POG Skripta 15-16

Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu
Jurai, aja, Bai, Cvitanovi, Jaklenec, Mance

PLANIRANJE I ORGANIZACIJA GRAENJA skripta za studente 5. semestra ak.god. 2015/16.
Draen Jurai i suradnici
PLANIRANJE I ORGANIZACIJA GRAENJA

15. dopunjeno izdanje
Skripta za studente 5. semestra Preddiplomskog studija ak.god. 2015/16.

listopad 2015.

0.UVOD I LITERATURA..................................................................................................................................................................3
1.
OBJANJENJE POJMOVA .................................................................................................................................................. 5
1.1.
PROJEKT ................................................................................................................................................................... 5
1.2.
INVESTITOR .............................................................................................................................................................. 6
1.3.
ARHITEKT .................................................................................................................................................................. 7
1.3.1.
SLOBODNE PROFESIJE ................................................................................................................................ 7
1.3.2.
HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA (HKA) .................................................................................................. 7
1.3.3.
POSLOVI ARHITEKTA .................................................................................................................................... 8
1.3.4.
PROJEKTNI URED .......................................................................................................................................... 9
1.4.
ALAT I STROJ .......................................................................................................................................................... 10
1.5.
ZANAT I INDUSTRIJA .............................................................................................................................................. 10
1.6.
INDUSTRIJA i GRADITELJSTVO ............................................................................................................................ 11
1.7.
TEHNIKA I TEHNOLOGIJA ...................................................................................................................................... 11
2.
MANAGEMENT ................................................................................................................................................................... 12
2.1.
DVIJE OSNOVNE VRSTE MANAGEMENTA........................................................................................................... 12
2.2.
IZVOENJE PODUHVATA - PROJECT MANAGEMENT........................................................................................ 12
2.3.
OSOBINE PROJEKATA/PODUHVATA .................................................................................................................... 13
2.4.
RAZINE PLANIRANJA.............................................................................................................................................. 14
2.5.
RAZVOJ METODA PLANIRANJA ............................................................................................................................ 15
2.6.
OSOBINE OPERATIVNOG PLANA ......................................................................................................................... 17
2.7.
VRSTE OPERATIVNIH PLANOVA........................................................................................................................... 18
2.7.1.
GANTOGRAM ................................................................................................................................................ 18
2.7.2.
HISTOGRAM.................................................................................................................................................. 19
2.7.3.
CIKLOGRAM .................................................................................................................................................. 19
2.7.4.
MRENI PLANOVI ......................................................................................................................................... 20
2.8. IZRADA OPERATIVNOG PLANA............................................................................................................................. 21
2.8.1.
OSNOVNI KORACI ZA PRIPREMU PLANIRANJA: ...................................................................................... 22
2.8.2.
PRIMJERI MRENIH PLANOVA ................................................................................................................... 23
2.8.3.
PRIKAZI I ITANJE PLANOVA ..................................................................................................................... 27
3.
POSLOVI, POSTUPCI I SUDIONICI PROCESA GRAENJA ........................................................................................... 29

3.1.
PRIPREMNI RADOVI - PROJEKTNO-TEHNIKA DOKUMENTACIJA ................................................................... 29
3.1.1.
INVESTICIJSKI PROGRAM........................................................................................................................... 30
3.1.2.
IDEJNO RJEENJE ....................................................................................................................................... 30
3.1.3.
IDEJNI PROJEKT .......................................................................................................................................... 30
3.1.4.
LOKACIJSKA DOZVOLA ............................................................................................................................... 31
3.1.5.
GLAVNI PROJEKT......................................................................................................................................... 32
3.1.6.
GRAEVINSKA DOZVOLA ........................................................................................................................... 34
3.1.7.
LEGALIZACIJA NEZAKONITO IZGRAENIH ZGRADA ............................................................................... 36
3.1.8.
TROKOVNICI............................................................................................................................................... 36
3.1.9.
IZVEDBENI PROJEKT ................................................................................................................................... 37
3.1.10.
PROJEKT UNUTRANJEG UREENJA ...................................................................................................... 37
3.1.11.
PROJEKT VANJSKOG UREENJA / KRAJOBRAZA ................................................................................... 37
3.1.12.
LICITACIJA IZBOR IZVOAA .................................................................................................................. 37
3.2.
GRAENJE .............................................................................................................................................................. 36
3.2.1.
PRIPREMA GRADILITA I DOKUMENTACIJA NA GRADILITU ................................................................ 36
3.2.2.
OSOBINE PROCESA GRAENJA ................................................................................................................ 37
3.3.
PRIMOPREDAJA...................................................................................................................................................... 38
3.4.
SUDIONICI U GRADNJI ........................................................................................................................................... 38
3.4.1.
INVESTITOR .................................................................................................................................................. 38
3.4.2.
PROJEKTANT................................................................................................................................................ 38
3.4.3.
REVIDENT ..................................................................................................................................................... 38
3.4.4.
IZVOA. ...................................................................................................................................................... 39
3.4.5.
NADZORNI INENJER .................................................................................................................................. 40
4.
RAUNALNI PROGRAM ZA OPERATIVNO PLANIRANJE ............................................................................................. 184

UVOD I LITERATURA
Nastava Planiranja i organizacije graenja ima tri bitne i povezane sastavnice:

predavanja i projekcije,
vjebe i konzultacije,
programe i ispite
U svakoj od tih sastavnica sudjeluju i surauju studenti i nastavnici Gordana aja, Dubravko Bai,
Teodor Cvitanovi, Tajana Jaklenec i Damir Mance.
Za uspjeno i efikasno savladavanje nastavne grae za studente pripremljena su ova nova dopunjena i
revidirana skripta koja su od poetka semestra dostupna na virtualu.
Skripta se sastoje od:
saetaka predavanja
predloaka za vjebe - skraeni opisi postupaka izrade trokovnika i operativnih planova
uputa za polaganje ispita
Na virtualu e nakon predavanja takoer biti postavljene i ppt projekcije kao podsjetnici i pojanjenja
nekih razmatranih tema.
Vrlo je vano naglasiti da skripta i projekcije nisu dovoljni za samostalno razumijevanje grae one su
fragmentarne i lapidarne natuknice koju povezuju predavanja, vjebe i konzultacije.
Dakle, zbog koncepcije nastave i naina prezentacije grae nuno je kontinuirano sudjelovanje
studenata na predavanjima, vjebama i konzultacijama. Osim toga i Pravilnik o preddiplomskom
Studiju arhitekture i urbanizma u ll. 5 odreuje da student mora sudjelovati na barem 80% nastave.
Rokovi za predaju programa iz prvog (trokovnik) i drugog dijela vjebi (planiranje) objavit e se
pravovremeno na virtual Af-u.

TEMELJNA LITERATURA
Normativi i cijene u graditeljstvu
Gorazd Buar
Rijeka: Graevinski fakultet, 2003.
Sociologija rada
Stjepan Haladin
Zagreb: Graevinski institut, 1990.
Zakon o prostornom ureenju
NN 153/13
Zakon o graenju
NN 153/13
Pravilnik o nainu obrauna povrine i

obujma u projektima zgrada
Pravilnik o jednostavnim i drugim
graevinama i radovima
NN 90 /2010, 110/10, 55/12

NN 79 / 14
Pravilnik o tehnikom pregledu graevine
NN 108/04
Pravilnik o uvjetima i nainu voenja

graevnog dnevnika
Zakon o postupanju s nezakonito izgraenim
zgradama
NN 06/00
NN 86/12
Zakon o zatiti od poara
NN 92/10
Pravilnik o revidentima iz zatite od poara
NN 141/11
Pravilnik o kontroli projekata
NN 32/14
Tehniki propisi iz podruja gradnje
http://www.mzopu.hr/default.aspx?id=3715
DODATNA LITERATURA
Moderna arhitektura: Kritika povijest
Kenneth Frampton
Zagreb: NZ Globus, 1992.
Mit o maini
Lewis Mumford
Zagreb: Grafiki zavod Hrvatske, 1986.
Architecture's New Media
Yehuda E. Kalay
Cambridge, Mass.: MIT, 2004.
The Form of Housing
Sam Davis, ur.
New York: Van Nostrand Reinhold, 1977.
Getting There by Design:
Kenneth Allinson
London: Architectural Press, 1997.
Project Management Demystified
Geoff Reiss
New York: Van Nostrand Reinhold

Company,1996.
Modern Construction Management
F.Harris, R. Mc Caffer
Oxford: Blackwell Science Ltd, 1995.
Hihg-Rise Manual
J. Eisele i E. Kloft (ed.)
Basel: Birkhuser Architecture, 1999
Constructing Architecture
Andrea Deplazes (ed.)
Basel: Birkhuser, 2005.
Basics: Site Management
Lars Phillip Rusch
Constructing Landscape
Astrid Zimmermann
Construction Material Manual
Hegger / Auch-Schwelk /
Fuchs / Rosenkranz

1. OBJANJENJE POJMOVA
Planiranje i organizacija svakog procesa ( pa i graenja) zahtijeva efikasnu komunikaciju sudionika.

Pretpostavka za to je tona definicija osnovnih pojmova, procesa i fenomena.
Zato e na poetku biti objanjeno:
to je projekt?
Tko ga pokree i vodi? (investitor i arhitekt), i
Kako se realizira? (alati i strojevi, zanat ,industrija i graditeljstvo, tehnika i tehnologija)
1.1. PROJEKT dolazi od latinske imenice projectum tj. od glagola proicere (baciti neto naprijed),
sastavljenog od grkog prefiksa pro ( prije) i iacere (baciti).Rije projekt je izvorno oznaavala
zamisao neto to se deava prije svega ostalog.
razvoj znaenja pojma

Od 17. do polovice 20. st. postepeno u evropskim jezicima projekt oznaava plan ili nacrt neega, ali ne i
djelovanje potrebno da se taj plan ili nacrt ostvari.
U Francuskoj je projekt (le projet) oznaavao nacrt zgrade koji su izraivali studenti
Acadmie royale de Architecture (1671, Louis XIV) i cole des Beaux-Arts (1816) kao i
kola nastalih na njihovim tradicijama
Termin PROJEKT koriste arhitekti od 18 st. za crte zamisli ideje zgrade (idejni projekt)
Od 19.st. zgrada PROJEKTom arhitekti i inenjeri nazivaju NACRT pomou kojeg izvode
OBJEKT zgradu, most, i sl.
Neto izvedeno u skladu s projektom nazivalo se objektom
I danas se arhitektonski nacrti nazivaju projektima
UKRATKO projekt u svom izvornom znaenju je:
nacrt (engl. design; njem. Entwurf; fran. dessin; tal. disegno) potreban za
izvedbu artefakta ili objekta
Projekt / nacrt je crtana i pisana uputa za izvedbu artefakta (npr:ZGRADE ili
stolice) i zato treba biti to jasniji:
1. da ga na isti nain mogu izvesti razni graditelji, ili
2. da moe biti jednako repliciran vie puta.
PROJEKTANT
formulira nacrt za izvedbu objekta/artefakta i
vodi ili bar samo kontrolira (projektantski nadzor) njegovu izvedbu.
Polovicom 20. st pojam "projekta" je evoluirao pa otada dobiva i drugo, proireno, znaenje
objedinjuje koncipiranje, planiranje, projektiranje s provedbom/izvedbom/materijalizacijom
zamiljenog
Prvi takav projekt je bio Manhattan Project za izradu prve atomske bombe - zapravo
radilo se o vojnoj operaciji - dakle o aktivnosti koja je definirana CILJem,ROKom i
raspoloivim resursima: financijskim ,tehnolokim i ljudskim, izvoakim
Primjeri projekata/poduhvata: Human Genome Project koji je mapirao ljudski
genom, Project Apollo koji je doveo ovjeka na Mjesec, itd.
Ukratko u proirenom znaenju projekt (engl: project; fran. projet; njem.Projekt;
tal.progetto) znai poduhvat- tj. objedinjava plan i realizaciju; nacrt, objekt i sve
potrebne organizacijske poslove za provedbu
ako se radi o artefaktima, osobito nepokretnim, tada ima i projektante
(ovlatene arhitekte i druge inenjere) koji ostaju u tradicionalnoj ulozi onih koji
formuliraju nacrte i kontroliraju/vode izvedbu objekata/artefakta.
5

Poetkom XXI stoljea,znaenje pojma PROJEKT se jo dodatno proirilo.Koristi se konotativno,

kao zamjena za pojmove ELJA ILI NAMJERA.
Primjeri iz hrvatske dnevne tampe:1
ako pobijedimo na izborima, mislim da lanovi novoizabrane Vlade moraju
otii meu ljude te braniti i objanjavati projekt Hrvatske u Europskoj Uniji kao
projekt nove, uspjene i apsolutno demokratske Hrvatske... (Z.Milanovi)
U sljedea tri mjeseca konano poinje realizacija projekta Brijuni Rivijera, od
kojeg se oekuje da preporodi brijunsko priobalje, te da izravno otvori 800 novih
radnih mjesta, a neizravno jo oko tisuu. (J.Kosor)
Nijedan od ovih "projekata" nema barem neka od osnovnih svojstava potrebnih za njihovo
voenje (management): jasan cilj (u operativnom smislu), poznato vrijeme izvrenja,
poznate izvrioce i druge resurse
a ovaj drugi, "brijunski projekt", iako se odnosi na graevinski pooduhvat, nema ak ni
projektanata, niti urbanistike i arhitektonske nacrte/projekte za izvedbu.
1.2. INVESTITOR
Investitori od poetka do kraja od koncipiranja projekta, osiguranja zemljita i izvora financiranja do
koritenja graevine vode i odgovaraju za proces graenja
Projektanti i graditelji sudjeluju u dijelovima tog procesa i odgovaraju prvenstveno za usklaenost
graevine s tehnikim, urbanistikim, ekolokim kao i standardima zatite spomenika kulture i prirode.
Dvije skupine investitora, bitno razliitih osobina, iniciraju projekte:
INSTITUCIJE : ministarstva, (dravni) fondovi, javna (dravna) poduzea, itd. i
KORPORACIJE, tvrtke, poduzetnici
INSTITUCIJE - ministarstva, (dravni) fondovi, javna (dravna)poduzea
investiraju radi izvrenja planova (drutvenog standarda, razvoja, i sl.);
financiraju iz fiskalnog prihoda pa poskupljenje izvedbe znai najee samo dui rok izgradnje;
brzina i cijena izvedbe su manje bitni od izbjegavanja mogue greke budui da je za
napredovanje dravnih inovnika vanije minimaliziranje broja greaka, a ne djelotvornost uz
mogue propuste;
odluivanje je birokratsko tj. hijerarhijsko to znai da se odgovornost dijeli izmeu raznih odjela,
lanova odbora, strunih tijela uprave i tome sl.;
korisnici zgrada (aci, stanari, bolesnici) ne utjeu na koncipiranje zgrada;
financijski nadzor izvedbe esto je odvojen od strunog i prvenstveno vezan na investitorsku
birokratsku strukturu;
projektanti su najee bez kontakta s korisnikom i bez efikasne (financijske) kontrole izvoaa.
KORPORACIJE, tvrtke, poduzetnici
investiraju zbog dobiti i poslovanja;
financiraju gradnju (najee) kreditima;
brzina realizacije investicije vrlo je vana jer je cijena kapitala u znatnoj mjeri funkcija utroenog
vremena;
investiciju/projekt vode struni interdisciplinarni timovi s jasnom hijerarhijom i pripadajuom
odgovornosti;
uspjeh kompenzira greke djelotvornost managmenta mjeri se financijskim uspjehom;
participacija korisnika ili kupaca osigurana je trinim mehanizmom.
1
Vidi Jutarnji list, 11. oujka 2011.

1.3. ARHITEKT
1.3.1. SLOBODNE PROFESIJE djeluju izvan institucionalnih / dravnih okvira tako da se
profesionalci udruuju u strukovne Komore. Prema srednjoevropskoj tradiciji to su:
arhitekti koji vode izradu projekata/nacrta i izvedbu graevina,2 a uz njih i drugi inenjeri u
graditeljstvu (geodeti, graevinari, instalateri)
lijenici (sestre, babice, medicinski tehniari, veterinari) kao i
odvjetnici i biljenici
1.3.2. HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA
HKA
CROATIAN CHAMBER OF ARCHITECTS
CCA
promie arhitekturu kao izraz identiteta naroda
uva ugled struke, ast i prava ovlatenih arhitekata,
promie i materijalne interese ovlatenih arhitekata
razvija strukovnu etiku i nadzire ovlatene arhitekte
trajno struno obrazuje lanove
inicira donoenje propisa i daje miljenja na propise iz podruja arhitekture i prostornog ureenja
razvija suradnju s drugim komorama inenjera u graditeljstvu i meunarodnim organizacijama
arhitekata
organizira natjeaje iz podruja arhitekture, urbanizma i krajobrazne arhitekture,
prua strunu pomo naruiteljima (raspisivaima) u provoenju natjeaja
brine o pravima lanova Komore u realizaciji natjeaja,
osigurava lanstvo od odgovornosti za nenamjerne greke u poslovanju (premija osiguranja
uraunava se u iznos lanarine)
UVJETI ZA PRIJEM U KOMORU su prebivalite na teritoriju Republike Hrvatske, diploma
magistra/inenjera arhitekture ili krajobrazne arhitekture, struna postdiplomska praksa od najmanje dvije
godine, poloeni struni ispit i da kandidat nije pod istragom / kaznenim postupkom.
OVLATENI ARHITEKT je titula lana komore. U Komoru je upisan pema kvalifikacijama i vrsti poslova
koje moe obavljati kao:
1. ovlateni arhitekt - za poslove prostornog ureenja, arhitektonsko projektiranje i kontrolu projekta,
struni nadzor graenja, projektantski nadzor, voenje graenja i upravljanje projektom gradnje.
2. ovlateni arhitekt-urbanist - za izradu prostornih i urbanistikih planova, te organizacija njihove
provedbe.
3. ovlateni arhitekt unutarnje arhitekture - za izradu arhitektonskih projekata unutranjeg ureenja i
struni nadzor izvoenja unutranjeg ureenja.
4. ovlateni krajobrazni arhitekt za planiranje, projektiranje, ureenje krajobraznih struktura
lanovi Komore organiziraju se prema teritorijalnom naelu. PODRUNI ODBORI su smjeteni u
Zagrebu, Karlovcu, Varadinu,Osijeku, Pazin, Rijeci, Splitu, Zadru i Dubrovniku.
RAD I NAKNADA TROKOVA obraunavaju se prema PRAVILNIKU O STANDARDU USLUGA
ARHITEKATA koji donosi Skuptina Komore. Ovlateni arhitekt ne smije ugovoriti nagradu za rad ispod
minimuma utvrenog Pravilnikom.
2
Arhitekti koji djeluju u upravi, edukaciji, znanosti, istraivanjima, dizajnu, kulturi, kritici itd. ne moraju biti u Komori. lanstvo u Komorama je
preduvjet za samostalno struno djelovanje u osnovnom konstitutivnom segmentu struke - projektiranju i graenju (za medicinare to je
lijeenje, a za pravnike - zastupanje pred sudom)

1.3.3. POSLOVI ARHITEKTA od majstora graditelja do koordinatora i managera3
Davis, 1977: 140.

to sve arhitekti mogu raditi

u sklopu projektnog ureda (projektiranje i graenje)
izrada projekte dokumentacije (sve od razgovora s investitorom do gradnje)
izrada prostornih planova
projektanski nadzor
struni nadzor
menadment u graditeljstvu
energetsko certificiranje zgrada (samo ovlateni certifikatori)
revizija projekata (samo ovlateni revidenti)
legalizacija nezakonitih zgrada
zaposlenje u dravnoj / lokalnoj upravi
izdavanje dozvola za graenje (referent i rukovoenje)
razni poslovi u ministarstvima
rad u institutima i agencijama (npr za energetsku uinkovitost)
edukacija
rad na fakultetima ili strunim kolama
ostalo
arhitektonska kritika
rad u kulturnim ustanovama
-
1.3.4. PROJEKTNI URED organizacijski oblici poslovanja

Projektiranje i graenje je osnovni segment struke i obavlja se u sklopu projektnih ureda.
Postoje etiri razliita organizacijska oblika arhitektonskog projektnog ureda:
1) URED OVLATENOG ARHITEKTA (ICE)
Ured za samostalno obavljanje poslova projektiranja i strunog nadzora osniva se upisom u upisnik
Ureda HKA. Naziv ureda je ime i prezime ovlatenog arhitekta ili arhitektice.
2) ZAJEDNIKI PROJEKTANTSKI URED
Dvoje ili vie ovlatenih arhitekata i(ili) inenjera mogu poslove projektiranja i nadzora obavljati u
zajednikom uredu osniva se upisom u upisnik Zajednikih ureda HKA ili komore inenjera.
Ovlateni arhitekti i(ili) inenjeri meusobna prava ureuju Ugovorom.
Naziv Zajednikog ureda su imena i prezimena ovlatenih arhitekata.
3) PROJEKTANTSKO DRUTVO
Vie ovlatenih arhitekata i/ili ovlatenih inenjera mogu osnovati projektantsko drutvo.
Projektantsko drutvo osniva se pisanim ugovorom kao javno trgovako drutvo i upisuje u sudski registar.
Ugovorom o osnivanju drutva moraju biti ureena prava i obveze lanova drutva, odnosno preostalih
lanova drutva u sluaju smrti kojega od lanova drutva te prava nasljednika umrlog lana drutva.
Za osnivanje projektantskog drutva osnivai su duni imati suglasnost odgovarajue komore.
4) PRAVNA OSOBA REGISTRIRANA ZA POSLOVE PROJEKTIRANJA I STRUNOG NADZORA
(d.o.o.)
Osniva se kao javno trgovako drutvo i upisuje u sudski registar.
Najee je osim za projektiranje i nadzor registrirana i za obavljanje drugih djelatnosti.
Naziv ureda se moe izabrati po elji, ali mora biti odobren prilikom postupka osnivanja.
Pravna osoba registrirana za poslove projektiranja i/ili strunog nadzora graenja koja nije
osnovana kao projektantsko drutvo, moe obavljati tu djelatnost ako ima zaposlenog ovlatenog
arhitekta ili ovlatenog inenjera.

1.4. ALAT I STROJ

Alat ili orue ini djelatnika uinkovitijim kvaliteta rada ovisi o njegovoj vjetini
Alat je i elektronsko raunalo jer se njime obavlja kompleksan stvaralaki rad, npr.: pisanje ili projektiranje
Stroj zamjenjuje ovjeka, na podruju fizike snage, zatim psihike (detektori, senzori) i napokon na dijelu
podruja intelektualnih sposobnosti (raunala). 4
Sirovine su rezultat prethodne obrade prirodnih materijala, nakon ega e posluiti za daljnju finalnu
proizvodnju (npr. sirovo eljezo, rezana drvena graa, cement i sl.).5
1.5. ZANAT I INDUSTRIJA
Zanat je karakteristian po tome to:
se temelji uglavnom na radu pomou alata;
zapoljava mali broj radnika i meu kojima postoji neznatna podjela rada;
se obino izvodi po narudbi i komadu, za poznatog naruitelj;
kadrovska reprodukcija su osigurani u radionici uenjem kroz rad, 6
tehniko-tehnoloke inovacije preputene su kreativnosti majstora,
nadlenost majstora koncentrira sve bitno:edukaciju, organizaciju, nabavu i prodaju,
Danas, kad je glavnina proizvodnje industrijska,
proizvodna zanatska djelatnost stagnira a graevinarstvo i uslune djelatnosti se razvijaju
zanatska proizvodnja ima mnoge karakteristike tradicionalnih manufaktura, ne samo u podjeli i
specijalizaciji rada nego osobito u koritenju zamjenjivih (pred gotovljenih) dijelova.
Manufakture su od 16. st nastajale udruivanjem zanatlija
razliitih zanata npr.: u manufakturi koija nalaze se kovai, stolari, kolari, tapetari i sl
istog zanata npr.: postolari se specijaliziraju jedni za gornje, drugi za donje dijelove cipela itd,
Bitna karakteristika manufakturne proizvodnje jest podjela rada i specijalizacija, kao i serijska
proizvodnja zamjenjivih dijelova.
Industrijska proizvodnja zapoinje uvoenjem stroja u manufakturni tip organizacije posla tj u
proizvodnju u kojoj ve postoji, specijalizacija, podjela i organizacija rada, i (veliko)serijska proizvodnja
Evolucija stroja odvija se u tri faze:
Univerzalni stroj moe vriti itav niz operacija koje spadaju u jednu vrstu djelatnosti. Radnik
univerzalno i polivalentno kvalificiran - zadrava znaajnu ulogu u pripremanju, podeavanju i
kontroli stroja.
Specijalizirani stroj obavlja jednu specijaliziranu operaciju. Uloga radnika svodi se na ritmike
pomone pokrete kojima pokree rad strojeva, dodaje materijal za obradu i sl.
Automatski strojevi integriraju specijalizirane strojeva raunalnim kontrolnim mehanizmima. Stroj
radi samostalno, a radnik kontrolira signale (vizualne, akustine) o procesu koji je u tijeku.
Stroj npr. pere rublje, a ovjek ga stavlja u pogon, kontrolira i sl. a da pritom ne zna kako stroj i detergent uistinu peru.
5 U posljednjih 50-tak godina u graditeljstvu se pojavljuju sintetski materijali/sirovine s projektiranim poeljnim svojstvima npr. termoizolacije
koje mogu biti u vlazi, hidroizolacije koje podnose ekstremna mehanika naprezanja, vodootporne drvene graevinske ploe, stakla s
posebnim termodinamikim i mehanikim svojstvima, itd.
6 Naunik egrt kalfa majstor
10

1.6. INDUSTRIJA i GRADITELJSTVO

U emu su razlike izmeu industrije i graditeljstva, izmeu industrijskog i graditeljskog proizvoda?
Zgrada je uvijek unikat industrijski proizvod je serijski, tipski;
Industrijski proizvodi su komponente graevina (opeka, prozor, itd.)
Graevine imaju dugi vijek trajanja industrijski proizvodi bitno krai;
Industrijskim proizvodima cijene padaju protokom vremena zgradama esto rastu;
Obraun je kod industrijskog proizvoda jednostavan: koliina robe x cijena - plaanje nakon
isporuke (gotove) robe. Naprotiv, u graditeljstvu je obraun sloen jer svaki rad ima svoju cijenu
koja se ugovara prije poetka, a djelomino i plaa prije zavretka posla.
Sredstva rada su kod industrijske proizvodnje nepomina kreu se samo proizvodi tijekom rada,
i zatim od proizvoaa do potroaa. U graditeljstvu je obrnuto sredstva rada su u pokretu, a
proizvod je nepokretan.
Proces proizvodnje u industriji je koncentriran na jednom mjestu i u neposrednoj je blizini uprave
poduzea. U graditeljstvu je proces proizvodnje rascjepkan, obavlja se na vie mjesta, tj. na
svakom gradilitu. Gradilita su udaljena od uprave i meusobno.
U graditeljstvu, klimatski uvjeti utjeu na tijek, ritam i organizaciju proizvodnje .
Graditeljstvo koristi konglomerat zanatskih, manufakturnih i industrijskih tehnologija, a njegovi
proizvodi nisu slini industrijskoj robi niti po trajnosti, niti po financijskoj, simbolinoj ili kulturnoj vrijednosti.
1.7. TEHNIKA I TEHNOLOGIJA

Tehnika je vieznaan pojam. Izvorno znaenje dolazi od grke rijei "tehne" [] = vjetina, umijee.
Tako se i danas ovaj pojam upotrebljava u irem smislu, kao npr. tehnika crtanja, sviranja, plesa, vladanja
loptom i sl. U uem smislu rijei, pojmom tehnika eli se oznaiti skup svih sredstava za rad i svih radnih
procesa kojima se ovjek slui u nekoj odreenoj proizvodnji.
Tehnologija (od grkog "tehne" [] = umijee i "logia" [] = znanost) se upotrebljava danas u
dva znaenja:
znanost ili skup znanja i vjetina o fizikalnim, kemijskim, mehanikim i drugim postupcima obrade i
prerade sirovina, i
skup postupaka ili tehnika logiki povezanih u jedinstven proces koji se primjenjuje u nekoj
proizvodnji (tehnoloki proces)
11

2. MANAGEMENT
2.1. DVIJE OSNOVNE VRSTE MANAGEMENTA
Management je pojam koji se koristi u mnogobrojnim znaenjima vezanim na upravljanje i (ruko)voenje.
U okviru naeg razmatranja vrlo bitno je razlikovati:
upravljanje proizvodnjom
(iz)voenja poduhvata
(engl. production management) od

(engl. project management).
Upravljanje proizvodnjom ili poslovodstvo (production management ) je

odravanje ve uhodanog proizvodnog ili radnog procesa npr. tvornice, fakulteta, eljeznice, itd.
Rukovoenje projektom ili poduhvatom (project management) je izvedba poduhvata, npr.: snimanje filma,
gradnja kue, pokretanje proizvodnje novog tipa automobila, osnivanje sveuilita, i sl.
Takvi projekti/poduhvati i mnogo su kompleksnije aktivnosti od nastavljanja proizvodnje - npr.: postojeeg
modela automobila, ili odravanja uhodane nastave.
2.2. IZVOENJE projekta/PODUHVATA7 PROJECT MANAGEMENT
U trinim ekonomskim sustavima graevinska proizvodnja zasnovana je na pretpostavci da je svaki
graevinski poduhvat zasebna i specifina ekonomska, administrativna, tehnika i produkcijska situacija i
da je treba posebno strukturirati (project management).
Graevinska proizvodnja je dio veeg projekta/poduhvata koji ukljuuje i koncipiranje investicije,
artikulaciju zadatka, formulaciju projekta/nacrta i, na kraju, koritenje zgrade/proizvoda.
Projektanti i graditelji sudjeluju u dijelovima tog procesa.
Investitori sudjeluju od poetka do kraja od koncipiranja projekta, osiguranja zemljita i izvora
financiranja do koritenja zgrade.
Dijelovi aktivnosti na takvim projektima ipak se odvijaju kao uhodana proizvodnja (npr.:razrada
normativno-tehniki determiniranih dijelova projekta, administrativni poslovi i procedure, industrijska
proizvodnja materijala i elemenata, standardni poslovi graenja, itd.).
Dakle, u suvremenom produkcijskom kontekstu, kao to su i pokazale sheme na str.8 promijenjene su
tradicionalni poslovi i uloge:
arhitekata koji postaju i koordinatori i manageri
investitora koji su u pravilu institucije ili korporacije a mnogo rjee pojedinci
korisnika, koji zato ne participiraju u projektu nego njihove interese interpretiraju i zastupaju:
eksperti investitorske institucije/korporacije
zatim, drava koja kroz vladine agencije odreuje/propisuje
tehnike i prostorne standarde
uvjete zatite zdravlja i okoline
kao i financijske institucije koje definiraju kreditnu sposobnost i ostale oblike financijske discipline
Vidi uvodne definicije.
12

izvoaa koji vie nisu majstori s pomonicima niti pojedini inenjeri sa svojim radnicima nego
tvrtke s interdisciplinarnim timovima eksperata koji imaju znanje i vjetinu8 voenja i koordinacije
specijaliziranih podizvoaa (kooperanata, engl: subcontractor)
Glavni izvoa okuplja specijalizirane podizvoae (npr.: za eline konstrukcije, za armirani beton, za
aluminijska proelja, za klimatizaciju, za elektroinstalacije i sl.) svaki put u novom sastavu za izvedbu
novog projekta/zgrade prema kriterijima cijene, brzine, kvalitete i sl.
Organizacija koja vodi gradnju i koja je glavni izvoa u naelu nema proizvodnih sredstava ni osoblja
nego samo znanje o ukupnom procesu i metodama organizacije tog procesa.
Glavni izvoa angaira i rukovodi podizvoaima i on je za njih naruilac zapravo investitor.
Outsourcing 9 je ameriki termin koji opisuje poslovnu praksu u kojoj tvrtka zapoljava samo djelatnike koji
se bave osnovnom (core) djelatnou, a za sve pomone poslove i usluge se angairaju druge kompanije i
dobavljai (transport, dostava, kopiranje, raunovodstvo, pravna sluba, catering su ve uobiajeni oblici
outsourcinga kod nas).
2.3. OSOBINE PROJEKATA/PODUHVATA
Projekt / poduhvat je niz aktivnosti kojima se postie jasan cilj unutar zadanog vremena.
Projekti/poduhvati imaju sljedee osobine:
jasan cilj, tj. definiranu promjenu postojeeg u eljeno stanje;
unikatnost, tj. nemogunost da budu u svemu unaprijed uvjebani;
odreeno:
vrijeme,
proraun,
izvoaki tim,
tehnologiju ili tehniku izvedbe,10
Cilj definira, odreuje projekt - prema uspjenosti ostvarenja cilja mjeri se i uspjenost projekta
SMART kriteriji formulacije projekta:

Specific
specifini, unikatni
Measurable
mjerivi prema postignutim rezultatima, prema mjeri ostvarenja cilja
Agreed-to, Acceptable
akceptirani, prihvaeni ili prihvatljivi ,
Realistic
realistini u datostima resursa od tehnolokih, financ., do ljudskih
Time terminated
teminirani , vremenski ogranieni
know-how
Out vanjski + source- izvor
10Resursi ili sredstva su: vrijeme, novac, ljudi i raspoloiva tehnologija, a mogu biti i drugi elementi npr. politiki utjecaji koji se na kraju svode
na poetna etiri. Vrijeme je neobnovljivi resurs i uvijek se zasebno razmatra.
9
13

Organizacija projekta / poduhvata mogua je ako je on:

planiran - planiranje je predvianje, strukturiranje, modeliranje buduih dogaaja, tj. sagledavanje
i (po mogunosti) izbjegavanje problema, tj. rjeavanje problema dok su "daleko" u vremenu.
praen - praenje (monitoring) je uspostava mjerila uspjenosti provedbe/izvedbe u odnosu na
planom predvieno trajanje i troak
kontroliran - kontrola je utvrivanje :
nepredvienih ili nepredvidivih okolnosti nastalih tokom izvedbe odn. provedbe , a potom,
utvrivanje veliine odstupanja od terminskog plana i financijskog prorauna
revidiran - revizija je promjena plana :
o radi prilagodbe nepredvienim ili nepredvidivim okolnostima nastalim u izvedbi/provedbi
plana, i potom,
o odreivanje novih vremenskih i financijskih parametara plana
Budui da se ni u jednom planiranju ne mogu sagledati svi elementi koji utjeu na realizaciju (via sila,
isputeni imbenici i sl.), planovi moraju biti tako strukturirani da se mogu kontinuirano revidirati i da svi
sudionici nakon revizije znaju sve reperkusije vezane na njihove pojedinane zadatke tj. planovi trebaju
imati preglednost i hijerarhiju.
Planovi su programi rada - raznih kompleksnosti za razliite potrebe. Vidi u nastavku (2.4.) standardne
razine kompleksnosti plana u graditeljstvu
2.4. RAZINE PLANIRANJA
U graditeljstvu se planira s razliitim razinama preciznosti prema fazama provedbe projekta i specifinim
potrebama sudionika.
Investitorska organizacija trai planove koji obuhvaaju proces od osiguranja terena do
produktivnog koritenja zgrade. Investitor je prvenstveno zainteresiran za kontrolu i praenje
dinamike troenja kapitala kao i za ostale globalne strateke odluke koje se tiu voenja projekta.
Tijekom provedbe projekta investitor pomou plana prati proces (monitoring).
Projektantska organizacija priprema investitoru planove za potrebe donoenja stratekih odluka.

Ukoliko postoji voditelj projekta (project manager) onda e ta osoba prirediti, pratiti i kontrolirati
planove.
Sam proces projektiranja takoer se mora planirati da bi se odredila struktura projektnog tima, broj
izvritelja, cijena, rokovi, itd.
Plansko strukturiranje projekta omoguava da se projektiranje prati i kontrolira.
Izvoa je onaj izmeu tri partnera koji najvee napore ulae u planiranje procesa graenja, jer
se efekti dobro planiranog, paljivo praenog i kontroliranog projekta neposredno odraavaju na
profitabilnost posla. Izvoako planiranje dijeli se na:
Planiranje za ugovaranje gdje se prvenstveno procjenjuju potrebna sredstva u smislu cijene

(financijski budet).
Planiranje izvedbe procjenjuje sredstva u terminima vremena (vremenski budet) i druge resurse.
Planiranje za ugovaranje i planiranje izvedbe zajedno odreuju financijske tijekove, tj. dinamiku troenja
sredstava.
14

2.5. RAZVOJ METODA PLANIRANJA

Metode planiranja razvijale su se prvenstveno za (logistiku, inenjerijsku i taktiku) pripremu vojnih
operacija. Danas najee koriteni vremenski i mreni planovi osmiljeni su u amerikoj vojsci.
Nazivaju se i operativni planovi jer su logiki strukturirani i prireeni za izvedbu u realnom vremenu s
poznatim izvoaima da bi ih se razlikovalo od nestrukturiranih zamiljaja i nakana koji se takoer esto
nazivaju planovima
Nakon nekoliko godina vojne primjene uli su u civilnu: vremenski po zavretku 1. svjetskog rata, a
mreni nakon 2. svjetskog rata.
Vremenski (operativni) planovi vidi primjere i objanjenja na str. 17 i 18

Nekoliko godina prije 1. svjetskog rata Henry Gantt, ameriki vojni savjetnik, formulirao je jednostavnu
grafiku metodu koja na oigledan nain prikazuje redoslijed aktivnosti u realnom kalendarskom
vremenu.11
Njegova metoda artikulacije plana vojne operacije ili nekog drugog poduhvata bila je brzo prihvaena kao
metoda zapisivanja odluka o strukturiranju procesa / aktivnosti.
Vremenski plan ili gantogram12 moe izraditi samo ekspert koji poznaje konkretnu vojnu operaciju odnosno
projekt / nacrt i opu tehnologiju izvedbe.
Dakle, vojni poduhvat mogu isplanirati stratezi koji znaju i istovremeno mogu analizirati sve logistike i
taktike aspekte zamisli; izvedbu zgrade moe isplanirati inenjer koji poznaje sve bitne imbenike
poduhvata: projekt, lokaciju, tehnoloka sredstva, klimu, itd.
Radi se u biti o (analognoj) metodi koja pomae jednom organizatoru i njegovom timu da jednoznano
notiraju i kasnije komuniciraju odluke o nainu provoenja aktivnosti.
Mreni (operativni) planovi vidi primjere i objanjenja na str. 19-25

Meutim u 2. svjetskom ratu zamiljani su poduhvati ija je sloenost nadilazila sposobnost pojedinca da
pamti podatke i upravlja elementima procesa. Taktike i logistike razrade operacija (npr.: saveznika
iskrcavanja u Africi, Siciliji i Normandiji) bile su previe opsene i sloene da bi ih bilo koji pojedinac ili
grupa u timskom naporu mogli domisliti.
Bilo je potrebno pronai metodu planiranja operacije bez poznavanja unutranje logike svakog njenog
elementa.
Da bi se to moglo postii procesi su ralanjeni do pojedinih nedjeljivih aktivnosti definiranih trajanjem,
resursima, i povezanou s ostalim aktivnostima.
Tako definirani dijelovi procesa bili su formalno logiki entiteti kojima se moglo pomou algoritamskih
metoda13 simulirati razne varijante operacija.14
11 Prvi planovi koji su ukljuili ne samo trajanje nego i realno vrijeme kao jedan od planskih elemenata bili su eljezniki redovi vonje.
12
Grafiki prikaz dobio je po autoru naziv gantogram kasnije i vremenski plan, Time table ili Barchart (asocijacija oblika bar = preka).
15

Mreno planiranje (Network analysis) je prvobitni i generiki naziv za tu metodu (tehniku) planiranja nastao
zbog izgleda dijagrama kojima se zapisuje plan.
Tijekom 50-ih godina metode mrenog planiranja razvijale su se prema raunalnoj obradi i postupno se
irile iz vojnih u planiranje drugih projekata / poduhvata. Nazivane su razliito ovisno o prioritetima
planske kontrole koje su ostvarivale:
PERT (Program Evaluation and Review Technique) tehnika procjene i revizije programa vrsta je
mrenog plana koji je razvila amerika Mornarica za koordinaciju projekta raketnog naoruanja
Polaris.
CPM (Critical Path Method) metoda kritinog puta koju su razvili strunjaci kemijskog koncerna
DuPont i matematiari firme Remington Rand.
MPM (Metra-Potential-Methode) metoda koju u Francuskoj razvija tvrtka SEMA.
Iz spomenutih metoda postepeno se razvio itav niz novih koje su prilagoene raunalnoj obradi, kao to
je npr. MS Project koji je u irokoj upotrebi u raznim poslovodstvima, a koristi se i na vjebama POG-a.
Sistemska istraivanja takoer su, uz metode/tehnike mrenog planiranja, posljedica gore opisane
znanstvene analize (ralambe) sustava i procesa na formalno-logiki jasno definirane entitete.
Od polovice 20. st. metode sistemskih istraivanja se primjenjuju i na znanstvenu interpretaciju
arhitektonskih ostvarenja.
Horst Rittel, Archer, Jones, Broadbent i drugi razvijaju opsena sustavna i znanstveno fundirana
istraivanja djelotvornosti zgrada (performance) iz raznih aspekata (fleksibilnosti, utroka energije,
ekonomskih parametara, utjecaja zgrade na okoli, itd).15
13
Koje su artikulirali logiari i matematiari.

Koristei razliite parametre ili promjenjive rubne uvjete.
15 Znanstvenost u diskursu Bauhausa i formativnog perioda moderne arhitekture izmeu 2 svjetska rata bila je u velikoj mjeri deklarativna.
Odnosila se uglavnom na inenjersko-konstruktivni i higijensko-sanitarni aspekt (i to, u potonjem sluaju, na bazi pogrenih medicinskih
doktrina).
14
16

2.6. OSOBINE OPERATIVNOG PLANA

Operativni plan podrazumijeva hijerarhijski skup planova koji su potrebni za uinkovito rukovoenje nekim
procesom.
Plan neposredno odgovara na pitanja u kojem e se tehnolokom redoslijedu i kojem vremenskom
razdoblju odvijati planirani radovi. Posredno takoer govori u kojem e se redoslijedu i vremenskom
razdoblju u rad ukljuiti pojedini specijalizirani izvritelji, strojevi i ostali resursi.
Odgovore na ova pitanja moe se dati ako se u asu izrade plana dobro poznaje budua graevina,
mjesto graenja, ugovorene obaveze, raspoloivost radne snage, strojeva i ostalih resursa, njihov
proizvodni raspored na buduem gradilitu, predvieni rok dovrenja graevine i sve ostalo potrebno od
sluaja do sluaja.
Plan mora biti 16
potpun (to se ogleda u neprekinutom lancu tehnologije, u jasnoi i jednoznanosti opisa);
pregledan (da se odabere pogodna grafika predodba koja mora biti razumljiva i lako itljiva);
obnovljiv, tj. mora se moi ponovno uspostaviti (rekonstrukcija ako tijekom realizacije doe do
izmjena ).
Osnovni plan daje odgovore na osnovna pitanja:
Kojim e se tehnolokim redoslijedom odvijati radovi?
U kojem e se vremenskom razdoblju odvijati radovi?
Koliko e ukupno trajati graenje?
Koliko e ukupno kotati gradnja?
Pratei planovi razrauju Osnovni plan prema konkretnim potrebama koje zavise od kompleksnosti
projekta , naina financiranja, uvjebanosti i iskustva izvoaa i sl
Svaki pratei plan slui konkretnom planiranju izvedbe i trebao bi u realnom kalendarskom vremenu,
sagledati:
redoslijed i trajanje svake aktivnosti
broj i strukturu potrebne radne snage,
broj i struktura potrebnih radnih sredstva (graevinski strojevi, transport, skele i sl.)
koliine i vrste materijala i opreme koja se ugrauje
potrebna financijska sredstva
16
vidi 2.3. osobine projekata/poduhvata
17

2.7. VRSTE OPERATIVNIH PLANOVA

U organizaciji izvedbe tehnoloki raznorodnih i kompleksnih poduhvata kao je izvedba zgrade se najee
primjenjuju: gantogram i mreni plan.
Histogram i ciklogram se koriste u repetitivnim i tehnoloki homogenim poduhvatima niskogradnje.
2.7.1. GANTOGRAM ili vremenski, linijski, terminski plan17 (engl:Time table, Barchart)
Gantogram je grafika metoda za planiranje radova/aktivnosti. Njihov je raspored prikazan horizontalnim
linijama duljine proporcionalne trajanju aktivnosti. Na apscisi je vrijeme, a na ordinati su aktivnosti.
aktivnosti
vrijeme (dani, tjedni ,mjeseci )
br opis
1 2 3 4 5 6 7 8 9
1 iskolenje
2 iskop
temelja
3 armatura
temelja
4 betoniranje
temelja
5 oplata
zidovajedna
strana
6 armatura
zidova
7 oplata
zidovazatvaranje
8 betoniranje
zidova
9 oplata
stropa
10 armiranje
stropa
11 betoniranje
stropa
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21
Gantogrami su najrazumljiviji i najrasprostranjeniji oblik planova. Pokazuju kad pojedina aktivnost treba
zapoeti, koliko treba trajati i na koji nain se preklapa s iduim fazama posla.
Dobre osobine:
jednostavnost za izradu i koritenje,
preglednost i zbog toga razumljivost needuciranim korisnicima
jednostavan prikaz izvrenja plana.
Loe osobine:
ne pokazuje vezu izmeu pojedinih aktivnosti,
sve aktivnosti imaju jednak prioritet izvrenja.
17
Ili hodogram u politikom argonu.
18

2.7.2. HISTOGRAM povezani vremenski plan ili plan sredstava pokazuje potrebnu koliinu
sredstava:
radna snaga,
mehanizacija,
materijal,
financije, i sl.
Primjenjuje se za prikaz potrebnih sredstava (resursa): radne snage, mehanizacije, materijala, financija,
vremena.
Ovaj histogram pokazuje superponiranjem nekoliko gantograma koliko je svaki dan ljudi na gradilitu i
mjerodavan je za dobavu hrane ili odreivanje veliine autobusa koji dovozi radnike i sl., a moe posluiti i
za grubu procjenu sredstava potrebnih za tjedne ili mjesene plae i sl.
Za procjenu potrebnih resursa treba znati kapacitet pojedinog stroja ili radne uinke odabrane/
primijenjene tehnologije .
Kapacitet je koliina proizvodnje u jedinici vremena.
Ovisi o konkretnim uvjetima rada (npr. rad na visini, zimi, nou, po kii, vruini smanjuje kapacitet u
odnosu na standardne uvjete rada).
Kapacitet se moe procijeniti temeljem graevinskih normi ili iskustveno.18
2.7.3. CIKLOGRAM
Ciklogram je gantogram unaprijeen / razvijen oko 1950. g., za graevinske radove koji se cikliki
ponavljaju i odvijaju po naelima lanane proizvodnje sline industrijskoj npr. repetitivne konstrukcije
hala, katova nebodera, cesta i sl.
18
Vidi - Deterministiko i stohastiko odreivanje trajanja aktivnosti, str 21.
19

2.7.4. MRENI PLANOVI

Mreno planiranje (network analysis, critical path method / analysis) omoguava manipuliranje planskim
podacima matematiko-logikom raunalnom tehnikom i zbog toga brzu mogunost detaljnog pregleda
plana (monitoring) i brzu promjenu neke od varijabli.
Bitne razlike mrenog plana i gantograma su:
mreni plan nije u mjerilu,
on pokazuje logike veze i meuzavisnost svake aktivnosti sa svakom drugom.
Mreni planovi su logiki dijagrami.
Crte pokazuje jednostavan strijelni dijagram.

Svaki krug predstavlja dogaaj, kao to je poetak jedne vrste posla (aktivnosti) ili zavretak tog zadatka
(aktivnosti). Strelica koja povezuje bilo koja dva dogaaja predstavlja aktivnost ili zadatak koji mora biti
izvren prije nego se budui dogaaj moe smatrati realiziranim. U ovom primjeru su dakle etiri aktivnosti
koje povezuju pet dogaaja.
Brojevi koji su upisani u krugove identificiraju dogaaje. Oni omoguuju da se dogaaji i njima pridruene
aktivnosti jednoznano oznaavaju. Tako strelica koja povezuje dogaaj (1) i (4) moe biti opisana kao
aktivnost (1-4). Ovako oznaavanje je karakteristino za sve strijelne mree i neophodno za one koje su
kompjutorski procesirane.
Logino znaenje dijagrama je u tome da se dogaaj (4) ne moe smatrati realiziranim ukoliko sve tri
aktivnosti koje vode do njega nisu izvrene. Tek tada aktivnost (4-5) moe zapoeti.
20

2.8. IZRADA OPERATIVNOG PLANA

Izrada gantograma ili mrenog plana, pomou raunalnog programa ili bez njega, zahtijeva sustavnu
pripremu .
Prvo je potrebno razaznati to je aktivnost?19
Aktivnost je tehnoloki uvjetovan posao potreban za realizaciju planiranog projekta.
Osnovna osobina aktivnosti je neprekinuto trajanje.
Aktivnost moe, uz trajanje, zahtijevati i druge resurse izvoae, mehanizaciju, materijal / sirovine /
opremu.
Dogaaj je poetak i/ili zavretak aktivnosti.
Dogaaj i aktivnost su komplementarni kada je odreen jedan i drugi je poznat.
Vrlo je vano razumjeti da aktivnosti nisu identine trokovnikim stavkama npr.: pod stavkom
trokovnika:
broj
opis
mjera koliina
Jedinina
cijena
Ukupna cijena
A.IV.1.
Zidanje nosivih zidova punom opekom

NF, MO 10, debljina zida 38 cm,
produenim mortom MM 5.
m3
1.180
133.104
112,8
krije se nekoliko aktivnosti barem onoliko njih koliko zgrada ima katova.
Analizom projekta i trokovnika prepoznajemo pojedine radne aktivnosti, a zatim im odreujemo
potrebno vrijeme, izvrioce i materijal za izvedbu.
Za planiranje su posebno bitne aktivnosti koje ne proizlaze iz analize projekta i trokovnika nego iz drugih
(kontekstualnih) datosti to su tehnoloke i organizacijske aktivnosti koje imaju samo vremensku
komponentu tj.
ili trajanje:
tehnoloke su npr. stanke
od betoniranja do skidanja oplate i optereivanja konstrukcije ili
trajanje suenja laka na parketima ili
vrijeme potrebno za vezanje ljepila za ploice i sl.
organizacijske stanke proizlaze iz ogranienja
raspoloive radne snage, mehanizacije, i sl
isporuke/nabave materijala ili opreme
radne satnice, (praznici i neradni dani),
transporta,
klimatskih okolnosti
efikasnosti financiranja i sl.
ili istovremenost kao tehnoloki/organizacijski preduvjet za nastavak izgradnje
vidi primjere u mrenim planovima na str. 22 i 24 prividna aktivnost
19
Vidi - Mreni planovi, str 19.
21

2.8.1. OSNOVNI KORACI ZA PRIPREMU PLANIRANJA:
a. IDENTIFIKACIJA aktivnosti i njihov REDOSLIJED ovise o osobinama projekta koji odreuje:

tehnologiju graenja ( potrebna mehanizacija, prefabrikacija i sl)
vrste i koliine radova ( struktura i broj radne snage i sredstava, materijala)
tehnoloke stanke (vrijeme vezanja betona, suenja podloga, buka, nalia)
organizacijske stanke su takoer aktivnosti jer troe vrijeme neobnovljivi
resurs takoer su odreene osobinama projekta jer na njih utie:
kalendarsko vrijeme realizacije projekta (raspored dravnih praznika,
predvidive klimatske okolnosti)
stanje na konkretnom tritu (rokovi isporuke materijala, opreme ,
mehanizacije , dostupnost specijalizirane radne snage)
b. TRAJANJE aktivnosti moe biti utvreno:

b.1) STOHASTIKOM METODOM tj. procjenom temeljenom na:
o iskustvu, i/ili
o na informaciji dobivenoj od neposrednog izvritelja (kooperanta, podugovaraa), i/ili
o statistikom procjenom vjerojatnosti trajanja
Trajanje aktivnosti moe se, ovisno o eljenoj sigurnosti, stohastiki procjenjivati kao:
o minimalno ili optimistiko,
o najvjerojatnije,
o maksimalno ili pesimistiko.
b.2) DETERMINISTIKOM METODOM tj.: izraunom trajanja aktivnosti iz poznatih podataka:
koliine rada,
uinka (normativa) radnika i mehanizacije
raspoloivih resursa :
dostupnog/raspoloivog/primjenjivog broja radnika i mehanizacije

ostvarivog broja sati rada uvjetovanih tehnolokim i organizacijskim
stankama
22

2.8.2. PRIMJERI MRENIH PLANOVA

Mreni plan za jednostavni projekt kao to je postava kioska izgleda ovako:
DOGAAJ
1 poetak
2 iskop gotov
3 betoniranje gotovo
4 dopremljen kiosk
5 kiosk postavljen
6 kraj pod kioska
postavljen. okoli ureen
AKTIVNOST
1-2 iskop
2-3 betoniranje temelja i
podloge poda kioska
1-4 doprema dijelova kioska
3-4 prividna aktivnost
4-5 montaa kioska
5-6 postava poda u kiosku
3-6 ureenje okolia
KRITINI PUT
debela strelica
Prividne aktivnosti ne predstavljaju stvarni rad (prema tome nemaju niti trajanje a niti druge resurse
rad, materijal) nego pokazuju tehnoloku ili organizacijsku zavisnost izmeu dviju razliitih aktivnosti.
U ovom sluaju montaa kioska (4-5) moe poeti ne samo nakon betoniranja (2-3) nego mora i doekati
dopremu dijelova kioska (1-4).
Trajanje aktivnosti upisano je iznad strelice - npr.: za ureenje okolia (3-6) iznosi 4 dana.
Iznad dogaaja (krugova) su upisana najranija vremena odvijanja. Dobivena su dodavanjem sva trajanja
svih prethodnih aktivnosti tj zbrajanjem s lijeva na desno.
Najkasnije vrijeme do kojeg dogaaj mora biti zavren upisani ispod dogaaja (krugova) dobiveni su
oduzimanjem trajanja aktivnosti od kraja, tj. od dogaaja 6.
Kritini put je slijed aktivnosti i dogaaja gdje su najranija i najkasnija vremena ista.
Kritini put je vano znati jer svako kanjenje na tom putu izaziva kanjenje cijelog projekta.
Kod aktivnosti koje nisu na njemu postoji neka vremenska rezerva ili slobodni tok ili engl.: free float (vidi
vorni prikaz mrenog plana na str.25)
Tako u gornjem primjeru betoniranje moe biti gotovo (dogaaj 3) najranije nakon tri dana, ali moe i
kasniti do isteka petog dana a da time ne produi trajanje projekta.
23

Jo jedan primjer mrenog plana za izgradnju nadstrenice na terenu u padu.

Temelj A je jednostavniji i manji od temelja B koji slui i kao potporni zid.
elina konstrukcija nadstrenice mora biti postavljena na precizno izvedene stope
Zato se prvo na temelj B postavlja predgotovljeni vijenac a zatim prema njemu dodatno betonom niveliraju
temeljne stope A
Tek nakon toga moe zapoeti montaa eline konstrukcije
Izmeu postave betonskog vijenca B i niveliranje temelja A postoji kauzalnost tzv. prividna aktivnost
oznaena crtkanom linijom na strijelnom prikazu (vidi str. 24).
Na sljedee dvije strane prikazan je isti mreni plan jedanput ispisan kao STRIJELNI a potom kao
VORNI
24

STRIJELNI PRIKAZ MRENOG PLANA IZGRADNJE NADSTRENICE
25

VORNI PRIKAZ MRENOG PLANA IZGRADNJE NADSTRENICE
26

2.8.3. PRIKAZI I ITANJE PLANOVA

Mreni plan, osobito kada je ispisan kao vorni plan daje sve podatke potrebne za voenje projekta.
Osobito su korisni podaci o najranijem /najkasnijem poetku/zavretku radova tj. jasno odreivanje
terminske fleksibilnosti za svaku aktivnost - free float (vidi str.22, 25).
Ali, i strijelni i vorni prikaz mrenog plana su teko itljivi i razumljivi na prvi pogled.
Zato se esto mreni plan ispisuje i kao gantogram jer su tada trajanja i rasporedi aktivnosti jasni zbog
ispisa u mjerilu.20
Kada je mreni plan prikazan kao gantogram mogu biti pokazane i veze izmeu aktivnosti.
veze aktivnosti
B
A
B
Prioritet izvrenja najee je oznaen isticanjem aktivnosti/dogaaja na kritinom putu debljom ili
crvenom crtom.21
Raunalni programi za mreno planiranje (npr. MS project) omoguuju itav niz naina ispisa prema
prioritetima koji se ele pokazati.
Kod upisa podataka veze aktivnosti definiraju u svim kombinacijama start to start, start to finish, finish to
start, finish to finish.22
Veze start to start i finish to finish su zapravo u predraunalnoj fazi izrade mrenih planova bile nazivane
prividnim aktivnostima tj. dogaajima povezanim tehnolokom/organizacijskom kauzalnou.
20
Vidi gantogram, str. 17.

Vid i kritini put, str. 22-25.
22 Vidi upute uz auditorne vjebe (PPT file) i tutorial uz program MS project.
21
27

Mreni plan izgradnje nadstrenice izraen raunalnim programom MS project prikazan kao povezani
gantogram
28

3. POSLOVI, POSTUPCI I SUDIONICI PROCESA GRAENJA

3.1. PRIPREMNI RADOVI PROJEKTNO-TEHNIKA DOKUMENTACIJA
kratice i definicija
MGPU
Ministarstvo graditeljstva i prostornog ureenja
ZOPU
Zakon o prostornom ureenju (NN 153/13)
ZOG
Zakon o graenju (NN 153/13)
ZPNIZ
Zakon o postupanju s nezakonito izgraenim zgradama (NN 86/2012)
PJGR
Pravilnik o jednostavnim i drugim graevinama i radovima (NN 79/14)
IP
GP
LD
GD
AS
SIS
GBP
idejni projekt
glavni projekt
lokacijska dozvola
graevinska dozvola
arhitektonska snimka
snimka izvedenog stanja
graevinska (bruto) povrina (Pravilnik o nainu obrauna povrine i obujma
u projektima zgrada NN 90/10, 111/10. 55/12)
Graevinska bruto povrina obraunava se na slijedei nain:

- zatvoreni dijelovi svake nadzemne etae zgrade mjereni na vanjskoj plohi zavrenog proelja
Prema ZOPU u GBP se ne uraunavaju otvoreni dijelovi graevine, kao ni dijelovi zadnje etae
(potkrovlje) koji su svijetle visine manje od 2,0 m
Odvojeno se raunaju:
balkon, nenatkrivena terasa, natkriveni prolaz, nadstrenica
loa i otvoreno vanjsko stubite
garae, parkiralini prostor (najmanje 75% volumena ispod povrine konano ureenog terena)
natkrivena terasa i podrum (najmanje 50% volumena ispod povrine konano ureenog terena)
Koeficijent
1
0,25
0,75
0,25
0,50
Graevine se s obzirom na zahtjevnost postupaka u vezi s gradnjom prema ZOG razvrstavaju u pet skupina, od
zahtjevnijih prema manje zahtjevnima:
1. skupina graevine planirane Dravnim planom prostornog razvoja
2. skupina graevine za koje se prema posebnim propisima posebni uvjeti utvruju u postupku procjene utjecaja
na okoli i u postupku ocjene prihvatljivosti zahvata za ekoloku mreu
3. skupina graevine za koje se utvruju posebni uvjeti
4. skupina graevine za koje se utvruju uvjeti prikljuenja, a ne utvruju se drugi posebni uvjeti
5. skupina graevine koje nisu razvrstane u 1., 2., 3. ili 4. skupinu.
ZOPU, ZOG i PJGR odreuju 3 osnovne grupe zahvata u prostoru:

1) Zahvati u prostoru za koje se izdaje Lokacijska dozvola (l. 125. ZPU) i Graevinska dozvola
- eksploatacijsko polje, graenje rudarskih objekata i postrojenja koji su u funkciji izvoenja rudarskih radova,
skladitenje ugljikovodika i trajno zbrinjavanje plinova u geolokim strukturama
- odreivanje novih vojnih lokacija i vojnih graevina
- zahvate u prostoru koji se prema posebnim propisima koji ureuju gradnju ne smatraju graenjem
- etapno i/ili fazno graenje graevine
- graenje na zemljitu, odnosno graevini za koje investitor nije rijeio imovinsko pravne odnose ili za
koje je potrebno provesti postupak izvlatenja
2) Zahvati u prostoru za koje se izdaje Graevinska dozvola (prema ZOG)
- sve ostale graevine, osim pod 1) i 3)
29

3) Jednostavne graevine i radovi izvedba bez Graevinske dozvole

Jednostavne graevine i radovi propisani Pravilnikom o jednostavnim i drugim graevinama i radovima podijeljene
su u grupe koje se mogu graditi bez Graevinske dozole i bez Glavnog projekta, te u grupe graevina i radova koji
se smiju izvoditi bez Graevinske dozvole, ali uz izraen Glavni projekt. Graevine koje se izvode bez GD i GP su:
cisterna za vodu i septika jama do 27 m3, vrtna sjenica, nadstrenica do 15 m2, spremnik za smjetaj kontejnera,
ograda do 2,2 m visine, ogradni zid visine do 1,6 m visine, potporni zid do 1 m visine, pjeake staze, boalite,
grobnica i spomenik na groblju, kiosk do 15 m2, nadstrenica u javnom prometu itd. Radovi koji se izvode bez GD i
GP su: odravanje postojee graevine, hitni i nuni popravci kojima se ne utjee na temeljne zahtjeve za
graevinu, zamjena vanjskih i unutarnjih vrata i prozora, ugradnja sustava grijanja, klime i ventilacije do 30 kW,
radovi za osiguranje pristupanosti itd. Graevine koje se izvode bez GD, ali uz GP su: pomona zgrada koja ima
jednu etau do 50 m tlocrtne povrine, podzemni i nadzemni spremnik goriva zapremine do 10 m, bazen tlocrtne
povrine do 100 m ukopan u tlo, sustav sunanih kolektora bez mogunosti predaje u mreu, djeje igralite, te
sportsko igralite unutar postojeeg parka, kole i slino, ograda visine vee od 2,2 m , ogradni zid visine vee od
1,6 m i potporni zid visine vee od 1 m, pjeaki most na pjeakoj stazi do 3,00 m raspona, meteoroloke
graevine, graevine protugradne obrane itd. Radovi koji se izvode bez GD, ali uz GP su: radovi na postojeoj
graevini kojima se poboljava ispunjavanje temeljnih zahtjeva za graevinu, a kojima se ne mijenja usklaenost te
graevine s lokacijskim uvjetima , adaptacije I prenamjene kojima se ne utjee na mehaniku otpornost I stabilnost,
radovi kojima se spajaju posebni dijelovi zgrade u jedan posebni dio, izvode krovne kuice, podie novi nadozid do
najvie 0,6 m , odravanja I popravci zajednikih dijelova kojima se utjee na mehaniku otpornost i zatitu od
poara, itd.
3.1.1. INVESTICIJSKI PROGRAM definira priblinu veliinu budue graevine, radni proces, broj
zaposlenih, broj korisnika, tehnoloki proces, potrebe za energijom, komunikacijama
(elektronikim, fizikim), cijenu izvedbe, nain odravanja, eventualne pretpostavljene profite kod
prodaje ili iznajmljivanja, i ostale elemente sustava financiranja. Investicijski program sagledava ta
gospodarska, infrastrukturna, konzervatorska, ekoloka i druga pitanja iz oba aspekta:
utjecaja okoline na buduu graevinu,
utjecaja budue graevine na okolinu .
Kod definiranja investicijskog programa budue zgrade, prioriteti privatnih i korporacijskih investitora razlikuju su od
onih dravnih investitora.
Privatni i korporacijski investitori u naelu trae tonu projekciju trokova u vrlo ranim fazama projektiranja, vrlo
kratke rokove izmeu odluke i realizacije, te brzu realizaciju zbog (hipotekarnog) kredita.
Dravni investitori grade iz prorauna. Zainteresirani su za im manje administrativnih, pravnih i tehnikih problema
tijekom gradnje, a cijena i rok manje su im bitni.
3.1.2. Idejno rjeenje (IR) je prva faza izrade i osnova za izradu IP. Izrada IR podrazumijeva odabir
najpovoljnije varijante od moguih koje se izradom IR provjeravaju, te grafiku provjeru koncepta i
projektnog programa. Izrauje se u mjerilu 1:200 ili 1:500.
Idejno rjeenje se izrauje za sve vrste graevina i na temelju njega se ishode uvjeti za izradu
Glavnog projekta.
3.1.3. Idejni projekt (IP) u MJ 1:200 ili 1:500 je skup meusobno usklaenih nacrta i dokumenata
struka koje sudjeluju u projektiranju kojima se daju osnovna oblikovno-funkcionalna i tehnika
rjeenja graevine (idejno-tehniko rjeenje) te smjetaj jedne ili vie graevina na graevnoj
estici.
Idejni projekt obavezno se izrauje za graevine za koje se izdaje Lokacijska dozvola. IP ispituje mogua
tehnika rjeenja i nastoji optimirati odabir tih rjeenja u odnosu na unutranju strukturu zgrade i u odnosu
na datosti lokacije. Osnovna zadaa IR/IP je da definira distribuciju prostora i namjena, te osnovni
oblikovni karakter zgrade.
Zgrade kompleksne prostorne organizacije i tehnoloke opremljenosti (npr. bolnice, fakulteti, muzeji i sl.)
takoer se rjeavaju na razini IP, iako to nije zakonska obveza. Kod takvih graevina idejni projekt se
30

izrauje radi usklaenja tehnikih podsustava zgrade (konstrukcije i instalacija) s prostorno-oblikovnim

rjeenjem. IP omoguava tonu definiciju projektnog zadatka i graevinskog programa za izradu glavnog
projekta.
Idejni projekt izrauje se u MJ 1:200 ili 1:100 i sadri: nacrte, odgovarajuu geodetsku podlogu s ucrtanom
situacijom graevine i ucrtanim susjednim graevinama, tehniki opis, podatke iz geotehnikih i drugih
istranih radova, pokazatelje ispravnosti tehnikog rjeenja (mehanike otpornosti i stabilnosti, zatite od
poara, opskrbe vodom, odvodnje, nain prikljuenja na prometnicu, promet u mirovanju i sl.).
Na temelju idejnog projekta izdaje se Lokacijska dozvola.
3.1.4. LOKACIJSKU DOZVOLU (LD) izdaje Ministarstvo ili nadleno upravno tijelo (tj. ured za
poslove prostornog ureenja) upanije, velikog grada ili Grada Zagreba. Lokacijska dozvola je
upravni akt i izdaje se za graevine propisane l. 125 ZOPU.
Lokacijskom dozvolom se, ovisno o vrsti zahvata u prostoru i vrsti radova, odreuju sljedei lokacijski
uvjeti:
vrsta radova (graenje nove graevine, rekonstrukcija postojee graevine i sl.)

lokacija zahvata u prostoru
namjena graevine s brojem posebnih dijelova nekretnine koji su samostalne uporabne cjeline (stan,
poslovni prostor, garaa i sl.) i/ili funkcionalnih jedinica (hotelska soba, apartman i sl.)
veliina graevine (vanjski gabariti nadzemnog i podzemnog dijela graevine te broj i vrsta etaa ako ih
ima)
uvjeti za oblikovanje graevine
oblik i veliina graevne estice i/ili obuhvata zahvata u prostoru
smjetaj jedne ili vie graevina na graevnoj estici i/ili unutar obuhvata zahvata u prostoru
uvjeti za ureenje graevne estice, osobito zelenih i parkiralinih povrina
uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti
nain i uvjeti prikljuenja graevne estice, odnosno graevine na prometnu povrinu i drugu infrastrukturu
mjere (nain) sprjeavanja nepovoljna utjecaja na okoli i prirodu odreene u skladu s prostornim planom
ostali uvjeti iz dokumenta prostornog ureenja od utjecaja na zahvat u prostoru
dijelovi sloene graevine za koje se izdaju graevinske dozvole u sluaju etapnog graenja i/ili dijelovi
graevine za koje se izdaju graevinske dozvole u sluaju faznog graenja graevine
posebni uvjeti
uvjeti vani za provedbu zahvata u prostoru (obveza uklanjanja postojeih graevina, sanacija terena
graevne estice, obveza ispitivanja tla, kompenzacijski uvjeti i dr.).
Sve podatke i uvjete potrebne za izradu Idejnog projekta izdaju nadlene slube (gradske/opinske
strune slube, javno komunalna poduzea, zavodi za urbanizam, zavodi za zatitu spomenika kulture i
prirode, vodoprivredne organizacije, MUP vatrogasna brigada, zavodi za zatitu zdravlja, itd.) u obliku
tzv. posebnih uvjeta, odnosno tehnikih uvjeta za projektiranje.
Za ishoenje Lokacijske dozvole izrauje se Idejni projekt. U sklopu upravnog postupka LD potrebno je
ishoditi suglasnost svih susjeda.
IDEJNI PROJEKT za Lokacijsku dozvolu
Idejni projekt je skup meusobno usklaenih nacrta i dokumenata razliitih struka koje, ovisno o vrsti
zahvata u prostoru, sudjeluju u projektiranju i kojima se:
1. daju osnovna oblikovno-funkcionalna i tehnika rjeenja zahvata u prostoru (idejno-tehniko rjeenje)
2. prikazuje smjetaj jedne ili vie graevina na graevnoj estici i/ili unutar obuhvata zahvata u prostoru i
3. odreuju osnovna polazita znaajna za osiguravanje postizanja temeljnih zahtjeva za graevinu i
drugih zahtjeva za graevinu.
31

Idejni projekt za LD sastoji se od:

situacije na geodetskoj podlozi, katastarskom planu, ortofoto karti, Hrvatskoj osnovnoj karti (HOK
1:5000) u mjerilima koja ovise o veliini zahvata - 1:1000, 1:500,
svi nacrti idejnog projekta u mjerilu 1:200 (iznimno 1:500),
obrazloenja projekta s opisom funkcionalnih rjeenja, osnovnim energetskim,
telekomunikacijskim i infrastrukturnim parametrima, te iskazom povrina i obraunskih veliina.
Sastavni dio idejnog projekta za lokacijsku dozvolu kojom se odreuje formiranje graevne estice ili
smjetaj jedne ili vie graevina na graevnoj estici osim navedenih nacrta i dokumenata je i Geodetski
projekt. Geodetskim projektom prikazuje se smjetaj jedne ili vie graevina na graevnoj estici te oblik i
veliina graevne estice ije se formiranje odreuje lokacijskom dozvolom.
Geodetski projekt izrauje se kao zasebni dio idejnog projekta.
Zahtjevu za ishoenje LD prilae se i izvadak iz katastarskog plana, te dokazi o vlasnitvu nekretnine
(zemljita ili graevine).
LD izdaje se na temelju ZOPU, podzakonskih propisa donesenih na temelju Zakona, te u skladu s
dokumentima prostornog ureenja ueg i ireg podruja (u sluaju neusklaenosti, relevantan je plan
vieg reda, tj. ireg podruja).
3.1.5. GLAVNI PROJEKT (GP) je skup meusobno usklaenih projekata kojima se daje tehniko
rjeenje graevine te dokazuje ispunjavanje bitnih zahtjeva za graevinu i drugih zahtjeva prema
posebnim propisima i tehnikim specifikacijama.
Glavni projekt ovisno o vrsti graevine, odnosno radova sadri:
1. Arhitektonski projekt,
I. Arhitektonski projekt
II. Projekt racionalne uporabe energije i toplinske zatite
2. Graevinski projekt,
I. Projekt konstrukcije
mehanika otpornost i stabilnost (statiki proraun)
II. Hidrotehnike instalacije
vodovod (sanitarni, tehnoloki, hidrantska mrea)
kanalizacija (fekalna, oborinska, tehnoloka)
3. Elektrotehniki projekt:
Elektroinstalacije
jake struje
slabe struje (zvono, interfon, portafon, telefon, kompjuterska instalacija),
antenski sustavi (zemaljski, satelitski, kabelski) i tehnika zatita
gromobran
4. Strojarskii projekt:
I. Termotehnike instalacije:
grijanje i priprema tople vode
ventilacija
klimatizacija
II. Plin
III. Dizala (osobna, teretna i maloteretna)
IV. Ostali instalacijski radovi
32

5. Geodetski projekt:
Sadri:
- formiranje graevne parcele
- smjetaj graevine na parceli
- nacrt iskolenja
- parcelacija - ukoliko je potrebno
- upisni listovi za katastar i zemljine knjige
Ostali projekti i elaborati
Projekt unutarnjeg ureenja i opremanja
Elaborati:
I. Projekt zatite od buke
II. Prikaz mjera zatite od poara
III. Elaborat zatite na radu
IV. Geotehniki elaborat
V. Krajobrazni elaborat
VI. Elaborat tehniko tehnolokog rjeenja
Svaki od navedenih projekata (osim Geodetskog projekta) izrauje se na osnovi Idejnog rjeenja / Idejnog
projekta koji je usuglaen izmeu Investitora i Projektanta, te na temelju ishoenih posebnih uvjeta za
izradu Glavnog projekta.
Na temelju Idejnog rjeenja ili katastarskog plana i opisa graevine Investitor moe od nadlenog
upravnog tijela zatraiti Obavijest o uvjetima za izradu Glavnog projekta. Obavijest sadri popis
javnopravnih tijela / ustanova od kojih se moraju zatraiti posebni uvjeti za izradu glavnog projekta (npr.
Vodoopskrba i odvodnja, elektra, zatita od poara, zatita na radu, zatita spomenika kulture i prirode,
plinara, sanitarci...).
Za graevine za koje je potrebno ishoditi Lokacijsku dozvolu, posebni uvjeti e se odrediti u postupku
ishoenja Lokacijske dozvole.
Glavni projekt pojedine struke sadri:
Tehniki opis
- opis graevine sa saetim opisima dijelova od kojih se sastoji graevina te sa saetim
opisom naina na koji su ispunjeni uvjeti gradnje na odreenoj lokaciji u skladu s kojim je
izraen glavni projekt,
- opis smjetaja graevine na graevnoj estici,
- opis namjene graevine
- opis naina prikljuenja na prometnu povrinu
- opis naina prikljuenja na komunalnu infrastrukturu
- iskaz povrina i podatke za obraun komunalnog i vodnog doprinosa .
Dokazi o ispunjavanju temeljnih i drugih zahtjeva za graevinu
Program kontrole i osiguranja kvalitete
Iskaz procijenjenih trokova gradnje
Posebni tehniki uvjeti gradnje i gospodarenje otpadom,
Grafiki prilozi:
- situacijski nacrt na geodetskoj podlozi iz Geodetskog projekta, u mjerilu 1:1000 ili 1:500
- nacrte u mj 1: 100 - svi tlocrti od temelja do krova, sva proelja, svi karakteristini presjeci
s opisima sastava svih presjeka horizontalnih i vertikalnih i elemenata ,opisom prozora i
vrata, svim mjerama prostora i konstrukcija.
- u arhitektonskom projektu viestambenih zgrada - plan posebnih dijelova zgrade
33

Projekti trebaju biti izraeni prema tehnikim uvjetima iz Lokacijske dozvole (za graevine koje podlijeu
ishoenju LD), odnosno prema ishoenim posebnim uvjetima gradnje, te uz potivanje zakona i normi
koje se odnose na graenje (Zakon o zatiti na radu, Zakon o zatiti od poara i pripadajui pravilnici,
Hrvatske norme, tehniki propisi i sl., pravilnici za projektiranje zgrada zdravstvene, ugostiteljske,
trgovake, kolske, predkolske namjene, itd.).
Projekte meusobno usklauje Glavni projektant, kojeg imenuje investitor. Projektant i Glavni projektant
moraju biti ovlateni arhitekti ili ovlateni inenjeri. Kod projektiranja zgrada odgovorni projektant redovito
je arhitekt (najee i Projektant arhitektonskog projekta), a kod projekata niskogradnje odgovoran je
projektant graevinskog dijela projekta.
3.1.6. GRAEVINSKA DOZVOLA
Graenju graevine moe se pristupiti na temelju pravomone graevinske dozvole, a graditi se mora u
skladu s tom dozvolom.
Nakon izrade Glavnog projekta Investitor, odnosno Projektant, moraju ishoditi potvrde Glavnog projekta od
javnopravnih tijela koje su to uvjetovale svojim posebnim uvjetima.
Tek nakon ishoenja svih potvrda glavnog projekta Investitor podnosi zahtjev za ishoenje Graevinske
dozvole.
Graevinsku dozvolu izdaje Ministarstvo ili nadleno upravno tijelo (tj. ured za poslove prostornog
ureenja) upanije, velikog grada ili Grada Zagreba.
Zahtjev za izdavanje graevinske dozvole podnosi Investitor.
Zahtjevu za izdavanje graevinske dozvole Investitor prilae:
1. lokacijsku dozvolu samo za graevine za koje je propisano ishoenje LD
2. tri primjerka kompletnog glavnog projekta
3. izjavu projektanta da je glavni projekt izraen u skladu s prostornim planom i drugim propisima u
skladu s kojima mora biti izraen, odnosno u skladu s Lokacijskom dozvolom
4. pisano izvjee o kontroli glavnog projekta, ako je kontrola propisana
5. potvrdu o nostrifikaciji glavnog projekta, ako je projekt izraen prema stranim propisima
6. potvrde glavnog projekta - potvrde javnopravnih tijela da je glavni projekt izraen u skladu s
posebnim propisima, odnosno posebnim uvjetima
7. dokaz pravnog interesa za izdavanje graevinske dozvole (dokazi vlasnitva) i
8. dokaz da moe biti investitor (koncesija, suglasnost ili drugi akt propisan posebnim propisom) ako
se radi o graevini za koju je posebnim zakonom propisano tko moe biti investitor.
Nakon to je upravno tijelo utvrdilo da postoje svi zakonski preduvjeti za izdavanje Graevinske dozvole,
potrebno je pozvati sve stranke u postupku na uvid u spis predmeta.
Osim Investitora, stranka u postupku su i svi vlasnici nekretnina s kojima predmetna nekretnina
neposredno granii.
Ukoliko predmetna nekretnina granii s vie od 10 stranaka u postupku, poziv na uvid se izvrava putem
javnog poziva.
Graevinska dozvola, odnosno rjeenje o odbijanju zahtjeva za izdavanje GD dostavlja se:
1. investitoru s glavnim projektom
2. strankama koje su izvrile uvid u spis predmeta ili su se javile tijelu graditeljstva
3. strankama koje nisu izvrile uvid u spis predmeta i nisu se javile tijelu graditeljstva izlaganjem na
oglasnoj ploi tijela graditeljstva u trajanju od osam dana.
Nakon izdavanja GD tee rok od 15 dana u kojem stranke u postupku imaju pravo uloiti albu.
34

Ukoliko albi nema, nastupa pravomonost Graevinske dozvole.

Investitor je po izvrnosti graevinske dozvole duan platiti komunalni doprinos i vodni doprinos u skladu s
posebnim propisima.
Graevinska dozvola prestaje vaiti ako investitor ne pristupi graenju u roku od tri godine od dana
izvrnosti dozvole.
Smatra se da je investitor pristupio graenju od dana prijave poetka graenja.
3.1.7. LEGALIZACIJA NEZAKONITO IZGRAENIH ZGRADA

Zakon o postupanju s nezakonito izgraenim zgradama (NN 86/2012) definira nain legalizacije
zgrada izgraenih bez odgovarajuih dozvola za graenje ili izgraenih protivno aktu za graenje.
Ozakoniti se mogu zgrade evidentirane na digitalnoj ortofoto snimci na dan 21.lipnja 2011.godine, a
zahtjev za ozakonjenje mora se podnijeti do 30.lipnja 2013. godine.
Zakon vie nije aktivan, ali se primjenjuje do rjeavanja svih pristiglih zahtjeva.
Zakon propisuje sluajeve u kojima se zgrade ne mogu ozakoniti: gradnja u nacionalnom parku, parku
prirode, spomeniku prirode i parkovne arhitekture, graevine na planiranim koridorima i povrinama
prometnih, energetskih, vodnih i komunikacijskih graevina od vanosti za Republiku Hrvatsku i jedinice
lokalne samouprave, gradnja na povrinama predvienim za sadraje upravnih, socijalnih, zdravstvenih,
predkolskih, obrazovnih, komunalnih, sportskih, kulturnih i vjerskih funkcija, gradnja unutar arheolokog
nalazita, nelegalna gradnja na podruju upisanom u listu svjetske batine UNESCO-a, na postojeoj
povrini javne namjene, pomorskom dobru ili vodnom dobru, te gradnja na mei sa drugom graevnom
esticom planiranom za graenje zgrade ako na proelju koje se nalazi na mei ima otvor ili istak koji
prelazi na drugu graevnu esticu.
Ozakoniti se mogu zgrade koje su izgraene u skladu s vaeim planom prostornog ureenja i zgrade
izgraene protivno planu, ukoliko njeno ozakonjenje nije iskljueno navedenim sluajevima.
Na nezakonito izgraenoj zgradi moe se, protivno prostornom planu, ozakoniti najvie dvije etae od kojih
je zadnja potkrovlje, osim ako odlukom predstavnikog tijela jedinice lokalne samouprave nije odreen
vei broj etaa.
Nezakonito izgraene zgrade legaliziraju se donoenjem Rjeenja o izvedenom stanju.
Zakon razlikuje etiri razliita postupka:
1) za zahtjevne zgrade - zgrade vee od 400 m2 GBP, zgrade poljoprivredne namjene vee od 1000
m2 GBP i zgrade javne namjene bez obzira na povrinu;
2) za manje zahtjevne zgrade - zgrade manje od 400 m2 GBP, zgrade poljoprivredne namjene
manje od 1000 m2 GBP.
3) za zgrade manje od 100 m2 GBP i zgrade poljoprivredne namjene manje od 400 m2 GBP.
4) za pomone zgrade u funkciji osnovne zgrade, koje su u jednoj etai i tlocrtne povrine manje od
50 m2.
Zahtjevu za ishoenje Rjeenja o izvedenom stanju za zahtjevnu zgradu prilae se:
tri primjerka geodetske snimke izvedenog stanja, izraenu od ovlatenog inenjera geodezije,
odnosno kopije katastarskog plana ako je nezakonito izgraena zgrada evidentirana na
katastarskom planu
tri primjerka arhitektonske snimke, koju je izradio ovlateni arhitekt,
izjavu ovlatenog inenjera graevinarstva da nezakonito izgraena zgrada ispunjava bitni zahtjev
mehanike otpornosti i stabilnosti prema propisima koji su vaili u vrijeme kada je zgrada graena,
35

Zahtjevu za ishoenje Rjeenja o izvedenom stanju za manje zahtjevnu zgradu prilae se:
tri primjerka geodetske snimke izvedenog stanja, izraenu od ovlatenog inenjera geodezije,
odnosno kopije katastarskog plana ako je nezakonito izgraena zgrada evidentirana na
katastarskom planu
tri primjerka snimke izvedenog stanja, koju je izradio ovlateni arhitekt ili ovlateni inenjer
graevinarstva,
izjavu ovlatenog inenjera graevinarstva da nezakonito izgraena zgrada ispunjava bitni zahtjev
mehanike otpornosti i stabilnosti prema propisima koji su vaili u vrijeme kada je zgrada graena,
Za ozakonjenje zgrada manjih od 100 m2 i pomonih zgrada do 50 m2 postupak je jednostavniji.
Arhitektonska snimka / snimka izvedenog stanja sadri:
1. Podatke o podnositelju zahtjeva i ovlatenom arhitektu.
2.. Ope podatke o lokaciji zgrade (ulica i kuni broj; broj katastarske estice i katastarska opina),
3. Arhitektonski opis zgrade (arhitektonska struktura i opis dijelova zgrade) nije potrebno za SIS
4. Opis instalacija nije potrebno za SIS,
5. Iskaz povrina i obraunske veliine zgrade:
graevinska (bruto) povrina,
broj etaa i visina zgrade (u metrima),
obraunske veliine zgrade prema posebnim propisima kojima se ureuje obraun komunalnog
doprinosa i vodnog doprinosa,
6. Nacrte (tlocrti, presjeci i proelja) u primjerenom mjerilu,
7. Foto dokumentaciju (najmanje etiri fotografije u boji ili crno bijele koje prikazuju sva proelja zgrade),
8. Opis stupnja zavrenosti zgrade,
9. Podatke za obraun naknade za zadravanje zgrade u prostoru prema kriterijima iz Zakona.
3.1.8. TROKOVNICI su sastavni dio projektne dokumentacije i opisuju pojedine radove i njihove
koliina, kao i uvjete izvoenja tih radova.
Za potpunost trokovnika bitno je da obuhvaa sve radove potrebne da se provedu projektirana tehnika
rjeenja tj. sve radove inherentne odabranoj tehnologiji izvoenja.
Trokovnici se mogu izraivati na osnovu idejnog, glavnog ili izvedbenog projekta.
Oni su u fazi idejnog projekta potrebni za procjenu investicije i ekonomske efikasnosti projekta
Prema aktualnoj zakonskoj regulativi, trokovnik nije sastavni dio Glavnog ni Izvedbenog projekta, a u
praksi se uobiajeno izrauje u meufazi izmeu GP i IP.
Trokovnici slue formulaciji ugovornog odnosa (ugovora o graenju) izmeu investitora i izvoditelja. Tada
se ustanovljuje licitacijom (jeftimbom) ili neposrednom pogodbom sa izvoaem utvruje stvarana cijena
radova.
Nakon to je ugovor sklopljen trokovnik je izvoau glavni dokument za pripremu gradnje tj za
odreivanje koliine i strukture mehanizacije, radne snage, materijala. Vrlo je bitan za izvoenje gradnje jer
se sastoji od pisanih uputa za izvedbu pojedinih radova
Detaljno o trokovnicima vidi Skripta Trokonik
36

3.1.9. IZVEDBENI PROJEKT

Izvedbenim projektom razrauje se tehniko rjeenje dano glavnim projektom.
Izvedbeni projekt mora biti izraen u skladu s glavnim projektom.
Izvedbeni projekt se izrauje za graenje graevina 1. skupine te u sluaju u kojem su to investitor i
projektant ugovorili ugovorom o izradi glavnog projekta ili kada su to investitor i izvoa ugovorili ugovorom
o graenju.
U naelu se izrauje samo arhitektonski i konstruktivni izvedbeni projekt u M 1:50 i veem. Iznimno se
izrauju i izvedbeni projekti instalacija.
U arhitektonskom projektu izrauju se izvedbeni nacrti (tlocrti, presjeci, proelja), planovi oplate, te ostali
nacrti potrebni za izvedbu graevinskih i zanatskih radova (detalji, izvedbeni projekt metalnih fasada,
montanih pregradnih stijena, oploenja, stolarije, bravarije, itd.).
Izvedbeni projekt konstrukcije sastoji se od planova savijanja armature s iskazom koliina, te od
izvedbenih nacrta metalnih/drvenih konstrukcija.
Sukladnost izvedbenog projekta s glavnim projektom potvruje projektant glavnog projekta.
3.1.10. PROJEKT UNUTARNJEG UREENJA I OPREMANJA definira prostorno, funkcionalno,

tehniko-tehnoloko i oblikovno unutranjost zgrade, a sastoji se od:
dispozicija namjetaja i opreme,
mikrolokacija prikljuaka svih instalacijskih sustava,
projekta sputenih stropova,
projekta / odabira podnih i zidnih obloga,
odabira / projekta namjetaja,
odabira opreme,
odabira svih ostalih zavrnih materijala, faktura i boja,
odabira (projekta) rasvjetnih tijela.
Projekt unutarnjeg ureenja izrauje se u mjerilu 1:50 do 1:20, uz rjeavanje potrebnih detalja u
prikladnom mjerilu (do 1:1).
3.1.11. PROJEKT VANJSKOG UREENJA / KRAJOBRAZA
Ovim projektom rjeavaju se vanjski prostori lokacije. Projektom se obrauju povrine za ozelenjavanje,
promet, povrine za igru i sport (ovisno o programu i ciljevima ureenja). Ovisno o pojedinom projektu,
nacrti se izrauju u mjerilu od 1:500 do 1:100.
3.1.12. LICITACIJA IZBOR IZVOAA
Licitacija je postupak transparentnog i strukturiranog nadmetanja za dobivanje posla osnovni kriteriji su
cijena i rok uz garanciju projektirane/propisane kvalitete izvedbe. Osnovni dokument (podloga, tender )
temeljem kojeg se potencijalni izvoai nadmeu jest trokovnik.
37

3.2. GRAENJE
3.2.1. PRIPREMA GRADILITA I DOKUMENTACIJA NA GRADILITU
Investitor je duan tijelu graditeljstva, najkasnije u roku od osam dana prije poetka graenja pismeno
prijaviti poetak graenja.
U prijavi poetka graenja investitor je duan navesti podatke o GD, izvoau i nadzornom inenjeru.
Prije poetka gradnje potrebno je urediti gradilite: ograditi radi sprjeavanja nekontroliranog pristupa,
oznaiti ploom koja istie ime/tvrtku investitora, projektanta, nadzornog inenjera i izvoaa, naziv i vrstu
graevine, podatke o aktu na temelju kojeg se gradi.
Nadalje:
za privremeno zauzimanje javnih prometnih povrina investitor ili izvoa mora ishoditi odobrenje;
pripremni radovi na susjednom zemljitu mogu se izvoditi samo uz prethodnu suglasnost vlasnika
tog zemljita;
sve privremene graevine, oprema gradilita, neutroeni graevni i drugi materijal moraju biti
uklonjeni, a prilaz i zemljite u podruju gradilita mora biti dovedeno u projektirano ili prvobitno
stanje;
na gradilitu treba predvidjeti i provoditi mjere zatite zraka od oneienja, zatitu od
prekomjerne buke, zatitu tla i podzemnih voda od oneienja i ostale mjere za zatitu zdravlja
ljudi.
Dokumentacija na gradilitu
Izvoa na gradilitu, ovisno o vrsti graevine, odnosno radova, mora imati slijedeu dokumentaciju:
1. rjeenje o upisu u sudski registar, odnosno obrtnicu i suglasnost za obavljanje djelatnosti graenja,
2. ugovor o graenju sklopljen izmeu investitora i izvoaa,
3. akt o imenovanju glavnog inenjera gradilita, inenjera gradilita, odnosno voditelja radova,
4. ugovor o strunom nadzoru graenja sklopljen izmeu investitora i nadzornog inenjera,
5. graevinsku dozvolu s glavnim projektom,
6. izvedbeni projekt ukoliko je ugovoren izmeu projektanta i investitora, te ukoliko je zakonom propisan,
7. izvjee o obavljenoj kontroli glavnog i izvedbenog projekta ukoliko je potrebno
8. graevinski dnevnik
9. dokaze o svojstvima ugraenih graevnih proizvoda i opreme, isprave o sukladnosti odreenih dijelova
graevine temeljnim zahtjevima za graevinu, kao i dokaze kvalitete (rezultati ispitivanja, zapisi o
provedenim procedurama kontrole kvalitete i dr.)
10. elaborat iskolenja graevine, ako isti nije sastavni dio glavnog projekta,
11. propisanu dokumentaciju o gospodarenju otpadom sukladno posebnim propisima.
38

3.2.2. OSOBINE PROCESA GRAENJA
1.
faza
Priprema gradilita
2.
Iskopi
3.
Konstrukcije ispod
zemlje
4.
5.
6.
Izolacija podruma
Horizontalne nosive
konstrukcije
Vertikalne nosive
konstrukcije
7.=5. Ponavljanje- prema

broju katova
8.
Krov
9.
10.
11.
12.
13.
14.
faza
Zatvaranje zgrade
graevinski radovi
ruenja, demontae, izgradnja:
uprave, sanitarija, garderoba,
skladita, dizalice, ograde,
putova
iroki iskop, iskop temelja,
rovova i okana
betoniranja temelja i
nadtemeljnog zia, okana
kanalizacije
hidroizolacije, drenae
AB monolitne
AB polumontane
AB montane, metalne ili drvene
instalacijski radovi
privremeni prikljuci: elektrika, ptt,
voda, kanalizacija
AB zid / stup
zidovi opeka
vertikala gromobrana, gibljive cijevi

razvoda elektroinstalacija
AB konstrukcija / tesarska /
metalna
antena, gromobrani
temeljni uzemljiva (gromobran),

temeljna kanalizacija
drenana kanalizacija
gibljive cijevi razvoda
elektroinstalacija (AB)
nema zanatskih radova

niska strunost
ovisnost o vremenskim
uvjetima
zanatski radovi
pokrov, lim, izolacije, metalni
prozori i fasade, drveni prozori,
fasada
pregradni zidovi
(mokri/montani) konstrukcija
sputenih stropova
montaa ugraenog namjetaja
konzekutivne faze
izgradnje (radovi slijede
jedan za drugim)
graevinski radovi
instalacijski radovi
konani prikljuci: vodovod,
kanalizacija, elektrina energija,
telefon, plin
Unutarnji raspored
razvod instalacija: centralno
prostora
grijanje, hlaenje, ventilacija i
klimatizacija, vodovod i
kanalizacija, jaka i slaba struja
(probna montaa ogrijevnih i
rashladnih tijela), tlane, tople i
naponske probe mrea
Zavrne obrade
buka / montaa ploa na zidove demontaa ogrijevnih i rashladnih
buka / montaa ploa na
tijela
stropove
suhe i mokre podloge podova
Mokre zavrne obrade kamen, keramika, terazzo,
montaa radijatora, rashladnih
lienje
ureaja, utinica, senzora
Suhe zavrne obrade parket, tepisi, tapete, unutarnja montaa sanitarija, vodovodnih
vrata, obloge itd.
armatura, rasvjetnih tijela
Oprema
osobine
upotreba tekih lokalnih

materijala
20 - 25 % trokova
graenja
osobine
simultane faze izgradnje

(odreeni radovi se mogu
izvoditi istovremeno)
zanatski i instalacijski
radovi
visokostruna radna snaga
neovisnost o vremenskim
uvjetima
lagani materijali (jeftin
transport, svjetsko trite)
75 - 80% trokova graenja
montaa strojeva i ureaja
39

3.3. UPORABNA DOZVOLA, PRIMOPREDAJA

Izgraena / rekonstruirana graevina moe se poeti koristiti, te se moe donijeti rjeenje za obavljanje
djelatnosti u toj graevini, nakon to se za tu graevinu izda uporabna dozvola.
Graevina se smije koristiti samo sukladno njezinoj namjeni.
Uporabnu dozvolu izdaje ono tijelo (nadleni ured za poslove graditeljstva upanije, Grada Zagreba ili
velikog grada, odnosno MZOPU) koje je izdalo GD.
Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole podnosi investitor, odnosno vlasnik graevine.
Zahtjevu za izdavanje uporabne dozvole investitor prilae:
1. fotokopiju graevinske dozvole, odnosno primjerak GP za graevinu koja se moe graditi bez GD
2. podatke o sudionicima u gradnji
3. pisanu izjavu izvoaa o izvedenim radovima i uvjetima odravanja graevine
4. zavrno izvjee nadzornog inenjera o izvedbi graevine
5. izjavu ovlatenog inenjera geodezije da je graevina izgraena u skladu s geodetskim projektom,
6.energetski certifikat zgrade, ako zgrada mora ispunjavati zahtjeve energetske uinkovitosti.
Tehniki pregled obavlja se u svrhu utvrivanja izgraenosti graevine u skladu s GD.
Ministarstvo, odnosno nadleno upravno tijelo duno je u roku od trideset, odnosno petnaest dana od
dana primitka zahtjeva za izdavanje uporabne dozvole obaviti tehniki pregled graevine.
Na tehniki pregled pozivaju se sudionici u gradnji, javnopravna tijela koja su u postupku lokacijske
dozvole, odnosno graevinske dozvole utvrdila posebne uvjete, odnosno izdale potvrdu idejnog ili glavnog
projekta i po potrebi neovisni strunjaci koje odredi tijelo graditeljstva.
O obavljenom tehnikom pregledu sastavlja se zapisnik.
Ukoliko su utvreni nedostaci, komisija odreuje primjereni rok za otklanjanje nedostataka.
Nakon otklanjanja nedostataka, tehniki pregled se nastavlja.
Uporabna dozvola izdaje se u roku od osam dana od obavljenoga tehnikog pregleda ako se utvrdi da:
1. je uz zahtjev za njezino izdavanje priloena propisana dokumentacija
2. je graevina izgraena u skladu s GD
3. je graevina prikljuena na prometnu povrinu i komunalnu infrastrukturu
4. je zemljite na podruju gradilita i na prilazu gradilitu dovedeno u uredno stanje.
Nakon izdavanja uporabne dozvole zgrada se upisuje u katastar i u zemljine knjige

Katastarski ured evidentira graevinu u katastru ako je za tu graevinu izdana uporabna dozvola.
Evidentiranje se provodi na temelju geodetskog projekta koji je sastavni dio GP i izjave ovlatenog
inenjera geodezije da je graevina izgraena u skladu s tim projektom, odnosno na temelju geodetskog
elaborata za evidentiranje graevine u katastru ako se radi o zgradi za koju se ne izrauje geodetski
projekt.
Nadleni sud upisuje graevinu u zemljine knjige. Evidentira se njezin vlasnik, veliina i eventualni tereti
(hipotekarni, vlasniki).
Za primopredaju zgrade potrebno je jo izvriti okonani obraun i isplatu izvrenih radova izvoau.
Primopredaja u pravnom smislu znai da novoizgraena graevina prelazi iz posjeda izvoaa u posjed
investitora.
40

3.4. SUDIONICI U GRADNJI

Definirani su Zakonom o graenju (NN 153 / 13).
3.4.1. INVESTITOR je pravna ili fizika osoba u ije ime se gradi graevina.
Investitor mora projektiranje, kontrolu (reviziju), graenje i struni nadzor povjeriti osobama registriranima
za obavljanje tih djelatnosti.
Osnovni uvjet da bi neka pravna ili fizika osoba mogla biti investitor je, u smislu Zakona o prostornom
ureenju i gradnji, da je vlasnik ili od vlasnika ovlateni korisnik/posjednik nekretnine na kojoj se gradi
(parcele ili zgrade).
3.4.2. PROJEKTANT je fizika osoba koja ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlateni arhitekt
ili ovlateni inenjer.
Ovlateni arhitekt i ovlateni inenjer upisani su u Imenik ovlatenih arhitekata Hrvatske komore
arhitekata, odnosno pojedinih komora inenjera u graditeljstvu temeljem poloenog strunog ispita
i prakse u struci od barem dvije godine.
Projektant je odgovoran da projekti koje izrauje ispunjavaju uvjete propisane ZOPU, ZOG i drugim
relevantnim zakonima, urbanistikim planovima i propisima.
Ukoliko u projektiranju sudjeluje vie projektanata, investitor je duan imenovati glavnog projektanta, koji
je odgovoran za cjelovitost i meusobnu usklaenost projekata.
3.4.3. REVIDENT je fizika osoba ovlatena za kontrolu (reviziju) projekata.
Ovlatenje za obavljanje kontrole projekata daje i ukida Ministarstvo.
Ovlatenje za obavljanje kontrole projekata moe se dati osobi s najmanje deset godina radnog iskustva u
projektiranju sloenih konstrukcija i koja je dala znaajan doprinos tehnikoj struci.
Kontrola glavnog projekta, obavlja se s obzirom na mehaniku otpornost i stabilnost:
betonskih i zidanih konstrukcija (BK)
metalnih i spregnutih konstrukcija (MK)
drvenih konstrukcija (DK)
geotehnikih konstrukcija (GK).
Kontrola glavnog projekta glede mehanike otpornosti i stabilnosti obvezna je za zgrade:
konstrukcije raspona 10 m i vie
graevinske (bruto) povrine 800 m2 i vie
visine 20 m i vie, mjereno od dna temelja do vijenca
konzole duljine prepusta 5 m i vie
ovjeene fasade
sve zgrade koje se grade neposredno uz postojeu susjednu graevinu, neovisno o veliini.
Takoer, pravilnik o kontroli projekata propisuje uvjete za industrijske graevine, prometne, vodne,
energetske i druge graevine.
Revident je odgovoran da projekt ili dio projekta za koji je proveo kontrolu i dao pozitivno izvjee
udovoljava zahtjevima ZOG, drugih zakona, tehnikih propisa, pravilnika i pravila struke u pogledu
kontroliranog svojstva.
Prema Zakonu o zatiti od poara provodi se kontrola projektata u pogledu zatite od poara.
Ovlatenjem se stjee naziv ovlateni revident za zatitu od poara , a uvjete koje treba ispuniti
propisuje Ministarstvo unutarnjih poslova.
Kontrola projekta (revizija) provodi se za najzahtjevnije graevine u pogledu zatite od poara, koje
ispunjavaju najmanje jedan od sljedeih uvjeta:
graevine javne namjene ugroene poarom u kojima boravi, radi ili se zadrava vie od 20
nepokretnih ili slabo pokretnih osoba ili osoba ije je kretanje ogranieno (pritvorenici i sl.),
graevine ugroene eksplozijom kojom je mogue ugroavanje ivota 50 i vie osoba,
41

graevine javne namjene ugroene poarom u kojem je mogue ugroavanje ivota 100 i vie osoba,
graevine ugroene poarom ili eksplozijom kojima je mogue ugroavanje javne komunalne
infrastukture u bitnom opsegu,
graevine kod kojih se bitni zahtjevi zatite od poara dokazuju metodama prorauna i modelima.
3.4.4. IZVOA je pravna ili fizika osoba koja gradi ili izvodi pojedine radove na graevini i koja
je registrirana za obavljanje tih djelatnosti. Ako u gradnji sudjeluje vie izvoaa investitor imenuje
glavnog izvoaa odgovornog za meusobno usklaivanje radova.
Izvoa je duan:
- raditi u skladu s GD, potvrenim glavnim projektom, odnosno izvedbenim projektom i na nain da se
ispune bitni zahtjevi za graevinu (pouzdanost, stabilnost, trajnost) i ostale zakonom propisane fizike i
druge kvalitete;
- ugraivati materijale i opremu zakonski i projektom propisane kvalitete;
- osiguravati dokaze o kvaliteti radova / opreme (ateste)
- gospodariti i/ili zbrinuti graevni otpad nastao tijekom graenja na gradilitu sukladno propisima koji
ureuju gospodarenje otpadom.
Izvoa imenuje inenjera gradilita, odnosno voditelja radova koji vodi graenje ili pojedine radove. Ako u
graenju sudjeluje dva ili vie izvoaa, investitor odreuje glavnog izvoaa koji je odgovoran za
meusobno usklaivanje radova i koji (glavni izvoa) imenuje glavnog inenjera gradilita.
3.4.5. NADZORNI INENJER provodi u ime investitora struni nadzor graenja.
Nadzorni inenjer kontrolira da graenje bude u skladu s Graevinskom dozvolom, potvrenim
glavnim projektom, ZOG, zakonski i projektom propisanom kvalitetom radova.
Nadzorni inenjer ovjerava graevinski dnevnik i graevinsku knjigu te provjerava koliine izvedenih
radova, i potpisuje naloge za obrono plaanje izvoaa (tzv. mjesene situacije).
Nadzorni inenjer ne moe biti zaposlenik osobe koja je izvoa.
Kod sloenih gradnji investitor imenuje glavnog nadzornog inenjera, koji je odgovoran za cjelovitost i
meusobnu usklaenost strunog nadzora gradnje. On imenuje i vodi nadzorne inenjere ostalih
specijalnosti:
za geomehaniku,
za konstrukcije
betonske, metalne, drvene
za arhitekturu
razni zanatski i zavrni radovi, akustika
za instalacije
termotehnike,
hidrotehnike,
elektrotehnike
telekomunikacijske
ozvuenja
video opremu
ostale specijalne opreme
dizala
itd.
za prometnice
za krajobraznu arhitekturu i hortikulturu
itd.
42

4. RAUNALNI PROGRAM ZA OPERATIVNO PLANIRANJE

MS PROJECT Osnovne informacije o softveru
MS Project (MSP) dio je softverskog paketa MS Office. Program se koristi za planiranje i voenje
projekata. Za izradu gantograma na vjebama POG-a koristit e se samo mali dio mogunosti ovog
softvera.
Za sve korisnike MS Office-a (Word, Excell, PowerPoint, itd.), snalaenje u MSP-u relativno je jednostavno
i intuitivno.
Osnovni izbornici su: File (manipuliranje dokumentom), Edit (manipuliranje tablicom i poljima), View
(manipuliranje grafikim prikazom), Insert (umetanje novih elemenata), Format (oblikovanje), Tools (alati),
Project (pregledanje i pretraivanje plana), itd. i opcije dostupne u njima tipine su za MS Office softverski
paket.
U MSP-u glavno suelje sastoji se od lijevog, tablinog dijela u kojem se unose aktivnosti i njihovi detalji, i
desnog prozora u kojem se prikazuje grafiki prikaz plana.
U tablinom dijelu unose se aktivnosti (Task Name) prema unaprijed definiranom redoslijedu (tehnoloki
slijed!), upisuje predvieno trajanje aktivnosti (Duration), te uspostavlja veza s prethodnim aktivnostima o
kojima ta aktivnost izravno ovisi (Predecessors).
Sve ulazne vrijednosti za pojedinu aktivnosti mogue je i naknadno promijeniti na Task Information
pregledniku (mi na odreenu aktivnost, desni klik, padajui izbornik Task Information).
U Task Information pregledniku definira se nekoliko vanih karakteristika za pojedinu aktivnost veze i
ogranienja.
Veze se definiraju u podizborniku Predecessors, u polju Type. Veze izravno definiraju odnos dviju
meuzavisnih aktivnosti. etiri su glavna tipa veza:
Start-To-Finish (SF) najei je tip veze. Aktivnost B moe poeti tek

kad A zavri. U MSP-u, SF veza je default odnos.
Start-To-Start (SS) oznaava odnos u kojem aktivnost B ne moe poeti

prije nego to zapone aktivnost A.
43

Finish-To-Finish (FF) oznaava odnos u kojem aktivnost B ne moe

zavriti prije nego to zavri aktivnost A.
Finish-To-Start (FS) oznaava odnos u kojem aktivnost B moe zavriti

tek kad aktivnost A zapone.
Ogranienja (Constraints) se takoer nalaze u Task Information pregledniku, u podizborniku Advanced, i

definiraju vremenska ogranienja za poetak ili kraj odreene aktivnosti. Primjeri ogranienja (Constraint
type) jasno govore o kakvom tipu ogranienja je rije, npr: As Late As Possible, As Soon as Possible,
Finish No Earlier Than, Must Finish On, itd...
Od ostalih vanih pojmova / koncepata, u MSP-u je takoer relativno jednostavno koristiti i:
Milestone: pragovi, kontrolne toke (svaka aktivnost kojoj je trajanje 0 u MSP-u se automatski
smatra pragom).
Lag Time: je dodatno vrijeme dozvoljeno izmeu dviju aktivnosti, odnosno vremenska rezerva koja
odgaa nastup sljedee aktivnosti
Lead Time: pomicanje odvijanja neke aktivnosti unaprijed; Lead Time je negativnan lag time.
Primjer: FS veza s 10% Lead-a znaila bi "sljedbenik zapoinje kad prethodnoj aktivnosti preostane jo
10% za dovretak", itd...
Aktivnosti je mogue podijeliti prema grupama i razdijeliti na podaktivnosti (Subtasks), oznaiti razliitom
bojom linija, dodati biljeke i napomene, itd.
Dinamiko praenje izvrenja plana u realnom vremenu, upravljanje resursima, financijama, pripravljanje
izvjetaja, itd..., spada u napredne opcije koritenja ovog softvera koje su, iako zanimljive, za potrebe
izrade gantograma na vjebama POG-a izvan predmeta naeg interesa.
Dodatne informacije o softveru kao i detaljne upute dostupni su na slubenoj internet stranici MSP-a:
http://office.microsoft.com/en-us/project/default.aspx
te naravno u izborniku pomo (F1).
44

POG Skripta 15-16

Hochgeladen von

Dokumentinformationen

Copyright

Verfügbare Formate

Dieses Dokument teilen

Dokument teilen oder einbetten

Freigabeoptionen

Stufen Sie dieses Dokument als nützlich ein?

Sind diese Inhalte unangemessen?

Copyright:

Verfügbare Formate

POG Skripta 15-16

Hochgeladen von

Copyright:

Verfügbare Formate

Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu

Jurai, aja, Bai, Cvitanovi, Jaklenec, Mance

Draen Jurai i suradnici

PLANIRANJE I ORGANIZACIJA GRAENJA

Skripta za studente 5. semestra Preddiplomskog studija ak.god. 2015/16.

Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu

Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu

POSLOVI, POSTUPCI I SUDIONICI PROCESA GRAENJA ........................................................................................... 29

RAUNALNI PROGRAM ZA OPERATIVNO PLANIRANJE ............................................................................................. 184

Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu

Nastava Planiranja i organizacije graenja ima tri bitne i povezane sastavnice:

Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu

Rijeka: Graevinski fakultet, 2003.

Zagreb: Graevinski institut, 1990.

Zakon o prostornom ureenju

Pravilnik o nainu obrauna povrine i

NN 90 /2010, 110/10, 55/12

Pravilnik o tehnikom pregledu graevine

Pravilnik o uvjetima i nainu voenja

Zakon o zatiti od poara

Pravilnik o revidentima iz zatite od poara

Pravilnik o kontroli projekata

Tehniki propisi iz podruja gradnje

Zagreb: NZ Globus, 1992.

Zagreb: Grafiki zavod Hrvatske, 1986.

Architecture's New Media

Cambridge, Mass.: MIT, 2004.

The Form of Housing

Sam Davis, ur.

New York: Van Nostrand Reinhold, 1977.

Getting There by Design:

London: Architectural Press, 1997.

Project Management Demystified

New York: Van Nostrand Reinhold

Modern Construction Management

Oxford: Blackwell Science Ltd, 1995.

J. Eisele i E. Kloft (ed.)

Basel: Birkhuser Architecture, 1999

Andrea Deplazes (ed.)

Basel: Birkhuser, 2005.

Basics: Site Management

Lars Phillip Rusch

Basel: Birkhuser, 2008.

Basel: Birkhuser, 2009.

Construction Material Manual

Basel: Birkhuser, 2006.

Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu

Planiranje i organizacija svakog procesa ( pa i graenja) zahtijeva efikasnu komunikaciju sudionika.

razvoj znaenja pojma

Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu

Poetkom XXI stoljea,znaenje pojma PROJEKT se jo dodatno proirilo.Koristi se konotativno,

Vidi Jutarnji list, 11. oujka 2011.

Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu

Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu

1.3.3. POSLOVI ARHITEKTA od majstora graditelja do koordinatora i managera3

Davis, 1977: 140.

Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu

to sve arhitekti mogu raditi

1.3.4. PROJEKTNI URED organizacijski oblici poslovanja

Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu

1.4. ALAT I STROJ

Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu

1.6. INDUSTRIJA i GRADITELJSTVO

1.7. TEHNIKA I TEHNOLOGIJA