Univerzitet u Tuzli

Filozofski fakultet
Odsjek: Historija

Jacques Le Goff
(referat)

Student:
Denan Hasani

Mentor:
dr.sc. Midhat Spahi,doc.

Biografija:
Jacques Le Goff je roen 1. januara 1924. godine u Tolunu, a umro 1. aprila 2014. godine u
Parizu. Francuski filozof i historiar, strunjak za srednji vijek, naroito za 12. i 13. stoljee.
Jedan je od najistaknutijih linosti savremene historiografije i vodei predstavnik takozvane
Nove historije. Od 2000. godine bio je dopisni lan HAZU-a (Hrvatske akademije znanosti i
umjetnosti).
Pripadao je struji historiara okupljenih oko asopisa Annales, najutjecajnijeg periodikog
izdanja savremene naune historije zbog ijeg se odmaka od tradicionalne historije esto koristi
pojam "kola Anala". Le Goff je uz autore kao to su Pierre Chaunu, Louis Henri, Philippe
ries, Michel Vovelle, Emmanuel Le Roy Ladurie i Georges Duby pripadao treoj generaciji
"kole Anala". Ovu generaciju karakterizira podruja interesa koje obuhvaaju odnos elitne i
puke kulture, kolektivna ponaanja u svakodnevici ili izvanrednim prilikama (sveanosti,
rituali, pobune), historija marginalnih grupa, historija svakodnevice i materijalne kulture.
Od 1972. do 1977. godine Le Goff se nalazio na elu kole za visoke studije drutvenih znanosti
u Parizu.
U svojim djelima Le Goff se zauzimao za "jedan dugi srednji vijek" na temelju iskustva
"imaginarnog", tj. onoga to su ljudi zamiljali i kako su doivljavali stvarnost. Pritom je
posebno nastojao uoiti kako su se ljudi odnosili prema vremenu, odnosno na koje su ga naine
mjerili i osmiljavali te rasporeivali svoja razdoblja rada i odmora. Le Goff je stvorio vana
djela o "srednjovjekovnom imaginariju" kroz prizmu "roenja istilita". Rije je o analizi
promjenjivih predodbi o ivotu nakon smrti kao dijela preobrazbe feudalnog kranstva
u 12. i 13. stoljeu.
Takoer, Le Goff je ostavio dubok trag na podruju sinteze historije europskog srednjeg vijeka.
Pripisuju mu se zasluge za oivljavanje anra biografije kroz prikaze ivota francuskog
kralja Luja IX. i Franje Asikog.

Bibliografija:

Trgovci i novari u srednjem vijeku

Intelektualci u srednjem vijeku
Civilizacija srednjovjekovnog Zapada
Za drugaiji srednji vijek
Nastanak istilita
Za jedan drugi srednji vijek - Vrijeme, rad i kultura na Zapadu
Srednjovjekovni imaginarij

NASTANJIVANJE BARBARA
( od 5. do 7. stoljea)
-Rimsko carstvo je u 3. st. zahvatila velika kriza, najprije unutranja (demografska kriza i
oskudica robovske snage) a na djelu su i opi napadi na granice od strane germanskih plemena.
Jo od vladavine Marka Aurelija germanska se prijetnja stalno nadvijala nad Carstvom. Velike
provale Alamana, Franaka i drugih germanskih plemena koji su 276. god. provalili u Galiju,
panjolsku, sjevernu Italiju nagovjetavaju krizu 5. stoljea (opustoena sela, urbano povlaenje,
demografski pad, drutvene preobrazbe). Barbari se pojavljuju i na istoku odakle e se kretati
dalje i odigrati kljunu ulogu na Zapadu; - Goti najprije zauzimaju Dakiju, a 378. god. ostvaruju
pobjedu nad rimskim carem Valensom kod Hadrionopolisa.
-Kao uzroci provala navode se demografski zamah, privlanost bogatijih teritorija, promjena
klime, zahlaenje (u Skandinaviji) tako su krenuli prema jugu i zapadu sve do granica rimskog
svijeta. Barbari koji su se u 5. st. nastanili u Rimskom carstvu nisu bili divlji ljudi, oni su se
mnogo razvili tokom stogodinjih seljenja, mnogo su toga vidjeli i mnogo su toga nauili. Put ih
je vodio u kulturalne i civilizacijske dodire iz kojih su preuzimali navade, umijea, tehnike.
Donijeli su sa sobom istanane tehnologije vaenja i obrade ruda, izrade svile, zlatarska umijea,
obradu koe.
-Jedan dio njih je ostao poganski,drugi dio se preobratio na kranstvo, no ti preobraeni barbari
Ostrogoti, Vizigoti, Burgundi, Vandali i Langobardi su bili preobraeni na arijanstvo koji je
nakon Koncila u Nikeji bio proglaen herezom.
-Provale barbara su u razdoblju izmeu 5. i kraja 8. st. izmijenile politiku kartu Zapada.
Najspektakularniji prizor je bio opsada, zauzimanje i pljaka Rima koje su izvrili Alarih i
njegovi Vizigoti 410. god. Vandali, Alani i Svevi pustoe iberijski poluotok, nakratko
uspostavljaju vandalsku vlast na jugu panjolske, da bi 429. god. preli u sjevernu Afriku i
osvajaju Tunis i Alir. U drugoj polovini 5. st. dolazi do odlunih promjena; na sjeveru Angli,
Juti i Saksonci zauzimaju Veliku Britaniju (441.- 443.). Glavni dogaaj je uspostava Atilina
Hunskog Carstva; Atila ujedinjuje oko 434. god. mongolska plemena koja su prela zapad,
napada i potlauje ostale barbare, odrava s Bizantom dvosmislene odnose, krenuo je na Galiju
ali rimljanin Aecije ga zaustavlja 451. god. na Katalunskim poljima, poslije ovog poraza Hunsko
Carstvo se postepeno raspada. U 5. st. javljaju se dva velika imena Klodvig i Teodorik, Klodvig
je voa Salijskih Franaka koji su se tokom 5. st. prebacili u Belgiju i potom na sjevernu Galiju,
Ostrogoti su se proirili Carstvom pod vodstvom Teodorika a zauzeli su Italiju 493. god., bio je
obnovitelj pax romane u Italiji.
-Poetkom 6. st. podjela zapada ini se osiguranom izmeu Anglosaksonaca u Velikoj Britaniji,
Franaka koji dre Galiju, Burgunda koji su se povukli u Savoju, Vizigota gospodara panjolske,
Vandala smjetenih u Africi te Ostrogota koji vladaju Italijom. Bizantska politika prema zapadu
mijenja se dolaskom Justinijana 527. god. Justinijan eli obnoviti Rimsko Carstvo. Bizantski
zapovjednici rue Vandalsko Carstvo u Africi (533.- 534.), gotsku vlast u Italiji i u panjolskoj.
Veliki dogaaj 7. st. bila je pojava islama i arapsko osvajanje - najprije su zauzeli Magreb, pa se
proirili na paniju.

-8. st. pripada Francima - uspon Franaka na zapadu usprkos nekolicini poraza neometan je od
Klodviga na ovamo. Klodvig se preobratio s arijanizma na katolicizam. Od 6. st. Franci su
osvojili kraljevstvo Burgunda. Sin Karla Martela, Pipin Mali s papom je zakljuio savez
povoljan za obje strane, rimskom je prvosveeniku priznao vlast nad dijelom Italije i u okolici
Rima, zauzvrat papa priznaje Pipinu naslov kralja 751. god. i dolazi ga posvetiti 754. god, iste
godine u kojoj se uspostavlja Papinska Drava.
-Srednjovjekovni svijet posljedica je susreta i povezivanja dvaju svjetova koji su se razvijali
jedan prema drugome,preplitanja rimskih i barbarskih ustroja u procesu preobrazbe. Barbari su
razorili ljudske ivote, spomenike, gospodarski ustroj, uslijedio je demografski pad, gubitak
riznice umjetnosti, unitenje cesta radionica, spremnica itd. Na zapadu trgovina je slabila,
obradive povrine bile su naputene, polja naputena, urbano propadanje ubrzano je razaranjima
tijekom barbarskih provala, graani su prisiljeni na povlaenje na selo itd.
GERMANSKI POKUAJ ORGANIZACIJE
( od 8. do 10. stoljea )
-Obnova zapadnog jedinstva koje provode Karolinzi razvijala se u 3 smjera:

na jugoistoku u Italiji,
na jugozapadu prema panjolskoj,
na istoku u Germaniju.

-Pipin Mali kao papin saveznik,provodi karolinku politiku u Italiji. Karlo Veliki zauzima
panjolsku, iri se prema istoku gdje sreuje Saksonce du Sjevernog mora. Sljedee osvajanje
Bavarske znailo je zauzimanje jedne ve kranske zemlje, ali nova bavarska provincija bila je i
dalje izloena upadima Avara (tursko-tatarskog porijekla) koji su utemeljili svoje carstvo na
srednjem Dunavu. Gomilali su svoje bogastvo u svom stanu Ring. 796. god. Karlo Veliki je
zauzeo Ring, pored toga franaki kralj je pripojio zapadni dio Avarskog Carstva, izmeu Dunava
i Drave. Pobjeda nad Avarima oznaila je ulazak Slovenaca i Hrvata u franaki svijet.
-Karlo Veliki se naroito brinuo da odri podjelu izmeu starog Rimskog Carstva i Zapada
kojemu e on biti na elu, te Istoka gdje je odbijao bizantskom bazileju priznati carski naslov.
-Papa Leon III vidio je 799. god. trostruku prednost u tome da Karlu Velikom dodijeli carsku
krunu:
1.zatvaran i proganjan od svojih rimskih neprijatelja elio je ponovnu potvrdu svog ugleda na
djelu i zakonu od strane nekog iji e se ugled besprizivno nametnuti svima cara,
2.voa jedne privremene drave, Domovine Svetog Petra, elio je da priznanje te privremene
suverenosti potvrdi vladar koji e biti iznad svih drugih, po naslovu i injenino,
3. naposljetku elio je uini Karla Velikog carem cijelog kranskog svijeta, ukljuujui i Bizant,
kako bi se borio protiv krivovjerja ikonoklasta i uspostavio papinsku rimsku nadmo nad cijelom
Crkvom.

-Karlo Veliki se dao uvjeriti i bio je okrunjen 25. 12. 800. god. Napao je Bizant samo da bi
utvrdio svoj naslov i jednakost. Sporazum je sklopljen 814. god., nekoliko mjeseci prije smrti
Karla Velikog Franci su vratili Veneciju, zadrali zemlje na sjeveru Jadranskog mora, a bazilej
je priznao Karlu Velikom njegov carski naslov.
-Karlo Veliki je ima tekoa s upravljanjem tako velikim prostranstvom. Nastojao je poticati
koritenje pisanih dokumenata. Pisano orue su bili capitulaires ili zbornici zakona (kapitulara de
villis o upravljanju kraljevskim posjedima, kapitualar de litteris colendis o reformi
obrazovanja, ... ). Ljudsko su pak orue bili miss dominici,ugledne laike i crkvene linosti koje
se slalo u godinje poslanje nadzora nad vladarevim predstavnicima.
-Novi osvajai pristiu sa svih strana, najopasniji stiu s mora,sa sjevera i juga. Sa sjevera stiu
Skandinavci koji se jednostavno nazivaju ljudima sa sjevera ili Normanima (ili pak Vikinzima).
Skandinavci se ire na istok,kao i na zapad. veani ili Varjazi koloniziraju Rusiju, na zapadu
Norveani napadaju Irsku.
-878 god. sklapanjem mira u Wedmoru, Alfred Veliki potvruje Normanima vlasnitvo nad
dijelom Engleske. 1066. god. osvajaju cijeli Englesku, a od 1092. god. se nastanjuju u junoj
Italiji i Siciliji gdje utemeljuju jednu od najizvornijih drava srednjovjekovnog zapada.
-Franci nisu razvili smisao za dravu,naprotiv oni su je meusobno dijelili. Tako 843. god. dolazi
do podjele u Verdunu:
a) najstariji Lotar dobiva dugaki morski prolaz od Sjevernog mora do Mediterana s Aix-laChapelleom, simbolom Franakog Carstva i Italijom.
b) Ludvig je dobio teritorije na istoku i postao Ludvig Njemaki.
c) Karlo elavi i Ludvig Njemaki podijelili su Lotaringiju.
-Kralja Germanije Otona I okrunio je za cara papa Ivan XII 2. februara 962. god. u crkvi sv.Petra
u Rimu. Oton I doivljava svoje carstvo iskljuivo kao carstvo Franaka. Vojne operacije to ih
poduzima protiv Bizantinaca tee jedino stjecanju priznanja svojeg naslova. 972. god. mirovni
ugovor zapeaen je vjenanjem njegova starijeg sina s bizantskom princezom Teofanom. Oton
II (973. 983.) nadomjeta naslov Imperatora Augustusa onim cara Rimljana. Rimski narod
ustaje protiv Otona III koji umire 1002. god.
-Dolaskom hiljadite godine na pomolu je bila obnova cjelokupnog zapada, njegov nagli procvat
ini 11. st. istinskog razvoja zapadnog kranstva. Takav se zalet mogao ostvariti jedino na
gospodarskim osnovama. Dolazi do obnove trgovine u 8. i 9. st. kao i unapreenje
poljoprivredne proizvodnje.
USPOSTAVLJANJE KRANSTVA
( od 11 do 13 stoljea )
-Svaka kranska zajednica je htjela imati velianstveniju crkvu od one svojih susjeda. Taj je
veliki graditeljski procvat zacijelo odigrao kljunu ulogu na srednjovjekovnom zapadu izmeu
10. i 14. st.; ponajprije u smisli gospodarskog poticaja (proizvodnja kamena, drva, eljeza, izrada
alatki, prijevoz, dizanje krupne graevine, okupljanje radne snage). Demografski rast bio je tek

prva i najspektakularnija posljedica tog napretka, jednako je s relativno mirnim prilikama u 10.
st.
-Normani su se tijekom prvog stoljea nastanjivanja u Normandiji preobrazili u poljoprivrednike
pod vodstvom svojih vojvoda. Postupno irenje tropoljnog sustava, raznolikost posijanih kultura,
asimetrini plug, sve ea primjena eljeza pri izradi poljoprivrednih alatki omoguile su dublja
oranja, poveane su i obradive povrine a ured raznolikost proizvoda i prehrana poboljani su.
Posljedica toga je da se stanovnitvo u razdoblju od 10. do 14. st. udvostruilo. Demografski rast
je bio odluan za irenje kranstva.
-Kranstvo je doivjelo i izvanjsko irenje, tako se rodio dvostruki pokret osvajanja iji je
rezultat bio pomicanje granica kranstva u Europi i daleka putovanja u muslimanske zemlje
kriarski ratovi. irenje kranstva u Europi postalo je gotovo u cijelosti udjelom Nijemaca koji
su zaposjeli granice kranstva na sjeveru i istoku. Oko 1000. god. novi niz kranskih drava
proiruje kranstvo prema sjeveru i istoku: Poljska, Ugarska, Danska, Norveka, vedska dok
Prusi tek u 13. st.
-Normanske kneevine niu i u junoj Italiji Kampanija, stjeu priznanje pape Nikole II,
oduzimaju Siciliju muslimanima (11. st.), protjeruju Biznatince iz Italije. Tako je utemeljeno
normansko Kraljevstvo Dviju Sicilija.
-Francuska je emigracija u panjolsku bila naroito snana, jedna od velikih uspjeha kranskog
irenja izmeu 10. i 14. st. je ponovno oduzimanje gotovo cijele panjolske muslimanima to su
ga ostvarili kranski kraljevi uz pomo plaenika i vitezova mahom Francuza. Rekonkvista nije
bila neprekinuti niz uspjeha, no odluna su osvajanja ostvarena 1085. god. kada Alfonso VI iz
Kastilje zauzima Toledo, Santaremo, Sintru i Lisabon. Znaajan je datum 16. juli 1212. god.
kraljevi Kastilje, Aragonije i Navarre odnose izvanrednu pobjedu nad kalifom Cordobe u Las
Navas de Toulosi. Podkraj 13. st. muslimani su stjerani u panjolskoj u malo Kraljevstvo
Granade. panjolsku Rekonkvistu prati nastojanje ponovnog napuivanja i obnove opustoene
zemlje. Naseljavanje prati svaku etapu osvajanja.
-Od polovine 11. st. panjolska Rekonkvista poprimila je obiljeje vjerskog rata pripremajui
vojnu i duhovnu stvarnost kriarskih ratova. Kasnije se francuska kolonizacija june Francuske i
Kraljevstva Dviju Sicilija njemaka kolonizacija Pruske slubeno nazivaju kriarskim ratovima.
Taj fenomen irenja i degeneracije kriarskog rata koji omoguuje da se u kontekst globalnog
irenja zapada od sredine 11. st. do kraja 13. st. ukljue i pothvati naizgled izdvojeni i raznoliki,
ne treba zasjeniti kriarski rat voen u Svetoj Zemlji.
-Kriarski ratovi su se nadali vitezovima i seljacima 11. st. poput oslobaanja nekog vika
zapadnjatva - elja za osvajanjem zemalja,bogatstva, prekomorskih posjeda.
-Kriarski ratovi nisu donijeli kranstvu ni trgovaki procvat roen iz ranijih odnosa s
muslimanskim zemljama, ni tehnologije i proizvode, a ni duhovna orua to su ih podarila
sredita prevoenja i knjinice Grke, panjolske. Oni su doprinijeli osiromaenju zapada,
posebice vitekog sloja, jer su snano utjecali na snaenje raajuih nacionalnih suprotnosti ,na
konano produbljenje konanog jaza izmeu Zapadnjaka i Bizantinaca, inili su pogrome,
pokolje i pljake.

-Kada je Urban II. 1095. god. u Clermontu zapalio vatru kriarskog rata, u borbi protiv
nevjernika taj je veliki naum propao.Prvi kriarski rat pohod siromanih koji su krenuli prvi i
pobili mnoge idove na svom putu, postupno su se rasprili i podlegli gladi, bolestima i Turcima.
Poetkom 13. st. kriarski pohod djece - mladih seljaka. 1099. god. Jeruzalem je zauzet,u Svetoj
zemlji se utemeljuje Latinsko Carstvo, ali ono vrlo brzo biva ugroeno. Saladin ponovno
zauzima Jeruzalem 1187. god. Rikard Lavljeg srca nie podvige tokom treeg kriarskog rata.
etvrti su kriarski rat Venecijanci skrenuli prema Carigradu te ustanovili drugo privremeno
Latinsko Carstvo u Carigradu i u Grkoj (1204. 1261.).
-Gradovi su se u srednjem vijeku zbili u jednom kutu svojih nekadanjih bedema koji su im
postali odve iroki i sveli se na politike i upravne slube. Biskupski gradovi su zadrali neku
gospodarsku vanost ponajprije zahvaljujui samostanima. Veliki su srednjovjekovni gradovi
openito bili sljednikom malih gradova iz vremena antike ili ranog srednjeg vijeka (Venecija,
Firenca, Genova, Pariz, London). Srednjovjekovni grad se raa i razvija na osnovi svoje
gospodarske uloge, nastajao je u plodnim nizinama, svaki grad zahtjevao je seosko okruenje s
dama seobe iz sela u grad izmeu 10. i 14. st. jedan je od glavnih fenomena kranstva.
-Trgovinu na duge staze odravaju jedino luksuzni proizvodi (tkanine, sa-pastel, zaini) i oni
prijeko potrebni (sol). itarice i drvo tek postaju sastavnim dijelom. Sajmovi u Champagnei u
12. i 13. st. glavna su sjecita prodaje. Na sjeveru djeluje irok trgovaki savez koji ubrzo stjee i
politiku mo te upravlja razmjenom na postranom polju djelovanja Hanza.
-Trgovake vode povezuju Genovu i Veneciju s Londonom i Burgesom. Venecijanci su utemeljili
pravo kolonijalno carstvo na obalama Jadranskog mora, na Kreti, na jonskim i egejskim otocima.
-Mistina duhovnost i romanika umjetnost razvit e se u samostanima. Cluny i velika crkva
opata Huga (11. st.) simboliziraju tu premo samostana. Kulturalni translatio kojim je prevlast
samostana preuzeo grad dobro se uoava u 2 oblasti - obrazovanju i arhitekturi. Tokom 12. st.
gradske kole odluno potiskuju samostanske.
-Skolastika je ki grada - vlada u novim ustanovama: sveuilitima, duhovnim korporacijama.
Studiranje i nastava postaju zanimanjem. Romanika prelazi u gotiku. Ikonografija katedrala izraz
je gradske kulture.
-Srednjovjekovna stvarnost zapada je atomizacija drutva i njegove uprave. Na djelu je i
vodoravna i okomita isprepletenost vlasti. Izmeu brojnih velikaa, Crkve i crkava, gradova,
kraljeva i knezova ljudi srednjeg vijeka esto ne znaju o kome su politike ovisni.
-Neposredno nakon 1000. god. moemo rei da dvije osobe upravljaju kranskim svijetom papa i car. Tijekom cijelog tog razdoblja njihov e sukob biti u sreditu zanimanja, nakon smrti
Silvestra II, papinstvo pada pod kapu velikaa Lacija, a nakon 1046. god. pod njemake careve,
no uskoro se oslobaa (cijela Crkva vie ne ovisi o svjetovnim gospodarima). Na djelu je
Gregorijanska reforma, prema papi Grguru VII (1073. - 1085.) - Crkva se eli obnoviti naspram
klase ratnika. Papa Urban II je preko kriarskog rata okupljao kranstvo pod svoju vlast.
-U Wormsu 1122. god. dolazi do kompromisa - car preputa papi investituru biskupskom
palicom i prstenom, obeaje potovati slobodu izbora i posveenja, ali zadrava investituru
ezlom za svjetovni posjed biskupa. Sukob izmeu pape Ivana XXII i cara Ludviga Bavarskog u
prvoj polovini 14. st. omoguit e zagovornicima Luja i Marsilija Padovanskog u njegovom

Defensor Pacis (1324.) da odrede novo kranstvo u kojemu e svjetovna i duhovna vlast biti
jasno odijeljene.