Sie sind auf Seite 1von 99

NACIONALNA SIGURNOST

Preduslovi stvaranja teorije sigurnosti


Prije nego se bilo ta kae o pitanjima sigurnosti
neophodno je navesti neka opa mjesta u vezi sa onim

ta je izvan teorijskih rasprava, a u unutranjosti je


sigurnosti kao konkretna djelatnost.
Hegel: Svrha posveuje sredstvo
Machiavelli: Kad sama sigurnost zemlje ovisi o
odluci koju valja donijeti, ne smije se dopustiti da
prevagnu razmatranja o pravdi ili nepravdi, ovjenosti
ili okrutnosti, slavi ili sramoti. Ostavimo po strani sva
ta razmatranja; jedino vano pitanje glasi: Kako e se
spasiti ivot i sloboda zemlje?

Winston S. Churchill: ef i visoki oficiri tajne slube

kretali su se tim podzemnim labirintima i obavljali svoj


posao s hladnom i bezglasnom strau.. U visokim
sferama obavjetajnog rada injenice su bile ravne
najfantastinijim dosjetkama romana i melodrama.
Povjesniar o Osteru: Desnica nikada nije smjela

doznati to smjera ljevica. Njegova je bit bila u opasnoj


igri, ulozi bijahu ivot i smrt, a svkodnevni zadatak:
uhvatiti i ne biti uhvaen. Oster, koji je esto vrludao
po samom rubu provalije, godinama je djelovao u
takvoj nadstvarnoj atmosferi.

Ka definiciji
Sigurnost je stanje u kojem je obezbijeen

uravnoteen fiziki, duhovni, drutveni i materijalni


opstanak pojedinca i drutvene zajednice u odnosu
prema drugim pojedincima, drutvenim zajednicama i
prirodi.

Sigurnost u savremenom svijetu se definira kao:


Vojno-odbrambena sigurnost
Politika sigurnost
Drutvena sigurnost
Ekonomska sigurnost
Ekoloka sigurnost (sigurnost u oblasti zatite okolia)
SVE TREBA POSMATRATI U INTERDISCIPLINARNOM
SMISLU

Sukob tradicionalista i modernista


1. Jedni preferiraju samo vojnoodbrambenu sigurnost

2. Drugi su tzv. proirivai

--- Tradicionalisti su smatrali da se sigurnosne studije

ne smiju proiriti na pitanja koja nisu vojnog odnosno


dravnog karaktera. Oni koji su zagovarali proirenje
sigurnosne politike su razvili gotovo sveobuhvatni
koncept sigurnosti.

--- Kada je rije o proirivaima, njihove ideje su

dvodimenzionalne:
a) s jedne strane je bila dimenzija proirenja koja je
znaila ekstenziju sigurnosti i na pitanja koja nisu
samo vojne prirode,
b) s druge strane je bila dimenzija produbljivanja gdje
se istrauje da li i drugi akteri osim drave mogu biti
predmet sigurnosne prijetnje.
Prevedeno u praksu, ovo znai da su se prijetnje i
referentni objekat sigurnosti mijenjali.

--- Na vrhuncu te rasprave, osnovana je tzv.

Kopenhagenka kola kako bi tom pitanju pristupila


sa umjerene take gledita.
Predstavnici ove kole zastupaju specifian teoretski
okvir koji se, generalno gledajui, zasniva na tri glavne
ideje:
a) posigurnjenje (eng. Securitisation) to predstavlja proces kojim neto

biva predstavljeno kao prijetnja i tako postaje sigurnosni problem,


b) sigurnosni sektori i
c) regionalni sigurnosni kompleksi.

--- Istovremeno, ovakvo tretiranje sigurnosti ukazuje na

injenicu da nije samo drava ta koja moe biti objekat


sigurnosnih prijetnji.
Posigurnjenje se definira kao proces kojim neko
pitanje poprima sigurnosni karakter i time
predstavljeno kao prijetnja.

--- Koncepte sektora i regionalni sigurnosni komleks je

uveo Barry Buzan. Umjesto da se fokusira iskljuivo na


vojna pitanja, Buzan razlikuje pet sigurnosnih sektora koji
mogu utjecati na kolektivnu sigurnost:
vojni,
ekonomski,

politiki,
drutveni i
sektor ivotne sredine.

Koncept regionalnih sigurnosnih kompleksa naglaava

vanost regionalnog nivoa u sigurnosnoj analizi

Sektori sigurnosti
Tradicionalno poimanje sigurnosti proiruje se na pet

sektora sigurnosti koji utjeu na ukupnu


bezbjednosnu situaciju:
vojni,
politiki,
ekonomski,
drutveni i
sektor ivotne okoline

--- Uopeno govorei, vojna sigurnost se odnosi na

kapacitet drave za oruani napad, odnosno odbranu,


te nain na koji drave percipiraju institucije drugih
drava. Politika sigurnost se odnosi na
organizacionu stabilnost drava, sistem vlasti i
ideologije koje im kao takvim daju legitimitet.
Ekonomska sigurnost se odnosi na mogunost
pristupa resursima, finansijama i tritima koji je
potreban da se odri prihvatljiv nivo dobrobiti u
dravi i moi te drave.

--- Drutvena sigurnost se odnosi na odrivost unutar

prihvatljivih uslova za razvoj jezika, kulture i religije,


nacionalnog identiteta i obiaja. Sigurnost u sektoru
okolia se odnosi na stanje u biosferi na lokalnom i
planternom nivou, kao osnovnog sistema od koga
zavisi cjelokupno ljudsko djelovanje.

Regionalni sigurnosni kompleksi


Kraj Hladnog rata je uvelike promijenio meunarodni

sigurnosni sistem, i radikalno izmijenio odnose u


oblasti sigurnosti. Teorija regionalnih sigurnosnih
kompleksa naglaava vanost regionalnog nivoa u
sigurnosnim analizama, i smatra da nakon kraja
rivaliteta, meusobna zavisnost u oblasti sigurnosti e
ostati unutar granica regionalnog sigurnosnog
kompleksa

--- U poetku, regionalni sigurnosni kompleks je bio

definisan kao grupa drava iji su sigurnosni problemi


u tolikoj mjeri povezani da njihova nacionalna
sigurnost ne moe biti posmatrana bez da se ne uzme
u obzir nacionalna sigurnost drava u regiji.

--- Meutim, definicija regionalnog sigurnosnog

kompleksa je trebalo da odrazi razliitost aktera i


sektora sigurnosti i da se ogradi od fokusa na dravu.
U tom smislu regionalni sigurnosni kompleks je
redefiniran kao set jedinica iji su glavni procesi
sigurnosnizacije i desigurnosnizacije toliko
meusobno povezani da se njihovi sigurnosni problemi
ne mogu analizirati ili rijeiti za svaku tu jedinicu
zasebno.

--- Regionalni sigurnosni kompleksi su regije zasnovane

na pitanjima sigurnosti. Sigurnosne regije mogu, ali


ne moraju biti povezane po nekim drugim pitanjima.
Analiza regionalne sigurnosti se mora vriti na etiri
nivoa:
domae slabosti na dravnom nivou,
odnosi meu dravama,
odnosi regije sa susjednim regijama i
uloga svjetskih sila u regiji.

Sigurnosne prijetnje
Teoretiari razlikuju pet oblika prijetnji koje

korespondiraju sektorima sigurnosti.


Vojna prijetnja je opasnost za sve komponente
drave
Politike prijetnje imaju za cilj da unite internu
organizacionu sposobnost, nacionalni identitet i
institucije drave.

--- Drutvene prijetnje, teko ih je razgraniiti od

politikih ali je bitna njihova osobina da originiraju iz


samog drutva
Preostale dvije vrste prijetnji su ekonomske i
prijetnje ivotnom okoliu koje je teko analizirati
u sigurnosnom smislu jer je teko odrediti ko je
odgovoran za, na primjer, ekonomski pad.

Historijski pogled
Teorije
Prirodno svojstvo ljudskog roda
Historijska kategorija
egzegeza

---Prvo stajalite, po kojem je obavjetajna djelatnost


prirodno svojstvo ljudskog roda, te prema tome da
postoji od kada i ljudsko drutvo i da e postojati dok
postoji to drutvo, teko da moe otrpiti kritiku,
budui da prvobitni ljudi, koji su ivjeli u uvjetima
elementarne sakupljake privrede, jednostavno nisu
posjedovali nikakve tajne u drutvenom smislu.

--- Tek sa prvom podjelom u zasebne i makar primitivno

organizirane zajednice, pojavljuje se fenomen tajne


jedne zajednice koju treba uvati od druge zajednice.
Prema tome, obavjetajna djelatnost je nastala pod
odreenim uvjetima, tada, kada se pojavila objektivna
potreba za njom. Dakle, nastala je s pojavom
suprotnih, prije svega antagonistikih, interesa meu
ljudima.

Tajna
Sam pojam tajne ima ire i ue znaenje. U irem
smislu tajnom se naziva sve to je nepoznato
(tajna vasione, morskih dubina, prirode i sl.). U
uem smislu tajna se javlja u meuljudskim
odnosima i ine je injenice (podaci) koje
pojedinci, ue ili ire grupe ljudi kao i drave
pridravaju za sebe, "kriju" od drugih, od javnosti.

--- Prema prirodi injenica koje se kriju tajne mogu biti:


line,
privatne,
poslovne,
privredne,
vojne,
pozivne,
slubene,
dravne itd.

Lina tajna
Postoje line tajne ovjeka, bez kojih nema ljudske
privatnosti - bez ega nema slobode linosti koja
je novo pravo u oblasti linih prava ovjeka.
Ovo pravo je odbrana od opasnosti koju utvruje u
SAD sociolog Pakard da se moderno industrijsko i
potroako drutvo ne pretvori u "golo drutvo", a
to znai obezlienu sredinu.

Poslovna tajna
Podaci proglaeni zakonom drave, drugim
propisom, opim aktom ili odlukom nadlenog
organa, i podaci koji, kao takvi, nisu odreeni, ali
ije bi odavanje, zbog njihove vanosti, moglo
oigledno izazvati tee tetne posljedice za
privredu.

Vojna tajna
Vojnu tajnu ine podaci koji su zakonom, nekim
drugim propisom ili naredbom vojnog starjeine
ili ustanove proglaeni vojnom tajnom i svi drugi
podaci koji imaju znaaj za oruane snage nae
zemlje.

Slubena tajna
Slubenom tajnom smatraju se podaci koji imaju
vei znaaj za neku slubu, za njeno
funkcioniranje.

Dravna tajna
Dravnu tajnu ine dokumenti ili podaci ije dranje
u tajnosti zahtijevaju politiki ili privredni
interesi drave, zatim bezbjednost i odbrana
zemlje

Pozivna ili profesionalna tajna


Podaci koje su lica odreenih zanimanja saznala u
toku vrenja svog poziva (advokat, zdravstveni
radnik i vjerski ispovjednik) predstavljaju
profesionalnu tajnu i zakonom su zatieni.
Odreenim zakonima zatieno je uvanje
profesionalne tajne.

Sigurnost je sistemska djelatnost drave


Rije je i o unutarnjoj i o spoljnoj sigurnosti

Drave ne funkcioniraju po principu

robinzonizma

Faktori utjecaja
Kakva e biti openito bezbjednosna, odnosno sigurnosna politika

jedne drave (vanjska i unutarnja), ovisi od niza faktora, ali se posebno


diferenciraju slijedei:
povijesno naslijee,
geografski poloaj
geopolitiki poloaj (prvenstveno s aspekta neposrednog
okruenje),
geostrateki poloaj,
ekonomska razvijenost
kadrovsko-matertijalni potencijali,
dmografska potencijalnost,
administrativno ureenje (drutveno ureenje zemlje
anticipacija ciljeva,

Sigurnosna politika
Bezbjednosna, odnosno sigurnosna politika treba
da, generalno posmatrano, vodi prvenstveno
rauna o
opstanku drave,
nacionalnom opstanku,

fizikom samoodranju,
teritorijalnom integritetu,
politikoj samostalnosti (neovisnost i suverenost) te
kvalitetu ivota graana

Opstanak drave
Kada je rije o opstanku drave, tei se ka tome da
drava kao sistem organizirane vlasti, kao
samostalni subject meunarodnog prava, kao
akter u meunarodnim odnosima, ne izgubi svoj
identitet i ne postane ili dio neke druge drave.

--- Drava je politiki subjekt koji je suveren, tj. nije


podloan nikakvoj vioj politikoj vlasti.
Drava, kao osoba prema meunarodnom pravu,
mora imati sljedee osobine: (a) stalno stanovnitvo;
(b) definirani teritorij; (c) vlast; i (d) sposobnost da

stvara odnose s drugim dravama Montevidejska


konvencija

--- Termin drava se upotrebljava u vie razliitih


znaenja. U uem smislu, pod dravom se
podrazumijeva sam dravni aparat - hijerarhijska
organizacija sastavljena od individualnih i
kolektivnih nosilaca dravne vlasti i svih inovnika

i slubenika koji ulaze u sastav njenih razliitih


organa

--- O dravi se moe govoriti i u jednom irem


znaenju. Pod dravom se u tom sluaju
podrazumijeva cjelokupno drutvo obuhvaeno
jednom dravnom organizacijom, dakle ne samo
dravni aparat nego i teritorija i stanovnitvo koji

su pod istom dravnom vlau.


Drava je i historijska tvorevina. Ona nastaje kad
razvoj proizvodnih snaga drutva potkopa i
konano razbije homogenu drutvenu strukturu
prvobitnih zajednica.

---Kada se govori o dravi nemogue je ne objasniti i pojmove


dravna teritorija i dravna granica.
Dravna teritorija je prostor na kome se prostire vlast
odreene drave i koji je obuhvaen dravnom granicom.
Prostor iznad i ispod dravne teritorije takoer pripada
dravi ija je teritorija, to znai da dravna teritorija nije
samo povrina zemlje ve da je i ona trodimenzionalna.
Teritorija drave obuhvata i jedan pojas morske povrine
od granice drave prema slobodnom moru, a taj se pojas
naziva teritorijalno more.

---Uz dravni teritorij, kao sigurnosni objekt, organski je vezana


dravna granica. Dranva granica je vana i po unutranju i
po spoljnu sigurnost (nepovrjedivost granica, granini
incidenti, prekogranino krijumarenje i verc, ilegalne
migracije, ubacivanje bandi i dr.). Dravna granica je crta
koja oznaava gdje prestaje dravno podruje jedne, a
poinje dravno podruje druge, susjedne drave. Ako se
radi o pomorskoj dravi, dravna granica u odnosu na
otvoreno more ini spoljna crta teritorijalnog mora.

Nacionalni opstanak
A ako je rije o nacionalnom opstanku, jedan od
osnosvnih preduvjeta je istovremeni opstanak
drave i nacije. Meutim, nacionalni opstanak ne
vee se uvijek i nuno i za opstanak drave.
Mogue su (a postoje konkretni primjeri u

savremenom svijetu) situacije kada se postepeno


gubi nacionalni identitet u korist nekog drugog
kulturnog identiteta.

----Pripadnici jedne grupe koji su specifini po tome to


imaju zajedniki identitet i gotovo uvijek zajedniko
srodstvo i porijeklo u smislu naslijedstva. Nacionalni
identitet podrazumjeva prepoznatljive specifinosti
odreene grupe kao i lini osjeaj pripadnosti.

---Pokret nacionalne iskljuivosti i hegemonije, gdje se


sopstvena nacija nekritiki pozitivno vrijednuje u
odnosu na druge. Nacionalizam je kroz historiju,
zavisno od ciljeva i nosilaca ideolokih kretanja,
imao razliita znaenja i razliit znaaj. Prvo se
javlja kao politiki i kulturni pokret mlade
graanske klase u njenoj borbi protiv feudalizma,
u prevladavanju feudalnog partikularizma i
stvaranju jedinstvene (nacionalne) drave.

Fiziko samoodravanje
Trei vid opstanka je fiziko samoodranje. Ovaj vid
opstanka ne svodi se dalji ivot drave ili nacije,
kao organizacije, nego na fiziko preivljavanje
grupe ljudi, bilo da su to stanovnici jedne zemlje
ili pripadnici jedne nacije.

Teritorijalni integritet
U drugu grupu vrijednosti spada teritorijalni
integritet.
Pod integritetom drave, podrazumijeva se stanje
potpunosti i nepodjeljenosti teritorije i
suvereniteta jedne zemlje.

Uspjeno odupiranje stranim teritorijalnim


pretenzijama je kontinuirani test odbrambene i
openito sigurnosne spremnosti jedne drave. No,
pogreno je teritoritorijalni integritet posmatrati
samo sa aspekta moguih izvanjskih nasrtaja ili
povrjeivanja po bilo kom osnovu.

Politika samostalnost
Trea grupa vrijednosti koje se tite nazivamo
politikom samostalnou, to je opi naziv za
suverenitet, nezavisnost, meunarodni
subjektivitet, nain ivota i nacionalni ivot.

---Suverenitet je obiljeje dravne vlasti po kojem u


svakoj dravi postoji i mora postojati najvia,
nedjeljiva i aposolutna vlast koja ne podlijee vioj
kontroli.

---Neovisnost predstavlja situaciju u kojoj drava na


vlastitom teritoriju posjeduje suverenitet. U
meunarodnim politikim odnosima suverena
drava koja svoju politiku upravlja prema vlastitim
interesima nastoji ostvariti i odrati politiku,
vojnu, kulturnu i ekonomsku neovisnost.

Kvalitet ivota
I konano, etvrta grupa tienih vrijednosti je
kvalitet ivota.
Tu se prvenstveno misli na lini i drutveni
standard ivota pojedinca, ekonomski razvoj i
mogunosti toga razvoja.

ta je bit?
Pod ovim se podrazumijeva
stalna analiza sigurnosnog okruenja i
iznalaenje modusa aktivne ravnopravne suradnje a ne
konflikata, prijetnji i aspiracija u dvosmjernom smislu:

integracije,
partnerska i strateka saradnja,
tendencije ka kolektivnoj sigurnosti i dr.

Vrste sigurnosti
Odbrambena sigurnost
Drutvena sigurnosti (identitet)
Ekonomska sigurnosti
Poltika sigurnosti

Ekoloka sigurnosti

U tom smislu podrazumijevamo:


vanjsku sigurnost,
odbrambenu sigurnost,
vanjsku i unutranju privrednu i financijsku
sigurnost te
unutranju sigurnost.

Oblici sigurnosti

Socijalna
pravna
politika
ekonomska
ekoloka
javna
vanjska
dravna
saobraajna
vojna
univerzalna, itd

Sigurnost prema subjektima i objektima


zatite
Sigurnost ovjeka (npr.pravna zatita, lina i
imovinska)

sigurnost porodice (npr.socijalna i ekonomska)


sigurnost zajednice (npr. gradovi, naselja, fabrike,
kole)

sigurnost drutvene zajednice (npr.sigurnost svih


pripadnika, zatita ustavnog ureenja i sl)

SIGURNOST KROZ OSNOVNE


KONCEPTUALNE OKVIRE

individualna sigurnost
nacionalna sigurnost
meunarodna sigurnost
globalna sigurnost

Individualna sigurnost
Drava mora pojedincu obezbijediti uravnoteen i
kvalitetno siguran ivot. Meutim, drava moe
predstavljati prijetnju prema pojedincima i to
najmanje na etiri naina:
prijetnje koje su posljedica domaih zakona i njihovog

sprovoenja,
prijetnje koje proizilaze kao posljedica politikih aktivnosti drave
protiv pojedinaca,
prijetnju koje proizilaze iz borbe za kontrolu u dravnom aparatu i
prijetnje koje su rezultat vanjske politike drave.

---Prijetnje bivaju realizirane kroz, na primjer,


preveliku policijsku kontrolu, ili kroz
implementaciju dravne politike protiv odreenih
pojedinaca i/ili grupa.

Nacionalna sigurnost
sigurnost nacionalnog okruenja
zatita ivota ljudi
zatita linog i drugog interesa
zatita ovjekovih prava i sloboda

ureenje temeljnih funkcija drutva

Unutranja sigurnost
Kada je rije o definiranju unutranje sigurnost,

izdvajaju se
pravna sigurnost,
javna bezbjednost kao supstitut line ili grupne

sigurnosti i
socijalna sigurnost.

Funkcije unutranje sigurnosti su


ouvanje zakonitosti i ustavom utvrenog poretka
poretka,

informativna djelatnost i
zatita cjelokupne drutvene infrastrukture

Strukturni elementi za provedbu tih


funkcija
policija,
obavjetajne slube,
inspekcijske slube,
carina i
drugi organi formalnog drutvenog nadzora

Konstante

U provoenju bezbjednosne politike ima vie konstanti


Meu prvima diferencira se procjena prijetnje i rizika sigurnosti
To podrazumijeva usmjeravanje panje na mogue tendencije (ili pojave) u sferama:

unutranjih konflikata po bilo kojem osnovu,


nasilne promjene meunarodno priznatih granica,
eventualne ekspanzije etnikog ili religijskog ekstremizma,
nasilne promjene unutranjeg ustavom utvrenog poretka,
organiziranog kriminala,
proliferacije,
trgovine ljudima,
ilegalnih migracija,
terorizma,
razvoja i transfera oruja masovnog unitenja,
socijalnih problema,
masovnih ruilakih nemira,
zagaenja okolia i dr.

Temeljne vrijednosti
Temeljne vrijednosti su:
zatita ivota, ustavnih prava i sloboda i line sigurnosti graana,
zatita neovisnosti i teritorijalnog integriteta na osnovi

ravnopravnosti drava i naroda;


zatita demokratije i ljudskih prava,
zatita civilnih i ljudskih prava;
zatita prava naroda, religijskih skupina i nacionalnih manjina;
zatita moralnih i obiteljskih vrijednosti i
kontinuirano obezbjeivanje drutvenog ambijenta za stvaranje
materijalne dobrobiti i opeg prosperiteta.

Temeljni interesi
Temeljni interesi su:
zatita ustavnog poretka;
razvoj sigurnosnih odnosa sa drugim dravama voenjem

proaktivne bezbjednosne, odnosno sigurnosne politike;


sprjeavanje sukoba;
stvaranje kooperativne sigurnosti i ouvanje svjetskog mira;
strateko participiranje u globalnom gospodarstvu;
uvrivanje meunarodnog poloaja i pristup kolektivnim
sistemima sigurnosti i odbrane;
ukljuivanje i aktivna uloga u asocijacijama u regiji i
meunarodnim organizacijama
zatita okolia uz sprjeavanje ekoloke degradacije i racionalno
koritenje prirodnih resursa.

Sistem
Sigurnosna struktura, pa prema tome i sigurnosni
sistem, specifian je za svaku dravu ponaosob

----

DRAVA
PARLAMENT

SIGURNOSNA POLITIKA

PARLAMENTARNI
NADZOR NAD
SLUBAMA
SIGURNOSTI

VLADA
SIGURNOSNO
SAMOORGANIZIRANJE
DRUTVA

SISTEM
SIGURNOSTI
VANJSKA SIGURNOST

UNUTRANJA
SIGURNOST

POLICIJA
VOJSKA

OBAVJETAJNE SLUBE
INSPEKCIJSKE SLUBE
CARINA ITD.

Temeljni elementi

Temeljni elementi jednog sistema sigurnosti su


1. politika sigurnosti,
2. sigurnosna struktura i
3. sigurnosno samoorganiziranje drutva

Politika sigurnosti sistema X


Pod politikom sigurnosti podrazumijevaju se
vanjska politika,

odbrambena politika,
Privredno-ekonomska (gospodarska politika),
socijalna politika,
ekoloka politika,
energetska politika,
obrazovna politika i
kulturna politika.

---Drave se razlikuju po (redoslijed ne oznaava


prioritete):
Povijesnom naslijeu (odnos prema
povijesnosti/historinosti)
Geostratekom i geopolitikom poloaju
Nainu prelaska u novi vrjednosni politiki i
administrativni sistem (mirni prelazak, mirna
razdioba, agresija, rat i dr.)
Drutvenoj i ekonomskoj razvijenosti
Demografskoj potencijalnosti i prostornosti

--- Prirodnim resursima


Kadrovskim potencijalima
Iskustvima u uspostavljanju, razvoju i
funkcioniranju institucija drave (dravnog
aparata)
Tradicijskoj, nacionalnoj, vjerskoj i kulturalnoj
habitualnosti
Razvijenosti civilnog sektora

--- Da bi sigurnost funkcionirala kao imanentni


strukturni elemenat drutva, neophodno je da

svaka drava utvrdi bezbjednosnu, odnosno


sigurnosnu politiku, koja proizilazi iz sigurnosnog
stanja.
Sigurnosno stanje je skup ugroavajuih
elemenata koji se pojedinano i skupno
odraavaju na stanje sigurnosti i raspoloenje
ljudi na datom prostoru, sredini ili u objektu u
odreeno vrijeme. Sadrinu sigurnosnog stanja
ine:

--- stanje reda i mira;


kretanje kriminaliteta kojim se napada na linu i
imovinsku sigurnost graana i drutvenu imovinu;
aktivnosti stranih drava i njihovih organa obavjetajni i informativno-propagandni sistemi;

djelatnosti ekstremnih organizacija i


meunarodna situacija.

OKVIR ZA RAZMATRANJE RJEENJA


Neka se organizacijom drave bave njeni
legitimni politiki i dravni subjekti i faktori

meunarodne zajednice i neka bilateralne i


multilateralne odnose rjeavaju onako kako im
nalau nacionalni interesi
ALI...
Organizacija nacionalnog i internacionalnog
sigurnosnog sektora ne smije biti talac
unutranjih i meunarodnih interesnih grupacija
robinzonizam i izolacionizam te samodovoljnost
u oblasti borbe protiv svih vidova kriminala nisu
dopustivi jer bi u protivnom drave i njihovi
graani postali taocima kriminalaca

--- Sektor sigurnosti mora biti depolitiziran i


deideologiziran kako bi bio do kraja

profesionaliziran i efikasan u ostvarivanju svoje


funkcije
Permanentna edukacija u institucijama sigurnosti
je condicio sine qua non uspjenosti
Prekogranina saradnja treba da se razvija
spram nivoa i strukture sigurnosnih rizika
Ovo je poeljan okvir za borbu protiv svih
sigurnosnih rizika, kako bi se oni drali na nivou
nune drutvene kontroliranosti

Obavjetajna sluba
Prvo, obavjetajna sluba se javlja kao stalni
specijalizirani organ drave sa obavjetajnom

funkcijom
Drugo, nastankom novih uvjeta i daljim razvojem
drutvenih odnosa, obavjetajna djelatnost postaje
sve obimnija, a njeni metodi raznovrsniji
Tree, obavjetajnu slubu ne interesuju samo
vojna i politika saznanja, ve se njen domet iri
na ekonomske i druge oblasti

--- etvrto, pored metoda, naroito je osjetan porast


sredstava obavjetajne prakse
Peto, obavjetajna sluba poinje da se bavi i
mnogim neobavjetajnim pitanjima kao to su:
propaganda, terorizam, diverzija i sabotaa, udaripuevi, stvaranje organizacija, firmi itd.

Naela obavjetajnog rada

Sveobuhvatnost
Neprekidnost u radu
Bezobzirnost
Infiltracija
Objektivnost i provjera
Blagovremenost
Tajnost rada
Planiranje zadataka
Centralizacija rada i rukovoenja
Relativna samostalnost
Specijalizacija
Timski rad
U novije doba, u uslovima postojanja saveza (vojnih), konstituira se novo
naelo kao koordinirano djelovanje nacionalnih obavjetajnih organizacija

Dakle...
OBAVJETAJNA SLUBA je organizirana aktivnost ili

organizacija - ustanova, koja po zahtjevu i namjerama


vodeih politikih struktura pokreta ili drave
prikuplja, ocjenjuje, tumai, prua tajne (zatiene) i
druge podatke o protivniku ili neprijatelju,
titi sopstvene strukture i angaira se na sprovoenju
drugih aktivnosti kojima se ostvaruju odreeni politiki
ciljevi.
Pod pojmom obavjetajna sluba podrazumijeva se
aktivnost kojom se prikupljaju prevashodno tajni ili i
drugi odreeni podaci, ili
To je specijalizirana ustanova koja je dio dravnog
aparata ili organizacija datog pokreta.

--- Ona vri svoju djelatnost na osnovu zahtjeva i

usmjeravanja od efa drave, vlade ili ministra, zavisno


od poloaja date ustanove u nacionalnom
obavjetajnom sistemu, ili od rukovodstva pokreta.
Obavjetajna sluba prikuplja podatke o protivniku ili
neprijatelju, ocjenjuje njihovu tanost, tumai sadrinu
i pravovremeno ih dostavlja korisnicima obavjetajnih
podataka. Svojom metodologijom angairaju se na
sprovoenju psiholokih, subverzivnih i prevratnikih
dejstava i izvoenju specijalnih operacija kojima se
postiu odreeni politiki ciljevi. Inae, dio je politike
organizacije pokreta ili drave, a bila je i ostala
instrument politike borbe.

---Obavjetajna sluba vri svoju djelatnost na osnovu


zahtjeva i usmjeravanja od efa drave, vlade ili
ministra, zavisno od poloaja date ustanove u
nacionalnom obavjetajnom sistemu, ili od
rukovodstva pokreta.

--- Svojom metodologijom obavjetajne slube angairaju

se na

sprovoenju psiholokih,
subverzivnih i
prevratnikih dejstava
izvoenju specijalnih operacija kojima se postiu odreeni
politiki ciljevi.
Inae, dio je politike organizacije pokreta ili drave, a bila
je i ostala instrument politike borbe.

--- Obavjetajna sluba prikuplja podatke o

protivniku ili neprijatelju,


ocjenjuje njihovu tanost,
tumai sadrinu i
pravovremeno ih dostavlja korisnicima obavjetajnih
podataka

---Svojom metodologijom angairaju se na sprovoenju


psiholokih, subverzivnih i prevratnikih dejstava
i izvoenju specijalnih operacija kojima se postiu
odreeni politiki ciljevi. Inae, dio je politike
organizacije pokreta ili drave, a bila je i ostala
instrument politike borbe.

--- Obavjetajna sluba prikuplja podatke o

protivniku ili neprijatelju,


ocjenjuje njihovu tanost,
tumai sadrinu i
pravovremeno ih dostavlja korisnicima obavjetajnih podataka.
Svojom metodologijom angairaju se na sprovoenju
psiholokih,
subverzivnih i prevratnikih dejstava i
izvoenju specijalnih operacija kojima se postiu odreeni
politiki ciljevi.
Inae, dio je politike organizacije pokreta ili drave, a bila je
i ostala instrument politike borbe.

Kontraobavjetajna djelatnost
Djelatnost, organizacija i organi koji, u okviru obavjetajne

slube, prikupljaju, sreuju, obrauju i na odgovarajui


nain koriste podatke o obavjetajnim slubama,
namjerama i akcijama drugih zemalja, a naroito onih koje
nisu prijateljske, koje predstavljaju stvarnog ili mogueg
neprijatelja.
Kontraobavjetajna sluba ima naroito veliku ulogu u
ratnim pripremama ili akcijama, ali i u miru, organizirajui
akcije i protivakcije prema stranim obavjetajnim
slubama, njihovim akcijama i pripadnicima.

Podjela
Zavisno od aspekta sa koga se posmatra, mogue je na

vie naina vriti podjelu obavjetajne slube:

obavjetajnu slubu u materijalnom i obavjetajnu slubu u


formalnom smislu;
obavjetajnu slubu i kontraobavjetajnu slubu i
civilnu obavjetajnu slubu i vojnu obavjetajnu slubu.

Izvori saznanja obavjetajnih slubi


Javni, legalni, otvoreni
Tajni, ilegalni, operativni

Javni....
Mediji

Printani, Elektronski, Film, Internet

Nauni skupovi, simpoziji, struni skupovi


Naune i strune publikacije

Diplomatija
Psudodiplomatija
Poslovna putovanja i dr.

Operativni....
Agentura
Operativno-tehnika sredstva (tajno video, foto i
fono dokumentiranje)
Tajno praenje
Tajna kontrola komunikacija

Opserviranje
Izvianje
Ispitivanje zarobljenika

Odvijanje obavjetajne djelatnosti


Obavjetajna djelatnost odvija se kroz obavjetajnoi

postupak, obavjetajni krug ili obavjetajni ciklus. Tim


postupkom obuhvaeni su:
utvrivanje obavjetajnih zadataka i planiranje
obavjetajne djelatnosti;
prikupljanje odreenih podataka angairanjem
obavjetajnih i izviakih snaga i upotrebom
sredstava obavjetajno-izviake namjene;

--- izuavanje, provjeravanje i analiziranje prikupljenih

podataka i utvrivanje njihove vrijednosti i


vjerodostojnosti;
procjenjivanje obavjetajnih podataka i odvajanje
glavnog od sporednog, uz istovremeno zakljuivanje i
predvianje razvoja buduih dogaaja;
dostavljanje podataka na koritenje
zainteresiranim i odgovornim faktorima
(dravnim, policijskim organima ili vojnim
komandama).

Obavjetajni ciklus
PLAN

REEVALUACIJA
PLANA

PRIKUPLJANJE
PODATAKA

INFORMISANJE I
IZVJETAVANJE

INTEGRACIJA,
ANALIZA I
INTERPRETACIJA

OBRADA
PODATAKA

EVALUACIJA

Podjela medoda rada obavjetajne slube


Po nekim shvatanjima, aktivnost obavjetajnih slubi

pdijeljena je na obavjetajnu djelatnost i


neobavjetajna djejstva.
Obavjetajna djelatnost po tom shvatanju provodi se:
a) tajnim metodama obavjetajnih slubi
metod tajnog ugraivanja pripadnika slube u

strukturu protivnika ,
agenturni metod i
metod tajnog koritenja tehnikih stvari

---b) prikrivenim metodama obavjetajnih slubi


metod prikrivenog anketiranja,
metod prikrivenog opserviranja i

metod prikrivenog naunog istraivnja

---c) legalnim metodama obavjetajnih slubi


metod prikupljanja podataka ispitivanjem izbjeglica i

dezertera,
metod prikupljanja podataka ispitivnjem ratnih
zarobljenika,
metod prikupljanja podataka izvianjem i
prikupljanje podataka iz sredstava javnog informisanja

---c) U neobavjetajna djejstva po ovim shvatanjima

spadaju:
psiholoka djejstva i propaganda,

subverzivna djejstva

pijunaa,
diverzija,
sabotaa,
izazivanje kriznih situacija,
terorizam i
ubacivanje naoruanih grupa

---c) prevratnika djejstva i


propaganda; sabotaa; terorizam; diverzije;
upotreba specijalnih snaga; nasilno izvrenje
prevrata ( pu, dravni udar).
d) specijalne operacije.

POLICIJA
Sluba i organizacija u okviru dravnog aparata, zaduena

za staranje o javnom redu i poretku.


Uobiajeni zadaci policije su:
prevencija i suzbijanje kriminaliteta i delikvencije (hvatanje i

pritvaranje poinilaca krivinih djela, prikupljanje dokaza protiv


njih, itd.)
staranje o potovanju propisa koji se odnose na javni red,
voenje evidencije o prestupnicima, o tzv. sumnjivim licima i sl.,
regulisanje saobraaja na javnim putevima i u gradovima, itd

Funkcije obrambenog elementa su


odvraanje mogueg napadaa,
odbrana svog teritorija,
zatita stanovnitva i materijalnih dobara te uklanajnje

posljedica agresije,
naoruani otpor agresiji,
neoruani otpor agresiji
djeovanje politikog i drugih drutvenih podsistema ratu
itd.