Revizija, makaze za orezivanje

Tema ovoga jutra je: Revizija, makaze za orezivanje. vrsto vjerujem da, kada
biste mudro i svakodnevno koristili reviziju, da biste uvidjeli da Vam nijedan cilj
nije nedostian. I mislim to ozbiljno, nema cilja koji je izvan Vae sposobnosti da
ga ostvarite.
Kad mi je bilo sedam godina, jedna gospoa rekla mi je: Imala sam viziju o tebi.
Objasniu ti je vrlo, vrlo plastino ne znam ta je to to e ti uraditi, ali
prikazalo mi se e uraditi neto to ljudi nee ponititi i vijekovima nakon to
umre. To jasno vidim; i kroz vjekove e ti ugled rasti, dugo posle tvoje smrti. I tri
ovjeka e biti pominjana u nekoliko narednih stotina godina, a ti e biti jedan od
te trojice kada se bude govorilo o zaslugama za ovjeanstvo.
Osjeam da bi ova jutronja tema, da bi to moglo biti to, da nisam nikada rekao ni
jednu jedinu rije, i vi uli ovo predavanje i povjerovali, i zaista ga primijenili, ovo
bi bilo sjeme koje bi se odavde rairilo tako da ga budue generacije ne bi mogle
ponititi. Jer to je arolija, makaze za orezivanje, revizija. Nije ba vezana za
dostizanje ciljeva, ali ako je svakodnevno budete praktikovali, probudie u Vama
duh Isusa, to podrazumijeva neprestano opratanje grijeha.
Po ovom uenju, grenik uvijek mora otii slobodan; nikada ga neete osuditi, jer
kad se u Vama probudi duh, shvatiete da u njemu nema osude, ve jedino
pratanja, a pratanje nije ono to svijet misli da jeste kada izostavi svoj uobiajeni
in osvete. Ono to mi podrazumijevamo pod pratanjem je identifikacija onoga
kome elimo da oprostimo sa idealom koji on eli da otjelovi u ovom svijetu. I
tako inimo njemu ono to oekujemo, ili bismo voljeli, da drugi ine nama. Dakle,
to god ja elim da postanem, to je vizija koju moram imati za svakog ovjeka sa
kojim doem u dodir u mom svijetu; da niko ne treba biti odbaen, svaki ovjek
treba da bude iskupljen, a moj ivot je proces kroz koji to iskupljenje dolazi. A to
postiem tako to u prosto poistovjetiti drugog sa idealom koji elim da
eksternalizujem u mom svijetu.
Sada emo se vratiti drugom poglavlju Knjige Postanja/1. Mojsijeve. Tamo se
kae: I nasadi Gospod Bog vrt u Edemu na istoku; i ondje namjesti ovjeka, kog
stvori. (1. Mojsijeva 2:8) Sada, Vi itate tu priu i mislite da se sve ovo dogodilo
hiljadama godina ranije. Ja sam doao da Vam kaem da se ovo deava sada. Vi se
sada nalazite u Edemskom vrtu i mislite da ste izbaeni ili prognani. U njemu ste, i
vrt je Va um, ali Vam je potreban kao i svakom batovanu alat za
kultivisanje. Jer ste zaspali, kao to Vam je reeno u drugom poglavlju; budui da
ste zaspali, korov se pojavio u vrtu i manifestuje se u vidu uslova i okolnosti u
Vaem ivotu. Jer Va vrt neprestano projektuje sebe u prostor, i moete paljivim
1

posmatranjem Vaeg svijeta vidjeti emu sve dozvoljavate da raste u Boijem vrtu.
Ali Vi imate misiju, imate svrhu, i ona nije da nagomilavate bogatstvo moete
to uiniti ako elite nije da postanete poznati, nije da budete nosilac neke
izuzetne moi, ve prosto da se starate o Boijem vrtu. To je Vaa svrha. Smjeteni
ste u vrt da biste ga sreivali i pazili, tako da samo lijepe stvari rastu u vrtu
Boijem.
Sada, svaki ovjek u svijetu je ukorijenjen u Vama, koji gledate i vidite taj svijet.
Svaki ovjek je ukorijenjen u meni; zavrava se u meni a ja sam ukorijenjen i
zavravam se u Bogu. Budui da je ukorijenjen u meni, on ne moe donijeti ploda
koji je u suprotnosti sa prirodom korijena. Dakle, on je u meni i bilo kakve
promjene koje elim da vidim u spoljanjem svijetu mogu se realizovati jedino ako
promijenim korijen onoga to vidim da raste u mom svijetu.
Vidi li ona polja?
Nemoj se iznenaditi kad vidi susam:
Susam bijae susam,
I ito bijae ito,
I tiina i tama to spoznae
Tako se rodi vjera u ovjeka.
Prema tome, ne osuujte ga, jer Vi ste uzrok i izvor toga to vidite. Sada se
okrenite sebi i kultiviite ga koristei ove makaze za orezivanje reviziju.
A evo kako to radimo. Na kraju mog dana, ja pregledam dan; ne sudim, prosto
pregledam. Proem kroz itav dan, kroz sve epizode, dogaaje, razgovore, susrete i
potom, kako ga jasno vidim u svom umu, iznova ga ispiem. Ponovo ga napiem i
uinim da se slae sa idealnim danom koji sam elio da doivim. Prolazim scenu
za scenom i ponovo je ispisujem, prepravljam ih, i nakon to sam prepravio svoj
dan, ponovo ga proivim u svojoj imaginaciji, prepravljeni dan, i inim to iznova i
iznova u svojoj imaginaciji sve dok to naizgled zamiljeno stanje ne poprimi
svojstva stvarnosti. Izgleda kao da zaista jeste stvaran, da sam ga zaista doivio i iz
iskustva sam nauio da e ovi revidirani dani, ako ih stvarno proivim, promijeniti
dane koji mi dolaze. Kada sjutra sretnem ljude koji su me razoarali, nee me
razoarati i tada, jer sam u sebi promijenio samu prirodu tog bia, i nakon to sam
to uinio, on e sjutra posvjedoiti o promjeni koja je u meni nastala. Moja je
dunost da se posvetim ovom vrtu i da ga zaista nainim vrtom koristei alat za
kultivisanje, reviziju.
Iz iskustva znam da njome neete ostvariti samo ove ciljeve, i donijeti ove
promjene, ve je slavna stvar to ona u Vama, koji je koristite, budi duh Isusa i Vi
hvatate sebe kako ne samo opravdavate, ve opratate, i shvatiete da su sloboda i
pratanje neraskidivo povezani. Ne moete biti slobodni i ne oprostiti, jer onaj
2

koga bacate u okove, osuujete i krivite vee Vas Vaim sopstvenim sudom o
njemu jer on je u Vama. I identifikujui ga sa idealom koji zaista elite da
ostvarite, Vi sebe oslobaate. Reeno Vam je: Pratajte i bie vam oproteno. Ne
oprostite li, nee vam biti oproteno. To je automatska uslovljenost; ne moe biti
drugaije, jer sve na svijetu izvire iz Vas, koji ga posmatrate. I kada ponete ovo da
praktikujete, sam duh u Vama se budi i Vi znate da ste onaj o kom drugi govore i
misle da je ivio prije dvije hiljade godina.
Dakle, kada to shvatite, shvatiete kroz stvarno znanje, Vi to znate; o tome nema
rasprave, ne govorite drugima, Vi znate da ste On. I onda ete proitati rijei:
Tako se i Hristos jednom prinese, da uzme mnogih grijehe. (Jevrejima 9:28). I
znaete da ste Vi onaj koji uzima mnoge grijehe sopstvenom rtvom, a rtvovanje
sebe ne znai pokazivanje hrabrosti tako to ete se baciti pred metak da biste
zatitili brata, ne znai davanje svog tijela da bi bilo spaljeno, ili raspeto na krstu,
ve je ovjeije Ja skup svega u ta ovjek vjeruje i prihvata kao tano. Dakle, to je
Ja koje se rtvuje.
uo sam se sa jednom gospoicom koja bi nekome bila predivna ena, a ipak je
neudata. eli da bude ivotna saputnica neke divne plemenite osobe, ali je neudata,
to mi je rekla. To postaje dio mene, to je moje znanje; moram rtvovati to Ja, da bi
taj dio mog bia bio srean koliko i ja i drugi ljudi u mom svijetu. Jer to je Ja koje
moram rtvovati i ukloniti grijeh, jer grijeh za mistika znai promaivanje mete;
a ne krenje nekog pravila, osim, naravno, ako imate cilj, a krenje znai
podbacivanje, ve grijeh za mistika znai prosto imati neki cilj u ivotu i ne uspjeti
u njegovom ostvarenju. Dakle, kada promaite cilj, zgrijeili ste; i On se pojavio da
preuzme grijeh sopstvenom rtvom, i znajui da je on samo sve ono na ta sam
pristaje, sve to prihvata, sve za ta vjeruje da je tano, onda ta ja vjerujem u
vezi sa tim nekim? Da je nezaposlen i ne moe nai posao? Ja u to vjerujem.
Sada, uklanjam taj grijeh, to njegovo promaivanje mete, i uklanjanjam taj grijeh
jedino rtvovanjem Sebe, a Ja sam to uvjerenje, zato sada vrim reviziju. Nije
dovoljno rei: Pa dobro, vie neu vjerovati da je nezaposlen. Vjerujem da je
zaposlen.
inim to makazama za kultivisanje, revizijom. Vidim ga u svom umu i estitam
mu na dobroj srei, jer sada je berietno zaposlen. Doputam mu da primi moje
estitke, jer ne vidim pred sobom ovjeka koji nezaposlen, vidim zaposlenog
ovjeka i on zna da je u mom umu, jer u tom stanju sam ga kultivisao iz stanja
nezaposlenosti i jo jednom preoblikovao granu koja raste u Boijem vrtu. Sjutra
e ga ljudi vidjeti drukije nego to su ga gledali prije kultivisanja koje se u meni
odigralo, i on e biti dobro zaposlen. Ako nekome nije dobro, kultiviite, oreite, tu
granu. Ne prihvatajte nijednu stvar na ovom svijetu kao konanu osim ako se ne
uklapa u ideal koji elite da ostvarite u svom svijetu. Ali radite ovo svakodnevno,
3

jer ako svakoga dana ne kultiviete izgubiete tu naviku i poee da raste korov.
Svaki ovjek koji je zaista batovan, koji sebe naziva batovanom, batovanom u
Boijem vrtu, jer svaki dan je prilika da zaista kultiviete to drvo, to udesno drvo.
Dakle, svako koga sretnete je loza koja raste iz okota koji ste Vi, a Vi ste to
posebno drvo u Boijem vrtu, drvo koje donosi ivot, koje raa plod i hrani nacije.
To ste Vi.
Ako me danas shvatite ozbiljno, ne dozvolite da sunce zae nad bilo kojom
neprijatnou koja se tokom dana desila. Samo je sagledajte, ne poriite je, ne
eskivirajte je, sagledajte je kako biste je mogli orezati i preoblikovati. Proite kroz
dananje razgovore sa prijateljima: jesu li bili prijatni, jeste li raspravljali, nije
bitno o emu, jesu li bili negativni?
Zatim ponovo ispiite scenario i samo zamislite da se odigrao razgovor koji ste
sada po prvi put osmislili. I on e se desiti, jer sve na ovome svijetu, iako izgleda
da je u spoljanjosti, nalazi se unutra, u Vaoj mati. I ta Vaa predivna mata je
Isus Hrist. Mata je stvarno boravite svake stvorene stvari. Bez obzira ta vidite u
svijetu, ono potie iz Vae mate. Dakle, tamo odlazite, to je radionica, vrt Boiji.
Tako, sada imate misiju, imate svrhu u ivotu; to je plemenita svrha, jer ste
izabrani da zaista postanete glavni batovan u Boijem vrtu, a u vrtu morate imati
alat za kultivisanje i taj alat je revizija. Prosto napravite reviziju, i kako revidirate
dan, Vi ga ponitavate, jer taj dan ne odlazi u prolost, ne iezava, kako ljudi
obino misle, ve uvijek napreduje ka budunosti da Vas ponovo susretne ili
kultivisan ili u nekom udnom obliku korova. Dakle, sve je na nama nadam se
da e me svaki mukarac i svaka ena, koji su danas ovdje, shvatiti ozbiljno i da
ete ve od danas poeti da kultiviete svoj vrt, da kultiviete svoj um. Znam da
ete, prije nego odem iz ovoga grada za dvije sedmice, moi da mi ispriate o
novim stvarima koje se pojavljuju u Vaem svijetu, koje izviru iz kultivisanog
drveta koje je Vaa sopstvena divna mata. Isprobajte ovo: onda ete znati ta je
Blejk mislio kada je rekao: Na nebesima, jedina vjetina ivljenja je zaboravljanje
i opratanje. Jedina vjetina ivljenja je potpuno zaboravljanje tako to ete na to
mjesto staviti neto drugo, ne ostaje vakuum, ve stavljate neto drugo na mjesto
runog dogaaja.
Dakle, kada budete itali one udne prie u dnevnoj tampi, prosto ih ignoriite.
Nita one ne znae. Ljudi koji sebe nazivaju voama, pastirima stada,
ekskomuniciraju ne samo u jednoj religiji, sve religije daju sebi pravo da
ekskomuniciraju, ne znajui da nita ne moe biti odbaeno, ne moete odbaciti ni
jednu stvar na svijetu jer ona je vjena, ali moe biti kultivisana i uklopljena u
idealnu sliku. ovjek koji ne vri reviziju svog dana ili ne zna za nju ili je

zaboravio kako je ivljeti kao pravi pregalac Isusovog duha koji je transformisao
ovaj ivot. Zato ih nemojte odbacivati.
U akutelnom izdanju magazina Tajm je i jedna plemenita dua nama poznata kao
Spinoza, Baruh De Spinoza, koji je toliko toga pruio svijetu filozofije, toliko smo
svi bogatiji jer je on hodao zemljom. I danas, tri stotine godina kasnije, bivi
premijer Izraela, Ben-Gurion, traio je od vodeih rabina dananjice da opozovu
onu ekskomunikaciju od prije tri stotine godina, i onu su odgovorili tom dobrom
ovjeku da ne mogu ponititi djela njihovih prethodnika, da kletva ostaje zauvijek,
i trebali biste proitati ovu blesavu, blesavu kletvu, jer je otampana u aktuelnom
izdanju magazina Tajm. Pozivaju sve anele da ga prokunu, kao da bi aneli
ikada kleli; pozivaju sve da ga uniti, da ne moe kroiti izvan svoje sjenke; niko
ne bi smio s njim razgovarati, niti biti prema njemu ljubazan, niko mu ne bi smio
pisati niti ikada proitati ita to on ima da kae; i sve to prije tri stotine godina.
Ti rabini koji su ga prokleli su jo odavno zaboravljeni, a ako kojim sluajem i
nisu, to je zato to su njega prokleli. I niko ne zna ko su u stvari oni, ali ne moete
zaboraviti Spinozina djela, ako ste ih u ovome svijetu itali. Svako iz dananje
publike je vjerovatno upotrijebio neku njegovu frazu; jeste li znali da je on rekao:
priroda se grozi vakuuma? Danas tu reenicu koristite Vi; koristim je ja, ali od
koga je potekla od Spinoze. Jer postojao je taj dinovski um, kog, nakon tri
stotine godina, mali umovi koji misle da su vodii stada; oni sebe nazivaju
pastirima. Trebali bi da se vrate i da dobro proitaju Jeremijinu Knjigu: O, vi
pastiri koji upropastiste moje loze i koji ste doli u moj vrt i uzeli moje loze, pa
sada ne raaju ploda i nemaju lia, i vrt jerusalimski savlada korov. Proitajte u
Jeremijinoj Knjizi, kako vapi jer su pastiri, oni koji sebe nazivaju pastirima,
slijepci koji vode slijepce.
Drite me ovoga jutra za rije: nita mi ne dugujete, nita Vas ne kota da jutros
budete ovdje, doete, posvetite mi svoje vrijeme i ja Vama posvetim svoje, ali idite
i isprobajte sve ovo i ponite od danas da kultiviete tu svoju predivnu matu.
Znate li za nekoga da je zao? Prestanite to da znate tako to ete ga zamisliti i u
umu voditi s njim najdivniji mogui razgovor na svijetu, njena duha, punog
ljubavi, i vjerujte u stvarnost ovog druenja, jer ako zaista tako uinite, ulazite u
carstvo nebesko, jer u njega ulazite kroz ljupko, znalako zajednitvo sa
prijateljem. Dakle, uinite ga prijateljem, ako je dobar, nije bitno kakav je, moete
ga kultivisati i dok to radite, radite posao koji ste poslati da radite za ovjeka a
Vi ste taj ovjek smjeteni ste danas u Rajski vrt da ga pazite i uvate. Ne
dozvolite korovu da i dalje uspijeva u Vaem svijetu.
Apsolutno ste odgovorni za svako bie koje sretnete na ovome svijetu; to je Vaa
odgovornost. Ba kao i nastavnica o kojoj sam vam govorio, koja se postarala za
5

djevojicu koja samo to nije bila izbaena iz kole; ne, djevojica nije izbaena,
jer je ona ula isto ovo to Vi sluate jutros. Dakle, zamislila je djevojicu za koju
su se direktor, psiholog i svo nastavno osoblje sloili da je izbace iz kole na njen
esnaesti roendan, jer je bila nepristojna, gruba, nemoralna; i otila je kui u
nedjelju vee, zamislila to dijete i druila se snjim, i vidjela njeno dijete, obzirno
dijete, ljupko dijete. Sledeeg dana, u ponedjeljak, u razredu je djevojica pokazala
svu ljubaznost i dobrotu iz revizije od prethodne veeri, a deset dana potom, kada
su isto uoili svi lanovi osoblja i psiholog, odran je jo jedan sastanak i ponitili
su odluku od prije deset dana, i dijete nije izbaeno. Jo uvijek ide u Srednju kolu
Dord Vaington u Njujorku, koja je na zaista dobrom glasu, dakle, eto nje tu,
bez ikakvih zamjerki na njen raun, jer je jedna nastavnica sjedjela u publici, kao
to Vi sjedite ovdje, i vjerovala je u neto za ta se nadam da svi ovdje vjeruju, i
iskupila je granu sopstvenog drveta. Nije shvatala da je to dijete ona sama. Gledala
je, do toga trenutka, svu djecu kojoj je predavala skroz objektivistiki. Slijepac vidi
svijet kao potpuno objektivan u odnosu na njega, kao neto to je od njega
odvojeno. Kada se pone buditi, onda vidi da je sve subjektivno; sve sa ime se
susretne je dio njega samoga, a za ono to jo uvijek ne razumije, on ipak zna da je
sa tim povezan afinitetom neke jo neostvarene sile u sopstvenom biu. I zato to ne
odbacuje, zna da je njegov ivot proces kojim iskupljuje, i on to iskupljuje
koristei alat za kultivisanje, reviziju.
Dakle, osjeam da je ovo, posle pedeset godina hodanja ovom zemljom, da je ovo
vidjela ona gospoa kad mi je bilo tek sedam godina. Mogao bih, zaista, u
svakome trenutku otii iz ove tri dimenzije znajui da ovo ne moete opovrgnuti:
moda je nikada neete koristiti, ali nikada neete moi ni opovrgnuti ovu vjetinu
revizije. I svaki onaj koji je isproba e, na svoje veliko zadovoljstvo, dokazati da se
moe uzdii iznad najluih ljudskih snova, i uzdiui se, probudie duh pratanja.
U ranim fazama e se uzdii u uspjenim poduhvatima; poveae svoj prihod,
ostvarie sve te stvari, ali e nedugo potom shvatiti da to nije bila svrha. To su bile
samo igrake, da mu zagolicaju um, igrake kojima se zabavljao dok u sebi ne
probudi Isusov duh. Posle toga vidi potpuno drugaiju misiju, ne zgrtanje
bogatstva, ve iskupljivanje drutva, iskupljivanje svakog ovjeka na svijetu.
Poinje da ispunjava Oevu volju, a reeno nam je u estom poglavlju Jevanelja
po Jovanu: A ovo je volja Oca koji me je poslao: da ne izgubim nita od onoga to
mi je dao, nego da to vaskrsnem u poslednji dan. (Po Jovanu 6:39)
Nita nemojte izgubiti ne, ne ekskomunicirajte, ne izbacujte, ve ga prosto
uzdignite, vaskrsnite, i kako ga uzdignete i sami ete se izdii i to putovanje vjeno
traje. Kreete se po beskonanoj vertikalnoj liniji Vae predivne mate, a idete ka
gore jedino uzdizanjem drugih. Slijepci misle da mogu sami sebe spasiti i zato
misle da mogu spasiti sebe, a druge zanemariti, odbaciti. Slijepac je ovo rekao i
6

prije nekoliko stotina godina: Drugima je pomogao, a sebi ne moe pomoi.

Kaem Vam da je to lana izjava: stavljena je u usta Fariseju, u usta Sanhedrinu,
voama koji su mislili da su voe ali ja Vam kaem da ovjek spaava sebe
jedino i iskljuivo spaavanjem drugog ljudskog bia. Ne postoji drugi nain
spaavanja sebe osim da spasite stvarnog sebe a svaki ovjek je ukorijenjen u
Vama, koji ga posmatrate. I zato ne odbacujte, uzdignite ih, orezujte, kultiviite
drvo, i postanite pravi batovan u vrtu Boijem.
Uzmite bilo ta; imate ovoga jutra dijete: primili smo sve jutronje zahtjeve, bilo je
na desetine zahtjeva jutros. Na svaki se mora odgovoriti, niko ne smije biti
zanemaren; nemojte rei da je neki od njih nemogu, nita nije nemogue Vaoj
mati, a Vaa mata je Isus Hrist. Njemu je sve mogue. Upotrijebite ga, upravljajte
njime, probudite ga iz njegovog sna; vjekovima je spavao: i zato to je spavao
isanjao je u postojanje sva ova udna stanja loeg oblika. Jer svijet samo svjedoi o
upotebi ili zloupotrebi imaginacije. Kao to nam je reeno, na svijetu postoji samo
On. ta je to jedino na svijetu? Vaa mata, jer ona je stanite svih stvorenih
stvari i ona stvara sve i bez nje nita nije stvoreno to je stvoreno. Zato je mudro
koristite, koristite je s ljubavlju i svaki put kada koristite svoju matu s ljubavlju za
raun drugog, tada bukvalno posredujete izmeu Boga i ovjeka. Imaginacija je
mo iskupljenja svijeta, i zaista posredujete izmeu Boga i ovjeka koristei je
divno i s ljubavlju.
Meditacija
Mnogi ljudi mi kau da ne mogu da meditiraju. Pomalo mi lie na one koji kau
kako ne mogu svirati klavir nakon samo jednog pokuaja. Meditacija, kao i svaka
vjetina, zahtijeva konstantno vjebanje za savrene rezultate. Zaista dobar
pijanista, na primjer, osjeao bi da ne moe svirati najbolje to umije ako ne bi
vjebao samo jedan dan. Ako ne bi vjebao itavu sedmicu ili mjesec dana, znao bi
da bi ak i najneupuenija publika uoila njegove greke. Tako je i sa meditacijom.
Ako svakodnevno praktikujemo s radou ovu naviku, usavravamo je kao vjeinu.
Shvatio sam da, za one koji se ale na njenu tekou, meditacija nije svakodnevna
praksa, ve oni radije ekaju dok se u njihovom svijetu ne pojavi neto hitno i
onda, snagom volje, pokuavaju da fokusiraju panju na eljeno stanje. Ali oni ne
znaju da je meditacija edukacija volje, jer kad su volja i mata u konfliktu, mata
sigurno pobjeuje.
Rjenici definiu meditaciju kao usmjeravanje panje; planiranje u umu;
zamiljanje i planiranje; uputanje u kontinuirano i kontemplativno razmiljanje. O
7

meditaciji je napisano dosta gluposti. Veina knjiga na tu temu itaoca ne vodi

nikud, jer ne opisuju proces meditacije. Sve na ta se meditacija svodi je
kontrolisana imaginacija i dobro odravanje panje. Prosto zadrite panju na
odreenoj ideji sve dok ona ne ispuni um i istisne sve druge ideje iz svijesti. Mo
panje je siguran znak unutranje snage. Moramo se koncentrisati na ideju koju
elimo da ostvarimo, ne dozvoljavajui bilo kakve smetnje. To je velika tajna ina.
Ukoliko panja odluta, ponovo je vratite na ideju koju elite da ostvarite i uradite
to opet i opet, sve dok panja ne postane imobilisana i bez napora krene za idejom
koju joj predstavite. Ideja mora drati panju mora je opiniti da se tako
izrazim. Svaka meditacija se, na koncu, zavrava sa misliocem i on uvia
da Jeste ono to je sam zamislio. Panja nedisciplinovanog ovjeka je sluga
njegovog vida, prije nego gospodar. Usmjerava se na ono to je trenutno hitno,
umjesto na ono to je vano.
U inu meditacije, kao i u inu oboavanja, tiina je naa najvea (po)hvala.
Sauvajmo naa tiha svetilita, jer u njima su ouvani vjeni vidici. Dan za danom,
nedjelju za nedjeljom, godinu za godinom, u vrijeme kada me niko, iz ljubavi ili iz
nekih niih pobuda, ne smije ometati, ja se povuem kako bih ovladao svojom
panjom i svojom matom. Iznalazim naine kojima bih uinio jo vie mojima ta
magina svjetla koja su svitala i gasila se u meni. elio sam da ih prizovem po
volji i da budem gospodar svoje vizije.
Teio sam da zadrim panju na dnevnim aktivnostima uz nepokolebljivu
koncentraciju, tako da mi koncentracija ni na jedan jedini trenutak ne popusti. To je
vjeba trening za vee avanture due. I nije lak posao. Posao oraa u njivi je
daleko laki.
Carevi ne alju legije da ugue pobunu toliko brzo koliko sve ivo u nama pohrli
du nervnih autoputeva tijela da bi opstriuiralo stanje meditacije. Divno lice
voljene osobe blista nam pred oima, kako bi nas odmamilo to dalje od naeg
zadatka. Opsijedaju nas stare mrnje i strahovi. Ako odlutamo tragom tih
privienja, uviamo, nakon itavog sata mozganja, da smo namamljeni daleko od
cilja. Napustili smo na zadatak i zaboravili na onu vrstinu panje koju smo bili
rijeeni da dostignemo. Koji ovjek ima potpunu kontrolu nad svojom panjom i
matom? Kotrolisana imaginacija i smirena panja, vrsto i neprestano fokusirana
8

na ideju ijem ostvarenju teimo, je poetak svih maginih dejstava. Ako istraje
nedjeljama i mjesecima, prije ili kasnije, kroz meditaciju, stvara u sebi centar moi.
Kroie na stazu kojom svi mogu putovati, ali malo njih to ini. To je staza u
njemu, na kojoj stopala najprije tumaraju u sjeni i tami, ali koja kasnije biva
bljetava, osvijetljena unutranjim svijetlom. Nisu potrebni nekakav poseban dar ili
genijalnost. Nije roenjem data nijednom pojedincu, ve se osvaja istrajnou i
praktikovanjem meditacije. Ako istraje, mrane jame njegovog mozga e
osvijetljeti i on e se iz dana u dan radovati tim trenucima namijenjenim meditaciji,
kao to se raduje susretu sa ljubavnicom. Kada to doe, on se u sebi izdie, poput
ronioca koji je bio predugo pod vodom, izranja da bi udahnuo vazduh i ugledao
svjetlo. U ovom meditativnom stanju on u imaginaciji doivljava ono to bi
doivio u stvarnosti kada bi ostvario svoj cilj, kako bi vremenom postao
transformisan u olienje zamiljenog stanja.
Jedini test vjere koji je vrijedan truda je da li je roena iz istine; da li izvire iz
najdublje svjesnosti pojedinca; je li plod njegovog iskustva; ili je neto sasvim
tree. Iz ovog razloga u provesti svoju poslednju nedjelju u Los Anelesu
govorei vam o Pravom religijskom stavu. Koji je Va religijski stav? Govoriu
o ovoj temi sledee nedjelje ujutro u 10:30h, kao gost Dr Bejlsa. Sluba e se
odrati u Pozoritu Foks Vilir na Vilir bulevaru, u blizini La Sienege. Potrudiu
se da vam pokaem da su metodi umne i duhovne spoznaje potpuno razliti. Jer
neto upoznajemo umno posmatrajui njegovu spoljanjost, poredei ga sa drugim
stvarima, analizirajui i definiui ga; dok neto moemo spoznati duhovno samo
tako to emo to postati. Moramo biti sama ta stvar, a ne samo govoriti o njoj ili je
posmatrati. Moramo biti zaljubljeni da bismo znali ta je ljubav. Moramo biti nalik
Bogu, da bismo znali ta je Bog.
Meditacija, kao i san, je kapija koja vodi u podsvijest. A ti kad se moli, ui u
sobu svoju, i zatvorivi vrata svoja, pomoli se Ocu svom koji je u tajnosti; i Otac
tvoj koji vidi tajno, platie tebi javno. (Po Mateju 6:6) Meditacija je iluzija sna,
koja eliminie utiske iz spoljanjeg svijeta i ini um prijemivijim za sugestiju
iznutra. Um je tokom meditacije u stanju slinom onom koje dostignemo tik prije
nego utonemo u san. Ovo stanje je divno opisao pjesnik Kits u Odi slavuju. Kae
se da je pjesnik sjedio u vrtu i sluao poj slavuja kada je upao u stanje koje je
opisao kao: mui utrnulost snena moje ulo, ko da kukute sam pio Zatim,
9

nakon to je otpjevao odu slavuju, Kits postavlja sebi sledee pitanje: Bjee li
vizija, il budan san? Utihnu muzika sasvim; da li sam budan il spim? To su rijei
nekoga koji je neto vidio sa tolikom jasnoom i utiskom stvarnosti da se pita
moe li i dalje vjerovati dokazima svojih fizikih ula.
Bilo koja vrsta meditacije tokom koje se povlaimo u sebe bez pravljenja
prevelikog napora da mislimo, znai isplivavanje podsvijesti na povrinu.
Razmiljate o podsvijesti kao o plimi koja raste i opada. Tokom sna, ta plima stvara
poplave, dok je u trenucuma tokom kojih smo potpuno budni na najniem nivou.
Kada smo pospani, sanjivi, uljuljkani u matanja, plima je visoka. to smo budniji,
plima je nia. Najvei nivo plime koji je usklaen sa svjesnim upravljanjem
mislima dogaa se neposredno prije nego to zaspimo i u trenutku nakon to se
probudimo. Lak nain za kreiranje ovog pasivnog stanja je da se opustite u
udobnoj fotelji ili na krevetu. Zatvorite oi i zamislite da ste pospani, jako pospani,
jako, jako, pospani Ponaajte se ba kao da ete da zaspite. inei ovo doputate
plimi da se popne dovoljno da bi Vaa konkretna pretpostavka postala efektivna.
Kada ovo pokuate prvi put, moe se desiti da svakakve suprotne misli pokuaju da
Vas ometu, ali ako istrajete, dostii ete pasivno stanje. Kada dostignete ovo
pasivno stanje, mislite samo o stvarima koje su na dobrom glasu zamislite da
sada odraavate svoj najvii ideal, ne kako ete to postii, ve prosto osjetite da
ste ovdje i sada ona divna osoba koja elite biti. Jeste sada ta osoba. Prizovite svoj
ideal u postojanje tako to ete zamiljati i osjeati da ve sada Jeste on.
Smatram da sva srea ovisi o sposobnosti da se zauzme osjeanje ispunjene elje,
maska nekog drugog, savrenijeg ivota. Ako ne moemo zamisliti da smo drukiji
od ovoga to smo sada i pokuati pretpostaviti da smo taj drugi, poeljniji, mi, to
znai da sami sebi ne moemo nametnuti disciplinu, iako emo moda prihvatiti da
nam drugi nametnu svoju.
Meditacija je aktivnost due; to je dinamina aktivnost; a dinamina aktivnost je,
za razliku od pasivnog prihvatanja zapisanog, teatralna. Dramatina. To je noenje
maske. Kada je Va cilj prihvaen, postajete potpuno ravnoduni u odnosu na
mogunost neuspjeha, jer prihvatanje ishoda prisiljava sredstva za dostizanje tog
ishoda. Kada izaete iz meditacije, to je kao da Vam je prikazan srean zavretak
predstave u kojoj ste Vi glavni glumac. Nakon to ste vidjeli kraj u svojoj
10

meditaciji, Vi ostajete smireni i spokojni uprkos bilo kakvim potekoama sa

kojima se susreete, jer znate da je kraj savreno odreen.
Stvaranje je zavreno i ono to mi nazivamo stvaranjem je zaista samo dublja
prijemljivost ili izotrenija prijemivost a nae strane, a ona se ne postie silom
niti snagom, ve duhom mojim! rije je Gospoda nad vojskama. (Zaharija 4:6)
Meditacijom mi u sebi budimo sredite svjetla, koji e za nas biti oblak danju a
nou kao od plamena.
Usliena molitva
Da li Vam je nekada molitva bila usliena? ta sve ljudi ne bi dali samo da su
sugurni da e se, kada se mole, dogoditi neto konkretno. Iz tog razloga, volio bih
da odvojim malo vremena da vidimo zato neke molitve bivaju usliene, a neke,
kako se ini, padaju na nepoldno tlo. Kad se molite, vjerujte da ste primili i bie
vam. Vjerujte da ste primili to je uslov postavljen ovjeku. Ukoliko ne
vjerujemo da smo primili, molitva nam nee biti usliena. Molitva usliena
implicira da je neto uraeno kao posledica molitve, to inae ne bi bilo uraeno.
Prema tome, onaj koji se moli je pokreta akcije, upravljaki um i onaj koji
usliava molitvu. ovjek odbija da prihvati takvu odgovornost, jer je odgovornost,
ini se, nevidljivi komar za ovjeanstvo.
itav fiziki svijet poiva na zakonu. Ipak, mi ne vidimo takvu vezu izmeu
molitve i njenog ispunjenja. Osjeamo da Bog moe usliiti ili ignorisati nau
molitvu, da naa molitva moe pogoditi ili promaiti cilj. Um je jo uvijek nevoljan
da prizna da se Bog pokorava sopstvenim zakonima. Koliko ljudi vjeruje da
izmeu molitve i njenog ispunjenja postoji relacija uzroka i posledice?
Bacimo pogled na nain kojim je izlijeeno deset gubavaca, kako nam je ispriano
u sedamnaestom poglavlju Jevanelja po Luki. Ono to nam odmah privlai panju
je metod upotrijebljen da bi se u njima probudila vjera dovoljnog inteziteta.
Reeno nam je da su deset gubavaca molili Isusa da im se smiluje, t.j. da ih
iscijeli. Isus im je naredio da odu i da se pokau svjetenicima i oni idui oistie
se. (Po Luki 17:14) Mojsijev zakon nalagao je da se gubavac, nakon to ozdravi,
mora pokazati sveteniku da bi dobio potvrdu o svom zdravlju. Isus je postavio test
pred vjeru gubavaca i obezbijedio nain na koji se njihova vjera mogla uzdii do
11

punog potencijala. Ako bi gubavci odbili da odu znailo bi da nisu imali vjere
i, posledino, ne bi mogli biti izlijeeni. Ali, ako bi Ga posluali, potpuna
realizacija onoga to je njihovo putovanje impliciralo bi se otvorila u njihovim
umovima i tokom puta bi ih ova dinamina misao iscijelila. I zato moemo
proitati: i oni idui oistie se.
uli ste, bez sumnje, mnogo puta rijei one stare inspirativne himne: Oh, kakvog
se mira esto liavamo; oh, koliki bespotreban bol snosimo, sve zato to Bogu u
molitvi sve ne odnosimo. to se mene tie, ja sam doao do ovog ubjeenja putem
iskustva, jer sam bio prisiljen da razmiljam o prirodi molitve. Vjerujem u
upranjavanje i filozofiju onoga to ljudi zovu molitvom, ali nije sve to nosi to
ime zaista molitva.
Molitva je uzdizanje uma do onoga to traimo. Prva rije popravljanja stanja
uvijek je podigni (se). Uvijek uzdignite um do onoga to traite. Ovo se radi
lako, tako to se zauzme osjeanje kao da je elja ve ispunjena. Kako biste se
osjeali da Vam je molitva usliena? Pa, uite u to osjeanje sve dok u imaginaciji
ne doivite ono to biste doivljeli na javi kada bi Vam molitva bila usliena. To
znai drati panju na ideji da je elja ve ispunjena sve dok ona u potpunosti ne
ispuni um i istisne iz svijesti sve druge misli. Ali, kada kaem da molitva
podrazumijeva ulazak u odreeni in (mentalno) i zadravanje panje na ideji da je
elja ispunjena sve dok ta ideja ne preplavi um i ne istisne iz svijesti sve druge
ideje, to ne znai da je molitva umni napor in koji ukljuuje snagu volje.
Naprotiv, molitvu treba smatrati potpunom suprotnou voljnom inu. Molitva
znai predaju. Znai preputanje sebe osjeanju da je elja ispunjena. U sluaju da
molitva ne urodi plodom neto sa njom nije u redu, a problem uglavnom lei u
pretjeranom naporu. Dolazi do ozbiljne zabune jer ljudi poistovjeuju stanje
molitve sa inom (snage) volje, umjesto da ga smatraju njenom potpunom
suprotnou. Zlatno pravilo je da ne ulaete nikakav napor i ako se toga budete
drali intuitivno ete ui u ispravno stanje (u originalu: The sovereign rule is to
make no effort, and if this is observed, you will intuitively fall into the right
attitude. Prim. prev).
Kreativnost nije in snage volje, ve dublja perceptivnost, otrija prijemivost.
Prihvatanje krajnjeg stanja prihvatanje uslienja molitve pronalazi sredstva
12

za njegovu realizaciju. Osjeanjima se dovedite pravo u stanje (svijesti) usliene

molitve, sve dok ono ne preplavi um i ne istisne sva druga stanja iz Vae svijesti.
Ono na emu moramo raditi nije razvijanje snage volje, ve edukacija imaginacije i
ukroivanje panje. Molitva uspijeva tako to se izbjegne konflikt. Molitva je, vie
od svega, laka. Najvei njen neprijatelj je napor. Monik se potpuno predaje jedino
onome to je najnjenije. Nebeska bogatstva ne mogu se dosegnuti snanom
voljom, ve on sebe predaje, poklanja se, tom trenutku. Linijama najmanjeg otpora
kreu se duhovne, kao i fizike, sile.
Moramo djelati iz pretpostavke da ve posjedujemo to to elimo, jer sve to
elimo ve postoji u nama. eka samo da poloimo pravo na njega. Moramo na to
poloiti pravo, to je neophodan uslov za ispunjenje elja. Molitve su nam usliene
ukoliko zauzmemo osjeanje ispunjene elje i nastavimo dalje iz te pretpostavke.
Jednom od najljepih primjera usliene molitve sam prisustvovao u mojoj dnevnoj
sobi. Jako armantna dama koja nije iz ovoga grada dola je da se vidi sa mnom u
vezi molitve. Kako nije imala kome da ostavi svog osmogodinjeg sina na uvanje,
povela ga je sa sobom na razgovor. Naizgled je bio udubljen u igranje sa nekakvim
kamionetom, ali na kraju razgovora sa njegovom majkom rekao je: Gospodine
Nevile, sada znam kako da se molim. Znam ta elim tene australijskog ovara
i mogu zamiljati kako ga grlim na mom krevetu svake noi. Njegova majka je
i njemu i meni objasnila sve razloge zato je nemogue da se ta molitva ispuni,
cijena kueta, skuen stan, ak i njegovu nemogunost da se propisno stara o psu.
Djeak je pogledao majku u oi i rekao prosto: Ali, mama, sada znam kako se
moli. I jeste znao. Dva mjeseca posle ovog razgovora, tokom Nedjelje dobrote
prema ivotinjama u njegovom gradu, svi aci su morali napisati sastav o tome
kako bi se brinuli o kunom ljubimcu. Pogodili ste. Njegov sastav, od pet hiljada
poslatih, je osvojio nagradu. A nagrada, koju je djeku uruio gradonaelnik, bilo
je tene australijskog ovara. Djeak je zaista zauzeo osjeanje ispunjene elje,
grlei i volei svoje tene svake veeri.
Molitva je in Imaginarne Ljubavi, to e biti tema mog sledeeg predavanja u
nedjelju ujutru u 10:30h u Pozoritu Foks Vilir, na Bulevaru Vilir, u blizini Le
Sienege. elja mi je da vam sledee nedjelje objasnim kako se i Vi, poput ovog
djeaka, moete prepustiti divnim prikazima svojih elja i istrajati u molitvi ak i
kada Vam, kao onom djeaku, kau da su Vam elje nerealne i nemogue.
13

Neophodnost istrajnosti u molitvi nam je prikazana u Bibliji: Koji od vas ima

prijatelja, kae Isus, i otide mu u ponoi i ree mu: Prijatelju! Daj mi tri hljeba u
zajam; Jer mi doe prijatelj s puta, i nemam mu ta postaviti; A on iznutra
odgovarajui da ree: Ne uznemiravaj me; ve su vrata zatvorena i djeca su moja
sa mnom u postelji, i ne mogu ustati da ti dam. I kaem vam: ako i ne ustane da mu
da zato to mu je prijatelj, zbog njegovog bezobraznog iskanja ustae i dae mu
koliko treba. (Po Luki 11:5-8) Moramo istrajati sve dok ne uspijemo da se u
imaginaciji vidimo u situaciji usliene molitve. Tajna uspjeha je rije istrajnost.
Onaj koji zamilja sebe u inu ubira i plodove tog ina. A ukoliko ne zamilja sebe
u inu, zauvijek e biti osloboen i rezultata. Iskusite u imaginaciji ono to biste
doivljeli u stvarnosti da ve Jeste ono to elite biti, i ponjeete plodove tog ina.
Sve to itete u svojoj molitvi verujte da ste primili; i bie vam. (Po Marku
11:24) Moramo istrajati sve dok se ne probijemo do naeg prijatelja na viem
nivou svjesnosti. Moramo istrajati sve dok osjeanje da je elja ispunjena ne
poprimi svu senzornu jasnou stvarnosti.
Molitva je kontrolisani budni san. Ako elimo da se uspjeno molimo, moramo
umiriti panju tako da posmatra svijet onakav kakv bismo vidjeli kada bi nam
molitva bila usliena.
Umirivanje panje ne zahtijeva bilo kakvu specijalnu vjetinu, ali zahtijeva kotrolu
mate. Moramo proiriti naa ula posmatrati nau izmijenjenu relaciju u
odnosu na na svijet i vjerovati toj opservaciji. Novi svijet se ne moe obgrliti, ali
se moe osjetiti, dodirnuti. Najbolje ga moemo posmatrati tako to emo ga
intezivno postati svjesni. Drugim rijeima, sluajui kao da ujemo i gledajui kao
da vidimo, moemo zaista uti glasove i vidjeti prizore iz nae unutranjosti, koji
se inae ne mogu ni vidjeti ni uti. Kada usmjerimo panju na eljeno stanje,
spoljanji svijet se rui, i zatim svijet poput muzike pretvara sve svoje
disonance u harmonije. ivot nije borba, ve predaja. Molitve nam bivaju usliene
moima koje pobudimo, a ne moima koje primjenjujemo. Sve dok oi obraaju
panju, dua je slijepa jer svijet koji nas pokree je onaj u nama, a ne svijet koji
nas okruuje. Moramo itavo nae bie prepustiti osjeanju da Jesmo ona
plemenita osoba koja elimo biti. Ako postoji bilo kakva rezerva, molitva je
uzaludna. esto nam dostizanje bitnih ciljeva uskrauju sami nai napori da ih
ostvarimo. Trai se od nas da djelamo kao da veJesmo ovjek koji elimo da
14

budemo. Ukoliko to uinimo bez napora doivljavajui u imaginaciji ono to

bismo iskusili uivo da smo ostvarili svoj cilj, shvatiemo da smo ga uistinu
ostvarili. Iscjeliteljska mo nalazi se u naem stavu. Ne moramo promijeniti nita
izuzev sopstvenog stava o tome to elimo. Pretpostavite vrlinu, ako je nemate,
zauzmite osjeanje ispunjene elje. Molite se za moju duu; molitvom je
ostvareno vie nego to svijet sanja.
Vae za uzeti
Samo je jedan uzrok pojave koju zovemo ivot. Taj uzrok je Bog. Bog koji ivi u
Vama je osoba u najdoslovnijem smislu te rijei. Vjerujte mi, jer to znam iz
iskustva. Bog, jedini stvoritelj, je ista mo imaginacije koja radi u dubini nae
due. Bog je zapoeo dobar posao u Vama i zavrie ga onoga dana kada se Boja
stvaralaka mo otkrije u Vama! Boja stvaralaka mo i mudrost je u Svetom
Pismu opisana kao Hrist. Kada se sami Hrist otkrije u Vama, znaete da ste Vi
Boja mo i Boja mudrost.
Bog, Vaa sopstvena udesna ljudska imaginacija, je u pozadini svih Vaih
umijea, ukljuujui i ula, i uliva se u Va povrinski um najmanje prikriven u
vidu kreativne, produktivne mate. Kad se pitate ta moete uiniti da biste
prevazili sadanja ogranienja u svom ivotu, Vi mislite o sredstvima. Bog od Vas
ne trai da smislite nain, ve da definiete kraj. Obraajui Vam se posredstvom
elje, Bog Vam postavlja pitanje: ta ite od mene? Zatim Vam kae da se ne
bavite nainom i sredstvima, jer su njegovi putevi nedokuivi. O njima ne treba
raspravljati, niti se mogu otkriti. Ovu izjavu ete nai u 11. poglavlju Poslanice
Rimljanima. Zato se ne bavite time kako e Bog ispuniti taj kraj, samo budite
uvjereni da hoe. Moete li da vjerujete da Vam je elja ispunjena? Moete li da
vjerujete da je to istina? Ako moete, onda je Vaa za uzeti, jer nita nije nemogue
onome koji vjeruje.
A sada mi dozvolite da sa Vama podijelim tri prie koje su nale put do mene
ovoga ljeta. Prvo pismo mi je stiglo od prijatelja Benija. U njemu mi je opisao
kako je leao na krevetu, opruen, licem nadolje, kada je osjetio kako ga je neko
zgrabio za ramena, i dok se podizao zauo je ove rijei: Ustani! Zauzmi stav!
(eng. Take a stand! Prim. prev.)
15

Intuitivno je znao da je to trenutak kada mora da odlui da li e vjerovati da

imaginacija stvara realnost ili ne.
U Svetom Pismu se kae Onaj koji nije sa mnom, protiv mene je. (Po Luki 11:23
i po Mateju 12:30) Nema neutralne teritorije, jer: Nisam doao da donesem mir,
ve ma. Da zavadim sina i oca, i erku i majku. (Po Mateju 10:34,35) Zato? Jer
su ovjekovi neprijatelji u njemu samom. Svako na kraju mora da zauzme stav da
imaginacija stvara realnost i da sa ovim konceptom ili pliva ili potone.
E, sad, nekoliko dana kasnije, u trenutku dok je meditirao, Beni je osjetio kako ga
odpozadi dre tri ovjeka. Kako su ga oni podizali, on je gledao Sunce kako izlazi i
zauo ove rijei: Prihvatanje ove istine e te transformisati od onoga koji
pokuava da je uini stvarnom, u onoga koji prihvata da je ona takva.
Ubrzo nakon toga, neki prijatelj je Benija zamolio da se moli za njega. elio je da
postane upravnik nepokretne imovine u kompaniji za koju je radio. Iako su ga iz
godine u godinu preskakali prilikom dodeljivanja ove funkcije, Beni mu je rekao
ta da radi, i zamislio kako uje svog prijatelja kako mu govori da je taj posao sada
njegov. Nekoliko mjeseci kasnije to mjesto je ostalo upranjeno, i dodijeljeno je
njegovom prijatelju uz poviicu i veu odgovornost, ba kao to je i bio zamislio. A
ta je to Beni uradio? Zamislio je to! Kome se molio? Sopstvenoj udesnoj
ljudskoj imaginaciji! Bog, stvoritelj svega ivog, je kao ista imaginacija u Vama,
stoji iza svih Vaih umijea ukljuujui i ula. On se uliva se u Va povrinski
um najmanje prikriven u vidu kreativne, produktivne mate. Beni je zauzeo stav.
Molio se za svog prijatelja i vjerovao da mu je molitva usliena. On je sebe
iskuavao, i prozori nebesa su se otvorili i rasuli blagoslove da ih svi mogu vidjeti.
Sada Beni zna da je sa Bogom sve mogue.
Bog je Vae monije Ja. Ispraznivi sebe, Bog je zauzeo lik sluge i sada se moe
vidjeti u obliju ovjeka. Odrekavi se svoje moi, ista Imaginacija je na sebe
stavila ogranienja tijela, i time postala ljudsko bie. Bog je taj koji Vau elju
provlai u trodimenzionalnu stvarnost, koji eka u Vama da je ostvari efikasno i
brzo, bila ona na zlo ili na dobro. Onaj koji je napravio sklop misli u umovima
Hitlera ili Staljina je onaj isti ija mo je napravila sklop misli u umovima nekog
pape ili kanterberijskog nadbiskupa. Ne postoje dva Boga. Bog je jedan!
16

Poglavlja 14 i 53 u Psalmima su potpuno ista, i u svakom se kae: Budala kae da

nema Boga u njegovom srcu, ali Bog sa nebesa gleda na brojnu djecu ovjeiju i
trai one koji mudro ine i trae Gospoda. A Bog je sveznaju i moan, pa je
potraga za bilo im sem za Gospodom glupa. Makar bili i najvei matematiar ili
naunik, najinteligentniji i najuvaeniji meu ljudima, ako Vaa potraga nije za
Bogom, u Njegovim oima ste glupi.
Kada ste pozvani da istraite uzrok stvaranja, zato se gubite u pojavnom ivotu?
Kada se neto desi, pretraite svoje misli i ustanoviete da je Vaa sopstvena
udesna ljudska imaginacija uzrok tog iskustva, jer je Bog osoba. U ovom trenutku
u sadanjosti On nosi masku po imenu Nevil, ali onaj koji Vam se sada obraa zna
za sebe od Pamtivjeka. Svako bie na svijetu je maska koju nosi Bog; jer smjetena
u tijelu ovjeka je ovjekova imaginacija.
Misao koja se sprovede u djelo je rezultat imaginacije. Pomislite na neki uasan
zemljotres, i Bog e Vam to i dati. Zamislite rat, i Bog e Vam i to obezbjediti.
Zamislite mir i to ete i dobiti. Bog e Vam dati zdravlje ako ga elite, ali zamislite
da ste zdravi. Zamislite uspjeh i dobiete ga. Trenutak u kome mislite je trenutak u
kome hranite svoju imaginaciju, to e rei osobu. Namjerno koristim rije
osoba, jer ste Vi osoba. Vi ste maska koju Bog sada nosi, jer je Bog postao Vi da
biste Vi mogli postati Bog.
A sad mi dozvolite da podijelim sa vama jo jedno pismo. Prole godine je ovu
damu, koja ivi nekih stotinak kilometara sjeverno od San Franciska, obuzela elja
da doe u Los Aneles i da prisustvuje mom predavanju. Javila se na posao da
nee doi, dovezla se kolima do aerodroma u San Francisku, i tu se ukrcala na
avion za Los Aneles. Tamo ju je doekala neka prijateljica i one su odatle pole na
predavanje. Nakon predavanja se pridruila grupi od etiri ene i jednog mukarca,
i tu je izjavila da je gladna jer je tog dana preskoila i ruak i veeru. Gospodin do
nje je rekao: Ja u Vas rado astiti niclom. Pogledala ga je u oi i zaula glas u
sebi kako kae: Ovo je tvoj mu.
E, sad, ova dama se udavala i razvodila etiri puta, pa su njene elje u vezi sa
eventualnim muem bile specifine, i smatrala je da moraju biti ispotovane.
eljela je da bude sreno udata za ovjeka koji ivi po ovoj istini (po Nevilovom
uenju, prim. ur.). Htjela je da on voli i potuje nju, ali isto tako i njenog
17

sedamnaestogodinjeg sina. Nakon to je zamislila takvog ovjeka u septembru,

dola je na moje predavanje u oktobru, a udala se za gospodina kog je tu upoznala
ve u januaru.
Taj isti gospodin je dodao svoju priu u istom pismu, rekavi sledee: Ve neko
vrijeme sam razmiljao o enidbi, pa sam prolog septembra otiao u zalagaonicu i
kupio obinu zlatnu traku koju sam stavio na srednji prst svoje lijeve ruke.
Svakoga dana sam nosio taj prsten, a svake noi sam lijegao sa oseajem da sam
sreno oenjen. (Moj prijatelj nije mogao da zamisli kakav je oseaj biti sreno
oenjen bez pomoi fizikog dokaza, ali Vam zapravo ne treba nita osim Vae
imaginacije da biste postigli neko raspoloenje.)
Kako je bio bivi alkoholiar, ovaj gospodin je zamislio da njegova ena nikada ne
pominje njegovu prolost, jer iako ve devet godina nije popio ni kap alkohola,
platio je svoju cijenu potrage za Bogom. Jer, znajte da alkoholiar traga za istinom.
edan te istine, on nalazi lanu utjehu u obliku alkohola, dok oni koji nee ni da ga
liznu i kritikuju one koji to ine nisu ak ni zapoeli svoju potragu. Ali,
takvima imam da poruim sledee: jednoga dana e i oni osjetiti glad koju nee
moi utoliti hljebom. Osjetie e tako snanu da e sasvim izvjesno i pogreno
pokuati da je utole onim iz flae. Ali kako e ta e biti lana, ona e nastaviti da
ih mori. I tek tada e otkriti pravu glad i pravu e, a to su glad i e za rijeju
Boijom.
A u treem pismu jedan gospodin kae: Kako sam svakog mjeseca, po uplati na
moj raun, pozajmljivao od banke, premaio sam ukupan iznos sredstava na mom
saldu. Jednoga dana, dok sam ispisivao ek i upisivao njegov iznos, zatvorio sam
oi i vidio dvije nule na dnu kolone sa bilansom stanja. A zatim sam odahnuo sa
olakanjem jer je iznos po opomeni uplaen. U naredna tri mjeseca sam uporno
zamiljao te dvije nule, i radovao se to sam izaao iz duga. A onda je stiglo
neoekivano iznenaenje! Naa kompanija je svima isplatila estomjeseni bonus
koji je bio toliko veliki da sam mogao da oduim sva svoja dugovanja, uljuujui i
kredit od banke, i da ostatak deponujem u banku.
Meni se sve ini da smo ovaj gospodin i ja od iste fele, jer nas novac izgleda ulja
u depovima. I umjesto da uva svoj novac u banci, kako razum nalae, moj
18

prijatelj je poeo da razmilja kako da ga potroi, pa je naravno i naao nain.

Kupio je kasetofon da snimi i prenese moju poruku!
Kome se to obratio moj prijatelj kada je poileo da otplati kredit? Obratio se Bogu!
Ali on nije pao na koljena i traio od nekog Boga sa strane da to uini za njega.
Nije otiao u crkvu i pitao za savjet popa, rabina ili svetenika. Nije zvao nekog
nazovi-uitelja istine, ve je samo zatvorio oi za oigledno i ugledao nule na dnu
kolone za iznos duga. A onda je po prvi put u svojoj istoriji njegova kompanija
isplatila estomjeseni bonus svojim zaposlenima. Ovo mu se dogodilo jer je
koristio Zakon, a to je saznanje ko je Bog. Ne pronau Boga svi koji ga trae, ali
ima i onih koji kada ga nau kao to je to uinio Filip privedu Bogu i svog
brata Natanijela. Andrija je otkrio Isusa i doveo Petra. I Vi ete pronai Isusa dok
budete vjebali svoju imaginaciju, i uzdii ete do nivoa svoje sopstvene
osvijeene svijesti i one koje volite. Ako Vas zadesi veliko blagostanje, zar ne bi
od toga to ste Vi imali sree koristi imali i Vaa ena (ili mu), Vaa djeca, i svi
oni iz Vaeg najueg okruenja? I ako je njih zadesilo takvo dobro, zar ne bi
trebalo da zadesi i Vas? Tako da svi imamo koristi jedni od drugih dok tragamo za
Bogom i iskuavamo ga.
Knjiga Otkrovenja nas ui da budemo ili vrui ili hladni, ali nikako mlaki. Ako mi
toliko ne vjerujete da biste iskuali da li Zakon funkcionie, onda ste mlaki. Ali
jednoga dana ete, poput Bena, zauzeti stav. I biete ili za ili protiv mene.
Pokuaete da vjerujete da imaginacija stvara realnost, ili ete odbiti da to
prihvatite. Oko ovoga ete biti ili vrui ili hladni, a to je bolje nego da ste mlaki. Ja
sam zakljuio da su upravo oni koji u poetku nisu mogli da me smisle zato to
sam im oduzeo njihove idole, predstavu Isusa koju su imali u svom umu, postali
moji najbolji uenici. Toliko ljudi tvrdi da vjeruje u Isusa, ali ne mogu da ga opiu.
Nisu u stanju da ga smjeste ni u prostor ni u vrijeme, i opiru se kada kaem: Isus u
Vama je Vaa nada u slavu. Oni koji vrijeaju su hladni. Neki su ak i nasilni. Ali
jednoga dana e pronai onoga o kom su pisali Mojsije i proroci, okrenue se i
Gospod e ih prigrliti.
Ja sam ovu priu poeo da priam tridesetih godina (20. vijeka, prim. ur.), a sada
smo u ezdesetima. Tokom tih tridesetak godina naiao sam na one koji su mi se
zaista protivili one koji su bili toliko dirnuti ili uznemireni da su rijeili da
19

opovrgnu moje rijei. Ali kako to nisu mogli da uine i oni su otkrili da je Bog
njihova sopstvena udesna ljudska imaginacija. Biblija se odnosi iskljuivo na
ljudsku imaginaciju. U uvenom Blejkovom pismu preasnom Dr Trasleru
(eng. Rev. Dr Trusler), on iznosi sledei komentar: Zbog ega je to Biblija
zabavnija i korisnija kao uputstvo od bilo koje druge knjige? Zar nije zbog toga to
se obraa imaginaciji, odnosno duhovnoj spoznaji, pa tek onda razumijevanju,
odnosno razumu?
Biblija je uputstvo za korienje imaginacije. Kada se razvije u Vama stvarnija je
od bilo ega ovde, iako je cijela plod imaginacije, jer Bog je sveopta imaginacija,
kao i ovjek. Vjeno tijelo ovjeka je imaginacija, a to je sami Bog. Niega nema
osim jednog tijela koga zovemo Isus, a koji je Gospod Bog Jehova.
I kaem vam, Bog je postao to i mi da bismo mi postali to i On. Niko nije uzeo
ivot Bogu. On ga je sam poloio govorei: Imam mo da ga poloim, i mo da
ga ponovo uzdignem. Ovaj pad u odreenom djeliu prostora je bio namjeran. I
On koji je pao ima mo da nas sve uzdigne, jednog po jednog, u jedno jedinstveno
telo koje je samo ljubav. Njegovo tijelo je iznad podjele na pol. U njemu nema
Grka, niti Jevreja, ni robova, ni slobodnih, ni mukaraca, ni ena. Kada ga nosite
shvatite ta je Pavle mislio rekavi: Smatram da patnje sadanjeg trenutka nisu
vrijedne uporeivanja sa slavom koja mi je otkrivena. U tom tijelu shvatate da ste
pravi ovjek, a da je ovo tijelo od krvi i mesa nita. I shvatate da nikada niste bili
ni muko ni ensko, ve da ste oduvijek bili Bog.
I zapamtite, sve je Vae za uzimanje. Ako to elite, uzmite ga. Ako sami ne moete
da ga zatraite, zamolite prijatelja za pomo. Ako elite da ste sreno vjenani,
uradite isto to i moji prijatelji. elite da otplatite sve svoje dugove? ta god elite.
Sve to treba da uradite je da zamislite da to ve imate, jer sve u ivotu je Vae da
ga uzmete!
A sada utonimo u tiinu.
Kamen temeljac Imaginacija
Mi vjerujemo da ovjek moe kreirati sve to poeli. Vjerujemo da je Univerzum
beskonani odgovor, a onaj koji sve to pokree je individualni opaa. Nita nije
20

nezavisno od Vae percepcije toga neega. Toliko smo isprepletani, dio smo
maine, ali kako se budimo, odvajamo se od ove maine i stvaramo ivot kakav
elimo. Jer ovjek je itav Imaginacija i Bog je ovjek i postoji u nama i mi u
njemu. Vjeno ovjekovo tijelo je Imaginacija: to je sami Bog. Vi moete
praviti imaginacije, ja mogu praviti imaginacije, i ukoliko ostanemo vjerni stanju
koje smo zamislili, ono se mora pojaviti u naem svijetu. Ovo nije neka novost.
Dato nam je prije nekoliko vjekova, jer pie u Bibliji; ali ljudi ne znaju kako da
taju Bibliju, zato su se skupili i organizovali je u izm. Nije ona izm, ve
slavni plan za osloboenje ovjeka. Biblija prikazuje ovaj plan do detalja.
Posvetiemo panju nekim djelovima teksta i pokazati vam ta su oni koji su ih
pisali namjeravali za nas da u njima vidimo.
Zato ovako veli Gospod Bog: Evo, ja meem u Sionu kamen, kamen oproban,
kamen od ugla, skupocjen, temelj tvrd; ko vjeruje nee biti u urbi*. (Isaija 28:16)
Sada, reeno nam je u Knjizi Psalama da je svijet odbacio kamen. Kamen koji
odbacie zidari, posta glava od ugla. (Psalmi 118:22) Jer temelja drugog niko ne
moe postaviti Ako li ko zida na ovom temelju zlato, srebro, drago kamenje,
drva, sijeno, slamusvaije djelo izii e na vidjelo. (1. Korinanima 3:11-13)
Kaem Vam da je ovaj kamen Vaa imaginacija, i u Bibliji se zove: Isus Hrist, ili
Bog, ili Gospod. Vaa je Imaginacija, koja je jedno sa Boanskom Imaginacijom,
stvorila, odrava, mijenja, pa ak i unitava puteve stvaranja. To je kamen koji je
oproban i temelj tvrd, i onaj ko vjeruje nee se plaiti. Samo ako mogu zamisliti
(napraviti imaginaciju, prim. prev) i znati da Imaginacija stvara realnost, neu biti
nestrpljiv ili voditi povran ivot. Kada ovjek ne ivi u svojoj Imaginaciji postae
nestrpljiv po pitanju eljenog ishoda, i naposletku e postati nasilan u svojim
naporima da dobije ono to eli.
Ovdje imamo jednoga koji pita: ta kau ljudi, ko je Sin ovjeiji? Neki su rekli
ovo, neki ono, ali on je pitao opet: A ta vi kaete, ko sam ja? Odgovori Simon
Petar i ree: Ti si Hristos, Sin Boga ivoga. A Isus odgovori i ree mu: Blaen si,
Simone, sine Jonin, jer ti to ne otkri tijelo i krv, nego Otac moj koji je na nebesima.
I ja ti kaem da si ti Petar i na ovom kamenu sazidau crkvu svoju. (Po Mateju
16:15-18)

21

Crkve Vam govore da se ovdje radi o ovjeku po imenu Petar. Ovdje se ne radi o
individui. itava stvar odvija se u umu Vasindividue. Vi zamiljate odreeno
stanje i ono se naziva Petar. Da je u pitanju ovjek Petar, ne biste mogli nai ono
to pie samo est stihova posle toga. Jer tu se On (Isus, prim. prev) okree istom
tom liku i kae mu: Idi od mene, Sotono: sablazan si mi, jer ne misli to je
Boije, nego to je ljudsko. (Po Mateju 16:23) To radi svaki ovjek na svijetu.
Doivi otkrovenje i shvati da je Imaginacija kamen temeljac svega. Vidi prijatelja
kome treba pomo i zamilja da prijatelj ima to to mu je potrebno. Ako u to
vjeruje, onda nije u urbi. Zamilja ono to eli i nije nasilan, i nije zabrinut i ne
daje prijatelju savjete ta bi trebao da uradi fiziki da bi ostvario svoju elju.
Ukoliko je kamen temeljac pravi, postoji samo jedna mo koja ga moe podrati.
Ukoliko to zna, nee dozvoliti da bude skrenut, ostae vjeran svojoj pretpostavci.
Ali u prii iz Biblije reeno nam je da se onaj koji je bio pohvaljen, Petar, okrenuo
nasilju i onda mu je Isus rekao: Idi od mene, Sotono. Ponovo se vraate na
ovjeije naine dovoenja stvari u ono stanje koje elite. Povlaite konce i tako
ste se okrenuli od jedinog kamena temeljca na svijetu, a to je Isus Hrist, koji je
ljudska Imaginacija. Ako u ovo vjerujete, neete odbaciti kamen.
Kamen je jednako (na hebrejskom, prim. ur.) i znai stvarati, ili graditi ili
zainjati djecu. Ovdje imamo kamen u Sionu (to znai visok vrh ili golo,
neplodno mjesto, prim. ur). To je ovjek, prije nego to se u njega poloi kamen
jalovite, pustinja. Poloen u ovjeku, u obliku njegove Imaginacije, je jedini
kamen temeljac, jer ne postoji drugi temelj do Boga, a On je Sebe u mene poloio.
Stoga, ja sam sin Boga ivoga, jer postoji samo jedan i ja sam On. Ukoliko u ovo
vjerujem, neu biti nestrpljiv. Ko vjeruje nee biti u urbi. To je Gospodnji nain.
Traim od Vas da ga isprobate. Postavite pred umno oko ono to elite da ugledate
u ovom svijetu. To moe biti posao, ili prijateljeva srea. Moe biti bilo ta, jer na
ovaj temelj moete staviti smee ili drvo ili slamu. Gradite slamom onda kada za
nekoga kaete: Znam ja nita on nije valjao. ivljeli su u tom stanju u odnosu
na drugoga, i onda se to ostvarilo i oni kau: Uvijek sam mislio da je on
takav. Neki od nas grade udne stvari za druge. Zamiljali smo na jedinom
temelju, ali smo na njega stavljali ubre umjesto zlato ili srebro, i svjetlost dana ga
je otkrila a mi tada ne moemo povezati to to se desilo sa bilo imo to smo mi
uradili.

22

Hebrejsko znaenje kamena je zainjati djecu. Svi dogaaju u mom ivotu su

moja djeca. Svako moe graditi na ovom jedinom temelju. Evo, ja meem u Sionu
kamen. Kakav kamen? Bog zakopava sebe u svakome na svijetu. To je kamen
oproban, kamen od ugla, skupocjen, temelj tvrd, i ko vjeruje nee biti u urbi.
Vidio sam sluaj kada je imaginativnom inu trebalo dvije godine da se
manifestuje, ali kada se pojavio kakav div! Gledao sam kako se manifestuje u
jednom satu. Ali nemojte biti u urbi ili misliti da postoji neki drugi temelj i kao
Petar okrenuti se nekom drugom temelju, postavi nasilni prema onima koji e
voditi Isusa na krst. Ali Hrist mu je rekao: Ja sam doao da bih iao ka krstu. Idi
od mene, Sotono; sablazan si mi.
Ako sam jo uvijek u maini, onda mislim da se dobre stvari deavaju samo
sluajno. Pustite da se toak okree, jer svako mora proi kroz sve muke dok se ne
probudi i ugleda itav Univerzum kao jedan beskonaan odgovor. Doi e dan
kada e svaka osoba, sa odreenim nivoom budnosti, zamrznuti aktivnost u sebi i
kako se aktivnost zaustavi u njemu, itav taj jedan dio je mrtav. Prirodni zakoni
su samo slobodna akcija, koja se ponavlja sve dok ne postane prihvaena kao
zakon. Ipak, vidjeete lie koje lebdi u vazduhu i ne pada, i ljudi koji se kreu u
prostoru e prestati da se kreu ali nee pasti, jer kada ste u sebi zaustavili akciju
sve je stalo. I sve ete vidjeti kao Sion pustinju i jedino to ga ini ivim
je kamen u njega poloen. Ali ovjek biva izgubljen u stvarima koje je sam
napravio i njima daje mo. Na primjer, upotrebom Imaginacije u svoj svijet donese
novac; potom zaboravi da je to uinila aktivnost njegovog uma, i u samom novcu
vidi mo da dobije ono to eli. Ali, jednom kada se probudi, vie se nee gubiti u
sopstvenoj kreaciji.
Kaem vam svima: postoji samo jedan kamen. Ako veeras postoji neko jako
bolestan ko treba Vau pomo i Vi zamiljate za njega sve najbolje a sjutra dobijete
vijest da mu se stanje pogoralo, nemojte biti u strahu, ve ostanite vjerni kamenu
poloenom u Sionu. ta jo moete uiniti nakon to ste zamislili (uradili
imaginaciju, prim. prev)? Neko Vam pie o odreenom problemu. Zamislite za njih
ono to sami ele i posle toga ne kreite da uradite bilo ta da bi se to ostvarilo.
Samo ostanite vjerni i ono e samo stvoriti uslove neophodne za ostvarenje.

23

Moete posmatrati nekoga sa dubokom zabrinutou i eljeti promjenu. Ne

izgovarate to, ve potisnete u sebe, a etrdeset i osam sati potom pokrenuto je ono
to ste zapoeli. I oni se pitaju: Da li bi se uzrok mog problema mogao pratiti do
toga-i-toga? Ba to ste mislili i Vi! Posvetili ste se njihovom problemu sa velikom
zabrinutou, i onda ete pitati: Jesi li ti uticala na mene ili sam ja uticao na tebe?
Kada se ovo pomislila? I ona kae: Ba sada, a Vi onda kaete: Prije etrdeset
osam sati ja sam pomislio isto, ali nisam rekao naglas. Nema veze. Svim biima
zakon kae da jedno u drugom utoita trae. Svi se meusobno proimamo, i to
je osoba zabrinutija za drugog, taj drugi je vie proima.
Ja kaem da je Univerzum beskonaan odgovor, ali on takoe vraa vie nego to
zamiljate. Ima svega dovoljno, i preliva se. Stoga, biti negativan moe biti
zastraujue. Dobro e se hiljadostruko vratiti, ali isto tako e i negativno. Ali, ako
sam optimistian i ne kolebam se, i to u privui tako da bude prepuno i da se
preliva. To je neto predivno; kao erupcija. Svijet vraa vie nego to uzima, i
pojedincu daje vie nego to zamilja dobrog ili loeg.
Svima govorim da je Biblija najvea od svih knjiga, ali ljudi su je organizovali, i
ak kau da su pronali Petrove zemne ostatke, ili nekog drugog biblijskog lika.
Petar nije ovjek, ve stanje. Vi se uzdiete do krune svega toga, a to je Hrist.
Stanja su trajna, ali ja nisam prikovan; ja sam ivo, pokretljivo bie. Mogu biti
nagraen za jedno stanje, a onda vidjeti novinski natpis, recimo, i udaljiti se od tog
istinskog temelja, i onda me mo prekorijeva kao Sotonu, jer sam reagovao
umjesto da sam djelao. Da li elite biti u stanju zvanom Petar iz esnaestog
poglavlja Jevanelja po Mateju? Kako? Rei u, i stvarno to misliti: Moja
Imaginacija je Bog i nema drugog boga. Ona je jedno sa najuzvienijom moi i ja
u ivljeti u tom stanju. I onda e mi biti reeno: Blaen si, Simone, sine Jonin.
To znai da mi sve daje dubina mog bia. Mogu li to uraditi? Onoga dana kada to
uinite, i upamtite da ste uinili, biete povezani sa priom. Kada je Petar priznao:
Ti si Hristos, to je kamen na kom sve ivo poiva, ali kada se udaljio od toga i
reagovao, onda je nazvan Sotonom, ili onim koji reaguje.
Bog zainje svoje sinove posredstvom kamena. Sahranjuje sebe u svakom ovjeku
u svijetu, ali biva odbaen. Ove stvari mogu priati vama ovdje, ali ako bih ih
govorio preko radio talasa, bio bih automatski iskljuen. Ljudi ne mogu da vjeruju
24

da su odgovorni za sopstvena imaginativna djela. Ne ele u to da vjeruju. Ja ne

mogu biti osloboen rezultata onoga to zamiljam. Izaite odavde rijeeni da ovo
dokaete, i jednom kada dokaete odravajte kamen u ivotu. Nema drugog
kamena. Jer temelja drugog niko ne moe postaviti osim onog koji je postavljen,
koji je Isus Hristos ve na ovome sve gradite, ali gradite zlatom, ne gradite
slamom ili smeem. elim da svako ovdje ovo isproba. Pomislite na nekoga ko je
zaista u nevolji, i ako stvarno vjerujete u temelj otii ete odavde veeras bez i
najmanje brige za tu osobu, ak i ako primite vijest da se stvari pogoravaju. Moe
potrajati sedmicu ili mjesec dana, ali ono to ste zamislili, ako ostanete vjerni
kamenu, e se ostvariti.
Znam ovjeka koji je posmatrao zgradu koja je beivotna i rekli biste da ne
moe odgovoriti. Kako je moe posmatrati i na njoj vidjeti ispisano svoje ime, ako
nema ni pare u depu? Ali posmatrao je tako. Znam toga ovjeka. I na nain koji
nije mogao zamisliti, zgrada je postala njegova*. Ne dozvolite da Vam iko kae da
neto ne moe odgovoriti, nego dok smo jo dio maine ne moemo da shvatimo
da smo mi uzrok svega u naem svijetu i nadamo se da e nam se nasmijeiti srea.
Onda, kada pokrenete neto loe i maina se okrene, ne moete shvatiti da ste to Vi
izazvali, ali kada se probudite moete kontrolisati mainu. Ona reaguje na
imaginativna djela probuenog ovjeka, jer probueni ovjek ima kontrolu.
eka Vas izuzetno oduevljenje kada napokon zaustavite svu aktivnost, i sve se
zamrzne. Znaete ta takozvani mudri ljudi govore, ali ete uti samo ove rijei:
Hvalim te, Oe, Gospode neba i zemlje, to si sakrio ovo od uenih i pametnih, a
otkrio bezazlenima. (Po Mateju 11:25) Jer ete znati da je opaa taj koji svemu
udie ivot. Uvidjeete da nita nije nezavisno od uma opaaa. Zaista probuen
uitelj bi mogao zamrznuti odreene djelove zarad edukacije svojih uenika, ako bi
htio. Po uobiajenim standardima, sve bi umrlo ako biste Vi zaustavili aktivnost;
ali ne umire, jer nita ne postoji izvan Vae percepcije. Pomislite na efa ili na
nekog zaposlenog i predstavite ih sebi onakvima kakve elite da budu, i vjerujte u
stvarnost kamena temeljca, i tada neete biti nestrpljivi u pogledu ostvarenja toga.
Jer Imaginacija kreira stvarnost, i na nain koji nikom nije poznat, to e se ostvariti
ako ostanete vjerni kamenu temeljcu. Nije bitno ko ste ili ta imate. ovjek koji
ne moe uvijek potpisati ek da bi ostvario svoj cilj je u prednosti, jer je budniji;
zato to mora koristiti dar koji mu je Bog dao, a to je sami Bog. Ako uvijek moram
25

pritiskati nekoga da bih dobio ono to elim, nikada neu znati da sam maina. Ali,
ako to moram sve da uradim unutar sebe, onda znam.
Veeras mi je ispriana pria o ovjeku ija je supruga preminula prilikom raanja
njihovog sina i djeak je morao biti odveden u Sent Luis, kako bi ga odgajala tetka
(sestra njegove majke, prim. prev). Ovaj ovjek je tokom sedam godina pokuavao
da sakupi dovoljno novca za put do Sent Luisa, kako bi vidio svoje dijete.
Konstantno je pokuavao da vidi sebe kako dobija bolje plaen posao, tako da
moe otputovati. Reeno mu je da bi, u skladu sa pravilnom upotrebom ovog
zakona, trebao da vidi sebe kako se drui svojim djetetom, a da nain prepusti
Bogu. Nakon ovoga, dobio je posao koji ga je odveo iz Los Anelesa u Nju
Orleans. Ali to nije bilo blizu Sent Luisa. Prihvatio je posao i istrajao u svom snu, i
nakon tri mjeseca bio je premjeten u Sent Luis i dobio dodatna dvadeset etiri
slobodna asa sedmino.
Najbolja stvar koja mi se ikada dogodila je bilo otputanje iz Mejsi kompanije,
tokom velike ekonomske krize. Moda bih bio kapetan liftova, da sam tamo ostao.
Moj otac je izgubio sve to je imao, i ispostavilo se da je to bio poetak ostvarenja
njegovog velikog sna. Jedna osoba je u njega vjerovala i od toga je krenuo, a kada
nas je napustio prolog oktobra, ostavio je zajednici mnogo vie nego iko prije
njega. Ispostavilo se da je najcrnji dan njegovog ivota u stvari bio najsvjetliji. Bez
obzira ta ste uradili, zaboravite to. Vi ste Bog, a Bog je neukaljan, jer sve zamilja.
Sada, ponite da zamiljate i neka to bude neto ime ete se ponositi. Neka bude
veliko. Ako je u Sionu zaista poloen kamen, ne obraajte panju na ljudske
argumente. Ostanite vjerni, i ta god stavite na kamen, u vidu imaginarne
aktivnosti, e se pojaviti u Vaem svijetu. Naravno, moda ete se vratiti starim
stazama, poput Petra. On se odrekao kamena tri puta, ali mu se potom vratio.
Moda ete to uiniti, ali na kraju ete shvatiti, jer u dubini Vaeg bia izgovaraju
se rijei: Idi od mene, Sotono. Ali, vidio sam i ljude koji su zaboravljali. Gledao
sam kako se ni iz ega uzdiu u velianstvene visine i onda kau: Ionako bi se
desilo. Ne vjeruju da je njihova imaginativna aktivnost bila temelj na kom je sve
to nastalo. Postoji samo jedan kamen i to je Vaa predivna Imaginacija.
Ovo bolje funkcionie ako ne pokuavate da ga potpomognete spolja, jer Vam ga
nisu otkrili tijelo i krv. Dobili ste ga od Hrista.
26

A sada utonimo u tiinu.

Jesam
Sve to se prizna biva prikazano svjetlou;
jer sve to je prikazano svjetlost je. (Efescima 5:13)
Svjetlost je svjesnost. Svjesnost je jedna, i manifestuje se kroz mnotvo oblika ili
nivoa svjesnosti. Ne postoji niko ko nije sve to postoji, jer svjesnost, iako izraena
na beskonano mnogo nivoa, nije djeljiva. Ne postoji stvarna podijeljenost ili jaz u
svjesnosti. Jesam ne moe biti podijeljeno. Ja o sebi mogu pojmiti da sam bogata,
siromah, prosjak ili lopov, ali sredite mog bia ostaje isto, nezavisno od
koncepcije koji imam o sebi. U sreditu prikaza postoji samo jednoJesam koje se
manifestuje kroz mnotvo formi ili koncepcija Sebe, i zato u Bibliji moemo
proitati: Jesam ono to Jesam.
Jesam je samo-definicija apsolutnog, temelj na kom sve poiva. Jesam je prvobitna
supstanca.Jesam je samo-definicija Boga.
Jesam me posla k vama.
Ja (Je)sam ono to Jesam. (2. Mojsijeva 3:14)
Umirite se i poznajte da sam ja Bog. (Psalmi 46:10)
Jesam je osjeanje stalne svjesnosti. Sama sr svjesnosti je osjeanje Jesam. Mogu
zaboraviti kosam, gdje sam, ta sam, ali ne mogu zaboraviti da Jesam. Svijest o
postojanju ostaje, nezavisno od toga koliko sam zaboravio ko, gdje i ta sam.
Jesam je ono to je, okrueno bezbrojnim formama, uvijek isto. Ovo veliko otkrie
uzroka govori nam da je, dobar ili lo, ovjek u stvari gospodar svoje sudbine i da
njegova sopstvena koncepcija Sebe determinie svijet u kom ivi [a njegova
koncepcija Sebe su njegove reakcije na ivot]*. Drukije reeno, ako ste loeg
zdravlja, znajui istinu o uzroku, ne moete pripisati bolest niemu drugom osim
osobitom ureenju osnovne supstance-uzroka, ureenju [koje su proizvele Vae
reakcije na ivot i] koje je definisano Vaom koncepcijom loe mi je. Zbog
ovoga Vam je reeno ko je slab, neka ree: junak sam (Joilo 3:10) jer ovom
pretpostavkom supstanca-uzrok Jesam biva preureena i mora, stoga,
manifestovati ono to njeno preureenje svedoi. Ovaj princip vlada svim
aspektima Vaeg ivota: socijalnim, finansijskim, intelektualnim ili duhovnim.
Jesam je ona stvarnost kojoj se, ta god se dogodilo, moramo okrenuti u potrazi za
objanjenjem fenomena ivota. Jesam-ov koncept Sebe je ono to odreuje oblik i
prirodu njegovog postojanja. Sve zavisi od njegovog stava prema Sebi; ono to ne
potvrdi kao tano o Sebi ne moe se pojaviti u njegovom svijetu. to e rei, Vaa
koncepcija Sebe, poput jak (Je)sam, bezbedan sam, voljen sam determinie
svijet u kom ivite. Drugim rijeima, kada kaete: ja sam mukarac, jasam otac,
ja sam Amerikanac, ne definiete razliite Jesam-ove; definiete razliite
27

koncepcije ili ureenja jedne supstance-uzroka jednoga Jesam. ak i u prirodi,

kada bi drvo moglo da govori, reklo bi: Ja sam drvo, jabukovo drvo, plodno
drvo.
Kada znate da je svjesnost jedna i jedina realnost pojmei da je neto dobro,
loe ili neutralno, i postajui ono to pojmi da jeste oslobaate se tiranije
sekundarnih uzroka, oslobaate se vjerovanja da postoji neto izvan Vaeg uma to
Vam moe uticati na ivot.
U stanju svijesti individue nalazi se objanjenje fenomena ivota. Da ovjek ima
drukiju koncepciju Sebe, sve u njegovom svijetu bilo bi drukije. A poto je
njegova koncepcija Sebe takva kakva jeste, sve u njegovom svijetu mora biti onako
kako jeste.
Dakle, sasvim je jasno da postoji samo jedno Jesam i da ste Vi to Jesam. I, mada
je Jesambeskonano, Vi, sopstvenom koncepcijom Sebe, predstavljate samo
ogranieni aspekt beskonanog Jesam.
Velelepnije gradi vile,
O duo moja,
Dok hitra se kotrljaju doba!
Zaboravi bezvrjednu prolost!
Nek svaki hram novi plemenitiji
od prethodnog bude, Od neba se
kupolom prostranijom zakloni,
Dok napokon slobodna ne bude,
Ostavivi svoju preraslu koljku
ivotnom neumornom moru!
Oliver V. Holms
Svjesnost
Jedino promjenom svijesti, tako to ete zaista promijeniti sopstveni koncept Sebe,
moete velelepnije graditi vile manifestacije sve viih i viih koncepata.
(Pod manifestovanjem misli se na doivljavanje rezultata ovih koncepata u Vaem
svijetu.) Od presudne je vanosti jasno shvatati ta je to svjesnost.
Razlog lei u injenici da je svjesnost jedna i jedina realnost, prva i jedina
supstanca-uzrok fenomena ivota. to se ovjeka tie, ne postoji nita ega on nije
svjestan. Dakle, morate se okrenuti svjesnosti, jer je ona jedini temelj na osnovu
kog se moe objasniti fenomen ivota.
28

Ukoliko prihvatimo ideju o prvobitnom uzroku, usledio bi zakljuak da evolucija

tog uzroka nikada ne bi mogla rezultirati bilo ime to je tome uzroku strano. Hou
rei, ukoliko je prvobitna supstanca-uzrok svjetlost, sve njene evolucije, plodovi i
manifestacije i dalje bi bile svjetlost. A kako je prvobitna supstanca-uzrok
svjesnost, sve njene evolucije, plodovi i pojavni oblici moraju i dalje ostati
svjesnost. Sve to bi se moglo vidjeti bili bi samo visoiji ili nii oblici ili varijacije
jedne te iste stvari. Drugim rijeima, ako je Vaa svjesnost jedina stvarnost, mora
takoe bitijedina supstanca. Posledino, ono to Vama izgleda kao okolnosti,
stanja, pa ak i materijalni objekti, su samo proizvodi Vae svjesnosti. Ideja
prirode, dakle, kao stvari ili gomile stvari koje su izvan Vaeg uma, mora biti
odbaena. Vi i Vaa okolina ne moete biti posmatrani kao entiteti ije je
postojanje odvojeno. Vi i Va svijet ste jedno.
Dakle, morate se okrenuti od objektivnog privida stvari ka subjektivnom
izvoru stvari, Vaoj svjesnosti, ukoliko zaista elite da shvatite uzrok fenomena
ivota i kako da iskoristite ovo znanje da biste ostvarili svoje najljue snove. U
sreditu prividnih kontradiktornosti, antagonizama i kontrasta Vaeg ivota, na
djelu je samo jedan princip, samo Vaa svjesnost. Razliitost ne proizilazi iz
raznovrsnosti supstanci, ve iz raznovrsnosti ureenja jedne supstance-uzroka,
Vae svjesnosti.
Svijet se kree bez motiva i prinudno. Hou rei, svijet nema sopstvenih motiva,
ve je pod prinudom manifestovanja Vaeg koncepta, ureenja Vaeg uma, a Va
um je uvijek ureen u skladu sa svim u ta vjerujete i ta prihvatate kao tano.
Bogata, siromah, prosjak ili lopov nisu razliiti umovi, ve razliita ureenja
jednog-istog uma, u istom smislu u kom se namagnetisani komad eljeza ne
razlikuje od razmagnetisanog u sastavu, ve u ureenju (rasporedu) svojih
molekula. Jedan elektron, koji orbitira odreenom putanjom, sainjava osnovnu
jedinicu namagnetisanja. Kada se komad eljeza ili bilo ega razmagnetie,
orbitiranje elektrona ne prestaje. Prema tome, namagnetisanje nije prestalo da
postoji. Samo je raspored estica preureen tako da one ne proizvode nikakav
spoljanji ili opaljiv efekat. Kada su estice rasporeene nasumino, pomijeane u
svim pravcima, kae se da je supstanca razmagnetisana; ali kada se estice postave
u odreeni poloaj, tako da je jedan njihov broj okrenut u istom smjeru, supstanca
je magnet. Magnetimzam se ne stvara; magnetizam se samo prikazuje.Zdravlje,
29

bogatstvo, ljepota i genijalnost se ne stvaraju; samo se manifestuju kroz ureenje

Vaeg uma to jest, Vaim konceptom Sebe, [a Va koncept Sebe je sve ono to
prihvatate i na ta pristajete kao istinito. Ono na ta pristajete moe biti otkriveno
jedino nekritikim posmatranjem Vaih reakcija na ivot. Vae reakcije pokazuju
gdje ivite psiholoki; a gdje ivite psiholoki determinie kako ivite u spoljanjem
vidljivom svijetu]. Vanost ovoga u Vaem svakodnevnom ivotu trebala bi da bude
odmah oigledna.
Osnovna priroda primarnog uzroka je svjesnost. Dakle, ultimativna supstanca
svega to postoji jesvjesnost.
Mo pretpostavke
ovjekova glavna zabluda je njegovo uvjerenje da postoje uzroci izvan njegovog
stanja svijesti. Sve to ovjeka zadesi sve to uradi sve to od njega potekne
deava se kao rezultat stanja njegove svijesti. ovjekova svjesnost je sve ono
to on misli i eli i voli, sve za ta vjeruje da je istinito i na ta pristaje. Iz tog
razloga je neophodno promijeniti svijest prije nego mognete mijenjati Va
spoljanji svijet. Kia pada kao rezultat promjene temperature vazduha u viim
slojevima atmosfere; na slian nain, promjena okolnosti dogaa se kao rezultat
promjene u stanju Vae svijesti.
Preobraavajte se obnavljanjem uma svog.
(Rimljanima 10:2)
Da biste se tansformisali, mora se promijeniti itava osnova Vaeg razmiljanja. Ali
Vae misli mogu se promijeniti jedino ako usvojite nove ideje, jer razmiljate iz
svojih ideja. Svaka transformacija poinje intenzivnom, goruom eljom za
promjenom. Prvi korak u obnavljanju uma je elja. Morate imati elju [i
namjeru] da budete drukiji prije nego zaponete sa mijenjanjem sebe. Potom
morate san za budunost uiniti sadanjom injenicom. Ovo inite tako to
ete zauzeti osjeanje ispunjene elje. Time to elite da budete drukiji nego sada,
moete kreirati ideal osobe koja elite biti i pretpostaviti da ve Jeste ta osoba.
Ukoliko u ovom osjeanju istrajete sve dok ono ne postane Vae dominantno
osjeanje, dostizanje Vaeg ideala je neizbjeno. Ideal kom teite je uvijek spreman
za inkarnaciju, ali osim ako mu Vi ne ponudite ljudsko roditeljstvo, on je
30

nesposoban za raanje. Dakle, Va stav trebao bi biti onaj u kom budui da

elite dostii uzvienije stanje sami Vi prihvatate zadatak otjelovljenja ove nove
i vee vrijednosti Vas samih.
Prilikom raanja Vaeg ideala, morate imati na umu da su naini mentalnog i
duhovnog saznanja potpuno razliiti. Vjerovatno samo jedna osoba u milion ovo
zaista razumije. Spoznajete neto mentalno posmatrajui ga spolja, uporeujui sa
drugim stvarima, analizirajui i definiui, mislei o tome; dok duhovno stvar
moete spoznati samo tako to ete postati ona, [jedino tako to ete razmiljati iz
nje]. Morate biti sama ta stvar, a ne samo govoriti o njoj ili je posmatrati. Morate
biti poput nonog leptira u potrazi za njegovim idolom, plamenom,
koji se otisnu zadojen eljom, zagnjuri itav
u plamen sveti, u njemu krila sakupi svoja
sve dok sa plamenom ne posta jedno
i jedna boja. Poznade plamen samo onaj
koji u njem dije, i samo je onaj ispriati mogo
koji se, da pria, vratio nije. (Sabor ptica, Atar)
Ba kao to je noni leptir bio voljan da nestane samo da bi spoznao plamen, tako i
Vi morate biti voljni da sadanji Vi umre u procesu postajanja nove osobe.
Morate biti svjesni da Jeste zdravi, ako elite znati ta je zdravlje. Morate biti
svjesni da Jestebezbjedni, ako elite znati ta je bezbjednost. Dakle, da biste
otjelovili novog i vrijednijeg sebe, morate pretpostaviti da ve Jeste ono to elite
biti i potom ivljeti u vjeri u tu pretpostavku koja jo uvijek nije opipljiva u
Vaem ivotu u ubjeenju da e se ova nova vrijednost ili stanje svijesti
otjeloviti kroz Vau apsolutnu vjernost pretpostavci da ve Jeste ono to elite biti.
To cjelina znai, to znai cjelopkupnost. Znae predavanje itavog sebe osjeanju
ispunjene elje, ubjeenju da je novo stanje svjesnosti obnavljanje uma koje
preobraava. U Prirodi ne postoji nita to se moe porediti sa ovom svojevoljnom
predajom Sebe idealu koji je iznad Vas. Prema tome, najvea je ludost oekivati
otjelovljenje nove i uzvienije koncepcije Sebe putem uobiajenog procesa
evolucije. Ono to zahtijeva odreeno stanje svijesti da bi sebe dovelo u postojanje
oigledno ne moe nastati bez takvog stanja svijesti, i u Vaoj sposobnosti da
pretpostavite osjeanje uzvienijeg ivota, da usvojite novu koncepciju
31

Sebe, posjedujete ono to ostatak Prirode nema Imaginaciju sredstvo putem

kojeg stvarate svijet.
Vaa imaginacija je instrument, sredstvo koje dovodi do Vaeg iskupljenja iz
ropstva, bolesti i siromatva. Ako odbijete da preuzmete odgovornost za
otjelovljenje novo uzvienije koncepcije Sebe, onda odbacujete jedini nain kojim
se moe postii Vae iskupljenje to jest, dostizanje Vaeg ideala.
Imaginacija je jedina iskupljujua mo u univerzumu. Meutim, Vaa priroda je
takva da imate izbor da li ete ostati u Vaoj sadanjoj koncepciji Sebe (gladno bie
koje udi za slobodom, zdravljem i sigurnou) ili izabrati da postane sredstvo
Vaeg iskupljenja, zamiljajui da ste onaki kakvi eliti biti, zadovoljavajui time
svoju glad i iskupljujui sebe.
O, budite jaki tada i hrabri,
isti, strpljivi i pravi;
Ne dajte posao koji je va
tua ruka da bavi.
Jer snaga sva koja treba
data e biti bez jemstva
Iz izvora u vama
Nebeskog Kraljevstva.
elja
Promjene koje se u Vaem ivotu dogode kao rezultat promjene Vae koncepcije
Sebeneprosvijeenima uvijek izgledaju kao rezultat, ne promjene Vae svjesnosti,
ve sree, spoljanjeg uzroka, sluajnosti. Ipak, jedina sudbina koja upravlja Vaim
ivotom je sudbina determinisana Vaim koncepcijama, Vaim pretpostavkama*;
jer pretpostavka, iako netana, ako je se budemo drali e postati injenica. Ideal
za kojim tragate i nadate se da ete ga dostii nee se manifestovati, neete ga
realizovati, sve dok ne budete zamislili da ve Jeste taj ideal. Za Vas nema drugog
izlaza, osim radikalne psiholoke transformacije, osim zauzimanja osjeanja da
Vam je elja ve ispunjena. Prema tome, uinite da rezultati ili dostignua budu
nezamjenljivi test Vae sposobnosti da koristite imaginaciju.

32

Sve zavisi od Vaeg stava prema Sebi. Ono to ne prihvatite kao istinito o Sebi
nikada ne moete realizovati, jer sami stav je neophodan uslov kojim ostvarujete
svoj cilj.
Svaka transformacija zasniva se na sugestiji, a ona moe funkcionisati jedino ako
se potpuno prepustite odreenom uticaju. Morate se prepustiti svom idealu kao to
se ena preputa ljubavi, jer potpuno predavanje je nain da se sjedinite sa svojim
idealom. Morate pretpostaviti osjeanje ispunjene elje sve dok ta pretpostavka ne
poprimi karakteristike stvarnosti. Morate zamisliti da ve uivate u onome to
elite. To jest, morate zauzeti osjeanje da Vam je elja ve ispunjena sve dok Vas
ono potpuno ne obuzme i ne istisne iz svjesnosti sve druge ideje.
ovjek koji nije spreman za svjesno uranjanje u pretpostavku da mu je elja
ispunjena, sa vjerom da je to jedini nain za ostvarenje njegovog sna, jo uvijek
nije spreman da svjesno ivi po zakonu pretpostavke, mada nesumnjivo ve ivi po
tom zakonu nesvjesno. Ali za vas koji prihvatate ovaj princip i spremni ste da
svjesno pretpostavite da vam je elja ve ispunjena, ivotna avantura poinje. Da
biste dostigli uzvieniji nivo postojanja, morate pretpostaviti uzvieniju koncepciju
Sebe.
Ako ne budete zamislili da ste drukiji nego sada, onda ete ostati ba takvi kakvi
ste sada, jer
ako, naime, ne povjerujete da sam Ja On, umrijeete u svojim grijesima. (Po
Jovanu 8:24)
Ukoliko ne povjerujete da ste On (osoba koja elite da budete), ostaete takvi
kakvi ste sada. Putem vjerne sistematine kultivacije osjeanja da Vam je elja ve
ispunjena, elja postaje obeanje sopstvenog ispunjenja. Zauzimanje osjeanja da
je elja ispunjenja pravi od sna za budunost sadanju injenicu.
Istina

elim da svakome od vas koji me danas sluaju postavim jedno pitanje pitanje
koje mora biti blisko srcima svih nas koje zanima istina.
33

Ako bi neko, poznat kao ubica, upao u Va dom, i pitao Vas gde vam je majka, da li
biste mu rekli gde je? Da li biste mu rekli istinu? Biste li?
Pretpostavljam da ne biste nadam se da ne biste. U najmistinijem od svih
jevanelja Jevanelju po Jovanu ovako pie: Poznaete istinu, i istina e
vas osloboditi. (8:32)
Upravo tu lei izazov za sve nas, Istina e vas osloboditi.
Ako biste rekli istinu u vezi sa Vaom majkom, da li biste je oslobodili? Jo
jednom, u Jevanelju po Jovanu stoji: Posveti ih istinom. (17:17). Ako biste
odali svoju majku jednom ubici, da li biste je posvetili? Pa o kakvoj se onda to
istini sve vreme govori u Bibliji? Biblijska istina uvek ide ruku pod ruku sa
ljubavlju. Biblijska istina je ona duhovna realizacija svesnog ivota u Bogu, u
pravcu koje se ljudska dua razvija kroz celu venost.
Istina je sve vea prosvetljenost. Niko ko iskreno traga za istinom ne treba da se
plai za ishod, jer svaka preanja istina koja se uzdie iznosi na videlo neku veu
istinu koju je ranije skrivala. Pravi tragalac za istinom nije samozadovoljan,
kritian, linost svetija od drugih. Pre e biti da tragalac za istinom zna da su
Zaharijine rei istinite: govorite istinu jedan drugom (8:16) i ne mislite jedan
drugom zlo u srcu svom (8:17). Tragalac za istinom ne sudi po onome to mu
govore ula on vidi dobro, istinu u svemu to opaa. On zna da pravi sud ne
mora da odgovara spoljanjoj stvarnosti na koju se odnosi. Nikada nismo tako slepi
za istinu kao kada vidimo stvari onakvima kakve se ine. Samo slike koje
idealizuju zaista prikazuju istinu. Nikada zbog nekakvog superiornog uvida, ve
zbog totalnog slepila vidimo u tuoj veliini neke niskosti, koje su nam, udnog mi
uda, odnekud poznate.
Svi znamo makar jedan bezazleni tra koji ne samo da smilja zlo protiv suseda,
ve i insistira na tome da se to zlo iri sve dalje. Njegove surove optube uvek prati
izjava to su injenice, ili znam da je to istina. Ali koliko je to samo daleko od
istine. ak i da ima istine u smislu u kom on vidi istinu, bolje je da je ne izgovara,
jer je istina reena sa loom namerom gora od svih lai koje biste Vi mogli da
smislite. Takav ovek nije tragalac za istinom kakvu otkriva Biblija. On ne traga
toliko za istinom, koliko za potvrdom sopstvenog stava. Svojim predrasudama on
34

otvara vrata svog srca i puta neprijatelje koji zauzimaju njegove skrivene kutke.
Krenimo iskreno u potragu za istinom, onako kako to opisuje Robert Brauning
(eng. Robert Browning):
ta god vi mislili, istina je u nama samima,
I ne izvire iz neega spolja.
Besmrtno sredite je u svima nama,
I u njemu istina u svojoj punoi obitava.
Istina koja je unutar nas je pod vlau imaginativne ljubavi. Kad jednom spoznamo
ovu veliku istinu, vie ne moemo da mislimo zlo na bilo kog od svojih suseda.
Zamisliemo samo najboljeg njega. Moje je duboko uverenje da kad god je neiji
stav prema ivotu voen imaginativnom ljubavlju, da je to religiozan stav da tada
oboavamo da tada vidimo istinu.
O ovoj temi u govoriti sledee nedelje ujutro, a nasloviu je Imaginativna
ljubav. Tada u imati ast i zadovoljstvo da preuzmem slubu Dr Frederika Beila
(eng. Dr. Frederick Bailes), u Pozoritu Foks Vilir, na Bulevaru Vilir, u blizini
Le Sienege. Sluba e se odrati u uobiajeno vreme, u 10:30h u nedelju ujutro.
Celo oveanstvo, svaki pojedinac, intuitivno eli da bude bolje, plemenitije bie,
da ini dela puna ljubavi. Ali moemo da inimo takva dela samo kada je sve to
zamiljamo ispunjeno samo ljubavlju za svog suseda. Tada spoznajemo istinu,
istinu koja oslobaa celo oveanstvo. Verujem da je upravo to poruka uz koju
emo usavriti umetnost boljeg i lepeg ivota. Beskrajna ljubav u nezamislivom
izvoritu prozvana je Bog, Otac. Beskrajna ljubav u kreativnom izrazu prozvana je
Bog, Sin. Beskrajna ljubav u sveoptem preplitanju i u Beskrajnom postojanju u
svemu stvorenom i u Venom razvoju, prozvana je Bog, Sveti Duh. Moramo da
shvatimo sebe kao Beskrajnu ljubav, kao dobro, a ne zlo.
To nije neto to tek treba da postanemo, ve pre neto to treba da shvatimo da
ve jesmo. Prvobitno rodno mesto imaginacije je ljubav. Ljubav je njen sok ivota.
I dok god imaginacija zadrava ovaj sok ivota u sebi, njene vizije su slike istine.
Tada ona prikazuje pravi identitet stvari na koje spusti pogled. Ali ako bi
imaginacija odbacila upravo onu mo koja ju je donela na svet, tada bi nastupili
najgori mogui uasi. Umesto da vraa ive prikaze istine, imaginacija e se
35

okrenuti neemu to je suprotnost ljubavi strahu, i njene vizije e onda biti

iskrivljeni i izoblieni odrazi baeni na platno plaljive mate.
I umesto da bude vrhovna stvaralaka mo, imaginacija postaje aktivni inilac
unitenja. Kad god je ovekov stav prema ivotu u potpunosti imaginativan, tada
su ovek i Bog sjedinjeni u kreativnu celinu. Setite se, Ljubav je uvek kreativna i
pokretaka sila, u svim sferama, od najvie do najnie. Nikada nije postojala neka
misao, re ili delo a da nije nastalo iz ljubavi, ili iz njene suprotnosti nekog
straha, pa makar to bila i elja za manje vrednim ciljem. Ljubav i strah su pokretai
nae mentalne mainerije. Sve je misao pre nego to postane tvar.
Ja preporuujem potragu za uzvienim idealom, da uinite da injenica postojanja
postane injenica svjesnosti, i da ovo postignete uvebavanjem imaginacije da
shvati da je Beskonana Ljubav jedino okruenje u kom zaista ivimo i kreemo i
postojimo. Bog je Ljubav. Ljubav nikada ne grei. Beskonani Kreativni Duh je
Ljubav. Poriv koji je pokrenuo Beskonanu apsolutnu svesnost da se uredi u
milione osetljivih oblika je Ljubav.
Ljubav koja se posmatra kao apstrakcija odvojeno od bilo kakvog objekta
nezamisliva je. Ljubav nije ljubav ako nema ljubljenog. Ljubav postaje zamisliva
samo u odnosu, u procesu, u delu. Prihvatimo ono to Blejk navodi, Onaj ko ne
ivi u ljubavi, mora biti pokoren strahom, i postavimo sebi najvie ideale po
kojima emo da volimo i da ivimo. Ali nai najvii ideali nisu blagosloveni dok se
ne otelotvore i postanu od krvi i mesa. Svoju imaginaciju i svoju ljubav moramo da
testiramo kroz finalni test, kroz rezultate i postignua, jer inkarnacija podrazumeva
jedino istinsko shvatanje. Naa istinitost mora biti skup svih istina koje smo
spoznali, i mora biti apsolutna. U suprotnom, toj istini nedostaje sredstvo kojim e
se otelotvoriti, i ona nee moi da se inkarnira u nama.
Na koncept Sebe odreuje izgled naih ivota. Mi vjeito zarobljavamo sami sebe.
Vrata zatvora, za koja smo mislili da su zatvorena, zapravo su irom otvorena
ekaju da mi uvidimo ovu istinu. ovek uvek okruuje sebe istinskom slikom
sebe, rekao je Emerson. Svaka dua gradi sebi kuu i okunicu, svet, i izvan
sveta, nebo. Znajte da svet postoji za Vas, i da je taj fenomen savren. Mi moemo
da vidimo samo ono to Jesmo. Sve to je Adam imao, sve to je Cezar mogao,
imate i Vi, moete i Vi.
36

Adam je svoj dom nazivao rajem i zemljom. Cezaru je dom bio Rim. Va se moda
zove obuarska radnja, ili sto ari oranica, ili studentski sobiak. Ipak, ako emo red
po red, i stavku po stavku, Vae carstvo je isto onoliko veliko kao i njihovo, iako
moda nema tako fina imena. Zato izgradite svoj svet, i to pre prilagodite Va
ivot toj istoj ideji u Vaem umu, tim pre e se on razviti do svojih velikih
proporcija.
Istina je naa tajna unutranja stvarnost, uzrok, svrha, veza naih ivota sa svime
ostalim. Dopustite da nas ova istina nosi ka nebu, pritom irei nae koncepcije,
poveavajui nae razumevanje, sve dok ne spoznamo Istinu i ona nas ne oslobodi.
Istina koja oslobaa
Drama ivota je psihloka drama u kojoj su svi uslovi, okolonosti i dogaaji
rezultat Vaih pretpostavki.
Budui da je Va ivot odreen pretpostavkama koje imate, primorani ste da
shvatite da ste ili rob ili gospodar svojih pretpostavki. Klju ka nesanjanoj slobodi i
srei je u tome da postanete gospodar svojih pretpostavki. Ovu vlast moete
uspostaviti promiljenom, svjesnom, kontrolom svoje imaginacije. Svoje
pretpostavke odreujete na sledei nain: formirajte mentalnu sliku, prikaz
eljenog stanja, odnosno osobe koja elite da budete. Usmjerite svoju panju na
osjeanje da ve Jeste ta osoba. Prvo vizualizujte sliku u svojoj svijesti. Potom
osjetite da ste u tom stanju, kao da je zaista izgradilo svijet koji Vas okruuje.
Putem Vae imaginacije ono to je bila puka mentalna slika pretvara se u naizgled
objektivnu stvarnost.
Velika tajna lei u kontrolisanoj imaginaciji i istrajnoj panji, vrsto i neprekidno
usmjerenoj na eljeni cilj. Ne moemo prenaglasiti da, time to kreirate ideal
unutar svoje umne sfere, time to pretpostavljate da ve Jeste taj ideal, Vi se sa
njim poistovjeujete i time sebe transformiete u njega, [mislei iz ideala, umjesto
da mislite o idealu. Sva stanja postoje kao puke mogunosti, sve dok mislimo o
njima, ali kao neodoljivo stvarna kada mislimo iz njih]. Ovo su drevni uitelji
nazivali podvrgavanje Boijoj volji ili boravljenje u Gospodu, i jedini pravi
test boravljenja u Gospodu je to to svi koji u Njemu borave neizbjeno bivaju
transformisani u ono u emu borave [razmiljanje iz stanja ispunjene elje].
Postajete neto u skladu sa svojom usmjerenom, a Vaa usmjerena volja je Vaa
koncepcija o sebi i sve na ta pristajete i prihvatate kao tano. Vi, zauzimajui
osjeanje ispunjene elje i istrajavajui u njemu, primate rezultate tog stanja; ako
ne zauzmete osjeanje ispunjene elje, biete vazda osloboeni i rezultata.
37

Kada shvatite iskupljujuu ulogu Imaginacije, u rukama imate klju za rjeenja

svih svojih problema. Svaka faza Vaeg ivota je rezultat korienja Vae
imaginacije. Samo kontrolisana imaginacija je sredstvo Vaeg napretka, ispunjenja
Vaih snova. Ona je poetak i kraj svakog stvaranja. Velika tajna je kontrolisana
imaginacija i vrsta panja stalno iznova usmjerena na osjeanje ispunjene elje,
sve dotle dok to osjeanje ne preplavi um i istisne iz njega sve druge ideje. Moete
li dobiti vei dar nego da Vam se kae Istina, Istina koja e Vas osloboditi? A Istina
koja oslobaa je da moete iskusiti u imaginaciji ono to elite da iskusite u
stvarnosti, i time to ete odravati ovo iskustvo u Imaginaciji, Vaa elja e postati
zbilja.
Ogranieni ste jedino nekontrolisanom imaginacijom i nedostatkom panje
usmjerene na osjeanje da Vam je elja ve ispunjena. Kada imaginacija nije pod
kontrolom, i panja nije usmjerena na osjeanje ispunjene elje, nikakva molitva,
ili bogobojaljivost ili prizivanje Boga nee uroditi plodom. Kada moete prizvati
koji god prizor elite, kada su oblici Vae imaginacije jasni kao oblici u prirodi,
tada ste gospodar svoje sudbine. [Morate prekinuti sa troenjem svojih misli, svog
vremena i novca. Sve u ivotu mora biti investicija.][1]
Vizije ljepote i sjaja,
Oblici davno nestalog roda,
Zvuci i lica i glasi,
iz ete dimenzije
prostornog svoda
I univerzumom beskonanim,
Putuju nae misli, noene
od bljetavila svog
Jedni to zovu imaginacija,
a drugi zovu Bog.

[1]

Nevil je posle ovoga napisao i datum 12. april 1953. U svojoj sledeoj knjizi,
Probuena imaginacija (1954) napisae: Ujutru 12. aprila 1953. godine moju
suprugu je probudio vrlo autoriativan glas koji je u njoj govorio: Mora prestati sa
troenjem svojih misli, vremena i novca. Sve u ivotu mora biti investicija. Troiti
znai erdati, ariti, prosipati bez koristi. Investirati znai uloiti u svrhu iz koje se
oekuje sticanje dobitka. Ovo oktrovenje koje je moja supruga imala odnosi se na
vanost sadanjeg trenutka. Odnosi se na transformaciju trenutka. Samo
ono to se radi sada ima neki znaaj. Kada god zauzmemo osjeanje
da Jesmo ono to elimo biti, mi investiramo. (V poglavlje) Prim. ur.
38

Panja
ovjek podijeljene due nepostojan je na svim svojim putevima.
(Jakovljeva 1:8)
Silovitost panje je obrnuto proporcionalna sa suenou njenog fokusa, to jest,
kada je zaokupljena jednom idejom ili senzacijom. Mogue ju je umiriti i snano
fokusirati jedino takvim stanjem uma, koje Vam omoguava da vidite samo jednu
stvar, jer umirujete panju i poveavate joj snagu jedino njenim ograniavanjem
(suavanjem). elja koja se ispunjava je uvijek ona na koju je panja ekskluzivno
usmjerena, jer ideja je zadojena snagom samo u proporciji sa panjom koja joj se
posveti. Usmjereno opaanje je usredsreeni stav usmjeren [iz][1] nekog
odreenog ishoda. Usredsreeni stav podrazumijeva selektivnost, jer kada vodite
rauna, to znai da ste odluili da usmjeravate panju iskljuivo na jedan objekat
ili stanje, prije nego na drugi.
Stoga, kada znate ta elite, morate namjerno usmjeriti panju na osjeanje da Vam
je elja ve ispunjena, sve dok to osjeanje ne ispuni um i istisne iz svijesti sve
druge ideje.
Snaga panje je mjera Vae unutranje sile. Koncentrisano posmatranje jedne stvari
iskljuuje ostale, i ini da nestanu. Tajna uspjeha je u koncentrisanju panje na
osjeanje da Vam je elja ispunjena, bez doputanja ikakvih distrakcija. Kompletan
napredak zavisi od porasta panje. Ideje koje Vas primoravaju na akciju su one
koje preovladavaju Vaom svijeu, one koje zaokupljuju panju. [Ideja koja
iskljuuje sve druge ideje iz svijesti nalazi svoj oduak u akciji[2].]
Ali jedno ipak stoji: zaboravljam to je za mnom, a
pruam se za onim to je preda mnom. (Filipljanima 3:13)
Ovo znai da i Vi moete zaboraviti ono to je za Vama. Moete se pruiti ka
cilju da ispunite um osjeanjem da Vam je elja ve ispunjena.
Neprosvijetljenima se ini da je sve ovo fantazija, a ipak, kompletan progres dolazi
od onih koji ne usvajaju ustaljena miljenja, niti prihvataju svijet onako kako im
ga serviraju. Kao to smo govorili i do sada: ako moete zamisliti ono to elite, i
39

ako su slike u Vaim mislima jasne i ivopisne kao one u prirodi, Vi ste,
posredstvom moi Vae imaginacije, gospodar svoje sudbine.
Vaa imaginacija ste Vi sami, a svijet, onako kako ga vidi Vaa imaginacija, je
stvarni svijet.
Kada se otisnete na put ovladavanja kretanjima Vae panje, to morate uraditi ako
elite da uspjeno mijenjate svoj ivot, tek onda shvatite koliko u stvari malo
kontroliete svoju imaginaciju i koliko na nju utiu ulni poticaji i udljive plime i
osjeke jalovih raspoloenja.
Da biste pospijeili proces ovladavanja svojom panjom, upranjavajte sledeu
vjebu: iz noi u no, ba prije nego utonete u san, trudite se da usmjeravate svoju
panju na aktivnosti iz tog danau obrnutom redosledu. Usmjerite panju na
poslednju stvar koju ste uradili, to jest, na lijeganje ukrevet, a zatim se vraajte
unazad u vremenu preko svih dogaaja, sve dok ne doete do prvog dogaaja iz
toga dana, ustajanja iz kreveta. Ovo nije lagana vjeba, ali, isto kao to odreene
fizike vjebe pomau u razvoju odreenih miia, mnogo e Vam pomoi u
jaanju miia Vae panje. Vaa panja mora biti snana, kontrolisana i
usmjerena da biste mogli uspjeno mijenjati koncepcije o sebi, a samim tim i svoju
budunost. Imaginacija moe uraditi bilo ta, ali samo u skladu sa unutranjim
smjerom Vae panje. Ako budete istrajni iz noi u no, prije ili kasnije ete u sebi
probuditi centar moi i postaete svjesni Veeg Sebe, pravog sebe. Panja se
razvija istrajnom vjebom ili navikom. Kroz naviku, djelo postaje lake, i tokom
vremena razvijaju se sposobnosti koje mogu biti upotrijebljene za vie ciljeve.
Kada uspostavite kontrolu nad unutranjim kretanjima svoje panje, vie neete
boraviti u pliaku, ve ete se otisnuti u ivotne dubine. Hodaete u pretpostavci da
Vam je elja ispunjena kao da hodate po podlozi vroj i od zemlje.
Osnovi
Kada je u pitanju ovako iroka tema, zaista je teak zadatak saeti u nekoliko
stotina rijei ono to ja smatram najosnovnijim idejama na koje se oni koji tragaju
za stvarnim razumijevanjem metafizike, moraju odmah koncentrisati. Ali, dau sve

40

od sebe, i to predstavljajui tri osnovna principa. A ti principi su: samoposmatranje, definicija cilja i razjedinjavanje.
Svrha prave metafizike je da dovede do ponovnog roenja, ili radikalne psiholoke
promjene u individui. Do takve promjene ne moe doi sve dok osoba najprije ne
upozna Sebe koje bi promijenila. Ovo upoznavanje moe postii iskljuivo putem
nekritikog posmatranja svojih reakcija na ivot. Zbir ovih reakcija definie stanje
svijesti individue, a to stanje svijesti privlai situacije i okolnosti njenog ivota.
Dakle, poetna taka istinske metafizike, na njenoj praktinoj strani, je samoposmatranje sa ciljem otkrivanja sopstvenih reakcija na ivot, reakcija koje
oblikuju skriveni dio osobe uzrok pojavnog oblika ivota.
Slaem se sa Emersonom da se ovjek okruuje stvarnom slikom Sebe . da
moemo vidjeti samo ono to Jesmo.
Postoji nesumnjiva veza izmeu onoga to je spolja i onoga to ini unutranjeg
ovjeka, i uvijek su naa unutranja stanja ta koja privlae na spoljanji ivot.
Stoga, osoba mora uvijek poeti od Sebe.
Mora promijeniti samu sebe.
ovjek, u svojoj slijepoi, je prilino zadovoljan sobom, ali mu se ni najmanje ne
dopadaju okolnosti i ivotne situacije u koje upada. To su njegova osjeanja, zato
to ne zna da uzrok njegovog nezadovoljstva ne lei u okolnosti ili osobi kojom je
nezadovoljan, ve u njemu samom, koji mu se toliko dopada. Ne shvatajui da se
okruuje stvarnom slikom Sebe i da moe vidjeti samo ono to Jeste, biva
okiran kada otkrije da je uvijek bio sumnjiav prema drugima zbog sopstvene
prevrtljivosti.
Samo-posmatranje bi otkrilo ovog prevrtljivca u svakom od nas; i on mora biti
prihvaen da bi mogla zapoeti bilo kakva transformacija.
Ba ovoga trenutka, pokuajte da utvrdite svoje unutranje stanje. Na koje misli
pristajete? Sa kojim se osjeanjima identifikujete? Uvijek morate izuzetno voditi
rauna o mjestu na kom boravite unutar sebe.
41

Veina nas misli da smo ljubazni i puni ljubavi, dareljivi i tolerantni, puni oprosta
i plemeniti; ali nekritiko posmatranje naih reakcija na ivot e otkriti jedno Ja
koje nije ni najmanje ljubazno i ispunjeno ljubavlju, dareljivo i tolerantno, puno
oprosta i plemenitosti. I to Ja moramo najprije prihvatiti, a potom se posvetiti
njegovom mijenjanju.
Ponovno roenje zavisi od unutranjeg rada na Sebi. Niko se ne moe preporoditi
bez mijenjanja ovog Sebe. Svaki put kada potpuno novi skup reakcija ue u ivot
osobe, dogodila se promjena svijesti, dogodio se preporod.
Nakon to otkrijete, putem nekritikog posmatranja Vaih reakcija na ivot, Sebe
koje valja promijeniti, morate formulisati svoj cilj. To jest, morate definisati osobu
koja zaista elite da budete, umjesto osobe koja potajno zaista Jeste. Kada jasno
definiete ovaj cilj, morate, tokom svojih budnih sati, voditi rauna o svakoj svojoj
reakciji koja sa tim ciljem ima veze.
Razlog za ovo lei u injenici da svako ivi u odreenom stanju svjesnosti, koje
smo ve opisali kao zbir reakcija koje osoba ima na ivot. Stoga, prilikom
definisanja cilja Vi definiete stanje svijesti, koje, kao i sva druga stanja svijesti,
mora sadravati sopstvene reakcije na ivot. Na primjer: ako bi glasina ili usputna
primjedba izazvale burnu reakciju u jednoj osobi a u drugoj ne bi izazvale nita,
jasno je da te dvije osobe ive u dva razliita stanja svijesti.
Ako za svoj cilj definiete plemenitu, dareljivu, sigurnu, ljubaznu osobu
znajui da je sve to postoji samo razliita stanja svijesti moete sa lakoom
procijeniti da li ste vjerni svom ivotnom cilju tako to ete posmatrati sopstvene
reakcije na svakodnevne ivotne dogaaje. Ukoliko ste vjerni svom cilju, Vae
reakcije e biti usklaene sa njim, jer ete se poistovjetiti sa svojim ciljem i stoga,
misliti iz njega. Ukoliko Vae reakcije nisu u skladu sa idealom kom teite, to je
siguran znak da ste od tog ideala odvojeni i da samo mislite o njemu. Pretpostavite
da Jesteona osoba puna ljubavi, koja elite da budete, i vodite rauna o sopstvenim
svakodnevnim reakcijama koje su povezane sa tom pretpostavkom; jer Vae
reakcije e Vam prikazati stanje iz kog funkcioniete.
Ovdje na scenu stupa trei osnovni princip razjedinjavanje. Nakon to smo
otkrili da je sve to postoji samo otjelovljenje stanja svijesti, i definisali ono
42

odreeno stanje koje elimo da otjelovimo, sada se uputamo u zadatak ulaska u to

stanje, jer se moramo psiholoki preseliti iz mjesta u kom trenutno boravimo, tamo
gdje elimo da budemo.
Svrha razjedinjavanja je da nas odvoji od reakcija koje trenutno imamo na ivot i
ujedini nas sa naim ivotnim ciljem. Ovo unutranje razdvajanje mora se razviti
vjebanjem. U poetku se ini da nemamo moi da se odvojimo od nepoeljnih
unutranjih stanja, prosto zao to smo svako raspoloenje, svaku reakciju shvatali
kao prirodnu i sa njima se poistovjetili. Kada pojma nemamo da su nae reakcije
samo stanja svjesnosti od kojih je se mogue odvojiti, samo se vrtimo u krugu istih
problema ne videi ih kao rezultat unutranjih stanja, ve spoljanje situacije.
Vjebamo razjedinjavanje, ili unutranje razdvajanje, da bismo mogli pobjei iz
kruga sopstvenih, navikom uslovljenih, reakcija na ivot. Zbog toga moramo
definisati svoj cilj i konstantno voditi rauna o naem poloaju u odnosu na taj cilj.
Ovo uenje poinje samo-posmatranjem. Potom pita: ta elite? I na kraju ui
odvajanju od svih negativnih stanja i ujedinjenju sa Vaim ciljem. Ovo posednje
stanje jedinstvo sa ciljem se postie tako to ete esto zauzimati osjeanje
da Vam je elja ve ispunjena.
Moramo vjebati da se razdvojimo od negativnih raspoloenja i misli u vihoru svih
nevolja i bijeda svakodnevnice. Niko ne moe biti drukiji od onoga to Jeste sada
osim ako pone da se odvikava od trenutnih reakcija koje ima na ivot i poistovjeti
se sa svojim ciljem. Razjedinjavanje od negativnih stanja i usvajanje pretpostavke
da nam je elja ve ispunjena moraju biti praktikovani usred svih blagoslova i
prokletstava ivota.
Put prave metafizike lei u sreditu svega to se u ivotu deava. Moramo
konstantno praktikovati samo-posmatranje, razmiljanje iz svog cilja i
razjedinjavanje od negativnih raspoloenja i misli, ako elimo da budemo izvrioci
istine, a ne samo puki sluaoci.
Praktikujte ova tri osnovna principa i uzdizaete se u sve vie i vie nivoe
svjesnosti. Zapamtite, uvijek je Vae stanje svijesti ono koje privlai Va ivot.
Ponite da se uzdiete!
43

Po veri hodite
Blejk je jednom postavio ovo pitanje: Zbog ega je to Biblija zanimljivija i
pounija od bilo koje druge knjige? Da nije zbog toga to se obraa Imaginaciji,
koja je duhovni oseaj, a ne direktno razumevanju, odnosno razumu?
Ta jedna knjiga, koju zovemo Biblija, sastoji se od ezdeset i est knjiga. Prihvatite
ovaj izazov. Proitajte svaku od tih knjiga kao da se vaa sopstvena dua iz
najveih dubina svesti obraa vaem povrinskom umu. Kao da neizreciva
Imaginacija govori vaoj ljudskoj Imaginaciji, a ne razumevanju u realnim
okvirima i vaem misleem umu.
Hajde da malo razradimo ovu misao. U svojoj Drugoj poslanici Korinanima,
Pavle kae: Mi hodimo po vjeri, a ne po vidu. Kada hodimo po vidu (odnosno
kad ivimo oslanjajui se na ono to nam ula pokazuju, prim.prev), poznajemo
svoj put samo po stvarima koje oima vidimo. Ali Pavle nas ui da uredimo svoj
ivot prema stvarima koje vidimo samo u svojoj imaginaciji. Drugim reima, kada
znate gde elite da idete i ta elite da budete, reeno nam je ne da preureujete
svoje fiziko okruenje, ve da hodite po veri, imajui pred oima u svom umu
samo preureenu strukturu stvari. I da ete, budete li ostali verni tom stanju svesti,
videti kako vam se ostvaruju u ovom svetu one stvari koje ste videli samo u svojoj
imaginaciji.
Pavle zatim dodaje jo jedno zapaanje, govorei: Evo ta ja inim.
Zaboravljajui ono to ostaje da lei za mnom, ja teim onome to lei preda
mnom. Pavlov cilj je bio uzvieni poziv Boga u Isusu Hristu, ali vi ne morate
imati takav cilj. Vaa elja moe da bude i uspean posao. Dakle, sve poinje u
imaginaciji, jer je ovek sav od imaginacije, i Bog je ovek. Bog i ovek se
razlikuju samo po intenzitetu imaginacije. Sad, dok je taj intenzitet slab, ovek
hodi po vidu ili po veri u svoju ljudsku imaginaciju. Ii kroz ivot upravljajui se
vidom je lake, jer se zgrade retko kad pomeraju. Ali kada hodite po veri, stvari
koje vidite oima svog uma moraju da ostanu isto tako stabilne kao one koje vidite
fizikim oima.
Moj brat Viktor je eleo da postane uspean biznismen, i znao je kako da ostane
veran onome to je zamislio. 1924. godine, u vreme kada je porodica bila bez
dinara, Viktor je preuredio naziv na jednoj poslovnoj zgradi (u oima svog uma)
tako da navodi da mi posedujemo tu zgradu. Tako je radio tokom dve godine, kada
je u trenutku kad nismo imali nita vie novca nego kad je on poeo tu svoju
imaginaciju ne tako blizak poznanik kupio je tu zgradu u nae ime, a iznos
zajma, i to bez ikakve garancije, bio je 50.000 dolara. Pre osam godina prodali smo
tu zgradu jednoj banci za 850.000 dolara, a na Barbadosu nema poreza na
kapitalnu dobit!
Hodei po veri, Viktor je svakoga dana prolazio pored te zgrade, i umesto
postojeeg naziva na ploi, J.N.Roach & Company, video je J.C. Goddard and
44

Sons (D.C.Godard i sinovi). Fiziki vid mu je govorio da ta zgrada pripada

nekom drugom, ali mu je vera govorila da je ta zgrada njegova. Jednostavnim
preslagivanjem stvari u svom umu, svakodnevno tokom dve godine, toak sree
nae porodice se okrenuo.
E, sad, ovako su nas uili: Vera je, pak, tvrdo ekanje onog emu se nadamo; i
ubeenost u ono to ne vidimo, tako da ono to je vidjeno nastane od stvari koje se
ne vide. (Jevrejima 11:1) Samo je moj brat Viktor video svoje umno delo. Drugi
su videli naziv J. N. Roach & Company fizikim vidom, ali Viktor je video
naziv J.C. Goddard & Sons po svojoj veri.
Jednom su pitali Blejka ta vidi kad gleda u Sunce, a on je odgovorio: Vidim
armiju andjela kako pevaju Svjat, svjat, svjat Gospod Savaot. Mi svi moemo da
gledamo isto drvo ali emo ga videti drugaije, kao to vidimo i istog oveka.
Jedan e moda u njemu videti nematinu, dok e ga drugi videti sreno
zaposlenog, a obojica e koristiti istu mo. Vi imate mo da ivite ili po veri ili po
vidu. Ako ivite po vidu, prihvatajui sve to vam se deava, ostajete automaton,
nesposobni da promenite uslove i dogadjaje u svom svetu. Tek kad ponete da
ivite po veri, i va ivot e poeti da se menja.
Pavle nas ui da ta god da je uradio ili nije uradio, on to ostavlja za sobom i prua
se unapred, prema onome to je pred njim. Pavlov ideal je bio da bude pozvan do
najvie take Boje. Nadam se da je to i va ideal, ali moda i nije. Moda vas
okupiraju neke druge stvari, kao to je potreba za novcem. Ako je tako, postavite to
sebi za cilj, ali koristite istu tehniku.
Ostavite prolost iza sebe. Ne osvrite se i nemojte da budete kao Lotova ena koja
se okrenula i pretvorila u stub soli koji je konzervans. Uvek se stavlja u
konzervans ono to elimo da ouvamo. Ako se osvremo i mislimo o stanju koje
elimo da ostavimo za sobom, mi ga stavljamo u konzervans, i ono e ponovo
nastati. Ali ako prolosti okrenete ledja, bez obzira na to ta ste uradili ili ta niste
uradili, i pruite se napred ka onome to elite da budete ili da radite, i ostanete
verni toj svojoj elji nita vas ne moe spreiti da je dostignete. Postaete osoba
kakvom sebe vidite, ako ostanete uporni u pretpostavci da ste ve tamo!
Kao i Blejk, i ja smatram Bibliju izuzetno zabavnom, izazovnom i pounom. Ipak,
nju nije lako itati. Da jeste, ne bi bila vredna moje panje, jer kako su i drevni
mudraci ustanovili, najzgodnije za poduku je ono to nije previe oigledno, jer
pokree umne sposobnosti na delanje.
Uzmite, recimo, ovu jednostavnu izjavu u Poslanici Jevrejima: Na mnoge i razne
naine se obraao Gospod naim oevima kroz proroke, ali je u poslednje vreme
govorio kroz svog sina koji oliava slavu Boju i nosi peat njegove prirode. (1:1)

45

Proroci, instrumenti kroz koje je Bog govorio, zabeleili su svoje vizije Bojih
promisli, govorei: Nebesa kazuju slavu Boiju, i djela ruku Njegovijeh glasi
(razglaava, prim. prev) svod nebeski. (Psalmi 19:1) Ali u poslednje vreme Bog
nam se obraa kroz svog sina, Davida. Ovo je fantastino otkrie, jer e nam se na
kraju otkriti i sam Bog.
Mogao bih da vam ponavljam do kraja vremena da ste vi On, ali jedino vas David
moe u to uveriti. A sad u vam rei i zato. Mnogi, kao to je biskup Pajk, dovode
u pitanje istinitost Svetog pisma, ali jednom kad ga budete doiveli, vie ga neete
dovoditi u pitanje.
U Knjizi Otkrovenja Isus Hrist se naziva i reju Bojom. A u Evandjelju po
Jovanu on objavljuje da je njegova re istina. I kaem vam, tek kad iskusite istinu
moete je spoznati. Ja znam da je ono to sam iskusio istina. Vi ste uli moje rei i
poverovali mi, ali neete znati istinu u njima u meri u kojoj je ja znam sve dok je
ne iskusite.
Ve sam vam rekao kako je moj brat hodio u veri pre nego po vidu, i stvorio sjajan
posao na ostrvima. Vid mu je govorio da nema ni dinara na svoje ime. Ali u veri je
on poeo da menja svoj ivot prema onome to je mogao da vidi samo u svojoj
imaginaciji. Va vid registruje samo ono to je pred vama u ovom trenutku. Ako
vam se to ne svidja, imate ono Ja, koje je Hrist u vama. On je mo imaginacije
koja, kroz veru, moe da promeni va ivot.
Kao izvrna vlast vae imaginacije, moete da ustanovite kuda idete i ta inite
pratei svoje misli. Ako su neki dogaaji iz vae prolosti runi i vi ih se seate, vi
poruujete njihovo ponovno doivljavanje. Ali ako okrenete lea prolosti,
zaboravljajui ta je za vama, i pruite se ka onome to je pred vama, posloiete
vae razgovore kako treba i postaete ono ega se drite. Istina nikad nee biti
opovrgnuta, ali vi ste njena izvrna mo i morate iveti po njoj. Nita vam nije
potrebno spolja, ve moete poeti odatle gde ste; ali morate ii u pravcu koji ste
postavili u svojoj imaginaciji.
Postavite sebi ovo jednostavno pitanje: Kako bi bilo kad bi bila istina da sam ja
sada osoba kakva elim da budem? Zatim posegnite za tim oseajem, za duhovnim
doivljajem. A ta je to? Pokazau vam na vrlo jednostavan nain. Osetite pod
rukom komad stakla, a zatim osetite lopticu za bejzbol. Da li je loptica za bejzbol
pod rukom kao staklo? Moete li zatim da osetite i tenisku lopticu? Da li je ta
loptica pod rukom kao loptica za bejzbol ili kao staklo? Moete li da osetite pare
tofa, ljubiicu, klavir? Da li oni pod rukom deluju isto? Naravno da ne. To je
duhovni doivljaj iv nain korienja ula vida, sluha, mirisa, ukusa, i
doivljavanja stvarnosti.
46

Pre nekoliko godina drao sam jedno ovakvo predavanje u Njujorku, i jedna dama
iz gledalita je reila da me testira. Dok je sedela u svojoj stolici, zagrlila je veliki
buket rua. Omirisala ih je, osetila njihove somotski meke latice, i u svom umu
videla njihovu lepotu. A zatim je, prekinuvi tiinu, napustila taj skup i vratila se u
svoju sobu u hotelu Waldorf Astoria.
Narednog dana je za kraljicu majku, Kraljicu Elizabetu, u hotelu Waldorf
Astoria prireena zabava, kojoj je prisustvovalo dve hiljade ljudi. Ne elei da se
dobijeno cvee baci nakon prijema, domain hotela je naloio da se tri tuceta rua
odnesu u sobu ove dame. A kada se ona te veeri vratila kui, jedini miris koji je
oseala je bio miris tih divnih rua. Zagrlila ih je i izgubila se u oseaju da
poseduje ove predivne rue. Hodila je u veri a ne po vidu, i ve sledeeg dana
njena soba je bila ispunjena boanskim mirisom rua.
A sad, moda i zbog seanja na to, uhvatiete sebe da se i dalje osvrete ka onom
to ste bili (i to ste jo uvek) a ne napred, ka onome to elite da budete. Ako biste
posloili svoje razgovore kako treba, upravo sada, njihova istina e se pokazati na
najjednostavniji nain.
valja i krojaica koju znam elela je vie para. Koristei svoju imaginaciju, drala
je u rukama koverat i sluala kako se papir cepa dok ga je otvarala. Istresavi
sadraj, prebrojala je novac do poslednjeg penija. Ovo je radila sedam noi. Osmog
dana ju je pozvala jedna gospoa, ponudila joj posao, i platila joj isti onaj iznos
koji je videla u svojoj imaginaciji, do poslednjeg penija. Znate li da bi ta dama da
je izbrojala mnogo vie od onoga to je izbrojala to i dobila? Ali ona je bila
sasvim zadovoljna iznosom koji je zamislila.
I ako postoji dokaz za neto, da li je bitno ta svet misli? Da li biste ikada mogli da
oduzmete toj dami njeno iskustvo? Ne! Istina, koju je ona iskusila, je u skladu sa
Svetim pismom, jer sve je mogue onome koji veruje. Kako je ova dama
poverovala u ono to je zamislila? Uinila je to dozvavi sva njena ula da
posvedoe ovaj dogaaj. Koristei svoje ulo sluha, ula je cepanje papira.
Istresavi sadraj koverte, ula je zveckanje novca po stolu. Osetila je pod rukom
kovertu i videla novanice u njoj. Znate li da novac ima miris nalik nijednom
drugom mirisu? Dakle, novac moete i omirisati. Ona je odluila ta e raditi ako
bude imala para, i to je i uradila.
Jedna druga dama je otila u robnu kuu Sterns, u Njujorku, govorei u sebi:
Nevil kae da mogu da imam sve to hou ako samo to budem zamislila i
verovala svojoj zamisli. Bez para, ova dama se uputila ka odeljenju za eire,
skinula svoj eir i probala novi. etala se, ogledala zadivljeno u svim ogledalima,
ali kad se vratila njenog eira vie nije bilo. Kada ga je opisala prodavaici,
saznala je da je njen eir prodat! Pozvali su efa odeljenja, i on joj je rekao da
moe da uzme bilo koji eir, na raun kue Stern. Dopao joj se onaj koji je nosila,
47

pa je tako napustila robnu kuu sa novim eirom na glavi, a nije dala ni dinara za
njega.
Evo jo jedne sline prie. Ova dama je bila, kako se to ponekad kae, prijateljica
noi. Prisustvovala je svim mojim predavanjima, i jednog dana mi je rekla:
Znate, Nevile, dogodilo se neto neverovatno. Rekli ste mi da mogu da imam sve
to poelim ako to jednostavno zamislim.
Jednog dana sam ugledala jedan predivan eir u izlogu robne kue na Brodveju.
Kotao je 18 dolara, ali se meni toliko dopao da sam zamiljala kako ga nosim. I
dok sam ila ulicom nastavila sam da zagledam svoj odraz u izlozima, vidjei taj
eir na mojoj glavi. Po dolasku kui sam zamiljala kako svoj novi eir stavljam
u orman umesto onog starog. Svakoga dana, tokom narednih desetak dana, ja sam
zamiljala da stavljam novi eir na glavu kad god sam stavljala stari. A onda me je
jednoga dana prijateljica pozvala da je posetim. Dok sam bila kod nje, ona je
izvadila kutiju za eir i rekla: Mora da sam poludela kad sam kupila ovaj eir.
Ne bih ga nosila ni na borbu pasa; pa ipak, imam neki udan oseaj da bi na tebi
izgledao lepo. Onda je otvorila kutiju i izvadila ne bilo kakav eir, ve onaj eir,
onaj isti eir koji sam ugledala u izlogu i nosila u svojoj imaginaciji. A onda me
je upitala: Nevile, zato mi Bog nije dao novac da ga sama kupim, nego mi ga je
dao na ovaj nain?
Znajui ime se bavi, rekao sam joj: En, da li kasni sa plaanjem kirije? a ona je
odgovorila, Da, dve nedelje. I koliko plaa, oko 17,50 dolara nedeljno? Da.
Znai da sada duguje 35 dolara. A koliko kotaju eiri koje obino kupuje? Trietiri dolara po komadu? Jesi li ikada kupila eir od 17 dolara? Nikad. Onda
mi iskreno reci, da si na zemlji nala novanicu od 100 dolara onda kad si traila
eir, da li bi ga tada kupila? Rekla je: Ne bih. A ja sam joj rekao: Koliko god
da ti je para Bog dao, ti opet ne bi kupila taj eir, pa je neko drugi morao da ti ga
kupi, i to su i uinili.
Meni se deavalo da kupim odeu, donesem je kui, i tek onda se zapitam ta mi je
bilo da to kupim. Radio sam to jer je neko negde gnjeio groe u presi za
groe[1]. Neko je zamislio neko odelo, i ja sam otiao do svog krojaa, odabrao
tof i platio to odelo. Ali kad sam doao kui, moja ena mi nije dozvolila da ga
unesem u kuu. I tada je prijatelj koji je eleo upravo tako neto stupio u kontakt sa
mnom i dobio to odelo. On je gnjeio groe u presi a ja sam platio odelo.
Verujte mi, imaginacija je duhovni oseaj. To je ivopisna slika, jasan zvuk. Kada
je Betoven ogluveo, doao je kraj svakom zvuku u njegovom spoljanjem uhu. A
onda je Betoven poeo da slua svojim unutranjim uhom i napisao svu onu
boanstvenu
muziku
u
kojoj
tako
uivamo.
Sada moete da mislite na nekoga koga volite i da ga ujete kako govori. Ako ne
48

moete da ga ujete, koristite neka druga od svojih duhovnih ula. Dodir, zvuk,
slika ili miris e pomoi. Znam da sam, pre vie godina, etajui Harlemom u sred
Njujorka osetio miris hrane koji me je u trenu preneo na Barbados. I mada sam
fiziki bio u Harlemu, moje ulo mirisa me je odvelo 2000 milja dalje, do
Barbadosa.
Moete da se prisetite nekog zvuka, dodira, izgleda, i da se stavite na bilo koje
mesto. Kao i Pavle, nauite da hodite po veri, a ne po vidu. Zaboravite ta lei za
vama i pruite se ka onome to lei pred vama. U treem poglavlju poslanice
Filipinjanima, Pavle objavljuje kako je njegova elja poziv Gospoda u Isusu
Hristu, ali to ne mora da bude i vaa elja.
Navodim vas da isprobate ovo, jer je va ivot vean. Nita ne umire. Mala rua
koja procveta jednom cveta veno, jer nita ne prolazi. Ako neko od naih dragih
prestane da postoji u ovoj maloj sferi, on ne umire, ve se odmah vraa u ivot da
nastavi svoje predivno putovanje u ovom dobu, sve dok ne doe as da Bog
progovori kroz njega kao njegov Sin, koji ga naziva Ocem svojim. I tek tada e
spoznati da je on stvoritelj ovog sveta. I tada e njegovom putovanju doi kraj, a
kada skine to svoje malo ruho, uinie to po poslednji put.
Pavle nas ui u poslanici Filipinjanima: elim da odem i da budem sa Hristom, jer
je to daleko bolje, ali je potrebnije da ostanem u ovom telu zbog vas. Pavle je
udeo da ode i bude jedno sa Bogom Ocem, ali je znao da je za njega vano da
ostane u telu i da nastavi svoju poduku, kao to to i ja inim.
Primite u srce moje rei i ostvarite svaku svoju elju. Nauite da hodite po veri a
ne po vidu, i poput Pavla, okrenite lea svemu to ste ikada postigli i krenite
napred po veri prema cilju koji ste sebi postavili. Znajui ta biste videli kad
biste ostvarili svoj cilj, kako biste se oseali da ste tamo, ta biste sada radili da je
to stvarno? Hodite u tom stanju i ostvariete ga.
A sad utonimo u tiinu.
Umne dijete
Razgovor sa samim sobom je navika u koju se svi uputamo. Mogli bismo prestati
govoriti sami sa sobom taman onoliko koliko bismo mogli prestati jesti i piti.
Jedino to moemo uiniti po ovom pitanju je da kontroliemo prirodu i pravac
naih unutranjih razgovora. Veina nas je potpuno nesvjesna injenice da su nai
unutranji razgovori uzrok okolnosti u naem ivotu. Reeno nam je da kako
ovjek u srcu misli, takav je (Poslovice 23:7), ali, da li znamo da ovjekove misli
prate stazu utabanu njegovim unutranjim razgovorima?
49

Da bi okrenuo stazu za koju je prikovan u pravcu u kom eli putovati, mora se

odrei svojih starih razgovora, koji se u Bibliji nazivaju Stari ovjek i preporoditi
se u duhu svog uma. Govor je slika uma; dakle, da bi promijenio svoj um, ovjek
najprije mora promijeniti svoj govor. Pod govorom se misli na one umne razgovore
koje vodimo sami sa sobom. Svijet je magini krug beskonanog broja moguih
umnih transformacija, jer postoji beskonaan broj moguih umnih razgovora. Kada
ovjek otkrije stvaralaku mo unutranjeg govora, shvatie svoju ulogu i misiju u
ivotu. Tada moe djelovati sa ciljem. Bez takvog znanja, on djeluje nesvjesno.
Sve je manifestacija mentalnih razgovora koji se odvijaju u nama, a da mi toga
nismo svjesni. Ali kao civilizovano bie, moramo toga postati svjesni, i djelati sa
svrhom. ovjekovi unutranji razgovori kreiraju njegov ivot. Sve dok ne doe do
promjene u njenom unutranjem monologu, lina istorija osobe ostaje ista.
Pokuati promijeniti svijet prije nego smo promijenili nae unutranje razgovore,
znai pokuati boriti se protiv samog prirodnog poretka stvari. ovjek je u stanju
da vjeito ivi u istom krugu razoarenja i baksuzluka, ne vidjei ih kao posledicu
njegovih sopstvenih unutranjih razgovora, ve kao neto za ta su krivi drugi.
Moda ova tvrdnja zvui malo nategnuto, ali svako je slobodan da je podvrgne
ispitivanju i eksperimentima. Formula koju iscrta hemiar ne moe se dokazati
nita sigurnije nego ova nauka, po kojoj se rijei preslikavaju u objektivnu
stvarnost.
Jednoga dana, jedna djevojka mi je ispriala o potekoama koje ima tokom
saradnje sa njenim poslodavcem. Bila je ubijeena da je on nepravedno odbacivao
i kritikovao plodove njenih najpredanijih napora. Nakon to sam sasluao ta je
imala da kae, objasnio sam joj da ako je smatrala da je on nepravedan, to je
siguran znak da joj je potrebna nova tema za razgovor. Bez sumnje, ona se u umu
raspravljala sa svojim poslodavcem, jer drugi samo glasno govore ono to smo ih
mi potajno nauili da kau. Priznala je da se, u sebi, svaala sa njim po itav dan.
Kada je shvatila ta je radila, pristala je da promijeni unutranje razgovore koje je
vodila sa svojim poslodavcem. Zamiljala je da joj on estita na dobro uraenom
poslu, i da ona njemu zauzvrat zahvaljuje na pohvali i ljubaznosti. Na njeno veliko
zadovoljstvo, uskoro je otkrila da je njen sopstveni stav bio uzrok svega to ju je
zadesilo. Ponaanje njenog poslodavca se preokrenulo, odslikavalo je kao to je
to uvijek i bio sluaj razgovore koje je sa njim vodila u svojoj glavi.
50

Rijetko kad pogledam osobu koja je sama, a da se ne zapitam za kakav je ona to

mentalni razgovor vezana, po kojoj li misterioznoj stazi hoda Moramo poeti
ivotu da pristupamo svjesno, jer rjeenje svih problema lei u ovome: Drugi
ovjek, Gospod sa nebesa u svima nama pokuava da postane samosvjestan u
tijelu, da bi mogao ii za poslom njegova Oca. Kakvi su to poslovi? Da imitira svoj
Oca, da postane gospodar Rijei, gospodar sopstvenog unutranjeg razgovora,
kako bi mogao oblikovati ovaj na svijet po ugledu na Kraljevstvo ljubavi. Prorok
je rekao: Podraavajte Boga, kao draga djeca (Efescima 5:1). Kako bih
podraavao Boga? Pa, reeno nam je da Bog poziva stvari nevidljive kao da su
vidljive, pa nevidljivo postane vidljivo (Rimljanima 4:17). Tako je djevojka
prizvala pohvale i ljubaznost njenog poslodavca. Vodila je zamiljeni razgovor sa
njim, iz pretpostavke da je pohvalio njen rad. I tako je i bilo.
Nai unutranji razgovori na razne naine predstavljaju svijet u kom ivimo. Nai
individualni svijetovi su slika naeg sopstvenog unutranjeg govora. Reeno nam
je da e ovjek odgovarati za svaku zaludnu rije koju izgovori, jer e po rijeima
biti opravdani i po rijeima osueni (Po Mateju 12:37). Preputamo se negativnom
unutranjem govoru, a oekujemo da zadrimo kontrolu nad ivotom. Nai trenutni
umni razgovori ne odlaze u prolost, kao to ljudi vjeruju, ve putuju u budunost
da se sa njima suoimo kao sa protraenim ili pametno uloenim rijeima.
Moja rije rekao je prorok nee se vratiti k meni prazna, nego e uiniti ta
mi je drago, i sreno e svriti na ta je poaljem (Isaija 55:11). Kako bih poslao
svoju rije da pomogne prijatelju? Zamislio bih da ujem njegov glas, da je fiziki
prisutan, da sam na njega poloio ruku. Zatim bih mu estitao na dobroj srei,
govorei mu da ga nikada nisam zatekao u boljem stanju. Sluao bih, kao da ga
ujem, zamiljao bih kako mi govori da se nikada nije ni osjeao bolje, da nikada
nije bio sreniji. I znao bih da mi se zbog ovog plemenitog udruivanja sa drugim,
udruivanja praenog lijepim mislima i osjeanjima, moja rije nee vratiti prazna,
nego e uiniti ta mi je drago, i sreno e svriti na ta je poaljem. Sada je
prihvaeno vrijeme, Sada je dan spasenja. Rauna se samo ono to se ini sada,
iako e posledice toga moda biti vidljive tek sjutra.
Ne prizivamo naglas, ve kroz unutranji napor intezivne panje. Sluati paljivo,
kao da ujete, znai stvarati. Dogaaji i odnosi u ivotu su Vaa rije otjelovljena.
51

Veina nas uskrauje drugima njihovu sposobnost i volju da budu ljubazni i

velikoduni, zauzimajui vrsto miljenje o njima. Naa se miljenja u nama
manifestuju u obliku unutranjih razgovora. Unutranji razgovor iji je izvor
pretpostavka ispunjene elje je put ka svjesnom kreiranju okolnosti. Nai
unutranji razgovori neprekidno bivaju odslikani svuda oko nas u vidu dogaaja.
Dakle, ono to elimo vidjeti i uti spolja, najprije moramo vidjeti i uti iznutra.
Jer itav svijet slui da nama pokae na koji nain smo koristili Rije. Ukoliko
budete praktikovali (vjebali) ovu vjetinu kontrolisanog unutranjeg razgovora, i
Vi ete znati kako je divno kada moete rei I sada vam rekoh, prije nego to se
zbilo, da biste povjerovali kad se desi. (Po Jovanu, 14:29) Biete u stanju da
svjesno koristite svoju imaginaciju da biste transformisali i kanalisali neizmjernu
stvaralaku energiju Vaeg unutranjeg razgovora sa umnog, emocionalnog nivoa,
na fiziki nivo. I ja ne znam kakvim granicama ako ih uopte ima je ovaj
proces ogranien.
Koji je Va cilj? Da li je Va unutranji razgovor sa njim usklaen? Mora biti,
znate, ukoliko elite da taj cilj ostvarite. Jer, kao to je prorok pitao: Mogu li
dvoje hodati zajedno, a da se ne slau? (Amos 3:3) I, naravno, odgovor je ne,
ne mogu. Dvojac koji se mora sloiti je Va unutranji razgovor i eljeno stanje. To
znai: ono to elite vidjeti i uti spolja, morate vidjeti i uti unutra. Svaki korak
ovjekovog napretka postie se svjesnom upotrebom imaginacije, usklaujui
unutranji razgovor sa stanjem ispunjene elje. Kako kontroliemo unutranji
razgovor, usklaujui ga sa naim ispunjenim eljama, moemo staviti po strani
sve druge kontrolne mehanizme. Tada prosto djelamo na osnovu jasne imaginacije
i namjere. Zamiljamo da nam je elja ispunjena i vodimo umne razgovore iz te
pretpostavke.
Pravilan unutranji razgovor je razgovor koji biste sa sobom vodili kada biste
osvarili svoj ideal. Drugim rijeima, to je razgovor ispunjene elje. Sada ete
shvatiti kako je mudar bio drevni pisac kada nam je u Hermetikumu rekao:
Dva je dara Bog dao ovjeku i nijednom drugom smrtnom biu. To su um i govor.
A ti su darovi isto to i besmrtnost. Ako ovjek ispravno koristi ova dva dara, ni u
emu se nee razlikovati od besmrtnih. .. I kada jednom napusti svoje tijelo, um

52

i govor e mu biti vodii koji e ga odvesti u drutvo bogova i meu due koje su
dostigle blaenstvo.
Darovima zvanim um i govor, vi stvarate uslove i okolnosti ivota.
U poetku bjee Rije, i Rije bjee sa Bogom, i Bog bjee Rije. (Po Jovanu
1:1)
Rije, rekao je Hermes, je sin. A Um je otac Rijei. Nisu odvojeni jedno od
drugog, jer ivot je jedinstvo Rijei i Uma. Vi i va unutranji monolog, ili Rije,
ste jedno. Ako je Va um jedno sa Vaim unutranjim razgovorom, onda,
transformisati se u umu, znai transformisati se u [unutranjem] govoru. Nalet
najdubljeg nadahnua ponukao je Pavla da napie: Ostavite se ranijih razgovora,
Starog ovjeka, iskvarenog varljivim udnjama, pa se onbavljajte duhom uma
svog. I da obuete Novog ovjeka, koji je prema Bogu stvoren u istinitoj
pravednosti i svetosti. (Efescima 4:22-24)
Obui Novog ovjeka i obnoviti se duhom uma svog znai promijeniti svoj
unutranji razgovor, jer su govor i um jedno. Promjena govora je promjena uma.
Prorok Samuilo rekao je: Gospod govorae kroz mene, i Njegova rije bjee na
mom jeziku. (2. Samuilova 23:2) Ako Gospodnja rije bjee u prorokovom jeziku,
onda Gospodnja usta, iz kojih je Rije izala, mora biti prorokov um. Unutranji
razgovori nastaju u umu i uzrokuju malene pokrete jezika. Prorok nam govori da je
ovjeiji um u stvari usta Gospodnja. Da su nai unutranji razgovori rije
Gospodnja, koja stvara svijet oko nas na osnovu onoga to u sebi stvaramo. U
Bibliji Vam je reeno da Vam je Rije jako blizu: u ustima i u Vaem srcu, kako
biste je mogli izvravati. Vidite, stavljam jutros pred vas ivot i dobro, smrt i zlo,
blagoslove i kletve izaberite ivot (parafraza 5. Mojsijeve 30:19, prim. prev).
Uslove i okolnosti Vaeg ivota ne stvara neka mo koja je izvan Vas, ve su ti
uslovi rezultat Vaeg korienja slobode izbora koja Vam je data. Slobode da birate
ideje na koje ete odgovarati. Sada je prihvaeno vrijeme. Ovo je dan spasenja.
Koje god su stvari na dobrom glasu mislite o njima. Jer Vau e budunost
odrediti rije Boija, koja je Va trenutni unutranji razgovor.

53

Stvarate svoju budunost unutranjim razgovorom. Svjetovi su uoblieni rijeju

Boijom, t.j. Vaim unutranjim razgovorom.
Gledajte ona polja! Susam bjee susam, a ito bjee ito. Tiina i Tama znale su!
Tako je roena ovjeija sudba. (Edvin Arnold, Nirvana)
Jer ishod direktno zavisi od zaetka. Ako elite dostii uspjeh, morate raunati na
uspjeh. Ideja u Vaem umu koja zapoinje itav proces, je ideja koju prihvatite kao
istinitu. Ovo je vrlo vano, i treba ga dobro shvatiti. Jer istina zavisi od inteziteta
imaginacije, a ne od injenica.
Kada je djevojka zamiljala da je njen poslodavac nepravedan, njegovo ponaanje
potvrivalo je njenu imaginaciju. Kada je promijenila njene pretpostavke, i
njegovo ponaanje odraavalo je tu promjenu, dokazujui da e pretpostavka, iako
netana ako je se budemo drali postati injenica. Um se uvijek ponaa u
skladu sa pretpostavkom od koje polazi. Dakle, da bismo iskusili uspjeh, moramo
pretpostaviti da smo uspjeni. Moramo u potpunosti ivljeti na nivou same
imaginacije, i tog se poduhvata moramo prihvatiti svjesno i namjerno. Nije vano
ako eksterne injenice, u sadanjem trenutku, negiraju istinitost Vae pretpostavke.
Ukoliko istrajete u svojoj pretpostavci, ona e postati injenica. Znaci slijede, a ne
prethode.
Pretpostaviti novu koncepciju Sebe znai do tog stepena promijeniti svoj
unutranji govor, ili rije Boiju, i samim tim obui Novog ovjeka. Nai
unutranji razgovori, iako ih drugi ne uju, su znaajniji za budue dogaaje nego
sva obeanja i prijetnje koje ljudi iskau. Va ideal eka da bude otjelotvoren. Ali,
osim ako mu Vi lino ne ponudite ljudsko roditeljstvo, on nije u stanju da se sam
rodi. Morate jasno definisati osobu kakva elite da budete, i potom zauzeti
osjeanje ispunjene elje, u vjeri da e ta pretpostavka kroz Vas nai svoj izraz.
Pravi test religije je u njenom korienju, ali ljudi su od nje nainili neto to treba
braniti. Vama su reene ove rijei: Blagoslovena je ona koja vjeruje, jer e se
izvriti to joj ree Gospod. (Po Luki 1:45)
Testirajte ovo. Probajte. Osjetite da Jeste ona osoba koja elite biti i ostanite vjerni
toj koncepciji. Jer ivot ovdje je samo vjebalite, na kom uimo da stvaramo.
Isprobajte, i provjerite da li se ivot nee prilagoditi modelu koji ste u imaginaciji
54

napravili. Sve na svijetu je svjedoanstvo o (pogenoj) upotrebi unutranjih

razgovora koje ljudi vode. Negativni unutranji razgovori, a naroito oni zli i
zavistni, su rasadnik buduih svjetskih bojita i tamnica. Kroz naviku, ovjek je
razvio tajnu naklonost ka ovim negativnim monolozima: kroz njih opravdava svoje
neuspjehe, kritikuje komije, likuje nad tuom nesreom i uopteno izliva svoj
otrov na sve. Takva zloupotreba Rijei pokree svo nasilje na svijetu.
Transformacija Sebe zahtijeva da meditiramo nad odreenom frazom, frazom koja
implicira da je na ideal ostvaren. I da je stalno iznova u sebi potvrujemo, sve dok
nas njeno znaenje iznutra ne dotakne, sve dok nas ne opsjedne. vrsto se drite
svojih plemenitih unutranjih uvjerenja, ili razgovora. Nita Vam ih ne moe
oduzeti, osim Vas samih. Nita ne moe da ih sprijei da postanu opipljive
injenice. Sve to postoji je stvoreno iz Vae imaginacije, rijeju Bojom, koja je
Va sopstveni unutranji razgovor. I svaka Imaginacija ubira plodove sopstvenih
rijei, koje je u sebi izgovorila.
uvena tajna za uspjeh su kontrolisani unutranji razgovori, koji kreu iz
pretpostavke da Vam je elja ispunjena. Jedina cijena koju morate platiti za uspjeh
je odustajanje od ranijih razgovora, koji pripadaju Starom ovjeku, neuspjenom
ovjeku. Dolo je vrijeme da mnogi od nas preuzmu svjesnu odgovornost za
stvaranje Raja na Zemlji. Svjesno i svojevoljno koristiti sopstvenu Imaginaciju da
bismo u sebi uli i govorili samo ono to je u harmoniji sa naim idealom, znai
aktivno stvarati Raj na Zemlji. Svaki put kada s ljubavlju koristimo svoju
imaginaciju u korist drugog, bukvalno posredujemo izmeu te osobe i Boga.
Uvijek svoju imaginaciju koristite pametno, kao uesnik a ne puki posmatra
dogaaja u njoj. Tokom korienja imaginacije sa ciljem transformisanja energije
sa umnog, emocionalnog, nivoa na fiziki nivo oslobodite svoja ula. Gledajte, i
zamiljajte da vidite ono to elite vidjeti. Da sluate ono to elite uti i dodirujete
to elite da dodirnete. Postanite intezivno svjesni da to inite. Dajte svom
zamiljenom stanju sve odlike stvarnosti. Nastavite to da inite dok u sebi ne
pobudite raspoloenje ispunjenja i osjetite olakanje. To je aktivno, voljno
korienje imaginacije, za razliku od pasivnog, prinudnog prihvatanja privida.
Ovom aktivnom i svjesnom upotrebom imaginacije se Drugi ovjek, Gospod sa
nebesa, u nama budi.
55

Ljudi imaginaciju zovu igrarijom, sredstvom za sanjarenje. Ali, u stvari, ona je

sama kapija koja vodi u stvarnost. Imaginacija je Put ka eljenom stanju, Istina o
eljenom stanju i ivot eljenog stanja. Kada biste ovo u potpunosti pojmili,
shvatili biste da je jedino vano ono to radite u svojoj imaginaciji. U krugu nae
imaginacije, itava drama ivota se odigrava stalno iznova i iznova. Kroz odvanu
i aktivnu upotrebu imaginacije, moemo ispruiti svoju ruku i dotai prijatelja koji
je stotinama hiljada kilometara daleko i prinijeti zdravlje i bogatstvo suvim usnama
njegovog bia. To je put ka svemu na svijetu. Kako bismo drukije mogli da
fukncioniemo izvan naih tjelesnih ogranienja?
Ali imaginacija od nas zahtijeva potpunije proivljavanje naih snova u sadanjem
trenutku. Kroz kapiju sadanjeg trenutka mora proi cjelokupno Vrijeme.
Zamiljajte da je negdje drugo ovdje i da je tada sada. Probajte i vidite.
Uvijek moete rei da li ste uspjeli da od budueg sna napravite sadanju injenicu
posmatrajui svoj unutranji monolog. Ako u sebi govorite ono to biste govorili
naglas kada biste bili fiziki prisutni u tom stanju i u njemu se kretali, onda ste
uspjeli. I iz ovih unutranjih razgovora i raspoloenja koja oni u Vama pobuuju
moete prorokovati sopstvenu budunost. Jer samo jedna mo ini proroka:
Imaginacija, Boanska vizija. Sve to u ivotu srijeemo je olienje nae Rijei, i
ono to trenutno ne razumijemo je afinitetima vezano za nespoznatu snagu naih
sopstvenih unutranjih razgovora i raspoloenja koja oni u nama pobuuju.
Ukoliko nam se ne dopada ono to nam se dogaa, to je siguran znak da nam je
potrebna promjena umne ishrane. Jer ovjek, reeno nam je, ne ivi samo na hlebu,
ve na svakoj rijei koja izae iz usta Gospodnjih (vidi: Po Mateju 4:4, prim. prev).
Budui da smo otkrili da su usta Gospodnja u stvari ljudski um, um koji ivi na
Rijei, ili unutranjem razgovoru, trebali bismo svoje umove hraniti iskljuivo
plemenitim mislima punim ljubavi. Jer rijeima, ili unutranjim razgovorima,
gradimo svoj svijet.
Neka Boija ruka Ljubavi probudi Vau glad i e za svim to je plemenito i na
dobrom glasu, pustite Vae srce da skapa od gladi, radije nego da pruite ruku za
peharom koji ljubav nije napunila, ili inijom koju ljubav nije blagoslovila
(vidi: Kalil Gibran, The Forerunner, prim. prev), kako nikada vie ne biste

56

morali rei: ta rekoh, ta uinjeh?! O, svemone ljudske rijei! (V. Blejk,

Jerusalim).
Nebeski novac
Kako je ovo moja poslednja nedelja za ovu godinu, elim da odavde odete bez
trunke sumnje oko onoga to sam pokuao da vam kaem u prethodnih devetnaest
predavanja. Stoga u vam postaviti pitanje na koje moete odgovoriti sami sebi.
Jeste li proiveli ovaj va ivot tako da elite da ga opet proivite? Ako niste, onda
bolje dobro posluajte ta u vam jutros rei ako do sada niste poeli, jer vam
tvrdim da je sledei ivot ovaj ivot. I zato ako niste proiveli ovaj ivot tako da
zaista elite da ga ponovo proivite, ponite sada da premetate ove ine i da
postavljate nove.
Dozvolite mi da sa vama podelim jednu jednostavnu, malu viziju; to su sve istinite
vizije ovog govornika. Leei u krevetu, odjednom se u meni otvorilo oko,
unutranje oko, i ja sam video nekog oveka, obuenog u svakodnevnu radnu
odeu, kako hoda trotoarom nekog velikog grada. Kako je priao jednom otvoru za
ubacivanje uglja, koji je bio otvoren a ugalj upravo isporuen, ispustio je neto iz
ruke i sagnuo se, ali je umesto onoga to je ispustio podigao veliki grumen uglja sa
gomile koja je bila rasuta oko otvora; a onda se moja vizija rastoila. Kada sam se
ponovo koncentrisao na tu viziju, poela je od prvog dela scene, kada taj ovek
hoda trotoarom. Doao je do otvora, ispustio neto, kao i u prethodnom stanju, i
sagnuvi se podigao ugalj kao to je to uinio i pre. Sve je bilo jasno do poslednjeg
detalja. Dok sam to gledao po trei put, rekao sam Pa ova scena se nije promenila
ni za jotu. Moja panja je ponovo popustila; a kada sam se ponovo koncentrisao
opet sam bio na prvom delu scene. Sada sam ve mogao da proreknem ta e se
tom oveku deavati; tano sam znao ta e raditi u svakom trenutku do trenutka
kad dodje do otvora; da e ispustiti svoj smotuljak i da nee podii njega ve ugalj.
i znao sam da e pogledati u otvor i da e se predomisliti,bilo zbog toga to je dole
bio neko ko ga je video kako se saginje pa nije eleo da snosi posledice te svoje
radnje, bilo da se predomislio zbog neeg drugog, ali ja sam do poslednjeg detalja
znao ta e taj ovek uiniti.
Mi hodimo putevima, a ti putevi se nastavljaju u beskonanost, i usled proste
zakrivljenosti vremena, va sledei ivot je ovaj ivot. Vi ga jednostavno ponovo
57

igrate: i ako do sada niste bili ponosni na njega, ponite sada i pokrenuete
promenu jo danas.
Dali smo vam sistem uz pomou koga ete ga menjati. Za one koji nisu uli zbog
ega sam rekao da hodimo inama, znajte da ste uvek u prisustvu beskrajne i vene
energije, i iz ove energije sve stvari ishode, ali one ishode po emi. Energija se
kree po odreenoj emi i vi odluujete koju emu e ona preuzeti, jer vi zapravo
postavljate ine po kojima ta energija tee koristei unutranje razgovore. Ova
energija, koju ja sada zovem um, prati ine poloene u ovekovom unutranjem
govoru. Stoga ako vai unutranji razgovori nisu ono to bi trebalo da budu, ja vas
danas molim da ponete da vodite one razgovore sa sobom sa stanovita ispunjenih
ideala; oveka koji elite da budete, ene koja elite da budete, i da u sebi vodite
razgovore sa svojim prijateljima, sa onima koji vas potuju, ili sa onima za koje
elite da vas potuju, i nastavite da vodite razgovore sa stanovita da oni vide u
vama oveka ili enu koje elite da svet vidi, kao da to ve jeste; I te rei, rei u
vama, koje su zapravo rasadnik buduih radnji, postavie nove ine a onda e
energija koja uvek tee poi tim inama, i uslovi i okolnosti ivota e se promeniti.
Ako ne postavite nove ine, ja vam proriem da ete se nai u situaciji da
ponavljate sebe a da i ne znate da ste to ve inili pre.
Kad bih samo mogao da vas povedem sa sobom u moju viziju i da vam pokaem
kako se ova soba podie, svaki detalj se podie kao trodimenzionalna zavesa, i sve
se kree na gore a opet sve ostaje isto. I to je toliko automatski da se svaki trenutak
u vremenu podie i sa njim se ceo svet podie, i kako se podie, tako svet ostaje
isti. I gotovo kao da se nita nije dogodilo, pa to zato ne vidite, ali ako se otvori
vae unutranje oko vi vidite da se podie i da se, dok naputa ono to se zane kao
duplikat, pojavljuje savreni duplikat toga to se podiglo i pojavljuje se u
trodimenzionalnom obliku, tako da je ovek koji ide ovim inama potpuno
nesvestan da njima ide oduvek.
Zbog toga vam ovu poruku prenosim da vas osvestim: ovek mora da se probudi iz
sna u kome je samo automaton. On se kree kao maina, a zatim poinje da se
budi, i kada se probudi onda on vie uopte nije onaj ovek kog je naizgled do tada
oduvek igrao. On se budi kao novo bie, novi ovek.

58

A taj novi ovek je ovek novih razgovora, kako se i kae u poslanici Efescima:
ostavite se svojih ranijih razgovora, oni pripadaju starom oveku koji je iskvaren, i
obucite novog oveka promenom uma (4:22-24, parafraza. Prim.ur); a taj novi
ovek se poznaje po potpuno novim reima. On govori samo prijatne stvari; on je
nesposoban za bilo kakvu neprijatnu misao u ovom svetu; on nije u stanju ak ni da
uje neprijatne stvari jer iznutra on govori samo prijatne i divne stvari o svetu. I
tada otkriva da je probudio u sebi oveka koji je spavao; on budi drugog oveka
koga u Bibliji zovu Isus Hrist, a koji je, tvrdim vam, vaa sopstvena divna, udesna
imaginacija. Kada se imaginacija probudi ona je nesposobna da se ispoljava na bilo
koji nain osim kroz ljubav. I zato svaki put kada svoju imaginaciju koristite kroz
ljubav vi bukvalno budite tog unutranjeg oveka i posredujete izmeu Boga i
oveka. Ako ja mislim o nekome kroz ljubav, ja sam u kontaktu sa tim biem i Bog
tee ka njemu.
A kako je ovo moja poslednja subota, dobiete od mene isto ono to su dobili i oni
koji su me sluali prolog petka. I nemojte ovo shvatiti samo kao neku metaforu;
vidite je kao stvarnu sliku. Zamislite sebe u podnoju nekog predivnog vodopada, i
vodu kako divno pada na vas; zamislite da tee kroz vas, a onda od vas prema
nekome na koga mislite. Iznosim sledeu tvrdnju zato to je to istinita tvrdnja: mi
smo sada u Raju, ali spavamo, kako se i kae u drugom poglavlju Knjige postanja;
ovek je vrsto zaspao kada je doveden u Raj da ga dotjeruje i pazi.
Da biste se probudili, uinite sledee zamislite da ste centar kroz koji voda izbija,
i sve na ovom svetu je ukorenjeno u meni i zavrava u meni, kao to sam ja
ukorenjen i zavravam u Bogu: znai ja sam u Bojem vrtu, to je Raj, ali u Boijoj
bati svaki ovek na svetu ima svoj plac, svoj mali vrt. U tom vrtu raste drvee,
moete da ga vidite; ako pogledam u ovog oveka sada i u sebi vidim njegov plac
u mom vrtu, videu drvee; neko moemo zvati zdravlje, neko zovem bogatstvo,
neko ast, drvo plemenitosti, ili poeljnosti moda su svela, ali nikad ne mogu
stvarno da uvenu, samo im treba voda. I zamislite samo da zalivate tu biljku i da
oima svog uma vidite kako izbijaju pupoljci tamo gde je pre bila gola grana.
Vidite kako se pojavljuju plodovi i kad god u svom umu zalivate njegov vrt, koji je
zapravo va vrt, dok ga zalivate on e otelotvoriti upravo one osobine koje to drvo
sada poinje da ima i da prua. Nadenite ime tom drvetu; kakvo god mu ime date,
tako e se zvati[1]: nazovite ono koje znate da je neeljeno on eli da bude
59

poeljan. Nazovite ga tako i pustite vodu da tee ka njemu. Zamislite ga kako

raste zdravo u toj bati, i vidite kako mu izbijaju pupoljci, i kako se pojavljuju
plodovi. Gde god da je ta osoba na svetu, poee da bude poeljna ljudima oko
sebe. Ako je nezaposlen, to je drvo zaposlenja, i vidite kako prua svoje lie i
kako prua svoje plodove; on e biti poeljan i bie sreno zaposlen.
Kaem vam, ovo nije prazna pria, svako to moe da uini i svako bi to trebalo da
ini, a kad god zalivate drvo u neijem tuem vrtu, vi istovremeno zalivate svoj
sopstveni vrt u venom Boijem vrtu. Jer Ja sam okot a vi loze (Jov. 15:5) i
svako to isto moe da kae. I dok se vi ovde uzdiete, vas 2600, vi ste, svako
ponaosob, centralni okot u Bojem vrtu, i svako na svetu je loza tog okota. I
kada ja, centralni okot, zalivam lozu u svom vrtu, istovremeno zalivam i svoj vrt,
a moj vrt se tada zaliva i u vaem predivnom vrtu. Ja ne moram da zalivam svoj
vrt, jer samim tim to vodim brigu o mnogim vrtovima u Bojem Raju, ja vodim
brigu o svom vrtu koji je povezan lozom sa svim na svetu.
Pokuajte, i moi ete tako da blagoslovite svakoga na svetu; a onda e se na kraju
otvoriti oko, i uho, i probudie se unutranji ovek u vama, i vi ete videti svet
slave nebeske koji je tu oduvek da ga gledamo, samo smo zaspali i iskljuili se iz
njega. Iskljuili smo itav taj predivni, zlatni svet otiavi na spavanje i postavi
automatoni; ali shvatite me ozbiljno kad vam kaem da je va sledei ivot ovaj
ivot. Proivite ovaj ivot ba onako kako sami elite, jer ako ne inite tako nai
ete se automatski a neete toga biti svjesni, jer kao usnulo bie vi niste ni
svesni da idete istim inama; ali kad bih samo mogao da vas povedem u sebe i
omoguim vam da vidite svojim unutranjim okom i da gledate automatone po
svetu, usnule ljude; da, oi su im otvorene, i oni deluju kao da su budni, ali zapravo
vrsto spavaju jer ponavljaju istu stvar.
Osvestite se sada; kako postajete svesni ulazite u velianstveni krug probuenog
oveanstva. Ja ovaj krug zovem svesni krug oveanstva, ili, kako ga je nekad
moj uitelj nazivao, Braa. To jednostavno oznaava probuenog oveka, a kada
se on probudi to su sve boanstvena bia jer su olienja Tvorca. I stoga probajte,
jo danas probajte vetinu revizije. U smiraj dana razmislite o svemu to vam se
danas dogodilo. Ako ste danas doivljeli neku neprijatnost, ne dopustite joj da se
zadri, zamijenite je neim drugim. Izdvojite tu neprijatnost i napiite za nju novi
60

scenario, a potom je ponovo proivite. U vaoj imaginaciji zamiljajte kako se

radnja odvija i napiite novi scenario za svaki njen korak koji se odigrao u
stvarnosti; i dok je ponovo proivljavate onako kako je trebalo da se odigra i prvi
put, vi je menjate. A trenutak nikad ne ostaje za nama, kako se obino misli,
trenutak uvek ide napred.
Ova tvrdnja vam moe zvuati ludo da je jue budunost sutranjice: zvui ludo,
i vi mislite kako to nije tako, kako je jue je prolost; ali prostom zakrivljenou
vremena, naii ete a neete to ni znati jer ete vrsto spavati, ukoliko se u
meuvremenu ne probudite, naii ete u svojoj budunosti na ono to se jednom
davno ve odigralo, jer trenutak nikada ne ostaje za nama, on uvek ide napred u
budunost da se suoi sa nama. I ako nita ne mijenjate, doi ete u situaciju da
prosto ponavljate stalno iznova ono to ste sreom, i po Bojoj beskrajnoj milosti,
iskljuili iz svog seanja u tom snu, i tako vi to inite i mislite da to inite po prvi
put. Ali ja vas pozivam da se probudite jer je svrha ove govornice da probudi sve
koji ovde uu, kako bismo svi mogli da uemo u bratstvo probuenog
oveanstva.
Kau da su na roenju oveku data dva dara[2] i pri tom se ne misli na
beznaajno malo roenje, kada sam napustio majinu utrobu, ve kada sam
napustio utrobu svog oca, koja je velianstvena, utrobu stvaranja u kojoj je On, pre
postanka sveta, stvorio mene savrenog i poslao me u ovaj svet sa svrhom, da
uim, i pri tom me je darivao sa dva dara: dao mi je Svoj um, i dao mi je i dar
govora, isto ono to je On koristio pri stvaranju sveta. Rijeju svojom, On je
iznedrio svet u postojanje, u stvarnost, i dao mi je dar kojim je taj svet uinio
stvarnim; dakle, dao mi je um i govor. Ako ga ne budem koristio mudro, nastaviu
krug sna; ako ga budem koristio mudro, razbiu krug vjeitog ponavljanja i izdii
se iznad njega u venost. Ako ne budem inio tako, nastaviu zakrivljenom linijom
vremena i ponavljati ga stalno iznova dok se jednog dana ne probudim, jer mi je
sueno da se poistovjetim sa slikom Njegovog sina.
Stoga ne sumnjam da e se svako probuditi, ali zato ne bismo taj proces buenja
zapoeli sada? A zaponite ga praktikujui vetinu revizije. Pokuajte, ali ne inite
to tek reda radi. Traim od vas i molim vas da stalno iznova itate poglavlje
Revizija, makaze za orezivanje, da ga sprovodite u delo iz dana u dan i da nikada
61

ne dozvolite da sunce zae nad vaim gnevom ili bilo kakvom nervozom ili
problemom toga dana. Rastoite ga i razreite pre nego to zaspite, i u san ponesite
tu rastoenu i izmenjenu sliku, i shvatiete da se unutranji ovek u vama budi. Ali
pokuajte i da za vae prijatelje budete veliki vodopad.
U Bibliji se govori o vodi, a mistici znaju da ta voda ne znai pravu vodu, ve da
znai istinu, a kada nekoga gledam u svom umu i vidim ga slobodnog, pruam mu
jedinu istinu koja e ga osloboditi. I stoga ako zalivam njegovu biljku, zamiljam
da voda zaista stie do nje, i vidim kako listovi kreu da pupe, i taj ovek postaje
slobodan: on postaje zdrav, postaje obezbeen, postaje voljen; I dok tako lepo
napreduje drvee u mojoj bati, i dok ja to inim, ne samo da e on imati koristi od
mog zalivanja njegove biljke, ve u i ja imati koristi, jer u poeti da se budim.
I stoga molim sve ovde da zaista pokuaju. Znam da je naslov dananjeg
predavanja Nebeski novac, ali kako nam je ovo poslednji dan, pomislio sam da
bi dobro bilo da vam dam kratak sie svega to sam pokuavao da vam prenesem.
Jer je svrha ovih devetnaest predavanja bila da vas ponuka da se umeate u vae
putanje vremena, i da moete neto da promenite u vezi sa njima jer ih puki protok
vremena nee promeniti. Ako budete ekali, mislei kako e se neto promeniti kad
budete stigli do groba, kaem vam da uzalud ekate. Nema nikakve sile
transformacije nakon groba. Sva sila transformacije je u oveku, sada, da se umea
u putanje vremena, a umeaete se ako jednostavno promenite jedan tren u toku
dana, ne prihvatajui kao konanu nijednu injenicu, koliko god ona delovala kao
nepobitni deo tog dana. Znate da ste imali takvo iskustvo, i ne dozvolite da se dan
smiri nad njom i da kaete Pa dobro, desilo se to se desilo. Vratite se u taj
trenutak u vremenu, napiite za njega novi scenario, ponovo ga odigrajte u toj
revidiranoj verziji, i ponavljajte ga stalno iznova u svojoj imaginaciji dok ne
poprimi odlike realnosti. Kako bude poprimio odlike realnosti, tako ste vi
promenili svoju budunost. Uzmite jo jedan dogaaj i promenite ga, a onda
nastavite da menjate sve one manje epizode, sva manja iskustva, uklopite ih u neko
idealnije iskustvo, a zatim ga ponovo proivite.
Ako je danas neko ovde po prvi put, moda misli pa to je zavaravanje sebe, ali
svejedno pokuajte. Pokuajte i vidite hoe li se probuditi unutranji ovek u vama,
a kada se probudi videete da je svet automatizovan. Videete svet mainu, i
62

kako svi na njemu samo igraju svoje uloge koje su oduvek igrali, te da e zauvek
nastaviti da ih igraju po vremenoskoj krivoj sve dok ne iskoe iz njenog toka i
probude se iz mrtvih. Kao to vam je i reeno, Probudite se, vi usnuli, i ustanite iz
mrtvih. (Ef. 5:14)
Stanje koje sada zovemo snom je nalik smrti u kojoj je umro sin, a reeno nam je
da je otac, po povratku onog drugog, rasipnog sina, iz tog kruga, rekao: Onaj koji
bee izgubljen, pronaen je, onaj to bee umro ponovo ivi. (Lk. 15:24) Tako
ovo stanje izgubljenosti nalikuje smrti, a jedina prava svrha je ponovo ustajanje; i
to ne da biste stekli bogatstvo, mada imate prava i na to, ne da biste postali poznati,
mada imate pravo i na to, ve da biste se probudili iz tog stanja sna. I ja ne znam ni
jedan drugi nain da se ovek probudi osim da mu pokaem koliko je
mehanizovan, i ako budete predano i ozbiljno praktikovali vetinu revizije, u vama
e se otvoriti oko i vi ete iskusiti ono o emu ste sluali od ovog govornika. I vi
ete jednom, leei u svom krevetu, shvatiti da svojim unutranjim okom
razaznajete neki grad koji je moda udaljen i 3000 kilometara od vas, i da ga vidite
jasnije nego to ja vidim sada vas, i vi ete pratiti kretanje nekog oveka, pa ete
izgubiti volju da ga pratite, ali ete odjednom odluiti da se jo jednom
zainteresujete; i pritom se neete samo prisjeati onoga to ste ranije vidjeli, ve
ete ponovo gledati sve ispoetka. Gledaete kako ovek koraa istim plonikom, i
kako ini sve to je inio i trenutak pre toga. A onda opet ispoetka, i zauvek e ii
tim istim putem kao inama sve dok se ne probudi.
Stoga molim svakoga od vas ovde da me ozbiljno shvatite. Ako vam moje
veeranje poruke djeluju malo previe mistino, ne izvinjavam se; to je jedino to
mogu da vam dam, jer kako ja ponem da se budim tako moram da vam dam hranu
kojom i moj otac mene hrani. A on me hrani novim idejama; on menja moje
vrednosti, menja svrhu svega to ja jesam na ovom svetu. I moja svrha ne mora da
bude ista kao ona koju sam imao prole godine; ne moram imati iste vrednosti koje
sam imao prole godine; jer su motivi koje sam imao prole godine moda bili
okrenuti u sasvim drugom pravcu; a onda se stvari iznenada promene i vi prosto
vie ne moete pridavati vanost stvarima kojima ste je pridavali ranije. Ne
pridajete vanost bogatstvu, ne pridajete vanost drutvenom statusu, ne pridajete
vanost priznanjima. Sve vae vrednosti se menjaju, i tada poinjete iznutra da
sagledavate jedan nov i predivan svet.
63

Zato vam kaem da je vrt o kome govorim stvarni vrt, a vi ga nazivate ovim
svetom. Ni na trenutak nemojte pomisliti da ste u izgnanstvu; ovaj na predivni i
vidljivi objektivni svet nije mesto na koje se ide po kazni, on je iva odora mog
oca. On je zaista njegova iva odora, ali su joj potrebni tumai. S vremena na
vrijeme se pojave pojedinci koji su poeli da se bude, i oni e vam tumaiti ovu
udnu i neskladnu harmoniju, jer kada vam kaem da je sve u vaem svetu
usklaeno sa vaom mentalnom aktivnou i to po srodnosti sa njom, vi to ne
moete da vidite tako, pa ne moete ni da vidite jasno ovaj nesklad kao posledicu
vas samih, i osim ako ne razmiljate drugaije od onoga kako ste naueni, neete
biti svesni toga. Kad biste bili svesni onoga to se deava u vama, videli biste da je
sve povezano sa vama, vaim sopstvenim biem. I ako ponekad ne biste odmah
prepoznali povezanost uzroka i posledice (pronali u sebi, svojoj umnoj aktivnosti,
uzrok nekog dogaaja u svakodnevnici, prim. ur), ipak biste znali da su na neki
nain povezani, pa tumai dolaze; jer tuma zna, kad pone da se budi, da ovaj
divni svet ima glas za njega koji govori o stvarima iza vela, iza vela vaeg
sopstvenog uma, jer iza vaeg lica upravo se odvija aktivnost, aktivnost vae
sopstvene imaginacije, a tu aktivnost biste videli, da moete da je vidite, kao
projekciju uslova i okolnosti vaeg ivota. Ni jedna stvar nije van reda, promenite
aktivnost i promeniete svet u kome ivite, a promeniete ovu aktivnost menjajui
svoj unutranji govor, jer se u vaem govoru ogleda va um, a u vaem umu se
ogleda Bog. Ako ne promenite govor niste promenili aktivnost, a ako ne promenite
aktivnost ne moete promeniti uslove ivota, jer oni svedoe o unutranjoj
aktivnosti vaeg uma.
Znai, vi elite da se promenite nadam se da je tako; jer ako se sad osvrnete na
svoj ivot, bilo deset ili ezdeset godina unazad, i ne moete da kaete sami sebi
Kad bih mogao da biram, voleo bih ponovo da proivim ovaj ivot, onda bolje
odmah ponite da ga menjate, jer vam proriem, i obeavam vam, da je va sledei
ivot ovaj ivot. I ako sada ne moete da kaete, gledajui za sobom, elim
ponovo da proivim to isto, jo danas ponite da postavljate nove ine jer ete ga
inae ponovo proiveti, a iveete ga ne znajui da ga ponovo ivite. Sve zajedno
je tako automatsko, toliko je lako ii inama, jer stojite u prisustvu energije i ne
moete da prestanete da idete; vi ste ih postavili i vi ete ii njima, a zakrivljavanje
vremena e vas stalno i zauvek vraati nazad sve dok ne prekinete taj zaarani krug
i ponete da se budite, i tako budni vi pristupate krugu probuenog oveanstva. I
64

kaem vam da ete ih znati intimnije od bilo koga od onih koje poznajete sada, u
stanju usnulosti. Nema osobe na svetu koju ete poznavati tako intimno kao to
ete poznavati one koje su se probudili, jednom kad se i vi probudite.
Kad se jednom naete u njihovom drutvu i ponete da se druite sa njima,
postajete jedno sa njima. I pri tom ne gubite svoj identitet: zapravo teite sve veoj
i veoj individualizaciji. Ne utopite se niti gubite svoju osobenost, ve kako se
probudite vi budite u vama ono bie koje je oduvek bilo u vama, samo ste ga
zaboravili kada ste vrsto zaspali. U tom unutranjem oveku ima lepote koju
spoljanji svet nikada nije dotakao, niti je iim ranio, pa kako se budete budili tako
e i oni biti tu da vas doekaju, jer jedva ekaju da se prekine taj va krug
ponavljanja. Zato pokuajte.
Ove godine smo vam rekli mnogo toga, mnogo toga je zvualo previe mistino,
ali upozorio sam vas, kada sam zapoeo ova predavanja pre etiti nedelje, da u
vam ove godine pruiti jedan kraj zlatne niti i pozvao vas da je namotate u klupko,
i obeao da e vas ta nit, ako me budete posluali, odvesti do nebeske kapije
uzidane u bedeme Jerusalima.
Pa, rekao bih da sam vam dao tu nit, ali je ne mogu umjesto vas namotati u klupko.
Obeavam da u zalivati va vrt, ali to vas nee probuditi; probudie vas samo ka
lepim stvarima na vaem putu, ali nee zaista probiti taj krug za vas, i zato vam
danas ponovo pruam jedan kraj te zlatne niti, ali traim od vas da je sami
namotate u klupko svakodnevnom primenom principa revizije, svakodnevnim
praenjem vaih unutranjih aktivnosti, i da vidite da li one odgovaraju
aktivnostima koje elite da obavljate u spoljnom svetu.
Paljivo pratite svoje razgovore; da li kreu sa stanovita ispunjenih ideja; Ako to
nije sluaj, vratite se i uinite ih takvim, promenite ih tako da stvarno odgovaraju
idealu koji elite da otelotvorite u ovom svetu. Ponite, i to je to namotavanje u
klupko, i to e vas odvesti do nebeske kapije uzidane u Jerusalimske bedeme. Ni
malo ne sumnjam u to, jer iz iskustva znam da sam tako ja otvorio taj zid; otvorio
sam ga primenom. Zato sam vas upozorio svaki put kad sam bio za ovom
govornicom da je znanje koje imate beskorisno ako ga ne primenjujete. Malo
znanja koje se sprovodi u delo donosi mnogo vie koristi od mnogo znanja koje
65

zapostavljate i ne sprovodite u delo. Da imate i svo znanje ovoga sveta, a da ga ne

primenjujete, ne biste se probudili.
I danas su ovde svi uli isto; ponite od dananjeg dana i ponite danas sa
revizijom, i pratite kako e se krug pokidati, pratite kako e oko poeti da se
otvara, i kaem vam da nema tog dara na zemlji, ni tog imanja na svetu koje biste
radije imali od toga da vam se oko otvori, kada se jednom otvori. Zbog toga vam
kaem da se vae vrednosti menjaju, svrha vaeg ivota se menja, jer ne biste dali
to otvoreno oko ni za sva blaga ovog sveta; ne biste ga menjali ni za svu slavu
ovog svega koju sada nose takozvani velikani. Videete da takozvani velikani svi
podjednako vrsto spavaju dok igraju svoje uloge du zakrivljenih staza, a onda
ete se vi otcepiti i preseliti u predivni svet probuenog oveanstva u kome ete
videti sva ova divna bia, i to zaista slavna bia, koji su pre vas prila krugu
svesnog oveansta.
A sada je moje vreme isteklo.
Tajna je u osjeanju
Nedavno, upitao sam jednog vrlo uspenog biznismena o formuli njegovog uspeha.
Nasmejao se i bio je malo zbunjen. Onda je odgovorio, Pretpostavljam da je to
zato to ne mogu da zamislim neuspeh. To nije neto o emu mnogo razmiljam.
Vie je kao neko oseanje koje imam. Njegova izjava se slae u potpunosti sa
mojim vlastitim uverenjima i eksperimentima. Mi moemo misliti o neemu
zauvek i nikada ne videti to u naem svetu, ali jednom kada pustimo sebe da
osetimo njegovu realnost, na putu smo da se neizbeno susretnemo sa tim. to
intenzivnije oseamo, bre e se taj susret odigrati. Mi svi gledamo na oseanja
daleko vie kao na posledice, a ne dovoljno kao na uzroke svakodnevnih dogaaja.
Oseanja nisu samo rezultat uslova ivota, ona su takoe i tvorac ovih uslova.
Kaemo da smo sreni jer smo dobro, ne shvatajui da proces funkcionie
podjednako dobro i u suprotnom smeru. Mi smo dobro jer smo sreni. Svi smo
isuvie nedisciplinovani u naim oseanjima. Biti radostan zbog drugog znai
blagosloviti sebe jednako kao i njega. Biti ljut na nekoga znai kazniti sebe zbog
neije tue krivice. Oaloeni um ostaje kod kue iako telo putuje na kraj sveta,
dok srean um putuje iako telo ostaje u kui.
66

Oseanje je tajna uspene molitve, jer u molitvi, mi se oseamo kao da smo u

situaciji molitve na koju je odgovoreno i, onda, mi ivimo i delujemo po tom
ubeenju. Oseanje koje sledi Njega, kako je u Bibliji sugerisano, postepeno
razotkriva skrivene sposobnosti due. Oseanje se po znaaju ne moe meriti ni sa
im drugim. Ono je ferment (sredstvo koje dovodi do vrenja, prim. prev) bez koga
nijedno stvaranje nije mogue. Svi oblici kreativne imaginacije podrazumevaju
elemente oseanja. Sve emotivne sklonosti, kakve god bile, mogu uticati na
kreativnu imaginaciju. Oseanje koje sledi Njega nema konanost. To je sticanje,
koje raste srazmerno prijemivosti, koje nema i nikada nee imati konanost. Ideja
koja je samo ideja ne proizvodi nita i ne ini nita. Ona deluje samo ako se osea,
ako je praena efikasnim oseanjem. Negde unutar due postoji raspoloenje koje,
ako se nae, znai bogatstvo, zdravlje i sreu za nas. Kreativna elja je uroena
oveku. itava njegova srea je ukljuena u impuls da stvara. Zato to ovek
ne osea savreno, rezultati njegovih molitava su neizvesni, onda kada mogu biti
savreno izvesni. itamo u Poslovicama: Srce veselo pomae kao lek, a duh
alostan sui kosti (17:22). Simfonija srca gori u ulju kraljeve lampe. Duh peva
Gospodu novu pesmu. Sve istinske molitve nose radosno raspoloenje; dobri su
miropomazani uljem radosti obilnije nego njihovi blinji.

Obratimo, onda, panju na naa oseanja, nae reakcije na dogaaje dana. I hajde
da vodimo naa oseanja jo revnosnije u inu molitve, jer molitva je istinsko
kreativno stanje. Dostojanstvo pokazuje da ovek uje veu muziku ivota, i kree
se u tempu njegovog dubljeg znaenja. Ako ne bismo inili nita osim zamiljali i
oseli sa ljubavlju, preporod sveta bi odjednom bio ostvaren. Mnoge prie u Biblji
se bave iskljuivo snagom imaginacije i oseanja. Oseanje koje sledi Njega je
jecaj tragaa za istinom. Samo imaginacija i oseanje mogu da vrate Raj iz koga
nas je iskustvo izvuklo. Oseanje i imaginacija su ula sa kojima oseamo ono to
je izvan. Tamo gde znanje zavrava, oni poinju. Svako plemenito oseanje oveka
je otvaranje jednih vrata prema boanskom svetu. Hajde da merimo ljude, ne po
veliini njihovih gradova, ve po velianstvenosti njihovih imaginacija i oseanja.
Hajde da okrenemo nae misli ka Nebu i pomeamo nau imaginaciju sa anelima.
67

Svet koji nas pokree je onaj koji je u naim mislima, a ne onaj koji nas okruuje.
U imaginaciji lee neistraeni kontinenti, i budua velika ovekova avantura. Ova
svest o ne-konanosti u oseanju po Bogu je iskustvo svih najozbiljnijih tragaa
koji okreu pipke svojih oseanja ka Bogu. Oni shvataju da se njihova koncepcija
Beskonanosti neprekidno produbljuje i iri sa iskustvom. Oni koji kroz napor
razmiljaju o znaenjima iskustava i usklauju ga sa ostatkom naeg znanja, su
filozofski mistici; oni koji pokuavaju da razviju sposobnost u sebi, i da prodube
iskustvo su praktini ili eksperimentalni mistici. Neki, meu njima najvei, su
pokuali da ine oboje. Religija poinje u subjektivnom iskustvu. Religija je ono
to ovek radi sa svojom samoom, jer smo u samoi mi gurnuti ka subjektivnom
iskustvu.
Religiozni Stav je neto o emu u govoriti sledee nedelje ujutru. Ovo e biti
poslednja nedelja ujutru kada u drati slubu za Dr. Bejlsa ove sezone. Sluba e
se odrati u 10 i 30 u Foks Vilit Teatru u Vilir Bulevaru, blizu La Cienege.
Istinski Religiozni Stav je ovekovo spasenje. Bog se nikada ne menja; mi smo ti
koji se menjaju; nae duhovne oi vide sve jasnije i ovo proirenje istine e nas
dovesti do uvek rastueg unutranjeg mira.
Najbolja odbrana protiv napada obmane na nae mentalno i moralno vienje je
spiritualno oko ili Oko Boga. Drugim reima, duhovni ideal koji ne moe biti
promenjen okolnostima, kodeks line asti i integriteta u nama i dobre volje i
ljubavi prema drugima. Ne ono to jesi, ne ono to bee, ve ono to e biti vidi
Bog milostivim oima svojim. Kroz vene najponiznijeg oveka na zemlji struji
kraljevska krv bia. Stoga, hajde da gledamo oveka oima imaginativne ljubavi
koja je zaista vienje Boijim Okom. Kroz uticaj Boijeg Oka , ideal se uzdie iz
stvarnog kao to voda isparava na suncu u slikovitu zemlju oblaka. Stvari koje
djeluju udaljeno su za duhovno oko sadanjost. Oko Boga ini budui san
sadanjom injenicom. Nisu etiri meseca do etve pogledajte ponovo, ako
istrajemo u ovom vienju, jednoga dana emo se uzdii sa distancom u naim
oima, i sve to stoji, to stagnira pored nas, iznenada nee vie imati znaaja.
Oeaemo se o to dok prolazimo ka naem dalekovidom cilju. ovek koji je
stvarno naao sebe ne moe da ini drugaije do da dopusti da ga vodi ljubav. On
je suvie istih oiju da bi video greh. Naa sposobnost da pomognemo drugima
e biti u proporciji sa naom sposobnou da kontroliemo i pomognemo sami
68

sebi. Dan kada ovek postigne pobedu nad sobom, bie dan kada e istorija otkriti
da je to bila pobeda nad svojim neprijateljem. Isceljujui dodir se nalazi u stavu, i
jednoga dana ovek e otkriti da se duama upravlja samo sa spokojstvom. Moni
predaju sebe samo najnenijem.
Prepoznajui mo oseanja, hajde da posvetimo panju naim oseanjima i
stavovima. Svaki korak ovekovog progresa pravi se korienjem imaginacije i
oseanja. Stvaranjem ideala unutar nae mentalne sfere mi moemo oseanjima
dovesti sebe u ovu idealnu sliku sve dok ne postanemo jedno isto sa njom,
apsorbujui njene kvalitete u samo jezgro naeg bia. Samotnjak, ili zatvorenik
moe, kroz intenzitet sopstvene imaginacije i oseanja uticati na bezbroj ljudi tako
da deluje kroz mnoge ljude i govori kroz mnoge glasove. Proirite pipke svojih
oseanja, verujte vaem dodiru, uestvujte u svim uzletima vae imaginacije i ne
plaite se vae sopstvene senzibilnosti. Najbolji nain da osetite ta je dobro za
drugoga je da sami budete to intenzivnije svesni toga. Budite poput mog prijatelja
i imajte kao neko oseanje za zdravlje, bogatstvo i sreu koju elite. Same ideje
vas nee blagosloviti sve dok ne siu sa Neba i otelove se u mesu. Neka Vam
rezultati i ostvarenja budu presudnim testom istinske imaginacije. Kako budete
opaali te rezultate, odluiete da ispunite svoje imaginarne slike ljubavlju i da se
kreete u uzvienom i plemenitom raspoloenju jer ete, kao i pesnik, spoznati :
Kako seje, tako e i njeti.
Vidi li ona polja?
Susam bijae susam ,
I ito bijae ito.
Tiina i Tama su znale
Tako je ovekova sudbina roena.

A sada hajde da krenemo u tiinu.

69

Odricanje
Ne postoji karakter sainjen od tako mrtvog uglja, da nee zablistati i buknuti u
plamenu ako se samo malo potpali.
A ja vam kaem da se ne branite oda zla, nego ako te ko udari po desnom tvom
obrazu, obrni mu i drugi. (Po Mateju 5:39)
Velika je razlika izmeu opiranja zlu i odricanja od zla. Kada se opirete zlu,
poklanjate mu panju, nastavljate da ga inite stvarnim. Kada se odreknete zla,
uskraujete mu svoju panju i usmjeravate je na ono to elite. Sada je vrijeme da
stavite svoju imaginaciju pod kontrolu i date
ljepotu
mjesto
pepela,
ulje
radosti
umjesto
alosti,
hvalu
umjesto
duha
tunoga,
da
se
prozovu
hrastovima
pravde,
sd Gospodnji, za slavu Njegovu. (Isaija 61:3)
Stavljate ljepotu namjesto pepela onda kada usmjeravate panju na eljeno,
umjesto na trenutno stanje stvari. Dajete radost umjesto alosti kada odravate
vedar duh uprkos nepovoljnim okolnostima. Dajete hvalu umjesto duha tunoga
onda kada odravate pouzdan stav i ne klonjavate duhom. U ovom citatu Biblija
koristi rije hrast[1] kao sinonim za ovjeka. Postajete hrast pravde onda kada gore
navedena stanja uma postanu stalni dio Vae svijesti. Biljka ste Gospodnja onda
kada su sve Vae misli istinite misli. On je JA JESAM, kako je ve opisano u
prvom poglavlju. JA JESAM biva proslavljeno kada se manifestuje Vaa
najuzvienija koncepcija Sebe.
Kada budete otkrili da je Vaa sopstvena kontrolisana imaginacija Va spasitelj,
stav e Vam se automatski promijeniti, bez i najmanjeg smanjenja religioznih
osjeanja, i tada ete za svoju kontrolisanu imaginaciju rei:
Pogledaj ovu lozu. Kad je naoh bjee divlje drvo, ija se
neobuzdana snaga slivae u bezbroj travih granica. Ali je ja orezah i ona presta
snagu svoju troiti na beskorisno lie, no je uli, kao to vidi, u ove prelijepe zrele
grozdove, da se odui ruci koja je mudro orezivala.

70

Pod lozom se misli na Vau imaginaciju koja, u nekontrolisanom stanju, troi svoju
energiju na beskorisne ili destruktivne misli i osjeanja. Ali Vi, isto kao to se loza
orezuje i kultivie tako to se sijeku njene beskorisne grane i korijenje, kultiviite
svoju imaginaciju tako to ete neljupkim i dekstruktivnim mislima uskraivati
panju i usmjeravati je na ideal koji elite da dostignete. Sreniji, plemenitiji ivot
koji ete iskusiti bie rezultat mudrog kultivisanja Vae imaginacije. Da, budite
oieni od svih neljupkih misli i osjeanja, kako biste mogli da
Mislite
iskreno,
i
misli
Vae
nahranie
svijet;
Govorite iskreno, i svaka Vaa rije bie sjeme plodonosno;
ivite iskreno, i ivot Va bie vrijedan divljenja i plemenit.
Stav
Eksperimenti koje su nedavno sproveli Merl Lores (eng. Merle Lowrece) iz
Prinstona i Adelbert Ejms (eng. Adelbert Ames) iz Dartmuta u laboratoriji ovog
drugog, koja se nalazi u Hanoveru, dokazali su da ono to vidite kada neto
posmatrate ne zavisi toliko od onoga to je zaista tamo, koliko od pretpostavki koje
imate o tome to posmatrate. Budui da je ovo to mi smatramo stvarnim
svijetom u stvari samo pretpostavljeni svijet, ne iznenauje injenica da ovi
eksperimenti dokazuju da je ono to je naizgled suva realnost u stvari rezultat
oekivanja ili pretpostavki. Vae pretpostavke ne odreuju samo ta ete
vidjeti, ve i ta inite, jer one upravljaju sve Vae svjesne i nesvjesne poteze ka
sopstvenom ostvarenju. Prije vie od jednog vijeka, Emerson je ovu istinu rekao
ovako:
Kao to je svijet bio podloan oblikovanju u Boijim rukama, takav je sluaj i u
mnogo emu kada smo mi u pitanju. Neznanju i grijehu, svijet je tvrd poput
kamena. Oni mu se prilagoavaju koliko mogu, ali onoliko koliko ovjek u sebi
ima boanskog, nebeski svod pred njim se otkriva i preuzima njegov peat i oblik.
Vaa pretpostavka je Boija ruka, koja oblikuje nebeski svod u ono to pretpostavljate. Pretpostavka da Vam je elja ispunjena je talas koji e Vas lako izdii sa
spruda ula, na kom ste tako dugo bili nasukani. Ona izdie um do proroanstva, u
punom smislu te rijei; i ako posjedujete takvu kontrolisanu imaginaciju i

71

nepodijeljenu panju, koje je mogue dostii, moete biti sigurni da e se sve to

Vaa pretpostavka implicira dogoditi.
Kada je Vilijem Blejk napisao:
ono to se ini da jeste jeste onome kome se priinjava
samo je ponovio vjenu istinu, da:
nita nije pogano po sebi, osim kad ko misli da je
pogano, onome je pogano. (Rimljanima 14:14)
Budui da nita nije pogano samo po sebi (ili plemenito samo po sebi), morali biste
uvijek pretpostavljati najbolje i misliti samo o stvarima koje su ljupke i na dobrom
glasu. Ne zbog superiorne pronicljivosti, nego zbog nepoznavanja ovog zakona
pretpostavke Vi u ljudskoj veliini vidite neku niskost, koja Vam je, eto, odnekud
poznata ili u nekoj situaciji ili okolnostima vidite nepovoljnost. Va konkretni
odnos sa nekim utie na pretpostavke koje imate o tom nekom i ini da u njemu
vidite to to vidite. Budui da moete promijeniti miljenje o nekome, onda to to
sada mislite o toj osobi ne moe biti apsolutno tano, ve je samo relativno tano.
Ovo to sledi je istinit primjer, koji ilustruje kako zakon pretpostavke funkcionie.
Jednoga dana jedna kostimografkinja mi je opisala potekoe koje doivljava
tokom saradnje sa jednim poznatim pozorinim rediteljem. Bila je ubijeena da on
nepravedno kritikuje i odbacuje njene najbolje kostime i da je vrlo esto namjerno
nepristojan i nepravedan prema njoj. Nakon to sam sasluao ta je imala da kae,
objasnio sam joj da, ako ona misli da je neko prema njoj nepristojan ili
nepravedan, da je to siguran znak da ona, samo ona, to prieljkuje, i da nije reiser,
ve ona ta koja treba da promijeni svoj stav. Rekao sam joj da mo ovog zakona
pretpostavke i njegove praktine primjene mogu biti otkriveni jedino kroz iskustvo,
i da moe dokazati da je sposobna za ostvarenje promjena koje prieljkuje jedino
tako to e pretpostaviti da je situacijave onakva kakvom je ona eli. Njen
poslodavac je bio samo puki svjedok, koji joj je svojim ponaanjem govorio kakvu
ona koncepciju o njemu ima. Sugerisao sam da je vrlo vjerovatno sa njim u umu
vodila razgovore koji su bili prepuni kritika i uzajamnog optuivanja. Bez sumnje,
ona se sa njim raspravljala u svom umu, jer drugi samo ponavljaju ono to im mi
72

tajno doapnemo. Pitao sam je, da li nije istina da se sa njim raspravljala u svojim
mislima i, ako jeste, kako su ti razgovori izgledali. Priznala je da mu je svakoga
jutra, tokom putovanja do pozorita, govorila ta misli o njemu, na nain na koji se
nikada ne bi usudila da mu se obrati uivo. Intezitet i silovitost njenih zamiljenih
svaa sa njim automatski su odredili njegovo ponaanje prema njoj. Poela je da
shvata da svi mi vodimo ove zamiljene razgovore ali su oni, naalost, uglavnom
svadljive prirode .. da je dovoljno da bacimo pogled na bilo kog sluajnog
prolaznika da bismo dokazali ovu tvrdnju .. da je toliko puno ljudi udubljeno u
zamiljeni razgovor, a ini se da je samo nekolicina zbog tih razgovora srena, ali
ba taj intezitet njihovih osjeanja mora ih u vrlo kratkom roku suoiti sa
neprijatnim dogaajem koji su sami mentalno kreirali, i sada moraju proivljeti.
Kada je shvatila ta je radila, pristala je da promijeni svoj stav i da iskreno ivi po
ovom zakonu, tako to e pretpostaviti da je njen posao ispunjava velikim
zadovoljstvom i da sa rediteljem ima prijatan odnos. Da bi ovo uradila, prihvatila
je da svako vee prije nego to zaspi, na putu do posla i u drugim momentima
tokom dana zamilja kako joj on estita na dobrim kreacijama i da mu ona,
zauzvrat, zahvaljuje na pohvalama i ljubaznosti. Na njeno veliko zadovoljstvo,
uskoro se lino uvjerila da je njen sopstveni stav bio uzrok svega to ju je zadesilo.
Ponaanje njenog poslodavca se udesno preokrenulo. Njegov stav, odslikavajui,
kao i uvijek, ono to je ona o njemu pretpostavljala, sada je odslikavao
njenu promijenjenu koncepciju o njemu.
To to je ona postigla, postigla je koristei mo imaginacije. Njena trajna
pretpostavka uticala je na njegovo ponaanje i odredila stav koji e prema njoj
imati.
Dreu u ruci paso nainjen od elje, na krilima
kontrolisane imaginacije otputovala je u budunost
iskustva koje je sama predodredila.
Stoga vidimo da ono to stvaramo u svojoj imaginaciji, a ne injenice, oblikuje
nae ivote, jer je veina svakodnevnih konflikata posledica tenje malene
imaginacije da izbaci (projektuje) tu gredu koju u oku imamo [1]. Trezveni i
bukvalci su ti koji ive u fiktivnom svijetu. Ba kao to je ova kreatorka,
kontrolisanom imaginacijom, pokrenula suptilnu promjenu u umu svog
73

poslodavca, tako i mi moemo, kontrolom nae imaginacije i mudrim

usmjeravanjem osjeanja, rijeiti svoje probleme.
Intezitetom svojih imaginacija i osjeanja, kreatorka je bacila neku vrstu ini na
um svog reisera i navela ga da misli kako su sve one velikodune pohvale potekle
od njega. esto nae najljepe i najoriginalnije misli odreuje neko drugi.
Nikada ne bismo trebali biti sigurni da tu suptilnu promjenu u umovima ljudi, to
mono kretanje misli i imaginacije o kom su pisali toliki Njemci, nije pokrenula
neka ena dok je muljala groe; ili da iskra strasti, zbog koje su se tolike zemlje
latile maa, nije zablistala u umu nekog obaneta, osvjetljavajui mu pogled
samo na trenutak, prije nego e otrati za svojim poslom.
Vilijem Batler Jejts (Ideje dobra i zla)
Pripremanje Vaeg mjesta
I sve moje Tvoje je, i Tvoje moje je.
(Po Jovanu 17:10)
Vjeruj u svoj srp i nji; jer doe etvi vrijeme; zato to je zrela zemaljska etva.
(Otkrivenje 14:15)
Sve je Vae. Nemojte tragati za neim to ve Jeste. Prisvojite ga, objavite svoje
vlasnitvo, preuzmite[1]. Sve zavisi od Vae koncepcije sebe. Ono to ne ustvrdite
kao istinito o sebi nikada ne moete realizovati. Obeanje glasi:
Ko ima, dae mu se, i pretei e mu; a koji nema, uzee
mu se i ono to je naizgled imao. (Po Mateju 13:12)
vrsto se, u svojoj imaginaciji, drite svega to je ljupko i na dobrom glasu, jer
ljupko i dobro su neophodni u Vaem ivotu, da bi bio vrijedan ivljenja.
Pretpostavite[2]. A to radite tako to ete zamisliti da ve Jeste to to elite biti i
da ve imate sve to elite.
Kako ovjek u dui misli, takav je.

74

Budite mirni i znajte da Jeste ono to elite da budete, i nikada neete morati za
tim da tragate.
Uprkos prividnoj slobodi djelanja, Vi se, kao i sve drugo, pokoravate zakonu
pretpostavke. Kakav god stav da imate po pitanju slobodne volje, istina je da su
Vaa ivotna iskustva odreena Vaim pretpostavkama svjesno ili nesvjesno.
Pretpostavka konstruie niz dogaaja koji neizbjeno vode do njenog ispunjenja.
ovjek vjeruje da je budunost prirodan nastavak prolosti. Ali zakon pretpostavke
jasno pokazuje da to nije sluaj. Vae pretpostavke Vas psiholoki postavljaju tamo
gdje fiziki niste; zatim Va ula povlae odatle, gdje ste bili psiholoki, na mjesto
gdje se nalazite fiziki. Ova psiholoka kretanja unaprijed su to to generie Vae
fizike korake ka naprijed u vremenu. Predskazanja proimaju sva sveta pisma na
svijetu.
Mnogi su stanovi u kui Oca mog. A da nije tako, kazao bih vam. Idem da vam
pripravim mjesto. I kad otidem i pripravim
vam mjesto, opet u doi, i uzeu vas k sebi da i vi budete
gdje sam ja. .. I sad vam kazah, prije nego to se zbilo,
da vjerujete kad se zbude. (Po Jovanu 14:2,3,19)
Ja u ovom citatu je Vaa imaginacija, koja odlazi u budunost, u jedan od
mnogobrojnih stanova. Stan je eljeno stanje . govoriti o nekom dogaaju prije
nego to se zbio fiziki jednostavno znai osjetiti kao da ste ve u tom stanju, sve
dok ono ne poprimi fizike osobine. Odlazite tamo i pripremate za sebe mjesto
tako to ete imaginacijom u sebi izazvati osjeanje da Vam je elja ve ispunjena.
Posle toga, hitro se vraate iz tog stanja ispunjene elje gdje jo uvijek niste
boravili fiziki nazad, gdje ste do malo prije bili fiziki. Potom, kretanjem
unaprijed kojem je nemogue odoljeti, idete naprijed preko niza dogaaja, sve do
fizike ralizacije Vae elje, da biste bili i fiziki tamo gdje ste u imaginaciji ve
boravili.
Odakle teku rijeke, onamo se vraaju
da opet teku. (Propovjednik 1:7)
Stvaranje
75

Jer sam ja Bog, i nema drugog Boga,

kraj i izdaleka ta jo nije bilo. (Isaija 46:9,10)

koji

od

poetka

javljam

Stvaranje je zavreno. Kreativnost je samo izotrenija prijemivost, jer itav

sadraj sveg vremena i svog prostora, iako ih doivljavamo u vremenskoj sekvenci,
u stvari postoje u jednom beskonanom i vjenom sada. Drugim rijeima, sve to
ste ikada bili ili ete biti u stvari, sve to je ovjeanstvo ikada bilo ili e biti
postoji sada. Na to se misli kada se kae stvaranje, a izjava da je ono zavreno
znai da nikada nita ne treba stvoriti, ve samo manifestovati. Ono to se zove
kreativnost samo znai postati svjestan ovoga to ve postoji. Samo postajete
svjesni sve veih djelova onoga to ve postoji. injenica da nikada ne moete biti
neto to ve niste, ili iskusiti neto to ve ne postoji, objanjava iskustva kada
imate osjeanje da ste ve uli neto to tek treba izgovoriti, ili da ste sreli
nekad ranije osobu koju sreete prvi put, ili da ste vevidjeli neko mjesto ili stvar,
onda kada ih posmatrate po prvi put. itava kreacija ivi u Vama i Vaa je sudbina
da sve vie i vie postajete svjesni njenih beskonanih uda i da doivljavate sve
vee i vee njene djelove.
Ako je stvaranje zavreno, i svi dogaaji se odigravaju u ovom trenutku, pitanje
koje se prirodno namee je: ta odreuje Va put? To jest, ta odreuje koje ete
dogaaje susresti? A odgovor glasi: Vaa koncepcija sebe. Koncepcije odreuju
stazu koju e panja slijediti. Evo i dobrog naina da potvrdite ovu injenicu.
Zauzmite osjeanje da Vam je elja ve ispunjena, i posmatrajte u kom e pravcu
Vaa panja krenuti. Vidjeete da e se, dokle god budete vjerni svojoj
pretpostavci, Vaoj panji nametati slike jasno povezane sa tom pretpostavkom. Na
primjer: ako pretpostavite da ste vlasnik odlinog preduzea, primijetiete kako je
u Vaoj imaginaciji Vaa panja fokusirana na dogaaj za dogaajem povezan sa
tom pretpostavkom. Prijatelji Vam estitaju, govore Vam da ste srenik. Drugi Vam
zavide i kritikuju. Odatle Vam se panja seli u vee kancelarije, deblje bankovne
raune i mnoge druge slino povezane dogaaje. Istrajnost u ovoj pretpostavci e
rezultirati stvarnim doivljavanjem toga to ste pretpostavili.
Isto vai za bilo koju drugu koncepciju. Ako je Vaa koncepcija da ste izgubljen
sluaj, u imaginaciji ete se susresti sa itavim nizom dogaaja koji su u skladu sa
tom koncepcijom.
76

Dakle, jasno je kako Vi, svojom koncepcijom Sebe, odreujete svoju sadanjost, to
jest, odreeni dio kreacije koji sada proivljavate, i svoju budunost, to jest, dio
kreacije koji ete tek iskusiti.
Uplitanje
Slobodni ste da izaberete koju ete koncepciju sebe usvojiti. Dakle, imate
mo intervencije, mo koja Vam prua mogunost da promijenite tok svoje
budunosti. Proces izdizanja od Vae trenutne, do uzvienije koncepcije sebe je
nain za postizanje itavog stvarnog napretka. Uzvieniji koncept eka na Vas da
ga otjelovite u iskustvenom svijetu.
A onome koji svojom silom, to dejstvuje u nama,
moe da uini preko svega i iznad svega to mi
itemo ili mislimo, njemu slava. (Efescima 3:20,21)
On, koji moe da uini preko svega i iznad svega to Vi itete ili mislite je Vaa
imaginacija, a sila to dejstvuje u nama je Vaa panja. Budui da ste shvatili da je
imaginacija On, koji je u stanju da uini sve to traite, i da je panja sila kojom
kreirate svoj svijet, sada moete izgraditi idealni svijet. Zamislite da ste olienje
ideala o kom snivate i koji prieljkujete. Ostanite usredsreeni na ovo zamiljeno
stanje i, onoliko brzo koliko je Vama potrebno da potpuno osjetite da ve Jestetaj
ideal, on e se manifestovati kao stvarnost u Vaem svijetu.
Na svijetu bijae, i svijet kroz njega posta,
i svijet ga ne poznade. (Po Jovanu, 1:10)
Tajna koja je bila sakrivena od postanja svijeta
i narataja; Hristos u Vama, nada za slavu.
(Koloanima 1:26,27)
On u prvom od ovih citata, je Vaa imaginacija. Kao to je ve objanjeno,
postoji samo jedna supstanca. Ta supstanca je svjesnost. Vaa imaginacija je ta koja
oblikuje ovu supstancu u koncepcije, koji se potom manifestuju kao uslovi,
okolnosti i fiziki objekti. Dakle, imaginacija je stvorila Va svijet. Ove
najuzvienije istine, osim nekoliko asnih izuzetaka, ljudi nisu svjesni.
77

Tajna, Hrist u Vama, na koju se odnosi drugi citat, je Vaa imaginacija, kojom Va
svijet biva oblikovan. Nada za slavu ja Vaa svjesnost, ili sposobnost da se vjeno
uzdiete na vie nivoe.
Hrist ne moe biti pronaen u istoriji, ili spoljanjim oblicima. Nai ete Hrista
samo kada postanete svjesni injenice da je Vaa imaginacija jedina iskupljujua
sila. Kada ovo bude otkriveno, kule dogmi e zauti zvuk truba Istine i, poput
zidina Jerihona, nestati u praini.
Slobodna volja
esto se postavlja pitanje: ta treba raditi izmeu usvajanja pretpostavke* da je
elja ispunjena i njene realizacije? Nita. Zabluda je da, osim to ete zauzeti
osjeanje ispunjene elje, moete uiniti bilo ta da biste potpomogli ostvarenje
svoje elje. Mislite da neto moete uraditi, elite neto da uradite; ali zaista ne
moete uraditi nita. Iluzija slobodne volje u djelanju nije nita vie do posledica
nepoznavanja zakona pretpostavke na kom se zasniva svo djelovanje. Sve se
dogaa automatski. Sve to Vam se dogodi, sve to uinite dogodi se. Vae
pretpostavke,svjesne ili nesvjesne, usmjeravaju svu misao i djelovanje ka njihovom
ostvarenju. Shvatiti zakon pretpostavke, biti uvjeren u njegovu istinitost, znai
odbaciti bilo kakve iluzije o slobodnoj volji u djelanju. Slobodna volja u stvari
podrazumijeva slobodu da odaberete bilo koju ideju koja Vam je po volji. Kroz
pretpostavku da je ideja ve injenica, ona se pretvara u stvarnost. Iza
toga,slobodna volja prestaje i sve se dogaa u skladu sa prihvaenom
koncepcijom.
Ja ne mogu nita initi sam od sebe; . . . jer ne traim volje svoje nego volju Oca
koji me je poslao. (Po Jovanu 5:30)
Otac u ovom citatu oito se odnosi na Boga. U prethodnom poglavlju, Bog je
definisan kaoJesam. Poto je stvaranje zavreno, Otac nikada ne moe rei biu.
Drugim rijeima, sve postoji, i beskonana Jesam svjesnost moe govoriti samo u
sadanjem vremenu.
Neka ne bude moja volja, nego Tvoja. (Po Luki 22:42)

78

Rei biu znai priznati da nisam. Oeva volja je uvijek Jesam. Dok ne
shvatite da ste VI Otac (postoji samo jedno Jesam, a Vae beskonano Ja je
to Jesam), Vaa volja e uvijek biti biu.
U zakonu pretpostavke Vaa svjesnost o bitisanju je Oeva volja. Gola elja bez
ove svjesnosti je moja volja. Ovaj veliki citat, tako slabo shvaen, je savrena
definicija zakona pretpostavke.
Nemogue je ita uraditi. Morate biti da biste uradili.
Kada biste imali drukiju koncepciju Sebe, sve bi bilo drukije. Vi ste ono to
Jeste, stoga, svejeste onako kako jeste. Dogaaji iji ste svjedok su determinisani
koncepcijom koju imate o Sebi. Ukoliko promijenite koncepciju Sebe, dogaaji
koji su pred Vama bivaju izmijenjeni, ali i tako izmijenjeni ponovo formiraju
deterministiki niz poevi od trenutka promjene koncepcije. Vi ste bie sa moima
intervencije, koje Vam omoguavaju da, kroz promjenu svjesnosti, mijenjate tok
dogaaja odnosno, da mijenjate svoju budunost.
Oduprite se dokazima svojih ula i zauzmite osjeanje ispunjene elje. Onoliko
koliko je Vaa pretpostavka stvaralaka i formira odreenu atmosferu, ukoliko je
plemenite prirode, poveava Vae uvjerenje i pomae Vam da dosegnete vii nivo
postojanja. Ukoliko je, naprotiv, Vaa pretpostavka neplemenita, onda Vas
unazauje i ubrzava Vae propadanje. Kao to ljupke pretpostavke stvaraju
harmoninu atmosferu, tako i negativna i ogorena osjeanja stvaraju negativnu i
ogorenu atmosferu.
to je god istinito, to je god poteno, to je god pravedno, to je god isto, to je
god divno, to je god na dobrom glasu, i jo ako ima koja dobrodetelj, i ako ima
koja pohvala, o tome mislite. (Filipljanima 4:8)
Ovo znai da Vae pretpostavke treba da budu najvisoije, najplemenitije,
najradosnije koncepcije. Nema boljeg vremena za poinjanje od sada. Sadanji
trenutak uvijek nosi najvie anse za eliminisanje svih neljupkih pretpostavki i
koncentrisanje iskljuivo na dobro. Kao i za sebe, i drugima potvrdite njihovu
Boiju prirodu. Vidite samo njihovo dobro i dobro u njima. Pobudite
najplemenitije u drugima, sve do samopouzdanja i samopotvrivanja, iskrenom
79

pretpostavkom njihove dobrote, i biete njihov prorok i njihov iscjelitelj, jer sve
istrajne pretpostavke eka neizbjeno ispunjenje.
Pretpostavkom osvajate ono to nikada ne moete osvojiti silom. Pretpostavka je
odreeno kretanje svijesti. Ovo kretanje, kao i sva kretanja, utie na okolnu
supstancu, tako da ona poprima njen oblik, reflektuje i odslikava pretpostavku.
Promjena sree znai novi smjer i perspektivu, tek promjenu u organizaciji one iste
umne supstance svjesnosti.
Ukoliko elite da promijenite svoj ivot, morate poeti na samom izvoru, od Vae
sopstvene bazine koncepcije Sebe. Vanjska promjena, ulanjivanje u organizacije,
politika tijela, religiozne grupe, nije dovoljna. Uzrok je dublji. Esencijalna
promjena mora se odigrati u Vama, u Vaoj sopstvenoj koncepciji Sebe. Morate
pretpostaviti da Jeste ono to elite biti i tako nastaviti dalje, jer stvarnost Vae
pretpostavke ima svoje postojanje potpuno nezavisno od opipljivih injenica i
otjelovie se ukoliko istrajete u osjeanju ispunjene elje. Kada znate da
pretpostavke, ukoliko se u njima istraje, postaju injenice, onda ete dogaaje, koji
neupuenima izgledaju kao puke sluajnosti, shvatati kao logine i
neibjene posledice Vae pretpostavke.
Vano je imati na umu da imate neogranienu slobodu volje pri izboru svojih
pretpostavki, ali ne i mo da odredte uslove i dogaaje. Nita ne moete stvoriti, ali
Vae pretpostavke odreuju koji dio ve stvorenog ete iskusiti.
Neuspjeh
Ova knjiga ne bi bila kompletna bez diskusije o neuspjehu pri pokuajima
korienja zakona pretpostavke. Sasvim je mogue da ste ili ve imali ili ete tek
doivljeti neuspjehe u ovom pogledu od kojih su neki vezani za jako vane
stvari. Ukoliko, nakon to proitate ovu knjigu i steknete temeljno znanje o
primjeni i funkcionisanju zakona pretpostavke, sa vjerom to znanje primijenite u
pokuaju da ispunite neku snanu elju i pri tom zakaete ta je razlog? Ukoliko
na pitanje: Da li ste bili dovoljno istrajni moete odgovoriti sa da, a Vaa elja
se jo nije ispunila, ta moe biti razlog neuspjeha?

80

Odgovor na ovo je jedan od najvanijih faktora u uspjenoj primjeni zakona

pretpostavke. Vrijeme koje je potrebno da bi Vaa pretpostavka postala injenica,
vaa elja stvarnost, je direktno proporcionalno nivou prirodnosti Vaeg osjeanja
da ve Jeste to to elite biti da imate to to elite imati.
injenica da se osjeate neprirodno dok zamiljate da ve Jeste to to elite biti je
uzrok Vaeg neuspjeha. Neovisno od Vae elje, bez obzira na to koliko vjerno i
inteligentno primjenjivali uputstva, ukoliko se ne osjeate prirodno u koi toga to
elite postati, nikada neete to postati. Ukoliko za Vas nije prirodno da dobijete
bolji posao, i neete ga dobiti. itav princip je slikovito opisan Biblijskom
reenicom umirete u grijesima svojim ne uzdiete se sa Vaeg trenutnog nivoa
do eljenog stanja.
Kako se moe dostii ovo osjeanje prirodnosti? Tajna je u jednoj rijei
imaginacija. Na primjer, ovo je vrlo jednostavna ilustracija: Pretpostavimo da
ste vrsto vezani za teku gvozdenu klupu. Nema anse da biste mogli trati, u
stvari, ne biste mogli ni hodati. Pod takvim okolnostima, za Vas ne bi bilo prirodno
da potrite. ak ne biste mogli ni osjetiti da je prirodno da potrite. Ali vrlo lako
biste mogli zamisliti kako trite. U tom trenu, kada je Vaa svjesnost ispunjena
Vaimzamiljenim tranjem, zaboravljate da ste vezani. U imaginaciji, Vae tranje
bilo je sasvim prirodno.
Prijeko potrebno osjeanje prirodnosti moe se postii istrajnim ispunjavanjem
Vae svjesnosti imaginacijom zamiljajte da Jeste to to elite biti ili da imate to
to elite imati.
Napredak moe proizii iskljuivo iz Vae imaginacije, iz elje da se uzdignete sa
trenutnog nivoa. Ono to istinski i doslovno morate osjetiti je da je sa Vaom
imaginacijom sve mogue. Morate shvatiti da se do promjena ne dolazi kapricom,
ve promjenom svijesti. Moda neete uspjeti da dostignete ili odrite konkretno
stanje svijesti neophodno za dobijanje rezultata koje elite. Ali, jednom kada
shvatite da je svjesnost jedina realnost i iskljuivi kreator vaeg svijeta i utisnete
ovu istinu u svaki atom svoga bia, tada znate da je uspjeh ili neuspjeh iskljuivo
Vaa odgovornost. To da li ste Vi dovoljno disciplinovani da odrite potrebno
stanje svijesti u datim prilikama nije pokazatelj istinitosti zakona kao takvog da
pretpostavka, ako je se drimo, postaje injenica. Sigurnost u istinitost ovog
81

zakona mora se odrati uprkos razoarenjima i tragedijama ak i kada ugledate

kako gasne svjetlost ivota, a itav svijet nastavlja, kao da jo je dan. Ne smijete
povjerovati da je, zato to se Vaa pretpostavka nije materijalizovala, istina da se
pretpostavke zaista materijalizuju la. Ako se Vae pretpostavke nisu ispunile,
to je zbog nekakve greke ili slabosti u Vaoj svijesti. Meutim, te greke i
slabosti mogu biti prevaziene. Stoga, posvetite se dostizanju sve viih i viih
nivoa, tako to ete osjeati da ve Jeste osoba koja elite biti. I zapamtite da je
vrijeme koje je potrebno za realizaciju Vae pretpostavke proporcionalno tome
koliko se Vi osjeate prirodno u toj novoj koi.
ovjek se okruuje onim to zaista sam Jeste. Svaka dua gradi svoj dom, pa nad
njim svijet, pa nad njim nebo. Znajte, onda, da svijet postoji zbog Vas. Zbog Vas,
on je savren. To to Jeste samo to moete i vidjeti. Sve to je imao Adam, sve
to je mogao Cezar, imate i moete i Vi. Adam je svojim domom zvao nebo i zemlju.
Cezar je dom svoj zvao Rimom; vi svojim domom moda zovete obuarsku radnju,
ili sto hektara zemlje ili studentsku sobu. Ipak, red po red i taku po taku, Vaa je
vlast velika koliko i njihova, mada nema tako fin naziv. Izgradite, stoga, svoj svijet.
Onoliko brzo koliko uskladite svoj ivot sa istom idejom koju u umu imate, ona e
se razgranati u svoj svojoj silini. Emerson
Subjektivna kontrola
Vaa imaginacija je u stanju da ispuni sve to od nje traite, proporcionalno
stepenu Vae panje. Sav napredak, svako ispunjenje elje, zavisi od stepena
koncentracije Vae panje. Panja moe biti ili privuena spolja ili usmjerena
iznutra. Panja je privuena spolja onda kada ste svjesno okupirani trenutnim
vanjskim poticajima. Redovi na ovoj stranici upravo privlae Vau panju spolja.
Vaa panja je usmjerena iznutra onda kada svjesno izaberete svoju umnu
preokupaciju. Oigledno je da u objektivnom svijetu Vaa panja ne biva samo
privuena, ve i konstantnousmjeravana na spoljanje poticaje. Ali, Vae kontrole
u subjektivnom stanju skoro da i nema, jer je u ovom stanju panja uglavnom
sluga, a ne gospodar putnik, a ne kormilar Vaeg svijeta.
Ogromna je razlika izmeu panje usmjerene objektivno i panje usmjerene subjektivno, akapacitet za mijenjanje Vae budunosti lei u ovoj potonjoj. Kada moete
kontrolisati kretanja svoje panje u subjektivnom svijetu, moete mijenjati svoj
82

ivot kako Vas je volja. Ali ova kontrola ne moe se dostii ako dozvoljavate da
Vam panja konstantno biva privuena spolja. Svakoga dana, postavite sebi
zadatak da namjerno povuete svoju panju iz objektivnog svijeta i usmjerite
je subjektivno. Drugim rijeima, koncentriite se na one misli ili raspoloenja koja
svjesno izaberete. Tada e one stvari, koje Vas sada ograniavaju, izblijedjeti i
izgubiti se. Onoga dana kada uspostavite kontrolu nad svojom panjom u
subjektivnom svijetu, postaete gospodar svoje sudbine.
Vie neete prihvatati vlast spoljanjih uslova ili okolnosti. Neete prihvatati ivot
na osnovu spoljanjeg svijeta. Budui da ste ovladali kretanjima svoje panje i
otkrili tajnu skrivanu vjekovima, da je Hrist u Vama Vaa imaginacija, priznaete
vrhovnu vlast imaginacije i sve drugo njoj potiniti.
Tajna molitve
Tajna biblijske molitve, kao to nam je ispriano u formi parabole, je da moli i
nikada ne gubi srce. Jedna takva parabola govori nam o udovici koja je stalno
dolazila sudiji, molei za oslobaanje. U poetku on nije odgovarao, a onda je
rekao sebi: Iako se ne plaim Boga, niti zazirem od ijednog oveka, doneu joj
oslobaajuu presudu, jer me je izmorila njenim mnogobrojnim dolascima.
Parabola, kao i snovi, sadri nebrueni dragi kamen istine. Ova parabola insistira
na istrajnosti u ovladavanju umetnou molitve. Jednom kada njom ovladate vi
ete iveti u stanju zahvalnosti, i kroz itav dan ete govoriti sebi iznova i iznova:
Hvala ti, Oe.
Najefektnija molitva moe se proitati u 11. poglavlju Jevanelja po Jovanu, stih
41-42: Oe, hvala ti to si me usliio, jer me ti svagda uslii. U ovom poglavlju,
ispriana je pria o jednome koji je umro i naizgled otiao sa ovoga sveta. Ali
istina je da niko nije mrtav u odnosu na vas, ako znate kako da molite. Moda ne
moete vie da dodirnete, vidite ili ujete voljene osobe svojim smrtnim ulima ali
ako znate kako da date zahvalnost, moete se pokrenuti iz vaeg tela tame u svet
svetlosti i sresti svoje voljene tamo. Stoga, onaj koji je nauio kako da moli otkrie
veliku tajnu punog i sretnog ivota.
U 33. poglavlju, stih 18, Knjige Postanja, Jerusalim je nazvan Sihem i reeno je:
Jakov doe sreno u grad Sihem u zemlji Hananskoj, i tamo on naini oltar i
83

nazva ga El Elohej Izrael, to znai Bog Izraela. Orijentiui sebe prema Sihemu
(jedinom ispravnom pravcu), Jakov je ostao u El Elohej Izraelu, to znai siguran
u umu, telu, ili posedu.
Reeno nam je da se Danijel orjentisao na otvorenom prozoru, sa kog je gledao
prema Jerusalimu. I oni u Muhamedskom svetu se mole okrenuti prema onom to
zovu Meka. Ali zbog toga to se hrianstvo odigrava unutar individue, sveti spis
govori o unutranjem Jerusalimu, a ne uopte o spoljanjem. Kada se molite,
nemojte padati niice na zemlju i zuriti u neku daleku taku na istoku, ve prosto
mentalno dovedite sebe u stanje ispunjene elje. Iako je ova tehnika jednostavna,
zahteva praksu da biste njom ovladali. Va istinski pravac je prema spoznaji onoga
to elite. Nakon to ste spoznali ta elite, postavite sebe direktno ispred nje
razmiljajui izstanja njenog ispunjenja. Utiajte sve misli i dopustite da se vrata
vaeg uma otvore. Onda uite u vau elju. Ostanite sa vaom imaginacijom kao sa
vaim prijateljem. Ponite sa mislima da je imaginacija neto odvojeno od vas
samih, i na kraju ete spoznati da ste vi sada ono to ste prethodno zvali svojom
imaginacijom. Mogue je amputirati ruku, nogu, ili razliite delove tela ali
imaginacija ne moe biti amputirana, jer je ona vae veno Sopstvo!
Dopustite mi da vam pokaem na ta mislim. Dok stojim ovde u Los Anelesu,
moda elim da budem negde drugde.Vreme i novac mi moda to ne doputaju, ali
u mojoj imaginaciji mogu zamisliti da sam ve tamo. Sada, kroz isti akt
imaginacije sa moje strane, Bog prenosi ovo telo. Ako pretpostavim da sam u
Njujorku, bilo ko od onih o kojima mislim u Los Anelesu moraju biti tri hiljade
milja daleko. Ne mogu vie da mislim o njima kao da se nalaze dole nie niz ulicu
ili na brdima zapadno od mene. To mi je test.
Re molitva znai: pokrenuti se ka, prii, delovati ili biti u blizini neega.
Usmeravajui sebe ka Njujorku, ja inim pokret, prilazak njemu. Dok delujem kao
da sam u njegovoj blizini, vidim svoje prijatelje relativno u odnosu na Njujork.
inei ovo, potpuno verujem u svoju imaginaciju, znajui da je ona bie koje ini
pokret. Blejkove rei su istinite: ovek je sav imaginacija, i Bog je ovek i
postoji u nama kao i mi u njemu. ovekovo Besmrtno Telo je Imaginacija, i ona je
Sam Bog.

84

Moete se kretati ne samo u prostoru, ve i u vremenu i ispuniti svaku vau elju.

Molitva ne mora biti ograniena samo na ono to osoba zove sobom. Moete se
moliti za druge, oseajui da sada imaju ono to su nekada eleli, jer oseanje je
pokret. Prvi kreativni akt zapisan u Svetom pismu je pokret; Postanje 1, stih 2:
Duh Boiji lebdee nad vodama.
Jedan prijatelj je nedavno imao fantastinu viziju, za vreme koje je upitao: Da li
sam bilo ta nauio? i ja sam mu odgovorio: Da, nauio si kako da se kree.
Onda se sve preobrazilo, dok se konflikt smanjivao, straara je postala zamak,
bojno polje more zrele penice, i on je bio ispraen ka svom venom domu.
Molitva je pokret. To je uenje kako se kreete prema promeni bilansa vaeg
bankovnog rauna, branog statusa, ili socijalnog okruenja. Nauite kako da
ovladate umetnou pokreta jer poto ste se pokrenuli, promena poinje da se
uzdie iz dubina. Tehnika molitve je ovladavanje vaim unutranjim pokretom.
Ako vidite ono to biste eleli da promenite, pokrenite se u vaoj imaginaciji ka
poziciji koju biste zauzeli poto je promena zauzela mesto.
Sve i svako u vaem svetu je projekcija vas samih. Bilo koji zahtev od drugih, koji
ste vi uli, ne treba da bude ignorisan, jer dolazi od vas samih! Vi ste se spustili iz
sveta svetlosti da biste ograniili sebe u ovom telu tame. Sada samo varnica
beskonanog sveta svetlosti, jednoga dana ete se setiti tog sveta i probuditi, ali u
meuvremenu morate da nauite da koristite mo sopstvenog uma. Setivi se
beskonanog sveta svetlosti, ja sada znam da je sve to vidim u stvari ja, da su
sve stvari sadrane u meni.
Molitva je psiholoki pokret. Ona je umetnost kretanja od problema ka njegovom
reenju. Kada me prijateljica zove, govorei mi problem, mi sputamo slualice, i
ja odmaknem od stanja problema ka njegovom reenju zamiljajui da ujem istu
gospou koja mi govori kako je problem sada reen.
Prijatelj je nedavno podelio ovaj san sa mnom: Mi smo u bati i on mi je ispriao
sve svoje elje, na ta sam mu ja rekao: Nemoj da ih eli, ivi ih! Ovo je istina.
elja je razmiljanje o neemu. iveti je razmiljanje iz neega. Nemojte da idete
kroz ivot elei. ivite svoju elju. Zamislite kako je ve ispunjena. Verujte da je
istina; jer pretpostavka, iako neosnovana, ako u njoj istrajete postae neosporna
injenica.
85

Kada uite umetnost molitve, istrajnost je neophodna, kao to nam je reeno u prii
o oveku koji je, dolazei nou, rekao: Prijatelju, pozajmi mi tri vekne hleba.
Iako je njegov prijatelj odgovorio: Kasno je, vrata su zatvorena, moja deca su u
krevetu, i ja ne mogu da siem dole da te usluim, zbog ovekove nametljivosti,
njegov prijatelj mu je dao ono to je eleo. Re nametljivost znai drski
bezobrazluk. ovek je ponavljao i ponavljao svoj zahtev, ne elei da prihvati ne
kao odgovor. Ista istina je u prii o udovici. Ovo su parabole ispriane da bi
ilustrovale molitvu.
Oena nam govori da smo svi jedno. Poinje sa: Oe na Ako je Bog na
Otac, zar nismo jedno? Bez obzira na rasu ili boju koe, ako imamo istog Oca,
moramo pripadati i istom bratstvu.
Na kraju svi mi emo doi do spoznaje da smo mi Otac; ali u meuvremenu,
istrajnost je klju ka promeni u ivotu veem dohotku, veem priznanju, bilo
emu to elite. Ako vam se elja ne ispuni danas, sutra, sledee nedelje ili
sledeeg meseca istrajte, jer istrajnost e se isplatiti. Na sve vae molitve e biti
odgovoreno ako se ne predate.
Moj stari prijatelj Abdulah, dao mi je ovu vebu. Svakog dana bih seo u svoj
dnevni boravak iz kog ne bih mogao da vidim telefon u hodniku. Zatvorenih oiju,
zamiljao bih da sjedim u stolici koja se nalazi pored telefona. Onda bih osetio
sebe nazad u dnevnom boravku. Ovo sam radio ponovo i ponovo, dok sam se
upoznavao sa oseanjem pokreta koji donosi promjenu. Ova veba mi je mnogo
pomogla. Ako je probate, otkriete da uz ovu vjebu postajete vrlo pokretljivi.
Praktikujte umetnost pokreta, i jednoga dana ete otkriti da ste se kroz sam in
zamiljanja odvojili od vaeg fizikog tela i postavili tano gde zamiljate sebe da
treba da budete u toj meri, ak, da oni koji su tamo mogu da vas i vide.
Budui da ste u potpunosti sainjeni od Imaginacije, morate biti bilo gde da se u
imaginaciji nalazite. Kreui se u imaginaciji, pripremate mesto za ispunjenje vae
elje. Onda se vratite, da biste proli kroz niz dogaaja koji e vas voditi do mesta
na koje ste se ranije postavili. U imaginaciji, mogu da postavim sebe tamo gde
elim da budem. Premestim se i vidim svet odatle. Potom se vraam ovde, ubeen
da e me, na meni nepoznat nain, ovo bie koje moe da uini sve i zna sve,
86

voditi fiziki preko niza dogaaja sve do mesta gde sam sebe postavio. U
imaginaciji moete otii u bilo koje mesto ili bilo koje vreme. Boravite tamo kao
da je to istina, i nauiete tajnu molitve.
Moja supruga imala je predivnu viziju u kojoj je videla sebe u nekom umarku.
Izaavi na istinu, ugledala je ljude okupljene oko oltara. Prila joj je gospoa
nosei knjigu pod imenom Veroispovest i Opratanje Greha prema Judaizmu.
Prilazei oltaru, poela je naglas itati. Ubrzo, druga gospoa joj je prila, nosei
knjigu pod imenom Veroispovest i Opratanje Greha prema Hrianstvu.
Prilazei oltaru, ona je isto tako otvorila knjigu i poela da ita naglas. Sluajui to,
moja supruga spoznala je da je beskrajno tee biti Hrianin nego Jevrej. Uvidela
je da je cela stvar psiholoke prirode. Da se nita ne ini od spolja, jer sve dolazi
iznutra.
Brauning zapoinje svoju predivnu poemu Uskrs reima: Kako je teko biti
Hrianin. A epmen je rekao: Hrianstvo nije bilo isprobano i dokazano
manjkavim. Isprobano je i pokazalo se kao teko i stoga je naputeno. (U
originalu pie: Christianity has not been tried and proved wanting. It has been
tried and found difficult and therefore given up., prim. ur.) Zato? Zato to
Hrianin ne moe krivicu traiti u bilo kome drugom. Hrianstvo je izgraeno na
temelju da smo svi mi jedno. Da ovek uvijek vidi samo ono to je u skladu sa
onim to ini unutar sebe. Da je va svet svedoanstvo onoga to inite sebi. Teko
je ovo prihvatiti, a ipak, to vam je Hrianstvo. Nijedan ovek ne dolazi k meni,
osim ako ga moj Otac, koji me je poslao, ne prizove k meni. Ja i moj Otac smo
jedno, stoga ja prizivam sve one koji ulaze u moj ivot da mi otkriju ono to inim
u mojoj imaginaciji.
Nauite kako da se molite. Ovladajte molitvom i uinite da se va svet povinuje
idealu koji elite da doivite. Prestanite razmiljati o neemu, ponite
da mislite iz neega. Razmiljajui iz stanja ispunjene elje ostvariete ono to
nikada ne biste doivljeli kada biste samo mislili o tome. Kada stavite sebe u stanje
da je vaa elja ispunjena i mislite iz nje, vi se molite, i na nain koji va racionalni
um ne zna, vaa elja e postati injenica u vaem svetu. Moete postati ovek ili
ena koji elite da budete, kada znate kako da se molite. Sve stvari su mogue
onome ko veruje, stoga nauite umetnost verovanja i ubeivanja sebe da je to
87

istina. Onda ete jednoga dana, dok zauzimate vreme i prostor u vaoj imaginaciji,
biti vieni od nekog drugog, koji e vas potom nazvati ili vam poslati pismo
dokazujui vau posetu. Ovo znam iz svog iskustva.
Biblija nije samo divna poezija, ona je nadahnuta re Boga. Napisali su je pesnici,
koji su dali proireno znaenje normalnim reima. Kada legnete na krevet i
zamislite da ste negde drugde, zar vi niste celi imaginacija? U inu imaginacije,
naputate mrane peine ovog tela i pojavljujete se tamo gde zamiljate da ste, zato
to ste vi Bog, sav imaginacija, i ne moete umreti. Ne moete ui u venu smrt u
onome to ne moe umreti, a vae besmrtno bie je imaginacija! Vi ste centralno
bie Svetog pisma osoba zvana Isus Hrist, koji je Gospod Bog Jehova koji se
spustio ovde sa svrhom.
Dok ste ovde, morate platiti cenu ivljenja u svetu Cezara. Moete kritikovati nae
politiare i protestvovati zbog nekakvog podizanja poreza, ali ete i dalje biti
oporezivani. Sve to treba da nauite je umetnost molitve i stvoriti vie novca.
Setio sam se prie pokojnog predsednika Kenedija. Izgleda da se njegov otac, koji
je u jednoj generaciji stekao neto oko etiri stotine miliona dolara, alio da
njegova deca troe suvie novca. Na banketu, predsednik Kenedi je rekao: Jedino
reenje ovog problema za oca je bilo da stvori vie novca.
Jednoga dana prijateljica mi je ispriala da je, dok je bila dete, njen otac imao
obiaj da kae: Ako ima samo dolar i mora da ga potroi, uini to kao da se
radi o suvom listu, a ti si vlasnik nepregledne ume. Ako neko stvarno zna kako
da se moli, znao bi kako da potroi dolar i onda ga ponovo proizvede. Vidite, ovaj
svet je doveden u postojanje kroz ovekovu imaginaciju, tako da je vrlo vano da
nauite tajnu molitve.
Ako jo uvek neto elite, odmah prekinite sa tim! Zapitajte se kako bi to bilo kada
bi vaa elja bila realnost. Kako biste se oseali ve Jeste ono to elite da budete?
Istoga trenutka kada uhvatite to raspoloenje, poinjete da mislite iz stanja
ispunjene elje. A velika tajna molitve je umiljenju iz neega, pre nego miljenju o
neemu. Usidreni ovde, vi znate gde ivite, stanje na vaem raunu u banci, posao,
kreditore, prijatelje i voljene dok mislite iz ovog stanja. Ali moete se premjestiti

88

u drugo stanje i dati mu isto oseanje realnosti, kada otkrijete i praktikujete veliku
tajnu molitve.
Primite moju poruku u srce i ivite sa njom. Praktikujte umetnost molitve
svakodnevno, i onda ete jednoga dana otkriti da je najefektnija molitva: Hvala ti,
Oe. Oseati ete ovo bie unutar vas kao vae pravo sopstvo. Moete mu se
obraati sa Ti a ipak znati da je to u stvari Ja. Tada ete imati ti/ja odnos, i rei:
Hvala ti, Oe. Ako elim neto, znam da ta elja potue od Oca, jer sve misli iz
Njega potiu. Poto mi je dao ovu potrebu, ja Mu zahvaljujem za njeno ispunjenje.
Onda u hoditi po vjeri, siguran da e onaj koji mi je potrebu dao kroz medijum
elje, istu ogrnuti u telesnu formu da bih je susreo u fizikom svijetu.
Ne padajte u naviku osuivanja, kritikovanja i opaanja neeljenih stvari. Imate
svoj ivot ivite ga plemenito. Mnogo je lake biti plemenit, velikoduan, pun
ljubavi i ljubazan, nego osuivati druge. Ako drugi ele da ine tako, pustite ih.
Oni su aspekti vas samih koje jo niste prevazili, ali ne padajte u tu naviku.
Jednostavno zahvaljujte svom nebeskom Ocu uvek ponovo i ponovo, jer e se na
kraju, kada se zavesa spusti na ovu predivnu dramu, iz svega toga uzdii vrhunski
glumac i vi ete znati da ste vi On.
A sada hajde da utonemo u tiinu.

89