. skupina
Bosna u srednjem vijeku
Poeci bosanske drave

Stjepan Kotromani
Kralj Stjepan Tvrtko I.
Hrvoje Vuki Hrvatini
Crkva bosanska
Osmanlije osvajaju Bosnu i
Hercegovinu
II. skupina
Drutveni i gospodarski odnosi hrvatskog

srednjovjekovlja
Kralj i njegov dvor

Krupni feudalci
Vitezovi
Seljaci: kmetovi i teaci
Gradovi: patriciji i puani
Crkva
III. skupina
Kultura u razvijenom srednjem vijeku
Graditeljstvo
Kiparstvo
Slikarstvo
Statuti i zakonici
Kranstvo i pismenost
Renesansna knjievnost
Osmanlije u hrvatskoj knjievnosti
PONAVLJANJE

Preko prozirnice na grafoskopu projicirat emo teme za ponavljanje, postupno emo otkrivati tablicu i
na temelju podnaslova oblikovati pitanja. Uenici e po redu odgovarati na pitanja te tako ponavljati.
VJEBANJE

Moemo vjebati uoavanje uzrono-posljedine veze, odnosno snalaenje u vremenu i prostoru.
I. Zadaci uoavanja uzrono-posljedine veze:
90
Hrvatska povijest
UZROK
DOGAAJ
POSLJEDICA
Tvrtko I. postaje prvim bosanskim

kraljem
nastanak Crkve bosanske
osmanlijska prijetnja
Osmanlije u hrvatskoj knjievnosti
II. Snalaenje u vremenu i prostoru:

Moemo zadati uenicima da naprave lentu vremena na koju e ucrtati najvanije dogaaje iz
povijesti srednjovjekovne Bosne
Dok uenici odgovore na zadatke, moemo ispitati 1 2 uenika.
ZAVRNI DIO SATA

Provjerit emo ispravnost uenikih odgovora. Posebno emo pohvaliti one kod kojih smo zamijetili
pozitivan pomak i istaknuti ih kao primjer ostalima.
21. HRVATSKA U RAZVIJENOM I KASNOM SREDNJEM

VIJEKU USUSTAVLJIVANJE CJELINE
Jedan nastavni sat
Ponavljanje
Zadaci
a) materijalni: usustavljivanje cjeline ponavljanjem sadraja hrvatske povijesti u doba vladavine

Arpadovia, Anuvinaca, dinastikih borbi, borbi protiv Turaka, politike, ali i gospodarske i
kulturne povijesti
b) odgojni: razvijanje interesa za povijest hrvatskoga naroda
c) funkcionalni: vjebanje snalaenja u vremenu i prostoru, te uoavanja uzrono-posljedine veze.
Oblici rada:
Nastavne metode:
izlaganje, razgovor, rjeavanje zadataka objektivnog tipa.

Nastavna sredstva:

Korelacije:
dinastije Arpadovia, Anuvinaca, borbe za vlast u raznim periodima povijesti.

Artikulacija sata
91
UVOD

Uenike moemo pripremiti igrom asocijacija.
Mujo i Haso
Selduci
prvi ovjekov izum
onaj tko je gore
sevdah
Osmanlije
slobodni
i donosi odluke
evapi
Mehmed Osvaja
uspon i
vlada
bosanski lonac
Sulejman Velianstveni
rijeka Po
pozicija
BOSNA
TURCI
PAD
VLAST
PAD BOSNE POD TURSKU VLAST
Nakon to uenici odgonetnu rjeenje, moemo pristupiti ponavljanju cjeline.

PONAVLJANJE

Na plou emo nacrtati lentu vremena u koju emo oznaiti vladarske obitelji: Arpadovii (1102. 1301.),
Anuvinci (1301. 1381.), dinastike borbe. Uenici e dopuniti lentu vremena najvanijim dogaajima,
a zatim e netko od vrlo dobrih i odlinih uenika ispriati priu na temelju dogaaja s lente vremena.
VJEBANJE

Uenici e rjeavati zadatke u radnom dijelu udbenika. Za to vrijeme moemo ispitati 2 3 uenika.
ZAVRNI DIO SATA

U zavrnom dijelu sata provjerit emo kako su uenici rijeili zadatke u radnom dijelu udbenika.
92
Hrvatska povijest
22. HRVATSKA U 16. STOLJEU

Jedan nastavni sat
Obrada
Zadaci
a) materijalni: stjecati znanja o dolasku Habsburgovaca na hrvatsko prijestolje, borbama izmeu

Zapoljinih i Ferdinandovih pristaa, ratovima s Osmanlijama (Dugi rat), poloaju seljaka
(Seljakoj buni) i Vojnoj krajini
b) odgojni: osuditi graanski rat, koji slabi unutarnju snagu drave, razvijati interes za poloaj
seljaka
c) funkcionalni: vjebati rad na tekstu, snalaenje u vremenu i prostoru i uoavanje uzrono-posljedine veze.
Oblici rada:
Inaica 1.
grupni rad, rad u paru, frontalni, individualni.
Inaica 2.
Nastavne metode:
rad na tekstu, izlaganje, razgovor.

Nastavna sredstva:
udbenik, grafoskop.
Korelacije:
ranija turska osvajanja, poloaj hrvatskih seljaka u ranijim razdobljima (rani, razvijeni i kasni
srednji vijek).
Artikulacija sata
UVOD

Uenike emo pripremiti s nekoliko openitih pitanja:
1. to je dinastija? (vladarska obitelj)
2. Kakvo je naelo nasljedstva u nekoj vladarskoj obitelji? (prema mukoj lozi)
3. to se obino dogaa kad neka vladarska obitelj nema mukih nasljednika? (Dolazi do borbe za
vlast izmeu nekoliko kandidata.)
OBRADA

Inaica 1.
Uenike emo podijeliti u etiri skupine s po etiri para. Svaki e par dobiti svoj zadatak (vidi tablicu).
Dat emo im 10-tak minuta za samostalni rad, obilaziti skupine i po potrebi im pomagati.
93
I. SKUPINA
II. SKUPINA
III. SKUPINA
IV. SKUPINA
1. par
ita tekst s
podnaslovom
Habsburgovci postaju
ugarsko-hrvatskim
kraljevima i vadi
natuknice.
ita tekst s
podnaslovom
Ivan Zapolja
protiv Ferdinanda
Habsburkog i vadi
natuknice.
ita tekst s
podnaslovom Hrvatski
feudalci i vadi
natuknice.
ita tekst s
podnaslovom Stanje
na selu
Seljaka buna
1573. godine i vadi
natuknice
2. par
kraju istog teksta.
Odgovara na
pitanja na kraju
istog teksta.
kraju istog teksta.
Odgovara na pitanja
na kraju istog teksta.
3. par
ita tekst s
podnaslovom Ratovi
s Osmanlijama i vadi
natuknice.
ita tekst s
podnaslovom Dugi
rat i bitka kod Siska
i vadi natuknice.
ita tekst s
podnaslovom Vojna
krajina i vadi natuknice.
ita tekst s
podnaslovom
ivot na granici
(Iseljavanje, Uskoci,
Senjski uskoci,
Vlaki statuti) i vadi
natuknice.
4. par
kraju istog teksta.
Odgovara na
pitanja na kraju
istog teksta.
kraju istog teksta.
Odgovara na pitanja
Nakon pojedinane analize napravit emo zajedniku sintezu tako da predstavnici skupina iznose svoj
dio gradiva. Natuknice koje e svi uenici zapisati u biljenicu moemo pripremiti na grafoskopu, pa ih
postupno otkrivati. Na kraju emo provjeriti nauenost novih sadraja s nekoliko postavljenih pitanja.
Inaica 2.
Ako smo se odluili za frontalni oblik rada, prvo emo upoznati uenike s time kako su Habsburgovci
postali hrvatski kraljevi i s borbama izmeu Ferdinanda i Ivana Zapolje te podjelom hrvatskih velikaa
na Ferdinandove i Zapoljine pristae. Nakon to uenici zapiu nekoliko osnovnih natuknica (v. PLAN
PLOE), poet emo objanjenje prilika na selu, s posebnim osvrtom na hrvatsko-slovensku Seljaku
bunu 1573. godine. Prilike moemo bolje ilustrirati analizom povijesnog izvora. Uenici e zapisati
nekoliko osnovnih natuknica, a zatim emo prijei na objanjenje ratova s Osmanlijama. Pritom emo
posebnu pozornost obratiti ulozi Petra Kruia, Petra Berislavia, Nikole Juriia i bana Nikole ubia
Zrinskoga. Naglasit emo vanost Bitke kod Siska kao poetka Dugog rata i prekretnice u ratovanju protiv
Osmanlija. Uenici e zapisati osnovne natuknice u biljenice. Zatim emo ih upoznati s nastankom i
vanou Vojne krajine. Ovdje moemo objasniti kakav je bio ivot na granici koristei se tekstovima iz
udbenika s podnaslovima: Iseljavanje, Uskoci, Senjski uskoci, Vlaki statuti i Meka granica. Moemo
zapisati nekoliko natuknica.
VJEBANJE

Nauenost nastavnih sadraja moemo provjeriti uz pomo nekoliko pitanja i modela uzrono-posljedine veze.
94
Hrvatska povijest
I. Pitanja:
1. Kako su doli Habsburgovci na vlast u Hrvatskoj?
2. Tko je podravao Ivana Zapolju?
3. Kako je zavrio sukob Ferdinandovih i Zapoljinih pristaa?
4. U emu je vanost Sisake bitke?
5. Tko su bili vlasi i uskoci?
UZROK
DOGAAJ
POSLJEDICA
Ferdinand Habsburgovac postaje

kraljem
Seljaka buna (1573.)
Sisaka bitka (1593.)
ZAVRNI DIO SATA

Na kraju emo provjeriti kako su uenici odgovorili na pitanja. Posebnu emo pozornost obratiti modelu
uoavanja uzrono-posljedine veze.
PLAN PLOE

Pogibija Ludovika u Mohakoj bitci (1526.) Habsburgovci = hrvatsko-ugarski kraljevi
Ivan Zapolja
Ferdinand
podrka velikaa iz june
Hrvatske
graanski rat
(1527. 1538.)
podrka velikaa iz Slavonije
Prodori Osmanlija pale i pljaka sela, vei nameti feudalaca, tlaka nezadovoljstvo seljaka
Seljaka buna (1573.) na posjedu Franje Tahyja uguena, a voe pogubljeni
Petar Berislavi, Nikola Jurii, Nikola ubi Zrinski borci protiv Turaka
Dugi rat (1593. 1606.) protiv Turaka: bitka kod Siska (1593.) prekretnica: Turci poinju
gubiti
Vojna krajina (granica) = obrambeni pojas prema Turcima (vlasi, uskoci)
Tema za pisani rad
Uenik moe posuditi knjigu autorice Wendy Bracwell: Senjski uskoci i sastaviti pismeno izvjee o senjskim uskocima.
95
23. OTPOR BEKOM CENTRALIZMU I APSOLUTIZMU

Jedan nastavni sat
Obrada
Zadaci
a) materijalni: stjecanje znanja o uzrocima nezadovoljstva hrvatskih velikaa, tijeku i posljedicama

urote
b) odgojni: razvijati ljubav prema domovini i interes za povijest Hrvata
c) funkcionalni: vjebati uoavanje uzrono-posljedine veze.
Oblici rada:
Nastavne metode:
Nastavna sredstva:
udbenik, grafoskop, episkop.

Korelacije:
nastanak Vojne krajine, borba Hrvata protiv Turaka.

Artikulacija sata
UVOD

tajni savez
Zrinjevac
krki knezovi
prevrat
Katarina
Vinodol
zavjera
Nikola ubi
Fran Krsto
UROTA
ZRINSKI
FRANKOPANI
UROTA ZRINSKO-FRANKOPANSKA
Nakon to uenici uspjeno rijee igru asocijacije, postavit emo im nekoliko uvodnih pitanja:
1. to je centralizam? (vlast iz jednog sredita)
2. to je apsolutizam? (potpuna vlast vladara)
3. Tko se najvie borio protiv Turaka na hrvatskim prostorima u 17. stoljeu? (hrvatski velikai,
krajinici: uskoci i vlasi)
4. Kada je i zato stvorena Vojna krajina? (u 16. st. radi obrane od Turaka)
OBRADA

U prvom koraku obrade upoznat emo uenike s uzrocima nezadovoljstva hrvatskih velikaa, a potom
96
Hrvatska povijest
i s organizacijom urote protiv Bea (Nikola i Petar Zrinski). Nakon to zapiemo nekoliko prvih natuknica na plou (ili ih otkrijemo s grafoskopa), upoznat emo uenike s daljnjim tijekom urote u koju se
ukljuuje i Fran Krsto Frankopan te njegova ena Katarina (Zrinska). Nakon neuspjenih pregovora s
Francuskom, Venecijom i Poljskom, urotnici su se posredno obratili i turskom sultanu. Dio hrvatskih
velikaa nije prihvaao to zadnje rjeenje pa su urotnici imali problema s prikupljanjem vojske, a u meuvremenu je i vijest procurila do bekog dvora, koji se odluio razraunati s urotnicima. Urotnici
su otili u Be traiti milost, ali su utamnieni i poslije pogubljeni. Posjedi Zrinskih i Frankopana su
popljakani i zaplijenjeni, a svi muki lanovi tih obitelji likvidirani su, tako da su rodovi najutjecajnijih
hrvatskih velikaa potpuno uniteni.
VJEBANJE

Uenicima emo zadati nekoliko pitanja za provjeru znanja te model uzrono-posljedine veze.
I. Pitanja za ponavljanje:
1. to je uzrokovalo nezadovoljstvo hrvatskih velikaa bekim dvorom?
2. Tko je organizirao urotu?
3. to se dogodilo s Nikolom Zrinskim?
4. S kim su sve Zrinski i Frankopani pregovarali i s kakvim ishodom?
5. Zato urota nije uspjela?
6. to se dogodilo s urotnicima?
II. Uzrono-posljedina veza:
UZROK
nezadovoljstvo hrvatskih
velikaa:
a) dio posjeda velikaa pretvoren
u vojnu krajinu
b) vojni zapovjednici bili su
Nijemci (imaju velike plae)
DOGAAJ
Urota zrinsko-frankopanska
POSLJEDICA
a) pljenidba imanja
b) zatiranje loze Zrinskih i
Frankopana
ZAVRNI DIO SATA

U zavrnom dijelu sata provjerit emo rjeenja uenika.
97
PLAN PLOE
OTPOR BEKOM CENTRALIZMU I APSOLUTIZMU

uzroci nezadovoljstva hrvatskih velikaa: 1) dio posjeda pretvoren u Vojnu krajinu
2) njemaki zapovjednici (velike plae)
elja za svrgavanjem Habsburgovaca
Nikola i Petar Zrinski organiziraju urotu Nikola pogiba, prikljuuje se Fran Krsto
Frankopan i ena mu Katarina (Zrinska)
neuspjeni pregovori s Francuskom, Venecijom, Poljskom, a zatim i s Turcima
hrvatski velikai ne ele s Turcima protiv Bea
Be saznaje za urotu odluuje se razraunati s organizatorima
Zrinski i Frankopan odlaze u Be moliti milost uhieni i zatvoreni, a zatim i pogubljeni
Posljedica: pljenidba imanja, unitenje mukih nasljednika loze Zrinskih i Frankopana
Tema za pisani rad
Uenik moe posuditi knjigu T. uria i D. Feletara: Navik on ivi ki zgine poteno i sastaviti pismeno
izvjee o Zrinskima i Frankopanima.
24. HRVATSKA PODRUJA ZA VRIJEME MLETAKE I

OSMANLIJSKE VLASTI. DUBROVAKA REPUBLIKA
Jedan nastavni sat
Obrada
Zadaci
a) materijalni: stjecanje znanja o poloaju Hrvata pod mletakom i turskom vlau, te posebno o
razvoju Dubrovake Republike
b) odgojni: razvijanje interesa za hrvatsku nacionalnu povijest, ljubavi prema slobodi
c) funkcionalni: vjebanje uoavanja bitnoga u tekstu, snalaenja u vremenu i prostoru i uoavanja
Oblici rada:
Inaica 1.
grupni rad, rad u paru, individualni.
Inaica 2.
Nastavne metode:
rad na tekstu, razgovor, izlaganje.
98
Hrvatska povijest
Nastavna sredstva:

Korelacije:
ratovanja s Mleanima i pomorska trgovina kroz razliita razdoblja.

Artikulacija sata
UVOD

Uenike moemo zabaviti pogaanjem igre asocijacija.
na ivot ili smrt
od stoljea sedmog
turbani
ako nisi za
prsa o prsa
kralj Tomislav
Osmanlije
ako se ne slae
rat
kranstvo
Istanbul
ako ima obrazloenje
fight
stanovnici Hrvatske
traperice
moe biti i
borba
Hrvati
Turci
protiv
BORBA HRVATA PROTIV TURAKA

OBRADA

Inaica 1.
I. SKUPINA
II. SKUPINA
III. SKUPINA
IV. SKUPINA
1. par
ita tekst s
podnaslovom Poloaj
Hrvata pod turskom
vlau i vadi natuknice.
ita tekst s
podnaslovom
Dalmacija pod
mletakom vlau i
vadi natuknice.
ita tekst s
podnaslovom Istra i
vadi natuknice.
ita tekst s
podnaslovom Uskoci
i vadi natuknice.
2. par
kraju odjeljka.
Odgovara na
pitanja na kraju
odjeljka.
kraju odjeljka.
Odgovara na pitanja
na kraju odjeljka.
3. par
Odgovara na prvi
ita izvor O kugi u

ibeniku.
ita tekst s
podnaslovom
Dubrovnik i vadi
natuknice.
ita zanimljivost o
Uskocima
4. par
Odgovara na drugi
Odgovara na
pitanja na kraju
odjeljka.
kraju odjeljka.
Odgovara na pitanja
na kraju odjeljka.
Nakon to svaki par napravi samostalnu analizu, poet emo u zajedniku sintezu. Nastavnik e biti voditelj: postupno e otkrivati natuknice s grafoskopa, a uenici e za to vrijeme po parovima i skupinama
iznositi ono to su nauili i/ili zabiljeili.
99
Inaica 2.
Nastavnik e uenike prvo upoznati s poloajem Hrvata pod turskom vlau. On nije bio toliko lo:
nemuslimani dodue moraju plaati dodatni porez ali ne slue osmanlijsku vojsku. No nakon prestanka
turskih osvajanja poveavaju se porezi pa raste i nezadovoljstvo stanovnitva, to rezultira pojavom hajduka. Ovo bi bilo dobro vizualizirati nekom slikom hajduka iz onog vremena ili potkrijepiti tekstom o
hajduiji. Zatim emo grafoskopom uenicima projicirati prvi dio natuknica. U sljedeem koraku obrade,
uenicima emo izloiti kako su ivjeli Hrvati pod mletakom vlau (Dalmacija, Istra). I Dalmacija,
koja se nalazila pod mletakom vlau, bila je izloena turskim osvajanjima. Venecija je, kao lanica
Svete Lige (objasnit emo je uenicima), u ratovanju protiv Turaka bila uspjena tako da je pomaknuta
granica prema unutranjosti i tada je nastala dananja granica prema Bosni i Hercegovini. Ovo razdoblje
moemo uenicima pribliiti i tekstom o stradanju ibenana u epidemiji kuge. Drutvena previranja
moemo obraditi na primjeru Hvarske bune (1510. 1514.) kao izraza elje puana za sudjelovanjem u
vlasti. Na grafoskopu emo otkriti novu skupinu natuknica, a zatim emo uenike upoznati s povijeu
Istre. Teritorij Istre u to doba podijeljen je izmeu Mleana (obala) i Habsburgovaca (unutranjost). Stanovnitvo Istre izloeno je kugi i Uskokom ratu (ratu koji se vodio izmeu Venecije i Austrije, 1615.),
koji je zavrio tako to je Austrija morala preseliti uskoke u unutranjost. Nakon to netko od uenika
proita tekst o uskocima, opet emo otkriti novu skupinu natuknica na grafoskopu. U posljednjem koraku obrade uenike emo upoznati s povijeu Dubrovake Republike, iji se stanovnici bave trgovinom
i plaaju porez, prvo Veneciji, a poslije i Osmanlijama. Dubrovnik je doivio uspon do 17. st., kad je
poeo opadati nakon velikog potresa i poara koji ga je poharao 1667. godine.

Ponavljanje emo provesti postavljanjem nekoliko pitanja, a nakon toga, ako elimo, moemo uenicima
zadati i nekoliko zadataka uzrono-posljedine veze. Za to vrijeme moemo ispitati 1 2 uenika.
1. Kakav je bio poloaj nemuslimana pod turskom vlau? to su bile dobre, a to loe strane?
2. Kako su ivjeli Hrvati pod mletakom vlau?
3. Zato se vodio Uskoki rat i tko je ratovao? S kakvim ishodom?
4. to je temelj gospodarskog uspona Dubrovake Republike? Kad je i zato nastala kriza?
II. Uoavanje uzrono-posljedine veze
UZROK
DOGAAJ
Hvarska buna (1510. 1514.)
Uskoki rat
veliki poar u Dubrovniku (1667.)
ZAVRNI DIO SATA

100
POSLJEDICA
Hrvatska povijest
PLAN PLOE
HRVATSKA PODRUJA ZA VRIJEME MLETAKE I OSMANLIJSKE VLASTI.

DUBROVAKA REPUBLIKA
a) Hrvati pod turskom vlau
nemuslimani moraju plaati dodatni porez, ali ne slue osmanlijsku vojsku
Prestanak turskih osvajanja vei porezi nezadovoljstvo stanovnitva
(pojava hajduka)
b) Hrvati pod mletakom vlau
Dalmacija pod mletakom vlau turska osvajanja, kuga
Venecija lanica Svete Lige (= savez protiv Turaka) pomaknuta granica prema Bosni
Hvarska buna (1510. 1514.) elja puana za sudjelovanjem u vlasti
Istra podijeljena izmeu Mleana (obala) i Habsburgovaca (unutranjost), izloena kugi i
Uskokom ratu (rat izmeu Venecije i Austrije, 1615.) Austrija morala preseliti uskoke
c) Dubrovaka Republika
bavi se trgovinom i plaa porez (Veneciji, poslije Osmanlijama)
uspon do 17. st. veliki potres i poar (1667.)
Tema za pisani rad
Uenik koji pokae poseban interes moe na temelju djela N. Moaanina Turska Hrvatska (poglavlje
Drutvene strukture i gospodarstvo, str. 117. 136) sastaviti pisani rad o Hrvatima pod Osmanlijskom
vlau.

OTPOR BEKOM CENTRALIZMU I APSOLUTIZMU,
HRVATI POD MLEANIMA I TURCIMA.
DUBROVAKA REPUBLIKA PONAVLJANJE
Jedan nastavni sat
Ponavljanje
Zadaci
a) materijalni: ponavljanje ve nauenih nastavnih sadraja o povijesti Hrvata u 16. i 17. stoljeu
c) funkcionalni: vjebanje snalaenja u vremenu i prostoru.
101
Oblici rada:
Nastavne metode:
Nastavna sredstva:

Artikulacija sata
UVOD

Uenike emo motivirati pogaanjem igre asocijacija.
neslaganje
valcer
centar
neprihvaanje
odrezak
Be
ohm
glavni grad Austrije
vlast iz jednog sredita
otpor
Be
centralizam
OTPOR BEKOM CENTRALIZMU
Onaj tko pogodi rjeenje asocijacije, mogao bi objasniti i na koji su nain Hrvati pruali otpor bekom
centralizmu.
PONAVLJANJE

Na plou emo nacrtati lentu vremena u kojoj emo istaknuti dogaaje kao arine toke. Zatim emo
uenicima postavljati pitanja na koja e oni to je mogue samostalnije odgovarati.
VJEBANJE

S uenicima moemo vjebati snalaenje u vremenu i prostoru ili uoavanje uzrono-posljedine veze
tako da im zadamo nekoliko dolje navedenih zadataka. Dok uenici to samostalno rjeavaju, moemo
ispitati 2 3 uenika.
ZAVRNI DIO SATA

Provjerit emo tonost uenikih rjeenja. Dobra emo nagraditi (pohvala, ocjena), srednja potaknuti,
a kriva preusmjeriti.
102
Hrvatska povijest

I PRIPREMA ZA I. ISPIT ZNANJA
Jedan nastavni sat
Ponavljanje
Zadaci
a) materijalni: usustavljivanje znanja i priprema za vrednovanje steenih znanja

c) funkcionalni: primjena steenih znanja i vjetina.
Oblici rada:
Nastavne metode:

Nastavna sredstva:

Korelacije:
gradivo povijesti iz prvoga obrazovnog razdoblja.

Artikulacija sata
UVOD

Uenike emo upoznati s opsegom gradiva koje emo pismeno provjeriti.
PONAVLJANJE

Na plou emo nacrtati lentu vremena i zajedno s uenicima u nju upisivati najvanije dogaaje. Koristei se to vie uzrono-posljedinom vezom, pokuat emo uenicima pribliiti dogaaje i povezati
ih u smislenu cjelinu.
VJEBANJE

Ovisno o tome za koji smo se tip pismene provjere odluili, moemo uenicima dati i nekoliko tipova
pitanja. Ako su to teme za pisanje, napisat emo u zagradu uz pitanje o emu bi se u tome trebalo pisati.
Ako se radi o zadacima objektivnog tipa (nadopunjavanje, zaokruivanje, povezivanje, provjera istinitosti tvrdnje), onda emo uenicima dati nekoliko takvih primjera.
Tim zadacima moemo pomoi uenicima da sami utvrde svoju trenutanu razinu znanja i da uoe svoje
slabosti kako bi ih jo stigli popraviti.
ZAVRNI DIO SATA

Pitat emo uenike ima li kakvih nejasnoa. Moemo im dati i nekoliko savjeta kako uiti.
103
PLAN PLOE
V. vremensku lentu u prilogu
27. PRVI ISPIT ZNANJA

Jedan nastavni sat
Ponavljanje
Zadaci
a) materijalni: provjera steenog znanja.

b) funkcionalni: praktina primjena steenih znanja.
c) odgojni: vrednovanje znanja.
Oblici rada:
Nastavne metode:
metoda pisanja.
Nastavna sredstva:
zadaci objektivnog tipa.

Korelacije:
28. ANALIZA ISPITA ZNANJA

Jedan nastavni sat
Ponavljanje
Zadaci:

b) funkcionalni: primjena steenog znanja
c) odgojni: vrednovanje steenih znanja.
Oblici rada:
104
Hrvatska povijest
Nastavne metode:
Nastavna sredstva:

Korelacije:

Artikulacija sata
Prvo e se nastavnik osvrnuti na uspjeh razreda kao cjeline, a zatim s uenicima analizirati odgovore
iz pismene provjere znanja. Uenici e itati svoje odgovore, a nastavnik e upozoriti na najee pogreke. Uenici koji su najbolje napisali proitat e svoja rjeenja. U zavrnom dijelu sata nastavnik e
upisati ocjene u imenik.
29. i 30. USMENA PROVJERA ZNANJA I

ZAKLJUIVANJE OCJENA
Jedan nastavni sat
Ponavljanje
Zadaci:

b) funkcionalni: primjena steenog znanja
c) odgojni: vrednovanje steenih znanja.
Oblici rada:
individualni.
Nastavne metode:
Nastavna sredstva:

Korelacije:
105
II. OBRAZOVNO RAZDOBLJE
31. PONAVLJANJE GRADIVA

IZ PRVOG OBRAZOVNOG RAZDOBLJA
Jedan nastavni sat
Ponavljanje
Zadaci
a) materijalni: ponoviti ve nauene sadraje

b) odgojni: razvijati interes za predmet i nacionalnu povijest
c) funkcionalni: vjebanje snalaenja u vremenu i prostoru i uoavanje uzrono-posljedine veze.
Oblici rada:
Nastavne metode:
Nastavna sredstva:

Korelacije:

Artikulacija sata
UVOD

Naglasit emo da smo zadovoljni rezultatima uenika u prolome obrazovnom razdoblju i da se nadamo
jo boljoj suradnji. Zatim emo im dati nekoliko naznaka o emu e biti govora u drugome obrazovnom
razdoblju.
PONAVLJANJE

Na plou emo nacrtati lentu vremena u koju emo postupno upisivati najvanije dogaaje koje smo uili
u prolome obrazovnom razdoblju. Pokuat emo to vie ukljuiti uenike postavljanjem niza pitanja
VJEBANJE

Vjebati moemo postavljanjem raznih zadataka uoavanja uzrono-posljedine veze. Njih emo pripremiti na temelju dijelova ovog prirunika koji se odnose na prvo obrazovno razdoblje.
ZAVRNI DIO SATA

Provjerit emo kako su uenici rijeili zadane zadatke.
108
Hrvatska povijest
PLAN PLOE
V. vremensku lentu u prilogu.
32. BOSNA U VRIJEME OSMANLIJSKE VLASTI

Jedan nastavni sat
Obrada
Zadaci
a) materijalni: stjecati znanja o upravnoj podjeli u Osmanlijskom carstvu, vjerskom sastavu

stanovnitva (katolici, pravoslavci, muslimani i idovi) i socijalnoj strukturi Bosanskog
paaluka, ivotu u gradovima, kulturi i djelatnosti franjevaca te posebno o pobuni bosanskih
feudalaca
b) odgojni: razvijati interes za povijest Hrvata izvan domovine
c) funkcionalni: vjebati snalaenje u vremenu i prostoru i uoavanje uzrono-posljedine veze.
Oblici rada:
Nastavne metode:
izlaganje, razgovor, analiza teksta.

Nastavna sredstva:

Korelacije:
osvajanja Osmanlija do 17. stoljea.

Artikulacija sata
UVODNI DIO

Uenike emo pripremiti s nekoliko postavljenih pitanja:
1. Kad su se Hrvati doselili na dananje prostore?
2. S kim je ratovao Tomislav? Do kuda je protjerao Bugare?
3. Pokai na karti prostor vladavine Petra Kreimira IV.
4. Kako se zvao prvi vani bosanski ban? Tko je bio prvi bosanski kralj?
5. Pokai na karti teritorij koji je obuhvaala Bosna u doba kralja Tvrtka.
6. Kad je i kako Bosna pala pod tursku vlast?
109
Uenike moemo zainteresirati i igrom asocijacija.

...aptom pade!
hercegova zemlja
stanovnici Hrvatske
naziv po gornjem toku istoimene

rijeke
Juno od Bosne
od stoljea sedmog na naim su

prostorima
zemlja Kulina bana
Hrvoje Vuki Hrvatini
Bosna
Hercegovina
Hrvati
HRVATI U BOSNI I HERCEGOVINI
OBRADA

Uenike emo upoznati s teritorijalnim opsegom Bosanskog paaluka. To moemo uiniti pomou zidne
povijesne karte ili karte s prozirnice projicirane grafoskopom. Posebno emo se zadrati na vanosti
mira u Srijemskim Karlovcima (1699.), kojim su odreene granice. U sljedeem koraku obrade uenike
emo upoznati s multikulturalnou Bosne, koja se istie u etirima vjerama na jedinstvenom prostoru.
Nakon to uenicima objasnimo kakav je drutveni sastav stanovnitva (feudalci i raja), opisat emo
im kakav je bio ivot u gradovima. Naglasit emo ulogu franjevaca, koji su ouvali nacionalni identitet
Hrvata u Bosni i Hercegovini. Modelom uzrono-posljedine veze uenicima moemo objasniti pobunu
bosanskih feudalaca (1830./1831.).
VJEBANJE I PONAVLJANJE

Vjebanje moemo obaviti na dva naina:
I. Zadavanjem pitanja na koja e uenici samostalno odgovoriti:
1. Koja je podruja obuhvaao Bosanski paaluk?
2. Koje vjere postoje na podruju Bosanskog paaluka?
3. Kakav je bio poloaj raje? to je zulum?
4. Usporedi ivot na selu i ivot u gradu.
5. U emu je vanost djelatnosti franjevaca na tlu Bosne i Hercegovine?
II. Vjebanjem modela uzrono-posljedine veze:
UZROK
DOGAAJ
Mir u Srijemskim Karlovcima (1699.)
djelatnost franjevaca u BiH
pobuna bosanskih feudalaca
110
POSLJEDICA
Hrvatska povijest
ZAVRNI DIO

U zavrnom dijelu sata metodom uzorka provjerit emo uenika rjeenja. Dobra emo pohvaliti i eventualno ocijeniti, a netona preusmjeriti.
PLAN PLOE
BOSNA U VRIJEME OSMANLIJSKE VLASTI

Bosanski paaluk
4 vjere: katolici, pravoslavci, muslimani i idovi vjerska tolerancija
stanovnitvo: feudalci i raja (izloeni danku u krvi i zulumu)
razvoj trgovine i obrta procvat gradova
kultura: bosanica, sevdalinke
franjevci ouvali hrvatski identitet
elja za samostalnim izborom vezira pobuna bosanskih feudalaca (predvodi ih Husein-beg Gradaevi)
Omer-paa Latas dolazi smiriti Bosnu nasilje
33. OSMANLIJSKI UZMAK

Jedan nastavni sat
Obrada
Zadaci
a) materijalni: stjecati znanja o uzmaku Osmanlija tijekom Velikog rata (1683 1699.) i rata
(1714. 1718.) te posebno o borbi Hrvata u Velikom ratu (Slavonija, Lika i Dalmacija)
b) odgojni: razvijati osjeaj spremnosti na obranu domovine
c) funkcionalni: vjebati snalaenje u vremenu i prostoru, uoavanje uzrono-posljedine veze.
Oblici rada:
Nastavne metode:
izlaganje, razgovor, analiza teksta.

Nastavna sredstva:

Korelacije:
osvajanja Osmanlija do 17. stoljea.

Artikulacija sata
111
UVOD

Uenike emo pripremiti uz pomo nekoliko uvodnih pitanja kojima emo ponoviti tijek turskih osvajanja:
1. Kad su se Turci Osmanlije pojavili na Balkanskom poluotoku? (sredinom 14. st.)
2. Kad su osvojili balkanske zemlje Srbiju i Bugarsku? (nakon Kosovske bitke 1389. krajem 14.
st.)
3. Kad je Bosna pala pod Tursku vlast? (1463.)
4. to je to znailo za Hrvatsku? (Turci su tada doli na same granice Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva, poeli ga pljakati i dio po dio osvajati.)
5. Zato je stvorena Vojna krajina? (kao granica, obrambeni pojas, utvrda Habsburgovaca prema
Turcima)
6. Po emu je znaajna Krbavska bitka 1493. godine? (veliki poraz Hrvata, kad je izginuo znatan
broj hrvatskih velikaa)
7. Koje smo jo vane bitke uili? Mohaka bitka (1526.), Sigetska bitka (1566.), Sisaka bitka
(1593.)
8. U emu je znaenje Sisake bitke? (To je prekretnica nakon koje su Turci poeli gubiti.)
to su bili uzroci obrata ratne sree? Ponajprije preustroj europske vojske (stvaranje stajae vojske), koja
je postala i kvalitetnije naoruana u odnosu na ranije razdoblje, te sve manji broj janjiara i spahija na
turskoj strani.
OBRADA

U prvom koraku obrade uenike emo upoznati s tijekom Velikog rata (1683. 1699.). Veliki vezir Kara-Mustafa poveo je tursku vojsku na Be. Beu su pomogle poljske konjanike ete, koje je predvodio J.
Sobjeski. Uslijedio je niz turskih poraza, a kranska vojska ula je duboko u Osmanlijsko carstvo (do
Makedonije i Srbije). Rat je okonan Mirom u Srijemskim Karlovcima (1699.), kojim su Turci izgubili
vei dio srednjoeuropskih posjeda. Uenici e pomou karte ustanoviti koja su to podruja. Zatim emo
grafoskopom projicirati prvu skupinu natuknica.
U sljedeem koraku obrade uenicima emo izloiti Rat protiv Turaka (1714. 1718.). Venecija je prva
krenula, a uskoro joj se pridruila i Habsburka Monarhija. Rat je okonan Poarevakim mirom (1718.),
kojim je Habsburka Monarhija privremeno dobila nadzor nad Srbijom i junom Ugarskom. Uenici
e opet prepisati nekoliko osnovnih natuknica s prozirnice u biljenicu, a zatim e nastavnik ili uenik
proitati tekst o Eugenu Savojskome predvodniku kranske vojske protiv Turaka (plemenitom vitezu). Nakon to opet zapiu nekoliko osnovnih natuknica u biljenicu, krenut emo na posljednji korak
obrade: izloit emo uenicima to je bilo s Hrvatskom u Velikom ratu. Ovdje su se posebno istaknuli
112
Hrvatska povijest
fra Luka Ibriimovi u Slavoniji (ivotopis imamo u udbeniku), Marko Mesi u Lici, a borbe su se vodile i u Dalmaciji.
ZAVRNI DIO SATA

Provjerit emo nauenost novih sadraja tako da uenici sami dopune tablicu.
RAT
TRAJANJE
ISHOD
VELIKI RAT
1714. 1718.
Dok uenici ispunjavaju tablicu, moemo pitati 1 2 uenika. Na kraju emo provjeriti kako su uenici
rijeili zadatak.
PLAN PLOE
OSMANLIJSKI UZMAK
Veliki rat (1683. 1699.):
veliki vezir Kara-Mustafa vodi tursku vojsku na Be Beu pomogle poljske ete
(J. Sobjeski) niz poraza kranska vojska duboko u Osmanlijskom carstvu
Mir u Srijemskim Karlovcima (1699.): Turci izgubili vei dio srednjoeuropskih posjeda
Rat od 1714. do 1718. godine
Venecija i Habsburka Monarhija protiv Turaka Poarevaki mir (1718.)
Eugen Savojski predvodnik kranske vojske protiv Turaka (plemeniti vitez)
Hrvatska u velikom ratu:
a) Slavonija Luka Ibriimovi
b) Lika Marko Mesi
c) Dalmacija
Tema za pisani rad
Uenicima emo zadati teme za referate koje se tiu kulturne povijesti kako bi ih stigli pripremiti za sat
Kulturni razvoj od 16. do poetka 18. stoljea.
113
34. GOSPODARSKI RAZVOJ HRVATSKE

Jedan nastavni sat
Obrada
Zadaci
a) materijalni: stjecanje znanja o demografskim promjenama na dijelovima pod osmanlijskom

vlau, uzrocima tekog stanja u poljoprivredi i razlozima njezina oporavka, razvoju prometa,
obrta i trgovine te usponu gradova
b) odgojni: razvoj interesa za nacionalnu gospodarsku povijest
c) funkcionalni: vjebanje rada na tekstu, uoavanja uzrono-posljedine veze i snalaenja u vremenu i prostoru.
Oblici rada:
Inaica 1.
grupni rad, rad u paru, frontalni, individualni rad.
Inaica 2.
frontalni, individualni rad.
Nastavne metode:
metoda razgovora, izlaganja, analiza teksta.

Nastavna sredstva:

Korelacije:
gospodarski razvoj Hrvatske u ranijim razdobljima, struka uenika.

Artikulacija sata
UVOD

Uenike emo podsjetiti na pojam gospodarstva, to on sve ukljuuje i o emu sve ovisi. Porazgovarat
emo o njihovoj struci i strukom ih pokuati zainteresirati za gospodarsku povijest Hrvata u 17. i 18.
stoljeu.
OBRADA

Inaica 1.
Ako elimo kombinirati oblike rada, moemo uenike podijeliti u etiri skupine s po etiri para te im
podijeliti zadatke u skladu s dolje navedenom tablicom.
114
Hrvatska povijest
I. SKUPINA
II. SKUPINA
III. SKUPINA
IV. SKUPINA
1. par
ita tekst s
podnaslovom
Puanstvo i vadi
natuknice.
ita tekst s
podnaslovom
Poljoprivreda i vadi
natuknice.
ita tekst s
podnaslovom
Napredak prometa i
vadi natuknice.
ita tekst s
podnaslovom.
Razvoj gradova,
luka, obrta i
manufakture i vadi
natuknice.
2. par
Odgovara na
pitanja na kraju
istog odjeljka.
Odgovara na pitanja
na kraju istog
odjeljka.
3. par
Rjeava prvi zadatak

uzrono-posljedine
veze.
ita izvor koji govori

o uzgoju kukuruza i
krumpira.
Rjeava trei zadatak

uzrono-posljedine
veze.
ita izvor o
brijaima-kirurzima.
4. par
Rjeava drugi zadatak

uzrono-posljedine
veze.
Rjeava prvi
Rjeava etvrti zadatak

uzrono-posljedine
veze.
Rjeava peti zadatak

uzrono-posljedine
veze.
Nakon 10-ak minuta pojedinane analize poet emo zajedniku sintezu: grafoskopom emo projicirati
osnovne natuknice i postupno ih otkrivati, to e biti podloga za izlaganje uenika koji su imali taj dio
gradiva za obradu.
Inaica 2.
U prvom koraku obrade uenike emo upoznati s posljedicama turskih osvajanja: promjenom demografskog sastava stanovnitva (doseljavanje Vlaha i Srba, islamizacija te odlazak Hrvata u Austriju i Italiju) i
gospodarskim prilikama nakon osloboenja (poljoprivredna su podruja naputena i zaputena). S prozirnice moemo projicirati prvi dio natuknica koje e uenici zapisati u biljenice. U sljedeem koraku
obrade objasnit emo kako je dolo do napretka poljoprivrede nakon uvoenja novih poljoprivrednih
kultura (krumpir, kukuruz), te regulacijom obveza kmeta (urbari). Osnova je gospodarskog razvoja i
promet, jer o njemu ovisi protok proizvoda, robe i ljudi. Promet je u Hrvatskoj toga vremena unaprijeen:
grade se nove ceste Karolina (Karlovac Rijeka) i Jozefina (Karlovac Senj), koje se izvrsno uklapaju
u itni put, inei cjelinu kombiniranoga rijeno-kanalsko-cestovnog prometa. Na grafoskopu moemo
projicirati zemljovid koji prikazuje itni put. Nakon toga uenici e zapisati osnovne natuknice. Zatim
emo uenicima obrazloiti kako su uspon zabiljeili i gradovi (posebno Osijek, Zemun, Poega, Jastrebarsko, Karlovac i drugi), luke (Rijeka, Kraljevica) te kako dolazi do novog razvoja obrta i manufakture.
Posebnu pozornost obratit emo nastanku cehova udruenja obrtnika iste struke, te pojavi manufakturnih radionica, gdje je podjelom rada ostvarena bra, kvalitetnija i jeftinija proizvodnja. Zabiljeit
emo posljednju skupinu natuknica.
VJEBANJE I PONAVLJANJE

Ako smo obradu radili prema prvoj inaici, uenicima emo zadati pitanja za provjeru znanja, a ako smo
radili prema drugoj inaici, moemo im zadati i zadatke uoavanja uzrono-posljedine veze.
115

1. Objasni kakve su promjene u sastavu stanovnitva nastale nakon turskih osvajanja.
2. Zato su poljoprivredna podruja bila zaputena?
3. to je potaknulo napredak poljoprivrede?
4. Kako se razvio promet?
5. to su cehovi, a to manufakture?
UZROK
DOGAAJ
POSLJEDICA
promjena sastava stanovnitva

na podruju pod Osmanlijama
napredak poljoprivrede
izgradnja Karoline i Jozefine
nastanak cehova
pojava manufaktura
ZAVRNI DIO SATA

U zavrnom dijelu sata metodom uzoraka provjerit emo ispravnost uenikih rjeenja.
PLAN PLOE
GOSPODARSKI RAZVOJ HRVATSKE

turska osvajanja promjena sastava stanovnitva (doseljavanje Vlaha i Srba, islamizacija,
odlazak nekih Hrvata)
nakon osloboenja naputena i zaputena poljoprivredna podruja
napredak poljoprivrede: 1) uvoenje novih kultura (krumpir, kukuruz)
2) urbari = zakoni koji reguliraju odnose feudalca i kmeta
razvoj prometa: Karolina (cesta Karlovac Rijeka) i Jozefina (cesta Karlovac Senj)
razvoj gradova (Osijek, Zemun, Poega), luka (Rijeka, Kraljevica), obrta (cehovi = udruenja
obrtnika iste struke) i manufakture (= radionice s obavljenom podjelom rada)
Tema za pisani rad
Ovisno o svojoj struci, uenici mogu sastaviti pismeno izvjee:

a) o razvoju trgovine u tom razdoblju (R. Horvat: Trgovina)
b) o razvoju prometa na temu cesta
c) o cehovima i obrtu svoga grada.
116
Hrvatska povijest
35. KULTURNI RAZVOJ OD 16. DO

POETKA 18. STOLJEA
Jedan nastavni sat
Obrada
Zadaci
a) materijalni: stjecati znanja o kulturnim dostignuima Hrvata od 16. 18. st.

b) odgojni: razvijati interes za kulturnu povijest hrvatskoga naroda
c) funkcionalni: stjecati vjetinu razlikovanja graditeljskih stilova
(romanika gotika renesansa barok).
Oblici rada:
Nastavne metode:

Nastavna sredstva:
udbenik, grafoskop, videomaterijal.

Korelacije:
Predromanika, romanika, gotika.

Artikulacija sata
UVOD

Postavit emo uenicima nekoliko uvodnih pitanja:
1. to je kultura?
2. to bismo danas mogli nazvati kulturom Hrvata?
3. to misli, je li kultura slika stanja duha nekog naroda? Obrazloi svoj stav.
4. Koje smo graditeljske stilove u ranome i razvijenome srednjem vijeku uili?
Moe li objasniti razlike?
OBRADA

Uenike emo upoznati s graditeljstvom kasne renesanse: u sjevernoj Hrvatskoj graditeljstvo je fortifikacijsko, u slubi obrane od Turaka (utvrde), a u junoj se Hrvatskoj i dalje grade crkve (sakralno
graditeljstvo). Poseban je sluaj Dubrovnik, koji nije ratno ugroen (jer plaa visoke poreze) pa se grade
raskone vile. Uenici mogu analizirati slike u knjizi ili im moemo grafoskopom ili episkopom projicirati slike. Nakon to zapiu nekoliko osnovnih natuknica, objasnit emo im do kakvih promjena dolazi
u crkvi. Njemaki sveenik Martin Luther protivi se prodaji oprosta od grijeha, osobnom bogaenju sveenika i prodaji crkvenih poloaja te utemeljuje novi pokret reformaciju. Pojava reformacije izazvala
117
je otpor protureformaciju, to dovodi do izbijanja Tridesetogodinjeg rata u Europi (1618. 1648.).

Katolika crkva shvaa da joj je potrebna obnova pa osniva novi crkveni red jezuita (isusovaca), koji su
posebno vani za razvoj kulture. Katolika crkva potie i promjene u graditeljstvu. Pojavljuje se novi stil
barok, s mnotvom ukrasa, pozlate i dr. U baroknom stilu graena je crkva sv. Katarine u Zagrebu te
znatan dio stare jezgre Varadina. Bilo bi dobro neto od tih graevina vizualizirati uenicima. Nakon
to zapiu nekoliko osnovnih natuknica, poet emo obradu renesansne i barokne knjievnosti (Marin
Dri, Hanibal Luci, Petar Hektorovi, Petar Zorani, Ivan Gunduli). Prema vlastitu izboru moemo
im proitati neki od tekstova zanimljivosti. Iz tog vremena potjee i gramatika Bartola Kaia (1604.).
U glazbi vana su djela Ivana Lukaia. Nakon to zapiemo i posljednju skupinu natuknica na plou
(ili ih projiciramo grafoskopom), najavit emo uenike referate.
VJEBANJE

Uenici koji su pripremili referate iznosit e ih pred drugim uenicima koji e im postavljati pitanja,
odnosno u biljenice biljeiti osnovne natuknice. Moemo im i grafoskopom projicirati pitanja na koja
e odgovore uenici pronai u izlaganju svojih kolega jer emo im tako skrenuti pozornost na najvanije
stvari.
ZAVRNI DIO SATA

U zavrnom dijelu sata neki e uenici proitati svoje odgovore na pitanja, odnosno natuknice o referatima koje su zapisali u biljenice.
PLAN PLOE
KULTURNI RAZVOJ OD 16. DO POETKA 18. STOLJEA

razdoblje renesanse graditeljstvo: a) sjeverne Hrvatske fortifikacijsko (utvrde)
b) june Hrvatske sakralno (crkveno)
* Dubrovnik raskone vile
reformacija Martin Luther protiv prodaje oprosta od grijeha, osobnog bogaenja sveenika i
prodaje crkvenih poloaja protureformacija (Tridesetogodinji rat u Europi, 1618. 1648.)
katolika obnova: 1) osnivanje jezuita (isusovca) razvoj kulture
2) barok (= stil u graditeljstvu, mnotvo ukrasa, pozlate i dr.)
crkva sv. Katarine u Zagrebu, znatan dio jezgre Varadina
renesansna i barokna knjievnost: Marin Dri, Petar Zorani, Ivan Gunduli
gramatika Bartola Kaia (1604.)
glazba: Ivan Lukai
118
Hrvatska povijest
36. OSMANLIJSKI UZMAK. GOSPODARSKI I KULTURNI

RAZVOJ HRVATSKE OD 16. DO POETKA
18. STOLJEA PONAVLJANJE
Jedan nastavni sat
Ponavljanje
Zadaci
a) materijalni: ponavljanje ve steenih znanja o povlaenju Osmanlija te gospodarskome i kulturnom razvoju Hrvatske od 16. do poetka 18. stoljea
b) odgojni: razvijanje interesa za gospodarsku i kulturnu nacionalnu povijest
Oblici rada:
Nastavne metode:

Nastavna sredstva:

Korelacije:
Tko su zapravo Turci Osmanlije?

Artikulacija sata
UVOD

Uenike emo kratko podsjetiti na to tko su Turci Osmanlije, kad su se pojavili u Europi, kako im je bila
organizirana vojska i slino.
PONAVLJANJE

Grafoskopom emo projicirati sljedeu tablicu. Postupno emo je otkrivati i uz pomo uenika ponavljati
razdoblje ratovanja Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva protiv Turaka Osmanlija.
RAT
STOGODINJI RAT
(1493. 1593.)
BITKA / MIR
ISHOD
Krbavska bitka (1493.)
pobijedili Turci, izginulo hrvatsko

plemstvo
Mohaka bitka (1526.)
pobijedili Turci, stradao kralj Ludovik

Jagelovi
Sigetska bitka (1566.)
pobijedili Turci, junaki poginuo Nikola

ubi Zrinski
119
DUGI RAT
(1593. 1606.)
PRVI TURSKI RAT

(1663. 1664.)
VELIKI
OSLOBODILAKI RAT
(1683. 1699.)
RAT (1714. 1718.)
Sisaka bitka (1593.)
PREKRETNICA: pobijedila kranska

vojska, Turska mo poela slabjeti
mnogo bitaka du
prostranog bojita
Hrvati oslobodili podruje sjeverno od

Kupe
mir u itvi
izjednaio sultana i kralja; Hrvatskoj

vraeni Petrinja, azma, Moslavina i
podruje juno od Kupe
Bitka kod Svetog Gottharda

na Rabi
pobijedila kranska vojska
Mir u Vasvaru (1664.)
Hrvati nezadovoljni jer su mogli

osloboditi sve svoje zemlje, a nisu
to ostvarili; sklopljeno 20-godinje
primirje
Opsada Bea (1683.)
poraena turska vojska
borbe u Lici
(1683. 1689.)
voe: M. Mesi, D. Kovaevi i J.

Rukavina Lika i Krbava osloboene
1689., ali ukljuene u sastav Vojne
granice
borbe u Dalmaciji
(1683. 1694.)
voe: Stojan Jankovi i Franjo

Posedarski Turci istjerani do 1694.,
Venecija iri posjed
borbe u Slavoniji (1687.)
Slavonija pod vlau Dvorske komore

(Austrija)
Bitka kraj Slankamena

(1691.)
austrijska vojska porazila tursku

vojsku
Bitka kraj Sente (1697.)
vojska Eugena Savojskoga porazila

tursku vojsku
Mir u Srijemskim Karlovcima

(1699.)
utvrene nove granice Hrvatskog

Kraljevstva
bitke kod Petrovaradina i

Beograda
E. Savojski potukao tursku vojsku
Mir u Poarevcu (1718.)
Hrvatska stekla podruja preko Une
VJEBANJE

Nakon ponavljanja, moemo uenicima zadati da napiu kratak sastavak na temu gospodarskoga i/ili
kulturnog razvoja Hrvatske (16. 18. st.). Moemo im zadati i nekoliko zadataka uzrono-posljedine
veze ili ih mogu uenici i sami osmisliti. Za to emo vrijeme ispitati 1 2 uenika.
120
Hrvatska povijest
ZAVRNI DIO SATA

U zavrnih 5 minuta provjerit emo kako su uenici odgovorili na zadatke.
37. HRVATSKA U NOVOM VIJEKU

(16. 18. ST.) USUSTAVLJIVANJE CJELINE
Jedan nastavni sat
Ponavljanje
Zadaci
a) materijalni: usustavljivanje cjeline: od Sabora u Cetinu i dolaska Habsburgovaca na vlast preko

borbi protiv Osmanlija i Mleana, seljakih i pukih buna, Urote zrinsko-frankopanske do
oslobaanja od turske vlasti
b) odgojni: razvijanje radnih navika, sistematinosti u uenju
Oblici rada:
Nastavne metode:

Nastavna sredstva:

Artikulacija sata
UVOD

S uenicima emo napraviti kratak osvrt na prolu cjelinu. Razmislit emo kako bismo to razdoblje
hrvatske povijesti mogli nazvati. Zapoet emo naslov, a uenici e upotrijebiti svoju kreativnost i samostalno ga zavriti.

Uenicima emo zadati da si u biljenicu ucrtaju lentu vremena. Zatim emo im grafoskopom projicirati
tablicu koju e morati samostalno dopuniti.
121
GODINA
DOGAAJ
1526.
Mohaka bitka
1527.
Sabor u Cetinu
1527. 1538.
graanski rat
1573.
Seljaka buna
1593.
Sisaka bitka
1671.
Urota zrinsko-frankopanska
1683. 1699.
Veliki rat protiv Turaka
1699.
Mir u Srijemskim
Karlovcima
1714. 1718.
rat protiv Turaka
VANOST
Zatim e dogaaje iz tablice unijeti u lentu vremena. Na kraju emo im dati da odgovore
na pitanja u radnom dijelu udbenika. Za to vrijeme moemo ispitati 1 2 uenika.
ZAVRNI DIO SATA

Provjerit emo kako su uenici odgovorili na zadatke.
PLAN PLOE
38. PROSVIJEENI APSOLUTIZAM U HRVATSKOJ

Jedan nastavni sat
Obrada
Zadaci
a) materijalni: stjecanje znanja o idejama prosvjetitelja, o predstavnicima vladara prosvijeenog

apsolutizma, reformama Marije Terezije i Josipa II., ustroju Banske Hrvatske i Vojne krajine
b) odgojni: kroz vjersku toleranciju razvijati svijest o ljubavi prema svome i potivanju tuega
c) funkcionalni: vjebanje snalaenja u vremenu i prostoru i uoavanja uzrono-posljedine veze.
122
Hrvatska povijest
Oblici rada:
Inaica 1.
Inaica 2.
Nastavne metode:
analiza teksta, razgovor, izlaganje.

Nastavna sredstva:

Korelacije:
pojmovi apsolutizma i centralizma.

Artikulacija sata
UVOD

Uenicima emo grafoskopom projicirati rebus (PROSVIJEENI APSOLUTIZAM). Nakon to netko
ispravno rijei rebus, ponovit emo s uenicima pojmove: APSOLUTIZAM i CENTRALIZAM.
OBRADA

Inaica 1.
I. SKUPINA
II. SKUPINA
III. SKUPINA
IV. SKUPINA
1. par
ita tekst s
podnaslovom
Prosvjetiteljstvo i vadi
natuknice
ita tekst s
podnaslovom
Prosvijeeni
apsolutisti.
ita tekst s
podnaslovom Marija
Terezija.
ita tekst s
podnaslovom Josip II.
2. par
Odgovara na
pitanja na kraju
istog odjeljka.
Odgovara na pitanja
na kraju istog
odjeljka.
3. par
ita tekst s
podnaslovom
Banska Hrvatska u
Habsburkoj Monarhiji.
ita tekst s
podnaslovom Vojna
krajina.
ita tekst Zanimljivosti

o vjeticama.
ita tekst
o unutarnjoj upravi
Banske Hrvatske
4. par
Odgovara na
pitanja na kraju
istog odjeljka.
Odgovara na pitanja
na kraju istog
odjeljka.
Nakon pojedinane analize poet emo zajedniku sintezu. Osnova za razgovor bit e natuknice koje
emo projicirati grafoskopom i postupno ih otkrivati, a uenici e ih objanjavati i proirivati.
Inaica 2.
Ako smo se odluili za preteito frontalni oblik rada, uenike emo prvo upoznati s idejama prosvjetitelja,
koji su se zauzimali za vlast razuma i smatrali da su svi ljudi jednaki u pravima. Najvie ih je djelovalo
123
u Francuskoj, ali su se njihove ideje irile po cijeloj Europi. Pod njihovim utjecajem bili su i neki vladari:
Katarina II. (ruska carica), Fridrik (pruski kralj) te Marija Terezija i Josip II. Habsburgovci. Prosvijeeni
apsolutisti tvrdili su da vladaju na dobrobit svojih podanika te uvode reforme, otvaraju kole i razvijaju
znanost. Zapisat emo ili grafoskopom projicirati nekoliko natuknica, a zatim emo uenicima uz pomo
tablice izloiti reforme Marije Terezije i Josipa II. Marija Terezija (1740. 1780.) uvela je opu kolsku
obvezu, urbarima uredila odnose izmeu kmetova i feudalaca te osnovala Kraljevsko vijee. U primjeni
reformi bila je oprezna jer nije htjela pobuditi nezadovoljstvo nekih interesnih skupina. Njezin sin Josip
II. (1780. 1790.) nije bio toliko oprezan, ve se prsimice bacio u reforme: ograniio mo Crkve, uveo
vjersku slobodu, kmetovima dao osobnu slobodu i centralizirao upravu. To je uzrokovalo otpor reformama Josipa II. pa ih je u sklopu ostalih dogaaja u Europi (Francuska revolucija Marija Antoaneta bila je
Josipova sestra) povukao sve osim vjerske ravnopravnosti. Nakon to uenici prepiu tablicu u biljenicu,
posebnu emo pozornost posvetiti Banskoj Hrvatskoj. Uenicima emo prvo predoiti njezin teritorij na
zemljovidu u knjizi ili s prozirnice na grafoskopu, a zatim emo im razloiti ustrojstvo njezine unutarnje uprave, koja se sastojala od hrvatskoga stalekog sabora (zakonodavnog tijela vlasti), bana (izvrne
vlasti), velikih upana (upravitelja upanija), Gradskog vijea te sudstva, koje tada nije bilo odvojeno od
uprave. Uenici e zapisati nekoliko osnovnih natuknica o Banskoj Hrvatskoj, a zatim emo ih upoznati
s ustrojem Vojne krajine, kojom je upravljao beki dvor putem Dvorskog ratnog vijea.

Ponovit emo uz pomo nekoliko postavljenih pitanja, na koja e uenici odgovoriti u svoje biljenice,
a vjebat emo uoavanje uzrono-posljedine veze.
1. Za to se zauzimaju prosvjetitelji?
2. Navedi nekoliko vladara prosvijeenih apsolutista.
3. Navedi nekoliko reformi Marije Terezije.
4. Navedi nekoliko reformi Josipa II.
5. Zato je Josip II. povukao gotovo sve svoje reforme?
6. to si nauio/nauila o unutarnjoj upravi Banske Hrvatske?
UZROK
DOGAAJ
pojava prosvijeenih apsolutista
osnivanje Kraljevskog vijea
ukidanje nekih crkvenih redova
ZAVRNI DIO SATA
124
POSLJEDICA
Hrvatska povijest
U zavrnom dijelu sata provjerit emo kako su uenici odgovorili na pitanja koja smo im zadali te posebno kako su rijeili zadatke uoavanja uzrono-posljedine veze.
PLAN PLOE
PROSVIJEENI APSOLUTIZAM U HRVATSKOJ

Prosvjetitelji: za vlast razuma, smatraju da svi ljudi trebaju biti jednaki u pravima
Prosvijeeni apsolutisti vladaju na dobrobit svojih podanika (uvode reforme, otvaraju kole,
razvijaju znanost)
habsburki vladari: Marija Terezija i Josip II.
MARIJA TEREZIJA (1740. 1780.)
JOSIP II. (1780. 1790.)
uvela opu kolsku obvezu

uredila odnose kmeta i feudalaca
(urbari)
osnovala Kraljevsko vijee
ograniio mo crkve, uveo vjersku

slobodu
kmetovima dao osobnu slobodu
centralizirao upravu
otpor reformama Josipa II. povukao ih sve (osim vjerske ravnopravnosti)

Banska Hrvatska ima odreenu samostalnost
unutarnja uprava: hrvatski staleki sabor (zakonodavno tijelo vlasti), ban (izvrna vlast), veliki
upani (upravitelji upanija), Gradsko vijee, sudstvo (nije odvojeno od uprave)
Vojna krajina njome upravlja beki dvor putem Dvorskoga ratnog vijea
Tema za pisani rad
Na temelju neke od sinteza hrvatske povijesti (T. Macan, F. ii, D. Pavlievi) uenik moe sastaviti
pismeno izvjee o Mariji Tereziji i Josipu II.
39. FRANCUSKA VLAST U HRVATSKOJ

Jedan nastavni sat
Obrada
Zadaci
a) materijalni: stjecati znanja o okolnostima dolaska hrvatskih zemalja pod prvu austrijsku i
pod francusku vlast, o Ilirskim pokrajinama i o poloaju stanovnitva pod francuskom vlau
(njezinim dobrim i loim stranama)
b) odgojni: razvijati interes za hrvatsku povijest, ljubav prema svim dijelovima domovine
c) funkcionalni: vjebati snalaenje u vremenu i prostoru, uoavanje uzrono-posljedine veze i
bitnoga u tekstu.
125
Oblici rada:
Nastavne metode:

Nastavna sredstva:

Korelacije:
Napoleonova osvajanja (7. razred osnovne kole).

Artikulacija sata
UVOD

Druga polovica i kraj 18. stoljea poetak je sve znatnijeg utjecaja prosvjetitelja. Oni utjeu na pripadnike treeg stalea, koji se ele u pravima izjednaiti sa sveenstvom i plemstvom, ali utjeu i na vladare.
Francuska revolucija (1789.) odjeknula je cijelom Europom. Mnogi vladari strahuju da bi se takvo to
moglo i njima dogoditi. To je ujedno i razlog zato Josip II. povlai svoje reforme.
Prisjeti se:
1. Tko je pruao otpor reformama Josipa II. i zato?
2. Pod ijom su vlau bile Dalmacija i Istra?
3. Sjea li se Napoleona (iz 7. razreda osnovne kole)? to si o njemu zapamtio?
OBRADA

Uenike emo podsjetiti na to kako je Napoleon doao na vlast: sprijeio je dravni udar, a zatim ga izveo
i sam, bio je prvo konzul, a zatim i car. Poto je pokorio vei dio Europe, doivio je prvi veliki poraz u
Rusiji (1812.), a prvi slom u Bici naroda kod Leipziga (1813.), nakon toga je zatoen na Elbi, ali se uskoro
vratio na vlast (Sto dana) te konaan poraz doivio u Bici kod Waterlooa (1814.), nakon ega je zatoen
na Sv. Helenu, gdje je i umro. Uenici e zapisati nekoliko osnovnih natuknica na plou. U sljedeem
koraku obrade objasnit emo kako je uope dolo do toga da dijelom Hrvatske zavladaju Francuzi. Nakon
ukidanja Mletake Republike (1797.) Dalmacija i Istra nale su se u sklopu Habsburke Monarhije. Tada
se prvi put javila i elja za ujedinjenjem s Banskom Hrvatskom (Andrija Doroti). Kompleksnost sudbine
Andrije Dorotia moemo ilustrirati tekstom zanimljivosti, kojega e uenici sami prokomentirati. Zatim
emo uz pomo tablice (v. PLAN PLOE) objasniti koje su dobre, a koje loe strane francuske vlasti u
Hrvatskoj. Dobre su, svakako, izgradnja cesta (Lujzijana i Marmontova cesta), otvaranje osnovnih kola
(nastava na hrvatskome), prve novine na hrvatskome Kraglski Dalmatin) te rjenik ilirskog jezika. No
stanovnitvu su teko padali stalno novi porezi i novaenje vojnika. Francuska uprava u hrvatskim zemljama imala je dvije etape: prvu 1805. 1809., kad su postojali civilni upravitelj (V. Dandolo) i vojni
(A. Marmont). U drugoj etapi postojanja Ilirskih pokrajina (1809. 1813.) sa sreditem u Ljubljani samo
je jedan upravitelj A. Marmont. Nakon Napoleonova sloma (1813.) Ilirske su pokrajine prikljuene
Habsburkoj Monarhiji, a javljaju se nove elje za ujedinjenjem (M. Vrhovac).
126
Hrvatska povijest

Kao i obino, ponovit emo uz pomo nekoliko kratkih pitanja, a vjebati moemo uoavanje uzrono-posljedine veze.
1. Tko je ukinuo Mletaku Republiku?
2. Tko je bio civilni, a tko vojni upravitelj u Hrvatskoj pod Francuzima?
3. Koji su teritorij ukljuivale Ilirske pokrajine? Gdje se nalazilo upravno sredite? Tko je bio
njihov upravitelj?
4. to su dobre, a to loe strane vladavine Francuza u Hrvatskoj?
5. Kad su ukinute Ilirske pokrajine?
II. Uoavanje uzrono-posljedine veze
UZROK
DOGAAJ
POSLJEDICA
ukinue Mletake Republike

elje za ujedinjenjem Dalmacije s
Banskom Hrvatskom
izgradnja Lujzinske ceste
ZAVRNI DIO SATA

U zavrnom dijelu sata provjerit emo kako su uenici odgovorili na zadana pitanja. Dobra emo rjeenja
kao i obino, pohvaliti, a loa ispraviti.
PLAN PLOE
FRANCUSKA VLAST U HRVATSKOJ

Napoleon na vlast doao dravnim udarom, prvo konzul, zatim car; pokorio vei dio Europe
poraz u Rusiji (1812.), prvi slom kod Leipziga (1813.), zatoenje na Elbi, pa povratak na vlast
(Sto dana), poraz kod Waterlooa (1814.) zatoenje i smrt na Sv. Heleni
FRANCUSKA VLAST U HRVATSKOJ (1805. 1813.)
dobre strane
izgradnja cesta
otvaranje osnovnih kola
prve novine na hrvatskome (Kraglski Dalmatin)
rjenik ilirskog jezika
loe strane
novi porezi
novaenje vojnika
Dalmacija i Istra nakon ukidanja Mletake Republike (1797.) u sklopu su Habsburke

Monarhije elja za ujedinjenjem s Banskom Hrvatskom
127
Francuska uprava u hrvatskim zemljama:

a) 1805. 1809.: V. Dandolo civilni upravitelj, A. Marmont vojni upravitelj
b) Ilirske pokrajine (1809. 1813.) sredite u Ljubljani, upravitelj A. Marmont
slom Napoleona (1813.) Ilirske pokrajine prikljuene Habsburkoj Monarhiji nove
elje za ujedinjenjem (M. Vrhovac)
Tema za pisani rad
Uenik na temelju literature D. Pavlievi: Povijest Hrvatske (poglavlje Francuske Ilirske pokrajine, str.
241. 242.) moe sastaviti pisani rad.
40. PROSVIJEENI APSOLUTIZAM I FRANCUSKA

VLAST U HRVATSKOJ PONAVLJANJE
Jedan nastavni sat
Obrada
Zadaci
a) materijalni: ponavljanje usvojenih sadraja o prosvijeenom apsolutizmu u Hrvatskoj (reformama Marije Terezije i Josipa II.) i francuskoj vlasti u Hrvatskoj
b) odgojni: razvijanje interesa za kulturnu i gospodarsku nacionalnu povijest
c) funkcionalni: vjebati snalaenje u vremenu i prostoru te uoavanje uzrono-posljedine veze.
Oblici rada:
frontalni, grupni, individualni.

Nastavne metode:

Nastavna sredstva:
udbenik, grafoskop.
Artikulacija sata
UVOD

Sat moemo zapoeti igrom asocijacije. Uenici e pogaati zagonetni pojam, a kad ga odgonetnu, netko
e ga od uenika objasniti.
128
Buddha
diktatura
pametan, bistar
vlast jednoga
Hrvatska povijest
prosvijetljen
oslonac na vojsci, policiji i

inovnicima
prosvijeen
apsolutizam
prosvijeeni apsolutizam
PONAVLJANJE

Uenike moemo podijeliti u tri skupine. Na plou emo nacrtati lentu vremena. Oznait emo razdoblje
vladavine Marije Terezije, vladavine Josipa II. i francuske vlasti u Hrvatskoj. Po dva predstavnika svake
skupine trebat e dopuniti po jedan dio lente. Kad zavre, dobit emo cjelinu. Dva uenika iz prve klupe
odredit emo da ocijene izvedbu svake skupine ocjenom od 1 5. Tako e uenici vidjeti da ba i nije
jednostavno ocjenjivati neije znanje.
VJEBANJE

Vjebat emo na temelju zadataka u radnom dijelu udbenika. Uenici e na to odgovarati, a za to vrijeme ispitat emo 1 2 uenika.
ZAVRNI DIO SATA

U zavrnom dijelu sata provjerit emo uenika rjeenja. Dobra emo pohvaliti, a loa preusmjeriti.
41. HRVATSKI NARODNI PREPOROD

Jedan nastavni sat
Obrada
Zadaci
a) materijalni: stjecanje znanja o politikom poloaju Hrvata (izmeu bekog centralizma i ugarskog pritiska) te o znamenitim preporoditeljima zaslunima za stvaranje hrvatskoga knjievnog
jezika
b) odgojni: razvijanje interesa za hrvatsku povijest i ljubavi prema hrvatskom jeziku
c) funkcionalni: vjebanje snalaenja u vremenu i prostoru, uoavanja uzrono-posljedine veze i
uoavanja bitnoga u tekstu.
Oblici rada:
Inaica 1.
129
Inaica 2.
frontalni i individualni.
Nastavne metode:
analiza teksta, razgovor, izlaganje, demonstracija.

Nastavna sredstva:
udbenik, grafoskop.
Korelacije:
hrvatske budnice.
Artikulacija sata
UVOD

Uenike emo podsjetiti na pjesmu Jo Horvatska nij propala ili Lijepu nau. Time emo najbolje najaviti dananju temu Hrvatski narodni preporod.
OBRADA

Inaica 1.
Uenike moemo podijeliti na etiri skupine s po etiri para i podijeliti im zadatke kao to je navedeno
u tablici.
I. SKUPINA
II. SKUPINA
III. SKUPINA
IV. SKUPINA
1. par
ita tekst s
podnaslovom Otpor
pritisku iz Ugarske i
vadi natuknice.
ita tekst s
podnaslovom
Nastup mladog
narataja i vadi
natuknice.
ita tekst s
podnaslovom Politiki
i gospodarski program
preporoda i vadi
natuknice.
ita tekst s
podnaslovom
Kulturna djelatnost
preporoditelja i vadi
natuknice.
2. par
Odgovara na
pitanja na kraju
istog odjeljka.
Odgovara na pitanja
na kraju istog
odjeljka.
3. par
ita tekst s
podnaslovom
Djelovanje politikih
stranaka i vadi
natuknice.
ita tekst kao 1.

par iste skupine i
odgovara na prvi
zadatak uzrono-posljedine veze
ita tekst s
podnaslovom Hrvatski
sabor 1847. godine i
vadi natuknice.
ita tekst kao 1.

par iste skupine i
odgovara na trei
4. par
ita tekst kao 3.

par 1. skupine i
odgovara na drugi
ita tekst kao 3.

par 3. skupine i
odgovara na etvrti
Inaica 2.
Ako smo se zbog opsenosti gradiva ipak odluili za preteito frontalni oblik rada, uenike emo prvo
130
Hrvatska povijest
podsjetiti na pojam bekog centralizma. Hrvati su mu se u to vrijeme pokuali oduprijeti tako da je Hrvatski sabor (1790.) dio svojih ovlasti prenio na ugarski sabor. Ovime su Hrvati sebi oteali poloaj jer u
Ugarskoj se tada ve nazire elja za stvaranjem Velike Maarske od Karpata do Jadrana. Uenicima
moemo pokazati taj prostor na zemljovidu. Premda su ovdje ivjeli mnogi nemaarski narodi, Ljos
Kossuth tvrdio je da ovdje ne vidi drugog naroda. Pomaariti nemaarske narode moglo se uvoenjem
maarskog jezika u kole i urede (maarizacijom). Maarizacija je izazvala otpor hrvatskoga plemstva
(predvoenoga M. Vrhovcem), koje se odupire zauzimanjem za ouvanje latinskog jezika kao slubenoga.
Uenici e zapisati natuknice u biljenicu (v. PLAN PLOE). U sljedeem koraku obrade uenike emo
upoznati s nastupom mladog narataja okupljenoga oko Ljudevita Gaja koji nazivamo hrvatskim preporoditeljima. Ljudevit Gaj bio je autor Kratke osnove horvatsko-slavenskoga pravopisanja (1830.), u kojoj
se zauzimao za pojednostavnjenje i standardizaciju hrvatskog pravopisa, pri emu bi svi trebali prijei na
tokavtinu radi ire integracije junoslavenskih naroda. Grof Janko Drakovi stvorio je Disertatiju (iliti
razgovor darovan gospodi poklisarom) 1832. godine, to je bio politiki i gospodarski program preporoda. U njemu se zauzimao za stvaranje Velike Ilirije. Nakon to uenici zapiu natuknice u biljenice,
s prozirnice emo projicirati sliku Muevi ilirske dobe. Pitat emo uenike prepoznaju li koga od njih
(moda Jelaia, Maurania, Preradovia). Zatim emo ih upitati vide li meu njima i koju enu. U
sljedeem koraku obrade uenicima emo ukratko izloiti kulturnu djelatnost preporoditelja: Novine
Horvatzke, otvaranje knjinica i itaonica, drame i opere na hrvatskom jeziku, djelatnost Matice ilirske
i dr. Poto zapiu osnovne natuknice u biljenice, ukratko emo izloiti djelovanje politikih stranaka:
Ilirska (Narodna) stranka i Horvatsko-vugerska stranjka. esto su se sukobljavale, a vrhunac sukoba
bile su Srpanjske rtve (1845.). Vrhunac hrvatskoga narodnog preporoda uslijedio je 1847. godine, kad
je Hrvatski sabor proglasio hrvatski jezik slubenim.

Ponavljanje emo provesti pomou nekoliko jednostavnih pitanja, a vjebati moemo uoavanje uzrono-posljedine veze prema ve poznatom modelu. Ako smo radili prema prvoj inaici, samo emo ponavljati, jer su pitanja uzrono-posljedine veze sadrane u dijelu obrade.
1. Kakav je bio politiki poloaj Hrvata krajem 18. i u prvoj polovici 19. stoljea? (Hrvatske
zemlje bile su podijeljene.)
2. ijem su pritisku hrvatske zemlje bile izloene? (bekom centralizmu i maarizaciji)
3. Kako su se Hrvati odupirali bekom centralizmu, a kako maarizaciji? (bekom centralizmu
vezavi se uz ugarsko plemstvo, a maarizaciji zagovaranjem uporabe latinskog jezika)
4. Navedi nekoliko znamenitih preporoditelja i njihovih djela. (Lj. Gaj: Kratka osnova, J. Drakovi: Disertacija, V. Lisinski: Ljubav i zloba, I. Kukuljevi: Juran i Sofija)
5. to smatramo vrhuncem hrvatskoga narodnog preporoda? (odluku hrvatskog sabora da je
hrvatski sluben jezik, 1847. godine)
131

UZROK
DOGAAJ
POSLJEDICA
Kratka osnova Ljudevita Gaja

osnivanje Horvatsko-vugerske
stranjke (1841.)
Novine Horvatzke
Ljudevita Gaja
odluka Hrvatskog sabora da
hrvatski postane slubeni jezik
(1847.)
ZAVRNI DIO SATA

Metodom uzoraka provjeriti emo rjeenja uenika. Ispravna emo ocijeniti, a polovina preusmjeriti.
PLAN PLOE
HRVATSKI NARODNI PREPOROD

beki centralizam Hrvatski sabor (1790.) dio svojih ovlasti prenosi na ugarski sabor
Velika Maarska od Karpata do Jadrana maarizacija otpor: zauzimanje za latinski
jezik kao slubeni u Hrvatskoj
nastup mladog narataja okupljeni oko Ljudevita Gaja preporoditelji
Lj. Gaj: Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisanja (1830.) za pojednostavnjenje
pravopisa (tokavtina)
J. Drakovi: Disertacija (1832.) politiki i gospodarski program preporoda
kulturna djelatnost preporoditelja: Novine Horvatzke, otvaranje knjinica i itaonica, drame i
opere na hrvatskom jeziku
djelovanje politikih stranaka: Ilirska (Narodna) stranka i Horvatsko-vugerska stranjka
vrhunac preporoda: Hrvatski sabor proglasio hrvatski jezik slubenim (1847.)
Tema za pisani rad
Uenici mogu sastaviti pismena izvjea o znamenitim preporoditeljima: Ljudevit Gaj, Janko Drakovi, Ivan Kukuljevi Sakcinski, Petar Preradovi, Vatroslav Lisinski, Maksimilijan Vrhovac ili Dragojla
Jarnevi.
132
Hrvatska povijest
42. BAN JOSIP JELAI OTPOR UGARSKOM

HEGEMONIZMU
Jedan nastavni sat
Obrada
Zadaci
a) materijalni: usvajati znanja o nainu izbora i djelatnosti bana Josipa Jelaia, politikim i
drutvenim promjenama u njegovo doba (rat s Maarima, ukidanje kmetstva, zastupniki sabor)
te o Oktroiranom ustavu cara Franje Josipa
b) odgojni: razvijanje ljubavi prema domovini, interesa za nacionalnu povijest
c) funkcionalni: vjebanje snalaenja u vremenu i prostoru i uoavanja uzrono-posljedine veze.
Oblici rada:
Nastavne metode:

Nastavna sredstva:

Korelacije:
pjesma Ustani bane

Artikulacija sata
UVOD

Uenike emo podsjetiti na pjesmu Ustani bane. Rei emo da je ta pjesma nastala 1903., u vrijeme
zasienja Hrvata dvadesetogodinjom maarizacijom bana Khuena Hdervryja. Ban Jelai postao je
simbolom otpora Hrvata svakoj podinjenosti (maarizaciji, velikosrpstvu i jugoslavenskom unitarizmu
u Kraljevini Jugoslaviji, pa i komunizmu, koji je potpuno zatirao nacionalne posebnosti).
OBRADA

Uenike emo podsjetiti na Proljee naroda 1848. U sklopu revolucija, koje su zahvatile gotovo cijelu
Europu, uli su se zahtjevi za ujedinjenjem (Italija, Njemaka), uspostavom republike (Francuska), ravnopravnosti naroda (Habsburka Monarhija), ukinuem kmetstva, uspostavom graanskih sloboda i dr.
I u Zagrebu se odrala velika narodna skuptina (25. III. 1848.), na kojoj su sroeni Narodni zahtjevi, meu kojima je prvi bio postavljanje Josipa Jelaia za bana, zatim ukidanje kmetstva, organizacija
narodne strae, uvoenje hrvatskoga u kole, graanske slobode Zatim emo uenicima grafoskopom
projicirati prvih nekoliko natuknica. Neovisno o tome, kraljevom voljom, Josip Jelai postao je hrvatskim banom, zatim generalom i zapovjednikom Vojne krajine, a neto poslije i namjesnikom Rijeke i
Dalmacije, pa je barem na trenutak pod svojom vlau ujedinio sve hrvatske zemlje. Uslijedile su zatim
Jelaieve vane odluke: prekid dravnopravnih veza s Ugarskom, osnivanje Banskog vijea, ukinue
133
kmetstva te saziv prvoga zastupnikog sabora. Nakon to uenici zapiu osnovne natuknice, uenike
emo upoznati s hrvatsko-maarskim ratom (1848./1849.). U njemu je Jelai bio uspjean, a pomogao
je caru Franji Josipu da se odri na vlasti. Rat je okonan kad je u Maarsku upala ruska vojska cara
Nikole i do kraja slomila Maare. Ipak, car je s Hrvatima postupio isto kao i s Maarima: nametnuo je
(oktroirao) ustav kojim je Habsburka Monarhija postala centralistika drava, a ugarski i hrvatski sabor
izgubili su pravo samostalnog odluivanja.

Ponovit emo uz pomo nekoliko postavljenih pitanja, a zatim emo vjebati snalaenje u prostoru i
vremenu (pomou povijesnog zemljovida) te uoavanje uzrono-posljedine veze.
1. Kakvi su zahtjevi izraeni u Zagrebu 1848.?
2. Kako je ban Jelai ujedinio sve hrvatske zemlje?
3. to je sve ban Jelai poduzeo?
4. Kako je okonan rat protiv Maara?
5. U emu je loa strana Oktroiranog ustava?
II. Snalaenje u vremenu i prostoru:
Pomou zemljovida uenici e ustanoviti kretanje Jelaieve vojske u zimskoj vojnoj protiv Maara.
III. Uoavanje uzrono-posljedine veze:
UZROK
DOGAAJ
Zahtjevi naroda (1848.)
Maarska revolucija (1848.)
Oktroirani ustav (1849.)
ZAVRNI DIO SATA

Provjerit emo ispravnost uenikih rjeenja.
134
POSLJEDICA
Hrvatska povijest
PLAN PLOE
BAN JELAI OTPOR UGARSKOM HEGEMONIZMU

Proljee naroda 1848. zahtjevi: ujedinjenje (Italija, Njemaka), uspostava republike
(Francuska), ravnopravnost naroda (Habsburka Monarhija), ukinue kmetstva
narodna skuptina u Zagrebu (25. 3. 1848.) Narodni zahtjevi: Jelaia za bana, ukidanje
kmetstva, organizacija narodne strae, hrvatski u kole, graanske slobode
Josip Jelai postao hrvatskim banom, generalom i zapovjednikom Vojne krajine, a poslije i
namjesnikom Rijeke i Dalmacije ujedinio pod svojom vlau sve hrvatske zemlje
Jelaieve odluke: prekid dravnopravnih veza s Ugarskom, osnivanje Banskog vijea,
ukinue kmetstva, saziv prvoga zastupnikog sabora
hrvatsko-maarski rat (1848./1849.) Jelai uspjean, pomogao caru Franji Josipu da se
odri na vlasti ruska vojska do kraja slomila Maare
car nametnuo (oktroirao) ustav Habsburka Monarhija postala centralistika drava
(ugarski i hrvatski sabor izgubili su pravo odluivanja)
Tema za pisani rad
Uenik moe na temelju djela A. Mijatovia: Ban Josip Jelai, Zagreb 1992. sastaviti pismeno izvjee
o najpopularnijem hrvatskom banu, koji je poslije postao simbol otpora Hrvata svakoj tuinskoj vlasti
(Khuenu Hdervryju, Karaoreviima i Kraljevini Jugoslaviji, pa i socijalistikoj Jugoslaviji).
43. HRVATSKA OD SREDINE 18. DO SREDINE 19.

STOLJEA USUSTAVLJIVANJE CJELINE
Zadaci
a) materijalni: usustavljivanje cjeline: ponavljanje sadraja o reformama Marije Terezije i Josipa II.,
francuskoj vlasti u Hrvatskoj, hrvatskom narodnom preporodu, djelatnosti bana Josipa Jelaia
b) odgojni: razvijanje navike usustavljivanja gradiva i kontinuiranog uenja
c) funkcionalni: vjebanje snalaenja u vremenu i prostoru te uoavanja uzrono-posljedine veze:
Oblici rada:
Nastavne metode:
Nastavna sredstva:
grafoskop.
Artikulacija sata
135
UVOD

Uenike emo pripremiti tako to emo razdoblje druge polovice 18. i prve polovice 19. stoljea nazvati
Vremenom reformi i revolucija. Poet emo time kao tezom koju e uenici morati dokazati ili pobiti.
1. Tko je provodio reforme? Koje?
2. Tko je dizao revolucije? Kada?
3. to su bili uzroci, a to posljedice tih dogaaja?
PONAVLJANJE

Na plou emo nacrtati lentu vremena u koju emo upisati arine dogaaje oko kojih emo uz pomo
primjera uzrono-posljedine veze izvesti ponavljanje.
VJEBANJE

Grafoskopom moemo projicirati tablicu, koju e uenici sami dovriti. Za to vrijeme moemo ispitati
1 2 uenika.
GODINA
DOGAAJ
1740. 1780.
vladavina Marije Terezije
1780. 1790.
vladavina Josipa II.
1790.
Hrvatski sabor
1805. 1813.
francuska vlast u Hrvatskoj
1830.
Kratka osnova Ljudevita Gaja
1832.
Disertatia Janka Drakovia
1847.
uvoenje hrvatskoga kao slubenog jezika
1848.
Zahtijevanja naroda
VANOST
ZAVRNI DIO SATA

Provjerit emo uenika rjeenja. Dobre emo pohvaliti i nagraditi ocjenom, a pogrena emo preusmjeriti.
Ostane li vremena, uenike moemo zabaviti i rjeavanjem igre asocijacija.
136
Hrvatska povijest
strani
arena
Luj XIV.
Zeleni
brbljavi
rat
Anuvinac
Savski
knjievni
prsa o prsa
Posavski
Cezar
jezik
borba
Ljudevit
Gaj
Hrvatski narodni preporod
PLAN PLOE
V. vremensku lentu u prilogu
44. HRVATSKA U OSVIT MODERNOG DOBA

Jedan nastavni sat
Obrada
Zadaci
a) materijalni: usvojiti znanja o uvoenju, provedbi i slomu novog apsolutizma, djelovanju bana
Jelaia u okolnostima neoapsolutizma, zasjedanju Hrvatskog sabora 1861.
* novi pojmovi: neoapsolutizam, germanizacija
b) odgojni: razvijati demokratinost, parlamentarizam, potovanje tueg miljenja
c) funkcionalni: vjebati rad na tekstu, uoavanje uzrono-posljedine veze.
Oblici rada:
Inaica 1.
grupni rad, rad u paru, frontalni rad, individualni rad.
Inaica 2.
frontalni i individualni rad.
Nastavne metode:
rad na tekstu, metoda razgovora i demonstracije.

Nastavna sredstva:
udbenik, grafoskop.
Korelacije:
pojam personalne unije (Pacta Conventa, 1102.), prekid veza s Ugarskom (1848.).
137
Artikulacija sata
UVOD

Uenike emo pripremiti tako da ih podsjetimo na prilike u Hrvatskoj 1848./1849.: bana Jelaia, Oktroirani ustav i carev apsolutizam. Podsjetit emo ih i na znaenje pojmova Oktroirani ustav i apsolutizam.
OBRADA

Inaica 1.
Uenike emo podijeliti u 4 skupine, prema sljedeoj tablici (v. tablica). Prva e skupina analizirati tekst
s podnaslovom Novi apsolutizam, druga s podnaslovom Djelovanje bana Josipa Jelaia, trea Slom
neoapsolutizma, a etvrta Zasjedanje Hrvatskoga sabora 1861.
I. SKUPINA
II. SKUPINA
III. SKUPINA
IV. SKUPINA
1. par
ita tekst Novi

apsolutizam i vadi
natuknice.
ita tekst Djelovanje

bana Josipa Jelaia
i vadi natuknice.
ita tekst Slom

neoapsolutizma i
vadi natuknice.
ita tekst
Zasjedanje
Hrvatskog sabora
1861. i vadi
natuknice.
2. par
Odgovara na
pitanja na kraju
istog teksta.
Odgovara na pitanja
Odgovara na
pitanja na kraju
istog teksta.
Odgovara na
pitanja na kraju
istog teksta.
3. par
Analizira stav bana

J. Jelaia prema
uhoenju.
Analizira izvor o
Bachovim husarima.
ita i analizira
zanimljivost o prvoj
eljeznikoj pruzi u
Hrvatskoj.
ita i analizira
zanimljivost o prvoj
eljeznikoj pruzi u
Hrvatskoj.
4. par
Odgovara na
pitanja
Odgovara na pitanja
Odgovara na
pitanja
Odgovara na
pitanja
Nakon pojedinane analize poet emo zajedniku sintezu: predstavnici skupina izlazit e pred plou i
iznositi najvanije iz svoga dijela teksta, a nastavnik e zapisivati najvanije natuknice na plou.
Inaica 2.
Uenike emo upoznati sa znaenjem Oktroiranog ustava, koji je znaio jaanje beke centralizacije i
poetak razdoblja novog apsolutizma. Oslonac takve vladavine bili su inovnici, vojska i policija. inovnici na mala vrata donose germanizaciju, a narod ih naziva Bachovim husarima. Osim toga, dolazi i
do ukidanja graanskih sloboda, pri emu emo posebno naglasiti vanost tog pojma u duhu demokracije. Kroz izvor u udbeniku moemo pokazati kako je germanizacija kod nekih izazvala ak izraze
zadovoljstva. Zatim emo na plou zapisati prvi dio natuknica, ili ih projicirati grafoskopom.
Nakon toga uenike emo upoznati s djelovanjem bana Jelaia. Posebno emo naglasiti njegovo zauzimanje za razvoj kulturne i crkvene posebnosti Hrvata primjerom podizanja Zagrebake biskupije na
ast nadbiskupije. Nakon to postavljanjem pitanja s kraja odjeljka provjerimo nauenost novih sadraja,
138
Hrvatska povijest
zapisat emo novu skupinu natuknica ili ih projicirati s prozirnice.

U sljedeem koraku obrade uenicima emo skrenuti pozornost na vanost zasjedanja Hrvatskog sabora
1861. godine, jer je to ujedno znailo i poetak stranakog ivota u Hrvata. Ovdje e doi do izraaja
tri miljenja o nainu ujedinjenja Hrvata s Ugarskom: pravaa, unionista i narodnjaka. Premda su bili
u manjini, istaknut emo zauzimanje pravaa za samostalnu hrvatsku dravu, jer se u tome vidi tenja
Hrvata za uspostavom samostalne hrvatske drave neovisne o Beu i Peti. Pobijedilo je miljenje narodnjaka, to je poslije postalo poznato kao l. 42. Kako ne bismo govorili samo o politikoj povijesti,
uenicima moemo proitati zanimljivost o otvaranju eljeznike pruge izmeu Kotoribe i Macinca u
Meimurju.
ZAVRNI DIO SATA

Neovisno o nainu obrade, nastavnik e u zavrnom dijelu sata postaviti nekoliko pitanja kojima e
provjeriti koliko su uenici usvojili nove spoznaje. Pitanja uenicima moemo postaviti usmeno ili ih
projicirati grafoskopom, a mogu biti sljedea:
1. ime je zapoelo razdoblje novog apsolutizma u Hrvatskoj? (uvoenjem oktroiranog ustava)
2. to su najtee posljedice novog apsolutizma? (germanizacija i ukidanje graanskih sloboda.)
3. Na koji je nain ban Jelai djelovao u doba novog apsolutizma? (djelovanje na kulturnome i
vjerskom podruju)
4. U emu je znaenje Listopadske diplome? (Potvrena je jednakost svih ljudi i najavljeno je sazivanje svih zemaljskih sabora, to je znailo slom neoapsolutizma.)
5. Tko je postao hrvatskim banom nakon Jelaieve smrti? (Barun Josip okevi.) Koje su njegove zasluge? (uvoenje hrvatskog jezika kao slubenoga)
6. Zato se sastao Hrvatski sabor 1861.? (Zato da se odredi prema Austriji i Ugarskoj.)
7. Kakva su politika miljenja iznesena na saboru 1861.? (pravai, unionisti, narodnjaci)
8. Za to se svaka od tih triju politikih skupina zauzimala? (unionisti za bezuvjetno ujedinjenje s
Ugarskom, Stranka prava za samostalnu Hrvatsku, Narodna stranka za ujedinjenje s Ugarskom
uz uvjet priznanja ravnopravnosti i cjelovitosti Hrvatske)
9. ije je miljenje prevladalo kao zakljuak sabora 1861.? (Narodna stranka lanak 42.)
139
PLAN PLOE
HRVATSKA U OSVIT MODERNOG DOBA

Oktroirani ustav (1849.) HM je centralistika drava (sredinji parlament u Beu)
car Franjo Josip ukida ustav i uvodi novi apsolutizam germanizacija, ukidanje graanskih
sloboda
J. Jelai ograniene politike aktivnosti, djelovanje na kulturnome i vjerskom podruju:
1) ujedinjenje Zagreba (1850.)
2) Zagrebaka nadbiskupija (1852.)
Listopadska diploma (1860.) potvrda jednakosti ljudi pred zakonom, najava sazivanja svih
zemaljskih sabora
HRVATSKI SABOR (1861.)
* zadaa: odrediti se prema Austriji i Ugarskoj, izabrati predstavnike za Carevinsko vijee
NARODNA STRANKA
UNIONISTI
STRANKA PRAVA
obnova saveza s Ugarskom

uz uvjet priznanja neovisnosti,
ravnopravnosti i teritorijalne
cjelovitosti Hrvatske
bezuvjetni savez s Ugarskom
samostalna Hrvatska vezana

uz HM samo osobom vladara
(personalna unija)
lanak 42: savez uz uvjet priznanja neovisnosti, ravnopravnosti i teritorijalne cjelovitosti Hrvatske
Tema za pisani rad
Uenik moe na temelju djela A. Lukinovia: Zagreb devetstoljetna biskupija i F. anjeka: Kranstvo
na hrvatskom prostoru, napisati pisani rad s naslovom Nastanak zagrebake nadbiskupije.
45. HRVATSKO-UGARSKA NAGODBA

Jedan nastavni sat
Obrada
Zadaci
a) materijalni: stjecanje znanja o okolnostima nastanka Austro-ugarske nagodbe, uzrocima i posljedicama Hrvatsko-ugarske nagodbe, o Rakovikoj buni i poecima industrijalizacije Hrvatske
b) odgojni: razvijanje interesa za hrvatsku politiku, ali i gospodarsku povijest
c) funkcionalni: vjebanje uoavanja uzrono-posljedine veze i snalaenja u vremenu i prostoru.
140
Hrvatska povijest
Oblici rada:
Nastavne metode:

Nastavna sredstva:

Korelacije:
personalna unija, Hrvatski sabor 1790., ban Jelai, Hrvatski sabor 1861.
Artikulacija sata
UVOD

Uenike emo zabaviti igrom asocijacije.
kralj Tomislav
sveti Itvan
dogovor
Lijepa naa
Arpadovii
Mefisto
Republika
personalna unija
sporazum
nogometna liga
Maarska
pogodba
HRVATSKA
UGARSKA
NAGODBA
HRVATSKO-UGARSKA NAGODBA
Nakon to pogode zagonetni pojam, postavit emo im nekoliko uvodnih pitanja:

a) Kad su Hrvati stupili u zajednicu s Ugarskom? (nakon Zvonimirove smrti)
b) to je to personalna unija? (zajednica dvaju ili vie drava povezanih osobom vladara.)
c) Kad su Hrvati prekinuli veze s Ugarskom? (za bana Jelaia 1848.)
d) Zato je sazvan Hrvatski sabor 1861.? (Kako bi se razmotrili odnosi Hrvata prema Ugarskoj i
Austriji
e) to je bio zakljuak tog sabora? (l. 42 Hrvatska e ui u zajednicu s Maarima ako joj se
prizna teritorijalna cjelovitost i samostalnost.)
OBRADA

Za poetak obrade uenike emo upoznati s novom silom u tadanjoj Europi Njemakom. Poloaj
Njemake moemo prikazati na povijesnom zemljovidu s prozirnice. Njemaka je nastala ujedinjenjem
feudalnih drava oko Pruske, nakon poraza Austrije i Francuske. Taj poraz Habsburke Monarhije od
Pruske poljuljao je njezin poloaj u Europi: car Franjo Josip uvia da je nuna nagodba Austrije s Ugarskom kako bi iznutra osnaila njegovu zemlju. Nakon to uenici zapiu osnovne natuknice u biljenicu,
upoznat emo ih s odredbama Austro-ugarske nagodbe (1867.). Dolo je do podjele drave na austrijski i
ugarski dio Monarhije te poslova na unutarnje (kolstvo, prosvjeta, trgovina) i zajednike (vanjski poslovi,
141
vojska i financije). Maarima je ostavljeno da se nagode s Hrvatima. Zapisat emo osnovne natuknice
ili ih projicirati grafoskopom, a potom objasniti uenicima kako je dolo do Hrvatsko-ugarske nagodbe.
Banom postaje Levin Rauch, koji tijekom izbora provodi niz prijevara pa tako osigurava unionistima
veinu. Prema Hrvatsko-ugarskoj nagodbi (1868.), Hrvatska je zadrala poseban poloaj, ali samostalne odluke moe donositi samo na podruju sudstva, kolstva, bogotovlja i unutarnje uprave. Hrvate
je najtee pogaala financijska nesamostalnost, odnosno odljev hrvatskog novca. Poseban je sluaj sudbina Rijeke, koja je Rijekom krpicom (na prijevaru) pripala Ugarskoj. Opet emo zapisati nekoliko
sljedeih natuknica na ploi ili ih projicirati grafoskopom. U sljedeem koraku obrade izloit emo to
je bilo s Hrvatskom nakon Nagodbe. Sabor je izglasovao novi zakon: svako krenje Nagodbe postaje
kazneno djelo. Ipak, Nagodba e se u sljedeem razdoblju esto kriti, a Hrvati e je pokuati preinaiti
revidirati. Uenicima emo ispriati i ulogu Eugena Kvaternika u tom razdoblju, koji je nakon brojnih
neuspjelih diplomatskih pregovora podigao bunu u Rakovici (1871.), gdje je oekivao podrku nezadovoljnoga pravoslavnog puanstva, ali je buna zbog izdaje doivjela neuspjeh. Bunu moemo ilustrirati
slikama E. Kvaternika i slikom posljedica bune (O. Ivekovi). Kako ne bismo uenicima govorili samo
o politikoj povijesti, upoznat emo ih i s poetkom industrijalizacije u Hrvatskoj (polovica 19. st.) s
dolaskom parnog stroja i eljeznice u Hrvatsku.

Ponavljanje emo obaviti s nekoliko jednostavnih pitanja, a zatim emo vjebati uoavanje uzrono-posljedine veze.
I. Primjeri pitanja za ponavljanje:
1. to je znailo jaanje Pruske u Europi? (ugroavanje poloaja Habsburke Monarhije)
2. Zato se austrijski car odluio nagoditi s Maarima? (Kako bi iznutra uvrstio Monarhiju.)
3. to zna o Austro-ugarskoj nagodbi? (podjela na austrijski i ugarski dio drave, na zajednike i samostalne poslove)
4. U emu je slinost s Hrvatsko-ugarskom nagodbom? (takoer podjela na zajednike i unutarnje poslove)
5. Koji su dijelovi Nagodbe najtee pogodili Hrvatsku? (nesamostalnost u financijama)
UZROK
DOGAAJ
POSLJEDICA
Pruska je porazila Francusku i

Austriju
nastanak Njemake
ugroavanje austrijskih posjeda
Rakovika buna (1871.)
ZAVRNI DIO SATA
142
Hrvatska povijest
Pregledat emo kako su uenici odgovorili na postavljene zadatke. Dobre emo pohvaliti, a pogrene
preusmjeriti. Posebnu pozornost obratit emo modelu uoavanja uzrono-posljedine veze.
PLAN PLOE
HRVATSKO-UGARSKA NAGODBA
Njemaka nova velika sila u Europi, nastala ujedinjenjem oko Pruske, nakon poraza Austrije
i Francuske poljuljan poloaj Habsburke Monarhije u Europi nuna nagodba Austrije s
Ugarskom
Austro-ugarska nagodba (1867.): podjela na austrijski i ugarski dio Monarhije, unutarnje (kolstvo, prosvjeta, trgovina) i zajednike poslove (vanjski poslovi, vojska i financije)
Hrvatsko-ugarska nagodba (1868.): Hrvatska zadrala poseban poloaj, ali samostalne odluke
samo na podruju sudstva, kolstva, bogotovlja i unutarnje uprave
Rijeka krpica na prijevaru Rijeka pripala Ugarskoj
Hrvatska nakon Nagodbe Sabor izglasovao zakon: svako krenje Nagodbe kazneno je djelo
Eugen Kvaternik buna u Rakovici (1871.) neuspjeh
poetak industrijalizacije u Hrvatskoj (1/2 19. st.): dolazak parnog stroja, eljeznica
Tema za pisani rad
Uenik moe posuditi djelo J. idak [et al]: Povijest hrvatskoga naroda (str. 15. 48.) i sastaviti pisani
rad na temu Hrvatski narod u razdoblju od g. 1860. do 1871.
46. MODERNIZACIJA HRVATSKE

ZA BANOVANJA IVANA MAURANIA
Jedan nastavni sat
Obrada
Zadaci
a) materijalni: stjecanje znanja o razdoblju banovanja Ivana Maurania, pokuaju modernizacije Hrvatske, razvoju industrije i prometa, sjedinjenju Vojne krajine s Banskom Hrvatskom i
maarizaciji za banovanja Ladislava Pejaevia
b) odgojni: razvijanje ljubavi prema svome narodu, cjelovitosti svoje domovine i interesa za nacionalnu povijest
c) funkcionalni: vjebanje uoavanja bitnoga u tekstu, snalaenja u vremenu i prostoru te
Oblici rada:
Inaica 1.
143
Inaica 2.
Nastavne metode:
rad na tekstu, izlaganje, razgovor, demonstracija.

Nastavna sredstva:
udbenik, grafoskop.
Korelacije:
napredne reforme u ranijim razdobljima.

Artikulacija sata
UVOD

Sat moemo zapoeti igrom vjeala s pojmom MODERNIZACIJA. Nakon to uenici pogode pojam,
objasnit emo to taj pojam znai. Zatim emo ih pripremiti postavljanjem pitanja iz uvoda u nastavnu
jedinicu u udbeniku. Ako smo se odluili za prvu inaicu obrade, podijelit emo uenike u tri skupine
s po pet parova.
OBRADA

Inaica 1.
Grafoskopom emo projicirati zadatke za svaku skupinu i par unutar skupine. Imenovat emo uenike
tako da znaju to se od njih na satu oekuje. Objasnit emo im da za rjeenje svoga dijela zadatka imaju
vrijeme od 10 minuta, a da e nakon toga predstavnici prvog para skupina iznijeti pred cijelim razredom
to su proitali u tekstu.
I. SKUPINA
II. SKUPINA
III. SKUPINA
IV. SKUPINA
1. par
ita tekst u
udbeniku s
podnaslovom Doba
graanskih reformi i
vadi bitne natuknice.
ita tekst u udbeniku

s podnaslovom
Gospodarski razvoj i
ita tekst u udbeniku

s podnaslovom
Sjedinjenje Vojne
krajine s Hrvatskom,
Otpor nezakonitim
ugarskim grbovima i
ita tekst u
udbeniku s
podnaslovom
Otpor nezakonitim
ugarskim grbovima i
2. par
ita isti tekst kao

prvi par i odgovara
na pitanja na kraju
odjeljka.
ita isti tekst kao

prvi par i odgovara
na pitanja na kraju
odjeljka.
ita isti tekst kao

prvi par i odgovara
na pitanja na kraju
odjeljka.
ita isti tekst kao

prvi par i odgovara
na pitanja na kraju
odjeljka.
3. par
ita izvor koji govori

o reakciji Katolike i
Pravoslavne crkve i
odgovara na pitanja.
ita zanimljivost o
nastavnim predmetima
i odgovara na pitanja.
Odgovara na prvi
zadatak uoavanja
uzrono-posljedine
veze.
Odgovara na drugi
zadatak uoavanja
4. par
Odgovara na trei
zadatak uoavanja
uzrono-posljedine
veze.
Odgovara na etvrti
zadatak uoavanja
uzrono-posljedine
veze.
Odgovara na peti
zadatak uoavanja
uzrono-posljedine
veze.
Odgovara na esti
zadatak uoavanja
uzrono-posljedine
veze.
144
Hrvatska povijest
Inaica 2.
Nastavnik e grafoskopom projicirati sliku Ivana Maurania, prvoga hrvatskog bana (1873. 1880.) koji
nije bio plemikog podrijetla pa su ga prozvali banom puaninom. Bilo je to doba graanskih reformi:
sudstvo je odvojeno od uprave, ban je odgovoran pred zakonom, ozakonjena je sloboda sastajanja i tiska,
uvedeno obvezatno 4-godinje kolstvo. Nakon to zapiemo osnovne natuknice na plou, upoznat emo
uenike s gospodarskim razvojem Hrvatske toga vremena. Premda je Hrvatska i dalje bila preteito
agrarna zemlja (objasnit emo taj pojam), tj. veina stanovnitva bavila se poljoprivredom, dolazi do
raspada kunih zadruga, poetka razvoja industrije, gradi se eljeznika pruga Budimpeta Zagreb
Karlovac Rijeka (1873.), a planira se i pruga prema Zemunu. Zapisat emo osnovne natuknice, a zatim
emo uenike upoznati s razlozima odstupanja Maurania s funkcije bana. Premda je nakon okupacije
Bosne i Hercegovine od Austrije (1878.) definitivno uklonjena turska opasnost, dvor je odugovlaio sa
sjedinjenjem Vojne krajine s Banskom Hrvatskom. S druge pak strane, osjetan je bio i otpor provedbi
reformi. Sve je to potaknulo Maurania da 1880. da ostavku na funkciju bana. Nakon to uenici zapiu
osnovne natuknice, upoznat emo ih s djelovanjem Mauranieva nasljednika bana Ladislava Pejaevia.
Tijekom njegova banovanja provedeno je sjedinjenje Vojne krajine s Hrvatskom (1881.), ali je i pojaana
maarizacija. Ovo drugo oito je na otporu Hrvata nezakonitim (dvojezinim) grbovima.

Ponavljanje emo provesti odgovorom na pitanja, a zatim moemo vjebati uoavanje uzrono-posljedine
veze. Zadatke moemo projicirati grafoskopom, pa za to vrijeme moemo ispitati 1 2 uenika.
1. Zato Maurania zovemo banom puaninom? (Zato jer nije bio plemikog podrijetla.)
2. Koje je reforme Maurani proveo? (Odvojio je upravu od sudstva, uveo graanske slobode,
obvezatno etverogodinje kolovanje)
3. to zna o kolstvu u doba Maurania? (Uveo je kolske odbore, koji su nadzirali sve osim
crkve)
4. Zna li to o poloaju ena u doba I. Maurania? (ene su mogle biti samo uiteljice i to
dok se ne udaju.)
5. Zato je Maurani odstupio s dunosti bana? (zbog odugovlaenja sa sjedinjenjem Vojne
krajine i zbog otpora uvoenju reformi)
6. Koja su obiljeja banovanja Ladislava Pejaevia? (prikljuenje Vojne krajine Banskoj Hrvatskoj i maarizacija)
UZROK
DOGAAJ
POSLJEDICA
Ivan Maurani postaje hrvatskim

banom (1873. 1880.)
uvoenje kolskih odbora
145
izgradnja eljeznike pruge

Budimpeta Zagreb Karlovac
Rijeka (1873.)
Maurani daje ostavku na
funkciju bana
banovanje Ladislava Pejaevia
razbijanje dvojezinih grbova
ZAVRNI DIO SATA

U zadnjih nekoliko minuta provjerit emo uenika rjeenja. Uenici sami mogu ispraviti pogreke
svojih kolega.
PLAN PLOE
MODERNIZACIJA HRVATSKE ZA BANOVANJA IVANA MAURANIA

Ivan Maurani hrvatski ban (1873. 1880.), ban puanin
doba graanskih reformi: a) sudstvo odvojeno od uprave
b) ban je odgovoran pred zakonom
c) ozakonjena sloboda sastajanja i tiska
d) obvezatno 4-godinje kolstvo
gospodarski razvoj: Hrvatska agrarna zemlja (poljoprivredno stanovnitvo), raspad
kunih zadruga, poetak razvoja industrije, izgradnja eljeznike mree
(Budimpeta Zagreb Karlovac Rijeka, 1873.)
problem: odugovlaenje sjedinjenja Vojne krajine s Banskom Hrvatskom, otpor provedbi
reformi Mauranieva ostavka
ban Ladislav Pejaevi sjedinjenje Vojne krajine s Hrvatskom (1881.),
maarizacija otpor nezakonitim (dvojezinim) grbovima
Tema za pisani rad
a. Uenik moe posuditi djelo J. idak [et al.]: Povijest hrvatskoga naroda (str. 69. 115.) i sastaviti
pisani rad na temu Hrvatski narod u razdoblju od g. 1871. do 1883.
b. Ako netko pokae poseban interes, moe napisati pisani rad o Anti Stareviu koristei se kao
literaturom djelom J. Horvata: Ante Starevi, i njegovim govorima.
146
Hrvatska povijest
47. DALMACIJA I ISTRA U 19. STOLJEU. HRVATI U

GRADIU I JUNOJ UGARSKOJ
Jedan nastavni sat
Obrada
Zadaci
a) materijalni: stjecati znanja o hrvatskom narodnom preporodu u Dalmaciji i Istri, Gradiu i

junoj Ugarskoj
b) odgojni: razvijati interes za povijest Hrvata u svim dijelovima domovine i inozemstvu
c) funkcionalni: vjebati uoavanje uzrono-posljedine veze i snalaenja u vremenu i prostoru.
Oblici rada:
Inaica 1.
Inaica 2.
Nastavne metode:
rad na tekstu, izlaganje, razgovor.

Nastavna sredstva:
udbenik, grafoskop.
Korelacije:
hrvatski narodni preporod u Banskoj Hrvatskoj.

Artikulacija sata
UVOD

Uz pomo nekoliko pitanja podsjetit emo uenike na hrvatski narodni preporod u Banskoj Hrvatskoj.
1. Tko su bile sredinje osobe hrvatskoga narodnog preporoda u Banskoj Hrvatskoj? (Ljudevit Gaj
i Janko Drakovi)
2. U emu su zasluge Ljudevita Gaja? (Stvorio je Kratku osnovu horvatsko-slavenskog pravopisanja, pokrenuo Novine Horvatzke...)
3. to je napisao Janko Drakovi? (Disertaciju politiki, socijalni i gospodarski program ilirskog pokreta, prvi spis na hrvatskom jeziku)
4. to su posljedice hrvatskoga narodnog preporoda u Banskoj Hrvatskoj? (otvaranje knjinica,
niza institucija, stvaranje djela na hrvatskom jeziku)
5. to je vrhunac preporodnog razdoblja u Hrvatskoj? (odluka Hrvatskog sabora da je hrvatski
jezik slubeni 1847. godine)
147
OBRADA

Inaica 1.
Uenike emo podijeliti na etiri skupine, s po etiri para unutar svake skupine.
I. SKUPINA
II. SKUPINA
III. SKUPINA
IV. SKUPINA
1. par
ita tekst Dalmacija

i Istra u Habsburkoj
(Austro-Ugarskoj)
Monarhiji i vadi
natuknice.
ita tekst
Preporodni pokreti i
borba za jezik i vadi
natuknice.
ita tekst Narodni

preporod Hrvata
u Dalmaciji i vadi
natuknice.
ita tekst Narodni

preporod Hrvata u
Istri i vadi natuknice.
2. par
Odgovara na
pitanja na kraju
istog odjeljka.
Odgovara na pitanja
na kraju istog
odjeljka.
3. par
ita tekst Hrvati u

Gradiu i junoj
Ugarskoj i vadi
natuknice.
Odgovara na prvi
zadatak uzronoposljedine veze.
ita tekst Kojem

narodu pripadam? i
vadi natuknice.
Odgovara na trei
4. par
Odgovara na drugi
Odgovara na etvrti
Nakon pojedinane analize poet emo zajedniku sintezu: grafoskopom emo projicirati natuknice
(v. PLAN PLOE), koje emo postupno otkrivati i koje e nam biti osnova za razgovor. Uenici koji
su obraivali te dijelove teksta proirivat e i objanjavati natuknice, a svi e ih uenici prepisivati u
biljenice.
Inaica 2.
Uenike emo upoznati s poloajem Dalmacije i Istre u Habsburkoj monarhiji. Osnovna konica gospodarskog razvoja bila je prometna izoliranost. Veinu dalmatinskog stanovnitva inili su Hrvati, a
manjine su predstavljali Talijani i Srbi. Istra je imala vaan poloaj jer je predstavljala izlaz Austrije na
Jadransko more. to se demografskog sastava Istre tie, Hrvati su ivjeli u unutranjosti, a Talijani u
gradovima na obali. Moemo dati kratak osvrt na istarsko zbrinjavanje izbjeglica (doseljavanje Vlaha,
Rumunja, Crnogoraca i Makedonaca, koji su bjeali pred turskim osvajanjima). Nakon to zapiemo nekoliko osnovnih natuknica na plou, uenike emo upoznati s ciljevima preporodnog pokreta i borbom
za hrvatski jezik. Preporod e uenici vjerojatno lake usvojiti uz pomo komparativne tablice (v. PLAN
PLOE). Postupno emo tablicu otkrivati na grafoskopu i uenicima tumaiti posebnosti preporoda u
nekom od dijelova Hrvatske.

Nauene sadraje moemo ponoviti uz pomo nekoliko osnovnih pitanja. Nakon toga, ako nismo obraivali prema prvoj inaici, moemo vjebati uoavanje uzrono-posljedine veze.
148
Hrvatska povijest

1. to je koilo gospodarski razvoj Dalmacije? (prometna izoliranost)
2. Zato je Istra bila vana Austriji? (Zato jer je predstavljala njezin izlaz na more.)
3. Usporedi obiljeja i ciljeve preporoda u Dalmaciji, Istri, Gradiu i junoj Ugarskoj (Jednostavno je rijeiti uz pomo gore navedene tablice.)
4. Navedi predstavnike preporoda u Dalmaciji, Istri, Gradiu i junoj Ugarskoj.
5. Objasni sukobe autonomaa i narodnjaka u Dalmaciji.
II. Zadaci uoavanja uzrono-posljedine veze:
UZROK
DOGAAJ
POSLJEDICA
poetak izlaenja Zore

dalmatinske u Dalmaciji
pojava autonomaa u Dalmaciji
okupljanje tabora u Istri
pokuaj nametanja maarskog
jezika u junoj Ugarskoj
ZAVRNI DIO SATA

Provjerit emo kako su uenici rijeili zadane zadatke. Posebnu pozornost posvetit emo uoavanju
uzrono-posljedine veze. Tona emo rjeenja pohvaliti, a kriva preusmjeriti.
PLAN PLOE
DALMACIJA I ISTRA U 19. STOLJEU. HRVATI U GRADIU I JUNOJ UGARSKOJ

Dalmacija prometno izolirana, stanovnitvo: veina Hrvata, manjina Talijani i Srbi
Istra austrijski izlaz na Jadransko more, stanovnitvo: Hrvati u unutranjosti, Talijani u
gradovima
podruje
predstavnici
obiljeja
cilj
DALMACIJA
Mihovil Pavlinovi
borba narodnjaka i
autonomaa
prikljuenje Banskoj
Hrvatskoj nije
ostvareno
ISTRA
Juraj Dobrila
tabori = narodni
skupovi, iznose se
politiki programi
uvoenje hrvatskog
jezika u urede i kole
GRADIE
Mate Meri Miloradi
ivot u njemakom
okruenju
promicanje kulture
JUNA
UGARSKA
Ivan Antunovi
otpor maarizaciji,
Bunjevaka stranka
(1906.)
tiskanje novina,
knjiga i otvaranje
kola na hrvatskom
jeziku
149
Tema za pisani rad
Uenik moe napisati pismeno izvjee o Mihovilu Pavlinoviu, Jurju Dobrili, Mati Meriu Miloradiu
i Ivanu Antunoviu.
48. HRVATSKA U OSVIT MODERNOG DOBA.

HRVATSKO-UGARSKA NAGODBA. MODERNIZACIJA
HRVATSKE ZA BANOVANJA IVANA MAURANIA
PONAVLJANJE
Jedan nastavni sat
Ponavljanje
Zadaci
a) materijalni: ponavljanje steenih znanja o Hrvatskom saboru 1861., Hrvatsko-ugarskoj nagodbi,

modernizaciji Hrvatske za banovanja Ivana Maurania
b) odgojni: razvijanje radnih navika, kontinuiranog uenja i zanimanja za povijest
c) funkcionalni: vjebanje logikog zakljuivanja, uoavanja uzrono-posljedine veze i snalaenja
u vremenu i prostoru.
Oblici rada:
individualni, rad u paru.

Nastavne metode:
Nastavna sredstva:
udbenik, grafoskop.
Artikulacija sata
UVOD

Sat moemo zapoeti igrom asocijacija.
Asocijacija prva:
Franjo
likovna
Unionistika
zmaj
Jelai
kazalina
Pravaka
Kriani
sveti
vojna
Samostalna
Dobrila
okevi
policijska
Narodna
Haulik
Josip
akademija
stranka
Juraj
STROSSMAYER
150
Hrvatska povijest
Onaj tko je pogodio morao bi neto ispriati o Josipu Jurju Strossmayeru.

Asocijacija druga:
roditelj
patria
nije majka
samo je jedna
tata
Hrvatska
otac
domovina
OTAC DOMOVINE
Pitat emo uenika tko je imao nadimak otac domovine. Ako zna, neka ispria sve to zna o Anti
Stareviu.
PONAVLJANJE

Ponavljanje moemo provesti na vie naina:
1) Na plou moemo nacrtati lentu vremena u koju e uenici unijeti najvanije dogaaje.
2) Grafoskopom moemo projicirati prozirnicu na kojoj e biti najvaniji dogaaji te je postupno
otkrivati i uz to ponavljamo. Uenici mogu sami dovriti tablicu (upisati vanost dogaaja).
GODINA
DOGAAJ
VANOST
1861.
Hrvatski sabor
1868.
1873. 1880.
Banovanje Ivana Maurania
1881.
prikljuenje Vojne krajine Banskoj

Hrvatskoj
VJEBANJE

Ako nam ostane vremena i ako elimo, moemo uenicima zadati nekoliko zadataka uoavanja uzrono-posljedine veze:
UZROK
DOGAAJ
POSLJEDICA
sklapanje Hrvatsko-ugarske
nagodbe
odstupanje Maurania s mjesta
bana
151
Za to vrijeme moemo ispitati 1 2 uenika.

ZAVRNI DIO SATA

U zavrnom dijelu sata provjerit emo rjeenja uenika. Dobra emo pohvaliti, a neispravna rjeenja
preusmjeriti.
49. HRVATSKA KRAJEM 19.

I POETKOM 20. STOLJEA
Jedan nastavni sat
Obrada
Zadaci
a) materijalni: usvojiti znanja o obiljejima i uzrocima sloma politike Khuena Hdervryja,

gospodarskom stanju u zemlji, poloaju radnitva te razvoju kulture, umjetnosti i porta
b) odgojni: osuda nacionalne nesnoljivosti i negiranja postojanja nekog naroda
c) funkcionalni: vjebanje rada na tekstu i analiza slikovnog materijala.
Oblici rada:
Inaica 1.
Inaica 2.
Nastavne metode:
metoda izlaganja, razgovora, rad na tekstu, demonstracija.

Nastavna sredstva:
udbenik, grafoskop (episkop).

Korelacije:
Velika Maarska Ljosa Kossutha.

Artikulacija sata
UVOD

Uenike emo pripremiti za obradu nove nastavne jedinice uz pomo nekoliko pitanja:
1. Kako je Khuen-Hdervry postavljen za bana?
2. to je prouzroilo protumaarske demonstracije 1883.?
152
Hrvatska povijest
3. Kako su one zaustavljene?

4. to znai pojam maarizacija?
OBRADA

Inaica 1.
Ako se odluimo za prvu inaicu obrade, podijelit emo uenike na pet skupina s po tri para i zadati
im zadatke.
I. SKUPINA
II. SKUPINA
III. SKUPINA
IV. SKUPINA
V. SKUPINA
1.
par
ita tekst s
podnaslovom
Banovanje
KhuenaHdervryja i vadi
bitne natuknice u
biljenicu.
ita tekst s
podnaslovom
Protumaarske
demonstracije
1903. i odlazak
bana i vadi bitne
natuknice u
biljenicu.
ita tekst s
podnaslovom
Gospodarske
prilike i vadi
bitne natuknice u
biljenicu.
ita tekst s
podnaslovom
Poloaj radnitva.
Djelovanje
katolike crkve
i vadi bitne
natuknice u
biljenicu.
ita tekst s
podnaslovom
Razvoj kulture,
umjetnosti i
sporta i vadi
bitne natuknice u
biljenicu.
2.
par
Odgovara na
pitanja na kraju
istog odjeljka.
Odgovara na
pitanja na kraju
istog odjeljka.
Odgovara na
pitanja na kraju
istog odjeljka.
Odgovara na
pitanja na kraju
istog odjeljka.
Odgovara na
pitanja na kraju
istog odjeljka.
3.
par
ita zanimljivost
u knjizi i sprema
je za izvedbu
pred drugim
uenicima.
Rjeava zadatak
uzrono-posljedine veze (v.
tablicu).
Rjeava zadatak
tablicu).
Rjeava zadatak
tablicu).
ita zanimljivost
o djelatnosti F.
Buara i sprema
je za izvedbu pred
drugim uenicima.
Uenici e raditi u parovima i u skupinama 10-tak minuta, a zatim emo pristupiti zajednikoj sintezi
nove nastavne jedinice. Predstavnici skupina izlazit e pred plou ili s mjesta iznositi ono to su proitali, a nastavnik e zapisivati najvanije natuknice na plou ili ih otkrivati s grafoskopa. Na pitanja na
kraju svakog odjeljka odgovarat e pripadnici drugih skupina kako bismo dobili povratnu informaciju o
usvojenosti novih sadraja. Posebnu pozornost posvetit emo zadacima uzrono-posljedine veze.
UZROK
1.
nezadovoljstvo krenjem
Hrvatsko-ugarsko nagodbe
DOGAAJ
POSLJEDICA
spaljivanje maarske zastave

na Jelaievu trgu (1895.)
2.
protusrpske demonstracije
(1902.)
produbljen hrvatsko-srpski
sukob
3.
protumaarske demonstracije
(1903.)
odlazak Khuena Hdervryja
Inaica 2.
Uenike emo upoznati s okolnostima dolaska Khuena Hdervryja na vlast te s njegovim metodama
smirenja Hrvatske: novi izborni zakoni, kupovanje opozicije, produbljenje nesloge izmeu Srba i Hrvata,
153
ogranienje graanskih sloboda, provoenje maarizacije Nekog uenika moemo zamoliti da proita
zanimljivost iz knjige koja govori o tadanjem javnom glasovanju nakon to uenicima objasnimo okolnosti raskola u Stranci prava, dogaaje oko spaljivanja maarske zastave na Jelaievu trgu i protusrpske demonstracije u Zagrebu (1902.). Neto od toga moemo vizualizirati fotografijama projiciranima
grafoskopom ili episkopom. Zatim emo zapisati prvi dio natuknica. U sljedeem koraku uenike emo
upoznati s okolnostima odlaska bana Khuena, a zatim emo prijei na temu gospodarskih prilika. Uzroci
tekog stanja bili su politiki (razdijeljenost hrvatskih zemalja), zatim spora industrijalizacija i bolest
vinove loze. Ovo je sve potaknulo masovno iseljavanje Hrvata u prekomorske zemlje. Zatim emo otkriti
drugi dio natuknica na grafoskopu. Uz pomo nekoliko kratkih pitanja moemo provjeriti jesu li uenici
shvatili ono to smo im do tada iznijeli. Nakon toga upoznat emo uenike s prilikama u gradu, posebno s tekim poloajem malobrojnog radnitva, koji ele popraviti socijaldemokratske stranke Hrvatske
i Slavonije i Katolika crkva. Poto uenici prepiu novu skupinu natuknica s prozirnice, prijei emo
na oslikavanje prilika na podruju kulture, umjetnosti i sporta. Nakon nekoliko osnovnih informacija
o knjievnim i slikarskim pravcima, posebnu emo pozornost posvetiti napretku sporta. Ovo moemo
ilustrirati s nekoliko slika sportaa iz tog vremena, to e uenike svakako zainteresirati. Nakon analize
fotografije otkrit emo uenicima i zadnju skupinu natuknica.
ZAVRNI DIO SATA

U zavrnom dijelu sata uenicima emo zadati nekoliko pitanja na koja mogu odgovoriti na mjestu, a za
to vrijeme ispitat emo 1 2 uenika.
Primjeri pitanja:
1. Kako je Khuen-Hdervry elio primiriti Hrvatsku?
2. to se dogodilo za posjeta cara Franje Josipa Zagrebu 1895.?
3. Kakve su bile prilike na selu, a kakve u gradu u to vrijeme?
4. Tko se sve zauzimao za bolji poloaj radnika i na koji nain?
5. to zna o razvoju kulture, umjetnosti i porta toga vremena?
154
Hrvatska povijest
PLAN PLOE
HRVATSKA KRAJEM 19. I POETKOM 20. STOLJEA

Khuen Hdervry hrvatski ban (1883. 1903.) zadaa: smirivanje Hrvatske
* naini:
1) izborni zakoni
2) kupovanje oporbe u Saboru
3) produbljivanje razdora Hrvata i Srba
4) cenzura tiska
5) maarizacija
posjet cara Franje Josipa Zagrebu (1895.) spaljivanje maarske zastave
napis u Srbobranu negira Hrvate protusrpske demonstracije (1902.)
SELO
GRAD
veina stanovnika
pad cijene, porez propast gospodarstva
peronospora odlazak u inozemstvo
malo stanovnika
teak poloaj radnitva bolji poloaj:
sindikati i Katolika crkva
knjievnost realizma i moderne, slikarstvo V. Bukovca i C. Medovia,

osnivanje sportskih klubova
Tema za pisani rad
Uenik moe posuditi djelo J. idak [et al.]: Povijest hrvatskoga naroda (str. 119. 192.) i sastaviti pisani
rad na temu Hrvatski narod u razdoblju od g. 1883. do 1903.
50. BOSNA I HERCEGOVINA U 19.

I POETKOM 20. STOLJEA
Jedan nastavni sat
Obrada
Zadaci
a) materijalni: stjecanje znanja o BiH u 19. i poetkom 20. stoljea: ustanku u BiH (1875. 1878.),
zauzimanju BiH od Austro-Ugarske, aneksiji BiH (1908.), preporodu Hrvata u BiH, o djelovanju
hrvatskih politikih stranaka i modernizaciji BiH
b) odgojni: razvijanje interesa za povijest susjednih zemalja u kojima ive Hrvati
c) funkcionalni: razvijanje uoavanja bitnoga u tekstu, snalaenja u vremenu i prostoru te uoavanja uzrono-posljedine veze.
Oblici rada:
155
Nastavne metode:
izlaganje, razgovor, rad s tekstom.

Nastavna sredstva:
udbenik, grafoskop.
Korelacije:
doseljavanje Hrvata, Bosna i Hercegovina u ranijim razdobljima (nastanak bosanske drave,

padanje pod tursku vlast).
Artikulacija sata
UVOD

Uenike emo pripremiti uz pomo nekoliko uvodnih pitanja:
1. Kad su Hrvati naselili prostor Bosne i Hercegovine?
2. Kad je nastala samostalna bosanska drava?
3. Kad je Bosna pala pod tursku vlast?
4. to je to znailo za Hrvatsku?
5. Kakav je bio poloaj Hrvata pod turskom vlau?
6. Kad u Europi dolazi do buenja nacionalne svijesti?
OBRADA

U prvom koraku obrade objasnit emo uenicima da je vjera bila osnova za razvoj nacionalne svijesti u
Bosni i Hercegovini. Na temelju triju vjera nastala su i tri naroda Bosne i Hercegovine: Hrvati (katolici),
Srbi (pravoslavci) i Bonjaci (muslimani). Nakon to zapiemo nekoliko osnovnih natuknica na plou,
poet emo upoznavati uenike s ustankom u Bosni i Hercegovini (1875. 1878.). Radilo se o pobuni
krana (pravoslavaca i katolika) protiv Turaka . Uskoro se proirio u opi ustanak u koji su se ukljuile
Srbija i Crna Gora te na kraju Rusija. Nakon to je od Rusije doivjela poraz, Turska je pristala na uvjete
Berlinskog kongresa (1878.): morala se odrei veine europskih posjeda, a Austro-Ugarska je dobila pravo
okupacije Bosne i Hercegovine. Zapisat emo osnovne natuknice ili ih projicirati s prozirnice grafoskopom. Zatim emo obraditi odnos Hrvatske prema Bosni i Hercegovini. Narodna stranka pokrenula je
ideju prikljuenja Bosne i Hercegovine Hrvatskoj unutar Austro-Ugarske. U sljedeem koraku upoznat
emo uenike s organizacijom Austro-Ugarske vlasti u Bosni i Hercegovini: Benjamin Kallay postao je
upravitelj BiH. Nova kriza nastupila je 1908. godine i zaprijetila izbijanjem meunarodnog sukoba kada
je Austro-Ugarska odluila pripojiti BiH. Tomu su se protivili srpski politiari u BiH, ali i Kraljevina
Srbija. Pod vlau Austro-Ugarske dolazi do brze modernizacije BiH: modernizirana je uprava, sudstvo
i porezni sustav, grade se eljeznice Uenicima emo projicirati nekoliko sljedeih natuknica. Posebnu
pozornost posvetit emo Hrvatima u Bosni i Hercegovini: njihovim preporodnim nastojanjima (fra Ivan
Frano Juki pokree novine Bosanski prijatelj, koje izlaze u Zagrebu) te djelovanju hrvatskih politikih
stranaka u BiH (Hrvatska narodna zajednica, Hrvatska katolika udruga).
156
Hrvatska povijest

Ponovit emo uz nekoliko jednostavnih pitanja, a zatim moemo vjebati uoavanje uzrono-posljedine veze.
1. Kako je nastala dananja nacionalna struktura BiH? (U 19. st. na temelju triju vjera nastaju
tri nacionalnosti u BiH: Hrvati (katolici), Srbi (pravoslavci) i Bonjaci (muslimani).)
2. Zato je izbio ustanak u BiH? (zbog velikih turskih poreza)
3. Tko se sve u taj ustanak ukljuio? (Srbija, Crna Gora i Rusija)
4. Tko se protivio austro-ugarskoj aneksiji BiH? (srpski politiari u BiH i Srbija)
5. to oekuju neki politiari u Hrvatskoj? (Da se BiH prikljui Hrvatskoj u sklopu AustroUgarske.)
II. Vjebanje uoavanja uzrono-posljedine veze:
UZROK
DOGAAJ
POSLJEDICA
ustanak krana u BiH

preporod Hrvata u BiH
prevrat u Beogradu (1903.) ubojstvo kralja i kraljice
aneksija BiH (1908.)
modernizacija Bosne i Hercegovine
ZAVRNI DIO SATA

PLAN PLOE
BOSNA I HERCEGOVINA U 19. I POETKOM 20. STOLJEA

vjera osnova za razvoj nacionalne svijesti u BiH narodi Bosne i Hercegovine:
Hrvati (katolici), Srbi (pravoslavci) i Bonjaci (muslimani)
ustanak u Bosni i Hercegovini (1875. 1878.): pobuna krana (pravoslavaca i katolika) protiv
Turaka opi ustanak: ukljuile se Srbija i Crna Gora te na kraju Rusija Berlinski kongres
(1878.): Turska se morala odrei veine posjeda, a Austro-Ugarska dobila je pravo okupacije
BiH
Narodna stranka ideja prikljuenja Bosne i Hercegovine Hrvatskoj unutar Austro-Ugarske
organizacija austro-ugarske vlasti: Benjamin Kallay upravitelj BiH
prevrat u Beogradu (1903.): ubojstvo kralja i kraljice poetak meudravne krize
Austro-Ugarska odluila pripojiti BiH (1908.) protive se srpski politiari u BiH i Srbija
aneksijska kriza (prijetnja izbijanja meunarodnog sukoba)
modernizacija BiH: uprava, sudstvo i porezni sustav, eljeznice
157
Hrvati u Bosni i Hercegovini: a) preporodna nastojanja Ivan Frano Juki Bosanski prijatelj
b) hrvatske stranke u BiH: Hrvatska narodna zajednica,
Hrvatska katolika udruga
Tema za pisani rad
Uenik moe posuditi djelo J. idaka [et al]: Povijest hrvatskoga naroda (str. 193. 198.) i sastaviti pisani
rad na temu Hrvatska politika u Bosni i Hercegovini od 1878. do 1903.
51. HRVATSKA POETKOM 20. STOLJEA

Jedan nastavni sat
Obrada
Zadaci
a) materijalni: stjecati znanja o politikome i gospodarskom stanju Hrvatske na poetku 20.

stoljea: osnivanje HPSS-a, politika novog kursa, nastanak Hrvatsko-srpske koalicije te iseljavanje Hrvata
b) odgojni: razvijati interes za povijest Hrvata u domovini i inozemstvu
c) funkcionalni: vjebanje uoavanja bitnoga u tekstu, snalaenja u vremenu i prostoru i uoavanja
Oblici rada:
Inaica 1.
grupni rad, rad u paru, frontalni, individualni.
Inaica 2.
Nastavne metode:
rad na tekstu, izlaganje, razgovor, demonstracija.

Nastavna sredstva:

Korelacije:
Hrvati u inozemstvu danas.

Artikulacija sata
UVOD

Za poetak emo pitati uenike imaju li roake u inozemstvu. Ako odgovore pozitivno, pitat emo ih
gdje ive, ime se bave Moda ustanovimo da ive na istim kontinentima, moda ak u istim dravama, bave se istim ili slinim poslom.
158
Hrvatska povijest
OBRADA

Inaica 1.
Ako smo se odluili za prvu inaicu obrade, uenike emo podijeliti u etiri skupine s po etiri para.
I. SKUPINA
II. SKUPINA
III. SKUPINA
IV. SKUPINA
1. par
ita tekst s
podnaslovom Nove
politike stranke i vadi
natuknice.
ita tekst s
podnaslovom Stanje u
Dalmaciji i Istri i vadi
natuknice.
ita tekst s
podnaslovom
Politika novog
kursa i vadi
natuknice.
ita tekst s
podnaslovom
Rijeka i Zadarska
rezolucija i vadi
natuknice.
2. par
Odgovara na pitanja
na kraju istog odjeljka.
Odgovara na
pitanja na kraju
istog odjeljka.
Odgovara na
pitanja na kraju
istog odjeljka.
3. par
ita tekst s
Zanimljivosti o razvoju
turizma u Opatiji.
ita tekst Zanimljivosti

o prekooceanskim
putovanjima Hrvata.
ita tekst s
podnaslovom
Nastavak
iseljavanja Hrvata
u prekomorske
zemlje i vadi
natuknice.
Zanimljivost
o lananim
iseljavanjima
Hrvata.
4. par
Rjeava prvi zadatak

uzrono-posljedine
veze.
Rjeava drugi zadatak

uzrono-posljedine
veze.
Odgovara na
pitanja na kraju
istog odjeljka.
Rjeava
trei zadatak
Nakon pojedinane analize, krenut emo u zajedniku sintezu. Preko grafoskopa emo projicirati natuknice, koje emo postupno otkrivati. One e biti okvir za prepriavanje dijela gradiva koji su trebali
obraditi parovi pojedinih skupina.
Inaica 2.
Ako smo se odluili za preteito frontalni oblik rada, uenike emo prvo upoznati s hrvatskim politikim
strankama toga vremena: spajanjem Stranke prava i Neodvisne narodne stranke nastala je Hrvatska stranka prava, tu su jo i Hrvatska napredna stranka, zatim ista stranka prava (podsjetimo uenike kako je
ona nastala) te kao potpuno nova stranka Hrvatska puka seljaka stranka (1904.). Izloit emo osnove
programa HPSS-a i najavit emo je kao najvaniju politiku stranku Hrvata izmeu dvaju svjetskih ratova. Zatim emo zapisati prvu skupinu natuknica na plou. U sljedeem koraku obrade upoznat emo
uenike sa stanjem u Dalmaciji i Istri. Pri tome emo ih podsjetiti na ono ega se sjeaju otprije, a to su
sputavajui imbenici gospodarskog razvoja Dalmacije: prometna izoliranost i nedovoljno ulaganje u
gospodarski razvoj. Ovisno o raspoloivosti slikovnog materijala, moemo im neto od sadraja vizualizirati. Naglasit emo i vanost djelovanja Stranke prava u Dalmaciji te konstantne borbe za hrvatski
jezik, koja e potrajati do 1912. godine. Nakon to osnovne natuknice zapiu u biljenicu, uenike emo
upoznati sa zaokretom u hrvatskoj politici politikom novog kursa. Autori su te politike Frano Supilo
i Ante Trumbi (moemo im pokazati njihove slike), koji su se poeli zauzimati za podrku maarskoj
oporbi u zamjenu za sjedinjenje Dalmacije i Banske Hrvatske. Na tom su tragu i dvije rezolucije iz
159
1905. godine: Rijeka i Zadarska. Iz politike novog kursa poela je i suradnja hrvatskih i srpskih politiara (nezamisliva u Khuenovo doba) te nastanak Hrvatsko-srpske koalicije. Meutim, ta je politika
uskoro doivjela slom, kad se uspostavilo da maarska oporba ne eli ispuniti zahtjev za sjedinjenjem
hrvatskih zemalja, ali Hrvatsko-srpska koalicija nastavila je djelovati do poetka Prvoga svjetskog rata.
Uenici e zapisati nekoliko osnovnih natuknica. U zavrnom koraku obrade, uenicima emo izloiti
problematiku iseljavanja Hrvata u prekomorske zemlje: najvie u SAD, zatim Kanadu, Junu Ameriku,
Australiju i Novi Zeland.

Uenicima emo postaviti nekoliko jednostavnih pitanja kako bismo provjerili razinu nauenosti novih
sadraja, a ako nismo radili prema prvoj inaici, moemo im zadati i zadatke uoavanja uzrono-posljedine veze.
1. Tko je i kada osnovao HPSS i koji je bio njezin program?
2. to su bili uzroci loega gospodarskog stanja u Dalmaciji i Istri?
3. U emu je vanost Rijeke i Zadarske rezolucije?
4. Objasni lanana iseljavanja Hrvata poetkom 20. stoljea.
UZROK
DOGAAJ
Rijeka i Zadarska rezolucija
politika novog kursa
nastanak Hrvatsko-srpske
koalicije
ZAVRNI DIO SATA

Metodom uzorka provjerit emo tonost uenikih rjeenja.
160
POSLJEDICA
Hrvatska povijest
PLAN PLOE
HRVATSKA POETKOM 20. STOLJEA

nove politike stranke: Hrvatska stranka prava (Stranka prava + Neodvisna narodna stranka),
Hrvatska napredna stranka, ista stranka prava, Hrvatska puka stranka (1904.),
stanje u Dalmaciji i Istri: gospodarska nerazvijenost, djelovanje Stranke prava, borba za
hrvatski jezik
politika novog kursa (F. Supilo i A. Trumbi): podrka maarskoj oporbi u zamjenu za
ujedinjenje Dalmacije i Banske Hrvatske
Rijeka i Zadarska rezolucija (1905.) nastanak Hrvatsko-srpske koalicije
brzi slom politike novog kursa, ali H-S koalicija traje do poetka Prvoga svjetskog rata
nastavak iseljavanja Hrvata u prekomorske zemlje: najvie u SAD, zatim Kanadu, Junu
Ameriku, Australiju i Novi Zeland
52. DALMACIJA I ISTRA, HRVATI U GRADIU

I JUNOJ UGARSKOJ, BANSKA HRVATSKA KRAJEM
19. I POETKOM 20. STOLJEA PONAVLJANJE
Jedan nastavni sat
Obrada
Zadaci
a) materijalni: utvrivanje steenih znanja o hrvatskom narodnom preporodu u Dalmaciji, Istri,

Gradiu i junoj Ugarskoj, te o politikom i gospodarskom stanju u svim dijelovima Hrvatske
krajem 19. i poetkom 20. stoljea
b) odgojni: razvijanje interesa za povijest Hrvata u svim dijelovima domovine i inozemstvu
Oblici rada:
Nastavne metode:

Nastavna sredstva:

Korelacije:
hrvatski narodni preporod u Banskoj Hrvatskoj.

Artikulacija sata
161
UVOD

Uenike emo pripremiti s nekoliko kratkih pitanja:
1. to je narodni preporod?
2. to su bili ciljevi preporoditelja?
3. to je bio vrhunac preporoda u Banskoj Hrvatskoj?
PONAVLJANJE

Ponavljanje moemo napraviti tako da nacrtamo na plou lentu vremena. Na gornji dio lente napisat emo
Banska Hrvatska/Slavonija, a dolje Dalmacija/Istra pa emo unijeti dogaaje. Kad zavrimo, uenici e
te arine toke povezati u ponavljanje.
VJEBANJE

Zatim emo grafoskopom projicirati tablicu koju e uenici sami dopuniti:
predstavnici
djela
posljedice
BANSKA HRVATSKA
DALMACIJA
ISTRA
GRADIE
JUNA UGARSKA
Nakon toga moemo im dati i nekoliko zadataka uzrono-posljedine veze:

UZROK
DOGAAJ
POSLJEDICA
borba autonomaa i narodnjaka

politika novog kursa
iseljavanje Hrvata u prekomorske
zemlje
Dok uenici rjeavaju zadatke, moemo ispitati 1 2 uenika.

ZAVRNI DIO SATA

U zavrnom dijelu sata provjerit emo kako su uenici odgovorili na postavljenje zadatke.
162
Hrvatska povijest
53. BiH U 19. I POETKOM 20. STOLJEA. HRVATSKA

POETKOM 20. STOLJEA PONAVLJANJE
Jedan nastavni sat
Ponavljanje
Zadaci
a) materijalni: ponavljanje ve nauenih nastavnih sadraja o ustanku u BiH, istonoj krizi te

djelovanju politikih stranaka i gospodarskom stanju u Hrvatskoj poetkom 20. stoljea
b) odgojni: razvijanje radnih navika, interes za povijest Hrvata izvan Hrvatske
c) funkcionalni: vjebanje snalaenja u vremenu i prostoru, uoavanja uzrono-posljedine veze.
Oblici rada:
Nastavne metode:
Nastavna sredstva:

Artikulacija sata
PONAVLJANJE
Predvieno vrijeme:
Na plou emo nacrtati lentu vremena i u nju upisati najvanije dogaaje. Moemo napraviti i usporednu
lentu za dogaaje u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
VJEBANJE
S uenicima moemo vjebati snalaenje u vremenu i prostoru te uoavanje uzrono-posljedine veze.

I. Vjeba snalaenja u vremenu i prostoru:
Na plou emo nacrtati zaglavlje sinkronijske tablice koju e uenici sami dopuniti u biljenice.
HRVATSKA
GODINE
BOSNA I HERCEGOVINA
DOGAAJ
POSLJEDICA

UZROK
ustanak krana u BiH
163
ZAVRNI DIO SATA

Provjerit emo uenika rjeenja. Posebno emo pohvaliti uenike kod kojih smo zamijetili pozitivan
pomak.
54. HRVATSKA U DRUGOJ POLOVICI 19. I NA POETKU

20. STOLJEA USUSTAVLJIVANJE CJELINE
Jedan nastavni sat
Ponavljanje
Zadaci
a) materijalni: usustaviti steena znanja o politikim, gospodarskim i drutvenim prilikama u

Hrvatskoj u drugoj polovici 19. i poetkom 20. stoljea
b) odgojni: razvijanje domoljublja, svijesti o jedinstvenosti i povezanosti hrvatskoga naroda i interesa za Hrvate izvan Hrvatske
c) funkcionalni: vjebati snalaenje u vremenu i prostoru, jasno uobliavanje i izraavanje misli i
stavova.
Oblici rada:
Nastavne metode:

Nastavna sredstva:

Artikulacija sata
UVOD

U uvodnom dijelu sata zamolit emo uenike da sami izdvoje nekoliko prema njihovu sudu najvanijih
dogaaja, a zatim emo ih pokuati svesti na zajedniki nazivnik. Zadat emo im da sami okarakteriziraju vrijeme o kojemu su uili u proloj cjelini te dovre tablicu.
PONAVLJANJE

Nastavnik e na plou nacrtati lentu vremena u koju e upisivati kljune dogaaje hrvatske povijesti
u drugoj polovici 19. i na poetku 20. stoljea. Zatim e uenici prepriavati i objanjavati dogaaje,
pri emu e ih navoditi na smisleno i logino uobliavanje misli te na povezivanje dogaaja na temelju
modela uzrono-posljedine veze.
164
Hrvatska povijest
VJEBANJE

Dok ispitamo 2 3 uenika, ostali uenici mogu ispunjavati radni dio udbenika na kraju nastavne
cjeline.
ZAVRNI DIO SATA

PLAN PLOE
55. HRVATSKA U VRIJEME PRVOG SVJETSKOG RATA

Jedan nastavni sat
Obrada
Zadaci
a) materijalni: stjecanje znanja o Hrvatima u Prvome svjetskom ratu, politikim i gospodarskim

prilikama i djelovanju hrvatske politike emigracije
b) odgojni: osuda rata, posebno borbe za tue ciljeve, ali razvijanje svijesti o obrani domovine i
njezinih dijelova (obrana hrvatske obale od talijanskih posezanja)
c) funkcionalni: vjebanje uoavanja uzrono-posljedine veze, snalaenja u vremenu i prostoru,
analize povijesnog zemljovida, teksta i crtea.
Oblici rada:
Inaica 1.
Inaica 2.
165
Nastavne metode:
metoda izlaganja, razgovora, demonstracija, analiza teksta i karikature.

Nastavna sredstva:
udbenik, grafoskop, povijesni zemljovid (zidni ili u knjizi).

Korelacije:
Berlinski kongres, Istona kriza, poloaj Hrvata u Austro-Ugarskoj, gradivo povijesti iz 8. razreda osnovne kole.
Artikulacija sata
UVOD

Uenike emo upoznati s time o emu e uiti u ovoj cjelini (vidi uvod u cjelinu u udbeniku). U sluaju
prve inaice obrade uenike emo podijeliti u 3 skupine s po 4 para i zadati im zadatke (v. tablicu).
OBRADA

Inaica 1.
Podijelit emo uenike u tri skupine s po pet parova i zadati im zadatke u skladu s tablicom.
I. SKUPINA
II. SKUPINA
III. SKUPINA
1. par
ita tekst pod naslovom Hrvati

u Austro-ugarskoj vojsci i vadi
osnovne natuknice.
ita tekst pod naslovom

Politike i gospodarske prilike i
vadi osnovne natuknice.
ita tekst pod naslovom

Djelovanje hrvatske
politike emigracije i vadi
osnovne natuknice.
2. par
Odgovara na pitanja na kraju

istog odjeljka.
Odgovara na pitanja na kraju

istog odjeljka.
3. par
Analiza izvora iz udbenika

Kako su vojnici izbjegavali
vojsku.
Analiza izvora Krnjavi o

talijanskom avionu nad
Zagrebom.
Rjeava pitanja uzrono-posljedine veze.
Inaica 2.
Uenike emo ukratko podsjetiti na Veliku istonu krizu, terorizam u Srbiji (1903.), atentat u Sarajevu
(1914.) te zaraene strane u Prvome svjetskom ratu kako bismo im osvjeili gradivo osmog razreda. Zatim emo poeti izlagati o borbi Hrvata u Austro-ugarskoj vojsci, na kojim su se bojitima borili i protiv
koga. Bilo bi dobro grafoskopom ili episkopom pokazati sliku Hrvata u austro-ugarskoj odori. Uenik
moe proitati izvor koji govori o tome na koji su nain neki pokuavali izbjei vojnu obvezu. Nastavnik e ispriati o pojavi zelenog kadera. Spomenut emo i dobrovoljake odrede koji su se borili na
strani Antante te pobune u ratnoj mornarici (Pula, Boka kotorska). Zatim e uenici zapisati prvi dio
natuknica u biljenice. U sljedeem koraku obrade govorit emo o politikim i gospodarskim prilikama:
nestaici, gladi, bolestima, ogranienjima graanskih sloboda, cenzuri, to moemo potkrijepiti izvorom
166
Hrvatska povijest
iz udbenika u kojemu se govori o tome kako je neprijateljski (talijanski) zrakoplov nadlijetao grad, a
nijedne novine nisu o tome izvijestile. Neki uenik moe rastumaiti karikaturu u knjizi. U posljednjem
koraku obrade uenike emo informirati o djelovanju hrvatske politike emigracije Hrvatskog odbora (poslije Jugoslavenskoga) koji se borio protiv osvajakih tenji Italije te smatrao da je ujedinjenje
sa Srbijom i Crnom Gorom nuno. Objasnit emo uenicima sukob dviju koncepcija: Hrvati su bili za
ravnopravnost, a srbijanska vlada za centralizam s Karaoreviima na elu. Napisat emo na plou i
zadnju skupinu natuknica postavljajui istodobno uenicima nekoliko pitanja kojima emo ustanoviti
razinu usvojenosti novih sadraja.
UZROK
DOGAAJ
POSLJEDICA
Prvi svjetski rat

pobuna u austro-ugarskoj mornarici
pojava zelenog kadera
ZAVRNI DIO SATA

Uenicima emo zadati nekoliko pitanja ili, ako smo radili prema inaici 2., zadatke uzrono-posljedine
veze iz inaice 1.
Mogua pitanja:
1. Gdje su se sve Hrvati borili u Prvome svjetskom ratu?
2. Zato nisu rado ili u a) Austro-ugarsku vojsku?
b) dobrovoljake jedinice Antante?
3. Kako su se osjeale posljedice Prvoga svjetskog rata?
4. Protiv ega se morala boriti hrvatska politika emigracija?
167
PLAN PLOE
HRVATSKA U VRIJEME PRVOG SVJETSKOG RATA

Hrvati se bore: 1) u Austro-ugarskoj vojsci (veina) protiv Rusije, Srbije i Italije
2) na strani Antante (manjina dobrovoljci)
izbjegavanje vojne obveze zeleni kader
politike i gospodarske prilike: nestaica, glad, ograniene graanske slobode (cenzura)
djelovanje hrvatske politike emigracije Hrvatski (Jugoslavenski) odbor:
protiv Italije povezivanje sa Srbijom i Crnom Gorom
sukob dviju ideja: ravnopravnost (Hrvati) centralizam s Karaoreviima (Srbi)
Tema za pisani rad
Na temelju literature I. Peri: Povijest Hrvata ili D. Pavlievi: Povijest Hrvatske uenik moe napisati
pisani rad o Hrvatima u Prvome svjetskom ratu.
56. HRVATSKA U SASTAVU KRALJEVSTVA

SRBA, HRVATA I SLOVENACA
Jedan nastavni sat
Obrada
Zadaci
a) materijalni: stjecanje znanja o nastanku i ustrojstvu Narodnog vijea SHS, nastanku Drave
SHS, talijanskom zauzimanju hrvatske obale, stvaranju Kraljevstva SHS (razlika Naputak
Adresa) i prvim izraajima nezadovoljstva Hrvata
b) odgojni: razvijati ljubav prema domovini, teritorijalnoj cjelovitosti Hrvatske i osjeaj
demokratinosti
c) funkcionalni: vjebati uoavanje uzrono-posljedine veze, snalaenja na povijesnom
zemljovidu i jasno izraavanje miljenja i stavova.
Oblici rada:
Nastavne metode:
verbalne (izlaganje, razgovor), vizualne (fotografija, zemljovid).

Nastavna sredstva:

Korelacije:
ulazak Italije u Prvi svjetski rat, zavretak Prvoga svjetskog rata.

Artikulacija sata
168
Hrvatska povijest
UVOD

Nakon to u najkraim crtama informiramo uenike o dogaajima u svijetu, za obradu nove nastavne
jedinice pripremit emo ih postavljanjem sljedeih pitanja:
1. to je Antanta obeala Italiji Londonskim ugovorom?
2. Na ijoj se strani bori veina Hrvata u Prvome svjetskom ratu?
3. to za Hrvatsku znai ako Antanta pobijedi?
4. S kime je pregovarao Jugoslavenski odbor?
5. Kakvo ujedinjenje predlae srbijanska strana (Nikola Pai)?
6. U kakvom je, dakle, Hrvatska politikom poloaju?
Uenici e sami zakljuiti da se Hrvatska nala u tekom politikom poloaju pa emo im nakon toga
najaviti dananju temu.
OBRADA

U prvom koraku obrade uenike emo upoznati s ciljem, ustrojstvom i radom Narodnog vijea SHS.
Pritom moemo projicirati slike A. Koroca, A. Pavelia (starijega) i S. Pribievia kako bismo ostvarili
kvalitetniju vizualizaciju nastave. Zatim emo objasniti kako je nastala Drava SHS. Poseban naglasak
stavit emo na dvije odluke sabora: prekid veza s Ugarskom i Austrijom i ulazak Trojednice u Dravu
Slovenaca, Hrvata i Srba. Uenici e analizirati sliku u udbeniku, a zatim emo im grafoskopom projicirati zemljovid kako bi vidjeli da se radi o teritoriju na kojemu su ivjeli Slovenci, Hrvati i Srbi, ali na
podruju bive Austro-Ugarske. Dodatni vanjsko-politiki pritisak predstavljao je poetak talijanskog
ispunjavanja Londonskog ugovora (tj. zauzimanje hrvatske obale od Italije), to je ubrzalo proces pregovora s Kraljevinom Srbijom. Uslijedilo je potpisivanje enevske deklaracije (pod pritiskom Velike
Britanije i Francuske), ali je Pai povukao potpis nakon povratka u Beograd. Netko od uenika proitat
e izvor koji govori o izjavi ppuk. Duana Simovia, a drugi e odgovoriti na pitanja. Posebnu pozornost
obratit emo sjednici Sredinjeg odbora Narodnog vijea SHS (28./29. XI. 1918.), gdje se raspravljalo o
nainu ujedinjenja Drave SHS s Kraljevinom Srbijom. Uenike emo upoznati s bitnim odrednicama
Naputka i u emu se razlikovao od Adrese. Nezadovoljstvo Hrvata osjetilo se ve u sljedeih nekoliko dana (proglas Stranke prava, Prosinake rtve). U zadnjem koraku obrade uenike emo upoznati
s posljedicama Rapalskog ugovora i Rimskog sporazuma.
VJEBANJE

Usvojenost novih sadraja moemo provjeriti tako da:
169
Inaica 1
1) uenicima zadamo pitanja uzrono-posljedine veze (v. tablicu).
UZROK
DOGAAJ
POSLJEDICA
Talijani poinju zauzimati

hrvatsku obalu
Prosinake rtve
Rapalski ugovor
Inaica 2
2) uenici odgovore u biljenice na pitanja na kraju odjeljaka u knjizi.
Dok uenici odgovaraju na zadatke, moemo ispitati 1 2 uenika. Zadnje 2 minute sata ostavit
emo za provjeru kako su uenici rijeili zadatke.
ZAVRNI DIO SATA

Na kraju emo provjeriti uenika rjeenja.
PLAN PLOE
HRVATSKA U SASTAVU KRALJEVSTVA SRBA, HRVATA I SLOVENACA

Narodno vijee SHS najvie politiko tijelo junoslavenskih zemalja HM (A. Koroec
predsjednik)
Hrvatski sabor (29. X. 1918.) 2 vane odluke:
a) prekinute sve dravnopravne veze s Austrijom i Ugarskom i Trojedna Kraljevina ulazi u
Dravu SHS
b) sve ovlasti Hrvatski sabor prenosi na Narodno vijee SHS
Talijani zauzimaju hrvatsku obalu ubrzano ujedinjenje Drave SHS s Kraljevinom Srbijom
enevska deklaracija dogovorena ravnopravnost Pai povlai potpis
sjednica Sredinjeg odbora NV-a SHS (XI. 1918.) dogovoren Naputak
izaslanstvo proitalo Adresu (bezuvjetno ujedinjenje) nastanak Kraljevstva SHS (1. XII.
1918.) s dinastijom Karaorevia na elu
nezadovoljstvo Hrvata (proglas Stranke prava, Prosinake rtve)
Rapalski ugovor (krajem 1920.) Italija dobila Trst, Istru, Zadar i otoke
Rimski sporazum Rijeka pripala Italiji
Tema za pisani rad
Na temelju djela H. Matkovia: Suvremena politika povijest Hrvatske i Povijest Jugoslavije uenik
moe sastaviti pisani rad o ulasku Hrvatske u Kraljevstvo SHS.
170
Hrvatska povijest
57. HRVATSKA U VRIJEME PRVOG SVJETSKOG

RATA. HRVATSKA U SASTAVU KRALJEVSTVA SHS
PONAVLJANJE
Jedan nastavni sat
Ponavljanje
Zadaci
a) materijalni: ponovit emo ve nauene sadraje o borbi Hrvata u Prvome svjetskom ratu,
nastanku Drave SHS te okolnostima njezina ulaska u Kraljevstvo SHS
b) odgojni: razvijanje interesa za hrvatsku povijest, osjeaja za demokraciju
c) funkcionalni: vjebanje uoavanja uzrono-posljedine veze te snalaenja u vremenu i prostoru.
Oblici rada:
Nastavne metode:

Nastavna sredstva:

Korelacije:
poloaj Hrvata u Austro-Ugarskoj.

Artikulacija sata
UVOD

Uenike moemo pripremiti igrom asocijacija.
Nije republika
uputa
spaljivanje maarske
zastave (1895.)
na pismu
a nije ni carstvo
sastavilo ga NV SHS
osniva i predsjednik
HSS-a
proitano kralju
Aleksandru
vlada kralj
sadrava uvjete
ujedinjenja
politiar, roen u
Trebarjevu Desnom
(1871.)
Svetozar Pribievi
Ugarsko-Hrvatsko
23. XI. 1918.
guske u magli
1. XII. 1918.
Kraljevstvo
Naputak
Stjepan Radi
Adresa
KRALJEVSTVO SRBA, HRVATA I SLOVENACA
PONAVLJANJE

Ponoviti moemo uz pomo nekoliko jednostavnih pitanja:
171
1. Kakav je bio poloaj Hrvata u Austro-Ugarskoj?

2. Kad su se javile ideje o ujedinjenju svih junih Slavena?
3. Zato je Italija ula u Prvi svjetski rat, kada i na ijoj strani?
4. Na ijoj su se strani preteito borili Hrvati u Prvome svjetskom ratu?
5. Za to se zauzimao Jugoslavenski odbor? Oko ega se taj odbor sukobljavao s Paievom vladom?
6. Kako je nastala Drava SHS? Koje je narode ona ukljuivala?
7. to je Naputak, a to Adresa?
8. Zato Hrvati nisu bili zadovoljni ujedinjenjem 1. XII. 1918.?
Dok uenici samostalno odgovore na zadatke u svoje biljenice, moemo ispitati 1 2 uenika.
VJEBANJE

U sljedeem koraku s uenicima moemo vjebati snalaenje u vremenu i prostoru te uoavanje uzrono-posljedine veze.
I. Snalaenje u vremenu i prostoru:
Pomou prozirnica pokazat emo uenicima u emu se razlikuje teritorijalni opseg Drave SHS i
Kraljevstva SHS. Pokuat emo uenicima razviti sposobnost odreivanja tog prostora na fizikoj
karti Europe ili na slijepom zemljovidu.
UZROK
DOGAAJ
pojava zelenog kadra
nastanak Drave SHS
talijansko zauzimanje hrvatske
obale
ZAVRNI DIO SATA

Provjerit emo kako su uenici odgovorili na postavljene zadatke.
172
POSLJEDICA
Hrvatska povijest
58. DJELOVANJE HRVATSKIH POLITIKIH

STRANAKA (1918. 1935.)
Jedan nastavni sat
Obrada
Zadaci
a) materijalni: stjecanje znanja o politikom poloaju Hrvata u Kraljevstvu SHS od 1918. do 1934.
godine, Vidovdanski ustav, djelovanje HSS-a, atentat na zastupnike HSS-a, estosijeanjska diktatura, Oktroirani ustav, nastanak ustakog pokreta i atentat u Marseilleu na kralja Aleksandra
b) odgojni: razvijanje interesa za nacionalnu povijest, osuda nasilja kao neprimjerenog oblika
rjeavanja problema
c) funkcionalni: vjebanje uoavanja bitnoga u tekstu, uzrono-posljedine veze i snalaenja u vremenu i prostoru.
Oblici rada:
Inaica 1.
grupni, frontalni, rad u paru i individualni.
Inaica 2.
Nastavne metode:
izlaganje, razgovor, analiza teksta, demonstracija.

Nastavna sredstva:

Korelacije:
osnutak HPSS-a, nastanak Kraljevstva SHS.

Artikulacija sata
UVOD

Uenike emo pripremiti s nekoliko uvodnih pitanja na koja e odgovoriti:
1. Kako je nastalo Kraljevstvo SHS? (ujedinjenjem Drave SHS s Kraljevinom Srbijom)
2. Je li to ujedinjenje provedeno u skladu sa eljama hrvatskog naroda? (Nije.)
3. to je Naputak, a to Adresa? (Prema Naputku se trebalo ujediniti uz uvjet priznavanja samostalnosti, a Adresa je sroena tako da je srpski kralj prihvati.)
4. to su Prosinake rtve? Kako je do njih dolo? (nakon prosvjeda na Jelaievu trgu)
5. Kada je osnovana Hrvatska puka seljaka stranka? Tko su njezini osnivai i koji je njezin program? (Braa Radi osnovala su je 1904. godine, zauzimala se za vea prava seljaka.)
OBRADA
173
Inaica 1.
Ako se odluimo za kombinirani oblik rada (grupni, rad u paru, individualni i frontalni), podijelit emo
uenike u etiri skupine s po etiri para i dati im zadatke u skladu sa sljedeom tablicom.
I. SKUPINA
II. SKUPINA
III. SKUPINA
IV. SKUPINA
1. par
ita tekst s
podnaslovom Uzroci
jaanja hrvatskog
nezadovoljstva i vadi
natuknice.
ita tekst s
podnaslovom HPSS
najznaajnija
hrvatska politika
stranka i vadi
natuknice.
ita tekst s
podnaslovom Atentat
na hrvatske zastupnike
u Narodnoj skuptini i
vadi natuknice.
ita tekst s
podnaslovom
Uvoenje diktature
i vadi natuknice.
2. par
Odgovara na
pitanja na kraju
istog odjeljka.
Odgovara na pitanja
na kraju istog
odjeljka.
3. par
ita tekst s
podnaslovom
Oktroirani ustav i vadi
natuknice.
Odgovara na prvi
ita tekst s
podnaslovom Ubojstvo
kralja i uspostava
Namjesnitva
i vadi natuknice.
Odgovara na trei
4. par
Odgovara na drugi
Odgovara na etvrti
Nakon to svaki par unutar skupina obavi svoj dio posla, poet emo u zajedniku sintezu. Grafoskopom
emo projicirati naslov nastavne jedinice i skupinu po skupinu natuknica, koje e sluiti kao okvir za
prepriavanje dogaaja onim parovima koji su radili odreeni dio nove nastavne jedinice.
Inaica 2.
Ako se zbog opsenosti sadraja nastavne jedinice ipak odluimo za frontalni nain rada, uenike emo
prvo upoznati s uzrocima jaanja hrvatskog nezadovoljstva: prijevarama koje su nastupile ve pri pretvaranju austro-ugarskih kruna u dinare (ime su stanovnici bive Drave SHS oteeni za 20% vrijednosti),
zatim igosanje stoke te vei porez u Hrvatskoj. Napisat emo prvu skupinu natuknica na plou ili ih
projicirati s prozirnice. Netko od uenika moe proitati izvor iz knjige koji govori o batinanju vojnika.
Zajedno emo odgovoriti na pitanja na kraju teksta. U sljedeem koraku obrade upoznat emo uenike s
time kako je donesen Vidovdanski ustav (1921.), kojim je Kraljevina SHS postala centralistika monarhija,
kralju su dodijeljene velike ovlasti, a drava je podijeljena na 33 oblasti, ime je zatirana sama hrvatska
dravnost. Uenicima emo projicirati novu skupinu natuknica, a zatim emo ih upoznati s djelatnou
Hrvatske puke seljake stranke (HPSS) najznaajnije hrvatske politike stranke. Ona je u sklopu politikih okolnosti nekoliko puta promijenila naziv: u Hrvatska republikanska seljaka stranka (HRSS),
a od 1925. u Hrvatska seljaka stranka (HSS). Zatim emo uenicima objasniti kako je udruivanjem
HSS-a i Samostalne demokratske stranke (S. Pribievia) dolo do stvaranja Seljako-demokratske koalicije (1927.), koja je predstavljala pravu politiku opasnost za srpske radikale. Zatim emo uenicima
174
Hrvatska povijest
predoiti kako je dolo do atentata na hrvatske zastupnike u Narodnoj skuptini (20. VI. 1928.), zloina
nezamislivoga u demokratskim dravama, kad je radikal Punia Rai pucao u zastupnike HSS-a. Dvojica
ubijenih (. Basariek i P. Radi), trojica ranjenih (S. Radi, I. Grana i I. Pernar) te skora smrt samog
Stjepana Radia, voe najutjecajnije hrvatske politike stranke, izazvali su duboko ogorenje hrvatskog
naroda. Za novog vou HSS-a dolazi Vladko Maek. Uenici e prepisati novu skupinu natuknica u biljenice te analizirati slikovni materijal u udbeniku: izvjee iz novina i slike sa sprovoda. U sljedeem
koraku obrade, uenike emo upoznati s diktaturom kralja Aleksandra (6. I. 1929.), to je s ubojstvom
hrvatskih zastupnika svakako bio poticaj osnutku organizacije Ustaa hrvatski oslobodilaki pokret
(1930.). Ipak, pod vanjskim pritiskom kralj diktaturu zamjenjuje nametnutim (oktroiranim) Ustavom
(1931.), kojim ozakonjuje svoj nadzor rada skuptine. Hrvatski politiari Zagrebakim punktacijama
(1932.) osuuju kraljev reim. Uenici prepisuju natuknice s prozirnice u biljenicu, a zatim prelazimo
na posljednji korak obrade: ubojstvo kralja Aleksandra u Marseilleu (1934.). Upoznat emo uenike s
time da je pokuaja bilo i prije, a moemo rei i da neki povjesniari smatraju da je atentat bio usmjeren
protiv francuskog ministra vanjskih poslova, ali posljedice ubojstva, zbog maloljetnosti prijestolonasljednika, bile su uspostava Namjesnitva sainjenoga od kneza Pavla i jo dvaju lanova.

Ponavljanje emo provesti kroz nekoliko jednostavnih pitanja, a vjebati moemo uoavanje uzronoposljedine veze.
1. to je produbilo nezadovoljstvo Hrvata u Kraljevstvu SHS?
2. to je ozakonio Vidovdanski ustav?
3. Kako je nastala Seljako-demokratska koalicija?
4. Prepriaj dogaaje u Narodnoj skuptini (20. VI. 1928.).
5. U emu je vanost Zagrebakih punktacija?
UZROK
DOGAAJ
POSLJEDICA
proglaenje estosijeanjske
diktature
ubojstvo zastupnika HSS-a u
Narodnoj skuptini
nastanak ustakog pokreta
ubojstvo kralja Aleksandra
ZAVRNI DIO SATA

Metodom uzorka kratko emo provjeriti uenika rjeenja.
175
PLAN PLOE
DJELOVANJE HRVATSKIH POLITIKIH STRANAKA (1918. 1935.)

uzroci jaanja hrvatskog nezadovoljstva:
1) pretvaranje kruna u dinare gubitak 20% vrijednosti
2) igosanje stoke
3) vei porez u Hrvatskoj
Vidovdanski ustav (1921.) Kraljevina SHS postala je centralistika monarhija, kralju velike
ovlasti, podjela na 33 oblasti hrvatska dravnost dovedena u pitanje
HPSS najvanija hrvatska politika stranka: promjena naziva (HRSS HSS )
HSS + Samostalna demokratska stranka = Seljako-demokratska koalicija (1927.)
atentat na hrvatske zastupnike u Narodnoj skuptini (20. VI. 1928.): radikal Punia Rai puca
u zastupnike HSS-a 2 mrtva, 3 ranjena (S. Radi podlegao ranama) ogorenje hrvatskog
naroda
Vladko Maek novi voa HSS-a
kralj Aleksandar uvodi diktaturu (6. I. 1929.) osnutak organizacije Ustaa hrvatski
oslobodilaki pokret (1930.)
Oktroirani ustav (1931.) kralj nadzire rad skuptine
Zagrebake punktacije (1932.) osuda kraljeva reima
ubojstvo kralja Aleksandra u Marseilleu (1934.) uspostava Namjesnitva (knez Pavle i jo 2
lana)
Tema za pisani rad
Uenik moe sastaviti pisani rad na neku od sljedeih tema:

a) Atentat u Narodnoj skuptini
b) Djelovanje HSS-a izmeu dvaju ratova
c) Nastanak ustakog pokreta
Mogua literatura:
H. Matkovi: Povijest HSS-a, Zagreb 1999.
H. Matkovi: Suvremena politika povijest Hrvatske, Zagreb, 1992.
H. Matkovi: Povijest Jugoslavije hrvatski pogled, Zagreb, 1998.
176
Hrvatska povijest
59. HRVATSKO PITANJE I NASTANAK

BANOVINE HRVATSKE
Jedan nastavni sat
Obrada
Zadaci
a) materijalni: usvajanje znanja o hrvatskom pitanju, uzrocima iseljavanja Hrvata, sporazumu

Cvetkovi-Maek o nastanku Banovine Hrvatske
b) odgojni: razvijanje duha demokracije i svijesti o rjeavanju politikih pitanja u demokratskim
institucijama (sabor, sporazum i slino), osuda velikosrpstva jer ponitava pravo naroda za
samoodreenjem
c) funkcionalni: vjebanje snalaenja u vremenu i prostoru (zemljovid Banovine Hrvatske), rada na
tekstu i uoavanja uzrono-posljedine veze.
Oblici rada:
Nastavne metode:
izlaganje, razgovor, rad na tekstu.

Nastavna sredstva:
udbenik, grafoskop, zemljovid.

Korelacije:
poloaj Hrvata u Austro-Ugarskoj.

Artikulacija sata
UVOD

Uenike emo pripremiti za obradu nove nastavne jedinice uz pomo nekoliko postavljenih pitanja:
1. to je sve uzrokovalo nezadovoljstvo Hrvata poloajem u Kraljevstvu SHS?
2. Kako je kralj Aleksandar smirio stanje u zemlji nakon atentata u Narodnoj skuptini?
3. Tko je izveo atentat na kralja Aleksandra i zato?
4. Kako se zvala najvanija hrvatska politika stranka izmeu dvaju ratova?
5. Jeste li kad uli za izraz hrvatsko pitanje?
OBRADA

U prvom koraku obrade objasnit emo uenicima pojam hrvatskog pitanja. Podreenost Hrvata u odnosu
na Srbe u Kraljevstvu SHS moemo ilustrirati brojanim podacima.
Ovdje emo naglasiti da su, osim Hrvata, i drugi narodi bili u neravnopravnom poloaju (recimo, Makedonci nisu priznati kao narod, a Crnogorci su smatrani Srbima). Nakon to napiemo nekoliko natuknica, izloit emo dio koji se odnosi na hrvatsko iseljenitvo, objanjavajui razliku izmeu ekonomskih i
177
politikih emigranata. Pokazat emo uenicima grafoskopom prozirnicu na kojoj se vide glavni smjerovi
emigriranja Hrvata (polovica 19. st. /po. 20. st.). Opet emo povezati vanjskopolitike dogaaje s odlukom kneza Pavla o rjeenju hrvatskog pitanja. Ovo emo potkrijepiti izvorom navedenim u udbeniku
(izvjetaj H. Seton-Watsona): jedan e uenik proitati izvor, a drugi e odgovoriti na pitanja. Nakon
toga uenike emo upoznati sa sporazumom Cvetkovi-Maek: stvorena je Banovina Hrvatska, a Maek
je imenovan potpredsjednikom vlade. S prozirnice ili na zidnom povijesnom zemljovidu (Hrvatska kroz
stoljea) uenicima emo pokazati koji je teritorij ukljuivala Banovina Hrvatska. Zatim emo navesti to
su bili sredinji, a to samostalni hrvatski poslovi, te upoznati uenike s protivnicima sporazuma (velikosrpski krugovi i ustae). Naglasit emo da je to bilo rjeenje hrvatskog pitanja koje zbog blizine Drugog
svjetskog rata nije uspjelo dati rezultate. Nakon toga zapisat emo i posljednje natuknice na plou.
VJEBANJE

Uenicima emo zadati nekoliko pitanja ili zadataka uzrono-posljedine veze i, dok ostali rjeavaju,
moemo ispitati 1 2 uenika.
I. Pitanja:
1. Zbog ega su se Hrvati iseljavali od kraja 19. stoljea? to je dodatno pojaalo iseljavanje?
2. Kako je dolo do sporazuma Cvetkovi-Maek?
3. to su bili poslovi sredinje vlade u Beogradu, a to samostalni poslovi Banovine Hrvatske?
4. Utvrdi pomou zemljovida koja je podruja obuhvaala Banovina Hrvatska.
5. Tko se protivio sporazumu Cvetkovi Maek i zato?
UZROK
DOGAAJ
a) ___________________
b) ___________________
iseljavanje Hrvata
sporazum Cvetkovi-Maek
ZAVRNI DIO SATA

Zadnjih pet minuta sata ostavit emo za pregledavanje uenikih odgovora.
178
POSLJEDICA
Hrvatska povijest
PLAN PLOE
HRVATSKO PITANJE I NASTANAK BANOVINE HRVATSKE

hrvatsko pitanje neravnopravan poloaj Hrvata u odnosu na Srbe u zajednikoj dravi
Vidovdanski ustav (1921.) hrvatski teritorij podijeljen na oblasti, a Sabor se ne sastaje
ugroena hrvatska dravnost
Hrvatsko iseljenitvo: a) ekonomski emigranti peronospora
b) politiki emigranti progoni (posebno nakon estosijeanjske
diktature i Zakona o zatiti drave)
pregovori Maek-Stojadinovi neuspjeni
sporazum Cvetkovi-Maek nastanak Banovine Hrvatske (26. VIII. 1939.)
BANOVINA HRVATSKA
POSLOVI SREDINJE VLADE
UNUTARNJI POSLOVI
vanjski poslovi, vojska, financije, vanjska

trgovina, pota i promet
gospodarstvo, prosvjeta, zdravstvo, sudstvo i

unutarnja uprava
protivnici Sporazuma i Banovine: a) velikosrpski krugovi nemogue ostvariti centralizam

b) ustaka emigracija nije ostvarena hrvatska
samostalnost
Tema za pisani rad
Uenik koji pokae posebno zanimanje moe posuditi djela Hrvoja Matkovia Suvremena politika
povijest Hrvatske ili Povijest Jugoslavije hrvatski pogled te na temu Banovina Hrvatska napisati pismeno izvjee (referat).
60. DJELOVANJE HRVATSKIH POLITIKIH STRANAKA

(1918. 1935.). HRVATSKO PITANJE I NASTANAK
BANOVINE HRVATSKE PONAVLJANJE
Jedan nastavni sat
Ponavljanje
Zadaci
a) materijalni: ponovit emo razdoblje politikog djelovanja hrvatskih stranaka (1918. 1935.),
hrvatsko pitanje i nastanak Banovine Hrvatske
b) odgojni: razvijanje interesa za povijest Hrvata, osjeaja za demokraciju i temeljne ljudske
vrijednosti (graanske slobode i drugo), osuda diktature
179

Oblici rada:
Nastavne metode:

Nastavna sredstva:

Artikulacija sata
UVOD

Za poetak uenike moemo zabaviti pogaanjem igre asocijacija.
dalmatinsko
seljako
tono
slavonsko
istono
netono
slovo
pogreno
jedino
dravljanstvo
ispravno
hrvatsko
pitanje
rjeenje
HRVATSKO PITANJE TRAI RJEENJE

PONAVLJANJE

Ponoviti moemo na nekoliko naina.
Inaica 1.
Na plou emo nacrtati lentu vremena zapoevi s godinom 1918. U lentu emo upisati sve najvanije
dogaaje za hrvatsku povijest izmeu dvaju svjetskih ratova.
Inaica 2.
Grafoskopom moemo projicirati prozirnicu na kojoj e biti sljedea tablica. Tablicu emo postupno
otkrivati, a uenici e u biljenice dopunjavati praznine u tablici.
180
GODINA
DOGAAJ
29. X. 1918.
nastanak Drave SHS
1. XII. 1918.
nastanak Kraljevstva SHS
1921.
Vidovdanski ustav
1928.
atentat na hrvatske zastupnike u Narodnoj

skuptini
6. I. 1929.
estosijeanjska diktatura
ZNAENJE
Hrvatska povijest
1931.
Oktroirani ustav
1934.
atentat na kralja Aleksandra
1939.
sporazum Cvetkovi Maek
VJEBANJE

S uenicima moemo vjebati snalaenje u vremenu i prostoru usporeujui unutarnje promjene granica
Kraljevstva SHS, tj. Kraljevine Jugoslavije (oblasti, banovine, Banovina Hrvatska).
Takoer moemo vjebati i uoavanje uzrono-posljedine veze uz pomo nekoliko dolje navedenih
zadataka.
UZROK
DOGAAJ
POSLJEDICA
Vidovdanski ustav
atentat na hrvatske zastupnike u
Narodnoj skuptini
atentat na kralja Aleksandra u
Marseilleu
ZAVRNI DIO SATA

61. NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

Jedan nastavni sat
Obrada
Zadaci
a) materijalni: stjecanje znanja o okolnostima nastanka NDH i njezinim obiljejima

b) odgojni: osuda faizma, rasne i vjerske nejednakosti
c) funkcionalni: vjebati rad na tekstu (uoavanje bitnoga u tekstu), snalaenje u vremenu i
prostoru te uoavanje uzrono-posljedine veze.
Oblici rada:
Inaica 1.
frontalni, grupni, rad u paru, individualni.
181
Inaica 2.
Nastavne metode:
razgovor, izlaganje, rad na tekstu.

Nastavna sredstva:

Korelacije:
nastanak ustakog pokreta (nerijeeno hrvatsko pitanje: vrlo teak i podreen poloaj Hrvata u
Kraljevini Jugoslaviji), usporedba ustakoga i nacistikog reima, gradivo povijesti osmog razreda osnovne kole (Drugi svjetski rat).
Artikulacija sata
UVOD

Uenike emo pripremiti sljedeim pitanjima:
1. Kako je i zato nastao ustaki pokret?
2. to su bili ciljevi ustakog pokreta?
3. Gdje su ustae emigrirali?
Nakon toga (ako smo se odluili za 1. inaicu) podijelit emo ih na etiri skupine s po 4 para.
OBRADA

Inaica 1.
S prozirnice emo uenicima projicirati tablicu i objasniti tko treba obraditi pojedini dio teksta. Nakon
toga dat emo im 10-ak minuta da svaki par u skupini stigne obaviti svoj dio posla. Za to emo vrijeme
obilaziti skupine, nadgledati rad parova i po potrebi ih usmjeravati.
I. SKUPINA
II. SKUPINA
III. SKUPINA
IV. SKUPINA
1. par
ita tekst s
podnaslovom Slom
Kraljevine Jugoslavije
i vadi osnovne
natuknice.
ita tekst s
podnaslovom
Nastanak NDH i vadi
osnovne natuknice.
ita tekst s
podnaslovom
Ustroj vlasti u
NDH. Podreenost
okupatorskim silama
i vadi osnovne
natuknice.
ita tekst s
podnaslovom Ustaki
teror i vadi osnovne
natuknice.
2. par
ita tekst (kao i 1.

par iste skupine) i
odgovara na pitanja
na kraju teksta.
ita tekst (kao i 1.

par iste skupine) i
odgovara na pitanja na
kraju teksta.
ita tekst (kao i 1.

par iste skupine) i
odgovara na pitanja
na kraju teksta.
ita tekst (kao i 1.

par iste skupine) i
odgovara na pitanja
na kraju teksta.
182
Hrvatska povijest
3. par
ita tekst s
podnaslovom
Vezanost ustakog
reima za sudbinu
njegovih zatitnika
i vadi osnovne
natuknice.
ita tekst Slom

Kraljevine Jugoslavije
i rjeava prvi zadatak
uzrono-posljedine
veze.
ita tekst s
podnaslovom
Gospodarstvo i
kultura u NDH i vadi
osnovne natuknice.
ita tekst
Podreenost
okupatorskim silama i
rjeava trei zadatak
uzrono-posljedine
veze.
4. par
ita tekst (kao i 3.

par iste skupine) i
odgovara na pitanja
na kraju teksta.
ita tekst Nastanak

NDH i rjeava drugi
ita tekst (kao i 3.

par iste skupine) i
odgovara na pitanja
na kraju teksta.
ita tekst Vezanost

ustakog reima
Rjeava etvrti
Kao i obino, nakon samostalne analize poinje se u zajednika sinteza. S grafoskopa emo projicirati natuknice (v. PLAN PLOE) koje emo postupno otkrivati. One e sluiti kao osnova za izlaganje
predstavnika parova, ime emo dobiti povratnu informaciju koliko su uenici nauili nove nastavne
sadraje.
Inaica 2.
Ako smatramo da e nam gore navedeni oblik rada oduzeti previe vremena, istu nastavnu jedinicu moemo obraditi i kombinacijom frontalnoga i individualnog oblika rada. Nastavnik e izlagati gradivo u
manjim cjelinama (Slom Kraljevine Jugoslavije, Nastanak Nezavisne Drave Hrvatske, Ustroj vlasti u
NDH. Podreenost okupatorskim silama, Ustaki teror, Vezanost ustakog reima za sudbinu njegovih
zatitnika, Gospodarstvo i kultura u NDH), s nekoliko kratkih pitanja dobivati povratnu informaciju o
nauenosti novih sadraja kod uenika te otkrivati natuknice na grafoskopu. Grafoskopom moemo prikazati i teritorijalni ustroj NDH: podjelu na upe i crtu razgranienja njemako-talijanskih interesa. Na
zemljovidu uenici mogu ustanoviti kako je NDH zauzela Bosnu i Hercegovinu te dijelove Srbije i kako
su Talijani zauzeli vei dio hrvatske obale. Na kraju e neki uenik itati izvor, a drugi e odgovoriti na
pitanja na kraju izvora. Ostane li nam vremena, moemo proitati i tekst zanimljivosti.
ZAVRNI DIO SATA

U zavrnom dijelu sata moemo uenicima zadati nekoliko zadataka uoavanja uzrono-posljedine veze
da ih rijee samostalno ili uz nau pomo.
UZROK
DOGAAJ
POSLJEDICA
slom Kraljevine Jugoslavije

nastanak NDH
Rimski ugovori
pu Voki-Lorkovi
183
PLAN PLOE
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

Kraljevina Jugoslavija pristupa Trojnom paktu (25. III. 1941.) dravni udar (D. Simovi)
napad Njemake na Jugoslaviju (6. IV. 1941.) kapitulacija za 11 dana
Slavko Kvaternik proglasio Nezavisnu Dravu Hrvatsku (10. IV. 1941.) ustae i poglavnik A.
Paveli (ustroj po uzoru na Njemaku i Italiju)
Rimski ugovori Paveli predao Mussoliniju velik dio dalmatinske obale
ustaki teror: rasni i vjerski progoni, logori (idovi, Romi, Srbi, ali i Hrvati protivnici reima)
teror etnika, Talijana i partizana
pu Voki-Lorkovi (1944.) pokuaj povezivanja NDH s Velikom Britanijom Paveli ih
uhitio i dao zatvoriti u Lepoglavu (poslije pogubljeni)
gospodarstvo NDH podreeno interesima Nijemaca i Italije
kultura NDH objavljivanje Hrvatske enciklopedije
Tema za pisani rad
Uenik moe posuditi knjigu Hrvoja Matkovia Nezavisna Drava Hrvatska i napisati na temelju nekog
veeg poglavlja pisano izvjee (referat).
62. HRVATSKI NAROD U ANTIFAISTIKOJ BORBI

Jedan nastavni sat
Obrada
Zadaci
a) materijalni: stjecanje znanja o nastanku, organizaciji i djelovanju partizanskog pokreta

b) odgojni: razvijanje nacionalnog osjeaja, ljubavi prema domovini i slobodi
c) funkcionalni: vjebanje uoavanja bitnoga u tekstu, uzrono-posljedine veze te snalaenja u
vremenu i prostoru.
Oblici rada:
Nastavne metode:

Nastavna sredstva:

Korelacije:
velikosrpski program Ilije Garaanina, partizanski filmovi.
184
Hrvatska povijest
Artikulacija sata
UVOD

Uenike moemo pitati jesu li kad uli za partizane. Znaju li kakav je to partizanski nain borbe? Jesu
li kad gledali neki partizanski film? Ako ne, jesu li gledali film Maral Vinka Breana?
OBRADA

Uenike emo kratko podsjetiti na injenice koje su ve nauili: potpisivanje Trojnog pakta, dravni
udar, napad na Jugoslaviju i njezinu brzu kapitulaciju i podjelu. Ubrzo nakon toga Komunistika partija Jugoslavije (KPJ) poinje organizirati pokret otpora i dolazi do pojave partizanskog pokreta. Zatim
emo uenicima projicirati prvi dio natuknica s prozirnice. Na podruju Hrvatske organiziran je prvi
partizanski odred u nekadanjoj Jugoslaviji. Bio je to Sisaki odred (22. VI. 1941.). Zbog uinkovitije
organizacije partizanskih akcija na podruju Hrvatske organiziran je Glavni tab Hrvatske te mnogo
Narodnooslobodilakih odbora (NOO). Kao vrhovno politiko tijelo pokreta krajem 1942. osnovano je
Antifaistiko vijee narodnog osloboenja Jugoslavije (AVNOJ). Uenicima emo zapisati drugi dio
natuknica na plou ili ih projicirati grafoskopom, a zatim ih upoznati s djelatnou Zemaljskog antifaistikog vijea narodnog osloboenja Hrvatske (ZAVNOH), pri emu emo naglasiti njegovu vanu
odluku o sjedinjenju okupiranih podruja hrvatske obale (pod Talijanima) s maticom Hrvatskom. Tako
je postupno dolo i do stvaranja hrvatske drave u sastavu jugoslavenske federacije. Ponovno emo zapisati ili projicirati novu skupinu natuknica, a zatim emo se neto detaljnije osvrnuti na sudbinu HSS-a
najvanije hrvatske politike stranke izmeu dvaju ratova. Naime, unutar HSS-a dolazi do raslojavanja: dio surauje s izbjeglikom vladom u Londonu, dio prilazi ustaama, dio je za politiku ekanja (V.
Maek), a dio (s vremenom sve vei) sudjeluje u antifaistikoj borbi. Ovo moemo ilustrirati izvorom
iz udbenika koji govori o udjelu HSS-a u NOB-u. Nakon to zapiemo nekoliko sljedeih natuknica,
uenike emo upoznati s djelovanjem etnika na podruju bive Kraljevine Jugoslavije. etnici (s voom Draom Mihailoviem) borili su se za povratak kralja na vlast i ostvarenje Velike Srbije, tj. drave
sa srpskom prevlau. Provodili su teror na hrvatskom podruju, posebno na podruju Dalmacije, Like
i Gorskog kotara. Uoi sloma NDH dolo je do povlaenja vojske i civila prema Austriji. Civili i vojnici
predali su se Saveznicima (Britancima), a ovi su ih izruili partizanima, pa je poinjen zloin: neki su
ubijeni ve ondje, u blizini Bleiburga, a drugi su uz teko muenje sprovedeni na Krini put. Ovo moemo ilustrirati svjedoenjima iz dokumentarnog filma 1945. nalije rata.

Ponovit emo s nekoliko kratkih pitanja, a nakon toga moemo vjebati uoavanje uzrono-posljedine
veze.
I. Primjeri pitanja za provjeru znanja:
1. Tko je bio organizator partizanskog pokreta?
185
2. Objasni raslojavanje unutar HSS-a.

3. to je ZAVNOH? Koja je njegova vana odluka?
4. Tko su bili etnici i za to su se borili?
5. to se dogodilo nakon sloma NDH?
UZROK
DOGAAJ
POSLJEDICA
osnutak Sisakog odreda

uskraivanje zapadne podrke
etnicima
povlaenje vojnika i civila NDH
prema Austriji
ZAVRNI DIO SATA

U zavrnom dijelu sata kratko emo provjeriti uenika rjeenja, tako da uenici itaju s mjesta odgovore na pitanja.
PLAN PLOE
186
HRVATSKI NAROD U ANTIFAISTIKOJ BORBI

kapitulacija i podjela Jugoslavije KPJ poinje organizirati pokret otpora
partizanski pokret
Sisaki odred (22. VI. 1941.) prvi partizanski odred u nekadanjoj Jugoslaviji
Glavni tab Hrvatske organizator partizanskih akcija Narodnooslobodilaki
odbori (NOO)
Antifaistiko vijee narodnog osloboenja Jugoslavije (AVNOJ) = vrhovno politiko tijelo
pokreta (osnovano krajem 1942.)
Zemaljsko antifaistiko vijee narodnog osloboenja Hrvatske (ZAVNOH ) odluka o
sjedinjenju podruja pod Talijanima s maticom Hrvatskom stvaranje hrvatske drave u
sastavu jugoslavenske federacije
raslojavanje HSS-a: dio surauje s izbjeglikom vladom u Londonu, dio prilazi ustaama,
dio za politiku ekanja (V. Maek), a dio (s vremenom sve vei) u antifaistikoj borbi
etnici D. Mihailovia: za povratak kralja na vlast i srpsku prevlast teror na hrvatskom
podruju
slom NDH povlaenje vojske i civila prema Austriji partizanski zloini u Bleiburgu i
Krini put
Hrvatska povijest
Tema za pisani rad
a) Na temelju djela H. Matkovi Povijest HSS-a uenik moe napisati rad o sudjelovanju Hrvatske
seljake stranke u Narodnooslobodilakoj borbi.
b) Koristei se knjigom I. Goldsteina Holokaust u Zagrebu, uenik moe napisati pisani rad o stradanju idova u Drugome svjetskom ratu.
c) Uenik moe napisati pismeno izvjee o Bleiburgu i Krinom putu.
63. HRVATSKA U SASTAVU DRUGE JUGOSLAVIJE

Jedan nastavni sat
Obrada
Zadaci
a) materijalni: stjecanje znanja o poloaju Hrvata u socijalistikoj Jugoslaviji: sukob s IB-om,

suenje Stepincu, Hrvatsko proljee i drugo
b) odgojni: razvijati interes za hrvatsku povijest, osuda komunistikog totalitarizma
c) funkcionalni: vjebanje uoavanja bitnoga u tekstu, snalaenja u vremenu i prostoru te
Oblici rada:
Inaica 1.
grupni, rad u paru, frontalni, individualni.
Inaica 2.
Nastavne metode:
razgovor, izlaganje, rad na tekstu.

Nastavna sredstva:
udbenik, grafoskop, video.

Korelacije:
hrvatski igrani filmovi na teme iz blie povijesti.

Artikulacija sata
UVOD

Pitat emo uenike je su li im bake i djedovi ili roditelji kad priali o tome kako se ivjelo u nekadanjoj (socijalistikoj) Jugoslaviji. Ako netko eli, moe ispriati ostalima u razredu neku od tih pria.
Moemo pitati uenike jesu li gledali filmove Pria iz Hrvatske (K. Papia), Krhotine (Z. Ogresta) ili
Zlatne godine.
187
OBRADA

Inaica 1.
I. SKUPINA
II. SKUPINA
III. SKUPINA
IV. SKUPINA
1. par
ita odlomak Stvaranje

Federativne Narodne
Republike Jugoslavije i
vadi natuknice.
ita odlomak Sukob

sa SSSR-om i vadi
natuknice.
ita odlomak Odnos

komunistikog reima
prema crkvi i vadi
natuknice.
ita odlomak
Poloaj Hrvata u
drugoj Jugoslaviji i
vadi natuknice.
2. par
kraju istog odlomka
Odgovara na
pitanja na kraju
istog odlomka
kraju istog odlomka
Odgovara na pitanja
na kraju istog
odlomka
3. par
ita odlomak Hrvatsko

proljee i vadi
natuknice.
Odgovara na
prvi zadatak
ita odlomak Ustav

iz 1974. godine i vadi
natuknice.
Odgovara na
trei zadatak
4. par
kraju istog odlomka.
Odgovara na
drugi zadatak
kraju istog odlomka.
Odgovara na
etvrti zadatak
Nakon pojedinane analize poet emo zajedniku sintezu. Kao podlogom za razgovor koristit emo
se prije pripremljenim natuknicama na prozirnici (v. PLAN PLOE), koje emo postupno otkrivati.
Uenici e ih proirivati, pojanjavati, itati izvor, analizirati slike, u skladu s time koji su dio zadataka
u paru pripremali.
Inaica 2.
Ako smo se odluili za preteito frontalni dio rada, prvo emo uenike upoznati s rezultatima prvih
poslijeratnih izbora, koji nisu bili demokratski. Na njima je pobjedu odnijela lista Narodne fronte, na
kojoj su kao nositelji nastupale zvijezde poput Josipa Broza, Andrije Hebranga i drugih. Nakon osnivanja ustavotvorne skuptine stvorena je Federativna Narodna Republika Jugoslavija (FNRJ), u kojoj je
provedena diktatura Komunistike partije Jugoslavije (KPJ) po uzoru na Sovjetski Savez. Prema obrascu
SSSR-a u Jugoslaviji je provedena nacionalizacija, plansko gospodarstvo, agrarna reforma, kolonizacija Uenici e zapisati prvi dio natuknica u biljenicu. Zatim emo ih upoznati s ustavom (temeljnim
dravnim zakonom) Federativne Narodne Republike Jugoslavije (FNRJ), donesenim u sijenju 1946.
Prema njemu je FNRJ federacija est republika i dviju autonomnih pokrajina. Uenik e sa zemljovida
proitati koje su to republike. Nakon to zapiemo nekoliko osnovnih natuknica, objasnit emo uenicima vanjsku i unutarnju politiku Titove Jugoslavije (Titove zbog njegova kulta linosti, kojega moemo
ilustrirati tekstom iz udbenika). Vanjska politika prola je kroz nekoliko etapa: 1) otpor zapadnim saveznicima (Transka kriza), 2) sukob sa SSSR-om (1948.), kada se Tito sukobio sa Staljinom, zatim 3)
pribliavanje SAD-u (neki su ga nazivali tajnim komunistikim saveznikom), 4) utemeljenja pokreta
nesvrstanih. U unutarnjoj politici komunistiki se reim prvo razraunao s Katolikom crkvom i to
namjetenim suenjem Alojziju Stepincu. Poloaj Hrvata bio je podreen i u drugoj Jugoslaviji. Takav
188
Hrvatska povijest
je poloaj izrokovao pokret borbe za kulturnu i ekonomsku samostalnost Hrvatsko proljee, koji je Tito
nakon prvotne podrke slomio u Karaorevu. Uslijedili su progoni, optuivanja i otputanja Hrvata
osumnjienih za tzv. nacionalizam. Nakon toga uslijedio je Ustav iz 1974. godine, koji daje veu samostalnost republikama, to su u stvari bila odkrinuta vrata prema konanom osamostaljenju Hrvatske.
Nakon to uenici prepiu sve natuknice s prozirnice ili ploe, zadat emo im sljedee zadatke.

Ponavljanje emo provesti s nekoliko jednostavnih pitanja, a nakon toga vjebat emo uoavanje uzrono-posljedine veze.
I. Primjeri zadataka za ponavljanje
1. Kako su komunisti doli na vlast 1945.?
2. Proitaj to znae pojmovi nacionalizacija, plansko gospodarstvo, agrarna reforma i kolonizacija.
3. Objasni sukob s Informbiroom.
4. Razmisli zato je Tito pokrenuo pokret nesvrstanih.
5. Zato je izbilo Hrvatsko proljee?
II. Zadaci uoavanja uzrono-posljedine veze:
UZROK
DOGAAJ
POSLJEDICA
sukob s SSSR-om
suenje A. Stepincu
osnutak Pokreta nesvrstanih
Hrvatsko proljee
ZAVRNI DIO SATA

Uenike moemo zabaviti pogaanjem igre asocijacija.
slavonsko
jaglaci, visibabe i
afrani
dalmatinsko
Prako
istarsko
naroda (1848.)
pitanje
godinje doba
hrvatsko
proljee
HRVATSKO PROLJEE
189
PLAN PLOE
HRVATSKA U SASTAVU DRUGE JUGOSLAVIJE

izbori nakon rata pobjeda liste Narodne fronte stvaranje Federativne Narodne Republike
Jugoslavije diktatura KPJ-a po uzoru na SSSR (nacionalizacija, plansko gospodarstvo,
agrarna reforma, kolonizacija)
ustav (1946.): FNRJ = federacija est republika i dviju autonomnih pokrajina
vanjska politika: 1) otpor zapadnim saveznicima (Transka kriza)
2) sukob sa SSSR-om (1948.) Goli otok
3) pribliavanje SAD-u
4) pokret nesvrstanih 1960-ih
unutarnja politika: 1) odnos komunistikog reima prema crkvi suenje Stepincu
2) podreen poloaj Hrvata u drugoj Jugoslaviji
slamanje Hrvatskog proljea
3) Ustav iz 1974. godine odkrinuta vrata prema osamostaljenju
Tema za pisani rad
Uenik moe na temelju nekog od svjedoanstva sudionika Hrvatskog proljea u knjizi 1971. prekinuta
utnja napisati rad.
64. STVARANJE I OBRANA

SAMOSTALNE HRVATSKE DRAVE
Jedan nastavni sat
Obrada
Zadaci
a) materijalni: stjecanje znanja o razlozima raspada SFRJ-a, tekim okolnostima osamostaljenja

Hrvatske, borbi za samostalnost i meunarodno priznanje
b) odgojni: razvijanje ljubavi prema domovini i novijoj nacionalnoj povijesti
c) funkcionalni: vjebanje snalaenja u vremenu i prostoru te uoavanja uzrono-posljedine veze,
analize dokumentarnog filma.
Oblici rada:
Nastavne metode:
190
Hrvatska povijest
Nastavna sredstva:
udbenik, grafoskop, videomaterijal.

Korelacije:
svakodnevni ivot i dnevnopolitika situacija (suenja u Haagu).

Artikulacija sata
UVOD

Pitat emo uenike jesu li gledali film V. Breana Kako je poeo rat na mome otoku? Jesu li uli pjesme
T. Ivia Stop the War In Croatia ili Moja domovina? Znaju li priu o osjekom crvenom fii? Jesu li
uli za stradanja Vukovara, Dubrovnika i drugih hrvatskih gradova?
OBRADA

Uenike emo prvo upoznati s nagovjetajima sloma SFRJ. Nakon smrti Josipa Broza, vrhovnoga i neospornog autoriteta, dolo je do rastakanja sredinje moi. Nastupila je politika, a zatim i gospodarska kriza, koja se ogledala nestaicama i galopirajuom inflacijom. Uvedeno je Predsjednitvo sa 6 predstavnika
republika koji su se rotirali (izmjenjivali) svakih godinu dana. Uskoro je dolo i do raspada SKJ-a pa su
neumitno bila otvorena vrata demokratskim promjenama u Hrvatskoj: osnivaju se prve nekomunistike
stranke (HSLS, HDZ, HSS, HDS, HNS) i dolazi do prvih slobodnih i demokratskih izbora (1990.). Na
izborima je sa 42% pobijedila Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) Franje Tumana. Zapisat emo
osnovne natuknice na plou, a zatim emo uenike upoznati s pregovorima predsjednika republika o
preustroju SFRJ-a. Zapadne republike (Slovenija, i Hrvatska) bile su za konfederaciju (labavi savez), a
istone republike (Srbija i Crna Gora) zagovarale su i dalje vrstu federaciju. Bosna i Hercegovina i Makedonija predlagale su neko neodreeno srednje rjeenje. Svaki se tjedan pregovaralo u drugoj Titovoj
vili i na kraju je dogovoreno da e narod odluiti sam referendumom. Na provedenom referendumu za
samostalnu Hrvatsku odluilo se ak 94% stanovnitva. Na temelju te odluke Hrvatski je sabor proglasio
osamostaljenje (25. VI. 1991.), ali je uveden tromjeseni moratorij na tu odluku. Istodobno, ve je poela pobuna Srba u Hrvatskoj, koji nisu mogli prihvatiti osamostaljenje hrvatske drave, potpomognuta
Jugoslavenskom narodnom armijom (JNA). Hrvatska je bila bez oruja i bez vojske preputena borbi za
samostalnost, koju nazivamo Domovinski rat (1991. 1995.). Nakon to su srpski pobunjenici potpomognuti od JNA i etnicima iz Srbije osvojili znatan dio hrvatskog teritorija (Vukovar je postao simbolom
hrvatskog otpora), u Hrvatsku su stigle mirovne snage UN-a i konzervirale stanje. U meuvremenu,
uslijedilo je i meunarodno priznanje Hrvatske, pri emu posebne zasluge imaju papa Ivan Pavao II. i
njemaki ministar H. D. Genscher (sijeanj 1992.). Nakon razdoblja neuinkovitosti snaga UN-a poinju
akcije Hrvatske vojske za oslobaanje okupiranih podruja: Maslenica, Bljesak, Oluja, a zatim i mirna
reintegracija hrvatskog Podunavlja. Uenike moemo upoznati i s nekoliko osnovnih injenica o ratu u
Bosni i Hercegovini (travanj 1992. kraj 1995.), pri emu emo naglasiti najteu posljedicu toga rata
etniko ienje.
191

Uenicima moemo pustiti neki od dokumentarnih filmova o grozotama Domovinskog rata. Tijekom
gledanja filma uenici mogu voditi biljeke, a nakon projekcije moemo s njima o toj temi popriati.
UZROK
DOGAAJ
POSLJEDICA
pobuna Srba u Hrvatskoj

akcije Bljesak i Oluja
ZAVRNI DIO SATA

PLAN PLOE
STVARANJE I OBRANA SAMOSTALNE HRVATSKE DRAVE

nagovjetaji sloma SFRJ-a: gospodarska kriza (nestaice, inflacija) i politika (Titova smrt
Predsjednitvo raspad SKJ-a)
promjene u drugim socijalistikim dravama u Europi demokratske promjene u Hrvatskoj:
prve nekomunistike stranke (HSLS, HDZ, HSS, HDS, HNS)
prvi demokratski izbori (1990.) u Hrvatskoj pobjeda HDZ-a
pregovori predsjednika republika o preustroju SFRJ:
konfederacija (Slovenija, Hrvatska) federacija (Srbija, Crna Gora)
referendum o samostalnosti (Hrvatska 94% za samostalnu Hrvatsku)
Hrvatski sabor proglasio osamostaljenje (25. VI. 1991.)
pobuna Srba u Hrvatskoj (potpomognuti od JNA) Domovinski rat (1991. 1995.)
meunarodno priznanje zasluga pape Ivana Pavla II. i njem. min. H. D. Genschera
(sijeanj 1992.)
oslobaanje okupiranih podruja: akcije Maslenica, Bljesak i Oluja, a zatim i mirna
reintegracija hrvatskog Podunavlja
rat u Bosni i Hercegovini (travanj 1992. kraj 1995.) etniko ienje
Teme za pisani rad
a. Uenik moe posuditi u knjinici djelo M. pegelja: Sjeanja vojnika ili Janka Bobetka Sve
moje bitke i napisati pisani rad o nekoj od akcija u Domovinskom ratu. Ako pokae poseban interes, moemo ga uputiti i na drugu literaturu pa moe napraviti komparativnu analizu izvora.
b. Na temelju djela Marcusa Tannera Hrvatska drava stvorena u ratu i poglavlja Bog u raju, a
Tuman u kraju (str. 257. 280.), uenik moe napisati pismeno izvjee.
192
Hrvatska povijest
65. SUVREMENO DOBA: HRVATSKA U 20. STOLJEU

USUSTAVLJIVANJE CJELINE
Jedan nastavni sat
Ponavljanje
Zadaci
a) materijalni: usustavljivanje povijesti Hrvata 20. stoljea

b) odgojni: razvijanje interesa za najnoviju hrvatsku povijest, usaivanje ljubavi prema demokraciji
i temeljnim ljudskim vrijednostima
c) funkcionalni: vjebanje snalaenja u vremenu i prostoru i uoavanja uzrono-posljedine
veze.
Oblici rada:
Nastavne metode:

Nastavna sredstva:

Artikulacija sata
UVOD

Za poetak sata uenike moemo zabaviti pogaanjem igre asocijacija.
raspad SSSR-a
zastava
balvan-revolucija
agresija JNA
pad Berlinskog zida
grb
Vukovar
proglaenje neovisnosti
kraj hladnog rata
himna
Bljesak
papa Ivan Pavao II.
raspad CK SKJ
Sabor
Oluja
Hans Dietrich Genscher
SLOM KOMUNIZMA
DRAVNOST
DOMOVINSKI RAT
MEUNARODNO
PRIZNANJE
HRVATSKA SAMOSTALNA I SUVERENA

PONAVLJANJE

Ponavljanje moemo izvesti tako da na plou nacrtamo lentu vremena. Unutar lente upisat emo monarhistika Jugoslavija Drugi svjetski rat socijalistika Jugoslavija samostalna Hrvatska, a uenici
e sami dopuniti lentu dogaajima. Nakon toga moemo uz pomo zainteresiranijih uenika ispriati
ukratko povijest Hrvata u 20. stoljeu.
193
VJEBANJE

Uenici e dopuniti radni dio udbenika na kraju cjeline, a za to vrijeme moemo ispitati 1 2 uenika.
ZAVRNI DIO SATA

U zavrnom dijelu sata metodom uzorka provjerit emo kako su uenici odgovorili na pitanja.
PLAN PLOE
66. PONAVLJANJE I PRIPREMA ZA II. ISPIT ZNANJA

Jedan nastavni sat
Ponavljanje
Zadaci
a) materijalni: usustavljivanje steenog znanja

b) odgojni: priprema za vrednovanje znanja
c) funkcionalni: utvrivati usvojenosti osnovnih podataka, snalaenje u prostoru i vremenu te
uoavanje uzrono-posljedine veze.
Oblici rada:
Nastavne metode:

Nastavna sredstva:

Korelacije:
gradivo drugoga obrazovnog razdoblja.

Artikulacija sata
UVOD

Kroz neformalni razgovor pokuat emo dobiti povratnu informaciju od uenika kako im se ini nastava povijesti. Jesu li promijenili svoje miljenje o tom predmetu u odnosu na poetak kolske godine?
194
Hrvatska povijest
Pokuat emo ih motivirati pohvalom, pri emu moemo i ne moramo istaknuti pojedince, ali emo im
rei da sada imaju priliku ostvariti jo bolje rezultate.
Nakon to uenike upoznamo s opsegom gradiva koje e obuhvatiti pismena provjera znanja (pri emu
je najbolje navesti stranice udbenika), pokazat emo uenicima i tip zadataka kakvi e biti u II. ispitu
znanja. Zatim emo poeti ponavljanje gradiva.
PONAVLJANJE

Ponavljanje moemo provesti crtanjem lente vremena na ploi u koju emo upisati arine dogaaje, koje
e uenici povezati i tako sami provesti ponavljanje.
VJEBANJE

Uenicima moemo zadati i niz zadataka uoavanja uzrono-posljedine veze. Iz dolje navedene tablice
ispustit emo po jedan podatak u svakom redu.
UZROK
DOGAAJ
POSLJEDICA
nain ujedinjenja u Kraljevstvo

SHS
Prosinake rtve
ranjeni i poginuli
nerijeeno hrvatsko pitanje i

diktatura kralja Aleksandra
elja za unutarnjim uvrenjem
Jugoslavije i meunarodni pritisak
Banovina Hrvatska
zajednika borba HSS-a i

komunista protiv faizma
izbori za ustavotvornu skuptinu

nakon Drugoga svjetskog rata
uspostava jednostranaja
Staljinova elja za kontrolom svih

komunistikih zemalja istone
Europe
rezolucija Informbiroa
prekid odnosa SFRJ-a i SSSR-a
elja za slabljenjem utjecaja

Crkve
suenje Stepincu
prekid diplomatskih odnosa

Jugoslavije i Vatikana
podreen poloaj Hrvata
Deklaracija o nazivu i poloaju

hrvatskog jezika i politika istih
rauna
Hrvatsko proljee
gospodarska, drutvena i
nacionalna kriza u SFRJ
uspon Miloevia i njegov

velikosrpski program
slom komunistikog sustava u

Jugoslaviji i demokratske promjene
zavretak hladnog rata i slom

socijalizma
osnivanje novih politikih

stranaka u Hrvatskoj
viestranaje
ZAVRNI DIO SATA

U zavrnom dijelu sata provjerit emo koliko su uenici bili uspjeni u rjeavanju zadataka uoavanja
195
PLAN PLOE
67. II. PISMENA PROVJERA ZNANJA PONAVLJANJE

Zadaci
a) Materijalni: primjena steenih znanja

b) Odgojni: vrednovanje rada
c) Funkcionalni: primjena steenih vjetina
Oblici rada:
individualni.
Nastavne metode
Nastavna sredstva
udbenik, povijesni zemljovidi.
68. ANALIZA II. ISPITA ZNANJA PONAVLJANJE

Zadaci

b) Odgojni: razvijanje kritinosti i objektivnosti prema vlastitom radu
c) Funkcionalni: primjena steenih vjetina
Oblici rada:
Nastavne metode
Nastavna sredstva
196
Hrvatska povijest
69. USUSTAVLJIVANJE GRADIVA II.

OBRAZOVNOG RAZDOBLJA PONAVLJANJE
Zadaci
a) Materijalni: usustavljivanje steenih znanja

b) Odgojni: razvijanje sklonosti prema hrvatskoj povijesti
Funkcionalni:
vjebanje snalaenja u vremenu i prostoru

Oblici rada:

Nastavne metode
Nastavna sredstva
70. ZAKLJUIVANJE OCJENA

Zadaci

b) Odgojni: vrednovanje steenih znanja i vjetina, razvijanje samokritinosti prema vlastitom radu
tijekom cijele godine
c) Funkcionalni: vjebanje uoavanja uzrono-posljedine veze i snalaenja u vremenu i prostoru
Oblici rada:

Nastavne metode
Nastavna sredstva
197
198
RAD S UENICIMA S TEKOAMA U RAZVOJU

(PRILAGOENI PROGRAM)
Temeljem l. 22. stavka 3. Zakona o srednjem kolstvu (NN, broj 19/92) tadanja ministrica kulture i
prosvjete mr. Vesna Girardi-Jurki donijela je Pravilnik o srednjokolskom obrazovanju uenika s tekoama i veim tekoama u razvoju (laka mentalna retardacija, oteenje vida i sluha te tjelesna invalidnost), kojim se propisuje posebna organizacija, programi, uvjeti, nain i postupak upisa i obrazovanja
uenika s tekoama i veim tekoama u razvoju. U skladu s time nastavnik je duan na poetku kole
izraditi prilagoeni program.
Zato odmah na poetku kolske godine uz pomo kolskog psihologa ili pedagoga zatraite svu moguu
dokumentaciju o praenju dotinog uenika ili barem detaljniji prikaz sroen u pismenom obliku kako
biste to prije mogli sastaviti prilagoeni program. Povrh toga, s takvim uenikom potrebno je obaviti
razgovor kako bismo sami utvrdili njegovo predznanje i lake odredili oblike rada.
200
nastavna metoda ovisi o inidvidualnim mogunostima uenika
LISTOPAD
RUJAN
Mjesec
Usmena provjera znanja
Povijest i njezino
znaenje
Nastavna jedinica
uloga ubia, sukob s

Venecijom
Elizabeta i Marija, igmund
Luksemburki i Ladislav
Napuljski, prodaja Dalmacije,
Dubrovaka Republika
Ivan Hunyadi, Matija Korvin,
spahije i janjiari, poetak
Stogodinjeg rata
Godine bijesa: borbe

za hrvatsko-ugarsko
prijestolje
Hrvatska i Osmanlije
Arpadovii i borba za hrvatsko

prijestolje,
hrvatski feudalci u doba
Arpadovia
Vladavina Anuvinaca
(1301. 1386.)
Vladavina Arpadovia
HRVATSKA U
(1102. 1301.)
RAZVIJENOM
I KASNOM
SREDNJEM VIJEKU
(OD KRAJA 11. DO
POETKA 16. ST.)
Nastavna
sredstva
udbenik, film
Povijest Hrvata
udbenik, film
Povijest Hrvata
udbenik
udbenik, film
Povijest Hrvata
udbenik, film
Povijest Hrvata
itanje teksta
i promatranje
slika, izrada
lente vremena
Nastavne
metode1
udbenik, filmovi
Povijest Hrvata i
Anuvinci
personalna unija, udbenik, film

Pacta Conventa Povijest Hrvata
udbenik
invazija, patrijarh, udbenik, film

ezlo, vazal
Povijest Hrvata
elita, sklavinije
era, historiografija udbenik
Novi pojmovi
Kultura u Hrvatskoj od 9. Crkve, natpisi u crkvama, reljefi, reljef

do 11. st.
pismenost, Baanska ploa
Mleani, Petar Kreimir IV.,

Dmitar Zvonimir
Tomislav, crkveni sabori u

Splitu, Stjepan Drislav
Hrvatska u 10. st.

Tomislav. Stjepan
Drislav
Hrvatska krajem 10. i
u 11. stoljeu. Stjepan
Drislav. Petar Kreimir
IV. Dmitar Zvonimir
pokrtavanje Hrvata, Trpimir,

Domagoj, Branimir
seoba Hrvata, ivot na novim

podrujima, nain ivota
povijest, povjesniari, vrste

izvora, povijesna razdoblja
Osnovni podaci
Postanak hrvatske
drave. Hrvatska u 9.
stoljeu
Seoba Hrvata. ivot na

HRVATSKA U
RANOM SREDNJEM novim podrujima
VIJEKU (OD. 7.
DO KRAJA 11.
STOLJEA)
UVOD U POVIJEST
Nastavna cjelina
201
SIJEANJ
PROSINAC
STUDENI
HRVATSKA U
NOVOM VIJEKU
graditeljstvo, slikarstvo,
pismenost, znanost
Kultura u razvijenom
srednjem vijeku
Veliki rat, Mir u Srijemskim

Karlovcima, Slavonija i Lika u
ratu protiv Turaka
puanstvo, poljoprivreda,
promet
Osmanlijski uzmak
Gospodarski razvoj
Hrvatske
Kulturni razvoj od 16. do graditeljstvo, kiparstvo, pisana

poetka 18. st.
rije, glazba
4 vjere, feudalci i raja
Bosna u vrijeme
osmanlijske vlasti
zulum
manufaktura,
urbar, ceh,
melioracija
veliki vezir,
strateg, komora
udbenik
udbenik
udbenik
udbenik
udbenik
Prva pismena provjera

znanja
udbenik
Hrvatska, Dalmacija i Istra

pod mletakom vlau, uskoci,
Dubrovnik
Hrvatska podruja
za vrijeme mletake
i osmanlijske vlasti.
Dubrovaka Republika
Usustavljivanje gradiva
prvog obrazovnog
razdoblja
udbenik
uzroci nezadovoljstva,
organizacija urote i njezin slom,
posljedice
Otpor bekom
centralizmu i
apsolutizmu
diskriminacija,
izija
Udbenik, film
Povijest Hrvata
Ferdinand Habsburki i Ivan

Zapolja, seljaka buna (1573.),
ratovi s Osmanlijama, Vojna
krajina
Udbenik, film
Povijest Hrvata
udbenik
udbenik
udbenik
Hrvatska u 16. stoljeu
statut
ivot na dvoru, feudalci, selo i

grad
Drutveni i gospodarski
odnosi u razvijenom
srednjem vijeku
katedrala,
kronika, kartular
bogumili,
patareni, herceg
Bosna u srednjem vijeku poeci bosanske drave,

Stjepan Kotromani, hrvatski
velikai, crkva bosanska,
franjevci i kultura
202
TRAVANJ
OUJAK
VELJAA
HRVATSKA U
DRUGOJ POLOVICI
19. STOLJEA
HRVATSKA OD
SREDINE 18.
DO SREDINE 19.
STOLJEA
Disertacija politiki i
gospodarski program,
kulturna i politika djelatnost
preporoditelja
Hrvatski narodni
preporod
preporodni pokreti i borba za

jezik
Banovanje Khuena
Hdervryja, protumaarske
demonstracije, gospodarske
prilike, poloaj radnitva
Ustanak u BiH (1875. 1878.).,
odnos Hrvatske, pripojenje
(1908.), modernizacija
Dalmacija i Istra u 19.

st. Hrvati u Gradiu i
junoj Ugarskoj
Hrvatska krajem 19. i
poetkom 20. stoljea
Bosna i Hercegovina
u 19. i poetkom 20.
stoljea
Nove politike stranke, novi

kurs, iseljavanje Hrvata
doba graanskih reformi,

gospodarski razvoj, sjedinjenje
Vojne krajine s Hrvatskom,
otpor ugarskim grbovima
Modernizacija Hrvatske
za banovanja Ivana
Maurania
Hrvatska poetkom 20.

stoljea
Habsburka Monarhija u Europi,

Austro-ugarska nagodba,
Rijeka krpica, poetak
industrijalizacije
neoapsolutizam i njegov slom,

Hrvatski sabor 1861.
Hrvatsko-ugarska
nagodba
Hrvatska u osvit
modernog doba
Kratka pismena provjera

znanja
udbenik
udbenik
udbenik
udbenik
restriktivan
agrarna reforma
udbenik
udbenik
udbenik, film Ivan

Maurani
udbenik
udbenik
udbenik
udbenik
udbenik
udbenik
nacionalna
svijest,
autonomija
maarizacija,
modernizacija,
kuna zadruga
germanizacija,
cenzura, unija
hegemonizam,
oktroirani ustav,
centralizam
kaplar, Iliri,
svjetovna vlast
Napoleon i njegova vlast u

osvojenim zemljama, Ilirske
pokrajine
Francuska vlast u
Hrvatskoj
Ban Josip Jelai

izbor Josipa Jelaia za bana
odluan otpor ugarskom i njegova djelatnost, hrvatskohegemonizmu
maarski rat
centralizam,
reforme,
enciklopedija,
staleki sabor
Prosvijeeni
reforme Marije Terezije i Josipa
apsolutizam u Hrvatskoj II., unutarnja uprava Banske
Hrvatske
203
SVIBANJ
udbenik
udbenik, film Slom

Jugoslavije
referendum,
agitatori
udbenik, film
Hrvatska u 20.
stoljeu
nacionalizacija,
plansko
gospodarstvo,
kult, agrarna
reforma
nagovjetaji sloma SFRJ-a,

demokratske promjene,
Domovinski rat, meunarodno
priznanje, oslobaanje
okupiranih podruja, rat u BiH
Stvaranje i obrana
samostalne hrvatske
drave
udbenik, film
Hrvatska u 20.
stoljeu
etniko ienje
udbenik, film
Hrvatska u 20.
stoljeu
rasizam,
antisemitizam
udbenik
stvaranje FNRJ-a, kult Titove

linosti, sukob sa SSSR-om,
komunisti i crkva, nesvrstanost,
Hrvatsko proljee, ustav iz 1974.
Hrvatska u sastavu
druge Jugoslavije
udbenik, film
Hrvatska u 20.
stoljeu
diktatura,
integralno
jugoslavenstvo,
punktacije
Udbenik, filmovi
Hrvatska u 20.
stoljeu i Banovina
udbenik
regent
udbenik
emigriranje,
dezertiranje
Druga pismena provjera

znanja
partizanski pokret, stvaranje

hrvatske drave u sklopu
jugoslavenske federacije,
udio HSS-a, etniki teror,
partizanski zloini
Hrvatski narod u
antifaistikoj borbi
bt hrvatskog pitanja,
iseljenitvo, sporazum
Cvetkovi Maek
Hrvatsko pitanje i
nastanak Banovine
Hrvatske
slom Kraljevine Jugoslavije,
nastanak NDH i njezin ustroj,
ustaki teror, gospodarstvo i
kultura
uzroci jaanja nezadovoljstva

Hrvata, HPSS, atentat u
Narodnoj skuptini, diktatura,
Oktroirani ustav, Namjesnitvo
Djelovanje hrvatskih
politikih stranaka i
dogaaji 1918. 1935.
Nezavisna Drava
Hrvatska
NV SHS, stvaranje Drave

SHS, nastanak Kraljevstva
SHS, posljedice Rapallskog
ugovora
Hrvati u austrougarskoj vojsci,

politike i gospodarske prilike,
djelovanje emigracije
Hrvatska u sastavu
Kraljevstva SHS
SUVREMENO DOBA Hrvatska u vrijeme

HRVATSKA U 20. Prvog svjetskog rata
STOLJEU
2. Usmena provjera znanja

Usmena provjera znanja prema prilagoenom programu trebala bi se zasnivati na utvrivanju nauenosti
najosnovnijih injenica. Pitanje bi trebalo biti formulirano jasno, nedvosmisleno, a nastavnik mora biti
spreman i na postavljanje potpitanja.
204
Hrvatska povijest
EKSKURZIJA U NASTAVI POVIJESTI

Ekskurzija je nezaobilazna u uenju povijesti jer njome proirujemo i produbljujemo znanje nastavnoga
gradiva. Moemo je planirati samostalno ili s nekim od kolega jer povijest je, kao to znamo, interdisciplinarna.
Prisjetimo se kako se izrauje podsjetnik za artikulaciju ekskurzije.
1. Planiranje ekskurzije obavlja se na poetku kolske godine i treba ga unijeti u plan rada
(odrediti odjeljenje ili grupu uenika, uitelja-voditelja i uitelja-suradnika, objekt, mjesto ili
podruje ekskurzije i vrijeme trajanja).
Ekskurzije mogu biti jednodnevne, dvodnevne i viednevne, a unose se u godinji plan i trebale
bi biti usklaene s nastavnim programom. Obino se realiziraju na proljee ili (rjee) u jesen, no
mogua je ekskurzija i zimi.
2. Priprema ekskurzije odrediti zadatke ekskurzije (obrazovni, odgojni i funkcionalni), oblike
nastavnog rada, nastavne metode, literaturu
Prije same realizacije uenike treba pripremiti za ekskurziju u uionici. Uenike treba upoznati
s ciljevima i planom ekskurzije. Ponovno naglasiti gdje se nalazi u udbeniku dio koji emo ekskurzijom ostvariti kako bi uenici mogli kod kue obnoviti steena znanja. Zatim emo uenike
podijeliti na grupe, parove ili im individualno podijeliti zadatke (zaduenja). Sadraje o kojima e
uenici izlagati svojim kolegama moemo podijeliti na nekoliko grupa. Primjerice, jedan uenik
moe biti voditelj ekskurzije, ali ga prije, naravno, treba upoznati s planom ekskurzije. Izmjenom
uenika-govornika postiemo dinamiku i lake praenje ekskurzije. Drugi uenik moe ukratko
biljeiti ono to uenici izlau, trei e fotografirati, etvrti (onaj koji obino stvara nered i ometa
nastavu) mogao bi biti redar.
3. Izvedba ekskurzije
Prije ostvarenja ekskurzije uenike treba upozoriti da se ne razdvajaju jer na taj nain nee uti sve
ono o emu e se govoriti. Povest emo, naravno, i nekog od kolega da nam pomogne pri pratnji.
To moe biti netko tko predaje neki od povijesti korelativnih predmeta kao hrvatski jezik, likovni
odgoj, vjeronauk Ako putujemo autobusom, dio predavanja moemo ostvariti i razglasom. Pri
tome treba posebno paziti da govor prati ono to se vidi iz autobusa te da ne traje predugo kako
ne bismo postigli fluktuaciju pozornosti uenika.
4. Sumiranje rezultata
Nakon ekskurzije uenici e sumirati rezultate na nekoliko naina:
a) ureenjem panoa u uionici fotografijama i tekstom (svojevrsnim fotostripom) kojim e
prepriati tijek ekskurzije
205
b) izvoenjem tijeka ekskurzije u uionici pred razredom uenika (ili dijelom uenika) koji
ondje nije bio (ovdje se moemo sluiti dijaprojektorom ili videoplayerom, ako su uenici
snimali kamerom)
c) ureenjem lista iz povijesti u kojemu moe biti sadrana reportaa o ekskurziji.
Primjer 1. JEDNODNEVNA EKSKURZIJA NA OTOK BRA

ZADACI:
a) materijalni upoznati se in situ s povijeu otoka Braa: starohrvatsko naselje krip, franjevaki
samostan u Blacama te razvoj ostalih naselja (Sumartin, Sutivan, Puia, Supetar i dr.)
b) odgojni bolje upoznati zaviaj i razvijati ljubav prema domovini kao skupu zaviaja
c) funkcionalni primijeniti znanje steeno u uionici, vjebati snalaenje u prostoru i vremenu
(plan otoka).
kole u srednjoj Dalmaciji mogu napraviti ekskurziju na otok Bra. Mali problem moe predstavljati trajekt (prijevoz autobusa prilino je skup), ali moemo se odluiti i za obilazak Braa pjeice: od Supetra
prema kripu (uz posjet Muzeju) pa do Blaca i natrag.
Bra prije doseljenja Hrvata
Kontinuitet naseljenosti moemo pratiti od prapovijesnog vremena. Zahvaljujui krkim znaajkama

reljefa ovdje su nastale mnoge spilje i peine, jame i vrtae, koje su dijelom posluile kao prirodne nastambe prvih stanovnika lovaca, pastira i ribara. U metalno doba na otoku nastaju prve gradine: Rat kod
Loia, Kotilo iznad Bola, Vela Gomila jugozapadno od Nereia, Malo Graie sjeveroistono od
Gornjeg Humca, Gomila na Brkati i Gomila na Vestac kod Gornjeg Humca i druge. Tijekom prapovijesti
stanovnitvo je naseljavalo unutranjost otoka, a u antiko se vrijeme naselja razvijaju na obali. Premda
na Brau nije bilo organiziranih naselja grkog tipa, postojanje grkih kolonija na susjednim otocima
i oblinjem kopnu nesumnjivo je utjecalo na kulturni i opedrutveni razvoj autohtonog stanovnitva.
Primjerice, obrambeni zidovi u kripu tehnikom su gradnje vrlo slini grkoj kolonizaciji. Vrlo je vjerojatno meu ilirsko stanovnitvo prodirao grki ivalj. Ni u rimsko doba na otoku nema veih naselja.
Stoga se stanovnitvo, koje se bavilo vinogradarstvom, uzgojem smokava, maslina i radom u kamenolomu, postupno i sporo romaniziralo. Krajem 5. i poetkom 6. stoljea moemo pratiti i snanije irenje
kranstva na otoku (o tome nam svjedoe starokranski sarkofazi u kripu, trobrodna starokranska
bazilika u Povljima, crkva sv. Tudora kod Nereia i drugi nalazi).
Bra u srednjem vijeku
Povijeu Braa moemo ilustrirati i samo doseljenje Hrvata. Uenicima je s nastave poznato da su se
prastanovnici naih prostora (Iliri, Romani i Kelti) pred novopridolim Hrvatima i Avarima poeli povlaiti na otoke, u planine i u utvrene gradove. Tako je stanovnitvo Salone izbjeglo na srednjodalmatinske
otoke (pa i Bra), o emu nam pie i Toma Arhiakon.
a) Bra u doba narodnih vladara
Za bizantskog cara Mihajla II. Mucavca u Bizantu nastaju borbe za vlast, a Bra, Hvar, Korulu i Mljet
206
Hrvatska povijest
zauzimaju Neretljani, pa tako srednjodalmatinski otoci postaju sastavni dio neretljanske oblasti (o njima
pie i Konstantin Porfirogenet govorei o Paganiji). Za Domagoja i Branimira hrvatski i neretljanski
mornari trae od stranih laa da plaaju danak za putovanje obalom istonog Jadrana. Tomislav je svojoj
Hrvatskoj, osim Panonske Hrvatske do Drave, prikljuio i neretljansku oblast. On je kao bizantski strateg (923.) dobio pravo vrhovnog nadzora nad dalmatinskim gradovima, ime je i Bra uao u granice
hrvatskog kraljevstva. Nakon Tomislava, Mleani se koriste neslogom Drislavovih sinova Svetoslava,
Kreimira i Gojslava, pa 1000. godine dud Orseolo trijumfalno zauzima Dalmaciju. Ali za Petra Kreimira IV. (1058. 1074.) Dalmacija je ponovno u sastavu Hrvatske, a tako je bilo i za njegova nasljednika
Dmitra Zvonimira (1074. 1089.). U doba narodnih vladara na Brau se osjea utjecaj benediktinaca (7
samostana, neki i iz ranijeg razdoblja), a posebnu vrijednost predstavlja neto kasniji Povaljski kartular
samostana sv. Ivana Krstitelja (prijepis iz 1250. vjerojatno starijeg spomenika iz 1184.).
b) Bra za Arpadovia
Veza sa sredinjom dravnom vlau u Ugarskoj bila je labava, o emu nam svjedoi brako statutarno
ureenje, tj. kartular povaljske opatije, najstarija sauvana pergamena na otoku, pisana hrvatskim jezikom, a donosi nam i niz vijesti o onodobnim drutvenim prilikama. Povaljska opatija stradala je 1145.,
kad su omiki knezovi Kaii napali i teko popljakali Bra, tako da su Braani bili prisiljeni moliti
Andriju II. za zatitu i pomo. Pri povratku s kriarske vojne Andrija je napao Omi, za to je dobio i
podrku pape. Omiani su obeali da nee vie pljakati, ali su ubrzo prekrili obeanje. U 13. st. Spliani
su porazili Omiane pa su Braani priznali vlast Spliana (1240.). Za provale Tatara kralj Bela IV. nezadovoljan je dranjem Spliana tijekom svoga boravka u Splitu te je otiao u Trogir, gdje je dao privilegij
Hvaranima i Splianima oduzeo Bra i dao ga na upravu hrvatskom knezu Ceprenju. Hrvatski plemii iz
roda ivia dobili su pravo biranja kneza Braa i Hvara, sa sjeditem na Hvaru, dok je na Brau njegov
zamjenik vicarius. Knez je birao suce, a Hvarani biskupa. U oruanom sukobu Splita i Trogira oko
posjeda u Katelanskom zaljevu (1244.) Bra je bio na strani Spliana. Split je, meutim, izgubio pa su
Braani kao saveznici Splita morali Trogiru platiti 100 lira odtete. Zbog neprestanih pustoenja otoani
su ostali bez zatite, a budui da im hrvatsko-ugarski kralj nije mogao pomoi, Braani i Hvarani obratili
su se Veneciji za pomo. Na sastanku mletakog Velikog vijea izglasovano je da Bra i Hvar pripadnu
hvarskoj biskupiji te da se prime pod mletaku vlast (1278.).
c) Bra pod mletakom vlau (1278. 1357.)
S mletakom vlau Braani i Hvarani dobili su kneza koji je na otocima upravljao na vrijeme od etiri
godine s prihodima od 1000 malih libara. Zauzvrat, knez je dobio neka zemljita na junoj strani otoka
(na bolskoj i murvikoj obali). Ali zbog uestalih pustoenja omikih gusara stanovnitvo je i dalje siromailo, a nemogunost mletakog pruanja zatite uzrokovalo je nezadovoljstvo domaeg stanovnitva.
Pojaale su se i razmirice izmeu Braana i Spliana, ali i Trogira i Braa. O gospodarskim i politikim
odnosima Braa i susjednih dalmatinskih gradova svjedoe nam i uvjeti mira sklopljenoga izmeu Trogira i Braa (10. IV. 1339.).
d) Bra pod vlau Anuvinaca (1358. 1420.)
Kralj Ludovik Anuvinac mirom je u Zadru (1358.) vratio dalmatinskim gradovima i otocima slobodu.
207
Ali u to doba, 1360., Bra je poharala kuga. Prenesena je iz Splita, ali je ve u poetku zaustavljena. Iste
godine otok pogaa i invazija skakavaca, koji su zamraili nebo poput velikog oblaka i odjednom unitili sve zelenje i lie svih stabala. Tijekom dinastijskih borbi jedan dio dalmatinskih komuna pristao
je uz Mariju i igmunda, a drugi uz Ljudevita Napuljskoga. Bosanski kralj Stjepan Tvrtko I. elio je to
iskoristiti za prikljuenje hrvatskih krajeva svojoj dravi. Brako plemiko vijee odluilo je izabrati
poslanstvo koje e od kralja Tvrtka traiti da potvrdi Brau sve ranije povlastice. Ali uskoro je Tvrtko
umro (1391.), a naslijedio ga je Stjepan Dabia, koji je svu Hrvatsku i Dalmaciju ustupio igmundu. Faktinu vlast nad Braem imao je najjai bosanski feudalac Hrvoje Vuki-Hrvatini. Venecija je pratila
politike okolnosti i poela nagovarati Ljudevita Napuljskoga da proda svoje pravo na Dalmaciju. Godine
1420. Veneciji je izdana isprava o povlasticama koje prigodom predaje Venecija izdaje brakoj komuni.
Tim inom zavrava poglavlje brake povijesti pod vrhovnitvom hrvatsko-ugarskih kraljeva.
e) Braka komuna
Pravne propise autonomne brake komune regulirao je Statut otoka Braa i njegove Reformacije kao
dodaci. Sve pravne odredbe kodificirane su prije 1277. godine, ali je taj dokument stradao pri provali
Omiana. Statut je redigiran 1305. godine u tri knjige. U doba punog autonomnog razvitka glavnu vlast
na otoku predstavlja Veliko vijee, koje je djelovalo preko svojih slubenika. Njega su inili otoki plemii
s navrenih 18 godina, a brinuli su se o svim poslovima i sudjelovali u donoenju odluka o javnopravnim
odnosima i politikim zbivanjima na otoku. Upravu komune vodio je knez, kojega su u poetku birali,
a poslije ga je imenovao kralj. Poslije su knezove birali lanovi iz roda ivia. Savjetodavno tijelo uz
kneza bili su suci, koje je biralo Veliko vijee. Knez i suci sainjavali su kuriju, koja je imala upravnu i
sudbenu vlast, a proirena kurija bila je tzv. Malo vijee, po uzoru na druge dalmatinske komune. Osim
toga, postojalo je na Brau i Vijee mudrih, koje je na osnovi zakljuaka Velikoga vijea donosilo odluke.
Usto se spominju i pojedini slubenici: kancelar, advokati, kamerariji (blagajnici), justicijari (nadzornici),
bukariji (skupljai poreza), egzaminatori (ispitivai granica), gastaldi (seoski glavari), pudari (uvari
polja) i sindici (nabavljai ita). Sve je slubenike biralo Veliko vijee na est mjeseci.
Braka je komuna u hrvatsko-ugarskoj dravi uivala relativno iroku autonomiju, ali se dogaalo da su
hrvatsko-ugarski vladari nerijetko tu autonomiju krili.
Bra pod novom mletakom vlau (1420. 1797.)
Gospodarstvo Venecije ovisilo je o trgovini Jadranskim morem pa je nakon zauzea dalmatinskih

gradova Venecija jo jae razvila svoju pomorsku i kopnenu trgovaku mreu, poveala mornaricu i
ojaala obrtniku i manufakturnu proizvodnju. Istodobno, to je i razdoblje turske ekspanzije, tako da
je od sredine 15. stoljea Venecija ozbiljno zabrinuta za svoje posjede, ali jo nije spremna otvoreno se
sukobiti s Turcima. Tako je bilo do sredine 16. stoljea, kada je sklopljen savez pape, panjolske, Venecije i Genove protiv Osmanlija, to je rezultiralo Ciparskim ratom (1571. 1573.), u kojemu je Venecija
dodue izgubila Cipar, ali su Turci morali vratiti sve podruje u Dalmaciji zauzeto tijekom rata. Nakon
rata normalizirali su se mletako-turski odnosi, to je rezultiralo razvojem trgovine na obostranu korist. Osim ratnim opasnostima 15. stoljee obiljeeno je i epidemijama kuge, koje su znatno smanjile
stanovnitvo Braa. Ali ve sredinom 16. stoljea Bra naseljava stanovnitvo iz unutranjosti izbjeglo
pred Turcima, posebno s podruja Poljica i Makarskog primorja. Od naselja u to doba istiu se Puia
208
Hrvatska povijest
kao kamenarsko sredite i kulturno arite, Povlja, Selca, Novo Selo, Bol, Milna i Nereia. Nova
doseljavanja stanovnitva iz Makarskog primorja, Bosne i Hercegovine i imotskog kadiluka na otok Bra
uslijedila su nakon Kandijskog i Morejskog rata.
Pustinjaki samostani
Samostane su utemeljili sveenici iz Poljike republike koji su pobjegli pred turskom opasnou u 16.
stoljeu. Prvi sveenici pustinjaci bili su Petar Vitai i Grga Martinovi. Potkraj 16. st. pustinjaci iz
Blaca dobivaju sve vie plodne zemlje i stvaraju svoje gospodarstvo: oko 500 barila vina na godinu,
1000 ovaca, deseci volova i mazgi. Ovo je pobudilo zavist, ak i sukobe s nereikim nadupnicima, pa
je Venecija stavila Blace pod svoju zatitu.
Crkva je sagraena 1588., ali je 1725. stradala u poaru, tako da je obnovljena i posveena 1759. godine.
Krajem 19. stoljea nov poticaj razvoju Blaca daje tiskara, koju je u Milanu nabavio don Niko Milievi. Osim tiskom knjiga, don Niko bavio se i uzgojem grmova rumarina, kojima je elio unaprijediti
pelarstvo. Njegov nasljednik, neak don Niko Milievi mlai, vie se bavio znanou: glazbom i
astronomijom.
Iznad mjesta Murvice, na 300 metara nadmorske visine, nalazi se Dragonjina pilja. Uredili su je poljiki
sveenici polovicom 15. stoljea. Peina je duga 19 metara i pregraena je na tri dijela: crkvicu, dnevni
boravak sveenika i prostor za eliju pustinjaka. Posebnu znamenitost predstavljaju uklesani reljefi, djelo
nepoznatih pustinjaka, koji su stari 500 godina.
Prva austrijska vlast na Brau
Mirom u Campoformiju (17. X. 1797.) Mletaka je Republika prestala postojati, a Napoleon je Veneciju
i njezin teritorij Istre, Dalmacije i Boke kotorske prepustio Austriji. Time je i Bra doao pod austrijsku
vlast. Puani, koji su predstavljali veinu stanovnika na otoku, izabrali su za voe dva pomorska kapetana Hranotia i Nikoloria, zatim se naoruali i sveanom proklamacijom ukinuli plemstvo na otoku
te je tako nakratko ukinuta staleka podvojenost. im je Mato Rukavina saznao o prilikama na Brau,
krenuo je iz Splita prema Brau korvetom Austrija te odmah po dolasku zavodi red: Hranotia i Nikoloria, koji su mu se doli pokloniti, odmah zatvara kao voe buntovnika te uspostavlja dotadanje
odnose, tj. plemiima vraa povlastice. Tijekom prve austrijske vlasti na Brau svi su mletaki propisi
ostali na snazi, zbog ega je narod ostao razoaran, jer je oekivao da e s padom mletake vlasti pasti
i vlast plemstva. Svoje nezadovoljstvo puani su pismeno uobliili i ovjerili na sastanku Vijea puana
(5. I. 1798.), ali time nisu postigli nita jer je austrijska uprava smanjila ovlasti Velikog vijea i Puke
skuptine.
Bra pod Francuzima (1805. 1813.)
Prva austrijska vlast nije dugo potrajala jer je Napoleon teko porazio austrijsku vojsku kod Austerlitza (1805.) pa se prema mirovnom ugovoru u Pounu (26. XII. 1805.), Austrija morala odrei steevina
dobivenih Kampoformijskim mirom. Tako se Bra naao pod vlau Francuza. Vojni upravitelj August
Marmont i civilni upravitelj Vicenzo Dandolo zasluni su za modernizaciju i demokratizaciju dalmatinske uprave: ukinuta su sva plemika prava i povlastice pa su svi ljudi postali jednaki pred zakonom, sva
crkvena dobra podvrgnuta su nadzoru civilne vlasti, ukinuta su muenja u tamnicama, sniena je carina
209
na izvoz vina, ulja i ribe, a posebna je briga posveena kolstvu. U prosincu 1806. kraj zapadne obale
Braa dolo je do pomorske bitke izmeu Rusa i Francuza. Bitka je trajala tri sata i u njoj je ruski brik
Aleksandar potopio jednu francusku topovnjau i jako otetio Napoleona, koji je nakon bijega potonuo u
splitskoj luci. Nakon uspjenog iskrcavanja na Koruli, Visu i zauzimanja Hvara, Rusi su poeli osvajati
Bra. U Milni je ruski zapovjednik pozvao sve ugledne Braane i predloio im da izaberu otoku upravu.
Oni su izabrali Burovia i Andriju Kovaia, koji je postao namjesnik u ime ruskog cara s neogranienom upravnom i sudskom vlau. Nakon mira u Tilsitu (8. VII. 1807.) izmeu Rusije i Francuske, ruski
admiral Senjavin morao je napustiti Jadransko more, a Francuzi su opet zauzeli otok. Andrija Kovai,
koji je bio prvi na francuskom popisu osuenih, zamolio je ruskog zapovjednika za zatitu sebe i svoje
obitelji, a ovaj mu je u tome udovoljio. Stigao je i do ruskog dvora, gdje ga je car Aleksandar I srdano
primio i udijelio mu ast dvorjanika, a kada je Dalmacija ponovno udijeljena Austriji (1815.), vratio se
u Zadar. Meutim, praen je kao nepoudan za austrijsku dravu, sumnjien da je rusofil i panslavist.
Razoaran, Kovai se povukao u svoja rodna Puia, gdje je ivio do smrti (1820.). Druga znamenita
osoba toga vremena jest fra Andrija Doroti, roen u Sumartinu 1761. godine. Znamenit je njegov proglas
Narode slavni (12. VI. 1797.) u kojem napada novu demokratsku republiku u Veneciji te poziva Dalmatince da sami odlue o svojoj sudbini i sjedine se s Hrvatskom. Tijekom francuske vlasti, fra Andrija
je zapoeo s akcijama protiv Francuza pa ga Dandolo proglaava opasnim austrofilom i proganja ga,
ali se Doroti spasio bijegom u Bosnu i Slavoniju 1807. godine. Premda ga je beki dvor zbog njegove
djelatnosti prilino proteirao, Doroti se povukao na Bra razoaran time to Austrija nije Dalmaciju
prikljuila Hrvatskoj, ve ju je izravno podvrgla Beu. Poetkom 19. stoljea na Jadranu se nalazi i engleska flota, koja u nekoliko navrata napada i otoke, pa tako i Bra 1811. i 1812. godine.
Druga austrijska vlast (1814. 1918.)
Na Bekom kongresu (1814.) skrojena je nova karta Europe, prema kojoj je Austrija dobila Dalmaciju.
Bra je potpao pod splitsko okruje i tvorio posebnu administrativnu jedinicu, tzv. braki kotar, u kojemu je njegov pretur ujedno bio i sudac. Slijedi razdoblje politike umalosti, koje je potresano bekim
apsolutizmom 1851. godine, a razbueno izborima i osnutkom Dalmatinskog sabora 1861. godine, obiljeenoga borbom autonomaa i narodnjaka. Glavni nositelj narodnog preporoda na Brau bila je obitelj
Didoli iz Selca: Vicko, Petar i Toma. Autonomai su najjai bili u Nereiima. Tijekom sedamdesetih i
osamdesetih godina 19. stoljea na Brau se otvara niz itaonica i osnivaju se mnoga drutva: Narodna
itaonica u Supetru, drutvo Hrvatski sastanak u Selcima, Postirski sklad, Tomislav u Povljima...
Glavni predstavnici brakog pjesnitva u razdoblju hrvatskoga narodnog preporoda bila su braa Ivan,
Mato, Antun i Nikola Ostoji, Dragutin Didoli, Matej Bencur i don Ivan-Matija kari.
Premda krajem 19. i poetkom 20. stoljea poinju znatna iseljavanja Braana u zemlje Sjeverne i June
Amerike (posebno ile), Bra ne biljei pad broja stanovnika. Naime, istodobno na otok dolazi novi
val doseljenika: sezonski radnici (teaci), stanovnici Dalmatinske zagore, koje domai stanovnici zovu
junaci. Neki od njih ene se domaim enama i ostaju ivjeti na otoku.
Bra u 20. stoljeu
Nakon dugotrajne mletake, a zatim i austrijske vlasti (s prekidom i francuske), velike su nade Hrvati
Braa polagali u monarhistiku Jugoslaviju. tovie, mnogi su Braani u SAD-u sudjelovali u politikom
210
Hrvatska povijest
radu na ruenju Austro-Ugarske i stvaranju Jugoslavije. Primjerice, Boidar Bokovi, rodom iz Selaca
na Brau, u Seattleu krstio je svoga drugog sina kao Jugoslava. Austrijanci su ga stoga progonili i na
svakom mu se koraku osveivali (Derado-izmi, 1982: 73). Meutim, uskoro se pokazalo da su Hrvati
u Kraljevstvu SHS graani drugog reda. Kao i u drugim dijelovima Hrvatske, i na Brau poinje sve
vie jaati Hrvatska seljaka stranka, a istodobno traju i iseljavanja stanovnitva u prekomorske zemlje.
Nakon kapitulacije Kraljevine Jugoslavije, Bra je jedan od rijetkih dalmatinskih otoka (uz Hvar) koji
se naao u sklopu Nezavisne Drave Hrvatske. Ipak, znatan se broj Brana ukljuio i u antifaistiku
borbu borei se protiv talijanskih faista za sjedinjenje okupiranih dijelova Dalmacije i Istre s maticom
zemljom. Tako je ve u srpnju 1941. formirana prva oruana partizanska skupina, a u lipnju 1942. godine
eta brakih partizana (62 borca), koja se dva mjeseca poslije prebacuje na kopno i ukljuuje u Biokovsko-neretvanski odred. Krajem 1943. godine i poetkom 1944. evakuirano je stanovnitvo s Braa preko
Hvara u Vis te dalje u Italiju i napokon u Egipat u El Shat.
Tijekom ezdesetih godina 20. st. na Brau je odreeno i jedno urbano sredite Supetar. Ovaj se grad
zbog sredinjega prometnog poloaja (trajektna luka) razvija u kulturno, upravno i gospodarsko sredite
otoka.
Braani su sudjelovali u Domovinskom ratu dajui brojne dragovoljce i zbrinjavajui izbjeglice iz istone
Slavonije i drugih ratom izravno zahvaenih podruja. Svoju zahvalnost Hansu Dietrichu Genscheru za
meunarodno priznanje Hrvatske, Braani su izrazili sveanim postavljanjem spomenika tom njemakom politiaru jo za njegova ivota.
BRAKI MUZEJ
U kripu moemo posjetiti Braki muzej. Muzej djeluje od 1979. godine, a raspolae arheolokom i
etnografskom zbirkom.
Arheoloka zbirka sadrava nalaze iz spilje Kopaine, sjeverozapadno od Donjeg Humca. Ondje je pronaeno mnogo keramikih ulomaka i rukotvorina iz epipaleolitikoga i mezolitikog razdoblja. U toj
su zbirci i nalazi s novoga groblja u kripu, antike figure i zavjetni rtvenici. Tu su i reljefi s prikazom
Herakla i natpis posveen Kibeli maloazijskoj boici koju su Grci i Rimljani tovali kao majku bogova.
Uenici mogu vidjeti antiki sarkofag (pronaen u Bolu), amfore (s podmorskog nalazita nedaleko od
Puia i kopiju Povaljskog praga jednoga od najljepih i najstarijih sauvanih natpisa na hrvatskom
jeziku napisanoga irilicom-bosanicom).
U prizemlju Etnografske zbirke sredinje mjesto zauzima ara od peene zemlje za uvanje ulja iz Postira. Desno od nje nalazi se kuni mlin (rnina) iz kripa. Mlin se sastoji od drvenog postolja u obliku stolia s dvjema kamenim ploama. Donja je ploa fiksirana, a gornja se okree drvenom ruicom
(mulanom) i mlin tako melje. Iznad mlina visi miina ili mih, napravljena od ovje ili kozje koe, koja je
sluila za prijenos mota, vina, vode, ulja i pravljenje masla. Na zidu je cip za mlaenje ita, a o gredu je
objeen muker ormari u koji se spremalo meso, sir i drugo. Uz stubite stoji pobuk naprava kojom
bi se tjerala riba u mreu. Uz zid visi petromaks, koji slui za privlaenje ribe za nonog lova. Uenici
u zbirci mogu vidjeti kamenoklesarski alat, dizalicu i eljeznu kuglu. Na prvom katu etnografske zbirke
predmeti su iz obrtnike upotrebe: krinje, stroj za razvlaenje i poliranje zlata, bavarski alat i drugo.
Tu je i odjea (vjenano odijelo iz Postira iz 1882.), namjetaj i stare knjige te portreti slikara mletake
kole iz 17. stoljea.
211
Literatura:
1. Klement Derado Ivan izmi (1982.): Iseljenici otoka Braa, Zagreb
2. Tomislav uri (1995.): Sveenika pustinja Blaca na Brau, Hrvatski zemljopis, br. 7.,
Zagreb: Naklada Feletar
3. Petar imunovi (1972.): Toponimija otoka Braa, Supetar
4. Dasen Vrsalovi (1968): Povijest otoka Braa, Supetar
Primjer 2. JEDNODNEVNA EKSKURZIJA U SAMOBOR

Krasan je Samobor. Blizina s glavnim gradom daje mu ar blizog ladanja kao Tiburu, Tivoliju, Versaillesu, Schoenbrunnu, Windsoru. Okolina je sretna kombinacija gore i ravnice, polja i ume, vrta i prirode,
rijeke i planine, sela i zaseoka, grada i ladanja. (Antun Gustav Mato)
Zadaci:
a) materijalni upoznati se in situ s povijeu Samobora, te posebno s ulogom grada u vrijeme hrvatskog narodnog preporoda
b) odgojni bolje upoznati zaviaj i razvijati nacionalnu svijest
c) funkcionalni primijeniti znanje koje smo stekli u uionici, vjebati snalaenje u prostoru i vremenu
(plan grada).
kole na podruju sjeverozapadne Hrvatske mogu napraviti ekskurziju u Samobor.
Kratak povijesni pregled
Samobor u srednjem vijeku

Samobor dobiva naslov Kraljevskoga slobodnog poveljnog trgovita od Bele IV., koji se pred Tatarima
sklonio u Samobor (1242.). Time je kralj pokazao zahvalnost te je Samobor postao neovisan o zemaljskoj,
feudalnoj i banskoj vlasti. No, zapravo, Bela je potvrdio Samoboru raniju povlasticu hercega Kolomana (iz 1240.). Time su Samoborci dobili slobodu doseljavanja i iseljavanja te biranja svojeg sveenika,
a duni su kralju plaati porez na pravo trgovanja. Uskoro dolaze feudalci i poinju borbe za steene
pravice, neovisnost i slobodu. to se naziva grada tie, najstariji zapis (Bela IV.) biljei naziv Zumbur,
koji se s vremenom mijenja u Zamabur ili Zamobor (Zanobor), a iz toga je onda nastao Samobor. Naziv
namee neku vezu s borovima ili injenicom da se stanovnitvo uvijek samo borilo, a neki smatraju
da je izvedeno iz osobnog imena vlasnika posjeda, nekog Samara iz 13. stoljea. Utvrdu su gradili ljudi ekog kralja Pemisla Otokara II. (1270.). Vojska Ivana Jaroslavia u ratu je porazila ehe pa kralj
Ladislav daruje Jaroslaviu Samobor s mitnicom. U 13. stoljeu utvrda je sredite upravne, politike i
crkvene vlasti grada. Podno brda na kojemu se nalazila utvrda naseljava stanovnitvo i stvara naselje koje
se danas zove Taborec. Na ulazu u grad, na mjestu gdje se danas nalazi gostionica Gabreku, nalazila
se carinarnica. Stari Samobor ima dva sredita: 1) upravno-crkveno s plemikim gradom, crkvom i
upnim dvorom i 2) trgovako sredite.
212
Hrvatska povijest
U tlocrtu grada zamjetno je tzv. naselje na pilu: uz dananju Starogradsku ulicu i ulicu Gornji kraj,
poredane su uske parcele na kojima se grade hie, zabatom okrenute ulici i koso postavljene na liniju
ulice (kao pila!), to je imalo obrambeni znaaj.
Smjetaj je uvjetovao i oblik Taborca, upravno-crkvenog sredita: okruuje ga brdo s jedne i luk rjeice
Gradne s druge strane. U Taborcu se grade objekti za potrebe stanovnitva: 1) kovanica (danas Fabkovieva 8); 2) staje na livadi Vugrinak, uz upni dvor i pjeaki put do utvrde; 3) straarnice lijeva
obala Gradne; 4) kula carinarnica sagraena u 13. st., ouvana na peatu grada kralja Ljudevita
iz 1657. te na samoborskom stijegu; sruena je 1810. u vrijeme francuske okupacije. Vaan dogaaj za
povijesni razvoj grada zbio se 1488. godine, kad Matija Korvin kupuje grad. Uskoro (1497.) grad prelazi u vlasnitvo Barbare Frankopan, ene Nikole Frankopana. Slijedi borba feudalaca i Samoboraca:
otimaine, pljake, muenja i dr.
Samobor u novom vijeku (16. 18. st.)
Prema papinu odobrenju 1525. u grad dolaze franjevci, nastanjuju se u upnom dvoru i preuzimaju upravu
samoborske upe (nije bilo upnika). No ini se da ih je ve 1527. iz grada protjerao Ivan Ungnad, privren protestantizmu, pa odlaze u Jastrebarsko. Za kralja Ljudevita (1567. 1578.) Samobor se popravlja i
dograuje: utvrda na brdu Tepec ima dva kata, glavna vrata s pokretnim mostom na istonom su proelju
i etiri kule (etverokutna gradski toranj, dvije oble s gradskom kapelicom i peterokutna bez krova,
s velikim otvorima za artiljeriju, koja ukljuuje i kapelu sv. Ane). Vlasnikom Samobora i plemikoga
grada postaje Leonard Gruber vlasnik rudnika bakra u Rudama, kranjski trgovac i plemi. Grad 1585.
dolazi u ruke grofova Erddy, koji vladaju njime 120 godina (obiljeje su njihove vladavine nasilja nad
doljacima i ukidanje slobotina). Godine 1535. pojavljuju se prvi pisani podaci o osnutku i radu Puke
kole u Samoboru iji viestoljetni rad ostavlja snane tragove u privrednom, javnom i kulturnom ivotu i napretku Samobora. To potvruju stotine generacija uenika i uitelja samoborske kole u kojoj
uitelj Herovi osniva godine 1807. glazbu najstarije glazbeno drutvo mladih u Hrvatskoj. Franjevci
ponovno dolaze u grad 1622. godine i grade samostan. Otpor im prua gospodarica Samobora Elizabeta Mokon, ki Tome Erddyja: ne da im drva za ogrjev i sl., pa franjevce u zatitu uzima samoborska
opina. U starom gradu stanuju vlasnici katela, ali ga 1790. konano zbog tronosti naputaju.
Doba preobrazbe Samobora (18. st.)
Samobor s okolicom obuhvaa ire podruje nego danas (imanja Maleni, Meszach, Krali i Sai). Grad
tada ima sud, upnu crkvu, tri kapele i samostan s crkvom, trgovaku kolu, pet mlinova, sedam mesnica
na trgu te 208 domainstava. Crkvena i svjetovna vlast seli se iz Taborca na glavni trg, a plemstvo gradi
svoje dvorce (Maleni, Krali). Smjer pruanja prometnica uvjetovao je tok rijeke Gradne, ali ovdje su
este poplave, pa se grade kue bez podruma (zato?).
Sredite grada predstavljao je trg, tada jo nepoploen, s obinim zdencem u sreditu (ograen tek 1895.).
U Langovoj ulici 1722. 1733. gradi se franjevaki samostan uz pomo grofova Erddy. Drveno-slamnatim kuama stalno su prijetili poari. Veliki i razorni poari zabiljeeni su 1794. i 1797. godine.
Doba rasta grada (19. stoljee)
Od 1809. do 1813. godine Samobor je sjedite kantona u Napoleonovim Ilirskim provincijama. Fran-
213
cuzi su nametali velike poreze, ali njihova je vlast imala i dobrih strana: gradi se cesta Samobor Sv.
Nedjelja, unaprijeena je pota i grad dobiva jedan specijalitet Samoborsku mutardu, koju je prvu
spravio francuski kuhar i ostavio recept u dvorcu Podolje kod obitelji Praunsperger-Bonjak. Naalost,
samoborskom plemstvu strane su ideje francuske graanske revolucije. Nakon sloma Napoleona u Rusiji
(1812.) Francuzi odlaze, a grad pada pod vlast Bea i Pete. Metternichov apsolutizam (1850. 1860.) budi
u Samoborcima domovinsku svijest. Nakon toga dolazi ponovo pod utjecaj Bea i Pete slubeni su
jezici njemaki, maarski i latinski. Jai privredni razvitak Samobora poinje u 16. stoljeu otvaranjem
rudnika bakra i eljeza u selu Rude. Staklarska tradicija datira od 1839. godine, kad Vilhelmina Kulmer
osniva prvu staklarnu u Osredku. Otvaranjem hotela 1910. godine Samobor postaje turistiko mjesto, a
slijedi otvorenje midhenovih sumpornih toplica (1868.), Hidropatskog kupalita (1889.), poetak rada
Drutva za proljepavanje Samobora (1886). Uz industriju stakla, graevnog materijala, preradu drva
i metala, kemijsku industriju te industriju lijekova, Samobor ima jaku obrtniku tradiciju i po vanosti
male privrede u samom je vrhu Hrvatske. Godine 1809. Samobor postaje pogranina zona Ilirskih
pokrajina. U graditeljstvu ima utjecaja novoga doba, ponegdje dolazi do ukidanja kmetstva, vee pokretljivosti stanovnitva i naseljavanja gradova. Gradovi rue zidine i otvaraju se doljacima. Stanovnici
se sputaju u grad i nastanjuju vile i kurije. U prvoj polovici 19. st. dolazi do hrvatskoga narodnog preporoda. Livadiev dvorac (gdje je danas smjeten Muzej grada Samobora) okupljao je ilirce: Ljudevit
Gaj napisao je ovdje budnicu Jo Horvatska nij propala(1833.), koju je uglazbio Ferdo Livadi. Ferdo
Livadi, prvi vaan skladatelj hrvatskoga narodnog preporoda okuplja u Samoboru Gaja, Lisinskoga,
toosa, Vukotinovia, Vraza, Drakovica i druge, a jednom ga posjeuje i Franz Liszt. Stanko Vraz
stvara nezaboravne ulabije, himnu Ljubici.
U prolom stoljeu Samobor poinje osnivati svoj arhiv, koji danas, naalost, vie nije sauvan. Jaa graanstvo, koje se bavi novarstvom, trgovinom i obrtom. Grad i komunalije planski se izgrauju na temelju
Sreditbenove osnove 1965. prvoga urbanistikog plana u doba gradonaelnika Ljudevita midhena. Tijekom 19. st. juna strana trga i okolne ulice dobivaju klasicistike i historicistike objekte jednokatne
zgrade, stambeno-poslovne zgrade trgovake, graanske klase (u prizemlju je prodavaonica, a na katu se
stanuje). Visoki stale stanuje u vilama unutar grada, tlocrta u obliku slova L ili U, okruenima lijepim
parkovima, a seoske kue sve se vie grade od opeke i pokrivaju crijepom.
Sport u Samoboru
Uenike e svakako zanimati sportska djelatnost Samobora, koja je takoer vana. Ve davne 1865. u
samoborskoj koli uvodi se obvezna gimnastika i sportske igre. Samoborac dr. Ivan Hoi 1880. objavljuje
prvi podatak o nogometu u Samoboru, a lanovi Hrvatskoga planinarskog drutva iz Zagreba dolaze
na svoj prvi planinarski izlet u Samobor, Otrc i Pljeivicu ve 17. svibnja 1875. Monteccucoli [Montekukoli] gradi prvo tenisko igralite (1890.), a tri godine poslije osnovan je biciklistiki klub Samobor.
Dr. Franjo Buar u Samobor donosi prve skije 1895. godine. Samoborski gimnazijalci i studenti osnivaju 1902. godine Akademski sportski klub imi i zapoinju lakom atletikom, skijanjem, sanjkanjem
i plivanjem, a 1908. igraju s Concordijom prvu utakmicu u hokeju na travi. Neto poslije gimnazijalci i studenti Samobora igraju s Concordijom i prvu vaterpolsku utakmicu u Hrvatskoj. Poslije prvog
svjetskog rata osniva se Akademski sportski klub Oki, a 1926. godine kroz Samobor se vozi naa prva
meunarodna automobilska utrka.
214
Hrvatska povijest
Doba planiranja, moderne izgradnje i zatite povijesne jezgre (20. st.)

Samobor je danas grad obrtnika jer je veina stanovnika zaposlena u maloj privredi. U 20. st. razvija
se kao turistiko i rekreacijsko sredite s nizom sportskih terena, bazena, etalita, parkova, kulturnih
priredbi i drugo. Ovdje se razvija industrija kristala, koja ima pogone izvan povijesne jezgre grada. U
prvoj polovici 20. st. razvijeno je graditeljstvo, ali u okvirima izgradnje 19. stoljea; dri se starih granica grada i ne pokazuje tenju k irenju. Porae, razdoblje nakon Drugoga svjetskog rata, obiljeeno
je raznim partizanskim razraunavanjima u kojima su stradali tzv. suradnici s okupatorom, ali meu
njima mnogo nedunih ljudi. Nakon Drugoga svjetskog rata u Samoboru se grade samostalni jednokatni
obiteljski objekti. Novosagraena su naselja Sv. Helena, Zavrtnica i Halaburak. Stara jezgra grada i
dalje je trgovako sredite, ujedno privlana i za turiste. Odlukom Zavoda za zatitu spomenika kulture
grada Zagreba (1964.) Samobor ima svojstvo zatienog spomenika. Zagreb i Samobor i danas povezuje
Samoborek autobus iji nas naziv podsjea na istoimenu popularnu samoborsku eljeznicu koja je
prevozila izletnike i putnike od 1901. do 1979. godine. Samoborci su sudjelovali i u Domovinskom ratu, o
emu nam svjedoi i spomenik rtvama Domovinskog rata, koji se nalazi pokraj crkve Sv. Anastazije.
Uenike moemo upoznati i s radom planinarske bratovtine sv. Bernarda iz Samobora planinarske
organizacije koju vee ljubav prema prirodi, ljudima i Bogu. Osnovana je 1994. godine i ima oko 140
lanova iz svih dijelova Hrvatske. lanovi bratovtine nastoje osobno rasti u vjeri, pomoi u ivotu vlastite upne zajednice te kroz prirodu i u prirodi prepoznati Boju poruku u dananjem vremenu.
SAMOBORSKI MUZEJ
U Samoboru moemo s uenicima razgledati i gradski muzej, koji je smjeten u Livadievu dvorcu.
Muzej raspolae geolokom zbirkom (nalazi iz donjega, srednjega i gornjeg trijasa), arheolokom i povijesnom zbirkom, a pokraj zgrade muzeja (bivega Livadieva dvorca) nalazi se kua u kojoj su ivjele
sluge, a ureena je kao etnoloka zbirka.
Primjer 3. JEDNODNEVNA EKSKURZIJA U VUKOVAR

Zadaci:
a) materijalni stei osnovna znanja o najistonijem dijelu Hrvatske

b) odgojni razvijati interes za zaviajnu povijest
c) funkcionalni primijeniti znanje koje smo stekli u uionici, vjebati snalaenje u prostoru i
vremenu (plan grada).
Kratak povijesni pregled
Vuedol
Podruje Vukovara naseljeno je u kontinuitetu od neolitika. Nedaleko od grada smjeten je lokalitet koji
je bogato prethistorijsko nalazite. Sustavna iskapanja vodio je R. Schmidt 1938. godine. Po ovom lokalitetu naziva se Vuedolska kultura, koja vremenski pada u doba prijelaza iz neolitika u metalno doba.
Poznata je s tridesetak nalazita, uglavnom s podruja Slavonije i Srijema. U razvoju kulture mogu se
215
razlikovati tri etape, koje najzornije objanjavaju nalazi iz Mitrovca, Vuedola, Sarvaa i Hrustovae.
Vukovar u srednjem vijeku
Vukovarsko naselje razvija se u ranom srednjem vijeku. Prvotno se naselje nazivalo Vukovo ili Vlkovo,
prema rijeci Vuki. Naziv Vukovar maarskog je podrijetla (vr = ma. grad). Ime Vukovar upotrebljava
se tek od konca 17. stojea. Vukovo je staro naselje iz doba ranoga srednjega vijeka koje su naseljavali
Slaveni. Poslije postaje sreditem upanije i sreditem arhiakonata. U poetku potpada pod Peuku
biskupiju. Godine 1007. Ludovik dodjeljuje svom vazalu posjed na rijeci Vuki. U razvijeni srednji vijek
Vukovar ulazi kao kraljevska utvrda (castrum = utvrda, sredite upana, preko kojih se irila kraljevska
vlast). Ispod brijega poelo se razvijati podgrae kao naselje obrtnika i trgovaca.
Godine 1231. herceg Koloman graanima podgraa dodjeljuje zemljita i gradske povlastice. To je prvi
vaniji dokument koji dokazuje da je stanovnitvo sastavljeno od Nijemaca, Saksonaca, Maara i Slavena
(redoslijed ne odreuje udio u stanovnitvu). Na elu gradske opine nalazio se naelnik (maior villae),
koji ima pravo suditi o svemu osim o prolijevanju krvi, o emu sudi kraljevski porkulab. Pratimo razvoj
obrta i trgovine. Uskoro kralj utvrde predaje velikaima, tako da se bogatiji dio stanovnitva (iobagione)
pretvara u velikae, a ostatak i sam postaje kmetovima. U 14. stoljeu papin legat dolazi skupljati porez
(1333. g.): u Donjem Gradu skupljen je veliki iznos, to je dokaz da se radi o bogatoj upi, a u Gornjem
Gradu malen iznos. Godine 1345. grad stjee vanu povlasticu nedjeljnih sajmova, a 1398. spominje
se kao trgovite. Vukovarski prostor preputen je Talovcima (podrijetlom su Dalmatinci), koji dobivaju
predgrae, a poslije sve preuzimaju maarski velikai Gorjanski.
Vukovar poetkom novog vijeka
Godine 1526. iz pravca Zemuna dolazi turska vojska predvoena sultanom Sulejmanom. Vodila se Mohaka bitka: Vukovar se predaje bez borbe, a veina starosjedilaca prelazi na islam. Oko 1550. godine
ostatak krana prelazi na kalvinizam (oblik protestantizma). Sredite sandaka postaju Poega i Osijek.
Kroz ovaj prostor prolaze znameniti putopisci: Bartol Kai (autor prve hrvatske gramatike) i Evdi elebi (1663. godine). Nakon Mohake bitke Turci su sagradili prvi most na rijeci Vuki (1526.). Poetkom
17. stoljea grad ima oko 100, a 1663. oko 500 kua. Podgrae ima 5 mahala. Austrijske trupe dolaze
do Vukovara (1687.) i grad se ponovno predaje bez borbe. U tom trenutku kransko se stanovnitvo
sastojalo od neto katolika, kalvinista i pravoslavaca, koji su doli u turskoj slubi. Pravoslavci su doli
kao ajkai (mornarica, govore ekavicom) i martolozi konjanici, koji govore ijekavicom (Vlasi). Turci
nakratko ponovno osvajaju Vukovar (1690.), ali ga Austrija uskoro vraa. Nakon toga dolazi pravoslavno
stanovnitvo iz Srijema, ali ve 1699. svi naputaju Vukovar.
Vukovar u 18. i 19. te poetkom 20. stoljea
Barok je bio zlatno doba razvoja grada. Tada nastaje dvorac grofa Eltza, gdje se danas nalazi Muzej grada
Vukovara. Eltzi su kupili hrvatski posjed. Do 1728. godine Vukovar je u vlasnitvu austrijske komore.
Obnovom upanija (1745.) Vukovar je postao sredite Srijemske upanije. Godine 1777. franjevci podiu
samostan. Razvija se Novi Vukovar kao grad kolonista. Struktura stanovnitva (1737.) u Vukovaru bila
je sljedea: 220 domainstava katolika (Hrvata), 70 domainstava Nijemaca i 134 domainstva pravoslavaca. Istodobno, u Novom Vukovaru bilo je 34 domainstva Nijemaca, 4 domainstva Hrvata i 1 srpsko
216
Hrvatska povijest
domainstvo. Tijekom 19. stoljea Vukovar se razvija kao trgovako sredite. Godine 1910. Vukovar ima
10 000 stanovnika. Status grada dobio je 1919. godine.
Vukovar izmeu dvaju svjetskih ratova
Godine 1919. Vukovar je proglaen gradom. Zapoeo je industrijski razvoj grada: razvijaju se tvornice,
meu kojima je svakako najpoznatija tvornica obue Bata Borovo. Izmeu dvaju ratova Vukovar je
bio glavni grad Srijemske upanije, koja je ukinuta Vidovdanskim ustavom. Dvor s kraljem Aleksandrom na elu poinje sustavno naseljavati srpske koloniste radi promjene nacionalne strukture grada.
Vukovar u socijalistikoj Jugoslaviji
Nakon Drugoga svjetskog rata, kada je tijekom postojanja Nezavisne Drave Hrvatske cijeli prostor
Srijema bio ukljuen u granice Hrvatske, trebalo je odrediti granice republika. Hrvatsko-vojvoanska
granica odreena je 1946. godine (vidi: D. Pavlievi i I. Mauran u Hrvatska povijest sjeveroistonog
podruja, Osijek, 1994.). To je odredilo prostornu i strateku vanost sjeveroistone Hrvatske.
U tom razdoblju moemo pratiti irenje grada temeljeno na gospodarskom razvoju. Demografska se
slika doseljavanjem Srba i dalje mijenja. Od Vukovara se eli napraviti i politiko sredite pa je odran
Drugi kongres Socijalistike radnike partije Jugoslavije (komunista) SRPJ (k), na kojemu je SRPJ (k)
promijenila ime u Komunistika partija Jugoslavije.
Vukovar u Domovinskom ratu
O stradanju Vukovara u Domovinskom ratu najbolje svjedoe same zgrade koje jo nisu renovirane.
Mnogo zapisa o stradanju Vukovara u Domovinskom ratu moemo nai u novijoj literaturi (v. Davor
Runti), a uenicima svakako moemo ispriati potresnu priu o sudbini Sinie Glavaevia. Uenike
moemo podsjetiti na kronologiju Domovinskog rata u istonoj Slavoniji:
26. veljae 1991. Osnovana tzv. SAO Slavonija, Baranja i zapadni Srijem.
2. svibnja 1991. U Borovu Selu srpski pobunjenici napali jedinicu MUP-a. Poginulo je 12
policajaca, a nakon toga su potpuno izmasakrirani.
6. srpnja 1991. Srpske postrojbe spaljuju istonoslavonsko selo elije, iji stanovnici odlaze u
progonstvo. To je prvo hrvatsko spaljeno selo.
13. srpnja 1991. Zrakoplovi JNA bombardirali sela oko Vukovara.
1. kolovoza 1991. JNA okupirala Dalj, Erdut i Aljma.
17. listopada 1991. Deportirano oko 10 000 Hrvata i drugoga nesrpskog stanovnitva iz Iloka
i okolice.
18. studeni 1991. Nakon dvomjesenoga herojskog otpora malobrojnih branitelja (1.500), JNA
i etnici zauzimaju potpuno razrueni Vukovar. Preivjeli stanovnici i branitelji masakrirani su,
prognani ili odvedeni u zarobljenitvo.
Literatura:
1. Josip Bsendorfer (1910.): Crtice iz slavonske povijesti, Osijek
2. Csnki: Velika povijest svih slavonskih upanija
217
3. Nada Klai (1983.): Crtice o Vukovaru u srednjem vijeku, Vukovar

4. Stjepan Pavii: Vukovska upa u razvitku svog naselja od 13. 18. st.
5. Davor Runti (1993.): Rat poslije rata (Vinkovci Vukovar upanja), Vinkovci
6. Davor Runti (1994.): Rat prije rata (Vinkovci Vukovar), Vinkovci
7. Davor Runti (1995.): Tako smo branili Vukovar, Vinkovci
8. Dario Topi (1994.): Sinopsis polariteta determinacija poetka i anticipacija kraja
(str. 319. 328.), objavljeno u Hrvatska povijest sjeveroistonog podruja, ur. S. Sran, Osijek
9. Vukovar vjekovni hrvatski grad na Dunavu
10. Vukovarsko-srijemska upanija, Zbornik radova, Vinkovci 1997.
218
MUZEJI U HRVATSKOJ
BJELOVAR
KARLOVAC
Gradski muzej Bjelovar, Trg Eugena Kvaternika 1,
Gradski muzej Karlovac, Strossmayerov trg 7,
43000 Bjelovar
47000 Karlovac
tel./faks; 043/244-207
tel. 047/ 615-890, faks 047/615-981

http://www.mdc.hr/karlovac
BRA
Muzej otoka Braa u kripu
KNIN
Kninski muzej, Tvrava b. b.,
AKOVEC
23400 Knin
Muzej Meimurja, Trg Republike 5,
tel. 023/ 660-217
40000 akovec,
tel. 040/313-499, 313-285
KOPRIVNICA
faks 040/312-820
Muzej grada Koprivnice, Trg Leandera Brozovia 1,
http://www.mdc.hr/cakovec
48000 Koprivnica
e-mail: muzej-medjimurja@ck.tel.hr
tel. 048/ 624-604, 624-385, faks 048/ 622-307
AZMA
KRIEVCI
Zaviajni muzej azma, Trg azmanskog kaptola 13,
Gradski muzej Krievci, Tome Sermagea 2,
43240 azma
48260 Krievci
tel. 043/771-226
tel/faks 048/ 711-210
DRNI
KUMROVEC
Muzej Drnike krajine, Kralja Zvonimira 8,
Muzej Staro selo, Kumrovec b. b.,
22320 Drni
49295 Kumrovec
tel. 022/426-469, faks 022/428-469
tel. 049/ 553-107, 553-149, faks 049//553-107

http://www.mdc.hr/kumrovec
DUBROVNIK
Kulturno-povijesni muzej, Pred dvorom 3,
KUTINA
20000 Dubrovnik
Muzej Moslavine, Trg kralja Tomislava 13,
tel. 020/ 426-469
44320 Kutina
tel. 044/ 683-548, 683-569, faks 044/683-548
AKOVO
Dijecezanski muzej akovake biskupije, Biskupski
NAICE
ordinarijat, Strossmayerov trg 6,
Zaviajni muzej Naice, Pejaeviev trg 5,
tel. 054/ 843-270
34500 Naice
Muzej akovtine, Petra Preradovia 17/1,
tel./faks: 034/ 613-414
tel. 054/843-254
NOVA GRADIKA
IMOTSKI
Gradski muzej Nova Gradika, Trg kralja Tomislava 7,
Muzejska zbirka, Kralja Zvonimira 1, 21260 Imotski
35400 Nova Gradika
tel. 021/ 841-273
tel. 035/361-784
220
OGULIN
RIJEKA
Zaviajni muzej Ogulin, Ivana Gorana Kovaia 2,
Muzej grada Rijeke, Muzejski trg 1/1,
47300 Ogulin
51000 Rijeka
tel. 047/ 522-915
tel. 051/ 336-711, faks: 051/ 516-283
OSIJEK
ROVINJ
Galerija likovnih umjetnosti, Europska avenija 9,
Zaviajni muzej grada Rovinja, Trg marala Tita 11,
31300 Osijek
52210 Rovinj
tel. 031/213-586, tel.faks: 031/213-587
tel. 816-720, 830-650
http://www.mdc.hr/glu
e-mail: muzej-rovinj@pu.tel.hr
Muzej Slavonije, Trg sv. Trojstva 6,

31000 Osijek
SAMOBOR
tel. 031/208-501, faks: 031/208-502
Samoborski muzej, Livadieva 7, 10430 Samobor,
http://www.mdc.hr/osijek
tel. 01/ 3361-014
e-mail: muzej-slavonije@os.tel.hr
http://www.samobor.net/muzej
PAZIN
SENJ
Muzej grada Pazina, Trg Istarskog razvoda 1,
Gradski muzej Senj, Milana Ogrizovia 7, 53000 Senj
52400 Pazin
tel./faks: 053/ 881-141
tel. faks: 052/625-040

Etnografski muzej Istre, Trg Olge Ban 1,
SINJ
tel. 052/21-851
Muzej Cetinske krajine, Andrije Kaia Mioia 5,

21230 Sinj
PORE
tel. 021/ 821-949, faks: 021/ 821-569
Zaviajni muzej Poretine, Dekumanska 9,

52440 Pore
SISAK
tel. 052/431-585, faks: 052/452-738
Gradski muzej Sisak, Ulica kralja Tomislava 10,
e-mail: muzej-porec@pu.tel.hr
40000 Sisak,
tel./faks: 044/ 543-225
POEGA
Gradski muzej Poega, Matice hrvatske 1,
SPLIT
34000 Poega
Etnografski muzej u Splitu, Iza Loe 1, 21000 Split
tel./faks: 034/ 272-130
tel./ faks: 021/ 344-164, 343-108

e-mail: etnografski-muzej-st@st.tel.hr
PULA
Fundacija Ivana Metrovia Galerija Split, etalite
Povijesni muzej Istre, Gradinski uspon 6,
Ivana Metrovia 46, 21000 Split
52100 Pula
tel. 021/ 358-719
tel./faks: 052/ 211-566
e-mail: galerija-mestrovic@st.tel.hr
e-mail: povijesni-muzej-istre@pu.tel.hr
Galerija umjetnina u Splitu, Lovretska 11, 21000 Split

tel. 021/ 341-250
e-mail: galerija-umjetnina@st.tel.hr
221
IBENIK
ZADAR
Muzej grada ibenika, Gradska vrata 3, 59000 ibenik
Narodni muzej Zadar, Poljana pape Aleksandra, III. b. b.,
tel. 059/ 23-880
23000 Zadar
tel./faks: 023/433-239
TROGIR
Muzej grada Trogira, Gradska vrata 4, 21220 Trogir
ZAGREB
tel. 021/ 881-406
Etnografski muzej, Mauraniev trg 14, 10000 Zagreb

tel. 01/ 4826-220, faks: 4826-221
VARADIN
e-mail: EMZ@etnografski-muzej.hr
Gradski muzej Varadin, Stari grad, Strossmayerovo
http://www.etnografski-muzej.hr
etalite 7, 42000 Varadin
Gliptoteka HAZU, Medvedgradska 2, 10000 Zagreb
tel. 042/ 212-918, faks: 042/ 212-918
tel. 01/ 4667-005, tel./faks: 01/ 4466-628
http://www.mdc.hr/gmv
http://mahazu.hazu.hr/gliptoteka.html
e-mail: gradski-muzej-vz@vz.tel.hr
Hrvatski povijesni muzej, Matoeva 9, 10000 Zagreb,

tel. 01/ 4851-900, 4851-990, faks: 01/ 4851-909
VELIKA GORICA
http://www.hismus.hr
Muzej Turopolja, Trg kralja Tomislava 1,
e-mail: hismus@zg.tel.hr
10410 Velika Gorica
Hrvatski kolski muzej, Trg marala Tita 4/III,
tel. 01/ 6221-325, faks: 01/6225-077
10000 Zagreb,
http://www.muzej-turopolja.hr
tel./faks: 01/ 4855-825
e-mail: muzej-turopolja@muzej-turopolja.tel.hr
e-mail: hrskmuz@zg.tel.hr
Moderna galerija, Andrije Hebranga 1, 10000 Zagreb,
VINKOVCI
tel./faks: 01/ 4922-368
Gradski muzej Vinkovci, Trg bana Josipa okevia 16,
Muzej grada Zagreba, Opatika 20, 10000 Zagreb
32100 Vinkovci
tel. 01/ 4851-361, 4851-365, 4851-358,
tel.: 032/ 332-504, 332-884, 332-885, faks: 032/332-504
faks: 01/ 4851-359
e-mail: gradski-muzej-vinkovci@vk.tel.hr
http://www.mdc.hr/mgz
e-mail: muzej-grada-zagreba@mgz.tel.hr
VIROVITICA
Muzej za umjetnost i obrt, Trg marala Tita 10,
Gradski muzej Virovitica, Dvorac Pejaevi,
10000 Zagreb
33000 Virovitica
tel. 01/ 4826-922, 4828-086, faks: 4828-088
tel. 033/ 722-127
http://www.mdc.hr/muo
http://www.mdc.hr/virovitica
e-mail: muo@muo.hr
e-mail: gradski-muzej-virovitica@vt.tel.hr
Muzej Prigorja, Trg D. Domjania 5, 10360 Sesvete

tel. 01/2001-601, 2010-252, faks: 01/2001-601
VUKOVAR
http://www.hrvatska.com/sesvete-zagreb
Gradski muzej Vukovar, Dvorac Eltz,
e-mail: muzej-prigorja@zg.tel.hr
32230 Vukovar
Tehniki muzej, Savska 18, 10000 Zagreb
tel. 032/441-270, 441-271
tel. 01/ 4844-050, 4843-568
e-mail: gm-vukovar@zg.tel.hr
http://www.mdc.hr/tehnicki
222
OBRAZAC ZA PRIPREMU
PRIPREMA ZA NASTAVNI SAT

NASTAVNI PREDMET POVIJEST
RAZRED:
NASTAVNA CJELINA TEMA
NASTAVNA JEDINICA
NADNEVAK:
REDNI BROJ SATA:
CILJ NASTAVNE JEDINICE
ZADACI NASTAVNE JEDINICE:

a) OBRAZOVNI
b) FUNKCIONALNI
c) ODGOJNI
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA
VRSTA SATA
STRUKTURA SATA
NASTAVNE METODE
KORELACIJE
PLAN PLOE
LITERATURA
1. Vlado Andrilovi (1980.): Programirano uenje i usmjereno obrazovanje, Zagreb:

kolska knjiga
2. A. Been F. Jelavi V. Pletenac N. Kujundi (1993.): Osnove didaktike, Zagreb
3. Pavao Braja (1995.): Sedam tajni uspjene kole, Zagreb
4. eljko Brdal Margita Maduni (2001.): Prirunik za nastavnike 6, Zagreb: kolska knjiga
5. Ivan Duki (2001.): Prirunik za nastavnike 7, Zagreb: kolska knjiga
6. Ivan Duki (2002.): Prirunik za nastavnike 8, Zagreb: kolska knjiga
7. Ivan Furlan (1966.): Moderna nastava i intenzivnije uenje, Zagreb: kolska knjiga
8. Ivan Furlan (1966.): Upoznavanje, ispitivanje i ocjenjivanje uenika, Zagreb: kolska knjiga
9. Zora Itkovi (1997.): Opa metodika nastave, Split: Knjievni krug
10. Filip Jelavi (1995.): Didaktike osnove nastave, Jastrebarsko: Naklada Slap
11. Chris Kyriacou (1997.): Temeljna nastavna umijea, Zagreb: Educa
12. Hrvoje Matkovi (1991.): Prostor za izvoenje nastave povijesti, Nastava povijesti, br. 2,
Zagreb
13. Vinka Musta Miroslav Vici (1996): Rad s uenicima s tekoama u razvoju u osnovnoj
koli, Zagreb: kolska knjiga
14. Muzeji, galerije i zbirke u SR Hrvatskoj (1981), Zagreb, Muzejski dokumentacijski centar, 1981.
15. Ljubica Prodanovi Marko Stevanovi (1989.): Rad u parovima kao suvremeni nastavni
oblik, Beograd
16. Prirunik za struni ispit uitelja i strunih suradnika u osnovnoj koli, (1994.) ur. M. Cindri,
Zagreb.
17. Ivo Rendi Mioevi (1989.): Didaktike inovacije u nastavi povijesti, Zagreb: kolska knjiga
18. Ivo Rendi Mioevi (2000.): Uenik istraitelj prolosti, Zagreb: kolska knjiga
19. Majda Rijavec (1994.): uda se ipak dogaaju psihologija pozitivnog miljenja, Zagreb
20. Stipan Trogrli (1991.): Ekskurzija u nastavi povijesti, Nastava povijesti, br. 3 4, Zagreb,
str. 123. 128.
21. Ivan Turkovi (1997.): Nastava strukovno-teorijskih predmeta u srednjim kolama, Zagreb,
Informator
226
PRILOZI
VREMENSKE LENTE
poslije
Krista
1918.
SUVREMENO
DOBA
1492.
NOVI VIJEK
476.
SREDNJI VIJEK
Kristovo ro enje
prije
Krista
3500. g.
p rije K ris ta
POVIJESNA
RAZDOBLJA
poja va ovje ka
PRAPOVIJEST
STARI VIJEK
otkri e pisma
19 9 1 .
samostalna
Republika Hrvatska
19 4 5 .
Federalna
Hrvatska
19 1 8 .
Drava SHS
Kraljevstvo SHS
raskinute veze
s A U
18 6 8 .
Hrvatsko-ugarska
nagodba
18 4 8 .
raskinute veze
s Ugarskom
15 2 7 .
Sabor u Cetinu
Habsburgovci
11 0 2 .
personalna unija
K ra j 6. /po . 7. st.
KLJUNI
DOGAAJI
HRVATSKE
POVIJESTI
d ola zak Hrvata
PACTA CONVENTA
PETAR
KREI MIR
I V.
1058.
okrunio
ga papa
(savez)
razvoj
gradova i
Crkve
STJEPAN
DR ISL AV
1074.
Z V DM
O ITA
N R
IM
IR
1089.
dobio
na Upravu
Dalmaciju
997.
969.
928.
TOMISL AV
drugi crkveni sabor
910.
rat
protiv
Ma ara i
Bugara
prvi
crkveni
sabor
11 0 2 .
PA C TA
C ON V E N TA
10 8 9 .
okrunio ga papa
10 7 4 .
ZVONIMIR
10 5 8 .
PETAR
KREIMIR
IV.
uspon gradova i Crkve
99 7 .
STJEPAN
DRISLAV
96 9 .
92 8 .
91 0 .
TOMISLAV
protiv Ma ara i Bugara

crkveni sabori
BRANIMIR
papin blagoslov
priznanje Hrvatske
89 2 .
87 9 .
87 6 .
DOMAGOJ
86 4 .
TRPIMIR
84 5 .
organizacija drave,
Kr anstvo
dolazak
Hrvata
protiv Bizanta i Bugara

benediktinci
darovnica
8. 9. st.
Ljudevit
Borna
prvi
crkveni
sabor
kraj 6/po . 7. st.
BO RBE Z A
VLAS T
prodaja
Dalmacije
Krvavi sabor
krieva ki
1381.
(1 3 9 7 .)
( 1409.)
(1 0 9 7 .)
11 02 .
KOL OMAN
pogibija
Petra Sva i a
BELA IV.
slobodni kraljevski grad
ANDRIJA II.
Zlatna bula
plemstvu
( 1222.)
PA CTA CONV ENTA
AN U VIN CI
KARLO
Borba protiv
ubi a
AR PADOVI I
(1 3 5 8 .)
1301.
LUDOVIK
Zadarski mir
Zagreba ka
biskupija
LADISLAV
( 1094.)
110 2 .
A RPAD OV I I
1301.
AN U VIN CI
1381.
DI NAS T I JS K E
BO RBE
benediktinci
darovnica
TRPIMIR
845. 864.
priznanje
Hrvatske
BRANIMIR
PETAR
KREIMIR
IV.
879. 892.
1058. 1074. 1089.
910. 928.
TOMISLAV
protiv Ma ara i Bugara,
ujedinjene 2 kneevine,
crkveni sabori u Splitu
uspon
plemstva,
slobodni
kraljevski
gradovi
C
IN
U
dolazak Hrvata
(kraj 6./po . 7. st.)
1301.
1102.
R
NARODNI VLADARI
(TRPIMIROVI I I DRUGI)
organizacija drave, kr anstvo
KARLO LUDOVIK
LADISLAV,
KOLOMAN,
ANDRIJA II,
BELA IV.
pad
ubi a
Zadarski mir
(1358.)
Usko ki
rat
IN
1381.
1493.
Sisa ka
bitka
S
T
R OG
A
T O
T P D
U R I
R O N
A T J
K I
A V I
A
S
O TI
R J
B S
E K
Krbavska
bitka
Hvarska
buna
(1510. 1514.)
1593.
Urota
zrinsko-frankopanska
(1669. 1671.)
Selja ka
buna
(1573.)
1593.
IGMUND
krvavi
Sabor
krievaki
(1397.)
LADISLAV
NAPULJSKI
prodaja
Dalmacije
(1409.)
1806.
DUGI RAT
protiv Turaka
1699.
opsada Be a
MIR U
SRIJEMSKIM
KARLOVCIMA
(1 6 8 3 .)
Vavarski mir
Sisa ka bitka
prekretnica
(po etak turskih
poraza)
Krbavska bitka
izginulo hrvatsko
plemstvo
149 3.
STOGODINJI
RAT PROTIV
TURAKA
1593.
DUGI RAT
protiv turaka
1606.
(1 6 6 4 .)
pad Hercegovine
pod tursku vlast
pad Bosne pod

tursku vlast
14 63 .
( 1482.)
1848.
HRVATSKI NARODNI PR EPOR OD
Zahtijevanja naroda
djelatnost bana Josipa
Jela i a
Hrvatsko-ma arski rat
hrvatski jezik
postao slubeni
(1848.)
LJ. GAJ:
Kratka osnova
hor vatsko-slavenskoga
pravopisanja
(1830.)
DRAKOVI :
Disertacija
(1832.)
1813.
1809.
PROS VIJE ENI

AP SOL UT IZA M
1790.
JOSIP II.
1780.
MARIJA
TEREZIJA
1740.
ILIRSKE
POKRAJINE
HRVATSKI Reforme Josipa II:

SABOR
vjerska sloboda,
(1790.)
centralizirana vlast,
germanizacija,
osobna sloboda
kmetova...
Reforme M. Terezije: ure enje

odnosa kmetova i feudalaca
(URBARI), op a kolska
obveza
priklju enje
Vojne krajine
Banskoj Hrvatskoj
1881.
1880.
banovanje
IVANA MAURANI A
reforme, modernizacija
1873.
zajedni ki poslovi:
vanjska trgovina
(zajedni ke financije)
Rakovi ka buna (1871.)

E. Kvaternik
1868.
HRVATSKO-UGARSKA
NAGODBA
Stranka prava
(A. Starevi )
Unionisti
HRVATSKI
SABOR
Samostalni poslovi:
unutarnji poslovi
1861.
1860.
Narodna stranka
NOVI APSOLUTIZAM
1849.
Jela i raskinuo sve
veze s Ugarskom
1848.
1941.
sporazum
Cvetkovi Maek
nastanak Banovine
Hrvatske (1939.)

(1930.)
estosije anjska
diktatura (1929.)
atentat na zastupnike HSS-a i
S. Radi a (1928.)
SDS + HSS =
Selj a ko-demokratska
koalicija (1927.)
zaokret S. Radi a (1925.)
Vidovdanski ustav (1921.)

Rapallski ugovor (1920.)
nastanak Drave SHS

(29. X. 1918.)
1918.
nastanak Kraljevstva SHS

(1. XII. 1918.)
1997.
Bljesak i Oluja
mirna integracija hrv.

Podunavlja
DOMOVINSKI
RAT
Hrvatska suverena (1991.)
smrt J. B. Tita (1980.)

Hrvatsko prolje e
(1971.)
sukob s
Informbiroom
(1948.)
Nezavisna
Drava
Hrvatska
1990.
SOCIJALISTI K A
JUGOSLAVIJA
slobodni izbori u Hrvatskoj i

Ustav Hrvatske (1990.)
osnivanje demokratskih
stranaka (1989.)
Ustav (1974.)
Deklaracija o hrvatskom
jeziku (1967.)
1945.
DRUGI
SVJETSKI
RAT
Federalna
Hrvatska
(ZAVNOH)
1941.
Banovina Hrvatska (1939.)

(1930.)
atentat u Narodnoj skuptini
(1928.)
MO NARHISTI KA
J UG OSLAVIJ A
atentat na kralja Aleksandra

(1934.)
osnovana Komunisti ka
partija Hrvatske (1937.)
Vidovdanski ustav (1921.)
1918.
estosije anjska diktatura

(1929.)
Selja ko-demokratska
koalicija (1927.)

Hrvatska Povijest

Hochgeladen von

Dokumentinformationen

Originaltitel

Copyright

Verfügbare Formate

Dieses Dokument teilen

Dokument teilen oder einbetten

Freigabeoptionen

Stufen Sie dieses Dokument als nützlich ein?

Sind diese Inhalte unangemessen?

Copyright:

Verfügbare Formate

Hrvatska Povijest

Hochgeladen von

Copyright:

Verfügbare Formate

Ivan Duki, Kreimir Erdelja, Igor Stojakovi

KOLSKA KNJIGA, d.d., Zagreb, 2003.

KOLSKA KNJIGA, d.d.

GRAFIKI ZAVOD HRVATSKE, d.o.o.,

Za izdavaa: Ante uul, prof.

Tisak dovren u srpnju 2003.

Ivan Duki, Kreimir Erdelja, Igor Stojakovi

kolska knjiga, Zagreb, 2003.

17. BOSNA U SREDNJEM VIJEKU.................... 82

11. HRVATSKA U RANOM SREDNJEM

34. GOSPODARSKI RAZVOJ

12. VLADAVINA ARPADOVIA

35. KULTURNI RAZVOJ OD 16.

13. VLADAVINA ANUVINACA

36. OSMANLIJSKI UZMAK.

14. BORBE ZA HRVATSKO-UGARSKO

37. HRVATSKA U NOVOM VIJEKU

39. FRANCUSKA VLAST U HRVATSKOJ ..... 125

BANOVINE HRVATSKE .................................177

40. PROSVIJEENI APSOLUTIZAM I

60. DJELOVANJE HRVATSKIH POLITIKIH

41. HRVATSKI NARODNI PREPOROD .......... 129

61. NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA ...........181

44. HRVATSKA U OSVIT MODERNOG

64. STVARANJE I OBRANA

45. HRVATSKO-UGARSKA NAGODBA .........140

65. SUVREMENO DOBA:

46. MODERNIZACIJA HRVATSKE ZA

66. PONAVLJANJE I PRIPREMA

Potovane kolegice i potovani kolege,

elimo vam ugodan rad.

Ivan Duki, Kreimir Erdelja, Igor Stojakovi

U POTRAZI ZA KVALITETNOM KOLOM1

odravan (stalno ui i razvija se)

Prema R. Coveyu (1992.) iz P. Braja (1994.) prilagodio I. Duki.

Ivan Duki, Kreimir Erdelja, Igor Stojakovi

PRIPREMA ZA NASTAVNI SAT

ZADACI I CILJEVI NASTAVE POVIJESTI

Ivan Duki, Kreimir Erdelja, Igor Stojakovi

Radom u 4 skupine s po 4 para obuhvaamo 32 uenika.

Radom u 3 skupine s po 5 parova obuhvaamo je 30 uenika

Zato preporuujemo ovakav nain rada?

Ivan Duki, Kreimir Erdelja, Igor Stojakovi

komponente nastavnog procesa

DIDAKTIKE KOMPONENTE NASTAVNOG PROCESA

ETAPE RADA NA SATU

pripremanje/uvoenje uenika u nastavni rad

obraivanje novih sadraja (stjecanje novih znanja)

uvjebavanje aktivnosti/stjecanje vjetina i navika

zavrni dio sata

* prema Z. Itkovi (1997.: str. 77.) sastavio I. Duki

3) Stupnjevanje (graduiranje) etape obrade

Naelo zornosti i apstraktnosti

* Zornost osigurava usvajanje injenica, a apstraktnost

Naelo aktivnosti i razvoja

* Aktivnost uvjetuje razvoj.

Naelo sustavnosti i postupnosti

* Sustavnost podrazumijeva obradu nastavnih sadraja u logikom

Naelo diferencijacije i integracije

* Diferencijacijom dijelimo nastavni sadraj na nastavne predmete, a

Naelo primjerenosti i napora

* Zasniva se na injenici da nastavni rad treba prilagoditi uenikovoj

* Nastavu treba uskladiti individualnim mogunostima uenika, ali