Beruflich Dokumente
Kultur Dokumente
Cvijet ivota
Knjiga I
Redigirani prijepis radionice CVIJET IVOTA
predstavljene uivo Majci Zemlji od 1985. do 1994.
Naslov originala
The Ancient Secret of the Flower of Life - Volume 1
by Drunvalo Melchizedek
Copyright originala
Copyright 1990,1992,1993,1995,1996,1997,1998
Light Technology Publishing P.O.Box 3540 Flagstaff, AZ 86003
1-800-450-0985 www.lighttechnology.com
Autori originalnih raunalnih crtea: Tim Stouse and Michael Tyree
Copyright za Hrvatsku: 2013 Hara vl.Alen ilobod
Nakladnik
Hara vl.Alen ilobod
Hara alternativna online knjiara
Ante Starevia 15,10432 Bregana;Tel.01/3376-137
Web: www.harsa.hr; E-mail:harsa@harsa.hr
Urednik
Alen ilobod
Prijevod
Igor Lah
Lektorirala
eljka Rogulji
Dizajn korice i prijelom
Nikola urevi
Prijelom
OpenDesign Studio, Beograd
Tisak: korpion,Zagreb
Tisak dovren u studenom 2013.g.
Naklada 500 komada
ISBN 978-953-7907-11-2 (cjelina)
ISBN 978-953-7907-10-5 ( Knjiga I.)
Sva prava pridrana. Niti jedan dio knjige ne smije se reproducirati u bilo
kojem obliku ili na bilo koji nain, niti pohranjivati u bazu podataka bilo
koje namjene bez prethodne pismene dozvole nositelja autorskih prava,
osim u sluajevima kratkih navoda uz navoenje izvora.
CIP zapis dostupan u raunalnome katalogu Nacionalne i sveuiline
knjinice u Zagrebu pod brojem 860563
Predgovor
SADRAJ
PRVO Prisjeanje na nau drevnu prolost
1
4
5
6
8
8
9
Predstavljanje anomalija. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10
Moja pria . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23
Poeci u Berkeleyu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Odlazak u Kanadu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Dva anela i kamo su me odvela . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Alkemija i prvo Thothovo pojavljivanje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Thoth Atlantianin. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Thoth, geometrije i Cvijet ivota. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
23
23
24
25
27
28
32
32
33
33
37
39
Sjeme ivota . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 40
Drvo ivota. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 40
Vesica Piscis . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41
44
45
47
47
Zvjezdani tetraedar . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48
53
53
55
56
57
59
60
62
63
Ugroena Zemlja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 69
Umirui oceani . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 69
Ozonski omota. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 70
Uinak staklenika i novo ledeno doba. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 73
Od ledenog doba do topline, brzi preokret. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 74
Podzemne atomske eksplozije i CFC. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 75
Streckerov memorandum o AIDS-u. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 76
Budunost problema na Zemlji. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 78
Povijest svijeta. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 78
Sitchin i Sumer. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Tiamat i Nibiru . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Problem Nibiruove atmosfere . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Pobuna Nefilima i porijeklo nae rase. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Je li Eva dola iz rudnika zlata? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Thothova verzija porijekla nae rase. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Zaetak ljudske rase: Uloga Siriusanaca. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
79
81
83
84
85
85
86
Dolazak Enlila. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Nefilimske majke. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Adam i Eva. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Nastanak Lemurije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Istraivanje Lemurije od 1910. godine. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Ay, Tiya i poetak tantre. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Lemurija tone, a Atlantida se uzdie. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
87
88
89
90
90
92
93
Prekid evolucije. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 98
127
128
130
131
132
132
133
134
135
136
137
142
143
144
146
146
147
148
149
149
150
150
151
152
152
155
156
158
159
Kristali. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 170
186
186
187
188
188
189
190
191
193
193
195
197
197
198
198
199
202
204
Literatura. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 225
Sad je trenutak za kratku priu o tome kako je nastala ova knjiga. Neu
poeti od anela o kojima ete itati u knjizi nego o kasnijim dogaajima.
Aneli su me 1985. godine. zamolili da zaponem s meditacijom Merkabe.
Tehniku sam nauio 1971. godine i otada sam je redovito vjebao, ali nisam
elio postati uiteljem. Moj ivot je bio jednostavan i ispunjen. Naelno mi je
bilo dobro i nisam se elio previe muiti poslom. Aneli su mi rekli da onaj
kome je dano duhovno znanje ima obvezu dijeliti ga s drugima. Rekli su mi
da je takav zakon stvaranja.
Znajui da su oni u pravu, pokrenuo sam svoju prvu radionicu u proljee
1985. godine. Do 1991. godine sve moje radionice su bile popunjene i prepunjene stotinama polaznika koji su ekali, zapisani na listama. Nisam znao
na koji bih nain omoguio svima zainteresiranima pohaanje radionica. U
stvari, nisam to mogao uiniti. Tako sam 1992. godine odluio napraviti videozapis jedne radionice i poslati ga u svijet.
Unutar manje od godinu dana prodaja videovrpci je naglo porasla, ali je
postojao jedan veliki problem. Veina ljudi koji su ih gledali nisu zapravo mogli razumjeti o emu se radi jer je to bilo izvan konteksta njihovog duhovnog
razumijevanja. Tada sam odradio predavanje za devedeset polaznika u dravi
Washington i svi su oni pogledali videovrpce, ali nitko nikad nije bio na radionici. Tada sam shvatio da je zapravo samo petnaest posto ljudi znalo kako
vjebati i ivjeti meditaciju koritenjem uputa na videu. To nije funkcioniralo.
Veina njih, osamdeset pet posto, bila je zbunjena i nije im bilo jasno kako
koristiti upute.
Odmah sam povukao videovrpce iz trgovina. Meutim, to nije zaustavilo
prodaju. Ljudi su eljeli informacije, tako da su poeli kopirati postojee snimke te ih darovati, prodavati ili iznajmljivati ljudima diljem svijeta. Procjenjuje
se da je do 1993. godine diljem svijeta bilo oko 100 000 kopija ovog materijala.
Tada smo donijeli odluku. Odluili smo da je jedini ispravan i odgovoran
nain da na radionici na kojoj se gledaju snimke bude prisutna barem jedna
osoba koja je prola kolovanje. Ta je osoba brino instruirana da zna i ivi
Merkabu. Tako je ona mogla usmeno poduavati druge polaznike. Iz toga se
rodio program obuke instruktora za radionicu Cvijet ivota. Njih je sada oko
200 u najmanje 33 zemlje. Ovako postavljen sustav doista kvalitetno funkcionira.
Sada se situacija ponovno mijenja. Ljudi poinju shvaati viu svjesnost,
njezine vrijednosti i koncepcije. Osjeamo da je javnost spremna i da je sad
vrijeme da se krene s ovom knjigom. itajui, ljudi mogu posvetiti vie vremena prouavanju fotografija i crtea. Dodat emo i aktualne i aurirane informacije kao to je na primjer ova:
Dodatak: Vremena se sigurno mjenjaju! Prema istraivanju tvrtke Dow Jones & Company, Inc. koje su predstavili u svom asopisu
Nain na koji unosimo ovu energiju u svoja tijela radikalno utjee na nain
naeg prihvaanja realnosti.
U vremenu Atlantide, ali i prije, nain na koji se udisala prana bio je direktno povezan s elektromagnetskim energetskim poljima koja okruuju naa
tijela. Svi energetski oblici u naim poljima su geometrijski, a onaj kojim emo
se baviti je zvjezdani tetraedar, koji se sastoji od dva meusobno povezana
tetraedra (Sl. 1-1). Drugi nain na koji to moemo vizualizirati je trodimenzionalna Davidova zvijezda.
Vrh prema gore usmjerenog tetraedra zavrava na visini duine dlana
iznad glave, a vrh prema dolje usmjerenog tetraedra zavrava na duini dlana
ispod stopala. Od gornjeg vrha do najnie toke prolazi povezni kanal koji
pritom prolazi kroz glavne energetske centre tijela - akre. Taj kanal, u vaem
tijelu, ima promjer krunice koju napravite tako da spojite svoj najdui prst s
palcem. On izgleda kao staklena fluorescentna cijev, osim to na krajevima
ima kristalastu strukturu koja se uklapa u dva vrha zvjezdanog tetraedra.
Prije pada Atlantide, disanjem smo kroz taj kanal istovremeno prenosili
pranu gore-dolje, a te bi se dvije struje prane susrele unutar jedne od akri.
Posebno vaan aspekt drevnih znanja bilo je znanje kako i gdje su se ta dva
toka prane susretala, a ta se tema jo uvijek prouava.
Drugo znaajno mjesto u ljudskom tijelu je pinealna lijezda, koja je smjetena skoro u centru glave i izuzetno je vaan imbenik svjesnosti. U odnosu
na svoju izvornu veliinu, koja se mogla usporediti s ping-pong lopticom, ova
je lijezda degenerirala do svoje dananje veliine osuenog graka, zbog toga
jer smo je ve davno zaboravili koristiti a ono to ne koristi, gubi.
Energija prane je obino kolala kroz centar pinealne lijezde. Ova lijezda, prema Jacobu Libermanu, autoru knjige Svjetlost lijek budunosti (Liberman, Jacob. Svjetlost: lijek budunosti: kako se lijeiti svjetlou. Zagreb:
AGM, 2009.) izgleda kao oko, doslovce kao ona kugla. Okruglog je oblika i
ima otvor na jednom dijelu; u tom otvoru je lea za fokusiranje svjetla. uplja
je i u unutranjosti ima receptore za boju. Njezino glavno polje vida je - iako
to nije znanstveno dokazano prema gore, prema nebu. Isto tako kao to nae
oi mogu gledati do 90 stupnjeva ustranu u odnosu na smjer gledanja, pinealna lijezda moe isto tako gledati skoro 90 stupnjeva u odnosu na smjer
gledanja. Kao to ni mi ne moemo gledati unatrake, ni pinealna lijezda ne
moe gledati dolje prema Zemlji.
ak i u ovako smanjenoj veliini, unutar pinealne lijezde nalazimo cjelovite svete geometrije i znanje o tome kako je tono stvorena realnost. Sve je
ovdje, u svakom pojedincu. Meutim, ova nam znanja vie nisu dostupna,
jer smo tijekom pada izgubili naa sjeanja, a bez njih smo zapoeli disati
na drugaiji nain. Umjesto da uzimamo pranu kroz pinealnu lijezdu i da je
pokreemo gore-dolje kroz sredinji kanal, zapoeli smo disati kroz nos i na
usta. Zbog toga je prana zaobilazila pinealnu lijezdu, a posljedica je da smo
stvari poeli gledati na potpuno drugaiji nain, kroz razliite interpretacije (nazvane dobro i zlo ili polaritetna svijest) te iste jedne realnosti. Sljedea
je posljedica bila da nas je takva polarizirana svijest nagnala da mislimo, da
smo unutar tijela gledajui prema van, nekako odvojeni od onog to je tamo
vani. To je ista iluzija. Ona djeluje stvarno, ali takva percepcija uope nije
tona. To je samo pogled na stvarnost iz perspektive u kojoj se nalazimo, a ta
je perspektiva posljedica pada.
Zapravo nema niega loeg u bilo emu to se zbiva, jer Bog nadzire stvaranje. No, promatrajui evoluciju planeta s jedne toke gledita, one polaritetne, nismo trebali pasti ovdje. Po pravilnoj krivulji evolucije, nismo trebali
biti ovdje. Dogodilo nam se neto to nam se nije trebalo dogoditi. Mutirali
smo mogli bismo rei da je dolo do sloma kromosoma. Stoga je Zemlja
pod posebnom pozornou ve skoro 13 000 godina i mnoga su bia i razine
svijesti djelovali (i djeluju) na nju, zajedno traei nain kako da nas vrate na
stazu (DNK) gdje smo jednom bili.
Utjecaj ovog pogrenog pada u svijesti i posljedini napori da nas se
vrati natrag na put, rezultirali su neim doista dobrim neim neoekivanim,
neim zadivljujuim. Bia iz itavog svemira koja su nam pokuavala pomoi
u rjeavanju naeg problema pokrenula su razne eksperimente, neke u skladu sa zakonitostima, a neke i bez doputenja. Jedan je odreeni eksperiment
pokrenuo scenarij o kojemu jo nikada, nitko i nigdje nije razmiljao da bi
mogao postati stvarnou, osim jedne osobe u jednoj kulturi u jednoj davnoj
prolosti.
Mer-Ka-Ba
U ovoj knjizi osvrnut emo se na jo jedan znaajan imbenik. Prije 13
000 godina znali smo o sebi neto, to smo u meuvremenu potpuno zaboravili: Geometrijska energetska polja oko naih tijela mogu se pokrenuti na
poseban nain koji je povezan s naim disanjem. Ova polja oko naih tijela su
se okretala brzinom bliskoj brzini svjetlosti, ali su se nakon pada usporila
da bi se u konanici i prestala okretati. Kada se to polje pokrene i zarotira,
ono se naziva Merkaba i njezina je korisnost u ovoj realnosti nemjerljiva. Ona
nam daje proirenu svjesnost o tome tko smo, povezuje nas s viim razinama
svijesti i obnavlja sjeanja na neograniene mogunosti naeg bia.
Zdrava, pokretna Merkaba ima promjer izmeu 18-20 metara, u proporciji s visinom osobe. Rotacija vrtee Merkabe se moe prikazati na ekranu
raunala koritenjem primjerenih instrumenata, a njezin je izgled identian
s omotaem infracrvenog zraenja galaksije (Sl. 1-2) onaj isti osnovni oblik
kao tradicionalni letei tanjur.
Rije Mer-Ka-Ba je sloenica od tri krae rijei, Mer, Ka, i Ba, koje nam
stiu iz drevnog egipatskog jezika. U drugim kulturama postoje nazivi merkabah, merkaba i merkavah. Moemo je izgovarati na nekoliko naina, ali
uobiajeno se izgovara kao da postoje tri odvojena vokala, s jednakim naglaskom na svakom od njih. Mer se odnosi na posebnu vrstu svjetlosti iju su
bit u Egiptu shvaali samo za vrijeme 18. dinastije. Prikazivali su je kao dva
nasuprotna rotirajua polja svjetla koja se vrte u istom prostoru, a stvara ih
odreena vrsta disanja. Ka se odnosi na pojedinanu duu dok se Ba odnosi
na duhovnu interpretaciju odreene stvarnosti. U ovoj realnosti, Ba se obino
odreuje kao tijelo ili fizika realnost. U drugim realnostima gdje due nemaju tijela, odnosi se na njihov idejni zaetak ili interpretaciju stvarnosti koju
nose u sebi.
Prema tome, Merkaba je nasuprotno rotirajue polje svjetla koje istovremeno utjee na duh i tijelo. To je vozilo koje moe povesti duh i tijelo (ili neiju interpretaciju stvarnosti) iz jednog svijeta ili dimenzije u drugi. U stvari je
Merkaba mnogo vie od toga, jer ona stvara realnost, a i kree se kroz realnosti. Ovdje emo se, za nae potrebe, usmjeriti uglavnom na njezin aspekt kao
meudimenzionalnog vozila, (Mer-Ka-Vah znai kola na hebrejskom), koje e
nam pomoi da se vratimo u nae izvorno vie stanje svijesti.
i bezuvjetnom ljubavlju, onaj kljuni element koji omoguava Merkabi da postane ivo polje svjetla. Bez Boanske ljubavi Merkaba je samo stroj, a taj stroj
ima ogranienja koja dui, koja ga je stvorila, nikada ne bi dopustila da se vrati
kui i ostvari najviu razinu svijesti, mjesto gdje ne postoje razine.
Da bismo krenuli izvan odreenih dimenzija, moramo proivjeti i iskazati bezuvjetnu ljubav, a dananji svijet ve ubrzano kroi prema tom viem
mjestu. Udaljavamo se od mjesta odvojenosti gdje doivljavamo sebe unutar
tijela kako gledamo prema van. Uskoro e taj pristup zamijeniti novi pogled
na stvarnost u kojem emo imati osjeaj i znanje apsolutnog jedinstva sa sveobuhvatnim ivotom; taj osjeaj e rasti sve vie i vie, a mi emo se nastaviti
uzdizati kroz pojedine razine svjesnosti na svom putovanju kui.
Kasnije emo istraiti posebne naine otvaranja srca kako bismo mogli
rasplamsati suosjeajnu, bezuvjetnu ljubav te na taj nain proivjeti to direktno iskustvo. Dopustite li da se to dogodi, moda ete otkriti o sebi neto to
prije niste znali.
Dragi itatelju: Postoje vjebe i radionice koje se ne mogu snimiti
ili opisati u knjizi jer su potpuno iskustvene. One su jednako tako
vane kao i znanje, jer bez njih je znanje beskorisno. Jedini nain
da vam prenesemo to iskustvo je kroz ivo predavanje na radionici. Moda e se i to jednom u budunosti promijeniti.
jedino ako je osoba stvarno na licu mjesta. Ona je oitala podatke s njihovih
instrumenata, to je za znanstvenike, siguran sam, izgledalo nemogue. Rekla
je kako ih je, lebdei uz satelit, jednostavno proitala. Njezino je ime Mary
Ann Schinfield. Slijepa je, a opet se moe kretati po sobi da nitko ne primijeti
da ona ne vidi. Kako to ini?
Nedavno mi se javila i dok smo tako razgovarali zapitala me bih li volio
gledati kroz njezine oi. Naravno da sam odgovorio potvrdno. Nakon nekoliko udisaja, moje vidno polje se otvorilo i gledao sam na ili kroz neto to je
izgledalo kao veliki televizijski ekran koji je ispunio moje vidno polje. Ono
to sam vidio bilo je nevjerojatno. Izgledalo je kao da se vrlo brzo, bez tijela,
kreem kroz prostor. Mogao sam vidjeti zvijezde, a u tom trenutku smo se
Mary Ann i ja, gledajui kroz njezine oi, kretali uz niz kometa. Ona je bila
vrlo blizu jednom od njih.
To je bilo jedno od najstvarnijih izvantjelesnih iskustava koje sam ikad
doivio. Oko perimetra ovog TV-ekrana bilo je nekih dvanaest ili etrnaest
manjih TV-ekrana, a svaki je od njih prikazivao iznimno brze slike. Jedan
od njih je u gornjem desnom uglu velikom brzinom prikazivao slike kao to su
trokuti, svjetlosne lampe, krugovi, valovite linije, drvee, trgove i slino. To je
bio ekran koji joj je pokazivao to se nalazi u neposrednom okruenju u kojem
se kretalo njezino tijelo. Mogla je vidjeti kroz te naizgled nepovezane slike.
Preko drugog ekrana u donjem lijevom uglu bila je u kontaktu s nekim izvanzemaljskim oblikom ivota koji se nalazio unutar ovog Sunevog sustava.
Ovdje govorimo o osobi koja je u trodimenzionalnom tijelu na Zemlji, ali ima cjelovito sjeanje i iskustvo ivota u drugim dimenzijama. Ovaj
nain naruavanja realnosti je neuobiajen. Obino ne vidimo unutarnje
TV-ekrane, ali postojimo u mnogim drugim svjetovima ak i ako veina
nas toga nije svjesna.
U ovom trenutku vi vjerojatno postojite na otprilike pet ili vie razina.
Iako su izmeu ove i ostalih dimenzija prekidi, povezujui se sa svojim viim
sebstvom, premoujete taj prekid. Nakon toga postajete svjesni viih razina,
a vie razine poinju voditi vie rauna o vama tako poinje komunikacija!
Ovo povezivanje s vaim viim sebstvom je vjerojatno najvanija stvar koja
vam se u ivotu moe dogoditi vanija nego razumijevanje bilo kakve informacije koju ete usvojiti. Povezivanje s viim sebstvom je vanije od uenja o
aktiviranju Merkabe jer, povezujui se sa svojim sebstvom, dobivate potpuno
jasnu informaciju kako korak po korak nastaviti kroz bilo koju realnost i kako
se vratiti natrag kui u punu Boansku svijest. Nakon to se poveete s viim
sebstvom, ostalo e se dogaati samo od sebe. I dalje ete ivjeti svoj ivot, ali
sve to ete initi imat e veliku mo i mudrost koje e biti sadrane u vaim
djelima, mislima i emocijama.
Mnogi su ljudi, ukljuujui i mene, pokuavali shvatiti nain na koji se
povezuje sa svojim viim sebstvom. Mnogi od onih koji su to uspjeli, esto ne
ada emo navesti i neke negativne injenice. Netko bi mogao rei: Evo
sad e, tek to nam je rekao da se ne bojimo, govoriti o stvarima koje
unose strah. elio bih da zajedno razmotrimo sve strane ovog ivota
na planetu Zemlji, kako pozitivne tako i negativne. Ne elim da spominjemo
samo pozitivne; elim da sagledate cjelovitu sliku. Tek kad sagledate itavu
sliku, i dobre i manje dobre stvari, vidjet ete da je kaos samo dio istine i dio
roenja. U ovom se trenutku zbiva nevjerojatna promjena u ljudskoj svijesti.
Iako, ako uzmete samo jedan malen dio onoga to se zbiva ili obratite pozornost na dogaanja u svijetu i vidite sve ratove, glad i ljudsko emotivno dno
koje ispunjava nae medije, budunost ne izgleda dobro. Meutim, kada shvatite itavu sliku ivota, vidjet ete da iza svega toga negativnog postoji neto
puno vee, prostranije i svetije to se zbiva u ovom trenutku povijesti. Tada
nam postaje jasno da je sadanji ivot cjelovit, potpun i savren.
Ugroena Zemlja
Bez obzira na prije spomenuto, neki svjetski priznati konvencionalni
znanstvenici koje sam susreo, naem planetu ne daju vie od pedeset godina
ivota - pedeset! Najkonvencionalniji znanstvenici svijeta tvrde da, ako nastavimo s ovakvim ponaanjem, u sljedeih pedeset godina na ovom planetu
nee biti skoro nikakvog ivota. Mnogi znanstvenici daju nekoliko godina
vie, pa ak i deset. Veina nam ne daje vie od petnaest dodatnih godina.
Ovisi o tome tko je autor teksta. ak i ako bi to bilo stotinu ili moda tisuu
godina vie, bi li to bilo prihvatljivo?
Ove vam informacije u ovom trenutku ne bi bile dostupne da se u proteklih osam godina nisu dogodile neke promjene u vladi SAD-a koje su utjecale
na doputenje da se objave te informacije. Iako vlada ne doputa da se objavi
potpuna informacija, dolo je do stvaranja snaga koje poinju suraivati sa ivotom. Oni vam ne daju potpunu informaciju jer vjeruju da bi vei dio svijeta
jednostavno prestao dolaziti na posao i odmahnuvi rukom rekao: Dovraga
Umirui oceani
U kolovozu 1988. (Sl. 3-2) spomenuti asopis Time svoju je pozornost
usmjerio na oceane i ono to se s njima zbiva. O toj je temi ve 1978. Jacques
Cousteau napisao knjigu. Bio je vrlo uvaen znanstvenik, meutim, nakon to
je knjiga objavljena, izgubio je ugled u znanstvenim krugovima iznijevi u njoj
zakljuke u koje nitko nije htio povjerovati. Iako je svoje zakljuke temeljio
na istoj znanosti, ljudi jednostavno nisu mogli ili nisu htjeli prihvatiti istinu.
Posebno je naglasio da e do kraja stoljea Mediteran biti mrtvo more, a nedugo zatim i Atlantski ocean. Svi su mislili: Ovaj ovjek je lud, to se nikada
nee dogoditi
Ali, to se doista dogaa. Oko devedeset pet posto Mediterana je mrtvo
more. Jo uvijek nije sto posto, prema tome nije bio potpuno u pravu. No bit
e, ako ljudi nastave ivjeti na ovaj nain. U Atlantskom oceanu se zbiva slian
proces. Moda se to nije dogodilo poetkom 21. stoljea, ali velika je vjerojatnost da e se dogoditi uskoro. Ako se ne dogodi neka dramatina promjena,
Atlantik e umrijeti ostavi bez riba, dupina i bez ivota.
Bez oceana ne moemo ivjeti. Plankton koji je osnova hranidbenog lanca
ve nestaje, a ako nestane on i mi nestajemo zajedno s njim. Ako to ne shvatimo ozbiljno to je isto kao da kaemo: Meni u stvari uope nije potrebno
srce. Oceani su glavni imbenik u ekosustavu Zemlje, a oni nestaju vrlo brzo.
O tome se ne moe raspravljati, to je znanstvena injenica. Moemo jedino
raspravljati o tome kada. To se uistinu zbiva. Nitko ne eli vjerovati da se to
dogaa jer ne ele/ne mogu prihvatiti istinu.
Grad New York ima kanalizacijski sustav koji sav ljudski otpad odvodi u
otvoreno more, oko trideset kilometara na puinu. Bili su uvjereni da e se o
njemu pobrinuti ocean. Tijekom proteklih ezdeset godina taj se otpad nagomilao i stvorio veliku planinu. Sada se u moru nalazi planina ljudskog izmeta
koja se polako pribliava New Yorku. Proirila se skoro do luke i nadleni organi ne znaju to uiniti s njom. Sav novac koji se nalazi u blagajni New Yorka
nije dovoljan da bi se to popravilo. To je jedan od naina na koje ljudski rod
demonstrira svoju dalekovidnost.
Ljudski otpad koji se pribliava New Yorku je problem na podruju
Atlantskog oceana. Meutim, problem nije ogranien samo na to podruje ili
na Mediteran. Tihi ocean je najvea vodena povrina na Zemlji, pa je za njegovo oneienje potrebno neto vie vremena, ali se i u njemu na pojedinim
podrujima ve pojavljuju ogromni problemi.
Crvena plima (Sl. 3-3) je prvi smrtonosni znak zagaenja. To su alge koje
unitavaju sav ivot pod sobom one ubijaju sve. Te crvene plime poinju
se pojavljivati na raznim podrujima, posebno oko Japana gdje je veliko zagaenje. inimo puno pogreaka diljem planeta jer ne posjedujemo svijest
Da bi se izbjegao taj sudar kojim bi nastavljanje naeg sadanjeg smjera rezultiralo, neophodne su duboke promjene.
U ovom su upozoravajuem dokumentu zatim naveli listu kriznih toaka: zagaenje vode,
oceana, tla, atmosfere, smanjenje raznovrsnosti biljaka i ivotinjskih vrsta te preveliki rast
populacije. (U ovom trenutku
vie je od polovice ivota na
ovom planetu izumrlo i nastav-
Ozonski omota
Razmotrit emo sljedei problem. Slika 3-4 prikazuje ozonsku rupu iznad Junog pola. Ozonski omota je vrlo tanak, tanji
od dva metra; izuzetno je osjetljiv i iv te se stalno obnavlja. O
njemu je dostupno malo podataka, a ni njih ne bismo saznali da
ne postoji UV zraenje koje prodire kroz ozonsku rupu. Znanstvenici su se zbunili, opazivi ogromne koliine UV zraenja,
posebno kao to vidite ovdje na Junom polu; nisu mogli razumjeti kako se to moe dogaati s obzirom na to da njihova raunala nisu prikazivala nikakva oitanja. Potom su ustanovili da su
programi raunala bili podeeni tako da prelaze preko tih podataka. Nakon to su reprogramirani odmah su oitali postojanje
rupe na tom podruju. To se zbivalo prije nekoliko godina.
Zapravo su tragali za molekulom klorovog monoksida koja
je prikazana krajnje desno na Sl. 3.5. Ustanovili su da su uzrok
stvaranja ozonske rupe razne kemijske supstancije od kojih je
jedna CFC (kloroflorougljik). Molekula CFC-a reagira s ozonom tako da se
klor povezuje s ozonom, ozonska molekula se raspada i pritom otputa kisik i
klorov monoksid. Znanstvenici su, s obzirom na brzinu kojom se CFC dizao
prema ozonskom sloju, zakljuili da e klorov monoksid u tom sloju biti oko
trideset puta iznad uobiajenih vrijednosti to je izazvalo zabrinutost. Zbog
toga su vladajue strukture pokuale uvjeriti kompanije koje proizvode CFC,
odnosno taj tip freona i druge kemijske supstancije koje takoer uzrokuju taj
problem da prestanu proizvoditi takve proizvode i pronau druga rjeenja.
Kompanije su zajedniki odgovorile da: one to nee uiniti jer je to prirodni fenomen s kojim one nemaju nikakve veze.
Svjetske vlade su tek na sudu uspjele dokazati da su stvarni uzrok propadanja ozonskog omotaa upravo proizvodi tih kompanija. Da bi osigurali
dokaze koji su im bili potrebni, po prvi put u povijesti Zemlje sve su drave na
planetu suraivale u tom zajednikom projektu. To se jo nikada prije nije dogodilo. Dvije godine su avioni na velikim visinama iznad Junoj pola prikupljali podatke i naposljetku je ustanovljena strana injenica: taj destruktivni
sastojak, klorov monoksid nije bio trideset puta iznad prosjeka ve petsto puta
iznad prosjeka i kretao se puno bre nego to se mislilo.
Ovaj je lanak (Sl. 3-5) objavljen, ini mi se, 1992. godine. U podnaslovu se
navodi kako je EPA predvidjela 200 000 vie smrtnih sluajeva od raka koe kao
posljedicu ozonske rupe. Meutim, u dijelu teksta postoji jedan sitni dodatak u
kojem pie kako EPA smatra da smrtnost koju su izvorno predvidjeli nije tona,
nego je situacija dvadeset jedan put gora od njihovih predvianja. Dvadeset jedan put - to je zaista puno. To se ne moe svesti na neto malo vie.
To je ono to vladajue strukture ine. Nude djelie informacija u malim
lancima koji vam ne govore puno. Od toga ne stvaraju veliku priu. Zakonski
su obvezni obavijestiti vas, to i ine sitnim slovima, zadovoljavajui formu.
Potom dolazi nastavak u sljedeem nevanom lanku, kao u spomenutom,
u kojem se spominje opasnost koja je dvadeset jedan put vea od prvih predvianja; dva tjedna kasnije ponovno u istim novinama pie: da su se proli
put malo preraunali i da je opasnost zapravo dvostruko vea. Dvostruko
nisu provedene u djelo. Izgleda kao da smo spremni eksperimentirati sa samima sobom da vidimo hoe li nam to uspjeti ili ne.
oko 12 500 godina (dosta je informacija na tu temu, ali o tome emo u pravo
vrijeme).
Govorit emo o etiri premjetanja polova na Zemlji prvo kad je potopljena Gondwana, zatim Lemurija, potom Atlantida (to je razdoblje velike
poplave) i ovo koje se upravo sprema. Nije nuno da razumijete ovaj komentar: prema Thothu, stupanj odstupanja Zemljine osi i stupanj promjene pola
koji se temeljem znanstvenih otkria zbivaju prilino redovito izravno je
povezan s promjenom svijesti na ovom planetu. Na primjer, zadnji put kad
je dolo do premjetanja polova tijekom velike poplave, Sjeverni pol je bio na
Havajima (svjestan sam da je to donekle sporna tema) u najmanju je ruku
tamo bio magnetski pol a sada se nalazi oko devedeset stupnjeva dalje. To je
velika promjena; ne pozitivna, ve negativna naa se svijest nije uzdigla ve
je potonula.
Nastanak Lemurije
su se vrili eksperimenti koji su sliili filadelfijskom eksperimentu iz 1942. godine o kojem emo neto kasnije. Takav je eksperiment izvren 1913. godine,
ali pretvorio se u katastrofu i vjerujem da je taj pokuaj uzrokovao 1. svjetski
rat 1914. godine. Nakon toga vie nismo bili isti.
Prije 1. svjetskog rata obrazac duhovnog rasta u SAD-u bio je slian onome kakav je danas. Ljudi su bili izuzetno zainteresirani za duhovni i psihiki
rad, meditacije, razumijevanje drevne povijesti i svega u prirodi. Osobe poput pukovnika Jamesa Churchwarda i Augustusa Le Plongeona iz Francuske
su prouavali Atlantidu i Lemuriju. Postojalo je mnogo slinosti s dananjim
vremenima na podruju duhovnosti i njenog promiljanja. Nakon to je izbio
1. svjetski rat zaspali smo i kao da smo se ponovno probudili negdje oko 1960.
godine. U to vrijeme, oko 1910., postojali su prilino znaajni dokazi o postojanju Lemurije, povezani s postojanjem koraljnih grebena. Koralj moe rasti
pod povrinom vode samo do dubine od oko trideset metara. U to je vrijeme,
prepostavljam, pacifiko dno bilo vie nego to je to sada jer su mogli vidjeti
pruanje koraljnih grebena na povrini oceanskog dna daleko na puinu prema Uskrnjim otocima.
Usput reeno, dno oceana se uistinu die i sputa. Moda ne znate, ali se
dno Atlantskog oceana podiglo za oko 3 000 metara u prosincu 1969. godine;
o tome izvjetava asopis Life u broju iz sijenja 1970. godine. U Bermudskom
trokutu se na povrini nekad pojavljuju otoci. Neki su jo uvijek tamo, a mnogi su potonuli. Prije toga je na tom mjestu oceansko dno bilo duboko oko
2 000 metara.
U vrijeme kada je Platon opisivao Atlantidu i Atlantski ocean, grki su
brodovi teko plovili po Atlantskom oceanu izvan Gibraltarskih vrata jer je
bilo prilino plitko, oko 4-5 metara, ak i manje. Sad je ponovno duboko.
Koraljni grebeni, koje su istraivai otkrili u Tihom oceanu, stvarali su
se na dubini od 600 metara. To je znailo da su se ti grebeni izvorno nalazili
uz otoje ili uz povrinu jer koralj moe rasti samo do odreene dubine. Oni
su tijekom vremena polako tonuli. 1910. godine jo se moglo vidjeti kako se
ti grebeni pruaju u daljinu, prema tome, znalo se da je prije tu moralo biti
otoje. Vjerojatno je jo vanija injenica da, slijedite li floru i faunu od podruja Havajskog otoja, na itavom luku otoka od Havaja sve do Uskrnjih
otoka pronai ete ista obiljeja. Ti su otoci meusobno jako udaljeni, ali na
zemljopisnoj karti izgledaju kao jedna dugi niz. Ta je linija zapravo pratila
zapadnu obalu Lemurije. Svi su ti otoci, zajedno s Tahitijem i Bora Borom,
bili dio Lemurije. Svi otoci na toj liniji imaju sasvim istu floru i faunu ne
neki drugi otoci ve samo oni koji su na toj liniji isto drvee, iste ptice, iste
pele, iste bube, iste bakterije, sve isto. Znanost moe ovaj fenomen objasniti
jedino time da su u odreenom vremenskom razdoblju (relativno nedavnom)
postojali kopneni mostovi meu otocima.
ne, nevane. Onda bih zapitao: Mogu li ih vidjeti? Ne, to je samo gubitak
vremena. Nemoj to initi. Nastavio sam ih moljakati jer sam stvarno elio
vidjeti bar jednu. Bio sam i kod razliitih predstavnika vlasti i nastavio traiti,
meutim, odgovor je uvijek bio nijean. Naposljetku sam podmitio jednog
dravnog slubenika da bi se dokopao eljenog cilja. On je zatraio 8 000 dolara da me u noi i bez fotoaparata uvede unutra, kako bih na petnaest minuta
pogledao piramidu i nakon toga odmah otiao. Eto kako paljivo uvaju ove
graevine.
Nakon dugog traenja sam konano naao jednu od takvih piramida,
koja nije bila unutar vojne baze, jer se oko nje prostiralo malo selo nekih pola
sata vonje od Sakkare. Kad sam shvatio da ne moram proi kroz kontrolu
nadlenih ureda, pronaao sam osobu koja je imala veze u selu. Trebao sam
joj platiti dosta novca, ne u tisuama nego u stotinama dolara da bismo otili
na to mjesto. Tako smo se odvezli do malog sela; trebao sam se javiti voi sela
i zamoliti ga za doputenje te sam, naravno i njemu platio. Nakon toga su mi
dopustili posjet u trajanju od trideset minuta, ali bez fotografiranja. Uspio
sam snimiti ovu jednu fotografiju, ali to je bilo sve.
Ne samo da se tamo nalazila jedna piramida, nego su piramide bile svugdje unaokolo, svugdje, na podruju koje sam procijenio da je nekih 1 400 kilometara unaokolo! Svojedobno je to bio ogroman kompleks. O njemu ne vode
rauna jer znaju da je ta piramida vjerojatno starija od 6 000 godina. Tako
sam otkrio da te nevane piramide nisu ba tako nevane. Kameni blokovi
koji su pokrivali piramidu, kao ovi srueni, na Sl. 4-17, vjerojatno tee 60-80
tona svaki. Graditelji su bili jako razvijeni ak i ako je unutranjost piramide
bila izgraena od peene cigle.
Na vrhu jednog od blokova na dnu bio je krug s Davidovom zvijezdom
iskustveni klju Merkabe. Rampa se sputa oko est kilometara do rijeke a
piramida i nadalje radi, jo uvijek funkcionira pumpa vodu. Piramide pumpaju vodu; to je nedavno prikazano u SAD. Izgradite li piramidu na pravi nain ona e pumpati vodu bez ikakvih pokretnih dijelova. Tako se ta piramida
puni vodom, a voda se treba ispumpati prije nego to netko ue u piramidu.
Kao kruna svega, prilikom leta natrag kui (naravno, prava sluajnost i
srea) sjedio sam pored lana jednog amerikog tima lingvista koji su bili u
toj piramidi! Rijetki su posjetitelji kojima je to doputeno, ali ovo je bio tim
od trideset ljudi. Spomenuo mi je tekstove u unutranjosti, koji su sigurno bili
stariji od Sakkare. Geometrijski tekstovi pokrivaju itave zidove. Volio bih da
sam to mogao vidjeti. ovjek je bio izuzetno uzbuen i rekao mi kako ovaj
tim od trideset jezinih strunjaka, koji su vidjeli unutranjost, vjeruje da je
klju svih jezika svijeta u toj piramidi. Vjerujem da bi to moglo biti tono. On
je razumio svetu geometriju i kako ete i sami uskoro otkriti, sveta geometrija
je korijen svih jezika u svemiru.
drugi sarkofag sadri kosti sedmogodinjeg djeaka visokog preko 2,5 metra! Taj se sarkofag vjerojatno sada jo uvijek nalazi u podrumu kairskog
muzeja. To je jedini stvarni dokaz kako su izgledala
ta tijela. Thoth kae da ova skultpura prikazuje Akhenatona tono onako kako je izgledao, kao da ste
ga fotografirali.
Na slici 5-12 vidite poprsje Nefertiti koje je pronaeno u Tel el Amarni. Od tog grada nije ostalo
skoro nita. U jednom povijesnom trenutku grad
je razruen, ciglu po ciglu i raznesen diljem svijeta. Egipani nisu uope eljeli da su Akhenaton i
Nefertiti ikada ivjeli. Jedini razlog zbog kojeg to
znamo jest da su oni neke stvari zakopali u prostorije duboko ispod zemlje koje u to vrijeme ljudi nisu
uspjeli nai. Tamo je pronaeno i ovo poprsje. Mnogi ljudi vide Nefertiti kao veoma lijepu enu, ali ne
shvaaju da je ona bila izuzetno visoka i da je njeno
tijelo bilo na odreeni nain vrlo neobino.
Platonova tijela
Svatko tko je prouavao svetu geometriju ili ak obinu geometriju, zna
da postoji pet jedinstvenih oblika i oni su kljuni u razumijevanju kako svete
tako i obine geometrije. Oni se nazivaju Platonovim tijelima (Sl. 6-15).
Platonova tijela imaju svoje odreene znaajke. Prvo, sve njihove strane
su istih dimenzija. Na primjer, kocka, kao najpoznatije od tih Platonovih tijela
ima na svakoj strani kvadrat tako da su sve njene stranice istih dimenzija.
Drugo, rubovi Platonovih tijela su svi istih dimenzija; svi rubovi kocke imaju
istu duinu. Tree, ona sva imaju isti unutarnji kut izmeu svojih stranica. Na
primjer, u sluaju kocke, taj kut iznosi devedeset stupnjeva. Naposljetku etvrto, ako se Platonova tijela postave unutar sfere (prave dimenzije) svi vrhovi
tijela dodiruju povrinu sfere. Prema takvoj definiciji, osim kocke postoje jo
samo etiri oblika koja zadovoljavaju te znaajke. Drugo (B) tijelo je tetraedar
(tetra znai etiri), poliedar s etiri stranice, koje su sve jednakostranini trokuti, koji imaju istu duinu i isti unutarnji kut, a svi njihovi vrhovi dodiruju
povrinu sfere. Sljedee jednostavno tijelo (C) je oktaedar (okta znai osam)
ijih osam stranica su istostranini trokuti iste dimenzije, duine ruba i unutarnjeg kuta, a svi vrhovi dodiruju povrinu sfere.
Preostala dva Platonova tijela su neto malo sloenija. Jedno (D) se zove
ikosaedar to znai da ima dvadeset stranica sloenih od jednakostraninih
trokuta koji imaju istu duinu ruba i unutarnji kut te svim vrhovima dodiruju
povrinu sfere. Zadnje (E) se zove dodekaedar (dodeka je 12) ije stranice ini
dvanaest peterokuta (s pet stranica) s istom duinom ruba i unutarnjim kutom, a svi njegovi vrhovi dodirujuju povrinu sfere.
Ako ste inenjer ili arhitekt sigurno ste tijekom studija prouavali ovih
pet oblika, barem znatielje radi, jer su oni osnova konstrukcija.
Pseudo-kristali
Naknadno sam saznao za jednu potpuno novu vrstu znanosti koja e dramatino promijeniti tehnoloki svijet. Koritenjem te nove tehnologije, metalurzi vjeruju kako e biti u stanju izraditi metal koji je deset puta vri od
dijamanta - moete li to uope zamisliti? To bi bilo stvarno teko.
Prilikom prouavanja metala i pozicije njegovih atoma, dugo se vremena
koristila difrakcija pomou x-zraka (rendgenskih zraenja). Uskoro u vam
pokazati takvu fotografiju. Pritom su se pojavili neki specifini uzorci koji
su ukazivali na to da postoje samo odreene vrste atomskih struktura. Kako
je to bilo sve na to su naili, zakljuili su da je to i sve to trebaju znati. To je
ograniilo njihovu sposobnost da stvaraju metale.
Kasnije se u asopisu Scientific American pojavila jedna igra koja se temeljila na Penrose uzorcima. Roger Penrose je britanski matematiar i relativist koji je elio istraiti na koji bi nain peterokutne ploice mogle u cijelosti
prekriti neku ravnu povrinu. Naime, na ravnu povrinu nije mogue postaviti samo peterokutne ploice nema naina da se to uini. Uspio je osmisliti
naseljena ljudima. Prva to je uinio jest da je okupio zajedno dvanaest mukaraca, bez ena. Isus nije mogao uiniti ono to je elio uiniti bez pomoi dvanaest uenika. Rijetko tko propituje zato je okupio upravo dvanaest
uenika. Nedvojbeno ih je trebao okupiti. Ako sam u pravu, on je to mogao
uiniti s deset ili jedanaest, ali je odabrao dvanaest. Vjerujem da broj spermija
koji se udrue da bi pomogli onom jednom da prodre u jajace odreuje spol
a Isus je odabrao dvanaest. U Grkoj, nedaleko od mjesta njegova poslanja, a
prije njegovog dolaska, ljudi su doivljavali Zemlju kao sferu. Nakon njega su
je poeli promatrati kao kocku ili ravnu plohu. Nakon nekih 400 godina pojavio se Kopernik i ponovno se doivljaj prilagodio sferi. Prema tome, ljudska
percepcija Zemlje je zapoela od sfere do kocke i opet natrag na sferu. Tono
ista stvar (sfera u kocku i natrag u sferu) dogaa se tijekom zaea, samo u
puno brem ritmu. Nisam siguran je li ova analogija tona ili ne, ali izgleda
prilino vjerojatna.
ciji prema omjeru Pi. Duina pojedinih segmenata kod vilinskog konjica ini
omjer Pi. Iako je illustrator naglasio jednu stvar, sve to isto moete vidjeti u
svakom najmanjem pregibu na nogama, u duini i irini krila, veliini glave
u usporedbi sa irinom i duinom, u svemu. Tako moete nastaviti sve dalje i
dalje i gdje god pogledali naii ete na taj omjer Pi.
Pogledajte kostur abe (Sl. 7-36) i pratite kako je svaka pojedina kost u
omjeru Pi isto kao i u ljudskom tijelu.