Kupreska Operacija Jesen 1994

kupres.qxd 22.3.
2010 16:26 Page 1

kupres.qxd 22.3.2010 16:26 Page 2
kupres.qxd 22.3.2010 16:26 Page 3
KUPRE KA
OPERACIJA
JESEN 1994. godine
Bugojno, 2003.
kupres.qxd 22.3.2010 16:26 Page 4
AUTOR :
Edin Rami
IZDAVA¨ :
Bo njaŁka zajednica kulture Preporod
Bosna i Hercegovina
Op insko dru tvo Bugojno
ZA IZDAVA¨ A:
Kemal Balihod i
RECENZENTI:
General Rasim Deli
Brigadni general Fikret ˘uski
Pukovnik Senad Dautovi
LEKTURA I KOREKTURA:
Ned ad Milanovi
DTP:
Edin Rami
TIRA :
1.000
tampa :
kupres.qxd 22.3.2010 16:26 Page 5
Na osnovu Mi ljenja Federalnog ministarstva obrazovanja,

nauke, kulture i sporta, broj: 04-15-4064/01 od 11.07.2001., knjiga
Kupre ka operacija, jesen 1994. godine. , je proizvod iz Łlana 19.
taŁka 10. Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga na Łiji se
promet ne pla a porez na promet proizvoda.
kupres.qxd 22.3.2010 16:26 Page 6
kupres.qxd 22.3.2010 16:26 Page 7
KUPRE KA
OPERACIJA
JESEN 1994. godine
kupres.qxd 22.3.2010 16:26 Page 8
kupres.qxd 22.3.2010 16:26 Page 9
PREDGOVOR
Analiza i izuŁavanje borbenih djelovanja izvedenih u

periodu oktobar - novembar 1994. godine, na prostoru op ina
Bugojno, Donji Vakuf i Kupres, koja su dovela do oslobo enja
Kupresa, prevoja Kupre ka vrata i ve eg dijela Kupre ke visoravni,
predstavlja kontinuirani rad od 1999. godine.
U toku tih analiza izra ena je prethodna i zavr na operativno
- taktiŁka analiza za borbeno djelovanje "Kupre ka operacija",
1999. i 2000. godine. Pored toga, 2001. godine, na Fakultetu
politiŁkih nauka, Odsjek odbrana i sigurnost, izra en i odbranjen
diplomski rad na temu "Kupre ka operacija 1994. godine".
Knjiga predstavlja elju za vjerodostojnom valorizacijom
rezultata jedinica 7. korpusa Armije Republike Bosne i
Hercegovine, postignutih u borbenim djelovanjima u oktobru i
novembru 1994. godine, koji su u, konaŁnom, doveli do
oslobo enja Kupresa i prevoja Kupre ka vrata, a Łiji sam i sam
sudionik.
Pored toga elja mi je i iniciranje ostalih neposrednih
uŁesnika u ovom, ali i drugim borbenim djelovanjima jedinica
Armije Republike Bosne i Hercegovine u toku odbrane od agresije
na Bosnu i Hercegovinu, na pisanje i izdavanje ovakvih ili sliŁnih
djela.
Posebna zasluga i zahvalnost za izradu ove studije svakako

pripada mojoj porodici, koja je imala ogromno razumijevanje za
moj opse an rad.
Zahvalnost svakako pripada i mome prijatelju Abdulahu

JeleŁu, koji mi je u svakom trenutku pru ao bezrezervnu podr ku i
pomo , a sve sa ciljem da ova studija ugleda svjetlo dana, kao i
recenzentima generalu Rasimu Deli u, brigadnom generalu Fikretu
˘uski u i pukovniku Senadu Dautovi u.
9
kupres.qxd 22.3.2010 16:26 Page 10
kupres.qxd 22.3.2010 16:26 Page 11
kupres.qxd 22.3.2010 16:26 Page 12
kupres.qxd 22.3.2010 16:26 Page 13
kupres I ispravak.qxd 22.3.2010 16:17 Page 11
GEOGRAFSKE, DEMOGRAFSKE I
OPERATIVNE KARAKTERISTIKE
PROSTORA NA KOME JE IZVOÐENA
KUPREŠKA OPERCIJA
BOSNA I HERCEGOVINA
Drvar
Polo aj opæina Bugojno, Donji Vakuf i Kupres
13
1.1 B U G O J N O
Grad i opæina Bugojno1 su smješteni u jugozapadnom dijelu
Bosne i Hercegovine (BiH), u centralnom dijelu gornjevrbaske
doline, poznate pod nazivom Skopljanska kotlina. Teritorija opæine
se prostire na površini od 366 km2 .
Opæina Bugojno granièi sa :

- opæinom Donji Vakuf, sa sjevera i zapada,
- opæinom Kupres, sa juga i jugozapada,
- opæinom Gornji Vakuf, sa jugoistoka,
- opæinom Novi Travnik, sa sjeveroistoka i
- opæinom Travnik, sa sjevera.
Reljef opæine Bugojno èini uglavnom brdsko-planinsko

zemljište, pokriveno sa oko tri èetvrtine visokim i niskim šumama.
Centralnim dijelom opæine, pravcem jugoistok - sjeveroza-
pad, protièe rijeka Vrbas uz koju se prostire i Skopljanska kotlina
širine do 10 km, koja predstavlja ravnièarsko zemljište.
Nadmorska visina Bugojna je do 560 metara. Neposredne
kose i visovi koji se spuštaju prema rijeci (r.) Vrbas, visine su i do
1.000 metara, dok okolne planine dosti u i visine od 1.800 metara.
Teritoriju opæine Bugojno okru uju srednje visoke planine
Kalin (tt 1530) i Rudina (tt 1385) sa sjeveroistoka, Raduša sa juga,
te Sto er (tt 1758) i Velika Šuljaga (tt 1532) sa jugozapada.
U vojno-geografskom pogledu valja posebno istaæi polo aj
Skopljanske kotline, koja se nalazi u blizini tri, s vojnog aspekta,
znaèajna prijevoja: Kupreška vrata, Makljen i Komar, a samo
1 Kako bi kod èitaoca stvorio pravu sliku prostora na kojem su izvoðena borbena
djelovanja jedinica Armije RBiH u toku odbrane od agresije na RBiH, 1992 - 1995 godine, na
prostorima centralne Bosne, a prvenstveno na pravcu Bugojno - Kupres, autor je smatrao
nu nim da u uvodnom dijelu pru i osnovne geografske, demografske i vojno-topografske
podatke o dijelovima opæina Bugojno, Donji Vakuf i Kupres.
15
Bugojno se nalazi na jugozapadnoj granici Bosne sa Hercegovinom.

Na prostoru opæine Bugojno vlada umjereno-kontinentalna
klima, s tim da proljeæe nešto kasni, a jesen dolazi ranije, u odnosu
na kalendarsko odreðenje. U toku zimskih perioda èeste su i obilne
snje ne padavine, a temperature su dosta niske.
Preko teritorije opæine Bugojno prote u se dvije va ne putne
komunikacije, koje centralni dio Bosne i Hercegovine povezuju sa
jugom zemlje i dalje sa Republikom Hrvatskom (RH). Jedna putna
komunikacija vodi preko prevoja Makljen prema dolini rijeke
Neretve, a druga preko prevoja Kupreška vrata prema zapadnoj
Hercegovini.
Bugojno predstavlja privredni, saobraæajni, administrativni i
kulturni centar, te najmnogoljudnije naselje Skopljanske kotline.
Neposredno pred agresiju na RBiH na podruèju opæine

Bugojno ivjelo je 46.843 stanovnika, sa sljedeæom nacionalnom
strukturom :
- Bošnjaka, 19.724 ili 42,1 %
- Hrvata , 15.963 ili 34,1 %
- Srba , 8.854 ili 18,9 %
- Jugoslovena , 1.539 ili 3,3 %
- Ostalih , 763 ili 1,6 %.
Pred i u toku agresije na RBiH dolazi do promjene u struk-

turi stanovništva. Prije, i na samom poèetku agresije srpsko
stanovništvo se uglavnom iselilo, a u drugoj polovici 1993. godine
i hrvatsko stanovništvo pod uticajem ekstremista HVO Bugojno se
u najveæem broju iseljava. U toku agresije, Bugojno predstavlja i
centar prihvata bošnjaèkih izbjeglica, uglavnom iz susjednih opæina
Donji Vakuf, Gornji Vakuf, Kupres i Prozor, ali i iz nekih krajiških
opæina (Mrkonjiæ Grad, Šipovo, Kljuè, Banja Luka…).
16
1.2 DONJI VAKUF
Opæina Donji Vakuf je smještena u jugozapadnom dijelu

Bosne i Hercegovine, preciznije, na sjeverozapadnom dijelu
Skopljanske kotline, u gornjem dijelu toka rijeke Vrbas. Teritorija
opæine Donji Vakuf se prostire na površini od 338 km2.
Opæina Donji Vakuf granièi sa :

- opæinom Jajce sa sjevera,
- opæinama Travnik i Novi Travnik sa istoka,
- opæinom Bugojno sa juga,
- opæinom Kupres sa jugozapada i
- opæinom Šipovo sa zapada.
Reljef opæine èini uglavnom brdsko-planinsko zemljište koje

je oko 70% pokriveno visokim i niskim šumama. Centralnim
dijelom opæine dominira rijeka Vrbas koja protièe pravcem jugois-
tok - sjeverozapad, èineæi su enu dolinu jedva široku do 2 km, u
centru, koje je nastao i sam grad Donji Vakuf.
Nadmorska visina Donjeg Vakufa je 516 metara, dok je
najviši vrh Dekala sa 1556 metara. Teritorija opæine je omeðena
planinskim masivima Krive jele sa zapada, Radalja sa sjevera i
Komara sa istoka, dok se prema jugoistoku teren blago širi i otvara
prema središtu Skopljanske kotline.
Na podruèju opæine vlada umjereno-kontinentalna klima, s
tim da su tokom zime èeste i obilne snje ne padavine uz niske tem-
perature.
Donji Vakuf predstavlja svojevrsnu saobraæajnu raskrsnicu,
saobraæajno èvorište magistralnih pravaca iz srednje Bosne prema
Dalmaciji, srednje Bosne prema Bosanskoj Krajini i Bosanske
Krajine prema Dalmaciji.
17
Strukturu stanovništva opæine Donji Vakuf, neposredno pred

agresiju na Republiku BiH, su èinili :
- Bošnjaci, 13.509 ili 55,03 %

- Srbi, 9.533 ili 38,84 %
- Hrvati, 682 ili 2,78 %
- Jugosloveni, 593 ili 2,41 %
- Ostali, 227 ili 0,92 %.
Pred, i u toku same agresije na Republiku BiH došlo je do

znatnih promjena u strukturi stanovništva pod pritiskom veliko-
srpske politike, olièene u paravojnim i parapolicijskim snagama
organizovanim od strane SDS-a2. U februaru 1992. godine SDS je
formirao "srpsku opštinu" Donji Vakuf, kojoj je kasnije dao ime
"Srbobran". Krajem marta na prostoru opæine je aktivirana 19.
partizanska brigada, koja se popunjavala iskljuèivo srpskim
stanovništvom, a poèetkom aprila formirana je i "Srpska milicija"3.
U maju 1992. godine kompletno bošnjaèko stanovništvo se iseljava
u Bugojno, a u Donji Vakuf pristi u Srbi sa prostora Bugojna,
Travnika i Novog Travnika.
2 Na prostoru Donjeg Vakufa egzistirale su dobrovoljaèke jedinice jaèine oko 300 ljudi,
popunjene srpskim stanovništvom. Smail Èekiæ, AGRESIJA NA BOSNU I GENOCID NAD

BOŠNJACIMA 1991-1993, Sarajevo 1994, str.284-298.
3 Grupa autora, ZLOÈINI U VRBANJI JULA 1993. GODINE, Institut za istra ivanje
zloèina protiv èovjeènosti i meðunarodnog prava Sarajevo, 2001. godine, str. 86-87.
18
1.3 K U P R E S
Teritorija opæine Kupres nalazi se u jugozapadnom dijelu

Bosne i Hercegovine, preciznije, u centralnom dijelu Kupreške
visoravni. Površina teritorije opæine iznosi 622 km2.
Opæina Kupres granièi sa više opæina, i to:

- sa opæinama Bugojno i Gornji Vakuf sa sjeverois-
toka,
- opæinom Prozor sa istoka,
- opæinom Tomislavgrad sa juga,
- opæinom Livno sa jugozapada,
- opæinama Glamoè i Šipovo sa sjeverozapada i
- opæinom Donji Vakuf sa sjevera.
"Kupreški kraj se prote e od sjevera prema jugu, nešto malo

od sjeverozapada prema jugoistoku, i to od 430 48' do 440 5'
sjeverne geografske širine i 170 7' do 170 25' istoène geografske
du ine. Nadmorska visina se kreæe od 1.120 do 1.150 metara."4
"Kupresom se naziva èitav jedan kraj zapadne Bosne, koji se
prostire izmeðu Vitorog planine, Hrbljina, Malovana, Pakline,
Raduše, Sto era, Plazenice i Stra benice planine. On se sastoji od
nekoliko meðusobno povezanih visoravni. To su visoka polja :
Kupreško, Riliæko, Vukovsko i Ravanjsko polje."5
"Kupreško polje je kraško i njegova površina iznosi 93 km2,
širina mu je od 4 do 10 km, a du ina oko 25 km. Le i sjeveroistoèno
od Duvanjskog i Šujièkog polja, a istoèno od Livanjskog i
Glamoèkog polja. Kupreško polje se dijeli u tri zasebne hidro-
4 Borivoje Milivojeviæ, KUPREŠKO, VUKOVSKO, RAVNO I GLAMOÈKO POLJE,

(Srpski etnografski zbornik, knjiga XXV, 1923. godine.
5 Šefik Bešlagiæ, KUPRES, Sarajevo, 1954. godine.
19
grafske kotline : Milaèku na jugu, Mrtvièku u sredini i

Bajramovaèku na sjeverozapadu."6
Kupreška visoravan je sa svih strana okru ena planinama.
To su : na sjeveroistoku Mosor (1371 m), Stra benice (Vuèkovac
1504 m), Velika Plazenica (Demirovac 1766 m), Mala vrata, Mala
Plazenica (1556 m), pa sedlo Kupreška ili Velika vrata (1384 m) i
planina Sto er (1758 m); na jugoistoku Lupoglava (1448 m), Crni
vrh (1506 m), Osoje (1439 m), Javorni vrh (1468 m); na jugu i
jugozapadu Batoglav (1272 m), Kozja Glava (1482 m), Malovan
(1828 m), Jaram (1662 m) i Kurljaj (1593 m); na zapadu i
sjeverozapadu Krvajac (1662 m) i Mali Vitorog (1748 m). Ove pla-
nine su meðusobno povezane sa nekoliko manje znaèajnih planina.
Sve su uglavnom pokrivene šumom i livadama.7 Kupreška visora-
van zahvata prostor od gotovo 550 km2.
Na kupreškoj visoravni vlada planinska klima, sa kratkim i
svje im ljetima i dugim i oštrim zimama. Za ovo podruèje su
karakteristièni jaki vjetrovi, i jugo i bura. "Srednja godišnja
temperatura iznosi 5,70 C, srednja januarska -4,50 C, a srednja
julska 15,30 C, ekstremne temperature dosegnu u julu + 340 C, a u
januaru -250 C. Godišnja kolièina padavina iznosi od 1.050 do
1.700 mm. Prosjeèno je u godini 55 dana sa snijegom."8 Zbog
sna nih planinskih vjetrova hladnoæa je velika i èeste su snje ne
vijavice.
Preko Kupresa se prote e komunikacija koja vodi iz pravca
srednje Bosne prema Jadranskom moru, odnosno prema Livnu i
Tomislavgradu. Kupres - Kupreška visoravan predstavlja
svojevrsnu raskrsnicu sa koje je moguæe dospjeti u gotovo sve
dijelove Bosne i Hercegovine, naroèito u njenom ju nom i
6 Borivoje Milivojeviæ, navedeno djelo.

7 Internetstranica "Zemljopisne znaèajke opæine Kupres", www.hbzuo.com
8 Podaci prema Enciklopediji Jugoslavije, knjiga V.
20
centralnom dijelu.
Struktura stanovništva opæine Kupres, neposredno pred
agresiju na Republiku BiH, bila je sljedeæa :
- Srba, 4,895 ili 50,70 %

- Hrvata, 3.827 ili 39,60 %
- Bošnjaka, 811 ili 8,40 %
- Ostalih, 130 ili 1,30 %.
21
18° 19°
BOSNA I HERCEGOVINA HRVATSKA Du
n av
U na
Sa VOJVODINA
va
45 ° 45°
a
(
Sa
in a
San
Dr
a
Un
a
(
S p re c a
SRBIJA
Kri vaj
a
Vr
ba
s
B os
a
n
44 ° D r in a
44°
HRVATSKA
GO A
Ramsko Jablanicko
jezero jezero
ˆ Li
Busko jezero
m
i na
Dr
(
RN
er
N
et v
Ta
a
ra
(
I
JA
BI
43 ° P iv 43°
a
CRNA GORA SR
JADRANSKO MORE
(
(
(
k a
t o rs
ALBANIJA
Boka Ko
Jezero
Scutari
BOSNA I
HERCEGOVINA
42° 0 10 20 30 40 50 km 42
42°
0 10 20 30 mi
17° 18° 19°
Polo aj Kupreške visoravni u Bosni i Hercegovini
22
1.4 OPERATIVNI ZNAÈAJ KUPRE KE VISORAVNI
Kupreška visoravan predstavlja prostor od operativnog

znaèaja koji povezuje centralnu Bosnu sa Jadranskim morem i
obrnuto. Svojim reljefom, prirodnom i saobraæajnom povezanošæu
sa okru enjem, pogodna je za izvoðenje borbenih djelovanja.
Omoguæava razvoj i borbenu upotrebu operativno-taktièkih jedinica
(brigada - divizija), te izvoðenje napadnih i odbrambenih borbi i
bojeva. Prostor Kupreške visoravni omoguæava masovniju upotrebu
oklopno-mehanizovanih jedinica.
Kao takva, Kupreška visoravan je pronašla svoje mjesto i u
strategijskim procjenama i izradi ratnih planova Generalštaba
Jugoslovenske narodne armije9 (GŠ JNA). Bitno je napomenuti da
su ratni planovi za odbranu Jugoslavije od vanjske agresije, nakon
1980. godine mogli biti u potpunosti upotrijebljeni za agresiju JNA
na Republiku Hrvatsku i Republiku Bosnu i Hercegovinu, radi
realizacije ideje za stvaranje "Velike Srbije" - primjedba autora. U
procjeni eventualne agresije na Jugoslaviju sa "zapada", i izradi
ratnih planova za suprotstavljanje istoj, znaèajno mjesto su imali
jugozapadni, ju ni i središnji dijelovi Bosne i Hercegovine. GŠ JNA
je, u toj varijanti, predviðao moguæe djelovanje snaga NATO-
saveza sa otoka i obale Jadranskog mora u dubinu bosanskoherce-
govaèke teritorije, dolinom rijeke Neretve (glavne snage), odnosno
prema Sinju, Livnu, Kupresu i Bugojnu, pribli avajuæi se na taj
naèin Sarajevu sa zapadne strane (pomoæne snage).
Kao odgovor na ovakvo djelovanje sa "zapada" GŠ JNA, u
svojim planovima predviða upotrebu više operativnih grupacija,
ukljuèujuæi i prostor Kupreške visoravni i dijela zapadne Bosne.
9 Davor Domazet, KAKO JE PRIPREMANA AGRESIJA NA HRVATSKU I BOSNU I
HERCEGOVINU ILI PREOBLIKOVANJE JNA U SRPSKU IMPERIJALNU SILU (studija),

Èasopis National Security and the Future (Nacionalna sigurnost i buduænost), Zbornik svezak
1, Zagreb 2001, str. 15-18.
23
Zadatak tih snaga bio bi odbrana na pravcu Split, Sinjsko polje,

Livanjsko polje. Ispravnost ovako postavljenih rješenja GŠ JNA je
redovno provjeravao izvodeæi razlièite oblike uvje bavanja
komandi i jedinica, ukljuèujuæi i komandno štabne ratne vje be
(KŠRV).
Na postavkama jedne od tih KŠRV, "Romanija", jedna od
operativnih grupacija, OG "Kupres" je rasporeðena na Kupreškoj
visoravni i dijelovima zapadne Bosne, sa zadatkom da zaustavi
djelovanje neprijatelja iz pravca juga, a zatim preðe u protivudar
prema Livnu i Splitu. U agresiji JNA na Republiku Hrvatsku i
Republiku Bosnu i Hercegovinu, srpski agresor je primjenio
identièna ili vrlo malo modifikovana rješenja borbenih djelovanja.
Iz ovog se da zakljuèiti da je GŠ JNA identifikovao prostor
Kupreške visoravni i dijelove zapadne Bosne kao kljuène za napre-
dovanje prema Jadranskom moru, odnosno prema Dalmaciji.
Istovremeno, odbranom ovog prostora, jugozapadnog dijela
Bosne i Hercegovine, OS RBiH sprijeèile bi rasijecanje vlastitog
teritorija na izuzetno znaèajnom strategijskom prostoru ju ne
Bosne, bitno umanjile agresorske moguænosti za operativni razvoj i
borbena djelovanja, te osigurale kontinuitet slobodne teritorije
neophodan za izvoðenje vlastitih borbenih djelovanja u cilju
odbrane od agresije.
Poseban interes je imala i Republika Hrvatska i njene OS jer
je pravac Kupres - Livno - Split, uz pravac Mostar - Ploèe,
predstavljao osnovicu za napredovanje snaga JNA prema Dalmaciji
i stvarao agresoru realne uslove za presijecanje teritorija Republike
Hrvatske na najosjetljivijim dijelovima. Upravo je stoga odbrana tih
pravaca bila od vitalnog znaèaja za odbranu ju nih dijelova
Republike Hrvatske od agresije JNA.
24
kupres II ispravka.qxd 22.3.2010 16:18 Page 25
II
BORBENA DJELOVANJA NA
PROSTORU BUGOJNA, DONJEG
VAKUFA I KUPRESA PRIJE
IZVO—ENJA KUPRE KE OPERACIJE
2.1 Borbena djelovanja na prostoru Kupre ke visoravni

u periodu maj 1991. - april 1992. godine
Zveckanje oru ja na Kupre koj visoravni zapoŁelo je u maju

1991. godine. Naime, na to podruŁje pristi u snage oklopnog
bataljona 10. motorizovane brigade (mtbr) iz Mostara i dio oklo-
pno-mehanizovanih jedinica BanjaluŁkog korpusa.10 Spomenute
jedinice se stacioniraju na podruŁju sela Donji i Gornji Malovan.
Svakako vrijedi ista i da je ve insko stanovni tvo u tim selima bilo
srpske nacionalnosti, kao i Łinjenicu da je posjedanjem upravo tog
dijela Kupre ke visoravni uspostavljena granica izme u podruŁja sa
dominantnim hrvatskim stanovni tvom (Tomislavgrad i Livno) i
strategijskog prostora Kupre ke visoravni.
Snage JNA, pod okriljem redovnih vje bovnih aktivnosti,
ostaju na tom podruŁju do augusta 1991. godine, kada se glavnina
snaga preko GlamoŁkog polja prebacuje u Knin.11
Period do kraja 1991. godine se mo e ocijeniti kao period
opse nih tajnih vojnih priprema provo enih od strane Op inskog
taba Teritorijalne odbrane (Op TO) Kupres, koji je nadzirala
Srpska demokratska stranka (SDS) i Operativnog taba Teritorijalne
odbrane Kupres, kojeg je nadzirala Hrvatska demokratska zajedni-
ca (HDZ). Bio je to period formiranja, opremanja i obuŁavanja
jedinica, koje su spremane za "odgovor" na "planove" suprotsta-
vljene strane.
Ve od sredine 1991. godine SDS je pristupila organizo-
vanom naoru avanju srpskog naroda u Bosni i Hercegovini, odno-
10 Jedinica je stigla na Kupre ku visoravan devetog maja, po to je od strane hrvatskog
stanovni tva bila zaustavljena sedmog maja u mjestu Prolog i nije joj omogu en nastavak
kretanja prema Splitu. Davor Marijan, SMRT OKLOPNE BRIGADE, Prilozi za istra ivanje
rata za Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu 1990.-1992, ZORO Zagreb 200. godine, str. 84.
11 Davor Marijan, navedeno djelo, str. 84.
27
sno "nabavljanju naoru anja za sve srpske vojne obveznike".

Naoru avanje je vr eno putem JNA.12
PoŁetkom septembra zapoŁinje i formiranje jedinica
"hrvatske" teritorijalne odbrane (TO) u Kupresu. Formiraju se
jedinice jaŁine odjeljenja, vodova i Łeta.13
Masovnije vojne pripreme zapoŁinju krajem oktobra 1991.
godine. 26. oktobra 1991. godine SDS BiH, izdaje naredbu op in-
skim odborima SDS-a kojom reguli e aktivnosti na vojnom planu :
"formiranje komandnih mjesta, uspostavljanje pune mobilnosti TO,
formiranje jedinica za front i odre ivanje njihovih zamjena, mla e
ljude do 40 godina prevesti iz civilne za tite u TO, a TO pretpoŁini-
ti korpusu kao ratnu jedinicu (RJ) ".14
Kako bi osigurao dosljedno provo enje naredbe, posebno na
prostorima od velikog znaŁaja kao to je Kupre ka visoravan,
Predsjednik SDS BiH, Radovan Karad i je u Banjoj Luci ostvario
kontakt sa rukovodstvom SDS-a na Kupre koj visoravni i tom im
prilikom izdao konkretne naredbe da se sve "srpsko stanovni tvo
digne na noge .".15
PoŁetkom novembra 1991. godine formira se i "Kupre ka
bojna", pod komandom Operativnog taba TO (hrvatska TO). U
svom sastavu jedinica je imala 569 vojnih obveznika.16
PoŁetak 1992. godine mo e se opisati kao vrijeme stalne
napetosti i i Łekivanja razvoja doga aja, naroŁito pod uticajem ra-
tnih djelovanja u susjednoj Hrvatskoj, ali i nagomilavanja snaga
JNA u BiH povlaŁenjem iz Slovenije i Hrvatske, koje otvoreno
sara uju sa Srbima na prostoru Bosne i Hercegovine.
Prema podacima JNA, na podruŁju Kupresa bile su formi-
12Smail ëki , AGRESIJA NA BOSNU I GENOCID NAD BO NJACIMA 1991-1993,

Sarajevo 1994, str.38.
13 Karlo Rotim, ODBRANA HERCEG-BOSNE 2, Omi , 1998.godine, str.185.
14 Smail ëki , navedeno djelo, str. 273-274.
15 Smail ëki , navedeno djelo, str. 39-40.
16 Karlo Rotim, navedeno djelo, str. 185.
28
rane dobrovoljaŁke jedinice jaŁine 1200 ljudi, koje prema tim

izvorima, nisu ulazile u sastav ratnih jedinica JNA i TO.17
Kao prvi ozbiljniji incident na podruŁju Kupre ke visoravni
mo e se oznaŁiti aktivnost zaustavljanja vojnog konvoja JNA u
mjestu Zlosela, 29. februara 1992. godine. Naime, vojni konvoj koji
se kretao iz pravca ipova prema Kupresu je zaustavljen od strane
pripadnika hrvatske TO i nije mu dozvoljen dalji prolazak. Nakon
zadr avanja tokom no i i postignutih dogovora konvoj je vra en
prema ipovu.18
PoŁetkom marta, Komanda BanjaluŁkog korpusa JNA (5.
korpus), ele i objediniti borbena djelovanja oŁekivana na prostoru
Kupre ke visoravni, prostor Kupresa dodjeljuje zoni odgovornosti
30. partizanske divizije (30. partd), locirane u Mrkonji -Gradu.19
Ubrzo nakon toga, Łetvrtog marta, Komanda 30. partd izdaje
"Zapovest za izvo enje borbenih dejstava", kojom je obuhva eno i
podruŁje Kupre ke visoravni.20
Tim dokumentom se izdaju zadaci za zaposjedanje planine
Vla i i podruŁja op ina Kupres, ipovo i KljuŁ. Tako e se pre-
dvi a stavljanje pod komandu svih srpskih naoru anih formacija
koje su podr avale JNA na podruŁju op ina Kupres, Bugojno, Donji
Vakuf, Jajce, Skender Vakuf, Kotor Varo , ipovo, Mrkonji -Grad,
KljuŁ i dijelova op ina Travnik i Novi Travnik. Osnovni zadatak
svim jedinicama je "Stalno biti u gotovosti za odbijanje i slamanje
organizovanog napada, a neprijatelja razbiti i uni titi".21 Teritorije
op ina Kupres, Bugojno i Donji Vakuf bile su u zoni odgovornosti
19. partizanske brigade (partbr). Ova je jedinica dobila zadatak da
17 Ipak cijene i biolo ki potencijal srpskog stanovni tva op ine Kupres, vjerovatno su
ovdje ubrojene jedinice koje je SDS formirao pod okriljem srpske TO - primjedba autora.
Smail ëki . navedeno djelo, str. 284-298.
18 Ovu priliku su iskoristili pripadnici JNA iz konvoja da detaljno snime jedinicu koja ih
je zaustavila, njene polo aje, naoru anje, opremu i obuŁenost, na osnovu kojih su kasnije
preduzimane aktivnosti od strane JNAKarlo Rotim, navedeno djelo, str. 186.
29
zaposjedne sela Donji Malovan i Ravno i ostvari kontrolu prijevoja

Malovan, Kupre ka vrata i Komar, te ire podruŁje namjenske
industrije "Slavko Rodi " u Bugojnu. Pored odbrambenih zadataka,
brigada je trebala biti spremna i za napadna djelovanja u pravcu
Tomislavgrada i Livna. Za izvr enje zadataka brigadi je podre en i
bataljon TO Malovan.22
Potvrdu znaŁaja Kupre ke visoravni dale su posjete visokih
vojnih zvaniŁnika. 29. februara u Kupresu je boravio pukovnik Ante
Mikuli , komandant Glavnog sto era Hrvatske zajednice Herceg
Bosna (GS HZ-HB), radi definisanja linija odbrane prema naselji-
ma sa ve inskim srpskim stanovni tvom.23 U selu Blagaj, na
Kupre koj visoravni, 24. marta boravi i komandant 30. partd sa
ekipom starje ina Komande BanjaluŁkog korpusa JNA, radi
konkretizacije zadataka za odbranu od strane hrvatskih snaga.24
26. marta srpske snage (snage TO Malovan i dio pristiglih
snaga JNA iz sastava 30. partd), su uspostavile kontrolnu taŁku u
podruŁju sela Donji Malovan, na putnoj komunikaciji Kupres -
Malovan - ujica, sa ciljem stavljanja komunikacije pod kontrolu te
stvaranja uslova za vo enja protivoklopne borbe sa oklopno-meha-
nizovanim jedinicama koje bi eventualno izvr ile napad iz pravca
ujice. Ova aktivnost pokre e lanŁanu reakciju, koja e dovesti do
bitke na Kupre koj visoravni u prvoj dekadi aprila 1992. godine.

23 Karlo Rotim, navedeno djelo, str. 186.
30
Borbeni raspored 30. partd i dijela snaga Kninskog korpusa

anga ovanih na Kupre koj visoravni, 01. aprila 1992. godine bio je
sljede i :
* 13. partizanska brigada (30. partd), komanda i dio pri ta-

pskih jedinica u s. Bara i, 1. bataljon u podruŁju Strojice-Pribeljci,
2. bataljon u podruŁju Lani ta (KljuŁ), 3. bataljon bez 1 Łete u
podruŁju Rodu a, 1 Łeta 3. bataljona u podruŁju Malovana.
* 19. partizanska brigada (30. partd), 1. bataljon se formirao
sa dvije Łete u Kupresu i jednom iz Bugojna. U zoni odgovornosti
brigade pod njenom komandom bile su i : dvije Łete TO na podruŁju
Donji Malovan, Łeta TO u Vukovskom, Łeta TO u Ravnom i Łeta
TO u Blagaju, dio snaga 5. dobrovoljaŁkog bataljona BanjaluŁkog
korpusa.
* 11. motorizovana brigada (Kninski korpus), bataljon bez
jedne Łete ojaŁan baterijom MB-120mm, baterijom H-105mm i pro-
tivoklopnim vodom ZIS 76mm na podruŁju Novo Selo - Blagaj, 1.
Łeta bataljona, ojaŁana vodom BsT-82mm, na podruŁju Donji
Malovan. 25
Borbeni raspored hrvatskih snaga :

* Łeta Zlosela s ojaŁanim vodom RastiŁevo na liniji
RastiŁevo-Grbe ina dolina-Mrnja nica-Mr ebare-Stra benica,
* Łeta Osmanlije u Osmanlijama,
* Łete Kupres i Gornji Kupres u Kupresu
* specijalni protivdiverzantski vod u Zloselima,
* protivoklopne grupe na Pogancu i u zahvatu komunikacije
Blagaj-RastiŁevo
* MB-82mm u rejonu Mrnja nice i Gradina
* Snage hrvatske TO Tomislavgrad i Livno anga ovane na
prostoru ujice.
31
Bitka za Kupre ku visoravan zapoŁela je u ranim jutarnjim

satima 03. aprila 1992. godine. Hrvatske snage26, pod pritiskom
gomilanja srpskih snaga na irem podruŁju Kupresa, uŁinile su prvi
korak. Napad je izveden na pravcu ujica - Gornji Malovan.
Hrvatske snage su do podneva uspjele ovladati Donjim
Malovanom, a do veŁernjih sati su dovele u okru enje srpske snage
u Gornjem Malovanu. Prema dostupnim izvorima "hrvatske"
provenijencije, srpsko stanovni tvo se povuklo prema GlamoŁu.
Prema izvorima "srpske" provenijencije u tim napadima je ubijeno
oko 20 civila Srba, mada o tim zloŁinima postoje i drugaŁija vi e-
nja.27 Istovremeno su srpske snage anga ovane u irem rejonu
Blagaj - Novo Selo u ranim poslijepodnevnim satima izvele prvo
artiljerijski, a potom i pje adijski napad na polo aje "Kupre ke
bojne" u rejonu Zlosela, ali bez rezultata.
U toku no i 03./04. aprila 1992. godine, obje strane su radile
na prilago avanju novonastaloj situaciji. Srpska strana tra i od vi e
komande upotrebu avijacije i helikoptera, te upu uje oklopne
jedinice Kninskog korpusa i haubiŁki divizion i dobrovoljaŁki
26 Sastav i jaŁina ovih snaga jo uvijek nije adekvatno utvr en. Literatura koja obra uje
doga anja na Kupre koj visoravni "hrvatske" provenijencije ne razmatra ovo pitanje, premda
se nalazila na izvoru podataka. Literatura "srpske" provenijencije, pri tome misle i i na izvore
JNA, kao uŁesnike u ovim borbenim djelovanjima oznaŁava dijelove sljede ih jedinica : 106.
osjeŁka brigada, 101. zagrebaŁka brigada, Studentska bojna "Kralj Tomislav" iz Zagreba,
Specijalna jedinica " uti mrav" iz Vukovara, Jedinica za posebne zadatke Ministarstva
unutra njih poslova Hrvatske i bojna "Zrinski" (Savezna Republika Jugoslavija, Komitet za
prikupljanje podataka o izvr enim zloŁinima protiv ŁovjeŁnosti i me unarodnog prava
Beograd, "Genocid koji je nad srpskim stanovni tvom Kupresa izvr en od strane vojnih i
paravojnih formacija Republike Hrvatske i Hrvata iz Bosne i Hercegovine, u periodu od 03.
aprila - 15. maja 1992. godine").
27 " S tim u vezi, veoma je karakteristiŁan i po monstruoznosti nevi en metod
obavje tajaca primijenjen na Kupre koj visoravni. Naime, najprije je preko mas-medija irena
veoma perfidna propagandna aktivnost , uz svesrdno anga iranje SDS-a, o ugro enosti Srba
na Kupresu. Nakon toga su u sela Gornji i Donji Malovan, sa iskljuŁivo srpskim
stanovni tvom, ubaŁene grupe specijalaca JNA, koje su izvr ile pokolj nad jednim brojem
starijih i iznemoglih civila srpske nacionalnosti, da bi zatim plasirali vijest kako su ta sela
napale usta e, i izvr ile masakr nad Srbima. To je bio povod za ve pripremljeni dolazak
Kninskog korpusa na Kupre ku visoravan ", Smail ëki , navedeno djelo, str. 190-191.
32
bataljon BanjaluŁkog korpusa na Kupre ku visoravan. Hrvatske

snage nare uju upotrebu po jedne Łete sa prostora op ina Bugojno,
Gornji Vakuf i Posu je kao pojaŁanja u odbrani "Kupre ke bojne".
U toku 04. aprila hrvatske snage u potpunosti ovladavaju
prostorom Donji i Gornji Malovan, dok se srpske snage s tog pro-
stora povlaŁe prema GlamoŁu (civili) i prema Blagaju (vojne
snage).
Sa pristiglim pojaŁanjima hrvatskih snaga iz Bugojna, Gornjeg
Vakufa i Posu ja dijelom se pojaŁava odbrana s. Zlosela, a dijelom
rejona Kupre kih vrata.
Srpske snage su u toku dana ponovile napadna djelovanja na
pravcu s. Blagaj - s. Zlosela, pojaŁanog intenziteta, uz upotrebu avi-
jacije i pristiglog haubiŁkog diviziona, ali ponovo bez rezultata u
ovladavanju teritorijem. Za vrijeme trajanja borbi, u toku 04. i 05.
aprila, u gradu su hrvatske snage vodile borbu sa 1. bataljonom 19.
partbr, koga su uspjele okru iti i potisnuti iz zapadnog dijela grada.
33
Obostrani raspored snaga i borbena djelovanja 03. i 04. aprila

1992. godine
34
U zoru 06. aprila 1992. godine, srpske snage, 30. partd sa

ojaŁanjima iz Kninskog i BanjaluŁkog korpusa, uz prethodnu
sna nu artiljerijsku pripremu, otpoŁinju jak pje adijsko - tenkovski
napad pravcima Blagaj - Zlosela - Kupres i Blagaj - RastiŁevo -
Kupre ka vrata. Glavni rezultati se posti u na pravcu napada
tenkovske jedinice iz sastava Kninskog korpusa, to ostale jedinice
uspje no iskori tavaju. Srpske snage u toku dana uspijevaju izbiti na
liniju Zlosela - Osmanlije - Olovo - Ratkovine, gdje bivaju privre-
meno zaustavljene od strane dobro raspore enih protivoklopnih
grupa hrvatskih snaga. Istovremeno u samom gradu i dalje traju
intenzivne borbe u kojima hrvatske snage uspijevaju zauzeti
podruŁje grada do samog centra. Tokom no i 06./07. april 1992.
godine, pod uticajem intenzivnih kombinovanih djelovanja srpskih
snaga, povlaŁenja dijelova snaga hrvatske strane, te lo ih vreme-
nskih uslova, odbrana Kupre ke visoravni znatno slabi. Srpske
snage nastavljaju sa grupisanjem snaga, a najznaŁajnije pojaŁanje
predstavljao je 9. oklopni bataljon (okb) Kninskog korpusa. Od
novopristiglih jedinica Kninskog korpusa formira se taktiŁka grupa
1 (TG-1), koja u sadejstvu sa snagama 30. partd, 07. aprila u popo-
dnevnim satima pokre e sna an tenkovsko-pje adijski napad prema
samom centru Kupresa. Koriste i sna nu artiljerijsku pripremu i
podr ku, te zamah tenkovskih jedinica u napadu, snage TG-1 oko
17,00 sati ulaze u Kupres. Istovremeno, snage 13. partbr ulaze u
Kupres obuhvatnim manevrom sa juga. Linije odbrane hrvatskih
snaga su razbijene, ve ina jedinica se neorganizovano povlaŁila, a
veliki broj pripadnika hrvatskih snaga je ubijen i zarobljen.
Narednog dana, 08. aprila, srpske snage definitivno stavljaju
pod kontrolu sela RastiŁevo, Juri e, Ratkovine, Zlosela, Osmanlije,
Olovo, grad Kupres i prijevoj Kupre ka vrata. Devetog aprila srpske
snage ovladavaju selima istoŁno od grada Kupresa i vr e opse ne
pripreme za nastavak borbenih djelovanja prema ujici. I dalje
pristi u nove srpske snage, prvenstveno tenkovske jedinice
BanjaluŁkog korpusa (Łeta tenkova M-84).
35
Borbena djelovanja od 05. do 10. aprila 1992. godine
36
Desetog aprila u jutarnjim satima srpske snage su izvele

napad u zahvatu komunikacije Kupres - Malovan. Pod pritiskom i
sna nim djelovanjima, prvenstveno tenkovskih jedinica podr anih
artiljerijskom vatrom, hrvatske snage se povlaŁe sa Kupre ke viso-
ravni i organizuju odbranu sjeverno od ujice prema Malovanu.
Borbena djelovanja su zaustavljena na liniji : Gluvin vrh - s.
Duvnjaci - iroka kosa - s. Zanogline - s. Donji Mu i - Velika
KozjaŁa - s. Donje Ravno - Razvr e. Linija ostaje nepromijenjena
sve do oktobra 1994. godine, kada je Armija RBiH, oslobodila
Kupres i stvorila uslove za napredovanje snaga HVO iz pravca juga
i ovladavanje Kupre kom visoravni.
Odrediti sastav i jaŁinu jedinica hrvatske i srpske strane je
priliŁno te ko. ïnjenica je da su neposredno pred poŁetak aktivnih
borbenih djelovanja srpske snage na Kupre koj visoravni imale oko
2.000 ljudi, da bi zadnjeg dana djelovanja taj broj narastao na oko
5.000 ljudi. Hrvatske snage vjerovatno u periodu najintenzivnijih
borbenih djelovanja nisu pre le brojno stanje od 2.500 ljudi.28
Izvo enje podataka o gubicima je tako e te ko. Prema
razliŁitim dostupnim dokumentima u bitkama na Kupre koj viso-
ravni u aprilu 1992. godine hrvatska strana je imala oko 160 pogi-
nulih i veliki broj zarobljenih29, a srpska strana 80 - 90 poginulih i
tako er ve i broj zarobljenih.30
OŁigledno je da su pobjedom na Kupresu i stavljanjem pod
kontrolu Kupre ke visoravni sa prijevojima Kupre ka vrata i
Malovan, srpske snage izvr ile planirane zadatke i stvorile izuzetne
uslove za operativni razvoj i dalja borbena djelovanja svojih jedini-

29 Davor Marijan, navedeno djelo, str. 110, 114-115.
30 Savezna Republika Jugoslavija, Komitet za prikupljanje podataka o izvr enim
zloŁinima protiv ŁovjeŁnosti i me unarodnog prava Beograd, "Genocid koji je nad srpskim
stanovni tvom Kupresa izvr en od strane vojnih i paravojnih formacija Republike Hrvatske i
Hrvata iz Bosne i Hercegovine, u periodu od 03. aprila - 15. maja 1992. godine"
37
ca. ¨ injenica da anga ovane hrvatske snage nisu bile dovoljno

obuŁene i osposobljene, te adekvatno pripremljene za upotrebu
znaŁajnijih tenkovskih jedinica od strane neprijatelja.
Neosporno je da su upravo upotreba oklopnih jedinica, to
jest njihov brz prodor u sam centar grada, kao i njihova intenzivna
upotreba u nastupanju prema ujici bili faktor koji je odnio prevagu
i odluŁio o pobjedniku.
38
2.2 Borbena djelovanja na podruŁju Bugojna i Donjeg Vakufa

do jula 1993. godine
Borbena djelovanja na kupre kom pravcu ( istoŁno, Radu a,

objekat Idovac tt1955, zapadno, objekat Dekala tt1556) zapoŁela su
i prije aprila 1992. godine, prvenstveno kroz aktivnosti srpskih
snaga, koje ih jo uvijek izvode pod okriljem JNA. 19. partbr iz sa-
stava 30. partd BanjaluŁkog korpusa, Łija je zona odgovornosti
obuhvatala teritorije op ina Kupres, Donji Vakuf i Bugojno, izme u
ostalog je imala za zadatak posjedanje Kupre kih vrata i kontrole
ireg podruŁja namjenske industrije "Slavko Rodi " Bugojno.31 U
skladu s tim 29. i 30. marta je vr ena mobilizacija vojnih obveznika
sa podruŁja Bugojna (Srbi) u podruŁju Kupre ka vrata -
Koprivnica.32
U periodu neposredno pred bitku srpskih i hrvatskih snaga
na Kupre koj visoravni, krajem marta i poŁetkom aprila 1992.
godine, srpski agresor je nastojao da osigura i zaposjedne putne
komunikacije iz pravca Bugojna prema Kupresu, te da osigura kon-
trolu ireg podruŁja namjenske industrije "Slavko Rodi "
33
Bugojno . U skladu s tim namjerama ostvario je kontrolu glavne
putne komunikacije Bugojno - Kupres u mjestu ïpulji (naselje u
Bugojnu sa ve inskim srpskim stanovni tvom, neposredno uz fa-
briku vojne opreme "Slavko Rodi " Bugojno) i u rejonu ume
Koprivnica, 1500 metara sjeveroistoŁno od Kupre kih vrata34.
Prvog aprila 1992. godine, snage iz sastava 19. partbr, popunjene sa
prostora Bugojna, zaposjele su borbene polo aje u rejonu ume

33 Snage "srpske" Teritorijalne odbrane Bugojno, u sklopu aktivnosti oko Kupre ke
visoravni imale su zadatak blokiranja pravaca iz Bugojna prema Kupresu i posjedanja prevoja
MraŁaj. Davor Marijan, navedeno djelo, str. 91.
34 Davor Marijan, navedeno djelo, str. 86, 89 i 91.
39
Koprivnica, na pravcu Bugojno - Kupres. Tako er je posjednuta i

sporedna komunikacija Bugojno - Kupres u selima Donji i Gornji
MraŁaj35. U toku borbenih djelovanja hrvatskih i srpskih snaga na
Kupre koj visoravni ove snage nisu imale znaŁajniju ulogu.
Do prvih borbenih djelovanja dolazi 05. aprila, u rejonu
ipinog mosta, kada snage Patriotske lige (PL) Prusac izvode za-
sjedno borbeno djelovanje usmjereno na srpske agresorske snage,
koje su se kretale iz pravca Kupresa prema Donjem Vakufu, spore-
dnom komunikacijom. Navedeno borbeno djelovanje je imalo za
cilj omesti agresorske pokrete i unijeti nesigurnost u njegove
redove, to je i postignuto.36 SliŁno borbeno djelovanje je pono-
vljeno i 20. aprila, u rejonu Mala luka, na ve spomenutoj komu-
nikaciji, od strane Odreda Teritorijalne odbrane Prusac, sa istim ci-
ljem.37 Navedena borbena djelovanja imala su za cilj onemogu a-
vanje srpskog agresora u kori tenju putne komunikacije Kupres -
Donji Vakuf, preko Prusca, i u tome su potpuno uspjela, Łime je
agresoru u znatnoj mjeri ote ana komunikacija na tom pravcu.
Tokom maja, srpske snage (snage JNA, iz sastava 1.
bataljona, 19. partbr, odnosno njoj podŁinjene snage "srpske" TO
Bugojno), ele i prikriti stvarne namjere, ali i dobiti potrebno vri-
jeme za dodatne mobilizacijske aktivnosti, tokom dana u civilnoj
odje i, ali sa naoru anjem, vr e kontrolu saobra aja kroz naselje
ïpulji , a tokom no i upu uju patrole prema fabrici vojne opreme
"Slavko Rodi " Bugojno. 25. maja, u nastojanju da stave pod ko-
ntrolu fabriku vojne opreme, izvr ili su, prvo minobacaŁki, a potom
i pje adijski napad na fabriku. Kako je napad osuje en i na isti
sna no uzvra eno od strane jedinice za osiguranje fabrike, srpske
snage su odustale od daljih borbenih djelovanja i zapoŁele aktivno-
35 Na prostoru Bugojna egzistirale su srpske dobrovoljaŁke jedinice formirane od strane
SDS-a, brojnosti 800 ljudi. Smail ëki , navedeno djelo, str. 284-298.
36 Edin Rami , Monografija Op inskog taba teritorijalne odbrane Bugojno, 307.
motorizovane brigade i 307. Slavne brdske brigade, neobjavljeno djelo.
37 Edin Rami , navedeno djelo.
40
sti na povlaŁenju vojnih snaga i srpskog stanovni tva prema

Kupresu.
Sa ciljem odbrane prostora op ine Bugojno i slobodnih
dijelova donjevakufske op ine, polovinom maja 1992. godine
uspostavljen je sistem odbrane, tako da su ve i dio kupre kog pra-
vca (od sela Jazvenik do objekta Mala uljaga) branile jedinice
HVO Bugojno, a manji dio kupre kog pravca (objekat Mala ulja-
ga - selo Prusac) i donjevakufski pravac (od Prusca do objekta
Sabljari tt 872) jedinice TO RBiH.
Na kupre kom pravcu je uspostavljena odbrana u sistemu
otpornih taŁaka, uva avaju i Łinjenicu da nije postojao kontinuirani
neposredni borbeni dodir sa srpskim agresorom.
13. juna snage taba Teritorijalne odbrane Bugojno pona-
vljaju uspje ne akcije TO Prusac iz aprila 1992. godine. Izvedeno je
zasjedno borbeno djelovanje u rejonu Mala luka, na putnoj komu-
nikaciji Kupres - Prusac - Donji Vakuf. Tom prilikom su srpskom
agresoru naneseni znaŁajni gubici u ivoj sili, a uni tena je i ve a
koliŁina materijalno tehniŁkih sredstava.
Jul i august 1992. godine karakteristiŁni su po naj e im
borbenim djelovanjima srpskog agresora na kupre kom pravcu,
prema Bugojnu. PoŁetkom jula, srpski agresor je izveo diverzantsku
akciju na polo aje jedinica HVO Bugojno, u rejonu Jazvenika, pri-
likom koje je ubijeno 5 pripadnika HVO Bugojno i jedno civilno
lice.38
38 Grupa autora, VATRE NAD VRBASOM, Prilozi za bugojansku ratnu kroniku 1990. -
1993, HKD "Napredak" i upni ured Bugojno, Bugojno 1993, str. 79.
41
42
U augusta 1992. godine srpski agresor je svakodnevno,

intenzivno i neselektivno djelovao artiljerijskim oru ima velike
razorne mo i po linijama odbrane branilaca Bugojna, a naroŁito po
samom centru grada i prigradskim naseljima. U toku ovog mjeseca
agresor je prvi put borbeno djelovao avijacijom po Bugojnu,
uzrokuju i veliki broj poginulih i ranjenih, a priŁinjene su i velike
materijalne tete.
Sredinom mjeseca otpoŁeli su sna ni artiljerijsko-pje adijski
napadi. Napadi su usmjereni na otporne taŁke jedinica HVO
(GaraŁki podovi, —olina kosa, Kunina kosa, Mala uljaga) i Armije
RBiH (Han Łardak). Srpski agresor je u tim napadima koristio i
oklopne jedinice. Pod sna nim agresorskim pritiskom, jedinice
HVO su se povukle sa Kunine kose, polo aje na —olinoj kosi po-
mjerile u pozadinu, dok su ostali polo aji uspje no odbranjeni.
17. augusta jedinice srpskog agresora iz sastava 2. bataljona
19. brigade (Donji Vakuf) tkzv."VRS" izvele su silovit oklopno-
pje adijski napad, podr an artiljerijom i minobacaŁima svih
kalibara, na slobodarski Prusac. Napad je zapoŁeo u 15,30 sati.
Tokom napada neprijatelj je postigao znaŁajne uspjehe, uspio je
izbiti u rejon Starog grada i prisiliti branitelje na povlaŁenje.
Komanda taba odbrane op ine Bugojno je odmah reago-
vala i u taj rejon su upu ene dodatne snage : zdru ene snage taba,
izvi aŁka jedinica i jedinica "Paragini" iz taba odbrane op ine
Gornji Vakuf, te izvi aŁka jedinica taba odbrane op ine Novi
Travnik.
ZajedniŁkim aktivnostima PrusaŁkog bataljona i novopri-
do lih jedinica neprijateljske snage su zaustavljene, a potom i
prisiljene na povlaŁenje. Neprijatelj se povukao na polazne polo aje
u svitanje narednog dana. Agresor je u Pruscu pretrpio velike
gubitke, 9 poginulih i 37 te e i lak e ranjenih, od kojih su dva
naknadno podlegla od zadobijenih rana. Uni ten mu je jedan tenk
T-55 i zaplijenjeno nekoliko automatskih pu aka. Snage Armije
RBiH, u odbrani Prusca imale su dva poginula borca i jednog
zarobljenog, koji je naknadno razmijenjen mrtav.
43
Odbrana Prusca je potvrdila pravu vrijednost jedinica Armije

RBiH, mogu nost njihovog pregrupisavanja i izvo enja sna nih i
brzih kontranapada.
Sredinom novembra srpski agresor je iskoristio nedovoljnu
"budnost" jedinica HVO i ovladao objektom Mala uljaga tt1253,
Łime je, umnogome, naru io sistem odbrane slobodnih teritorija, te
popravio vlastiti taktiŁki polo aj.
U nastavku ratnih djelovanja na kupre kom pravcu, srpski
agresor se uglavnom ograniŁavao na artiljerijska djelovanja, u ve i-
ni sluŁajeva po naseljenim mjestima, a u nekoliko navrata, tokom
februara 1993. godine, izvodio je i pje adijske napade, koji su
zavr eni na "poku aju".
44
2.3 Borbena djelovanja na prostoru Bugojna i Donjeg Vakufa

od jula 1993. do oktobra 1994.
U julu 1993. godine na prostoru op ine Bugojno i slobodnim

dijelovima op ine Donji Vakuf, dolazi do otvorenog napada snaga
HVO Bugojno na legalne organe vlasti RBiH i jedinice Armije
RBiH. Boj koji se odigrao u drugoj polovini jula, u znatnoj je mjeri
izmijenio situaciju na ovom prostoru. Snage HVO Bugojno, para-
lelno sa izvo enjem napadnih djelovanja prema jedinicama Armije
RBiH, napu taju borbene polo aje koje su do tada posjedale prema
srpskom agresoru, na kupre kom pravcu, vjerovatno prema ranijem
dogovoru.
Preuzimanjem inicijative od strane jedinica Armije RBiH na
prostoru op ine, a po gubljenju znaŁajnijih pozicija u gradu, ali i na
irem gradskom podruŁju, uz blokirane glavne manevarske jedinice
(sve bojne i brigadna vojna policija), snage HVO Bugojno, zajed-
no sa ve inom hrvatskog stanovni tva op ine Bugojno, napu taju
teritoriju Bugojna, upravo preko borbenih polo aja srpskog agreso-
ra na kupre kom pravcu.
Borbe snaga Armije RBiH i HVO na podruŁju Bugojna, tra-
jale su 12 dana. Intenzitet borbenih djelovanja je bio stalan i
izuzetno visok, o Łemu najbolje svjedoŁe pokazatelji o broju ra-
njenih i poginulih.39 Po okonŁanju borbenih djelovanja, snage
Armije RBiH, sa znatno pove anim kontingentom naoru anja i
municije, naroŁito u dijelu artiljerijskog naoru anja, ali znatno
oslabljenje velikim gubicima u ljudstvu, zaposjedaju cjelokupan
front prema srpskom agresoru na kupre kom pravcu.
39 U toku bitke za Bugojno, u periodu 18. - 29. jul 1993. godine evidentirani su sljede i
gubitci : Armija RBiH, 92 poginula i 211 ranjenih boraca (Izvor : Edin Rami , navedeno
djelo); HVO Bugojno, 107 poginulih i 130 ranjenih boraca (Izvor : Ante Viskovi , POGINULI
PRIPADNICI HVO-a BUGOJNA I CIVILNE RTVE RATA 1991.-1997, Udruga obitelji
poginuli i nestalih Bugojno, Bugojno 1999. godine)
45
46
Odmah su preduzete neophodne aktivnosti na ure enju lini-

ja odbrane, koje su bile nedovoljno ure ene, sa velikim me upro-
storima, ve inom mnogo udaljene od agresora, to je znatno uticalo
na sigurnost odbrane.
Nakon borbenih djelovanja snaga Armije RBiH i HVO, kra-

jem jula 1993. godine, odbrana od srpskog agresora, na kupre kom
pravcu, se protezala du linije Humac - Jazvenik - Livadica - Dobri
do - Zakopanik - GaraŁki podovi - —olina kosa - Crveni glibovi -
Han Łardak - Prusac. Polo aji srpskog agresora protezali su se na
liniji Siver - MraŁaj - Pr ljani - Kunina kosa - Risovac - Mala u-
ljaga - ipin most - Paljike.
47
Raspored snaga na kupre kom pravcu, kraj jula 1993. godine
48
Druga polovina 1993. godine, nakon posjedanja linija na

kupre kom pravcu od strane jedinica Armije RBiH, protekla je bez
aktivnih borbenih djelovanja. Srpski agresor je u nepravilnim inte-
rvalima borbeno djelovao minobacaŁima i artiljerijom po borbenim
polo ajima armijskih jedinica, ali i po naseljenim mjestima, dok su
branitelji koristili raspolo ivo vrijeme za dodatno in injerijsko ure-
enje i pobolj anje sistema odbrane.
Januar i februar 1994. godine na kupre kom frontu protiŁu
bez posebno znaŁajnih doga aja. Uz stalne aktivnosti na dogradnji
sistema odbrane, armijske jedinice provode izvi anje za napadna
djelovanja, u cilju popravke taktiŁkog polo aja i stvaranja povoljnih
uslova za djelovanja ve eg intenziteta prema Kupresu.
PoŁetkom marta, po potpisivanju Va ingtonskog sporazuma
i stupanja na snagu primirja izme u jedinica Armije RBiH i HVO,
Armija RBiH zapoŁinje sa preuzimanjem inicijative na frontu
prema srpskom agresoru.
16. marta 1994. godine, snage 370. brdske brigade40 (bbr)
izvode napadna djelovanja prema objektu Mala uljaga tt 1253. U
izuzetno uspje noj i efektno izvedenoj akciji, jedinice 370. bbr us-
pjele su ovladati objektom Mala uljaga tt 1253, dijelovima
Osmanagine kose, te prostorima Bilanovi a ko , ipin most,
Kazanovac, Paljevine i Samari . Rezultati su bili impozantni : agre-
soru su naneseni veliki gubici u ivoj sili i ratnoj tehnici, zaplije-
njena su znaŁajna materijalno-tehniŁka sredstva, te stvorene pret-
postavke za naredna borbena djelovanja na ovom pravcu.
40 370. brdska brigada je formirana 21. oktobra 1993. godine po Naredbi Komandanta
taba Vrhovne Komande OS RBiH, broj : 14-75-121 od 21.10.1993. godine. U sastav brigade
u lo je ljudstvo sa prostora op ine Donji Vakuf, do tada anga ovano u jedinicama 307.
motorizovane brigade i Op inskih tabova odbrane Bugojno i Donji Vakuf. Neposredno po
formiranju brigadi je dodijeljena zona odgovornosti prema srpskom agresoru : zapadno Mala
uljaga tt 1253 (ukljuŁno), istoŁno Sabljari tt 872 (ukljuŁno), kao i zona odgovornosti prema
HV i HVO na gornjevakufskom pravcu.
49
Legendarni AJVAZ-DEDO, zarobljen u akciji Mala uljaga, 16.

marta 1994. godine
Nedugo nakon toga, 21./22. marta 1994. godine, u cilju

popravke taktiŁkog polo aja i stvaranja uslova za naredna borbena
djelovanja prema Kupresu, 307. bbr41 vr i izmje tanje borbenih
polo aja na plato Hotigo a, koji je do tada srpski agresor ko-
ntrolisao izvi aŁkim patrolama, povremenim zasjedama i in inje-
rijskim preprekama. Nakon uspje no okonŁane aktivnosti, front na
kupre kom pravcu je bio znatno izmijenjen, sistem odbrane znatno
unaprije en, a stvorene su i realne pretpostavke za nastavak bo-
41 307. brdska brigada egzistira od 21. oktobra 1993. godine. Nastala je po Naredbi
Komandanta taba Vrhovne Komande OS RBiH, broj : 14-75-121 od 21.10.1993. godine

preformiranjem iz 307. motorizovane brigade i ulaskom u njen sastav jedinica rasformiranog
Op inskog taba odbrane Bugojno. Nakon preformiranja, brigadi je dodijeljena zona
odgovornosti prema srpskom agresoru : istoŁno Humac tt 1284 (ukljuŁno), zapadno Mala
uljaga tt 1254 (iskljuŁno), kao i zona odgovornosti prema snagama HV i HVO na
gornjevakufskom pravcu.
50
rbenih djelovanja. Napadna borbena djelovanja su nastavljena

sredinom maja. 18. maja snage 307. bbr su ovladale ve im dijelom
objekta Crni vrh tt1370, rejonom apŁenice, te zaposjele prostor
Previjoca i Bencuonov ko .
Krajem maja, u napadnim djelovanjima snage 370. Sbbr, u
dobro planiranoj i dugo pripremanoj akciji, ovladavaju objektom
Crni vrh, tt1513 i tt1514 . Ovi objekti su predstavljali zadnju kapi-
ju pred odluŁuju a oslobodilaŁka djelovanja prema Kupresu.
51
Borbena djelovanja na kupre kom pravcu,

mart - maj 1994. godine
52
Desetog juna, srpski agresor, shodno iskustvima iz borbenih

djelovanja prema objektu Mala uljaga sa kraja 1992. godine, izvo-
di iznenadan upad na objekat Mala uljaga tt 1253. Iskoristiv i fa-
ktor iznena enja, u prvoj fazi ovladava dijelom objekta i zaposjeda
polo aje jedinica Armije RBiH, 307. bbr. Me utim, nakon poŁetnog
iznena enja, jedinice 307. bbr su reorganizovale snage i tokom dana
u estokim borbama ovladale svim izgubljenim polo ajima.
U septembru 1994. godine, jedinice anga ovane na
kupre kom pravcu, 307. bbr i 370. Sbbr, intenziviraju obavje tajni
rad i izvi aŁke aktivnosti prema Kupresu. Svakodnevno su vr ena
izvi anja, kako prednjih linija srpskog agresora, tako i njegove
dubine, a naroŁito elemenata borbenog rasporeda u dubini i pri-
laznih komunikacija ka prednjem kraju (pravci dotura, pravci
uvo enja rezerve, pravci evakuacije i sliŁno).
Izvi aŁi 307. brdske brigade prilikom povratka sa zadatka
53
Pored obavje tajno-izvi aŁkih aktivnosti, jedinice su vr ile

sveobuhvatne pripreme : dodatna obuka jedinica, formiranje
udarnih grupa, komandantska izvi anja, anga ovanje starje ina svih
nivoa komandovanja i kontrole neposredno u izvi aŁkim aktivnos-
tima uz anga ovanje vrsnih poznavaoca terena, ali i pripreme ekipa
za ra Łi avanje putnih komunikacija, ekipa za zapreŁavanje,
sanitetskih ekipa, te ekipa za izno enje ranjenih i povrije enih bora-
ca.
54
kupres III ispravak.qxd 22.3.2010 16:19 Page 55
III
FORMIRANJE I DJELOVANJE
SEDMOG KORPUSA
ARMIJE REPUBLIKE BOSNE I
HERCEGOVINE
3.1 Formiranje 7. korpusa Armije RBiH
Sedmi korpus Armije

Republike Bosne i Hercegovine
formiran je po Odluci
Predsjedništva Republike Bosne i
Hercegovine broj : 02-111-134/94
od 26. februara 1994. godine, kada
je na du nost postavljen i kljuèni
personal u komandi korpusa,
komandant, zamjenik komandanta
i naèelnik štaba.
Odmah su zapoèete pripreme
za stavljanje korpusa u funkciju,
koje su zbog borbenih djelovanja
prema srpskom agresoru, kao i
zbog aktivnosti prema HVO, sa
kojim je tek postignuto primirje, bile znatno ote ane. Kao sjedište
7. korpusa odreðen je Travnik. Poèetkom aprila 1994. godine,
Naredbom Štaba Vrhovne komande OS RBiH42, izvršena su
postavljenja preostalog dijela personala Komande 7. korpusa, èime
su stvoreni uslovi za poèetak funkcionisanja korpusa.
Sedmi korpus zvanièno egzistira od 07. aprila 1994. godine,
kada je iz operativnog centra korpusa upuæen prvi izvještaj prema
Štabu Vrhovne komande OS RBiH.43
42 Štab Vrhovne komande OS RBiH, broj : 05-1/3-12 od 02. aprila 1994. godine.
43 Hasib Mušinbegoviæ, Remzija Šiljak, Kemo Beæiroviæ, OPERACIJA VLAŠIÆ, Vojna
analiza, dokumenti, sjeæanja, Sarajevo 1999, str. 21.
57
Sedmi korpus Armije RBiH je formiran na prostoru srednje

Bosne, u dijelu dotadašnje zone odgovornosti 3. korpusa Armije
RBiH. Zona odgovornosti je pokrivala teritorije opæina : Bugojno,
Busovaèa, Donji Vakuf, Gornji Vakuf, Novi Travnik, Travnik i
Vitez. Zona odgovornosti 7. korpusa Armije RBiH protezala se sa
Vlašiækog platoa, rijeka Jesenica (ukljuèno), gdje se granièio sa 3.
korpusom Armije RBiH, do Gornjeg Vakufa, objekat Klisac
(ukljuèno), gdje se granièio sa 4. korpusom Armije RBiH.
Du ina zone odgovornosti prema srpskom agresoru iznosila
je oko 140 kilometara, a obuhvatala je vlašiæki i komarsko-vrbaski
operativno-taktièki pravac i kupreški taktièki pravac. Pored zone
odgovornosti prema srpskom agresoru, snage 7. korpusa Armije
RBiH bile su anga ovane na linijama razdvajanja sa snagama HVO.
Du ina tih linija iznosila je oko 120 kilometara, a obuhvatala je
lašvanski i gornjevakufski pravac.
Osnovni zadatak 7. korpusa Armije RBiH, je bio izvoðenje
oslobodilaèkih borbenih djelovanja prema sjeverozapadnom dijelu
Bosne i Hercegovine, u pravcu Bosanske Krajine. Svakako da bi u
"bli e" zadatke trebalo svrstati oslobaðanje planine Vlašiæ, prijevo-
ja Komar, prijevoja Kupreška vrata, Donjeg Vakufa, Kupresa i
Jajca.
58
3. 2.
Drvar
7. Korpus korpus
korpus
1.
korpus
IBOG
4.
korpus
Zona odgovornosti 7. korpusa u strategijskom rasporedu

Armije RBiH
59
Sedmi korpus je formiran od dijela jedinica 3. korpusa

Armije RBiH, prije svega od jedinica OG "Bosanska Krajina" i OG
"Zapad".
U sastav 7. korpusa Armije RBiH ušle su slijedeæe brigade :
17. Slavna Krajiška brdska brigada, 27. brdska brigada, 37.
Muslimanska lahka brigada, 305. brdska brigada, 306. brdska briga-
da, 307. brdska brigada, 308. brdska brigada, 312. brdska brigada,
317. Slavna brdska brigada, 325. brdska brigada, 333. brdska briga-
da i 370. brdska brigada. Pored brigada, koje su predstavljale
osnovne manevarske jedinice korpusa, korpus je u svom sastavu
imao i samostalne i prištapske jedinice : Mješoviti artiljerijski
divizion OG "Bosanska krajina", Mješoviti artiljerijski divizion OG
"Zapad", koji æe u januaru 1995. godine prerasti u Mješoviti arti-
ljerijski puk, lahki artiljerijski divizion protivvazdušne odbrane,
samostalni diverzantski bataljon, in injerijski bataljon, bataljon
vojne policije, logistièku bazu i tenkovsku èetu. Zadatak ovih
jedinica je bila borbena i druga podrška korpusa u toku borbenih
djelovanja.
60
61
Jedini komandant 7. korpusa Armije RBiH bio je brigadni

general Mehmed Alagi , du nost njegovog zamjenika je obavljao
brigadni general Fikret Æuskiæ, dok su du nost naèelnika štaba
obavljali brigadir Selmo Cikotiæ, brigadni general Kadir Jusiæ i na
kraju, brigadni general Fikret Æuskiæ.
Komandant 7. korpusa Armije RBiH,

brigadni general Mehmed Alagi
62
3.2 Brigade u sastavu 7. korpusa Armije RBiH
Slika 7. korpusa Armije RBiH, ne bi bila potpuna bez

podataka o brigadama iz njegovog sastava.44
17. Slavna Kraji ka brdska brigada45 (17. SKbbr)
Brigada je formirana 25. novembra 1992. godine u Travniku.

U sastav brigade su ušle jedinice Prve bosansko-krajiške brigade i
Sedme krajiške brigade. U sastavu brigade nalazilo se ljudstvo sa
prostora bosanskokrajiških opæina, dobrovoljci koji su se vratili sa
privremenog rada u inostranstvu i ljudstvo koje je srpski agresor
protjerao sa tih prostora na podruèje srednje Bosne.
Kako je sastav brigade i do njenog formiranja imao dosta
ratnog iskustva (1. bosanskokrajiška brigada : turbetsko bojište,
Šešiæka planina, Vlašiæ, Jajce, Karaula; 7. krajiška brigada : Grebak,
Trnovo, Jajce), pred brigadu su odmah po formiranju postavljeni
borbeni zadaci. Krajem decembra 1992. godine brigada biva
anga ovana na visoèkom bojištu u izvoðenju napadnih borbenih
djelovanja, gdje oslobaða objekat Crkvice, a potom i kotu 715, èime
je pru ena znatna podrška u slamanju ofanzive srpskog agresora na
Sarajevo. Poèetkom januara 1993. godine u sastav 17. SKbbr ulazi
i veæi dio ljudstva 1. bojne HVO iz Kotor Varoši.
15. aprila 1993. godine brigadi je dodijeljen poèasni naziv
SLAVNA i visoko ratno priznanje ZLATNI LJILJAN.
U toku ljeta 1993. godine brigada biva anga ovana u borbama
sa snagama HVO na prostoru travnièke opæine, a u augustu se dio
44 Autor se odluèio da predstavi samo najosnovnije podatke o brigadama iz sastava 7.
korpusa Armije RBiH koje su neposredno uèestvovale u izvoðenju operacije, uz napomenu da

su podaci dati za period do izvoðenja Kupreške operacije, odnosno do oktobra 1994. godine.
Podaci o brigadama nisu predstavljeni na jedinstven naèin prvenstveno iz razloga razlièitosti
izvora koji su korišteni za njihovu pripremu.
45 Brigadi je u januaru 1995. godine dodijeljen poèasni naziv VITEŠKA. Vehid Guniæ,
LJEPOTA POVRATKA U BOSNU, Sanica 1997, str. 10 - 22.
63
snaga anga uje i na igmanskom bojištu u slamanju ofanzive srpskog

agresora prema Malom polju. Do kraja 1993. godine brigada biva
anga ovana u borbama na podruèju Viteza i Novog Travnika, sa
snagama HVO.
U toku 1994. godine, po potpisivanju Vašingtonskog spo-
razuma, brigada biva anga ovana na Vlašiækom platou, gdje posti e
zavidne rezultate u oslobodilaèkim djelovanjima. Oslobaða prostor
Duga, Javorka, Srneæih brda, Obrišina, Kujinog dola i kote 1492,
èime su stvoreni povoljni uslovi za dalja oslobodilaèka djelovanja
na Vlašiækom platou.
U drugoj polovici oktobra, brigada se upuæuje na kupreški
pravac, gdje biva ukljuèena u borbena djelovanja jedinica 7. ko-
rpusa Armije RBiH.
Brigadom su komandovali : brigadni general Fikret Æuskiæ,
pukovnik Sejad Æirkin i brigadir Sakib Foriæ. U periodu izvoðenja
Kupreške operacije brigadom je komandovao brigadir Sakib Foriæ,
tada major.
27. brdska brigada46 (27. bbr)
27. brdska brigada je formirana u augustu 1993. godine, od

do tada formiranih jedinica 27. motorizovane brigade (mtbr), 1.
bataljona 306. bbr i 4. bataljona 314. mtbr. U sastavu brigade se
nalazilo ljudstvo sa prostora 33 bosanskohercegovaèke opæine.
Brigada je uèestvovala u izvoðenju borbenih djelovanja
prema srpskom agresoru, na Vlašiækom platou, i prema snagama
HVO, na prostoru Novi Travnik i Vitez. U toku tih djelovanja,
brigada je postigla znaèajne rezultate u koje se prije svega ubrajaju
ponovno oslobaðanje izgubljenih polo aja u podruèju Meokrnja, na
46 Edin Ramiæ, KUPREŠKA OPERACIJA, završna operativno taktièka analiza, Bugojno,

mart 2000, str. 9
64
Vlašiæu, kao i anga ovanje u napadnim djelovanjima prema obje-

ktu Police, takoðer na Vlašiæu.
U drugoj polovini oktobra, brigada upuæuje dio snaga na
kupreški pravac, gdje se odmah po pristizanju ukljuèuje u napadna
borbena djelovanja. Brigadom su komandovali pukovnik Rasim
Imamoviæ i pukovnik Mustafa Fazliæ. U periodu izvoðenja
Kupreške operacije, brigadom je komandovao pukovnik Mustafa
Fazliæ, tada major.
37. Muslimanska lahka brigada47 (37. Mlbr)
Brigada je formirana 15. februara 1994. godine u Travniku.

Formirana je od dijela jedinica 7. Muslimanske brigade. Iako mlada
po datumu formiranja, ali sa pripadnicima jedinice sa bogatim
ratnim iskustvom, brigada posti e znaèajne rezultate u borbenim
djelovanjima na vlašiækom i komarskom pravcu. Znaèajniji rezu-
ltati su postignuti u oslobaðanju izgubljenih polo aju u rejonu
Meokrnja, te u oslobaðanju sela Goleš.
U drugoj polovini oktobra brigada je prebaèena na kupreški
pravac, gdje je ukljuèena u napadna borbena djelovanja.
Brigadom je komandovao pukovnik Asim Korièiæ, dok je u
toku Kupreške operacije komandovao naèelnik štaba pukovnik
Vahid Dervišiæ, tada major.

mart 2000, str. 9
65
305. brdska brigada 48 (305. bbr)
01. decembra 1992. godine, u Bugojnu, prva grupa jajaèkih

boraca stvara jezgro za formiranje brigade, a desetak dana kasnije
pristi e i druga grupa, te se obje zajednièki anga uju na mobilisanju
vojnih obveznika sa prostora opæine Jajce. Brigada zvanièno egzi-
stira od decembra 1992. godine, uz napomenu da je popunjena
borcima do tada anga ovanim u jedinicama Opæinskog štaba
odbrane Jajce, poznatim po herojskim borbama protiv srpskog agre-
sora u periodu april - septembar 1992. godine, u odbrani grada i
dijela teritorije opæine Jajce. Po formiranju, brigada biva stacioni-
rana na prostorima opæina Bugojno i Gornji Vakuf, gdje se anga uje
u odsudnim borbama za odbranu Gornjeg Vakufa od agresije snaga
HV i HVO. Nakon izmještanja brigade u rejon sela Bilješeva, opæi-
na Kakanj, zapoèinje njeno intenzivno anga ovanje u borbama
protiv srpskog agresora na visoèkom bojištu, te sa snagama HVO na
podruèju opæina Busovaèa i Vitez. U tim borbenim djelovanjima
brigada je postigla znaèajne rezultate. Poseban doprinos brigada
daje u odbrani Gornjeg Vakufa poèetkom 1994. godine, kada su
snage HV i HVO poduzele ofanzivu "SVE ILI NIŠTA" na prostori-
ma opæina Gornji Vakuf i Prozor. Jedinice 305. bbr, nedovoljno
logistièki opremljene, su tada, po izuzetno lošim vremenskim pri-
likama, dijelom helikopterima, a dijelom pješice, uz veliku hla-
dnoæu i vijavicu, te preko surovih predjela planine Vranice izvršile
usiljeni marš i na vrijeme pristigle da pojaèaju odbranu jedinica
Armije RBiH na prostoru Privora, u opæini Gornji Vakuf. Prisustvo
ove jedinice na prostoru Gornjeg Vakufa imalo je presudnu ulogu u
zaustavljanju ofanzive snaga HVO i HV.
U toku maja i juna 1994. godine, brigada posti e izuzetno
48
Brigadi je dodijeljen poèasni naziv SLAVNA u januaru 1995. godine. Edin Ramiæ,
KUPREŠKA OPERACIJA, završna operativno taktièka analiza, Bugojno, mart 2000, str. 9
66
znaèajne rezultate u borbama protiv srpskog agresora na komarsko-

vrbaskom pravcu. U sadejstvu sa ostalim jedinicama 7. korpusa
Armije RBiH, osloboðeni su objekti Oštra glava i Vuèija glava,
cjelokupan plato Vidrièka, a osloboðeno je i 16 sela na podruèju
opæine Donji Vakuf. Do izvoðenja Kupreške operacije brigada je
anga ovana u izvoðenju borbenih djelovanja na komarsko-
vrbaskom pravcu, uz upuæivanje manjih snaga i na vlašiæki pravac.
Brigadom su komandovali major Halid Dediæ, pukovnik
Rifet Planinèiæ i pukovnik Abid Gromila. U toku izvoðenja
Kupreške operacije brigadom je komandovao major Halid Dediæ.
Preformiranjem 307. mtbr i jedinica Opæinskog štaba

odbrane Bugojno, 21. oktobra 1993. godine nastala je 307. brdska
brigada.
Cijeneæi iskustvo i ratne uspjehe jedinica od kojih je nastala
307. bbr, odbrana prostora opæine Bugojno od napada srpskog agre-
sora tokom 1992. i 1993. godine, odbrana grada i opæine Bugojno
od napada HVO u julu 1993. godine, pru anje pomoæi susjednim
jedinicama, prije svega na gornjevakufskom pravcu, brigada biva
odmah anga ovana u borbenim djelovanjima na kupreškom pravcu,
prema srpskom agresoru i na gornjevakufskom pravcu, prema
snagama HVO i HV. Nakon potpisivanja Vašingtonskog sporazuma,
u martu 1994. godine brigada zaposjeda plato Hotigošæa, na
kupreškom pravcu, èime stvara kvalitetnu osnovicu za dalja djelo-
vanja prema Kupresu, a znatno poboljšava i sigurnost odbrane.
Sredinom maja, brigada ovladava dijelom dominantnih objekata na
Hotigošæu, Crni vrh tt 1370, èime se stvaraju uslovi za borbena
djelovanja širih razmjera na kupreškom pravcu.
49
Brigadi je dodijeljen poèasni naziv SLAVNA u januaru 1995. godine. Edin Ramiæ,
MONOGRAFIJA, navedeno djelo.
67
U junu 1994. godine, brigada je anga ovana na komarskom

pravcu u napadnim djelovanjima, gdje posti e znaèajne rezultate u
oslobaðanju objekata Kik i Vis.
Od jula 1994. godine brigada intenzivira obavještajno-
izviðaèke aktivnosti na kupreškom pravcu, vrši ubacivanja
izviðaèkih grupa u pozadinu srpskog agresora, planira i priprema
napadna djelovanja prema Kupresu i vrši obuku i pripremu jedini-
ca.
Brigadom su komandovali brigadir Faruk Aganoviæ - Jupi i
pukovnik Almir Idrizoviæ. U toku izvoðenja Kupreške operacije
brigadom je komandovao brigadir Faruk Aganoviæ - Jupi, tada
major.
Brigada je formirana 17. decembra 1992. godine u Novom

Travniku. U sastav brigade ulaze 1, 2. i 3. brdski bataljon
Opæinskog štaba odbrane Novi Travnik. Jedinice koje su ušle u
sastav brigade imale su bogato ratno iskustvo iz borbi sa srpskim
agresorom u Turbetu, na visoèkom i igmanskom bojištu. Po formi-
ranju, brigada je u gotovo stalnim borbenim djelovanjima sa snaga-
ma HVO na prostoru Novog Travnika, ali i Viteza. Pored odbrane
dijela teritorije Novi Travnik od napada HVO, posebno znaèajna je
odbrana vojne fabrike Bratstvo Novi Travnik, koja je cijelim tokom
odbrane od agresije na RBiH, bila znaèajan subjekt naoru avanja
Armije RBiH. Znaèajni rezultati se posti u i u borbama sa srpskim
agresorom na prostoru Kamenjaš - Mravinjac (istoèni dijelovi
Komara) u junu 1993. godine, kada su te polo aje snage HVO pre-
50
Brigadi je dodijeljen poèasni naziv SLAVNA u ___________. Edin Ramiæ,
KUPREŠKA OPERACIJA, završna operativno taktièka analiza, Bugojno, mart 2000, str. 10.
68
pustile srpskom agresoru. Ovdje je potrebno dodatno istaæi znaèaj

ove borbe, u kojoj su pored snaga 308. bbr uèestvovale i zdru ene
snage OG “ZAPAD” i OG “BOSANSKA KRAJINA”, jer je
srpski agresor sa objekata Kamenjaš i Mravinjac kontrolisao tada
jedinu putnu komunikaciju izmeðu Gornjovrbaske i Lašvanske
doline.
Do Vašingtonskog sporazuma brigada vodi estoke borbe sa
snagama HVO i izvodi odbrambena djelovanja prema srpskom
agresoru. U maju 1994. godine, brigada na komarskom pravcu,
posti e znaèajne rezultate u napadnim djelovanjima, oslobodivši
objekat Veliki Šiljkovac, neposredno iznad Pogane ravni i dio
Pogane ravni.
U drugoj polovini oktobra 1994. godine brigada se anga uje
u eksploataciji uspjeha jedinica 7. korpusa Armije RBiH na
kupreškom pravcu.
Komandanti brigade su bili : major Bislim Zurapi, pukovnik
Osman Poriæ i major Selim Zahiroviæ. U toku Kupreške operacije,
brigadom je komandovao major Bislim Zurapi.
69
317. Slavna brdska brigada51 (317. Sbbr)
Brigada je formirana 20. novembra 1992. godine u Gornjem

Vakufu. U sastav brigade ulaze 1., 2., 3. i 4. odred, kao i ostale
jedinice koje je formirao Opæinski štab odbrane Gornji Vakuf.
Jedinice koje su ušle u sastav brigade, u dva navrata u toku
1992. godine bivaju anga ovane u borbama sa srpskim agresorom
na trnovskom bojištu, gdje su postignuti znaèajni rezultati u
oslobaðanju privremeno zaposjednute teritorije. Brigada se povre-
meno anga uje i na bugojanskom bojištu, na frontu prema Donjem
Vakufu.
Od januara 1993. godine brigada te išno vodi borbu sa
snagama HV i HVO, koje su sve do potpisivanja Vašingtonskog
sporazuma, izvodile napadna djelovanja prema Gornjem Vakufu i
nastojale ovaj izuzetno va an komunikacijski prostor staviti pod
svoju kontrolu.
U periodu nakon potpisivanja Vašingtonskog sporazuma,
brigada izvodi odbrambena djelovanja prema srpskom agresoru na
kupreškom i vrbaskom pravcu. Jedinice 317. Sbbr su aktivno
ukljuèene u borbena djelovanja na kupreškom pravcu, neposredno
nakon otpoèinjanja tih djelovanja i postizanja poèetnih rezultata.
Komandanti 317. Sbbr su bili : Jusuf Heljiæ, pukovnik Enver
Zejnilagiæ - Bosanac, brigadir Fahrudin Agiæ - Pajo, pukovnik
D emal Had iæ i brigadir Faruk Aganoviæ - Jupi. U toku izvoðenja
Kupreške operacije, brigadom je komandovao pukovnik D emal
Had iæ, tada major.
51EdinRamiæ, KUPREŠKA OPERACIJA, završna operativno taktièka analiza, Bugojno,

mart 2000, str. 8.
70
Brigada je formirana 1. decembra 1992. godine na prostoru

opæine Vitez, u mjestu Krušèica. U sastav brigade ušle su dotada-
šnje jedinice 7 rejonskih štabova, te dva dobrovoljaèka odreda, koji
su egzistirali od 21. maja 1992. godine. Znaèajne rezultate jedinice
koje su ušle u sastav brigade ostvarile su na visoèkom i turbetskom
bojištu, te u odbrani Jajca.
Svakako je najznaèajniji rezultat odbrana slobodnih prostora
opæine Vitez, a naroèito prostora Starog Viteza, od stalnih napada
snaga HVO.
Od aprila 1994. godine brigada je anga ovana u odbrani od
srpskog agresora na Vlašiækom platou. U drugoj polovini oktobra
1994. godine, dijelovi brigade su anga ovani u izvoðenju borbenih
djelovanja na kupreškom pravcu.
Komandanti 325. bbr bili su : nadkapetan Esad D ananoviæ,
pukovnik Mensur Keleštura, nadkapetan Ibrahim Puriæ, pukovnik
Rifet Planinèiæ, major Mevludin Berberoviæ, pukovnik Ahmed
Kulenoviæ i major Nesad Hurem. U toku izvoðenja Kupreške
operacije brigadom je komandovao pukovnik Rifet Planinèiæ, tada
major.
mart 2000, str. 10.
71
370. Slavna brdska brigada53 (370. Sbbr)
Brigada je formirana 21. oktobra 1993. godine u Bugojnu. U

sastav brigade su ušli dijelovi jedinica 307. mtbr popunjeni lju-
dstvom sa prostora opæine Donji Vakuf i manjim dijelom drugih
opæina, i jedinice rasformiranog Opæinskog štaba odbrane Donji
Vakuf.
Jedinice koje su ušle u sastav brigade imale su bogato ratno
iskustvo u odbrani prostora opæine Bugojno i slobodnih dijelova
opæine Donji Vakuf od napada srpskog agresora tokom 1992. i
1993. godine, odbrani grada i opæine Bugojno od napada HVO u
julu 1993. godine i pru anju pomoæi susjednim jedinicama, prije
svega na gornjevakufskom pravcu. Odmah po formiranju brigada se
anga uje u borbi sa snagama HVO na gornjevakufskom pravcu i sa
srpskim agresorom na kupreškom i vrbaskom pravcu.
Nakon potpisivanja Vašingtonskog sporazuma, brigada te ište
djelovanja prenosi prema srpskom agresoru i veæ 16. marta 1994.
godine uspijeva ovladati objektom Mala Šuljaga na kupreškom
pravcu. Za postignuti uspjeh brigadi je 14. aprila 1994. godine dodi-
jeljen poèasni naziv SLAVNA.54
Krajem maja, brigada u izuzetno dobro planiranoj i
pripremljenoj akciji oslobaða prostor Crnog vrha (tt 1513 i tt1514)
i dio košæanskog platoa, èime su stvoreni povoljni uslovi za inte-
nzivnija djelovanja prema Kupresu. U junu brigada biva
anga ovana u borbenim djelovanjima na komarskom pravcu.
Komandanti 370. Sbbr su bili : pukovnik Senad Alkiæ, major
Besim Uèambarliæ i pukovnik Amer Durakoviæ. U toku Kupreške
operacije brigadom je komandovao major Besim Uèambarliæ.

mart 2000, str. 8.
54 Štab Vrhovne Komande Oru anih snaga RBiH, broj : 02-111-310/94, 14.04.1994.
72
3.3 Borbena djelovanja 7. korpusa Armije RBiH do Kupre ke

operacije
Od samog formiranja 7. korpus Armije RBiH se anga ovao

u borbenim djelovanjima u svojoj zoni odgovornosti. Snage srpskog
agresora, koristeæi nedovoljan oprez jedinica 27. bbr, anga ovanih
na desnom krilu korpusa, u rejonu Meokrnja, vjerovatno i obavje-
štajne podatke do kojih su došli tokom "trgovine" - šverca koji se
dešavao na tom prostoru u ranijem periodu, izvele su 24. aprila
1994. godine tenkovsko-pješadijski napad na lokalitet Meokrnje -
Glavica, tt 1400. U prvoj fazi, agresor je uspio zaposjesti dio bo-
rbenih polo aja 27. bbr u tom rejonu i nanijeti snagama 27. bbr
gubitke u ljudstvu i tehnici, a potom je pristupio pripremama za nas-
tavak borbenih djelovanja. Tek formirana komanda 7. korpusa
Armije RBiH se našla u situaciji da djeluje u što kraæem vreme-
nskom roku, kako bi onemoguæila dalje napredovanje srpskog agre-
sora, te istovremeno i stvorila uslove za povrat izgubljenih bo-
rbenih polo aja. Nakon kraæe analize novonastale situacije, donese-
na je odluka, izdati su zadaci i otpoèelo se sa realizacijom istog.
Nakon samo dva dana, izveden je kontranapad zdru enih snaga 7.
korpusa Armije RBiH, u kome je ponovo ovladano izgubljenim bo-
rbenim polo ajima u rejonu Meokrnje - Glavica, a izvršeno je i
pomjeranje linija odbrane 7. korpusa, na centralnom dijelu
Vlašiækog platoa, na objekte Stojanovac - Javorak - derin potok -
Kik - Meokrnje. U ovim djelovanjima srpskom agresoru su nane-
seni znaèajni gubici u ivoj sili i tehnici, poboljšan je borbeni moral
snaga 7. korpusa, a agresor je suoèen sa izmijenjenim naèinom
djelovanja armijskih jedinica.
Sredinom maja nastavljaju se oslobodilaèka djelovanja 7.
korpusa Armije RBiH. Na kupreškom pravcu, 307. bbr, ovladava
veæim dijelom objekta Crni vrh, tt 1370, rejonom Šapèenice, te
zaposjeda prostor Previjoca i Bencunovog koša. Na vlašiækom
pravcu, snage 7. korpusa su ovladale objektom Bjeljik.
Krajem maja 1994. godine, Komanda 7. korpusa Armije
73
RBiH poduzima napadna djelovanja širih razmjera, sa te ištem na

komarskom pravcu. Borbena djelovanja su izvoðena pod nazivom
"PROLJEÆE - 94". U toku tih djelovanja, snage 7. korpusa u peri-
odu od 29. do 31. maja uspijevaju osloboditi veliki broj, do tada
okupiranih, znaèajnih taktièkih objekata i sela. Osloboðen je Goleš,
u travnièkoj opæini, veæi broj sela u donjevakufskoj opæini (Ša-
hmani, Pobrðani, Fonjge, Ðuloviæi, Brdo, Dolovi, Klinde,
Petkoviæi, Ke e…), a ovladano je zemljišnim objektima : Vuèija
glava, tt 1370, Veliki Šiljkovac, k.1281, Vuèija glava, tt 1310 i ko-
mpletnim platoom Vidrièke. U ovim borbenim djelovanjima te išno
su anga ovane 305. bbr, 308. bbr, dijelovi 312. bbr i 37. Mlbr.
Istovremeno, borbena djelovanja izvode i snage 370. Sbbr, na
pomoænom pravcu napada 7. korpusa, i posti u izuzetno znaèajne
rezultate. Osloboðen je širi prostor Crnog vrha, tt 1513 i tt 1514 i
dio platoa Košæani, u jugozapadnom dijelu zone odgovornosti 7.
korpusa. Jedinice 7. korpusa, anga ovane na vlašiækom pravcu,
oslobodile su širi prostor Duga i Javorka.
Ovim proljetnim djelovanjima, 7. korpus Armije RBiH, iako
tek formiran, pokazao je da je sposoban za napadna borbena djelo-
vanja i oslobaðanje privremeno zaposjednute teritorije Bosne i
Hercegovine, te da mu tek predstoje velike pobjede.
U toku ljetnih mjeseci 1994. godine, snage 7. korpusa
Armije RBiH izvode napadna djelovanja u èitavoj zoni odgo-
vornosti, sa te ištem na komarskom pravcu. Meðutim, zbog ranijih
znaèajnih pomaka snaga 7. korpusa na tom pravcu, srpski agresor je
znatno poveæao anga ovanje snaga i dodatno ojaèao sistem
odbrane, tako da su postignuti manji rezultati.
Krajem jula 1994. godine, snage 7. korpusa na vlašiækom
pravcu, u dobro planiranoj i pripremljenoj akciji, oslobaðaju Srneæa
brda, Obrišine, Kujin do i kotu 1492. U ovim djelovanjima srpskom
agresoru su naneseni znaèajni gubici u ivoj sili i tehnici, te, što je
mnogo bitnije, stvorene su i realne pretpostavke za dalja napadna
djelovanja na svim pravcima u zoni odgovornosti 7. korpusa Armije
RBiH.
74
U septembru 1994. godine, Komanda 7. korpusa Armije

RBiH, po dobijanju Direktive ŠVK OS RBiH, u kojoj je kao glavni
zadatak za 7. korpus oznaèeno izvoðenje napadnih borbenih djelo-
vanja na komarskom pravcu, prema Donjem Vakufu i prijevoju
Komar, zapoèinje sa planiranjem borbenih djelovanja. Planiranje je
vršeno na nivou Komande 7. korpusa, uz maksimalno uva avanje
prijedloga iz potèinjenih jedinica. Paralelno sa ovim aktivnostima
sve jedinice 7. korpusa, anga ovane u dodijeljenim zonama odgo-
vornosti, intenziviraju obavještajno - izviðaèke aktivnosti prema
srpskom agresoru i pripreme za izvoðenje napadnih djelovanja.
75
kupres IV ispravak.qxd 22.3.2010 16:20 Page 77
IV
PRIPREMA KUPREŠKE OPERACIJE

4.1 Vojno - politiŁka situaciju u Bosni i Hercegovini54
U cilju adekvatnog praæenja situacije i dešavanja u toku

borbenih djelovanja 7. korpusa Armije RBiH, oznaèenih nazivom
"JESEN - 94", odnosno sagledavanja situacije na širem prostoru
bosanskohercegovaèkog ratišta, neophodno je sagledati vojno -
politièku situaciju u Bosni i Hercegovini, u drugoj polovini 1994.
godine.
Precizno definirati period neposredno pred izvoðenje
borbenih djelovanja "JESEN - 94", u vojnom i politièkom pogledu
je vrlo teško. Situacija je bila vrlo slo ena i podlo na èestim
promjenama.
Period prije izvoðenja "Kupreške operacije", na politièkom
planu, karakterišu aktivnosti meðunarodne zajednice - Kontakt
grupe za iznala enje mirovnog plana za Bosnu i Hercegovinu,
odnosno intenzivne aktivnosti na implementiranju Vašingtonskog
sporazuma i za ivljavanju Federacije Bosne i Hercegovine.
Kontakt grupa, oèito naklonjena srpskoj strani, izradila je i
ponudila plan za mirovno rješenje "krize" u Bosni i Hercegovini,
koji i pored izrazito nepovoljnih rješenja Bošnjaci prihvaæaju, ali
srpska strana ga odbija.
Istovremeno, specijalni predstavnik UN u Republici Bosni i
Hercegovini, Jasuši Akaši i Komandant UNPROFOR-a, britanski
general Majkl Rouz, vrše stalne pritiske na legalne organe vlasti
Republike Bosne i Hercegovine, pri tome otvoreno pokazujuæi
naklonjenost srpskoj strani, i nastoje na sve moguæe naèine prikaza-
ti sve "strane" jednako odgovornim za rat.
Savjet sigurnosti UN, i pored odbijanja prihvaæanja
mirovnog plana od strane srpske strane, a pod uticajem "liènosti sa
54 "Stanje na ratištu BiH za …, Informacija", Štab Vrhovne komande OS R BiH, 10.10. -
19.10.1994. godine; "Aktuelne informacije za …", Armija R BiH, 307. brdska brigada, 18.10.
- 09.11.1994.godine.
79
terena" (politièki i vojni predstavnici UN i UNPROFOR-a u Bosni

i Hercegovini) ubla ava sankcije Srbiji i Crnoj Gori, što srpskom
agresoru daje dodatni poticaj za nastavak svojih zloèina.
U svjetlu negativnog odnosa prema legalnim organima vlasti
Republike Bosne i Hercegovine, odnosno stalne te nje za izjednaèa-
vanjem "krivice", pozitivnim mo emo oznaèiti preuzimanje
aktivnije uloge u rješavanju "krize" od strane Sjedinjenih Amerièkih
Dr ava, kako u Savjetu sigurnosti, tako i u NATO-u, te jednostra-
nom nagovještaju da æe, ukoliko ne prihvati mirovni plan, doæi do
ukidanja embarga na uvoz oru ja bosanskoj vladi.
U aktivnost na provoðenju Vašingtonskog sporazuma i
za ivljavanju Federacije Bosne i Hercegovine ukljuèena su najviša
dr avna i politièka rukovodstva Republike Bosne i Hercegovine i
Republike Hrvatske.
Pored odbijanja bilo kakvih mirovnih rješenja, srpski
agresor nastavlja sa svojim zloèinima, koji se ponovo intenziviraju
kroz protjerivanje nesrpskog stanovništva, naroèito sa podruèja
Bosanske Krajine, Podrinja i Semberije.
U vojnom pogledu, to je bio period intenziviranja ofanzivnih
djelovanja srpskog agresora, potpomognutog pristalicama
Abdiæevog re ima i krajinskim Srbima, na bihaæku regiju.
Istovremeno, agresor intenzivira i djelovanja na zaštiæene zone
Ujedinjenih naroda : Srebrenicu, epu i Gora de.
U Sarajevu se neprekidno krši dogovoreno primirje i ne
poštuje sporazum o kontroli i uklanjanju teškog naoru anja iz
dogovorene zone iskljuèenja. Na ostalim prostorima Republike
Bosne i Hercegovine, Armija Republike Bosne i Hercegovine
izvodi ofanzivna borbena djelovanja manjih razmjera u kojima
bilje i pozitivne rezultate.
I pored dogovora o propuštanju humanitarnih konvoja,
srpski agresor ih napada i pljaèka, a ne preza ni od napada na
pripadnike UNPROFOR-a. Pripadnike UNPROFOR-a kontinuirano
spreèava u provoðenju mirovnog mandata.
Istovremeno snage HVO poštuju "prešutno primirje" sa
80
srpskim agresorom, a u nekim sluèajevima pru aju mu indirektnu

pomoæ u borbama protiv jedinica ARBiH.
Na prostorima gdje su voðena intenzivna borbena djelova-
nja ARBiH i HV/HVO (Hercegovina i srednja Bosna), Zdru eni
štab ARBiH i HVO, formiran u prvoj polovini 1994. godine,
pokušava riješiti stalno prisutne probleme izmeðu Armije RBiH i
HVO, koji su mogli dovesti do ponovnog otpoèinjanja meðusob-
nih borbi.
Kao posljedica aktivnijeg ukljuèivanja Sjedinjenih
Amerièkih Dr ava u rješavanje "krize" u Republici Bosni i
Hercegovini, odbijanja prihvaæanja mirovnog plana od strane
srpske strane, te stalnog kršenja postignutih dogovora, kao i èestih
napada na pripadnike UNPROFOR-a od strane srpskog agresora,
22.09.1994.godine dolazi do prvog ogranièenog "bombardovanja"
srpskih artiljerijskih polo aja u okolini Sarajeva, koji su brzo zaus-
tavljeni od strane Jasušija Akašija.
81
4.2 Borbena situacija u zoni odgovornosti 7. korpusa Armije

RBiH
Kako je "Kupreška operacija" izvoðena u zoni odgovornosti

7. korpusa AR BiH, i uglavnom uz uèešæe jedinica 7. korpusa,
neophodno je detaljnije prikazati vojnu situaciju u zoni odgo-
vornosti 7. korpusa.55
Snage 7. Korpusa Armije RBiH
7. korpus Armije RBiH, sa 11 brdskih i 1 lahkom brigadom,

te samostalnim i prištapskim jedinicama, izvodio je odbrambena i
napadna borbena djelovanja u zoni odgovornosti èija je du ina
prema srpskom agresoru iznosila oko 140 km, dok je du ina linija
razdvajanja prema HVO u lašvanskom d epu i na prostoru Gornjeg
Vakufa iznosila oko 120 km. Prema HVO snage su bile anga ovane
na osmatraènicama i kao interventne jedinice. Prema srpskom agre-
soru, snage 7. Korpusa su bile anga ovane na dva operativno-tak-
tièka i jednom taktièkom pravcu.
55 "Borbena situacija u zoni odgovornosti 7.Korpusa", Komanda 7.Korpusa AR BiH,
septembar 1994.godine i Procjena snaga neprijatelja, Ob.br.4, Komanda 7.Korpusa AR BiH,

august 1994.godine.
82
Na vlašiækom operativno-taktièkom pravcu bilo je anga o-

vano 5 brdskih i 1 lahka brigada, te korpusne jedinice podrške.
Borbena situacija na vlašiækom pravcu, oktobar 1994. godine
83
Na komarsko-vrbaskom operativno-taktièkom pravcu bile su

anga ovane 4 brdske brigade i 1 brdski bataljon izdvojen sa
kupreškog pravca, te korpusne jedinice podrške.
Borbena situacija na komarsko - vrbaskom pravcu, oktobar 1994.

godine
84
Na kupreškom taktièkom pravcu anga ovane su 2 brdske

brigade bez jednog brdskog bataljona, i korpusne jedinice podrške.
Borbena situacija na kupreškom pravcu, oktobar 1994. godine
85
U zoni odgovornosti 7. korpusa Armije RBiH, odnosi sa

HVO su još uvijek bili zategnuti. Posebnih problema izmeðu
komandi višeg nivoa nije bilo, ali ratne rane su još bile toliko svje e
da je nagomilano nepovjerenje bilo gotovo nemoguæe prevladati.
Pripadnici HVO su bili skloni èestom ogranièavanju kretanja pri-
padnika AR BiH, pa èak i oru anim provokacijama, što nije dopri-
nosilo poboljšanju meðusobnih odnosa. Èinjenica je da borbena
djelovanja nisu voðena, ali su snage bile u gotovosti, ako bi do istih
ponovo došlo.
U aktivnim borbenim djelovanjima koje su jedinice 7. ko-
rpusa vodile u toku ljeta 1994. godine, postignuti su znaèajni rezu-
ltati na svim pravcima, osloboðena je znaèajna teritorija i agresoru
naneseni veliki gubici, uz postepeno preuzimanje inicijative.
Meðutim, i pored ostvarenih znaèajnih rezultata u napadnim bo-
rbenim djelovanjima, u jedinicama je vladao zamor i djelomièan
pad morala - prvenstveno zbog socijalno-statusnih problema i uku-
pne situacije "u dubini" slobodne teritorije, gdje je vladalo prividno
stanje mira.
Snage srpskog agresora
Zona odgovornosti 7. korpusa AR BiH se preklapala sa

dijelovima zona odgovornosti dva korpusa "VRS", i to : 1.
Krajiškog korpusa i 2. Krajiškog korpusa "VRS".
Snage ta dva korpusa posjedale su liniju odbrane prema 7.
korpusu Armije RBiH, uz anga ovanje : oko 12.000 vojnika, oko 30
tenkova i OT, oko 50 oruða kalibra preko 82 mm, više oruða kali-
bra 82mm, 76mm i 60mm, te oko 60 PAT-ova i PAM-ova.
Iz sastava 1. Krajiškog korpusa "VRS" u zoni odgovornosti
7. korpusa Armije RBiH bile su anga ovane slijedeæe jedinice : OG
"Doboj" (manje snage), OG "Vlašiæ" (2 lake pješadijske brigade i 1
pješadijska brigada) i 30. laka pješadijska divizija (2 lake pješadi-
jske brigade i 1 pješadijska brigada), uz jedinice podrške i ostale
86
samostalne i prištapske jedinice 1. Krajiškog korpusa.

Iz sastava 2. Krajiškog korpusa "VRS" u zoni odgovornosti
7. korpusa Armije RBiH bio je anga ovan dio snaga 7. motorizo-
vane brigade, jaèine dva ojaèana motorizovana bataljona, uz ko-
rpusne artiljerijske i tenkovske jedinice.
Uslijed višemjeseènih i intenzivnih borbenih djelovanja u
èitavoj zoni odgovornosti 7. korpusa Armije RBiH, agresor je nakon
znaèajnih gubitaka u ivoj sili, materijalno-tehnièkim i drugim sred-
stvima, uz gubitak znaèajnog prostora i gubljenje
operativno-taktièke inicijative, bio prinuðen da anga uje korpusne
rezerve 1. Krajiškog korpusa, èime je djelomièno zaustavio napre-
dovanja snaga 7. korpusa Armije RBiH. I pored ovakvog napreza-
nja i anga ovanja dodatnih snaga nije mu pošlo za rukom da
preuzme inicijativu i povrati izgubljeni prostor, što je u krajnjem,
vrlo negativno djelovalo na moral agresora, kako vojnièkog sastava,
tako i srpskog stanovništva na teritoriji koju je kontrolisao.
Iz navedenog se mo e zakljuŁiti da je situacija bila izuzetno

slo ena i priliŁno te ka, naroèito za Armiju RBiH i Bošnjake.
Meðutim, bila je daleko povoljnija u odnosu na period izvoðenja
agresije i sa zapada i sa istoka, te je pokazivala tendenciju stalnog
poboljšanja uz jaèanje Armije RBiH i postepeno preuzimanje inici-
jative, što æe se ubrzo i dokazati u velikim pobjedama Armije RBiH.
87
4.3 Planiranje borbenih djelovanja "JESEN-94"
Planiranje i pripremanje borbenih djelovanja po planu

"JESEN - 94", vršeno je u skladu sa Direktivom za izvoðenje bo-
rbenih djelovanja ŠVK OS RBiH iz ljeta 1994. godine.
Planom, odnosno zapoviješæu za napad, bilo je predviðeno
anga ovanje snaga korpusa na dva pravca napada, glavnih na
komarsko-vrbaskom pravcu i pomo nih na kupre kom pravcu.
Komanda 7. korpusa Armije RBiH je 14. oktobra 1994.
godine izdala Zapovijest za napad operativni broj : 22-116 (Op.br.
22-116).
Snagama anga ovanim na glavnom, komarsko-vrbaskom
pravcu napada dati su zadaci izvoðenja napadnih djelovanja pravci-
ma :
- Vuèija glava (tt1370) - Pogana ravan - Vezovine (tt1242) -
Topolice (k.1117) ;
- Veliki Šiljkovac - Jasike - s. Paèavre - Glavièica (tt956) i
- Kik (tt1145) - Vis (k.1151) - Kik (tt1173) - Od ina rupa -
Riðuša (k.1157).
Snagama anga ovanim na pomo nom, kupreškom pravcu
napada dati su zadaci izvoðenja napadnih djelovanja pravcima :
- Ðolina kosa (k.1036) - Risovac (tt1116) - Jarèišæe i
- Mala Šuljaga - Osmanagina kosa (k.1331) - Mala luka.
Za realizaciju zadataka predviðenih zapoviješæu za napad

Komanda 7. korpusa odredila je 5 (pet) brdskih brigada uz korpusne
jedinice podrške, i to 3 (tri) na glavnom pravcu napada, a 2 (dvije)
na pomoænom pravcu napada.
Na slijedeæim prikazima predstavljena je "Odluka koma-
ndanta 7. korpusa za napad", i to tekstualni i grafièki dio56.
56 Prikaz je prilagoðen za objavljivanje od strane autora.
88
Faksimil odluke Komandanta 7. korpusa za napad
89
Grafièki prikaz odluke za napad

(komarsko - vrbaski pravac)
90
Grafièki prikaz odluke za napad

(kupreški pravac)
91
Odnos snaga neposredno pred izvoðenje planiranih djelovanja, u

skladu sa odobrenim odlukama dat je na sljedeæim prikazu.
KVANTITATIVNI ODNOS SNAGA

u z/o 7. Korpusa ARBiH
92
4.4 Pripreme, opremljenost i osposobljenost jedinica
Pripreme jedinica 7. korpusa za izvoðenje napadnih djelo-

vanja bile su kontinuirane, a intenzivirane su nakon okonèanja
napadnih djelovanja tokom ljeta 1994. godine. Jedinice su u svojim
zonama odgovornosti intenzivno provodile obavještajno - izviðaèke
aktivnosti prema snagama srpskog agresora, uz istovremenu
pripremu vlastitih planova i jedinica.
Bitno je istaæi da su pripreme na kupreškom pravcu zapoèele
mnogo ranije, a bazirane su na potpunim i kvalitetnim izviðanjima
prednjeg kraja odbrane i dubine agresorskih snaga, te na pripremi
jedinica za borbu po dubini, odnosno ubacivanje snaga u dubinu
agresorskog rasporeda i napad iz pozadine.
Izviðaèi 307. bbr nakon uspješnog izviðanja
93
Opremljenost jedinica 7. korpusa Armije RBiH u toku

izvoðenja borbenih djelovanja "JESEN - 94" bila je vrlo dobra. Sve
jedinice su bile popunjene pješadijskim naoru anjem i adekvatnom
kolièinom municije.
Artiljerijske jedinice su raspolagale zadovoljavajuæim bro-
jem artiljerijskih oruða za podršku, a popuna artiljerijskom munici-
jom je bila dobra. Kao nedostatak se mo e navesti nedovoljan broj
artiljerijskih protivoklopnih oruða, namijenjenih za voðenje protiv-
oklopne borbe u fazi masovne upotrebe oklopno-mehanizovanih
jedinica agresora koji se oèekivao po izbijanju na prostor Kupreške
visoravni.
Vatreni polo aj korpusnih jedinica vatrene podrške
Sedmi korpus nije raspolagao znaèajnijim brojem tenkova, a

i za postojeæe je imao ogranièenu kolièinu municije. Meðutim, s
obzirom na prostor na kome su planirana borbena djelovanja, barem
u prvoj fazi i naèin ratovanja armijskih jedinica, to nije predstavlja-
lo presudan nedostatak.
Transportni kapaciteti 7. korpusa, kao i oni raspolo ivi na
teritoriji, pru ali su uslove za brz manevar i pregrupisavanje snaga
94
sa jednog pravca na drugi, a zalihe pogonskog goriva u jedinicama

i logistièkim bazama su omoguæavale izvoðenje tih aktivnosti.
Popunjenost jedinica intendantskom opremom bila je pri-
lièno dobra, a postojale su i adekvatne rezerve prehrambenih
artikala, naroèito za suhe obroke u toku izvoðenja borbenih djelo-
vanja. Jedinice su raspolagale dovoljnim brojem poljskih kuhinja i
opremom za distribuciju hrane na terenu.
Pješadija 7. korpusa je bila osposobljena i pripremljena za
realizaciju napadnih djelovanja, prvenstveno se koristeæi kombi-
nacijom napada iz pozadine i sa fronta, koji su redovno donosili
znaèajne rezultate.57
Jedinice 307. bbr u predahu izvoðenja borbenih djelovanja
57 Snage bi koristeæi prethodno izviðane i identifikovane nepokrivene pravce,

meðuprostore u agresorskom borbenom rasporedu, uvoðene u pozadinu agresora, potom bi
izvršile napad na njegove polo aje i jedinice, a zatim bi uslijedio napad sa fronta i
eksploatacija uspjeha.
95
Kako je pješadija, uz korištenje iznenaðenja, po vremenu,

prostoru i obliku djelovanja, predstavljala glavnu udarnu silu jedini-
ca 7. korpusa, a artiljerijske jedinice bile osposobljene za pru anje
vatrene podrške, premda ogranièene u dosnabdijevanju sa artilje-
rijskom municijom, mo e se ustvrditi da su postojali realni uslovi za
uspjeh planiranih djelovanja, na nekom od pravaca napada.
96
kupres V ispravak.qxd 22.3.2010 16:20 Page 97
IZVOÐENJE OPERACIJE
5.1 Borbena djelovanja snaga anga ovanih na kupre kom

pravcu, u prvoj fazi Kupre ke operacije58
Prema Zapovijesti za napad Komande 7. korpusa Armije

RBiH, Operativni broj : 22-116 od 14. oktobra 1994. godine,
gotovost za napad je odreðena za 16. oktobar u 17,00 sati. Meðutim,
zbog manjih poteškoæa u pripremama jedinica, prolongirana je za
19. oktobar 1994. godine.
Dinamika borbenih djelovanja, data je po danima, u cilju
potpunijeg uvida u dešavanja tokom izvoðenja operacije.
19. oktobar 1994. godine, prvi dan operacije
U skladu sa izdatom Zapovijesti jedinice planirane za rea-

lizaciju otpoèele su izvoðenje napadnih borbenih djelovanja.
Na komarsko-vrbaskom, glavnom pravcu napada, osim manjih i
neuvezanih, nisu postignuti znaèajniji rezultati, pa je u veèernjim
satima obustavljeno izvoðenje napadnih borbenih djelovanja, a
jedinice su izvuèene na polazne polo aje.
Na kupreškom, pomoænom pravcu napada, udarne grupe iz
sastava 307. bbr su upuæene u 02,00 na izvršenje zadatka. Nakon
uspješnog ulaska u pozadinu neprijatelja, na više pravaca, jedinice
su izvršile napad i u toku dana uspjele ovladati rejonima Jarèišæe,
Biljeg i Risovac i dovesti neprijatelja u okru enje u rejonu
Hadrovica - Hadakovac, dok su na pravcu napada prema Ko vari-
58 Izvori korišteni u izradi dinamike b/d : Ratni i operativni dnevnik Komande 7.Korpusa
za period izvoðenja "Kupreške operacije"; Sedmièna analiza b/d, za period izvoðenja

"Kupreške operacije", Komanda 7.Korpusa ARBiH; Redovni borbeni izvještaji, za period
izvoðenja "Kupreške operacije", Komanda 7.Korpusa ARBiH i komande podèinjenih jedinica;
Borbena nareðenja za napad, za period izvoðenja "Kupreške operacije", Komanda 7.Korpusa
ARBiH i komande podèinjenih jedinica.
99
cama ovladali dijelom neprijateljske linije od Lukiæa koša prema

Ko varicama.
Istovremeno sa djelovanjima 307. bbr, snage 370. Sbbr u
svojoj z/o ovladale su rejonom Male luke i zaposjele slijedeæe
objekte : tt1354, k.1293, Gavraniæa solila, tt1336, tt1189 i tt1257.
Smotra dijela jedinica 307. bbr,

dan prije poèetka borbenih djelovanja
100
101
20. oktobar 1994. godine, drugi dan operacije
U toku dana nastavljeno je sa izvoðenjem napadnih borbenih

djelovanja na kupreškom pravcu, koji veæ tog, drugog dana operaci-
je, prerasta u glavni pravac napada 7. korpusa.
Jedinice 307.bbr uspjele su ovladati dijelom rejona u kojem
se nalazio okru eni dio agresorskih snaga - rejon Hadakovac, dok su
preostale agresorske snage pokušavale izvršiti proboj. Jedinice 307.
bbr uspjele su se uvezati na dostignutoj liniji Biljeg - Jarèišæe i na-
staviti sa napredovanjem prema rejonu Ko varica.
Jedinice 370. Sbbr u toku dana su ovladale objektom
Osmanagina kosa k.1331 i izbile na liniju : Gavraniæa solila -
Srednje brdo - Arapka - Vrljevaèa - Mala rijeka k.1051.
Pored veæ anga ovanih snaga na kupreškom pravcu, u zonu
odgovornosti su upuæeni IDv 3/317. Sbbr u rejon Jarèišæa i vod SJB
Bugojnu u rejon Pršljani.
Cijeneæi rezultate postignute 19. i 20. oktobra, i situaciju u
agresorskim redovima, Komanda 7. korpusa ARBiH odluèuje se na
uvoðenje svje ih snaga i eksploataciju postignutih rezultata, odnos-
no nastavak napadnih borbenih djelovanja.
102
103
Borbenim nare enjem za napad Op.br : 22-116 od

20.10.1994. godine, nareðeno je dalje anga ovanje snaga
anga ovanih na kupreškom pravcu, kao i uvoðenje novih snaga :
ojaèane èete (150 boraca) iz sastava 305. bbr i ojaèane èete (150
boraca) iz sastava 308. bbr, prema sljedeæem :
- 305. bbr, izvršiti napad na pravcu Debela kosa - Šabanova
kosa - tt1313 i ovladati objektima Debela kosa, Stara Titova vila i
Šabanova kosa,
- 308. bbr, izvršiti napad na pravcu Vuèjak - Koprivnica -
tt1313 i ovladati objektima Koprivnica i tt1313,
- 370. Sbbr, nastaviti potiskivanje i èišæenje neprijatelja na
pravcu Osmanagina kosa - Velika Šuljaga i uspostaviti liniju :
Vrljevaèa tt1362 - j/z padine Velike Šuljage,
- 307. bbr, ureðivati dostignute linije, a dijelom snaga izvrši-
ti napad na pravcu : Osmanagina kosa - Zagina livada i uspostaviti
liniju : Zagina livada - Biljeg - Jarèišæe, uz podr avanje snaga 305.
bbr u toku napada.
Pionirske jedinice imale su poseban znaèaj pri ulasku u dubinu

srpskog agresora
104
Faksimil borbenog nareðenja za napad 22-116
105
21. oktobar 1994. godine, treæi dan operacije
U toku treæeg dana djelovanja na kupreškom pravcu, snage

predviðene za izvoðenje napadnih djelovanja nisu uspjele u
potpunosti izvršiti zadatke iz borbenog nareðenja izdatog prethodni
dan.
Snage 307. bbr nastavile su sa napadnim borbenim djelo-
vanjima prema Zaginoj livadi, kao i pretres terena. Uspjele su ovla-
dati kompletnim rejonom Hadrovice - gdje su se do tada nalazili
blokirani dijelovi agresorskih snaga.
Snage 307. bbr i 370. Sbbr ostvarile su fizièki spoj u rejonu
Osmanagine kose k.1331.
U zonu odgovornosti 370. Sbbr pristigle su i uvedene snage
iz sastava 308. bbr, a u zonu odgovornosti 307. bbr snage iz sastava
2/305. bbr koje su upuæene na pravac napada prema Velikoj Šuljagi.
U skladu sa promjenama situacije na terenu, a u cilju dalje
eksploatacije prethodno postignutih rezultata, K.7.K. izdaje dopunu
borbenog nareðenja Op.br.: 22-117 od 21.10.1994.godine, kojim
nareðuje anga ovanje jedinica prema sljedeæem rasporedu :
- 305. bbr, snagama jaèine bataljona izvršiti napad pravcem:
Debela kosa - Šabanova kosa - tt1313 i ovladati objektima Debela
kosa, stara Titova vila i Šabanova kosa,
- 370. Sbbr, dijelom snaga uz sadejstvo sa 308. bbr izvršiti
napad na pravcu Mala Koprivnica i ovladati istom, a preostalim
snagama ovladati Velikom Šuljagom,
- 308. bbr, napada pravcem k.1013 - k.1051 - k.1153, u
bli em zadatku ovladati Malom rijekom, produ iti napad i ovladati
zapadnim padinama Velike Šuljage i ostvariti kontrolu komunikaci-
je Kupreška vrata - Han luka,
- 307. bbr, izvoditi odbranu na dostignutoj liniji, a dijelom
snaga izvršiti napad i ovladati rejonom Zagine livade i prostorom
ju no od Velike Šuljage, a preostalim snagama iz pravca Biljega
izvršiti napad na pravcu k.907 - Zagina livada.
106
107
5.2 Eksploatacija poŁetnih uspjeha i intenziviranje borbenih

djelovanja
22. oktobar 1994. godine, èetvrti dan operacije
U skladu sa prethodno izdatim nareðenjem K.7.K., u toku

borbenih djelovanja snage 305. bbr uspjele su ovladati objektima :
Debela kosa, Šabanova kosa, stara Titova vila, tt1313 i izbiti u rejon
nove Titove vile.
Snage 370. Sbbr u sadejstvu sa snagama 308. bbr, ovladale
su rejonom Mala Koprivnica i Velika Šuljaga, a snage 307. bbr
rejonom Zagina livada i ostvarile spoj sa 305. bbr u rejonu stare
Titove vile - na asfaltnom putu.
Komunikacija Bugojno - Kupres, rejon Markova okuka, netom

stavljena pod kontrolu jedinica 307. bbr
108
109
Uvoðenje jedinica u borbu
Borba na novodostignutim linijama
110
U skladu sa novopostignutim rezultatima i situacijom na

terenu, K.7.K. svojim borbenim nare enjem za napad Op.br.:22-
118 od 22.10.1994. godine, odluèila je nastaviti napad i gonjenje
razbijenih snaga neprijatelja, prema slijedeæem :
- 370. Sbbr, sa dijelom snaga 308. bbr jaèine bataljona izvrši-
ti napad na pravcima : Vuèjak - Mala vrata - Mala Plazenica i tt1313
- Kupreška vrata i ovladati objektima Vuèjak, Mala vrata, Mala
Plazenica i Kupreška vrata,
- 305. bbr, uvodeæi vlastitu rezervu i snagama u dodiru
izvršiti napad pravcem : Studeno vrilo - Sto er tt1662 - tt1624 -
komunikacija Bugojno - Kupreška vrata i ovladati objektima Sto er
tt1662, tt1624 i Kupreška vrata,
- 307. bbr, izvršiti napad pravcem : Jarèišæe - Vrana -
Viljièevac - Vijenac i ovladati objektima Vrana i Viljièevac,
- 317. Sbbr, imati snage bataljona u rezervi,
- 7. Db, imati u rezervi.
Jedinice u napadnim djelovanjima
111
Faksimil borbenog nareðenja za napad 22-118
112
23. oktobar 1994. godine, peti dan operacije
U toku dana snage 370. Sbbr i 308. bbr izbile su na liniju :

Bojna tt1354 - k.1360 - Kri tt1313 - k.1254 - Vrljevaèa tt1417 -
Ognjilovica k.1167 - Vuèjak tt1406. 305. bbr ovladala je objektom
Sto er tt1624.
Jedinice 307. bbr izvodile su odbrambena borbena djelova-
nja i pripremu za realizaciju dobivenog zadatka. U veèernjim sati-
ma, nakon artiljerijske pripreme, jedna èeta iz sastava 307. bbr izbi-
la je na objekt Vrana, ali zbog loših meteoroloških uslova (kiša i
magla), te izmorenosti ljudstva, ista je izvuèena nekoliko stotina
metara ispod objekta.
Komanda 7. korpusa naredila je stavljanje u pripravnost
sljedeæih jedinica: 3 (tri) èete 325. bbr, 7. Db, 4/17. SKbbr i bVP.
24. oktobar 1994. godine, šesti dan operacije
U skladu sa zadatkom od 22.10.1994. godine, snage 307. bbr

izvršile su napad na dobivenom pravcu i ovladale objektima : Crni
vrh tt1370, Šapèenica k.1368, Rdelj, Kršine i Vinac, te ovladali
komunikacijom Šapèenica - Previja - D amijske livade - Strujin pod
- Viljièevac.
U zonu odgovornosti 305. bbr, u rejon Mali sto er uvedena
je jedinica jaèine ojaèane èete iz sastava 3/317. Sbbr, a u kasnim
veèernjim satima i 2 (dvije) èete iz sastava 325. bbr u rejon od
Malog sto era prema Bilim vodama.
Na kupreški pravac K.7.K. upuæuje dodatne snage : 1/17.
SKbbr, 1/27. bbr i 7. Db (-1).
113
114
25. oktobar 1994. godine, sedmi dan operacije
Snage iz sastava 370. Sbbr, 308. bbr i IDv 37. Mlbr izvršile
su napad na objekat Demirovac, najdominantniji objekat na platou
Velike Plazenice, objekat koji dominira Kupresom i Kupreškom
visoravni sa sjevera, odnosno sjeveroistoka, ali nisu uspjele ovladati
objektom zbog sna nog otpora srpskog agresora.
U toku dana snage su vršile ureðenje dostignutih linija
odbrane, pripreme za naredna borbena djelovanja, a dio snaga je
izvuèen i upuæen na odmor.
U 08,15 sati, sa vatrenog polo aja Risovac-Šabanova kosa,
iz topa ZIS 76 mm, sa dva kumulativna projektila pogoðen je i
uništen agresorski tenk T-55 u rejonu Kupreških vrata, a oko 10,30
sati sa vatrenog polo aja Bukovaèa, protivoklopnom raketom
POLK 9K11 (Maljutka), pogoðena je i uništena agresorska
PRAGA, takoðer u rejonu Kupreških vrata.
Komanda 7. korpusa, cijeneæi postignute rezultate, trenutnu
situaciju, ali i predstojeæe zadatke, uputila je zahtjev preko
Komande 317. Sbbr - Gornji Vakuf, Komandi Zbornog podruèja
"Tomislavgrad" za odr avanje sastanka na temu zajednièkih djelo-
vanja na kupreškom ratištu. Meðutim, Zborno podruèje
"Tomislavgrad", preko 43. db, uputilo je odgovor, u kojem navodi
formalne razloge, zbog kojih se sastanak mo e odr ati tek nakon
28.10.1994. godine.
115
Faksimil odgovora HVO
116
26. oktobar 1994. godine, osmi dan operacije
Snage 370. Sbbr u sadejstvu sa IDv 37. Mlbr izvršile su

napad na objekat Demirovac, uz postizanje manjih uspjeha, ali bez
ovladavanja samim objektom Demirovac.
Dio snaga 3/317. Sbbr, anga ovan je u zoni odgovornosti
305. bbr u rejonu Mali Sto er, odbio više estokih napada srpskog
agresora.
Dio snaga 307. bbr vršio je nasilna izviðanja na pravcu
Ravni Jelin u svrhu pripreme za naredna napadna borbena djelo-
vanja.
Ostale jedinice anga ovane na kupreškom pravcu vršile su
ureðenje dostignutih linija i pripreme za naredna borbena djelova-
nja, kao i odmor ljudstva.
Od posljedica djelovanja dvije agresorske MB mine 120mm,
u rejonu ispod objekta Vrana poginulo je 9, a ranjena su 23 pripad-
nika 307. bbr.
Jedinice u napadnim djelovanjima
117
118
Zarobljeni pripadnici vojske srpskog agresora
Pregled terena nakon odstupanja srpskog agresora
119
27. oktobar 1994. godine, deveti dan operacije
Snage 370. Sbbr u ranim jutarnjim satima ovladale objektom

Demirovac, tt1765. Ovladavanjem objektom Demirovac, stvorene
su realne pretpostavke za dalja djelovanja prema Kupresu, odnosno
postalo je izvjesno ovladavanje Kupreškim vratima i Kupresom.
U toku djelovanja te e je ranjen Komandant 1/370. bbr,
Huso Sušiæ.
37. Mlbr uvedena je i nastavila sa napadnim borbenim djelo-
vanjima na pravcu Ravni Jelin.
Ostale snage na ovom pravcu izvode odbranu, ureðuju lini-
je, vrše pretres terena, te izviðanja za nastavak aktivnih borbenih
djelovanja.
Dostignuta linija, u dotadašnjem toku borbenih djelovanja :
Rasoje, tt1514 - Gavraniæa solila, tt1354 - tt1360 - Kri , tt1313 -
Demirovac, tt1765 - Jame - Šabanova kosa - Sto er, tt1624 - Sto er,
tt1662 (I) - Vrana, tt1757 (I) - Viljièevac - s. Mraèaj - Kalin, tt 1150
- Veliki Siver (I).
Praga u podršci pješadijskim jedinicama

u toku napadnih djelovanja
120
121
28. oktobar 1994. godine, deseti dan operacije
Snage 317. Sbbr zaposjele su objekat Èador, dok je pokušaj

posjedanja objekta Brdo onemoguæen estokom artiljerijskom i
pješadijskom vatrom59. Napad na objekat Veliki Siver je odbijen.
Jedinice 17. SKbbr vršile su pretres terena u rejonu sela
Donji i Gornji Mraèaj, Ravni Jelin i Jelin.
Snage 27. bbr anga ovane u zoni odgovornosti 370. Sbbr na
pravcu Koprivnica - Vuèjak - Bukovaèa.
305. bbr predala je zonu odgovornosti 325. bbr i izvukla
svoje snage na odmor.
Ostale jedinice su vršile pripreme za nastavak napadnih bor-
benih djelovanja.
7. bb, regrutni bataljon, uveden je u zonu odgovornosti 370.
Sbbr i zaposjeo je liniju tt1082 - tt1360 i tt1360 - tt1448.
Pogled na Veliki Siver
59 Prisutne su, mada ne potvrðene informacije da su po snagama Armije RBiH djelovale
snage HVO, koje su nastojale sprijeèiti napredovanje armijskih jedinica prema Vukovskom,
jer se taj prostor nalazio ispred njihovih "borbenih polo aja".
122
123
VK OS RBiH naredio je anga ovanje dijela snaga gardijske

brigade u zoni odgovornosti 7. Korpusa u periodu od 31.10. do
21.11.1994.godine.60
Cijeneæi trenutnu situaciju, K.7.K. je izdala borbeno
nare enje Op.br. : 02/3/1-285-1-4 od 28.10.1994. godine u kojem
se odluèila za nastavak napada i gonjenje razbijenih agresorskih
snaga prema sljedeæem :
- 370. Sbbr, sa 27. bbr i 308. bbr izvršiti napad pravcem :
Demirovac - Bukovaèa - Mala vrata, u bli em zadatku ovladati
objektima Bukovaèa i Previja, a u slijedeæem Malim vratima,
- 325. bbr, sa dostignute linije stvoriti uslove za ovladavanje
Od aèkim sto erom,
- 307. bbr, pripremiti napad pravcem Mali Sto er - Kupres,
- 17. SKbbr, 7. Db i 37. Mlbr napadaju pravcem s. G. Mraèaj
- Lupoglava.
Vatrena podrška jedinica u napadu
60 Nareðenje ŠVK OS RBiH, str.pov.br.: 01-1/21-796 od 28.10.1994.godine, ŠVK OS

RBiH.
124
Faksimil borbenog nareðenja 02/3/1-285-1-4
125
126
30. oktobar 1994. godine, dvanaesti dan operacije
U skladu sa izdatim zadacima, snage 17. SKbbr, sa 37. Mlbr

i 7. Db ovladale su objektima Lupoglava i Sto erac i izbile na
liniju : Viljièevac - Sto erac - Lupoglava - Vršak - Jelin - Ravni
Jelin.
Snage 370. Sbbr, sa 308. bbr i 27. bbr izvodile su napad
pravcem : Demirovac - Previja - Bukovaèa - Mala vrata i uspjele
ovladati manjim dijelom objekta Bukovaèa.
Ostale jedinice su vršile pripreme za nastavak napadnih bo-
rbenih djelovanja.
Komanda 7. K. u skladu sa trenutnom situacijom je izdala
borbeno nareðenje Op.br.: 1-12 od 30.10.1994. godine, sa zadatkom
produ etka napada prema sljedeæem rasporedu :
- 370. bbr, sa 308 .bbr i 27. bbr izvršiti napad pravcem :
Demirovac - Bukovaèa - Mala vrata,
- 317. Sbbr, uvoðenje dijela snaga na lijevo krilo 37. Mlbr i
napad na Veliki i Mali Siver,
- 37. Mlbr, sa ojaèanjima i u sadejstvu sa 17. SKbbr i 317.
Sbbr napada na objekt Ogledalo,
- 17. SKbbr, u sadejstvu sa 37. Mlbr, 7. Db i 307. bbr
produ iti napad pravcem : Lupoglava - Botun,
- 7. Db, sadejstvovati 17. SKbbr i 307. bbr u organizovanju
linije odbrane i produ etku napada ka objektu Vrana; ojaèanu grupu
ubaciti u neprijateljski borbeni raspored na pravcu : Demirovac -
Semešnica - Javorak - Dekala,
- 307. bbr, uvezati liniju sa 17. SKbbr i 7. Db na Viljièevcu i
sa 325. bbr; biti u gotovosti za napad pravcem Mali Sto er - Kupres.
127
128
31. oktobar 1994. godine, trinaesti dan operacije
U toku dana snage 370. Sbbr, 27. bbr i 308. bbr ovladale su
objektima Previja i Bukovaèa.
317. Sbbr uspjela je ovladati objektima Veliki i Mali Siver, a
dio snaga je uputila na lijevo krilo 37. Mlbr, u rejon Ravni Jelin.
Ostale jedinice anga ovane na kupreškom pravcu nastavile
su izvoðenje priprema za nastavak napadnih borbenih djelovanja.
U cilju objedinjavanja borbenih djelovanja na lijevom krilu
kupreškog pravca, Komanda 7. K. je formirala taktièku grupu, TG-
1, od snaga : 17. SKbbr anga ovanih na kupreškom pravcu i 37.
Mlbr sa pridodanim jedinicama (è/bVP, vod SJB Bugojno i vod
LARD PVO).
Za nastavak napada i gonjenje razbijenog neprijatelja K.7.K.
izdala je borbeno nareðenje Op.br. : 1-14 od 31.10.1994. godine, sa
slijedeæim zadacima :
- 317. Sbbr, produ iti napad i ovladati zapadnim padinama
koje izvode na Vukovsko,
- TG-1, izvršiti in injerijsko ureðenje linije i biti u gotovosti
za uvoðenje na pravcu napada 7. Db, istovremeno pripremati obuh-
vatni napad na Crni vrh tt1522,
- 307. bbr, posjesti liniju Viljièevac - Sto erac, preuzeti l/o u
rn. Mali sto er, nastaviti sa pripremama za napad na pravcu Mali
Sto er - Kupreška vrata - Kupres,
- 305. bbr, vršiti izviðanje na pravcu Javorak - Velika
Plazenica - Demirovac - Maglaj,
- 325. bbr, vršiti in injerijsko ureðenje l/o i stvarati uslove za
napad 307. bbr,
- 370. Sbbr, sa 308. bbr i 27. bbr produ iti napad prema
Malim vratima,
- 7. Db, u sadejstvu sa TG-1 produ iti napad pravcem
Viljièevac - Vrana, ovladati Vranom u potpunosti.
129
130
Faksimil borbenog nareðenja 1-14
131
Prema izvještajima dobivenim sa p/k novodostignutih linija

odbrane, kao i iz razmjene podataka izmeðu oficira za vezu Armije
RBiH i HVO, došlo se do saznanja da su se snage HVO ukljuèile u
aktivna b/d na kupreškom pravcu. Snage HVO iz pravca jug/jugois-
tok, sa linija dodira sa srpskim agresorom su izvršile tenkovsko-
pješadijski napad na oslabljene borbene polo aje srpskog agresora.
U napadnim djelovanjima pored snaga HVO iz sastava ZP
"Tomislavgrad", anga ovane su i snage HVO iz sastava ostalih ZP,
te snage HV, iz sastava 1. Gardijskog zbora.
U ovoj fazi borbenih djelovanja, još uvijek nije ostvarena
koordinacija izmeðu snaga Armije RBiH i HVO.
01. novembar 1994. godine, èetrnaesti dan operacije
Snage 7. korpusa Armije RBiH, anga ovane na kupreškom

pravcu uspjele su osigurati potpunu nadmoæ u odnosu snaga nad
agresorom, što je i vidljivo iz šeme Odnos snaga na dan 01.11.1994.
godine.
U toku dana snage 307. bbr su preuzele l/o u rn. Mali sto er.
Ostale jedinice su vršile pripremu za izvoðenje napadnih
borbenih djelovanja, u skladu sa borbenim nareðenjem izdatim
prethodni dan.
Dostignuta linija na dan 01.11.1994. godine : Rasoje -
Demirovac - Široko vrilo - Bukovaèa - 500 m od Malih vrata -
tt1161 - tt1313 - tt1624 - tt1662 (I) - tt1758 (I) - tt1577 - Sto erac -
Kukavièko jezero (I) - Lanište - Debeli javor - M. i V. Siver - Èador.
Srpski agresor je u dva navrata, oko 18,30 i oko 23,00 sati,
djelovao sa po dvije rakete zemlja - zemlja (LUNA R-64), po gra-
dskom podruèju Bugojna, vjerovatno iz pravca Skender Vakufa,
sreæom bez posljedica po ljudske ivote, ali naèinivši velike mate-
rijalne štete.
132
KVANTITATIVNI ODNOS SNAGA

u z/o 7. Korpusa ARBiH
133
134
U cilju objedinjavanja b/d na desnom krilu kupreškog prav-

ca, K.7.K. je formirala TG-2 sastava : 305. bbr i dijelovi gardijske
brigade.
Nastavak napadnih borbenih djelovanja definiran je borbe-
nim nareðenjem Op.br. : 1-19 od 01.11.1994.godine, sa slijedeæim
zadacima :
- TG-2 napada pravcima : Demirovac - Plazenica i Javorak -
Semešnica,
- 7. Db, napada prema Vrani, a dijelom snaga formirati dvije
grupe za izviðanje rejona Javorak - Èuèkovine - Dekala,
- 317. Sbbr, nastaviti napad prema Vukovskom i obezbijedi-
ti bok prema Vukovskom,
- TG-1 izbiti na liniju Crni vrh - Runjevica - Javorac,
- 307. bbr, izvršiti napad na pravcu Mali Sto er - Kupreška
vrata - Kupres,
- 325. bbr sadejstvovati 307. bbr u izvršenju zadatka,
- 370. Sbbr, sa 308. bbr i 27. bbr nastaviti napad prema
Malim vratima i sadejstvovati 307. bbr i TG-2.
U toku dana ostvaren je telefonski kontakt Predsjednika

Predsjedni tva RBiH, Alije Izetbegoviæa, i Komandanta 7. kor-
pusa Armije RBiH, generala Mehmeda Alagiæa, prilikom kojeg je
od strane Predsjednika Predsjedništva RBiH, zahtijevano ostvari-
vanje korektne saradnje sa snagama HVO u izvoðenju borbenih
djelovanja na kupreškom pravcu, te izbjegavanje svih eventualnih
meðusobnih nesporazuma.61
U toku dana borbena djelovanja snaga HVO su dobila na

intenzitetu. Snage HVO su u toku dana ovladale rejonima sela D.
Malovan, Riliæ, G. Vukovsko i Buæevaèa.
Ukljuèivanjem snaga HVO u napadna djelovanja na
61 Vehid Guniæ, navedeno djelo, str.111.
135
kupreškom pravcu, te postignutim rezultatima, srpski agresor na

kupreškoj visoravni je doveden u izuzetno slo enu situaciju. Takva
situacija je pru ala realne moguænosti za potpuno okru enje snaga
srpskog agresora u podruèju grada i Kupreške visoravni istoèno od
komunikacije Kupres - Šujica, što je i ubrzalo dalji tok borbenih
djelovanja.
136
5.3 Gonjenje razbijenih agresorskih snaga, borbeno anga ovanje

snaga HVO
02. novembar 1994. godine, petnaesti dan operacije
Snage TG-1 ovladale su Crnim vrhom tt1522 i izbile na

liniju iznad sela Kudilji. Dostignuta linija jedinica TG-1 : Troljin
vrh, put u selu Kudilji - Javorac - V. Runjevica - Crni vrh - s.
Bakoviæi - s. Kukavice - Lupoglava. U toku djelovanja snage TG-1
su zaplijenile znaèajne kolièine MTS.62
Snage 370. Sbbr sa 27. bbr i 308. bbr izbile su na k.1409 i
Mala vrata.
U toku napada prema Kupreškim vratima poginuo je
Komandant manevarskog bataljona 308. bbr Enver Ramulj, a nje-
gov zamjenik, Enes Deliæ iako ranjen, preuzima komandu i nastav-
lja sa izvoðenjem borbenih djelovanja.
TG-2 je izvodila napadna b/d na pravcima Demirovac -
Plazenica i Javorak - Semešnica.
U prijepodnevnim satima, Komandant 7. korpusa Armije
RBiH, general Mehmed Alagiæ je boravio u Komandi ZP
"Tomislavgrad" u Tomislavgradu, po pozivu Glavnog sto era HVO
(GS HVO), radi dogovora oko zajednièkih borbenih djelovanja u
oslobaðanju Kupresa i Kupreške visoravni. Sastanak nije odr an iz
razloga neadekvatnog komandnog nivoa starješina HVO prisutnih
sastanku. Odbijajuæi razgovor sa starješinama HVO ni eg
komandnog nivoa, general Mehmed Alagiæ je uputio poziv za
ponovno odr avanje sastanka i predlo io da se isti odr i u Gornjem
Vakufu, u Komandi 317. Sbbr u 23,00 sata.
62 Zaplijenjena sredstva : 1 m/v TAM-110 sa centrom veze, 1 m/v dajc pun MTS
uglavnom naoru anja i municije, 1 putnièko m/v, te znaèajna agresorska dokumentacija

komande bataljona iz sastava 7. mtbr, 2. KK "VRS".
137
138
U toku dana na isturenom komandnom mjestu 7. korpusa

Armije RBiH (IKM), u Bugojnu, boravio je Komandant ŠVK OS
RBiH, armijski general Rasim Deliæ.63 Svrha posjete Komandanta
ŠVK OS RBiH se odnosila na sagledavanje stanja na bojištu i dalja
zajednièka djelovanja armijskih snaga sa snagama HVO, te na pre-
duzimanje mjera za sprjeèavanje moguæih eventualnih incidenata
izmeðu jedinica Armije RBiH i HVO.64
Nastavak napadnih b/d, za naredni dan, predviðen je bo-
rbenim nareðenjem Op.br.: 1-25 od 02.11.1994.godine, sa sli-
jedeæim zadacima:
- 317. Sbbr, izbiti na liniju puta G. i D. Vukovsko i biti u
gotovosti za preuzimanje linije od TG-1,
- TG-1 spustiti l/o ni e i sa 7. Db napadati prema Vrani,
- 307. bbr nastaviti napad prema Kupresu, biti u gotovosti za
uvoðenje jednog bataljona na Veliku Plazenicu,
- 325. bbr sadejstvovati 307. bbr,
- 370. Sbbr, sa 27. bbr i 308. bbr produ iti napad i sade-
jstvovati 307. bbr i TG-2,
- 7. Db sadejstvovati TG-1,
- TG-2 produ iti napad pravcem V. Plazenica - Javorak -
Kri .
63 Vehid Guniæ, navedeno djelo, str.111.

64 Usaglašavanje daljih zajednièkih djelovanja jedinica Armije RBiH i HVO, armijski
general Rasim Deliæje trbao realizovati po nareðenju Predsjednika Predsjedništva RBiH, Alije
Izetbegoviæa, a u skladu sa zahtjevom Predsjednika FBiH, Krešimira Zubaka.
139
03. novembar 1994. godine, šesnaesti dan operacije
U toku noæi 02./03.11.1994. godine, u Komandi 317. Sbbr, u

selu Krupa, Gornji Vakuf, odr an je sastanak predstavnika Armije
RBiH i HVO s ciljem usklaðivanja daljih djelovanja na kupreškom
pravcu.
Jedinice 7. korpusa Armije RBiH u rejonu Kupreških vrata
Oko 03,00 sata postignut je sporazum, kojim je definiran

nastavak zajednièkih djelovanja prema srpskom agresoru, ali i
izvlaèenje dijela snaga Armije RBiH sa linija dostignutih pretho-
dni dan, kako bi se snagama HVO stvorio prostor za uvoðenje
jedinica.
140
Faksimil Sporazuma Armija RBiH - HVO
141
Sporazum potpisan od predstavnika A RBiH i HVO, najbo-

lja je potvrda da su postignuti rezultati od strane jedinica 7. korpusa
Armije RBiH uslovili i doveli do zajednièkog oslobaðanja Kupresa
i Kupreške visoravni.
U toku noæi 02./03.11.1994. godine, srpski agresor je
zapoèeo sa izvlaèenjem snaga, sredstava i civilnog stanovništva iz
grada Kupresa, te povlaèenje snaga sa borbenih polo aja prema
jedinicama Armije RBiH i HVO. Srpski agresor je pristupio formi-
ranju borbenih polo aja na liniji: s. Zlosela - Maglaj - V. Plazenica-
- Dekala, istovremeno dovodeæi dodatne snage u rejon s. Rastièevo-
- s. Blagaj.65 (u širem rejonu s. Blagaj je uoèeno oko 50 oklopnih
vozila).
U ranim jutarnjim satima nareðeno je izvlaèenje snaga TG-1
sa dostignutih linija, radi omoguæavanja napredovanja snaga HVO.
Manji dio snaga 307. bbr je oko 10,00 sati ušao u grad
Kupres.
Do 11,00 sati snage 7. korpusa su ovladale objektima :
Grguraèa, M. Plazenica, Kupreška vrata, Sto erom, selom Goravci,
a dio snaga i samim gradom.
Oko podneva je uspostavljen punkt na ulazu u grad iz prav-
ca Kupreških vrata i izvršeno izvlaèenja snaga TG-1 sa prethodno
dostignutih borbenih polo aja, te ostalih snaga iz samog grada.
Uspostavljena je linija odbrane : Mala Plazenica - Grguraèa -
Bukovaèa - Demirovac.
Snage HVO su u grad ušle oko 15,30 sati i nastavile dalja
borbena djelovanja prema sjeverozapadu Kupreške visoravni.
Po okonŁanju esnaestog dana operacije, izvije teno je da

su prijevoj Kupre ka vrata i grad Kupres oslobo eni od srpskog
agresora.
65U širem rejonu s. Blagaj je uoèeno oko 50 oklopnih vozila. Ratni dnevnik Komande 7.
korpusa ARBiH, str. 227.
142
Praga u tunelu Kupreška vrata, nakon uspješnih

borbenih djelovanja
Punkt Armije RBiH i HVO na Kupreškim vratima
143
144
5.4 Borbena djelovanja nakon oslobo enja Kupresa
Borbena djelovanja na kupreškom pravcu nastavljena su i u

periodu nakon oslobaðanja grada Kupresa. Snage Armije RBiH su
te ište borbenih djelovanja prenijele na plato Velike Plazenice i
dominantne objekte na gredi Velika Plazenica - Dekala, nastojeæi
ovladati istima i stvoriti povoljne uslove za napredovanje prema
Donjem Vakufu iz pravca jugozapada. Snage HVO te ište borbenih
djelovanja usmjeravaju u zahvatu komunikacije Kupres - selo
Blagaj i nastoje napredovati prema sjeverozapadnom dijelu
Kupreške visoravni, s ciljem osiguranja potpunih uslova za sigurno
i neometano korištenje komunikacije Kupres - Šujica - Livno.
Odreðeni pomaci na pravcu napada armijskih snaga su
ostvareni u poèetnom periodu. Meðutim, zbog izuzetno intenzivnog
anga ovanja jedinica 7. korpusa Armije RBiH u prethodnim bo-
rbenim djelovanjima, te suoèavanja sa pogoršanjem meteoroloških
uslova i teško pristupaènim terenom, ali i èinjenicom da je srpski
agresor izvršio pregrupisavanje snaga i dodatno ojaèao vlastite
snage anga ovane na tom pravcu, znaèajniji rezultati nisu ostvareni.
Snage HVO, takoðe suoèene sa širokim i otvorenim
zemljištem te sna nim oklopno-mehanizovanim jedinicama srpskog
agresora, nisu ostvarile znaèajnije uspjehe u periodu neposredno
nakon osloboðenja Kupresa.
145
kupres VI ispravak.qxd 22.3.2010 16:22 Page 147
VI
ISKUSTVA, REZULTATI I POUKE

KUPREŠKE OPERACIJE
6.1 Rezultati ostvareni tokom izvo enja Kupre ke operacije
U toku "Kupreške operacije" oslobo en je ve i dio

Kupre ke visoravni, grad Kupres i planinski prijevoj velikog
znaèaja, Kupre ka vrata. Osloboðeno je oko 130 km2 privremeno
zaposjednute teritorije na pravcu napada jednica 7. korpusa Armije
RBiH.
Razbijena je 7. motorizovana brigada, a i 2. Krajiškom
korpusu su u cjelini naneseni gubici, jer su istovremeno i snage 5.
korpusa Armije RBiH postigle znaèajne rezultate u djelovanjima
prema tom korpusu, od kojih se on nije uspio oporaviti do kraja rata.
Ovo je predstavljalo izuzetno povoljnu okolnost za završne operaci-
je Armije RBiH u toku 1995. godine, naroèito u zonama odgo-
vornosti 5. i 7. korpusa. U toku operacije zarobljen je veliki broj
agresorskih vojnika, a zaplijenjen je znaŁajan ratni plijen u
materijalno-tehnièkim sredstvima.
Du ina fronta jedinica 7. korpusa Armije RBiH, ali i snaga
HVO je znatno smanjena, èime su stvoreni uslovi za izvlaèenje
veæeg broja jedinica i pripreme za naredna napadna djelovanja. 7.
korpus je nakon uspjeha na kupreškom pravcu, iz zone odgo-
vornosti prema srpskom agresoru, iz neposrednog borbenog dodira
izvukao Łetiri brigade, sa kojima je provoðena intenzivna borbena
obuka i pripreme za napadna djelovanja, od kojih je svakako
najzna;ajnije Vlašiæka operacija u martu 1995. godine.
Snage HVO su "vra ene" u rat protiv srpskog agresora
nakon du eg perioda meðusobnih sporazuma o primirjima i nena-
padanjima izmeðu srpskog agresora i snaga HVO. Pored snaga
HVO evidentno je i anga ovanje snaga HV, 1 . Gardijskog zbora.
"Zajednièkim" djelovanjima snaga Armije RBiH i HVO,
me usobno nepovjerenje je potisnuto u drugi plan i sve snage su
okrenute prema srpskom agresoru.
Moral pripadnika Armije RBiH, ali i snaga HVO, koje su
1992. godine upravo na Kupresu do ivjele veliki poraz, zabilje io je
149
veliki porast nakon ove operacije, dok je moral srpskog agresora

do ivio strahovit pad. O stanju u redovima srpskog agresora
svakako dovoljno govori i podatak, da je neposredno po oslobaða-
nju Kupresa, na prostoru od Kupresa do Bihaæa boravio i ratni
zloèinac Radovan Karad iæ, prvi put u uniformi i vidno uspanièen
zbog situacije na terenu.
Definitivno je preuzeta inicijativa od srpskog agresora u
zoni odgovornosti 7. korpusa Armije RBiH, koja polahko prerasta
sa taktièkog na operativni nivo.
Rezultati ostvareni tokom Kupreške operacije ostvarili su
pozitivan uticaj na cijelu Armiju RBiH. Ubrzo po njenom izvoðe-
nju su uslijedili znaèajni borbeni uspjesi. U zoni odgovornosti 1.
korpusa, na treskavièko-trnovskom bojištu, u zoni odgovornosti 2.
korpusa, u rejonu Lisaèe, u zoni odgovornosti 3. korpusa, na Še-
riæko-tesliækom pravcu i veæ ranije pomenuti uspjesi 5. korpusa u
operaciji "Grmeè-94".
Pored uticaja rezultata ostvarenih tokom Kupreške operacije

na vojnu situaciju, znaŁajan uticaj je ostvaren i na politiŁku
situaciju.
Svakako je da je uspješno zajednièko djelovanje snaga
Armije RBiH i hrvatskih snaga u završnoj fazi izvoðenja Kupreške
operacije pru ilo dodatni politièki poticaj procesu za ivljavanja tek
uspostavljene Federacije BiH, te uticalo na dalju uspostavu po-
vjerenja izmeðu Bošnjaka i Hrvata.
Oslobaðanjem veæeg dijela Kupreške visoravni od srpskog
agresora, u funkciju je stavljena izuzetno va na putna komunikaci-
ja, Split - Kamensko - Livno - Kupres - Bugojno. Stavljanjem te
komunikacije u funkciju omoguæen je znatno veæi promet ljudi i
roba izmeðu Republike Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske,
a time je znatno unaprijeðen sistem logistièkog osiguranja jedinica
Armije RBiH, naroèito njenog 7. korpusa. Korištenjem te komu-
nikacije izbjegnuta su mnogobrojna maltretiranja Bošnjaka i
pljaèkanje roba namijenjenih Bošnjacima i jedinicama Armije
150
RBiH, na potezu Metkoviæ - Mostar.

Svakako da posebno znaèajan rezultat le i u èinjenici da je
zajednièko djelovanja Armije RBiH i hrvatskih snaga u završnoj
fazi Kupreške operacije, ukazalo meðunarodnoj zajednici na
najdjelotvorniji pravac djelovanja prema srpskom agresoru. U cilju
okonèanja agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu i postizanja
trajnog mira, neizostavno je bilo politièke odluke i pritiske ka
srpskom agresoru podr ati ne samo prijetnjom vojnom moæi, veæ i
njenom upotrebom, jer je srpski agresor u tom periodu uva avao
iskljuèivo upotrebu sile i pod njenim pritiskom bio spreman na
kompromise.
151
152
Kada se analiziraju rezultati "Kupreške operacije", neophod-

no je spomenuti i armijske gubitke. U periodu izvoðenja "Kupreške
operacije", dakle od 19.10. do 03.11.1994.godine, jedinice 7. kor-
pusa Armije RBiH su imale sljedeæe gubitke :
153
Spisak poginulih pripadnika 7. korpusa ARBiH u periodu

izvoðenja Kupreške operacije
154
6.2 Dileme oko anga ovanja snaga Armije RBiH i HVO u

osloba anju Kupresa
Izvori razlièite provenijencije, prije svega oni sa prostora

Bosne i Hercegovine pod kontrolom legalnih organa vlasti, kao i
oni sa prostora Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine pod
kontrolom paradr avne tvorevine "Hrvatske Republike Herceg-
Bosne", najèešæe imaju dijametralno suprotstavljena mišljenja o
ulozi jedinica Armije RBiH i HVO u oslobaðanju Kupresa.
Pisanje hrvatske štampe iz tog perioda, kao i radovi koji se
bave periodom agresije na Republiku BiH, s osvrtom na vojno-poli-
tièka dešavanja, gotovo da i ne spominju uspjehe jedinica 7. ko-
rpusa Armije RBiH na kupreškom pravcu u toku oktobra 1994.
godine, koji su upravo i doveli do oslobaðanja Kupresa, a kada to i
uèine nastoje minorizirati te uspjehe.
"…Specijalni izaslanik predsjednika Clintona Charles
Redman uz logistièku pomoæ Petera Galbraitha, amerièkog vele-
poslanika u Zagrebu, u o ujku 1994. g. dogovorio je primirje
izmeðu bosanskih Hrvata i Muslimana koje je potrajalo.
Uspostavljeno primirje otvorilo je put za prihvaæanje washington-
skog sporazuma prema kojem je stvorena Federacija BiH….Ovaj
politièki sporazum uskoro je poèeo mijenjati i situaciju na terenu.
Tijekom jeseni 1994. g. HVO potpomognut HV-a i bosanskom
armijom uspio je zauzeti strateški va an Kupres, što je Hrvatskoj
omoguæilo da poveæa vojni pritisak na Knin…"66
" …Meðutim, ni sada, kada se "ratna sreæa" okrenula, prièa-
ma iz "pouzdanih izvora" nije došao kraj. Uspjeh HVO-a na
kupre kom boji tu i ulazak u taj gradi popraæen je tvrdnjama da
su Srbi predali Hrvatima grad bez borbe kako u njega ne bi ušli
66 Jadranka Poloviæ, UTJECAJ SAD NA HRVATSKU POLITIKU 1990.-2000, Slobodna

Dalmacija, 27. septembar 2001. godine, Split.
155
Muslimani. Drugi su opet "znali" da su Kupres oslobodile postrojbe

Armije BiH, to su èak tvrdili i neki muslimanski zapovjednici, i da
su ga prepustile Hrvatima, što je kasnije demantirala èinjenica da
Armija BiH nakon toga "uspjeha" nije pošlo za rukom osloboditi
niti jedno naseljeno mjesto, premda se neprekidno prièa da su
njezine snage na samom ulazu u ovaj ili onaj grad…."67
"… Velike udare Srbima zadaju postrojbe Hrvatskoga vije a
obrane. U briljantnoj akciji oslobo en je Kupres i cijela Kupre ka
visoravan, a nezaustavljiv je bio juriš hrvatskih bojovnika kod
oslobaðanja Livanjskoga polja i zauzimanja dominantnih kota na
Dinari…."68
" …Nitko normalan ne zamjera HV-u što je oslobodio
Kupres, Vakuf, Šuicu ili Šipovo…" 69
"… - Postrojbe HVO-a oslobodile selo Donji Malovan
(Duvnjake, Mariæe, Kanaliæe) i ovladale znaèajnim strateškim kota-
ma: Runjavim vrhom, Crklim vrhom, Malim Malovanom i
Kamenitom glavom, javlja HABENA iz Mostara.
- Nakon èetiri dana silovitih borbi na kupreškoj visoravni,
HVO u ao u Kupres…" 70
"…Rastereæeni sukoba s Armijom BiH, postrojbe HVO-a
krenule su u kvalitetnu pripremu i vojno osloba anje op ine
Kupres (3. 11.1994.)…"71
67 Ivan Šabiæ, PROZIRNI PROTUHRVATSKI SCENARIJI, Vjesnik, 16. august 1995.
godine, Zagreb.
68 M. Piškor, SRPSKI AGRESOR GUBI RAT, Veèernji list, 12, jul 1995. godine, Zagreb.
69 Jurica Pavièiæ, BORIO SAM SE KOD STOCA, ZNAM DA PRALJAK LA E, Jutarnji
list, 06. april 2002. godine.

70 Luka Gavranoviæ, DOMOVINSKI RAT, Spomenar 1. - 7. studenoga, Dom i svijet, broj
398, 1. novembar 2002. godine, Zagreb.

71 Vinko Èavloviæ, KAKO JE POÈEO RAT U BOSNI, Dom i svijet, broj 380, 11. april
2002. godine, Zagreb.
156
"Poslije toga Livanjska bojišnica se nije mijenjala sve do

onog trenutka kad smo mi ponovno oslobodili Kupres i krenuli
desnom stranom Livanjskog polja, prema Dinari i cjelokupnu
situaciju hrvatskog bojišta doveli u potpuno drugo stanje"72
"…Isti razlozi nam ne daju zaboraviti ni letke i pozive iz
1995. godine u kojima stoji proglas: "Hrvatske snage, HV i HVO,
oslobodile su gradove u kojima postoje povoljni uvjeti za ivot:
Jajce, Kupres, Drvar, Šipovo, Glamoè, Bosansko Grahovo…."73
Panorama kupreške visoravni
72 Razgovor sa generalom Slobodanom Praljkom, HRVATI NISU KRIVI ZA RAT S
MUSLIMANIMA, Dom i svijet, broj 367, 7. januar 2002. godine.

73 M. Topiæ, POVRATAK NEMA ALTERNATIVU, Bobovac - List vareških hrvata, broj
39, mart 1998. godine.
157
Naroèitu pa nju borbenim djelovanjima na kupreškom

pravcu posvetio je zagrebaèki "NACIONAL", u svom broju obja-
vljenom 04. novembra 1994. godine, neposredno po osloboðenju
Kupresa i dijela Kupreške visoravni. U svom èlanku novinar Denis
Kuljiš spominje i uspjehe postignute od strane jedinica Armije
RBiH, ali svjesno ili nesvjesno izostavlja oslobaðanje teritorije od
strane 7. korpusa Armije BiH, na ju nom dijelu fronta napada,
preko koje su snage HVO i ušle u Kupres, nakon izvlaèenja jedini-
ca 7. korpusa sa tog podruèja.
Šema borbenih djelovanja na Kupresu, objavljenja u Globusu

04.11.1994. godine.
158
Kada su u pitanju razmišljanja i zvanièni stavovi Armije

RBiH, prvenstveno njenog 7. korpusa, ali i predstavnika najviših
organa vlasti Republike Bosne i Hercegovine, mo e se reæi da
nijednog momenta nije dozvoljeno osporavanje postignutih rezulta-
ta jedinica Armije RBiH, ali i da je stalno potvrðivano uèešæe snaga
HVO (mo emo slobodno kazati i HV - primjedba autora) i znaèaj
borbenih djelovanja u završnoj fazi operacije.
Bez namjere da se odgovori na pitanja "Ko je oslobodio
Kupres" ili "Zašto je Kupres predat snagama HVO", koja su dosta
èesta, pored veæ predstavljenih èinjenica, nameæe se nekoliko ana-
litièkih podataka, koji mogu pomoæi samostalnom donošenju
zakljuèaka.
Kao neosporne i na prethodnim stranicama potvrðene, mogu

se identificirati sljedeæe èinjenice :
* Borbena djelovanja pod nazivom "JESEN - 94", kasnije

nazvana Kupreška operacija, planirana su na nivou Komande 7.
korpusa Armije RBiH. Planirana borbena djelovanja kupreški
pravac su tretirala kao pomoæni pravac napada 7. korpusa u toku
izvoðenja napadnog boja na komarsko-vrbaskom pravcu. U
planovima, Kupres niti Kupreška vrata nisu identifikovani kao cilj
borbenih djelovanja. U planiranim djelovanjima nije razmatrana
moguænost zajednièkog djelovanja armijskih jedinica i snaga HVO,
ili ukljuèivanje snaga HVO na posebnom pravcu.
* Borbena djelovanja "JESEN - 94" zapoèela su 19. oktobra

1994. godine. Po ostvarivanju poèetnih rezultata na kupreškom
pravcu, koji su otvorili moguænost za dalja napredovanja prema
Kupreškoj visoravni, eksploataciju ostvarenih rezultata, Komanda
7. korpusa je pregrupisala snage i sa komarsko-vrbaskog i sa
vlašiækog pravca i te ište napadnih djelovanja prenijela na
kupreškom pravcu.
159
* Kontinuitet napadnih djelovanja je osiguran pregrupisa-

vanjem snaga 7. korpusa, što je poluèilo adekvatne rezultate. Do 25.
oktobra 1994. godine (sedmi dan operacije), 7. korpus je ovladao
velikim brojem znaèajnih objekata na kupreškom pravcu i uspio u
potpunosti razbiti prednji kraj agresorske 7. mtbr na cjelokupnom
kupreškom pravcu. Jedinice Armije RBiH su se 25. oktobra nalazile
na liniji : planinarski dom Duboka - Rdelj tt1391 - ispod objekta
Viljièevac - Jarèišæe - Mali Sto er - Vršak tt1313 - Vuèjak - Velika
Vrljevaèa - Kri tt1313 - Bojna tt1360. Ostvarena je potpuna
kontrola komunikacije Bugojno - Kupres do rejona 2 kilometra od
prijevoja Kupreška vrata i stvorene sve neophodne pretpostavke za
osloboðenje Kupreških vrata i grada Kupresa. Toga dana je od
strane Komande 7. korpusa Armije RBiH tra en sastanak sa
Komandantom ZP "Tomislavgrad" radi sagledavanja moguænosti
zajednièkog djelovanja snaga Armije RBiH i HVO na kupreškom
pravcu. Odgovor ZB "Tomislavgrad", upuæen preko 43. domo-
branske bojne, istog dana, otklonio je moguænost odr avanja sas-
tanka, pri tome kao razloge navodeæi pitanja formalne prirode.74
* Trinaesti dan operacije, 31.10. 1994. godine, snage 7. kor-

pusa Armije RBiH nalazile su se na liniji Bojna tt1360 - Kri tt1313
- Demirovac tt1765 - Bukovaèa tt1475 - Mali Sto er tt1624 - ispod
objekta Vrana - Viljièevac tt1577 - Lupoglava tt1432 - Siver tt1554.
Ovladano je objektom Demirovac, najdominantnijim objektom sa
sjeveroistoka Kupreške visoravni, a snage su se nalazile na manje
od 1.000 metara od Kupreških vrata, na manje od 500 metara od
Malih vrata, dok su komunikacije iz Vukovskog polja prema
Kupresu stavljene pod kontrolu.
Tog dana su zabilje ena prva djelovanja snaga HVO iz pravca juga
prema polo ajima srpskog agresora na Kupreškoj visoravni. Snage
HVO su zapoèele tenkovsko-pješadijske napade sa linija razdvaja-
74Autor je namjerno upotrijebio rijeè "formalne", jar kako u istu ravan dovesti zadatak
primopredaje du nosti u jedinici bilo kojeg nivoa i zadatak oslobaðanja domovine.
160
nja na prostoru Šujice i Ravanjskog polja.
* Èetrnaestog dana operacije, 01.11.1994. godine, snage 7.

korpusa Armije RBiH izbile su u selo Pavloviæe i stavile pod punu
kontrolu komunikaciju selo G. Vukovsko - s. Kukavice - Kupres.
Snage HVO na ju nom dijelu Kupreške visoravni ovladale su seli-
ma D. Malovan, Riliæ, G. Vukovsko i Buæevaèa.
* U prijepodnevnim satima 02. novembra, Komandant 7.

korpusa Armije RBiH, general Mehmed Alagiæ, je boravio u
Tomislavgradu, u Komandi ZP "Tomislavgrad", po pozivu GS
HVO, radi dogovora oko zajednièkog djelovanja jedinica Armije
RBiH i HVO u oslobaðanju Kupresa i Kupreške visoravni.
Sastanak nije odr an iz razloga neadekvatnog komandnog nivoa
prisutnih starješina HVO. Nakon toga je general Alagiæ je predlo io
odr avanje sastanka istog dana u 23,00 sata u Komandi 317. Sbbr u
Gornjem Vakufu.
U toku tog dana snage 7. korpusa Armije RBiH su ovladale obje-
ktima Ogledala, tt1493, Crni vrh, tt1522, Javorac, tt1400 i Velika
Runjevica, k.1392, te selom Kukavice i Kukavièkim vratima i time
izbile jugoistoèno od grada Kupresa, pri tome nemajuæi veæih
prepreka za dalje napredovanje prema samom gradu.
Snage HVO su u toku dana grupisale snage, nisu ostvarile znaèajni-
ja napredovanja jer ista nisu bila moguæa bez prethodne koordinaci-
je sa snagama 7. korpusa Armije RBiH.
161
Faksimil isprike Naèelnik GS HVO
162
* U noæi 02./03. novembra 1994. godine, u Komandi 317.

Sbbr u Gornjem Vakufu, odr an je sastanak visokih vojnih zvanièni-
ka Armije RBiH i HVO. Nakon više sati iscrpne diskusije, te utvrði-
vanja stvarne situacije na terenu, u 03,25 03.11. je potpisan
"Sporazum o razgranièenju postrojbi - jedinica za vrijeme bojnih -
ratnih djelovanja na Kupreškom ratištu - bojišnici i poslije, zaje-
dnièkog uèešæa u narednim operacijama".
Ovaj sporazum, predvidio je izvlaèenje snaga Armije RBiH "iz
rejona Javorac - tt1400 - Runjevica - Crni vrh tt1522" radi
omoguæavanja borbenih djelovanja snaga HVO "pravcem Vrelinska
dolina - Mali kri - s. Otinovci - s. Begovo Selo - Skok - s. Lediæi -
iskljuèno Mala Plazenica - Paljike - s. Juriæi - s. Rastièevo".
Svakako da ovaj sporazum predstavlja najbolju verifikaciju
dostignutih linija u borbenim djelovanjima snaga Armije RBiH i
HVO.
* Dijelovi snaga 7. korpusa Armije RBiH su u grad Kupres

ušli oko 10,00 sati 03.11.1994. godine, a oko podneva su po
nareðenju izvuèeni iz grada. Punkt iz pravca tunela na Kupreškim
vratima prema gradu je uspostavljen oko 12,00 sati. Snage HVO iz
pravca jugoistoka su ušle u grad tek oko 15,00 sati.
163
6.3 Iskustva proistekla iz Kupre ke operacije
Borbenim djelovanjima pod nazivom "Kupreška operacija",

koja su trajalo relativno kratko, ostvareni su znaèajni rezultati. U
toku izvoðenja "Kupreške operacije" uoèena su brojna pozitivna
rješenja koja treba uoblièiti i koristiti kao osnovu za obuèavanje
vojnih jedinica za izvoðenje borbenih djelovanja u sliènim uslovi-
ma terena, stanja ljudstva i ratne tehnike.
Od pozitivnih rješenja primijenjenih u toku izvoðenja

"Kupreške operacije" posebno vrijedi istaæi slijedeæa :
1. Sveobuhvatno pripremanje jedinica za izvoðenje bor-

benih djelovanja, prvenstveno izviðanje neprijateljevog prednjeg
kraja, ali i dubine, njegovih pravaca dotura i evakuacije, te
pripremu jedinica za borbu po dubini u uslovima brze promjene
situacije i nedovoljnog poznavanja iste.
2. Uvo enje jedinica anga ovanih na kupreškom,

pomoænom pravcu napada, u neprijateljevu pozadinu prije otpoèi-
njanja borbenih djelovanja, te zapreŁavanje putnih komunikacija
koje je neprijatelj koristio za dotur i evakuaciju. Provoðenje ovih
aktivnosti naroèito se pozitivno odrazilo u zoni napada 307. bbr,
kada je prilikom uvoðenja rezerve, neprijateljsko motorno vozilo sa
pojaèanjem naišlo na PT minu, što je izazvalo dodatnu paniku u nje-
govim redovima, i dodatno ga usporilo u uvoðenju rezerve, što je
armijskim snagama pru ilo dodatno vrijeme za eksploataciju poèe-
tnih uspjeha. Pored ovog primjera, praksa ubacivanja snaga u
neprijateljevu pozadinu je korištena tokom cijelog perioda trajanja
"Kupreške operacije", a i sama operacija je upravo zapoèela na ovaj
naèin kada su snage 307. bbr i 370. Sbbr uvele dijelove jedinica u
pozadinu neprijatelja, a tek potom otpoèele sa borbenim djelova-
njem.
164
3. Stalno praæenje situacije i ostvarivanje neposrednog

uvida u aktivnosti podèinjenih jedinica, od strane Komande 7. ko-
rpusa Armije RBiH, te neposredno anga ovanje èlanova Komande
7. korpusa na te ištu izvoðenja borbenih djelovanja, dovelo je do
pravovremene i pravilne procjene poèetnih uspjeha jedinica u
napadnim borbenim djelovanjima, što je rezultiralo pravovremenim
preno enjem te i ta napada 7. korpusa i brzim pregrupisavanjem
snaga. Svakako da ovdje spada formiranje i funkcionisanje
isturenog komandnog mjesta (IKM) Komande 7. korpusa u
Bugojnu, koje je neposredno pratilo borbenu situaciju i pravovre-
meno donosilo neophodne odluke o anga ovanju snaga i sredstava.
4. Potpuno, pravovremeno i sveobuhvatno planiranje, prije

otpoèinjanja borbenih djelovanja, omoguæilo je Komandi 7. korpusa
da u izuzetno kratkom vremenu izvrši pregrupisavanje snaga ko-
rpusa sa vlašiækog i komarsko-vrbaskog na kupreški pravac i na taj
naèin saèuva inicijativu i odr i tempo napada. Komanda korpusa je
u periodu od 48 sati uspjela izvuæi bataljon iz borbenog dodira na
vlašiækom pravcu, izvršiti marševanje tog bataljona i uvesti ga u
borbu na kupreški pravac.
5. Me usobno pretpoŁinjavanje jedinica svih nivoa, u

prvom dijelu izvoðenja operacije, prvenstveno rukovoðeno boljim
poznavanjem terena od strane jedinica sa tog prostora, pokazalo se
moguæim, smanjilo se vrijeme potrebno za uvoðenje jedinica i
upoznavanje sa terenom, što je takoðer doprinijelo odr avanju
tempa napada i zadr avanju inicijative.
6. Ukrupnjavanje manjih jedinica, odnosno dijelova jedini-

ca anga ovanih pored osnovne zone i na kupreškom pravcu, tj.
formiranje privremenih sastava - taktiŁkih grupa, olakšalo je
izvoðenje borbenih djelovanja, naroèito u završnom dijelu operaci-
je, kada su ovi sastavi postigli znaèajne rezultate u gonjenju razbi-
jenih neprijateljskih snaga.
165
7. Upornost u izvoðenju borbenih djelovanja, što u

dotadašnjem periodu izvoðenja borbenih djelovanja na tim prostori-
ma nije bio sluèaj. Jedinice nisu i pored teškoæa i neuspjeha u
napadnim djelovanjima, odustajele od izvršavanja zadataka. Vršena
su sagledavanja situacije, otklanjanje uoèenih nedostataka, eventu-
alne izmjene planova djelovanja, a potom su djelovanja ponavljana,
sve do potpunog izvršenja dodijeljenog zadatka.
8. Anga ovanje jedinica civilne za tite na zadacima

in injerijskog ureðenja novodostignutih borbenih polo aja u uslovi-
ma ogranièenih resursa armijskih in injerijskih jedinica, te upotre-
ba ovih jedinica za asanaciju terena, omoguæili su vojnim snagama
fokusiranje na napadne borbene operacije.
9. LogistiŁka podr ka izvoðenja borbenih djelovanja od

strane institucija vlasti na teritoriji i aktivnih privrednih organizaci-
ja, prvenstveno u transportnim kapacitetima, te u artiklima
neophodnim za ishranu u terenskim uslovima, dodatno je doprini-
jela efikasnosti izvoðenja borbenih djelovanja.
166
6. 4 ZakljuŁak
Borbeno djelovanje "JESEN -94", koje je u toku same rea-

lizacije preraslo u borbena djelovanja poznatija pod nazivom
"Kupreška operacija", planirano je u cilju odr avanja inicijative
jedinica 7. korpusa Armije RBiH, koja je veæ u ljeto 1994. godine
polahko prelazila na stranu armijskih jedinica.
Borbeno djelovanje "JESEN - 94", zamišljeno kao napadni
boj na komarsko-vrbaskom pravcu predviðalo je napad na dva
pravca, od kojih je glavni trebao biti komarsko-vrbaski, a pomoæni
kupreški pravac. Meðutim, razvoj situacije po samom otpoèinjanju
izvoðenja borbenih djelovanja, neuspjeh na komarsko-vrbaskom,
glavnom pravcu napada i postizanje uspjeha, veæih od planiranih, na
kupreškom, pomoænom pravcu napada, uslovio je pregrupisavanje
snaga 7. korpusa na kupreški pravac i nastavak napadnih borbenih
djelovanja, što je u konaènom dovelo do postizanja znaèajnih rezul-
tata.
Ovo borbeno djelovanje je potvrdilo od ranije poznato pra-
vilo ratne vještine, da u toku planiranja i izvoðenja napadnih bo-
rbenih djelovanja mora postojati spremnost za pravovremenu reak-
ciju ukoliko se na pomo nom pravcu postignu znaŁajniji rezultati
u odnosu na glavni pravac napada.
Takoðer, izvoðenje ovog borbenog djelovanja od strane
komandi i jedinica 7. korpusa, pokazalo je da je 7. korpus dorastao
izvo enju borbenih djelovanja na irem frontu napada, borbenih
djelovanja du eg vremenskog trajanja i u razliŁitim vremenskim
uslovima, ali i brzom i obimnom pregrupisavanju snaga. Mo e se
reæi da je poslije ovog borbenog djelovanja bilo oèito da su armijs-
ki korpusi osposobljeni i opremljeni i za izvoðenje najviših oblika
borbenih djelovanja - operacija.
Za borbeno djelovanje "Kupreška operacija", sa vremenske
distance od nekoliko godina, mo e se reæi da je samo predstavljalo
"vje bu" i uvertiru za dalja oslobodilaŁka djelovanja jedinica 7.
167
korpusa, "Vla i ka operacija" u martu 1995. godine, "Oslobo enje

Donjeg Vakufa i prevoja Komar" u septembru 1995. godine i
"Odbrana KljuŁa i sadejstvo snagama 5. korpusa u osloba anju
Sanskog Mosta" u oktobru 1995. godine.
168
kupres VII.qxd 22.3.2010 16:23 Page 169
VII
R E CENZIJE
General Rasim Deli , komandant Štaba Vrhovne komande

OS RBiH u periodu izvoðenja Kupreške operacije
Nekoliko je bojeva - operacija Armije Republike Bosne i

Hercegovine uticalo na kvalitativni preokret u korist branilaca u
odbrambenom ratu 1992-1995, meðu koje spada i "Kupreška
operacija". Više je razloga za navedenu konstataciju ali su najva niji
da se ponovo, nakon skoro dvogodišnje apstinencije u borbu protiv
srpskog agresora i to u sadejstvu sa Armijom ukljuèuju HV i HVO,
te što je to najznaèajnija napadna aktivnost jedinica Armije RBiH
do tada.
Otuda je veoma znaèajno da se Kupreška operacija svestrano
analizira i da se sagledaju njeni rezultati i dometi s politièkog,
vojnog, ekonomskog i moralnog aspekta.
Autor knjige "Kupreška operacija" Edin Ramiæ, i sam
sudionik borbenih dejstava na Kupresu u oktobru - novembru 1994.
godine, se odluèio na faktografski prikaz borbenih dejstava na
podruèju Zapadne Bosne od 1992 . 1994. godine, a prevashodno
pripreme i izvoðenje borbenih dejstava nazvanih "Kupreška
operacija". Uoèljivo je da autor u potpunosti poznaje situaciju i
vlada podacima o stanju na terenu i u jedinicama 7. korpusa, što
prikazu dejstava daje autentiènost i uvjerljivost.
Autor se ne upušta u šire aspekte stanja u BiH i na prostoru
izvoðenja operacije sem onih koji imaju direktnog odraza na
pripremu i rezultate izvoðenja navedenih borbenih dejstava na
Kupresu. Zbog toga su iskazi donekle suhoparni ali potpuno
uvjerljivi i argumentirani.
Mada autor pretenduje samo na potvrðivanje znaèaja
Kupreške operacije, nešto du e od nu nog, izlaganje o stanju i
borbenim dejstvima na prostoru Bugojna, Donjeg Vakufa i Kupresa
pojaèavaju razumijevanje i znaèaj dejstava na Kupreškoj visoravni
u oktobru - novembru 1994. godine.
171
Knjiga je pisana u vidu vojno-ekspertne analize te je

znaèajna za vojno - politièko, ali i historijsko istra ivanje, te za
obuèavanje starješina, komandi i jedinica.
Meðutim, zbog studioznog pristupa, obilja podataka i
znaèaja Kupreške operacije, knjiga æe naæi èitaoce i meðu
"obiènim" Bosancima i Hercegovcima.
Kao komandant Armije RBiH i neposredno anga ovan u
toku priprema i izvoðenja Kupreške operacije potvrðujem
autentiènost i podr avam napore autora Edina Ramiæa da istinu o
tom vojnom podvigu 7. korpusa ostavi buduæim generacijama
Bosanaca i Hercegovaca. Preporuèujem knjigu svim
dobronamjernim, a hrabrim sve pripadnike Armije koji znaju i
mogu da pišu o slavnim djelima Armije RBiH iz vremena
odbrambenog rata 1992 - 1995. godine.
172
Brigadni general Fikret ˘uski , zamjenik komandanta 7.

korpusa Armije RBiH u periodu izvoðenja Kupreške operacije
Na nivou Armije RBiH, Kupreška operacija iako mo da

zvuèi malo preambiciozno, ima strateški znaèaj, i to iz više razloga:
1. Prinuðene su hrvatske snage (HVO i HV - konkretno

1. gardijski zdrug HV) da nakon više od godinu dana mirovanja
obnove borbena djelovanja prema srpskim snagama.
2. Objektivno nakon krvavog sukoba, do juèer
suprotstavljene, neprijateljska vojska je dovedena u poziciju
saveznika. Ovim su izbrisane zadnje "rezerve" nepovjerenja i sve
snage su okrenute ka srpskom agresoru.
3. Poèetni uspjesi na Kupresu imali su izuzetno
pozitivan odjek u cijeloj Armiji RBiH, tako da su ubrzo uslijedile
akcije koje su nagovještavale stratešku prednost na BH ratištu.
Svakako da je neizostavno spomenuti politièke efekte

izvoðenja Kupreške operacije i oslobaðanja Kupresa. Prije svega su
to :
* Uspješno zdru eno djelovanje snaga Armije RBiH i

hrvatskih snaga dalo je sna an politièki podstrek za ivljavanju tek
uspostavljene Federacije BiH i uspostavi povjerenja izmeðu
bošnjaèkog i hrvatskog naroda, te Armije RBiH i HVO.
* Komandant i komanda 7. korpusa pokazali su izvanrednu
politièku mudrost i zrelost pokazanu kroz strpljivost, tolerantnost i
vojnièko dostojanstvo. Nije se nasjelo prijedlozima za uzimanje što
veæeg teritorija, cilj je bio prvenstveno uvuæi hrvatske snage ponovo
u rat i uspostaviti krajnje korektne vojnièke sadejstvujuæe odnose.
Najbolje se to vidi kroz pa ljivu analizu "Gornjevakufskog
sporazuma". Stvoreno povjerenje na Kupresu i uspostavljeni odnosi
bili su dobra osnova za dalja zajednièka djelovanja.
173
* Oslobaðanjem i stavljanjem u funkciju komunikacije Split

- Kamensko . Livno - Bugojno znatno je poveæan promet ljudi i roba
izmeðu RBiH i RH, jer su najzad izbjegnuta zloglasna maltretiranja
u Metkoviæima i u rejonu Mostara. Ovo je znaèajno doprinijelo
popuni krajiških jedinica u 7. korpusu i logisticiranju korpusa u
cjelini.
* Uspjesi Armije RBiH potaknuti uspješno izvedenom
Kupreškom operacijom uzdrmali su mit o "nepobjedivoj" srpskoj
vojsci i doveli do narušavanja odnosa vojnog i politièkog
rukovodstva bosanskih Srba.
* Mislim da su veæ tada stvorene povijesne politièko -
psihološke pretpostavke za oslobaðanje prostora jugozapadne
Bosne (vojnièki kontrolisane od strane 2. krajiškog korpusa
"VRS"). Kasnije operacije hrvatskih snaga koje su prethodile
"Oluji" su to pokazale, kao i završne operacije 5. korpusa i 7.
korpusa Armije RBiH.
* Zajednièko djelovanje Armije RBiH i HVO na Kupresu,
kao i postignuti rezultati signalizirali su svjetskoj politici jedan od
moguæih pravaca djelovanja za privoðenje kraju rata u RBiH, tj.
Stvaranje pretpostavki za nametanje mira. Na ovaj naèin je i
stvorena pozicija da doðe do Dejtona i okonèanja rata u RBiH.
Jedinice 7. korpusa Armije RBiH izvoðenjem Kupreške

operacije stekle su i pokazale sasvim nove kvalitete, od kojih
posebno vrijedi izdvojiti :
* Upornost, što do tada nije bio sluèaj.

* Manevar unutar zone odgovornosti korpusa, komanda 7.
korpusa je uspjela za 48 sati bataljon sa vlašiækog pravca izvuæi iz
borbenog dodira, izvršiti marševanja i uspješno ga uvesti u borbu,
što je predstavljalo izuzetan uspjeh.
* Kvalitetno sadejstvo i povjerenje izme u jedinica je
stvoreno tokom uspješnog izvoðenja borbenih djelovanja, što je
prethodnim djelovanjima obièno bilo problematièno.
174
* Pokretljivost jedinica, komanda 7. korpusa je poslije

poèetnih uspjeha anga ovala u napadnim djelovanjima jedinica koje
su do tada va ile kao "prostorne" i nisu imale posebna iskustva van
svojih zona odgovornosti.
* Anga ovanje dijela gardijske brigade ŠVK OS RBiH
pokazalo je moguænost ojaèanja korpusa i pozitivno je djelovalo na
borbeni moral 7. korpusa. U prethodnim borbenim djelovanja
iskustva sa ojaèanjima sa jedinicama van korpusa, nisu bila
pozitivna.
Na kraju mislim da ova studija na jedan kvaliteta naèin, uz

uva avanje svih kriterija nauèno istra ivaèkog rada daje doprinos
pisanju historije borbe Armije RBiH za Bosnu i Hercegovinu,
posebno njenog 7. korpusa, koji je ovom operacijom zasigurno
stvorio vojno-politièke pretpostavke za prekretnicu rata u BiH.
Autor je uspio izbjeæi zamke subjektivizma, iako je i sam bio

sudionik historijskih dogaðaja. Nadam se da æe ova studija biti
izazov i za druge svjedoke ovih dogaðanja, da mo da na neki drugi
naèin zabilje e ove dogaðaja.
Sudionici Kupresa, posebno oni koji su polo ili svoje ivote,

su to sigurno zaslu ili.
175
176
Pukovnik Senad Dautovi , Naèelnik odjeljenja za operativno-

nastavne poslove u komandi 7. korpusa Armije RBiH u periodu
izvoðenja Kupreške operacije
Kupres - prekretnica rata
Prva znaèajnija operacija Armije Republike Bosne i

Hercegovine, koja æe u mnogome opredijeliti dalji tok rata je
operacija Kupres.
Uspjeh jedinica 7. korpusa Armije RBiH u borbama za
Kupres oktobra - novembra 1994. godine potvrdit æe da su jedinice
Armije RBiH sposobne za oslobodilaèki pohod.
Najbolju potvrda sposobnosti ofanzivnog djelovanja opet æe
dati jedinice 7. korpusa Armije RBiH vrlo brzo u januaru 1995.
godine oslobaðanjem Vlašiækog platoa. Time su demantirani svi
skeptici i zlonamjernici koji iz samo sebi poznatih razloga
pokušavaju falsificirati historiju.
Autor knjige "Kupreška operacija jesen 1994. godine" na
vrlo slikovit naèin i argumentirano, do u detalje, obraðuje sam tok
borbi za osloboðenje Kupresa. Ovakav prikaz omoguæava dalja
istra ivanja vojnim struènjacima, ali i historièarima. Na korektan
naèin, èitaocu je ponuðena moguænost šireg sagledavanja razlièitih
aspekata Kupreške operacije, a naroèito njenog znaèaja.
Kao neposredni uèesnik samih priprema i izvoðenja
borbenih djelovanja Armije RBiH koja su dovela do osloboðenja
prijevoja Kupreška vrata, Kupreške visoravni i Kupresa potvrðujem
autentiènost dogaðaja koje je autor knjige Edin Ramiæ obradio.
Obavezan sam prema onima koji polo iše svoje ivote,
bosanskim šehidima i gazijama 7. korpusa Armije RBiH da svje-
doèim da su oni oslobodili Kupres.
Kao neposredni sudionik pregovora odr anih u Gornjem
Vakufu 02./03. novembra 1994. godine, kada je i postignut spo-
razum o zajednièkim borbenim djelovanjima snaga Armije RBiH i
HVO i kojim je omoguæen ulazak u veæ slobodni Kupres snagama
177
HVO, mogu samo istaæi da upravo taj sporazum predstavlja

najbolju potvrdu postignutih rezultata jedinica 7. korpusa Armije
RBiH u Kupreškoj operaciji. Sam sporazum najbolje odgovara i na
pitanje zašto je Kupres prepušten snagama HVO, odnosno zašto im
je omoguæen ulazak u veæ slobodni Kupres.
Kada ova knjiga ugleda svjetlo dana nadam se da æe gen-
eracijama koje dolaze iza nas poslu iti kao svjedoèenje o bosanskim
gazijama i njihovim velièanstvenim podvizima u borbi za Bosnu i
Hercegovinu.
178
kupres registar imena ispravak.qxd 22.3.2010 16:26 Page 179
VIII
R E G I S T R I
8.1 REGISTAR LI¨ NIH IMENA
- AGANOVIÆ FARUK - JUPI : 68, 70.

- AGIÆ FAHRUDIN - PAJO : 70.
- AKAŠI JASUŠI : 80, 82.
- ALAGIÆ MEHMED : 61, 138, 140, 162.
- ALKIÆ SENAD : 73.
- BEÆIROVÆ KEMO : 57.
- BERBEROVIÆ MEVLUDIN : 71.
- BEŠLAGIÆ ŠEFIK : 18.
- CIKOTIÆ SELMO : 62.
- CLINTON BIL : 154.
- ÈAVLOVIÆ VINKO : 156.
- ÈEKIÆ SMAIL : 16, 27, 28, 31, 40.
- ÆIRKIN SEJAD : 64.
- ÆUSKIÆ FIKRET : 62, 64.
- DEDIÆ HALID : 67.
- DELIÆ ENES : 139.
- DELIÆ RASIM : 141.
- DERVIŠIÆ VAHID : 65.
- DOMAZET DAVOR : 21.
- DURAKOVIÆ AMER : 73.
- D ANANOVIÆ ESAD : 71.
- FAZLIÆ MUSTAFA : 65.
- FORIÆ SAKIB : 64.
- GALBRAITH PETER : 155.
- GAVRANOVIÆ LUKA : 156.
- GROMILA ABID : 67.
- GUNIÆ VEHID : 63, 137, 141.
- HAD IÆ D EMAL : 70.
- HELJIÆ JUSUF : 70.
- HUREM NESAD : 70.
- IDRIZOVIÆ ALMIR : 68.
181
- IMAMOVIÆ RASIM : 65.

- IZETBEGOVIÆ ALIJA : 137.
- JUSIÆ KADIR : 62.
- KELEŠTURA MENSUR : 71.
- KORIÈIÆ ASIM : 65.
- KULENOVIÆ AHMED : 71.
- KULJIŠ DENIS : 158.
- MARIJAN DAVOR : 26, 28, 29, 30, 36.
- MIKULIÆ ANTE : 29.
- MILIVOJEVIÆ BORIVOJE : 18.
- MUŠINBEGOVIÆ HASIB : 57.
- OWEN : 80.
- PAVIÈIÆ JURICA : 156.
- PIŠKOR M. : 156.
- PLANINÈIÆ RIFET : 67, 68.
- POLOVIÆ JADRANKA : 155.
- PORIÆ OSMAN : 69.
- PRALJAK SLOBODAN : 157.
- PURIÆ IBRAHIM : 71.
- RAMIÆ EDIN : 39, 44, 64, 65, 66, 67, 68, 70, 71, 73.
- RAMULJ ENVER : 139.
- REDMAN CHARLES : 155.
- ROTIM KARLO : 27, 28, 29.
- ROUZ MAJKL : 80.
- STOLTENBERG : 80.
- SUŠIÆ HUSO : 122.
- ŠABIÆ IVAN : 156.
- ŠILJAK REMZIJA : 57.
- TOPIÆ M. : 157.
- UÈAMBARLIÆ BESIM : 73.
- VISKOVIÆ ANTE : 44.
- ZAHIROVIÆ SELIM : 69.
- ZEJNILAGIÆ ENVER -BOSANAC : 70.
- ZURAPI BISLIM : 69.
182
8.2 REGISTAR GEOGRAFSKIH POJMOVA
- Arapka : 104.
- Bajramovaèka kotlina : 19.
- Bakoviæi : 139.
- Banja Luka : 14.
- Baraæi : 30.
- Batoglav : 19.
- Bencunov koš : 74.
- Bihaæ : 81.
- Bilanoviæa koš : 48.
- Bile vode : 115.
- Biljeg : 101, 104, 106, 108.
- Bilješevo : 66.
- Bjeljik : 74.
- Blagaj : 29, 30, 31, 32, 34, 144, 147.
- Bojna : 115, 160.
- Bosanska Krajina : 15, 58, 60, 81.
- Botun : 129.
- Brdo : 75, 124.
- Buæevaèa : 139, 161.
- Bugojno : 13, 14, 15, 16, 17, 18, 28, 29, 30, 32, 38, 39, 40, 42.
44, 58, 67, 68, 72, 104, 110, 113, 131, 134, 141, 160, 165.
- Bukovaèa : 117, 124, 126, 129, 131, 134, 144, 160.
- Busovaèa : 58, 66.
- Centralna Bosna : 13, 21.
- Crkvice : 63.
- Crna Gora : 81.
- Crni vrh : 19, 250, 67, 73, 74, 75, 115, 131, 140, 161, 163.
- Crveni glibovi : 46.
- Èador : 124, 134.
- Èipuljiæ : 38, 39.
183
- Èuèkovine : 137.
- Dalmacija : 15, 22.
- Debela kosa : 106, 108, 110.
- Debeli javor : 134.
- Dekala : 15, 38, 129, 137, 144, 147.
- Demirovac : 19, 117, 119, 122, 126, 129, 131, 134, 137, 139,
144, 160.
- Dobri do : 46.
- Dolovi : 75.
- Donje Ravno : 36.
- Donje Vukovsko : 141.
- Donji Malovan : 26, 29, 30, 31, 32, 137, 156, 161.
- Donji Mraèaj : 39, 124.
- Donji Mušiæ : 36.
- Donji Vakuf : 13, 14, 15, 16, 17, 28, 38, 39, 40, 42, 44, 48, 58,
67, 70, 72, 76, 98, 147, 168.
- Duge : 64, 75.
- Duvanjsko polje : 18.
- Duvnjaci : 36, 156.
- D amijske livade : 115.
- Ðolina kosa : 42, 46, 89.
- Ðuloviæi : 75.
- Fonjge : 75.
- Garaèki podovi : 42, 46.
- Gavraniæa solila : 102, 104, 122.
- Glamoè : 18, 31, 32, 157.
- Glamoèko polje : 18, 26.
- Glavica :74.
- Glavièica : 89.
- Gluvin vrh : 36.
- Goleš : 65, 75.
- Goravci : 144.
- Gora de : 81.
- Gornje Vukovsko : 137, 141, 161.
184
- Gornji Malovan : 26, 31, 32.

- Gornji Mraèaj : 39, 124, 126.
- Gornji Vakuf : 13, 14, 18, 32, 58, 66, 70, 83, 117, 139, 142,
161, 163.
- Gradina : 30.
- Grbešina : 30.
- Grebak : 63.
- Grguraèa : 144.
- Hadakovac : 101, 104.
- Hadrovica : 101, 108.
- Han èardak : 42, 46.
- Han luka : 108.
- Hotigošæe : 49, 67.
- Hrbljine : 18.
- Humac : 46, 49.
- Idovac : 38.
- Igman : 64, 68.
- Jadransko more : 19, 21.
- Jajce : 15, 28, 58, 63, 66, 71, 157.
- Jame : 122.
- Jaram : 19.
- Jarèišæe : 89, 101, 104, 106, 113, 160.
- Jasike : 89.
- Javorac : 137, 139, 161, 163.
- Javorak : 64, 74, 75, 129, 131, 137, 139, 141.
- Javorni vrh : 19.
- Jazvenik : 40, 46.
- Jelin : 124, 129.
- Jesenica : 58.
- Jugoslavija : 21.
- Juriæi : 34.
- Kakanj : 66.
- Kalin : 13, 122.
- Kamenjaš : 69.
185
- Karaula : 63.
- Kazanovac : 48.
- Ke e : 75.
- Kik : 68, 74, 89.
- Klinde : 75.
- Klisac : 58.
- Kljuè : 14, 28, 30, 168.
- Knin : 26, 155.
- Komar : 13, 15, 29, 58, 69.
- Koprivnica : 38, 106, 124.
- Kotor Varoš : 28, 63.
- Kozja glava : 19.
- Ko varice : 102, 104.
- Kriva jela : 15.
- Kri : 115, 122, 141, 160, 163.
- Kršine : 115.
- Krušèica : 71.
- Krvajac : 19.
- Kudilji : 139.
- Kujin do : 64, 75.
- Kukavice : 139, 161.
- Kukavièko jezero : 134.
- Kunina kosa : 42, 46.
- Kupres : 13, 14, 15, 17, 18, 20, 21, 22, 26, 27, 28, 29, 30, 31,
34, 36, 38, 39, 40, 48, 49, 50, 52, 58, 67, 68, 72, 73, 98, 110,
117, 122, 126, 129, 131, 137, 138, 139, 141, 144, 147, 150,
155, 156, 157, 158, 159, 160, 161, 163.
- Kupreška visoravan : 18, 19, 21, 22, 23, 26, 27, 28, 29, 30,
31, 32, 35, 36, 38, 39, 95, 138, 139, 144, 147, 156, 158, 159,
160, 161.
- Kupreška vrata : 14, 29, 32, 34, 36, 39, 58, 73, 108, 113, 117,
122, 131, 137, 139, 144, 145, 151, 159, 160, 163.
- Kupreško polje : 18.
- Kurljaj : 19.
186
- Laništa : 30.
- Lanište : 134.
- Livadica : 46.
- Livanjsko polje : 18, 22, 156.
- Livno : 18, 19, 21, 22, 26, 29, 30, 147.
- Lukiæa koš : 102.
- Lupoglava : 19, 126, 129, 139, 160.
- Maglaj : 131, 144.
- Makljen : 14.
- Mala Koprivnica : 108, 110.
- Mala luka : 39, 40, 89.
- Mala Plazenica : 19, 113, 142, 163.
- Mala rijeka : 104.
- Mala Šuljaga : 40, 42, 43, 46, 48, 49, 52, 72, 89.
- Mala vrata : 19, 113, 126, 129, 131, 134, 139, 160.
- Mali Siver : 129, 131, 134.
- Mali Sto er : 115, 119, 126, 129, 131, 134, 137, 160.
- Mali Vitorog : 19.
- Malo polje : 64.
- Malovan : 18, 19, 29, 30, 36.
- Meokrnje : 65, 74.
- Milaèka kotlina : 19.
- Mosor : 19.
- Mostar : 22, 156.
- Mraèaj : 38, 46, 122.
- Mravinjac : 69.
- Mrðebare : 30.
- Mrkonjiæ Grad : 14, 28.
- Mrnjašnica : 30.
- Mrtvièka kotlina : 19.
- Neretva : 14.
- Novi Travnik : 15, 29, 58, 64, 68.
- Novo selo : 30, 31.
- Obrišine : 64, 75.
187
- Od aèki Sto er : 126.

- Od ina rupa : 89.
- Ogledalo : 129, 161.
- Ognjilovica : 115.
- Olovo : 34.
- Osmanlije : 30, 34.
- Osoje : 19.
- Oštra glava : 67.
- Paèavre : 89.
- Pakline : 18.
- Paljevine : 48.
- Paljike : 46, 163.
- Petkoviæi : 75.
- Planinarski dom Duboka : 160.
- Plazenica : 18, 137, 139.
- Ploèe : 22.
- Pobrðani : 75.
- Podrinje : 81.
- Pogana ravan : 69, 89.
- Poganac : 30.
- Police : 65.
- Previjoca : 50, 74.
- Pribeljci : 30.
- Privor : 66.
- Prolog : 26.
- Prozor : 14, 18, 66.
- Pršljani : 46, 104.
- Prusac : 39, 40, 42, 43, 46.
- Radalj : 15.
- Raduša : 13, 18, 38.
- Rasoje : 122, 134.
- Rastièevo : 30, 34, 144, 163.
- Ratkovine : 34.
- Ravanjsko polje : 18, 161.
188
- Ravni Jelin : 119, 122, 124, 129, 131.

- Ravno : 29, 30.
- Razvršæe : 36.
- Republika Bosna i Hercegovina (RBiH / BiH) : 13, 14, 15, 16,
17, 18, 19, 20, 21, 22, 23, 27, 31, 36, 40, 42, 43, 44, 46, 48, 52,
57, 58, 59, 60, 61, 62, 63, 64, 66, 67, 68, 69, 72, 73, 74, 75, 76,
79, 80, 81, 82, 83, 87, 88, 89, 95, 98, 101, 104, 124, 126, 134,
137, 139, 142, 143, 144, 147, 151, 153, 155, 156, 158, 159,
160, 161, 163, 165, 167.
- Rdelj : 115, 160.
- Republika Hrvatska : 14, 21, 155.
- Riðuša : 89.
- Riliæ : 137, 161.
- Riliæko polje : 18.
- Risovac : 46, 89, 101, 117.
- Roduš : 30.
- Rudina : 13.
- Runjevica : 137, 161.
- Sabljari : 40.
- Samariæ : 48.
- Sarajevo : 21, 63, 81, 82.
- Semberija : 81.
- Semešnica : 129, 137, 139.
- Sinj : 21.
- Sinjsko polje : 22.
- Siver : 46, 160.
- Skender Vakuf : 28, 134.
- Skopljanska kotlina : 13, 14, 15.
- Split : 22, 26.
- Srbija : 21, 81.
- "Srbobran" : 16.
- Srneæa brda : 64, 75.
- Stari Vitez : 71.
- Stojanovac : 75.
189
- Sto er : 13, 18, 113, 115, 122, 144.

- Sto erac : 129, 131, 137.
- Stra benica : 18, 157.
- Strojice : 30.
- Strujin pod : 115.
- Studeno vrilo : 113.
- Šabanova kosa : 106, 108, 117, 122.
- Šahmani : 75.
- Šapèenica : 50, 74, 115.
- Šešiæka planina : 63.
- Šipin most : 39, 46, 48.
- Šipovo : 14, 15, 18, 28, 156, 157.
- Široka kosa : 36.
- Široko vrilo : 134.
- Šujica : 30, 31, 36, 37, 138, 147, 156, 161.
- Šujièko polje : 18.
- Titova vila : 106, 108, 110.
- Tomislavgrad : 18, 19, 26, 29, 30, 117, 134, 139, 160, 161.
- Topolice : 89.
- Travnik : 13, 15, 16, 29, 58, 63, 65.
- Trnovo : 63.
- Troljin vrh : 139.
- Turbe : 68.
- Velika Kozjaèa : 36.
- Velika Plazenica : 19, 117, 131, 144, 147.
- Velika Runjevica : 139, 161.
- Velika Šuljaga : 13, 106, 108, 110.
- Velika vrata : 19.
- Veliki Siver : 122, 124, 129, 131, 134.
- Veliki Šiljkovac : 69, 75, 89.
- Vezovine : 89.
- Vidrièka : 67, 75.
- Vijenac : 113.
- Viljièevac : 113, 115, 122, 129, 131, 160.
190
- Vinac : 115.
- Vis : 68, 89.
- Vitez : 58, 64, 66, 68, 71.
- Vitorog : 18.
- Vlašiæ : 28, 58, 63, 65, 87 .
- Vlašiæki plato : 58, 64, 71.
- Vrana : 113, 115, 119, 122, 129, 131, 137, 141, 160.
- Vrbas : 13, 15.
- Vrljevaèa : 104, 106, 115.
- Vršak : 129, 160.
- Vuèija glava : 67, 75, 89.
- Vuèjak : 106, 113, 115, 124, 160.
- Vuèkovac : 19.
- Vukovsko : 30, 124, 131, 137.
- Vukovsko polje : 18, 160.
- Zagina livada : 106, 108, 110.
- Zakopanik : 46.
- Zanogline : 36.
- Zlosela : 28, 30, 31, 32, 34, 144.
- derin potok : 74.
- epa : 81.
191
8.3 PREGLED KORI TENIH GRAFI¨KIH SIMBOLA/

TAKTI¨KIH ZNAKOVA, SA POJA NJENJIMA
Prilikom izrade kartografskih prikaza korišten je sistem

grafièkih (operativnih) simbola koji se upotrebljava u Vojsci
Federacije Bosne i Hercegovine, osim prilikom izrade dva kar-
tografska prikaza na kojima je data "Odluka Komandanta 7. kor-
pusa za napad….", gdje je zbog "originalnosti" korišten sistem tak-
tièkih znakova korišten u jedinicama Armije RBiH u tom periodu.
Grafièki (operativni) simboli su u skladu sa terenskim

priruènikom (TP) 101-5-1 "Operativni termini i grafièki simboli",
Federalno ministarstvo odbrane, Sarajevo 2000. godine.
Taktièki znaci su u skladu sa "Uputstvo o radnoj karti u

oru anim snagama", Savezni sekretarijat za narodnu odbranu -
Generalštab Jugoslovenske narodne armije, Beograd 1979. godine.
Napomena :
* simboli jedinica srpskog agresora oznaèavani su

dvostrukom linijom, oko glavnog simbola ;
* tekst sa donje lijeve strane simbola oznaèava naziv ili vrstu

jjedinice (MB - minobacaèka/i, 1 - prvi/prva) ;
* tekst sa donje desne strane simbola oznaèava pripadnost

neposredno višoj formaciji (arapski brojevi - do nivoa korpusa, rim-
ski brojevi - nivo korpus).
192
Pje adijski Artiljerijska

vod jedinica
Pje adijska Artiljerijski

Łeta vod
Pje adijski Artiljerijska

bataljon baterija
Pje adijski
Artiljerijski
bataljon
divizion
(priv.sastav)
X Artiljerijski
Pje adijska protivoklopni
brigada vod
X Pje adijska
brigada ¨ eta
L (lahka) veze
XX
Pje adijska ¨ eta za elektr.
divizija ER ratovanje
XXX
Korpus Bataljon vojne
VP policije
Motorizovani Divizion
bataljon PZO
X
In injerijski
E
Motorizovana
brigada bataljon
Mehanizovani Korpusna
vod logistiŁka baza
Oklopni Specijalne
vod
SP snage
Oklopna ¨ eta
Łeta ABHO
Oklopni Sanitet
bataljon
Grafièki (operativni) simboli
193
Komanda Komanda brigade

brigade srpski agresor
MinobacaŁ MinobacaŁ
60/82 mm 120 mm
Protiv-avionski Protiv-avionski
mitraljez top
Top Haubica
OsmatraŁnica Tenk
Taktièki znaci
194
8.4 S K R A ˘ E N I C E
- (I) = iskljuèno.
- (U) = ukljuèno.
- 2/305. bbr = drugi bataljon 305. brdske brigade.
- ARBiH/AR BiH = Armija Republike Bosne i Hercegovine.
- bb = brdski bataljon.
- bbr = brdska brigada.
- BiH = Bosna i Hercegovina.
- BsT 82mm = bestrzajni top 82 milimetra.
- bVP = bataljon vojne policije.
- Ł/bVP = èeta bataljona vojne policije.
- Db = diverzantski bataljon.
- db = domobranska bojna.
- GS HVO = Glavni sto er Hrvatskog vijeæa obrane.
- GS HZHB = Glavni sto er Hrvatske zajednice Herceg-Bosna.
- G JNA = Generalštab Jugoslovenske narodne armije.
- H-105mm = haubica 105 milimetara.
- HDZ = Hrvatska demokratska zajednica.
- HV = Hrvatska vojska.
- HVO = Hrvatsko vijeæe obrane.
- IDv = izviðaèko diverzantski broj.
- j/z = jugozapadno.
- JNA = Jugoslovenska narodna armija.
- k. = kota.
- K.7.K. = Komanda 7. korpusa.
- KK = Krajiški korpus.
- km = kilometar.
- km2 = kvadratni kilometar.
- K RV = komandno štabna ratna vje ba.
- l/o = linija odbrane.
- LARD PVO = lahki artiljerijsko raketni divizion protiv -
vazdušne odbrane.
195
- LUNA R-64 = model rakete zemlja - zemlja, proizvodnja

SSSR.
- m = metar.
- m/v = motorno(a) vozilo(a).
- MB = minobacaè.
- MB-120mm = minobacaè 120 milimetara.
- MB-82mm = minobacaè 82 milimetra.
- Mlbr = Muslimanska lahka brigada.
- mtbr = motorizovana brigada.
- MTS = materijalno-tehnièka sredstva.
- NATO = North Atlantic Treaty Organization
(Sjevernoatlantski vojni savez).
- OG = operativna grupa.
- okb = oklopni bataljon.
- Op.br. = operativni broj.
- Op TO = Opæinski štab teritorijalne odbrane.
- OS = oru ane snage.
- OT = oklopni transporter.
- p/k = prednji kraj.
- PAM = protivavionski mitraljez.
- partbr = partizanska brigada.
- partd = partizanska divizija.
- PAT = protivavionski top.
- PL = Patriotska liga.
- POLK 9K11 = protivoklopni lansirni komplet - voðene
protivoklopne rakete.
- PRAGA = samohodno protivavionsko oruðe, top 30mm/2.
- r. = rijeka (rijeci).
- RBiH = Republika Bosna i Hercegovina.
- RH = Republika Hrvatska.
- RJ = ratna jedinica.
- rn. = rejon.
- s. = selo.
- Sbbr = slavna brdska brigada.
196
- SCA = srpsko - crnogorski agresor.

- SDS = Srpska demokratska stranka.
- SDS BiH = Srpska demokratska stranka Bosne i Hercegovine.
- SJB = stanica javne bezbjednosti.
- SKbbr = slavna krajiška brdska brigada.
- VK OS RBiH = Štab vrhovne komande oru anih snaga
Republike Bosne i Hercegovine.
- TAM = Tvornica automobila Maribor.
- Tenk M-84 = tenk, model 1984. godine, proizvodnja SFRJ.
- Tenk T-55 = tenk, model 1955. godine, proizvodnja SSSR.
- TG = taktièka grupa.
- TO = teritorijalna odbrana.
- tt = trigonometrijska toèka.
- UNPROFOR = United Nations Protection Forces (Zaštitne
snage Ujedinjenih nacija).
- VRS = Vojska Republike Srpske.
- z/o = zona odgovornosti.
- ZIS 76mm = protivoklopni top 76 milimetara.
- ZP = zborno podruèje
197
SADR AJ
GEOGRAFSKE, DEMOGRAFSKE I OPERATIVNE

KARAKTERISTIKE PROSTORA NA KOME JE
IZVO—ENA KUPRE KA OPERACIJA
1.1 Bugojno ..................................................................... 15

1.2 Donji Vakuf ..................................................................... 17
1.3 Kupres ..................................................................... 19
1.4 Operativni znaèaj Kupreške visoravni ....................... 23
II
BORBENA DJELOVANJA NA PROSTORU BUGOJNA,

DONJEG VAKUFA I KUPRESA PRIJE IZVO—ENJA
KUPRE KE OPERACIJE
2.1 Borbena djelovanja na prostoru Kupreške visoravni u

periodu maj 1991. - april 1992. godine ......................... 27
2.2 Borbena djelovanja na podruèju Bugojna i Donjeg
Vakufa do jula 1993. godine ........................................ 39
2.3 Borbena djelovanja na prostoru Bugojna i Donjeg
Vakufa od jula 1993. do oktobra 1994. ....................... 45
III
FORMIRANJE I DJELOVANJE SEDMOG KORPUSA

ARMIJE REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE
3.1 Formiranje 7. korpusa Armije RBiH ....................... 57

3.2 Brigade u sastavu 7. korpusa Armije RBiH ................... 63
198
3.3 Borbena djelovanja 7. korpusa Armije RBiH do

Kupreškeoperacije .................................................... 73
IV
KUPRE KA OPERACIJA
4.1 Vojno-politièka situacija u Bosni i Hercegovini ........ 79

4.2 Borbena situacija u zoni odgovornosti 7. korpusa
Armije RBiH ................................................................... 82
4.3 Planiranje borbenih djelovanja "JESEN-94" .................. 88
4.4 Pripreme, opremljenost i osposobljenost jedinica ......... 93
IZVO—ENJE OPERACIJE
5.1 Borbena djelovanja snaga anga ovanih na kupreškom

pravcu, u prvoj fazi Kupreške operacije ..................... 99
5.2 Eksploatacija poèetnih uspjeha i intenziviranje
borbenih djelovanja ....................................................... 108
5.3 Gonjenje razbijenih agresorskih snaga, borbeno
anga ovanje snaga HVO ............................................ 137
5.4 Borbena djelovanja nakon osloboðenja Kupresa ......... 145
VI
ISKUSTVA, REZULTATI I POUKE

KUPRE KE OPERACIJE
6.1 Rezultati ostvareni tokom izvoðenja Kupreške

operacije ................................................................... 149
6.2 Dileme oko anga ovanja snaga Armije RBiH i HVO
u oslobaðanju Kupresa ............................................ 155
199
6.3 Iskustva proistekla iz Kupreške operacije ..................... 164

6.4 Zakljuèak ................................................................... 167
VII
RECENZIJE
General Rasim Deliæ ....................................................... 171

Brigadni general Fikret Æuskiæ ............................................ 173
Pukovnik Senad Dautoviæ ............................................ 176
VIII
REGISTRI
8.1 Registar liènih imena ............................................ 181

8.2 Registar geografskih pojmova ................................ 183
8.3 Pregled korištenih grafièkih simbola / taktièkih
znakova, sa pojašnjenjem ............................................ 192
8.4 Skraæenice ................................................................... 195
200
Bilje ka o autoru
Edin, Ibrahim, Ramiæ roðen je 10. X 1970. godine u Banjoj

Luci. Osnovnu školu je završio u Banjoj Luci, a Mornarièku
srednju vojnu školu u Splitu 1989. godine. Studij odbrane i
sigurnosti, na Fakultetu politièkih nauka, u Sarajevu završio je
2001. godine.
Do poèetka agresije na RBiH ivio je u Banjoj Luci. Od

1993. godine ivi i radi u Bugojnu.
Kao pripadnik Armije Republike Bosne i Hercegovine,

sudionik je borbe za odbranu Bosne i Hercegovine od agresije od
aprila 1992. godine. Neposredni je uèesnik izvoðenja borbenih
djelovanja jedinica 7. korpusa Armije RBiH u jesen 1994. godine,
poznatijih kao Kupreška operacija.
Kao saradnik Instituta za istra ivanje zloèina protiv

èovjeènosti i meðunarodnog prava iz Sarajeva, uèestvovao je, kao
jedan od autora, u izradi studije "Zloèini u Vrbanji jula 1993",
objavljenoj 2001. godine.
Aktivno se bavi istra ivanjem vojne historije iz perioda

agresije na Bosnu i Hercegovinu 1992 - 1995, sa orijentacijom na
prostor Srednjobosanskog kantona i jedinica 7. korpusa Armije
RBiH.
201

Kupreska Operacija Jesen 1994

Hochgeladen von

Dokumentinformationen

Originaltitel

Copyright

Verfügbare Formate

Dieses Dokument teilen

Dokument teilen oder einbetten

Freigabeoptionen

Stufen Sie dieses Dokument als nützlich ein?

Sind diese Inhalte unangemessen?

Copyright:

Verfügbare Formate

Kupreska Operacija Jesen 1994

Hochgeladen von

Copyright:

Verfügbare Formate

kupres.qxd 22.3.

2010 16:26 Page 1

Na osnovu Mi ljenja Federalnog ministarstva obrazovanja,

Analiza i izuŁavanje borbenih djelovanja izvedenih u

Posebna zasluga i zahvalnost za izradu ove studije svakako

Zahvalnost svakako pripada i mome prijatelju Abdulahu

Polo aj opæina Bugojno, Donji Vakuf i Kupres

Opæina Bugojno granièi sa :

Reljef opæine Bugojno èini uglavnom brdsko-planinsko

Bugojno se nalazi na jugozapadnoj granici Bosne sa Hercegovinom.

Neposredno pred agresiju na RBiH na podruèju opæine

Pred i u toku agresije na RBiH dolazi do promjene u struk-

1.2 DONJI VAKUF

Opæina Donji Vakuf je smještena u jugozapadnom dijelu

Opæina Donji Vakuf granièi sa :

Reljef opæine èini uglavnom brdsko-planinsko zemljište koje

Strukturu stanovništva opæine Donji Vakuf, neposredno pred

- Bošnjaci, 13.509 ili 55,03 %

Pred, i u toku same agresije na Republiku BiH došlo je do

popunjene srpskim stanovništvom. Smail Èekiæ, AGRESIJA NA BOSNU I GENOCID NAD

Teritorija opæine Kupres nalazi se u jugozapadnom dijelu

Opæina Kupres granièi sa više opæina, i to:

"Kupreški kraj se prote e od sjevera prema jugu, nešto malo

4 Borivoje Milivojeviæ, KUPREŠKO, VUKOVSKO, RAVNO I GLAMOÈKO POLJE,

grafske kotline : Milaèku na jugu, Mrtvièku u sredini i

6 Borivoje Milivojeviæ, navedeno djelo.

- Srba, 4,895 ili 50,70 %

Polo aj Kupreške visoravni u Bosni i Hercegovini

1.4 OPERATIVNI ZNAÈAJ KUPRE KE VISORAVNI

Kupreška visoravan predstavlja prostor od operativnog

9 Davor Domazet, KAKO JE PRIPREMANA AGRESIJA NA HRVATSKU I BOSNU I

HERCEGOVINU ILI PREOBLIKOVANJE JNA U SRPSKU IMPERIJALNU SILU (studija),

Zadatak tih snaga bio bi odbrana na pravcu Split, Sinjsko polje,

2.1 Borbena djelovanja na prostoru Kupre ke visoravni

Zveckanje oru ja na Kupre koj visoravni zapoŁelo je u maju

10 Jedinica je stigla na Kupre ku visoravan devetog maja, po to je od strane hrvatskog

sno "nabavljanju naoru anja za sve srpske vojne obveznike".

12Smail ¨eki , AGRESIJA NA BOSNU I GENOCID NAD BO NJACIMA 1991-1993,

rane dobrovoljaŁke jedinice jaŁine 1200 ljudi, koje prema tim

zaposjedne sela Donji Malovan i Ravno i ostvari kontrolu prijevoja

21 Davor Marijan, navedeno djelo, str. 84.

Borbeni raspored 30. partd i dijela snaga Kninskog korpusa

* 13. partizanska brigada (30. partd), komanda i dio pri ta-

Borbeni raspored hrvatskih snaga :

25 Davor Marijan, navedeno djelo, str. 95.

Bitka za Kupre ku visoravan zapoŁela je u ranim jutarnjim

bataljon BanjaluŁkog korpusa na Kupre ku visoravan. Hrvatske

Obostrani raspored snaga i borbena djelovanja 03. i 04. aprila

U zoru 06. aprila 1992. godine, srpske snage, 30. partd sa

Borbena djelovanja od 05. do 10. aprila 1992. godine

Desetog aprila u jutarnjim satima srpske snage su izvele

28 Davor Marijan, navedeno djelo, str. 114.

ca. ¨ injenica da anga ovane hrvatske snage nisu bile dovoljno

2.2 Borbena djelovanja na podruŁju Bugojna i Donjeg Vakufa

Borbena djelovanja na kupre kom pravcu ( istoŁno, Radu a,

31 Davor Marijan, navedeno djelo, str. 86.

Koprivnica, na pravcu Bugojno - Kupres. Tako er je posjednuta i

35 Na prostoru Bugojna egzistirale su srpske dobrovoljaŁke jedinice formirane od strane

sti na povlaŁenju vojnih snaga i srpskog stanovni tva prema

U augusta 1992. godine srpski agresor je svakodnevno,

Odbrana Prusca je potvrdila pravu vrijednost jedinica Armije

2.3 Borbena djelovanja na prostoru Bugojna i Donjeg Vakufa

U julu 1993. godine na prostoru op ine Bugojno i slobodnim