Beruflich Dokumente
Kultur Dokumente
rs
Preuzeto iz elektronske pravne baze Paragraf Lex
Ukoliko ovaj propis niste preuzeli sa Paragrafovog sajta ili niste sigurni da li je u pitanju vaea verzija propisa,
poslednju verziju moete nai OVDE.
ZAKON
O OSNOVAMA SISTEMA OBRAZOVANJA I VASPITANJA
("Sl. glasnik RS", br. 72/2009, 52/2011, 55/2013, 35/2015 - autentino tumaenje i
68/2015)
I OSNOVNE ODREDBE
Predmet zakona
lan 1
Ovim zakonom ureuju se osnove sistema predkolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja i vaspitanja, i
to: principi, ciljevi i standardi obrazovanja i vaspitanja, nain i uslovi za obavljanje delatnosti predkolskog
vaspitanja i obrazovanja, osnovnog i srednjeg obrazovanja i vaspitanja, vrste programa obrazovanja i
vaspitanja, osnivanje, organizacija, finansiranje i nadzor nad radom ustanova obrazovanja i vaspitanja (u
daljem tekstu: ustanova), kao i druga pitanja od znaaja za obrazovanje i vaspitanje.
Termini izraeni u ovom zakonu u gramatikom mukom rodu podrazumevaju prirodni muki i enski rod
lica na koje se odnose.
Obrazovanje i vaspitanje
lan 2
Sistem obrazovanja i vaspitanja obuhvata predkolsko vaspitanje i obrazovanje, osnovno i srednje
obrazovanje i vaspitanje i predstavlja sastavni deo ukupnog uenja tokom celog ivota svih graana u
Republici Srbiji.
Specifinosti obavljanja delatnosti obrazovanja odraslih u sistemu obrazovanja i vaspitanja ureuju se
posebnim zakonom.
Obrazovanje i vaspitanje ostvaruje se uz potovanje optih principa obrazovanja i vaspitanja,
ostvarivanjem ciljeva i standarda obrazovanja i vaspitanja.
12) razvoj sposobnosti komuniciranja, dijaloga, oseanja solidarnosti, kvalitetne i efikasne saradnje sa
drugima i sposobnosti za timski rad i negovanje drugarstva i prijateljstva;
13) razvijanje sposobnosti za ulogu odgovornog graanina, za ivot u demokratski ureenom i humanom
drutvu zasnovanom na potovanju ljudskih i graanskih prava, prava na razliitost i brizi za druge, kao i
osnovnih vrednosti pravde, istine, slobode, potenja i line odgovornosti;
14) formiranje stavova, uverenja i sistema vrednosti, razvoj linog i nacionalnog identiteta, razvijanje
svesti i oseanja pripadnosti dravi Srbiji, potovanje i negovanje srpskog jezika i svog jezika, tradicije i
kulture srpskog naroda, nacionalnih manjina i etnikih zajednica, drugih naroda, razvijanje
multikulturalizma, potovanje i ouvanje nacionalne i svetske kulturne batine;
15) razvoj i potovanje rasne, nacionalne, kulturne, jezike, verske, rodne, polne i uzrasne ravnopravnosti,
tolerancije i uvaavanje razliitosti;
16) poveanje obrazovnog nivoa stanovnitva i razvoj Republike Srbije kao drave zasnovane na znanju.
Obavljanje delatnosti
lan 7
Upotreba jezika
lan 9
Obrazovno-vaspitni rad ostvaruje se na srpskom jeziku.
Za pripadnike nacionalne manjine obrazovno-vaspitni rad ostvaruje se na maternjem jeziku. Izuzetno on
moe da se ostvaruje i dvojezino ili na srpskom jeziku, u skladu sa posebnim zakonom.
Obrazovno-vaspitni rad moe da se izvodi i na stranom jeziku, odnosno dvojezino, u skladu sa ovim i
posebnim zakonom.
Obrazovno-vaspitni rad za lica koja koriste znakovni jezik, odnosno posebno pismo ili druga tehnika
reenja, moe da se izvodi na znakovnom jeziku i pomou sredstava tog jezika.
Podaci u evidencijama
lan 10b
Podaci o ustanovi predstavljaju skup optih podataka kojima se odreuje pravni status ustanove, status
ustanove u sistemu obrazovanja i vaspitanja, podaci o programima koje ustanova realizuje, podaci o
objektu ustanove, aktima i organima ustanove i rezultatima spoljanjeg vrednovanja ustanove.
Podaci o deci i uenicima, roditeljima, starateljima i hraniteljima i zaposlenima predstavljaju skup linih
podataka kojima se odreuje njihov identitet, obrazovni, socijalni i zdravstveni status i potrebna
obrazovna, socijalna i zdravstvena podrka.
Za odreivanje identiteta prikupljaju se sledei podaci: ime, prezime, jedinstveni matini broj graana,
datum roenja, mesto roenja, drava i mesto stanovanja, adresa, kontakt telefon i drugi podaci u skladu
sa posebnim zakonom.
Za odreivanje obrazovnog statusa dece i uenika prikupljaju se podaci o upisanom podruju rada i
smeru, o jeziku na kome se izvodi obrazovno-vaspitni rad, izbornim predmetima, stranim jezicima,
obrazovanju po individualnom obrazovnom planu, ocenama po klasifikacionim periodima, podaci o
polaganim ispitima, nagradama i pohvalama osvojenim tokom procesa obrazovanja, izostancima, vladanju
i izdatim javnim ispravama.
Za odreivanje socijalnog statusa dece i uenika prikupljaju se podaci o uslovima stanovanja i stanju
porodice. Za odreivanje socijalnog statusa roditelja, staratelja i hranitelja prikupljaju se podaci o steenoj
strunoj spremi, zanimanju i obliku zaposlenja, a za zaposlene u ustanovama podaci o zanimanju,
strunoj spremi, zaposlenju, licenci, plati, napredovanju i kretanju u slubi.
Za odreivanje zdravstvenog statusa dece i uenika prikupljaju se podaci dobijeni na osnovu procene
potreba za pruanjem dodatne obrazovne, zdravstvene i socijalne podrke koju utvruje interresorna
komisija.
Blie uslove i nain voenja, prikupljanja, unosa, auriranja, dostupnosti podataka koji se unose u
evidencije i javne isprave i druga pitanja od znaaja za voenje evidencija i izdavanje javnih isprava,
propisuje ministar nadlean za poslove obrazovanja (u daljem tekstu: ministar).
Lini podaci upisani u evidenciju prikupljaju se, obrauju, uvaju i koriste za potrebe obrazovno-vaspitnog
rada, u skladu sa posebnim zakonom.
Nadlenom ministarstvu dostavljaju se podaci u statistikom obliku, osim linih podataka potrebnih za
voenje registra o licencama za nastavnika, vaspitaa i strunog saradnika, direktora i sekretara
ustanove.
Zatita podataka
lan 10g
Svi vidovi prikupljanja, dranja, obrade i korienja podataka sprovode se u skladu s posebnim zakonom,
uz potovanje naela propisanih zakonom kojim se ureuje zatita podataka o linosti.
Za potrebe naunoistraivakog rada i prilikom izrade obrazovno-politikih i statistikih analiza, lini
podaci koriste se i objavljuju na nain kojim se obezbeuje zatita identiteta uesnika obrazovanja i
vaspitanja.
Korienje podataka
lan 10d
Korisnik podataka iz jedinstvenog informacionog sistema prosvete moe biti dravni i drugi organ i
organizacija, kao i pravno i fiziko lice, pod uslovom da je zakonom ili drugim propisima ovlaeno da trai
i prima podatke, da su ti podaci neophodni za izvrenje poslova iz njegove nadlenosti ili slue za potrebe
istraivanja, i da obezbedi zatitu linih podataka.
Podaci u bazi podataka i jedinstvenom informacionom sistemu prosvete moraju biti bezbednim merama
zatieni od neovlaenog pristupa i korienja.
Blie uslove i nain uspostavljanja jedinstvenog informacionog sistema prosvete, prikupljanja, unosa,
auriranja, dostupnosti podataka i druga pitanja od znaaja za taj sistem, propisuje ministar.
Nadzor
lan 11
Nadzor nad primenom ovog zakona vri Ministarstvo, u skladu sa zakonom.
10) lan iz reda nacionalnih manjina, sa liste kandidata koju zajedniki podnose saveti nacionalnih
manjina;
11) lan iz reda nacionalne organizacije za zapoljavanje, sa liste kandidata koju podnosi ova
organizacija;
12) lan iz reda reprezentativnih sindikata osnovanih za teritoriju Republike Srbije za delatnost
obrazovanja, sa liste kandidata koju zajedniki podnose ovi sindikati;
13) lan iz reda udruenja poslodavaca, sa liste kandidata koju zajedniki podnose ova udruenja.
Podnosioci lista predlau kandidate - strunjake za nivoe i oblasti obrazovanja koji su u nadlenosti ovog
saveta.
Podnosioci lista iz stava 3. ovog lana duni su da dostave liste kandidata za lanove Nacionalnog
prosvetnog saveta etiri meseca pre isteka mandata lanova kojima mandat istie.
Lista iz stava 3. ovog lana sadri vei broj kandidata od broja lanova koji se biraju.
Ako podnosilac liste ne dostavi listu u roku iz stava 5. ovog lana, Narodna skuptina bira lanove
Nacionalnog prosvetnog saveta iz reda propisane strukture.
Najmanje polovina lanova Nacionalnog prosvetnog saveta bira se iz reda strunjaka iz oblasti
obrazovanja i vaspitanja.
Za lana Nacionalnog prosvetnog saveta ne moe da bude izabrano lice koje je imenovano, izabrano ili
postavljeno na funkciju u dravnom organu, organu teritorijalne autonomije, odnosno lokalne samouprave,
lice izabrano u organ politike stranke ili organ upravljanja ustanove, lice zaposleno u Ministarstvu,
Zavodu za unapreenje vaspitanja i obrazovanja, Zavodu za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i
vaspitanja, Zavodu za udbenike i nastavna sredstva, kao i optinski prosvetni inspektor.
Narodna skuptina razreava lana Nacionalnog prosvetnog saveta pre isteka mandata, i to: na lini
zahtev, na predlog predlagaa i ako ne ispunjava svoju dunost kao lan Nacionalnog prosvetnog saveta,
odnosno svojim postupcima povredi ugled dunosti koju obavlja ili ukoliko nastupi uslov iz stava 9. ovog
lana.
U sluaju razreenja lana Nacionalnog prosvetnog saveta pre isteka mandata, bira se novi lan do isteka
mandata ovog saveta, sa odgovarajue podnete liste.
4) razmatra, zauzima stavove i daje miljenje Ministarstvu u postupku donoenja zakona i drugih akata,
kojima se ureuju pitanja od znaaja za oblast obrazovanja i vaspitanja;
5) utvruje:
(1) opte i posebne standarde postignua;
(2) standarde kompetencija za profesiju nastavnika i vaspitaa i strunog saradnika i njihovog
profesionalnog razvoja;
(3) standarde kompetencija direktora;
(4) standarde kvaliteta udbenika i nastavnih sredstava;
(5) standarde uslova za ostvarivanje posebnih programa u oblasti predkolskog vaspitanja i
obrazovanja;
(6) standarde kvaliteta rada ustanove;
6) donosi: osnove programa predkolskog vaspitanja i obrazovanja, nastavne planove i programe
osnovnog i srednjeg opteg i umetnikog obrazovanja i vaspitanja, deo nastavnog plana i programa
srednjeg strunog obrazovanja i vaspitanja i obrazovanja odraslih za opteobrazovne predmete i osnove
vaspitnog programa;
7) utvruje predlog: programa zavrnog ispita osnovnog obrazovanja i vaspitanja, opte i umetnike
mature, u skladu sa ovim i posebnim zakonom;
8) utvruje postojanje potrebe za novim udbenicima i donosi plan udbenika i nastavnih sredstava
predkolskog, osnovnog i srednjeg opteg i umetnikog obrazovanja i vaspitanja, opteobrazovnih
predmeta srednjeg strunog obrazovanja i vaspitanja i obrazovanja odraslih;
8a) prati, analizira i daje preporuke za smanjenje osipanja dece i uenika iz obrazovnog sistema i utvruje
predloge mera za nastavak obrazovanja osoba koje su napustile sistem;
9) daje preporuke za obrazovanje i dopunsko obrazovanje nastavnika, vaspitaa i strunih saradnika
savetu nadlenom za pitanja razvoja visokog obrazovanja;
10) obezbeuje konsultacije i pribavlja miljenje predstavnika relevantnih drutveno marginalizovanih
grupa i obavlja druge poslove, u skladu sa zakonom.
Akti iz stava 1. taka 5) ovog lana objavljuju se u "Slubenom glasniku Republike Srbije", a akti iz stava
1. taka 6) ovog lana objavljuju se u "Prosvetnom glasniku".
Vlada imenuje lanove Saveta za struno obrazovanje i obrazovanje odraslih na vreme od est godina.
Izuzetno od stava 3. ovog lana, polovini lanova prvoimenovanog sastava Saveta za struno
obrazovanje i obrazovanje odraslih, mandat traje tri godine.
Za lana Saveta za struno obrazovanje i obrazovanje odraslih ne moe da bude imenovano lice koje je
izabrano, imenovano ili postavljeno na funkciju u dravnom organu, organu teritorijalne autonomije,
odnosno lokalne samouprave i lice izabrano u organ politike stranke ili kolski odbor.
4) razmatra, zauzima stavove i daje miljenje Ministarstvu u postupku pripremanja nacrta zakona,
predloga propisa o mrei strunih kola i kola za obrazovanje odraslih i drugih akata kojima se ureuju
pitanja od znaaja za obrazovanje iz njegove nadlenosti;
5) prati, podstie i usmerava aktivnosti koje povezuju obrazovanje i zapoljavanje i njihov uticaj na
privredni razvoj;
6) povezuje i ukljuuje potrebe i interese socijalnih partnera sa pravcima razvoja strunog obrazovanja i
obrazovanja odraslih;
6a) prati, analizira i daje preporuke za smanjenje osipanja dece i uenika iz obrazovnog sistema i utvruje
predloge mera za nastavak obrazovanja osoba koje su napustile sistem;
7) razmatra i predlae u oblasti svoje nadlenosti modele razvoja i profesionalnog savetovanja;
8) obavlja i druge poslove, u skladu sa zakonom.
2. ZAVODI
lan 17
Radi praenja, obezbeivanja i unapreivanja kvaliteta i razvoja sistema obrazovanja i vaspitanja, za
obavljanje razvojnih, savetodavnih, istraivakih i drugih strunih poslova u predkolskom, osnovnom i
srednjem obrazovanju i vaspitanju, Republika Srbija osniva:
1) Zavod za unapreivanje obrazovanja i vaspitanja;
2) Zavod za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja.
Akte o osnivanju Zavoda za unapreivanje obrazovanja i vaspitanja i Zavoda za vrednovanje kvaliteta
obrazovanja i vaspitanja (u daljem tekstu: zavodi) donosi Vlada.
Na osnivanje, organizaciju i rad zavoda primenjuju se propisi o javnim slubama.
O promeni naziva, sedita i statusnoj promeni zavoda odluuje Vlada.
Na statut i godinji plan i program rada zavoda saglasnost daje Vlada.
Zavodi su obavezni da sarauju po svim pitanjima obrazovanja i vaspitanja koja su od zajednikog
znaaja.
Svoj rad, planove i programe rada zavodi usaglaavaju sa utvrenim pravcima razvoja obrazovanja i
vaspitanja, strategijama Vlade koje se odnose na obrazovanje i vaspitanje, planskim aktima Ministarstva,
Nacionalnog prosvetnog saveta i Saveta za struno obrazovanje i obrazovanje odraslih i aktivnostima koje
se odnose na evropske integracije.
Zavodi podnose izvetaje o svom radu Vladi najmanje jedanput godinje, a Ministarstvu periodine
izvetaje o vanim pitanjima iz delatnosti zavoda.
Za osnivanje i rad zavoda sredstva se obezbeuju u budetu Republike Srbije.
Strune komisije
lan 23
Za obavljanje pojedinih poslova zavodi mogu da obrazuju posebne strune komisije i timove iz reda
kompetentnih lica u oblasti obrazovanja i vaspitanja ili da angauju naunoistraivake ustanove, uz
prethodnu saglasnost Ministarstva.
Radi praenja ostvarivanja optih principa i ciljeva, stratekih pravaca razvoja i unapreenja celokupnog
sistema obrazovanja i vaspitanja, Republika Srbija osniva Agenciju za obrazovanje i vaspitanje (u daljem
tekstu: Agencija).
Agencija ima svojstvo pravnog lica.
Prava i dunosti osnivaa Agencije vri Vlada.
Na rad i obavljanje delatnosti Agencije primenjuju se propisi o javnim agencijama.
Rad Agencije finansira se u celini ili preteno od cene koju plaaju korisnici usluga.
lan 24b
Agencija obavlja poslove koji se odnose na odobravanje drugoj organizaciji sticanja statusa javno
priznatog organizatora aktivnosti u okviru neformalnog obrazovanja odraslih, kao i priznavanja prethodnog
uenja, u skladu sa meunarodnim instrumentima i standardima za istraivanje, praenje i evaluaciju u
obrazovanju odraslih; priznavanje strane visokokolske isprave radi zapoljavanja i druge poslove prema
aktu o osnivanju, u skladu sa zakonom.
3. MINISTARSTVO
Nadlenost Ministarstva
lan 25
U obezbeivanju uslova za ostvarivanje prava dece, uenika i odraslih na besplatno obrazovanje i drugih
prava utvrenih ovim zakonom, Ministarstvo preduzima sve neophodne mere kojima se u potpunosti
obezbeuje ostvarivanje tih prava.
Ministarstvo obezbeuje funkcionisanje sistema obrazovanja i vaspitanja, u skladu sa optim principima i
ciljevima obrazovanja i vaspitanja, a naroito:
1) planira i prati razvoj obrazovanja i vaspitanja;
2) vri nadzor nad radom ustanova i zavoda;
3) planira, koordinira i organizuje programe stalnog strunog usavravanja zaposlenih u ustanovama;
4) vri proveru rezultata ostvarenosti propisanih ciljeva obrazovanja i vaspitanja na republikom nivou;
5) ostvaruje meunarodnu saradnju na planu razvoja sistema obrazovanja i vaspitanja, analizu i
prenoenje stranih iskustava i evropskih programa i dostignua;
6) uspostavlja i upravlja jedinstvenim informacionim sistemom prosvete u Republici Srbiji, stara se o
nesmetanom protoku podataka i obezbeuje dostupnost i zatitu podataka;
7) vodi registar i izdaje dozvole za rad nastavnika, vaspitaa, strunih saradnika i direktora;
8) utvruje nacionalni okvir kvalifikacija za nivo srednjeg strunog obrazovanja, strunog usavravanja i za
druge oblike strunog obrazovanja.
Akt iz stava 2. taka 8) ovog lana objavljuje se u "Slubenom glasniku Republike Srbije".
kolska uprava
lan 26
Za obavljanje struno-pedagokog nadzora, davanje podrke razvojnom planiranju i osiguranju kvaliteta
rada ustanova i obavljanje drugih poslova utvrenih zakonom, u Ministarstvu se obrazuju organizacione
jedinice za obavljanje tih poslova van sedita Ministarstva - kolske uprave, u skladu sa zakonom.
Ministarstvo u okviru kolske uprave:
1) obavlja struno-pedagoki nadzor u ustanovama;
2) koordinira struno usavravanje nastavnika, vaspitaa, strunog saradnika, direktora i sekretara
ustanove;
3) daje podrku razvojnom planiranju, razvoju predkolskog, kolskog i vaspitnog programa i osiguranju
kvaliteta obrazovanja i vaspitanja;
4) uestvuje u pripremama plana razvoja obrazovanja i vaspitanja za podruje za koje je obrazovana
kolska uprava i prati njegovo ostvarivanje;
5) obezbeuje sve uslove da ustanove nesmetano unose, popunjavaju, auriraju i odravaju bazu
podataka o obrazovanju i vaspitanju u okviru jedinstvenog informacionog sistema prosvete;
6) vri kontrolu namenskog korienja finansijskih sredstava ustanova;
7) obavlja i druge poslove, u skladu sa zakonom i drugim propisima.
Osnivanje ustanove
lan 28
Ustanovu moe da osnuje Republika Srbija, autonomna pokrajina, jedinica lokalne samouprave,
nacionalni savet nacionalne manjine i drugo pravno ili fiziko lice.
Osniva ustanove ne moe da bude fiziko lice koje je pravnosnanom presudom osueno za krivino
delo za koje je izreena bezuslovna kazna zatvora u trajanju od najmanje tri meseca ili koje je osueno
za: krivino delo nasilje u porodici, oduzimanje maloletnog lica, zaputanje i zlostavljanje maloletnog lica ili
rodoskrvnjenje; za krivino delo primanje mita ili davanje mita; za krivino delo iz grupe krivinih dela
protiv polne slobode, protiv pravnog saobraaja i protiv ovenosti i drugih dobara zatienih
meunarodnim pravom, bez obzira na izreenu krivinu sankciju, ni lice za koje je, u skladu sa zakonom,
utvreno diskriminatorno ponaanje.
Ustanova iji je osniva Republika Srbija, autonomna pokrajina ili jedinica lokalne samouprave moe da
bude nastavna baza visokokolske ustanove - vebaonica, u skladu sa zakonom.
Listu vebaonica iz stava 3. ovog lana, na osnovu sprovedenog javnog konkursa, reenjem utvruje
ministar.
Mrea ustanova
lan 29
Broj i prostorni raspored ustanova iji je osniva Republika Srbija, autonomna pokrajina ili jedinica lokalne
samouprave, prema vrsti i strukturi, planira se aktom o mrei ustanova.
Ustanova iz stava 1. ovog lana osniva se u skladu sa aktom o mrei ustanova.
Akt o mrei predkolskih ustanova i akt o mrei osnovnih kola iji je osniva Republika Srbija, autonomna
pokrajina ili jedinica lokalne samouprave, donosi skuptina jedinice lokalne samouprave, na osnovu
kriterijuma koje utvrdi Vlada.
U jedinici lokalne samouprave u kojoj je u slubenoj upotrebi i jezik i pismo nacionalne manjine, odnosno
u kojoj se obrazovno-vaspitni rad izvodi na jeziku i pismu nacionalne manjine, akt o mrei predkolskih
ustanova i osnovnih kola donosi se uz prethodno pribavljeno miljenje nacionalnog saveta nacionalne
manjine iji je jezik i pismo u slubenoj upotrebi u jedinici lokalne samouprave, odnosno iji se jezik i
pismo koristi u obrazovno-vaspitnom radu.
Saglasnost na akt o mrei osnovnih kola daje Ministarstvo.
Kada Ministarstvo utvrdi da nadleni organ jedinice lokalne samouprave nije doneo akt o mrei osnovnih
kola, odredie rok za njegovo donoenje.
Ako nadleni organ jedinice lokalne samouprave ne donese akt u roku iz stava 6. ovog lana, Ministarstvo
donosi akt o mrei osnovnih kola.
Vlada utvruje kriterijume na osnovu kojih donosi akt o mrei srednjih kola.
Akt o mrei srednjih kola iji je osniva Republika Srbija, autonomna pokrajina ili jedinica lokalne
samouprave donosi Vlada, na osnovu kriterijuma iz stava 8. ovog lana.
Verifikacija ustanova
lan 32
Ustanova moe da pone sa radom kada se utvrdi da ispunjava uslove za osnivanje i poetak rada i
dobije reenje o verifikaciji.
Zahtev za verifikaciju podnosi se i kada se u ustanovi vri statusna promena, menja sedite, odnosno
objekat, organizuje rad u izdvojenom odeljenju, uvodi novi obrazovni profil ili ostvaruje novi program
obrazovanja i vaspitanja.
Zahtev za verifikaciju sadri: naziv, sedite i vrstu ustanove, program obrazovanja i vaspitanja, jezik na
kome e se ostvarivati obrazovno-vaspitni rad, razloge i opravdanost osnivanja i uslove koje obezbeuje
osniva za poetak rada i obavljanje delatnosti. Uz zahtev se dostavljaju akt o osnivanju ustanove i dokazi
o ispunjenosti uslova iz lana 30. ovog zakona.
O zahtevu za verifikaciju ustanove odluuje Ministarstvo najkasnije u roku od tri meseca od podnoenja
zahteva.
Reenje o zahtevu za verifikaciju ustanove konano je.
sluaju obustave rada ili trajka organizovanog suprotno zakonu, odredie joj rok za ispunjenje uslova,
odnosno otklanjanje nepravilnosti u obavljanju delatnosti i o tome e obavestiti osnivaa.
Kada ustanova, iji je osniva Republika Srbija, autonomna pokrajina ili jedinica lokalne samouprave, ne
postupi u datom roku po nalogu organa iz stava 1. ovog lana, odnosno kada organ upravljanja ne obavlja
poslove iz svoje nadlenosti, Ministarstvo preduzima jednu od sledeih privremenih mera:
1) razreava organ upravljanja i imenuje privremeni organ upravljanja;
2) razreava direktora i postavlja vrioca dunosti direktora;
3) razreava organ upravljanja i direktora i imenuje privremeni organ upravljanja i postavlja vrioca
dunosti direktora.
Privremeni organ upravljanja iz stava 2. ovog lana ima najmanje pet lanova i obavlja poslove iz
nadlenosti organa upravljanja.
Ako u toku trajanja privremene mere iz stava 2. taka 1) istekne mandat direktoru ustanove, ministar
postavlja vrioca dunosti direktora do prestanka privremene mere i izbora direktora.
Ako u toku trajanja privremene mere iz stava 2. taka 2) istekne mandat organu upravljanja ustanove,
ministar imenuje privremeni organ upravljanja, do prestanka privremene mere i imenovanja organa
upravljanja.
Vrilac dunosti direktora ustanove i privremeni organ upravljanja obavljaju dunosti dok Ministarstvo ne
utvrdi da su ispunjeni uslovi, otklonjene nepravilnosti iz stava 1. ovog lana i da su se stekli uslovi za
prestanak privremenih mera, a najdue est meseci.
Ako vrilac dunosti direktora ustanove i privremeni organ upravljanja ne otklone utvrene nepravilnosti,
Ministarstvo zabranjuje rad ustanove.
Kada ustanova iji je osniva drugo pravno ili fiziko lice ne postupi u datom roku po nalogu organa iz
stava 1. ovog lana, odnosno kada organ upravljanja ne obavlja poslove iz svoje nadlenosti, a osniva
ne preduzme mere u skladu sa zakonom ni posle propisanog roka za otklanjanje nepravilnosti,
Ministarstvo zabranjuje rad ustanove.
Ukidanje ustanove
lan 36
Ustanova se ukida u skladu sa zakonom.
Uenici kole koja se ukida imaju pravo da zavre zapoeto obrazovanje u drugoj koli koju odredi
Ministarstvo.
Strana ustanova
lan 37
Ustanovu moe, pod uslovima predvienim meunarodnim ugovorom, odnosno pod uslovom
reciprociteta, da osnuje strana drava, strano pravno ili fiziko lice radi ostvarivanja programa obrazovanja
i vaspitanja koji nisu doneti na osnovu ovog zakona, ako je program donet, odnosno akreditovan u
inostranstvu, ako ispunjava uslove iz lana 30. stav 1. ovog zakona i dobije odobrenje Ministarstva.
Isprava koju izda ustanova iz stava 1. ovog lana priznaje se pod uslovima i po postupku, propisanim
posebnim zakonom.
Ministarstvo vodi evidenciju o stranim ustanovama kojima je dato odobrenje.
Druga organizacija
lan 39
Druga organizacija, odnosno fiziko lice moe da ostvaruje i posebne programe u oblasti predkolskog
vaspitanja i obrazovanja ako ispunjava standarde uslova za ostvarivanje posebnih programa u oblasti
predkolskog vaspitanja i obrazovanja i dobije odobrenje Ministarstva.
Druga organizacija, odnosno fiziko lice moe da ostvaruje posebne programe strunog osposobljavanja i
obuke ako ispunjava standarde za ostvarivanje posebnih programa i dobije odobrenje Ministarstva.
Registar
lan 40
Ministarstvo vodi evidenciju (u daljem tekstu: registar):
1) ustanova koje obavljaju delatnost obrazovanja i vaspitanja, kao i proirenu delatnost;
2) drugih organizacija i fizikih lica koja obavljaju poslove u oblasti predkolskog vaspitanja i obrazovanja
ili ostvaruju propisane, odnosno odobrene posebne programe strunog osposobljavanja ili obuke;
3) propisanih, odnosno odobrenih programa strunog osposobljavanja i obuke;
4) nastavnika, vaspitaa i strunih saradnika kojima je izdata licenca za nastavnika, vaspitaa i strunog
saradnika;
5) direktora kojima je izdata licenca za direktora;
6) sekretara koji su poloili struni ispit za sekretara.
Registar je javan i uva se trajno u pisanom i elektronskom obliku.
Svi vidovi prikupljanja, obrade i korienja linih podataka iz registra sprovode se u skladu sa zakonom
kojim se ureuje zatita podataka o linosti.
Autonomija ustanove
lan 41
Pod autonomijom ustanove podrazumeva se pravo na:
1) donoenje statuta, programa obrazovanja i vaspitanja, razvojnog plana, godinjeg plana rada ustanove,
pravila ponaanja u ustanovi i drugih optih akata ustanove;
2) donoenje plana strunog usavravanja i profesionalnog razvoja nastavnika, vaspitaa i strunog
saradnika;
3) samovrednovanje rada ustanove;
4) izbor zaposlenih i predstavnika zaposlenih u organ upravljanja i strune organe;
5) ureivanje unutranje organizacije i rada strunih organa;
6) nain ostvarivanja saradnje sa ustanovama iz oblasti obrazovanja, zdravstva, socijalne i deje zatite,
javnim preduzeima, privrednim drutvima i drugim organizacijama, radi ostvarivanja prava dece, uenika
i zaposlenih.
Ustanova donosi opte i druge akte potujui opte principe i ciljeve obrazovanja i vaspitanja i kojima se
na najcelishodniji nain obezbeuje ostvarivanje optih ishoda obrazovanja.
Zabrana diskriminacije
lan 44
U ustanovi su zabranjene aktivnosti kojima se ugroavaju, omalovaavaju, diskriminiu ili izdvajaju lica,
odnosno grupe lica, po osnovu: rasne, nacionalne, etnike, jezike, verske ili polne pripadnosti, fizikih i
psihikih svojstava, smetnji u razvoju i invaliditeta, zdravstvenog stanja, uzrasta, socijalnog i kulturnog
porekla, imovnog stanja, odnosno politikog opredeljenja i podsticanje ili nespreavanje takvih aktivnosti,
kao i po drugim osnovima utvrenim zakonom kojim se propisuje zabrana diskriminacije.
Pod diskriminacijom lica ili grupe lica smatra se svako neposredno ili posredno, na otvoren ili prikriven
nain, iskljuivanje ili ograniavanje prava i sloboda, nejednako postupanje ili proputanje injenja,
odnosno neopravdano pravljenje razlika povlaivanjem ili davanjem prvenstva.
Ne smatraju se diskriminacijom posebne mere uvedene radi postizanja pune ravnopravnosti, zatite i
napretka lica, odnosno grupe lica koja se nalaze u nejednakom poloaju.
Blie kriterijume za prepoznavanje oblika diskriminacije od strane zaposlenog, uenika ili treeg lica u
ustanovi, zajedniki propisuje ministar i organ nadlean za pripremu propisa o ljudskim i manjinskim
pravima.
Statut ustanove
lan 47
Ustanova ima statut.
Statut je osnovni opti akt ustanove, kojim se blie ureuju organizacija, nain rada, upravljanje i
rukovoenje u ustanovi, postupanje organa ustanove radi obezbeivanja ostvarivanja prava deteta i
uenika, zatite i bezbednosti dece, uenika i zaposlenih i mere za spreavanje povreda zabrana
utvrenih ovim zakonom, nain objavljivanja optih akata i obavetavanja svih zainteresovanih strana o
odlukama organa i druga pitanja, u skladu sa zakonom.
Sredstva ustanove
lan 50
Zemljite, zgrade i druga sredstva koja su steena, odnosno koja steknu ustanove iji je osniva
Republika Srbija, autonomna pokrajina, odnosno jedinica lokalne samouprave, jesu u javnoj svojini i
koriste se za obavljanje delatnosti utvrene ovim zakonom.
Struna drutva imaju pravo da daju miljenje i predloge za unapreivanje obrazovno-vaspitnog rada i da
uestvuju u radu komisija i timova koji se bave obrazovanjem i vaspitanjem.
Na osnivanje, organizaciju, upis u registar i rad strunog drutva primenjuju se propisi kojima se ureuje
udruivanje.
IV ORGANI USTANOVE
Organi ustanove
lan 52
Ustanova ima organe upravljanja, rukovoenja, strune i savetodavne organe, u skladu sa ovim zakonom,
osnivakim aktom i optim aktom.
Prilikom utvrivanja sastava organa upravljanja ustanove koju osniva drugo pravno ili fiziko lice,
obezbeuje se ravnopravna zastupljenost roditelja, a struni organi - obrazuju se u skladu sa optim
aktom.
kolski odbor osnovne kole za obrazovanje odraslih ima sedam lanova, ukljuujui i predsednika, od
kojih tri iz reda zaposlenih i etiri predstavnika jedinice lokalne samouprave.
Za srednje kole od posebnog interesa za Republiku Srbiju i unikatne kole Ministarstvo predlae
skuptini jedinice lokalne samouprave tri istaknuta predstavnika: privredne komore, zanatlija, udruenja
poslodavaca, nacionalne organizacije za zapoljavanje, sindikata i drugih zainteresovanih za rad kole (u
daljem tekstu: socijalni partneri). U kolski odbor srednje strune kole skuptina jedinice lokalne
samouprave imenuje tri predstavnika socijalnih partnera iz podruja rada kole.
U srednjoj strunoj koli u kojoj se u veini odeljenja obrazovno-vaspitni rad izvodi na jeziku nacionalne
manjine ili za koju je, u skladu sa zakonom kojim se ureuju nadlenosti nacionalnih saveta nacionalnih
manjina, utvreno da je od posebnog znaaja za nacionalnu manjinu, nacionalni savet nacionalne
manjine u organ upravljanja od tri lana najmanje jednog predlae iz reda predstavnika socijalnih partnera
iz podruja rada kole.
kolski odbor srednje kole za obrazovanje odraslih ima devet lanova, ukljuujui i predsednika, i to po
tri predstavnika zaposlenih, socijalnih partnera i jedinice lokalne samouprave.
lanove organa upravljanja iz reda zaposlenih predlae vaspitno-obrazovno, odnosno nastavniko vee,
za kolu sa domom - nastavniko i pedagoko vee, na zajednikoj sednici, a iz reda roditelja - savet
roditelja, tajnim izjanjavanjem.
Za lana organa upravljanja ne moe da bude predloeno ni imenovano lice:
1) koje je pravnosnanom presudom osueno za krivino delo za koje je izreena bezuslovna kazna
zatvora u trajanju od najmanje tri meseca ili koje je osueno za: krivino delo nasilje u porodici,
oduzimanje maloletnog lica, zaputanje i zlostavljanje maloletnog lica ili rodoskrvnjenje; za krivino delo
primanje mita ili davanje mita; za krivino delo iz grupe krivinih dela protiv polne slobode, protiv pravnog
saobraaja i protiv ovenosti i drugih dobara zatienih meunarodnim pravom, bez obzira na izreenu
krivinu sankciju, ni lice za koje je, u skladu sa zakonom, utvreno diskriminatorno ponaanje;
2) koje bi moglo da zastupa interese vie struktura, osim lanova sindikata;
3) iji su poslovi, dunost ili funkcija nespojivi sa obavljanjem poslova u organu upravljanja;
4) koje je ve imenovano za lana organa upravljanja druge ustanove;
5) koje je izabrano za direktora druge ustanove;
6) u drugim sluajevima, utvrenim zakonom.
Skuptina jedinice lokalne samouprave odluuje reenjem o predlogu ovlaenog predlagaa.
Ako ovlaeni predlaga ne sprovede postupak u skladu sa ovim zakonom ili predloi kandidata suprotno
odredbama ovog zakona, skuptina jedinice lokalne samouprave odreuje rok za usklaivanje sa ovim
zakonom.
Ako ovlaeni predlaga ni u datom roku ne postupi u skladu sa ovim zakonom, skuptina jedinice lokalne
samouprave imenovae lanove organa upravljanja bez predloga ovlaenog predlagaa.
Reenje o imenovanju, odnosno razreenju organa upravljanja - konano je u upravnom postupku.
Savet roditelja
lan 58
Ustanova ima savet roditelja, osim kole za obrazovanje odraslih.
U savet roditelja kole bira se po jedan predstavnik roditelja uenika svakog odeljenja, odnosno vaspitne
grupe ako kola ostvaruje predkolski program.
U ustanovi u kojoj stiu obrazovanje pripadnici nacionalne manjine, odnosno etnike grupe u savetu
roditelja srazmerno su zastupljeni i predstavnici nacionalne manjine, odnosno etnike grupe.
U ustanovi u kojoj stiu obrazovanje deca i uenici sa smetnjama u razvoju, lan saveta roditelja je i
predstavnik roditelja dece, odnosno uenika sa smetnjama u razvoju.
Savet roditelja:
1) predlae predstavnike roditelja dece, odnosno uenika u organ upravljanja;
2) predlae svog predstavnika u struni aktiv za razvojno planiranje i u druge timove ustanove;
Direktor ustanove
lan 59
Direktor rukovodi radom ustanove.
Direktor ustanove moe da bude lice koje ispunjava uslove propisane lanom 8. stav 2. i lanom 120.
ovog zakona.
Dunost direktora predkolske ustanove moe da obavlja lice koje ima: obrazovanje iz lana 8. stav 2.
ovog zakona za vaspitaa ili strunog saradnika, dozvolu za rad, obuku i poloen ispit za direktora
ustanove i najmanje pet godina rada u ustanovi nakon steenog odgovarajueg obrazovanja.
Dunost direktora predkolske ustanove moe da obavlja i lice koje ima: odgovarajue obrazovanje iz
lana 8. stav 3. ovog zakona za vaspitaa, dozvolu za rad, obuku i poloen ispit za direktora ustanove i
najmanje deset godina rada u predkolskoj ustanovi na poslovima vaspitanja i obrazovanja nakon
steenog odgovarajueg obrazovanja.
Dunost direktora kole moe da obavlja lice koje ima odgovarajue obrazovanje iz lana 8. stav 2. ovog
zakona za nastavnika te vrste kole i podruja rada, za pedagoga i psihologa, dozvolu za rad, obuku i
poloen ispit za direktora ustanove i najmanje pet godina rada u ustanovi na poslovima obrazovanja i
vaspitanja, nakon steenog odgovarajueg obrazovanja.
Izuzetno, dunost direktora osnovne kole moe da obavlja lice koje ima odgovarajue obrazovanje iz
lana 8. stav 3. ovog zakona za nastavnika te vrste kole, dozvolu za rad, obuku i poloen ispit za
direktora ustanove i najmanje deset godina rada u ustanovi na poslovima obrazovanja i vaspitanja, nakon
steenog odgovarajueg obrazovanja, ako se na konkurs ne prijavi nijedan kandidat sa odgovarajuim
obrazovanjem iz lana 8. stav 2. ovog zakona. Na ponovljenom konkursu kandidati koji imaju
odgovarajue obrazovanje iz lana 8. st. 2. i 3. ovog zakona, ravnopravni su.
Ispit za direktora ustanove moe da polae i lice koje ispunjava uslove za direktora ustanove i koje ima i
dokaz o pohaanom propisanom programu obuke.
Lice koje poloi ispit za direktora stie dozvolu za rad direktora (u daljem tekstu: licenca za direktora).
Izabrani direktor koji nema poloen ispit za direktora, duan je da ga poloi u roku od godinu dana od
dana stupanja na dunost.
Direktoru koji ne poloi ispit za direktora u roku od godinu dana od dana stupanja na dunost, prestaje
dunost direktora.
Licenca za direktora oduzima se direktoru koji je osuen pravnosnanom presudom za krivino delo ili
privredni prestup u vrenju dunosti.
Direktor ustanove bira se na period od etiri godine.
Mandat direktora tee od dana stupanja na dunost.
Direktoru ustanove miruje radni odnos za vreme prvog izbornog perioda na radnom mestu sa koga je
izabran.
Direktoru ustanove prestaje radni odnos ako se u toku trajanja mandata utvrdi da ne ispunjava uslove iz
stava 2. ovog lana ili odbije da se podvrgne lekarskom pregledu na zahtev organa upravljanja.
O pravima, obavezama i odgovornostima direktora odluuje organ upravljanja.
Blie uslove za izbor direktora, program obuke u skladu sa standardima kompetencija direktora, program
ispita, nain i postupak polaganja ispita, sastav i nain rada komisije Ministarstva, odnosno nadlenog
organa autonomne pokrajine pred kojom se polae ispit za direktora, sadrinu i izgled obrasca licence za
direktora, sadraj i nain voenja registra izdatih licenci za direktora, trokove polaganja ispita, naknade
za rad lanova komisije i ostala pitanja u vezi sa polaganjem ispita i sticanjem licence za direktora,
propisuje ministar.
Miljenje vea iz stava 1. ovog lana daje se na posebnoj sednici kojoj prisustvuju svi zaposleni i koji se
izjanjavaju o svim kandidatima tajnim izjanjavanjem.
Konkurs za izbor direktora raspisuje se najkasnije tri meseca pre isteka mandata direktora.
Odluka sa dokumentacijom o izabranom kandidatu dostavlja se ministru na saglasnost.
Smatra se da je odluka organa upravljanja o izboru direktora doneta, odnosno da je ministar dao na nju
saglasnost ako u roku od 30 dana od dana dostavljanja odluke ne donese akt kojim odbija saglasnost.
Organ upravljanja ustanove posle proteka roka iz stava 8. ovog lana donosi reenje o izboru direktora i
dostavlja ga uesnicima konkursa. Reenjem se utvruju i vreme stupanja na dunost, kao i obaveza
polaganja ispita za direktora.
Uesnik konkursa nezadovoljan reenjem iz stava 9. ovog lana ima pravo na sudsku zatitu u upravnom
sporu.
Akt o odbijanju saglasnosti ministar donosi ako se u postupku utvrdi da odluka nije doneta u skladu sa
zakonom ili se njenim donoenjem dovodi u pitanje nesmetano obavljanje delatnosti ustanove.
Ako ministar donese akt kojim se odbija davanje saglasnosti na odluku o izboru direktora ustanove,
raspisuje se novi konkurs.
Dunost direktora ustanove prestaje: istekom mandata, na lini zahtev, sticanjem uslova za mirovanje
radnog odnosa, prestankom radnog odnosa i razreenjem. Odluku o prestanku dunosti direktora donosi
organ upravljanja.
Organ upravljanja razreava direktora ustanove ako je utvreno da:
1) ustanova nije donela blagovremeno program obrazovanja, odnosno ne ostvaruje program obrazovanja i
vaspitanja ili ne preduzima mere za ostvarivanje principa, ciljeva i standarda postignua;
2) ustanova ne sprovodi mere za bezbednost i zatitu dece i uenika;
3) direktor ne preduzima ili neblagovremeno preduzima odgovarajue mere u sluajevima povreda
zabrana iz l. 44. do 46. ovog zakona i teih povreda radnih obaveza zaposlenih;
4) u ustanovi nije obezbeeno uvanje propisane evidencije i dokumentacije;
5) se u ustanovi vodi evidencija i izdaju javne isprave suprotno ovom i posebnom zakonu;
6) direktor ne ispunjava uslove iz lana 59. ovog zakona;
7) direktor ne postupa po nalogu, odnosno meri nadlenog organa za otklanjanje utvrenih nedostataka i
nepravilnosti;
8) direktor predlaganjem nezakonitih odluka, nepotpunim, neblagovremenim i netanim obavetavanjem ili
sazivanjem sednica suprotno poslovniku ometa rad organa upravljanja i zaposlenih;
9) direktor nije obezbedio da se u okviru jedinstvenog informacionog sistema prosvete vri blagovremen i
taan unos i odravanje aurne baze podataka ustanove;
10) je u radni odnos primio ili angauje lice van radnog odnosa suprotno zakonu, posebnom kolektivnom
ugovoru i optem aktu i u drugim sluajevima, u skladu sa zakonom;
10a) je namerno ili krajnjom nepanjom uinio propust prilikom donoenja odluke u disciplinskom
postupku, koja je pravnosnanom sudskom presudom ponitena kao nezakonita i ako je ustanova
obavezana na naknadu tete u iznosu koji moe ugroziti redovno poslovanje ustanove.
Direktor je materijalno odgovoran za tetu koju namerno ili krajnjom nepanjom nanese ustanovi, u skladu
sa zakonom.
Organ upravljanja razreava direktora ustanove dunosti ako mu se u disciplinskom postupku izrekne
mera prestanka radnog odnosa zbog utvrene odgovornosti za teu povredu radne obaveze propisane za
zaposlene iz lana 141. ovog zakona ili se stekne uslov za otkaz ugovora o radu u skladu sa optim
propisima o radu.
Organ upravljanja razreava direktora dunosti pre isteka mandata kada je konanim aktom nadlenog
organa utvreno da je ustanova, odnosno direktor odgovaran za prekraj iz ovog ili posebnog zakona,
privredni prestup ili krivino delo u vrenju dunosti.
Organ upravljanja razreava direktora ustanove po naloenoj meri prosvetnog inspektora, u roku od osam
dana od dana prijema naloga.
Smatra se da je odluka organa upravljanja o razreenju direktora doneta, odnosno da je ministar dao na
nju saglasnost, ako u roku od 15 dana od dana njenog dostavljanja ne donese akt kojim odbija
saglasnost.
Akt o odbijanju saglasnosti ministar donosi ako se u postupku utvrdi da odluka nije doneta u skladu sa
ovim zakonom ili se njenim donoenjem dovodi u pitanje nesmetano obavljanje delatnosti ustanove.
Ako organ upravljanja ne donese odluku o razreenju direktora u roku iz stava 5. ovog lana, moe da ga
razrei ministar, u roku od 15 dana od dana prijema zapisnika o neizvrenom nalogu.
Pomonik direktora
lan 65
Ustanova moe da ima pomonika direktora, u skladu sa normativom kojim se utvruju kriterijumi i
standardi za finansiranje ustanove.
Reenjem direktora na poslove pomonika direktora rasporeuje se nastavnik, vaspita i struni saradnik,
odnosno koji ima profesionalni ugled i iskustvo u ustanovi, za svaku kolsku, odnosno radnu godinu.
Pomonik direktora organizuje, rukovodi i odgovoran je za pedagoki rad ustanove, koordinira rad strunih
aktiva i drugih strunih organa ustanove i obavlja druge poslove, u skladu sa statutom ustanove.
Pomonik direktora obavlja i poslove nastavnika, vaspitaa i strunog saradnika, u skladu sa reenjem
direktora.
Sekretar ustanove
lan 68
Upravne, normativno-pravne i druge pravne poslove u ustanovi obavlja sekretar, u skladu sa normativom
kojim se utvruju kriterijumi i standardi za finansiranje ustanove.
Poslove sekretara moe da obavlja diplomirani pravnik - master ili diplomirani pravnik koji je stekao visoko
obrazovanje na osnovnim studijama u trajanju od najmanje etiri godine, sa poloenim strunim ispitom za
sekretara.
Sekretar iz stava 2. ovog lana uvodi se u posao i osposobljava se za samostalan rad savladavanjem
programa za uvoenje u posao i polaganjem ispita za sekretara. Sekretaru - pripravniku direktor odreuje
mentora sa liste sekretara ustanova koju utvrdi kolska uprava.
Sekretar je duan da u roku od dve godine od dana zasnivanja radnog odnosa poloi struni ispit za
sekretara.
Sekretaru koji ne poloi struni ispit u roku iz stava 4. ovog lana prestaje radni odnos.
Sekretar koji ima poloen pravosudni ili struni ispit za zaposlene u organima dravne uprave ili dravni
struni ispit ne polae struni ispit za sekretara.
Izuzetno od stava 2. ovog lana, za sekretara predkolske ustanove i osnovne kole moe da bude
izabrano i drugo lice, ukoliko se i na ponovljeni konkurs ne prijavi nijedan kandidat sa odgovarajuim
obrazovanjem, najdue dve godine.
Nain i program uvoenja u posao, program, sadrinu, nain i rokove za polaganje strunog ispita, sastav
i nain rada komisije Ministarstva, odnosno nadlenog organa autonomne pokrajine pred kojom se polae
struni ispit i obrazac uverenja koji se izdaje, trokove polaganja ispita, naknade za rad lanova komisije i
ostala pitanja u vezi sa polaganjem strunog ispita za sekretara ustanove, propisuje ministar.
Osim programa iz st. 1. do 4. ovog lana ustanova moe da ostvaruje i druge programe i aktivnosti
usmerene na unapreivanje obrazovno-vaspitnog rada, poveanja kvaliteta i dostupnosti obrazovanja i
vaspitanja.
Ustanova iz stava 5. ovog lana moe stei status model centra.
Predkolski program
lan 71
Predkolsko vaspitanje i obrazovanje ostvaruje se na osnovu predkolskog programa.
Predkolski program donosi predkolska ustanova, odnosno kola koja ostvaruje predkolski program, u
skladu sa osnovama programa predkolskog vaspitanja i obrazovanja.
Predkolski program sadri opte podatke o ustanovi i njenom okruenju, vrste i trajanje programa
vaspitno-obrazovnog rada, drugih oblika rada i usluga i druge podatke, u skladu sa posebnim zakonom.
U okviru predkolskog programa mogu da se ostvaruju posebni, specijalizovani i drugi programi, u skladu
sa posebnim zakonom, prema mogunostima predkolske ustanove, u skladu sa potrebama i interesima
dece i roditelja i jedinice lokalne samouprave.
Nastavni plan i program trogodinjeg srednjeg strunog obrazovanja sadri, najmanje 30 odsto opteg i
65 odsto strunog obrazovanja, a nastavni plan i program etvorogodinjeg strunog i umetnikog
obrazovanja sadri najmanje 40 odsto opteg i 55 odsto strunog, odnosno umetnikog obrazovanja.
Nastavni plan obuhvata izborne predmete po nivoima i vrstama obrazovanja od kojih uenik obavezno
bira jedan ili vie predmeta prema svojim sklonostima. Jedan od obaveznih izbornih predmeta je verska
nastava ili graansko vaspitanje.
Uenik koji se opredelio za jedan od dva izborna predmeta versku nastavu ili graansko vaspitanje,
izborni predmet moe da menja u toku ciklusa osnovnog, odnosno do kraja sticanja srednjeg obrazovanja
i vaspitanja.
kolski program
lan 76
Osnovno i srednje obrazovanje i vaspitanje, specijalistiko i majstorsko obrazovanje i drugi oblici strunog
obrazovanja ostvaruju se na osnovu kolskog programa.
kolski program donosi se na osnovu nastavnog plana i programa, odnosno programa odreenih oblika
strunog obrazovanja.
kolskim programom obezbeuje se ostvarivanje principa, ciljeva i standarda postignua, prema
potrebama uenika i roditelja, odnosno staratelja i lokalne zajednice.
kolski program sadri:
1) ciljeve kolskog programa;
2) naziv, vrstu i trajanje svih programa obrazovanja i vaspitanja koje kola ostvaruje i jezik na kome se
ostvaruje program;
3) obavezne i izborne predmete i module, po ciklusima, odnosno obrazovnim profilima i razredima;
4) nain ostvarivanja principa i ciljeva obrazovanja i standarda postignua, nain i postupak ostvarivanja
propisanih nastavnih planova i programa, programa drugih oblika strunog obrazovanja i vrste aktivnosti u
obrazovno-vaspitnom radu;
5) fakultativne nastavne predmete, njihove programske sadraje i aktivnosti kojima se ostvaruju;
6) naine ostvarivanja i prilagoavanja programa muzikog i baletskog obrazovanja i vaspitanja,
obrazovanja odraslih, uenika sa posebnim sposobnostima i dvojezinog obrazovanja;
7) druga pitanja od znaaja za kolski program.
kolski program donosi kolski odbor, po pravilu, svake etvrte godine, u skladu sa nastavnim planom i
programom.
O predlogu programa iz stava 1. ovog lana ustanova pribavlja miljenja saveta roditelja, a kola i od
uenikog parlamenta i saglasnost nadlenog organa osnivaa na planirana materijalna sredstva za
njihovo ostvarivanje.
Ako se program obrazovanja i vaspitanja ili njegov deo ostvaruje na stranom jeziku, pre njegovog
donoenja kola pribavlja saglasnost ministra.
Kada je osniva ustanove Republika Srbija, saglasnost iz stava 2. ovog lana daje Ministarstvo.
Program iz stava 1. ovog lana donosi organ upravljanja ustanove.
2. ISPITI
Zavrni ispit u osnovnom obrazovanju i vaspitanju
lan 82
Nakon zavrenog osmog razreda uenik polae zavrni ispit.
Zavrnim ispitom procenjuje se stepen ostvarenosti optih i posebnih standarda postignua u osnovnom
obrazovanju i vaspitanju.
Uenik sa smetnjama u razvoju i invaliditetom polae zavrni ispit, u skladu sa njegovim motorikim i
ulnim mogunostima, odnosno uslovima koje zahteva odreena vrsta invaliditeta.
Nakon obavljenog zavrnog ispita ueniku se izdaje javna isprava.
Nakon obavljenog zavrnog ispita uenik stie pravo na upis u srednju kolu bez polaganja kvalifikacionog
ispita, osim prijemnog ispita za proveru izuzetnih sposobnosti, na nain i po postupku propisanim
posebnim zakonom.
Program zavrnog ispita u osnovnom obrazovanju i vaspitanju, na predlog Nacionalnog prosvetnog
saveta i obrazac javne isprave iz stava 4. ovog lana, donosi ministar.
Opta matura
lan 83
Nakon zavrenog etvrtog razreda srednjeg opteg obrazovanja i vaspitanja u gimnaziji uenik polae
optu maturu, u skladu sa posebnim zakonom.
Optu maturu moe da polae i uenik nakon zavrenog etvrtog razreda srednjeg strunog, odnosno
umetnikog obrazovanja i vaspitanja u strunoj, odnosno umetnikoj koli, pod uslovima propisanim
posebnim zakonom.
Uenik sa smetnjama u razvoju i invaliditetom polae optu maturu u skladu sa njegovim motorikim i
ulnim mogunostima, odnosno uslovima koje zahteva odreena vrsta invaliditeta, a moe da bude
osloboen polaganja dela maturskog ispita iz predmeta za koje su mu tokom obrazovanja prilagoavani
standardi postignua.
Nakon poloene opte mature ueniku se izdaje javna isprava, u skladu sa posebnim zakonom.
Na osnovu poloene opte mature, uenik moe da se upie u odgovarajuu visokokolsku ustanovu, bez
polaganja prijemnog ispita, osim ispita za proveru posebnih sklonosti i sposobnosti, na nain i po
postupku propisanim posebnim zakonom.
Program opte mature, na predlog Nacionalnog prosvetnog saveta, donosi ministar.
Uenik i odrasli sa smetnjama u razvoju i invaliditetom polae ispite iz st. 1. i 2. ovog lana u skladu sa
njegovim motorikim i ulnim mogunostima, odnosno uslovima koje zahteva odreena vrsta invaliditeta,
a moe da bude osloboen polaganja dela ispita iz predmeta za koje su mu tokom obrazovanja
prilagoavani standardi postignua.
Program zavrnog ispita i programe specijalistikog i majstorskog ispita na predlog Saveta za struno
obrazovanje i obrazovanje odraslih, donosi ministar.
Uzrast lica koje stie osnovno i srednje obrazovanje i vaspitanje po programu za odrasle ureuje se
posebnim zakonom.
Lice koje je steklo srednje obrazovanje, a eli da se prekvalifikuje ili dokvalifikuje, stekne specijalistiko ili
majstorsko obrazovanje, plaa kolarinu.
Visinu kolarine utvruje Ministarstvo, prema vrstama obrazovanja, s tim da se pojedini vanredni uenici lica starija od 17 godina iz stava 2. ovog lana mogu da oslobode plaanja kolarine, radi postizanja pune
ravnopravnosti u sticanju obrazovanja.
Roditelj, odnosno staratelj deteta i uenika moe da se opredeli i za upis u ustanovu iji je osniva drugo
pravno ili fiziko lice, uz obezbeivanje trokova obrazovanja i vaspitanja.
Nastava u inostranstvu
lan 92
Za decu i uenike koji privremeno ili stalno borave u inostranstvu, a poreklom su iz Republike Srbije moe
da se organizuje nastava na srpskom jeziku, po posebnom programu.
Nastavnici koji realizuju nastavu u inostranstvu biraju se na javnom konkursu.
Poseban program obrazovanja i vaspitanja u inostranstvu, nain voenja evidencije i izdavanja javnih
isprava, posebne uslove za nastavnika, obezbeivanje i nain isplate sredstava za plate i druga pitanja od
znaaja za ostvarivanje obrazovno-vaspitnog rada u inostranstvu, propisuje ministar.
Osnovno obrazovanje odraslih organizuje se po razredima od prvog do osmog razreda i traje od tri do pet
godina, u skladu sa kolskim programom.
lan 98
U prvi razred osnovne kole upisuje se svako dete koje do poetka kolske godine ima najmanje est i po,
a najvie sedam i po godina.
Uz dokumentaciju potrebnu za upis, roditelj dostavlja i dokaz o zdravstvenom pregledu deteta.
Izuzetno, deca iz osetljivih drutvenih grupa mogu da se upiu u kolu, bez dokaza o prebivalitu roditelja
i potrebne dokumentacije.
Ispitivanje deteta upisanog u kolu vre psiholog i pedagog kole na maternjem jeziku deteta, primenom
standardnih postupaka i instrumenata, preporuenih od nadlenog zavoda, odnosno ovlaene strune
organizacije. Ako ne postoji mogunost da se ispitivanje deteta vri na maternjem jeziku, kola angauje
prevodioca na predlog nacionalnog saveta nacionalne manjine.
Ispitivanje dece sa motorikim i ulnim smetnjama vri se uz primenu oblika ispitivanja na koji dete moe
optimalno da odgovori.
Izuzetno, kada je to u najboljem interesu deteta, detetu se moe odloiti upis za godinu dana od strane
pedagoga i psihologa, a na osnovu miljenja interresorne komisije, koje sadri dokaze o potrebi odlaganja
i predlog mera dodatne obrazovne, zdravstvene ili socijalne podrke detetu u periodu do polaska u kolu.
U postupku ispitivanja deteta upisanog u kolu, kola moe da utvrdi potrebu za donoenjem
individualnog obrazovnog plana ili dodatnom podrkom za obrazovanje. Ako dodatna podrka zahteva
finansijska sredstva, kola upuuje pismeni zahtev osnivau po pribavljenom miljenju interresorne
komisije.
U kolu za obrazovanje uenika sa smetnjama u razvoju mogu da se upiu deca na osnovu miljenja
interresorne komisije za procenu potreba za pruanjem dodatne obrazovne, zdravstvene ili socijalne
podrke ueniku, uz saglasnost roditelja.
Dete starosti od est do est i po godina upisuje se u prvi razred nakon provere spremnosti za polazak u
kolu.
Proveru spremnosti deteta vri psiholog kole primenom standardnih postupaka i instrumenata,
preporuenih od nadlenog zavoda, odnosno ovlaene strune organizacije.
U postupku provere spremnosti na osnovu miljenja psihologa kola moe da preporui:
1) upis deteta u prvi razred;
2) upis deteta u kolu nakon godinu dana, uz pohaanje pripremnog predkolskog programa.
Roditelj, odnosno staratelj deteta, kome je preporueno odlaganje polaska deteta u kolu za godinu dana,
moe da podnese zahtev komisiji kole za ponovno utvrivanje spremnosti za upis u kolu. Komisiju ine:
psiholog, pedagog, uitelj i pedijatar deteta.
Komisija kole primenom standardnih postupaka i instrumenata, moe da odobri upis deteta ili da potvrdi
odlaganje upisa deteta za godinu dana.
Ako dete starije od sedam i po godina zbog bolesti ili drugih razloga nije upisano u prvi razred, moe da
se upie u prvi ili odgovarajui razred na osnovu prethodne provere znanja.
kola je duna da upie svako dete sa podruja kole.
kola moe da upie i dete sa podruja druge kole, na zahtev roditelja, u skladu sa mogunostima kole.
Roditelj, odnosno staratelj moe da izabere osnovnu kolu u koju e da upie dete podnoenjem zahteva
izabranoj koli najkasnije do 1. februara tekue kalendarske godine u kojoj se vri upis.
U prvi razred osnovne muzike, odnosno baletske kole, upisuje se uenik osnovne kole koji poloi
prijemni ispit, u skladu sa posebnim zakonom.
Jedinica lokalne samouprave vodi evidenciju i obavetava kolu i roditelje, odnosno staratelje o deci koja
su stasala za upis i koja su upisana u kolu.
Blie uslove za procenu potreba za pruanjem dodatne obrazovne, zdravstvene ili socijalne podrke
ueniku, sastav i nain rada interresorne komisije, propisuju sporazumno ministar nadlean za poslove
zdravlja, ministar nadlean za poslove socijalne politike i ministar.
Ogled
lan 101
Unapreivanje kvaliteta i osavremenjavanje obrazovno-vaspitnog rada, uvoenje novih sadraja programa
obrazovanja i vaspitanja, organizacionih novina ili naina finansiranja mogu da se pre njihovog uvoenja
proveravaju ogledom.
Inicijativu za uvoenje ogleda sa predlogom programa moe da podnese ustanova, nadleni savet, zavodi
ili drugo pravno lice.
Program ogleda sadri cilj, oekivane ishode, trajanje, nain i uslove njegovog ostvarivanja i nain
vrednovanja.
Inicijativu sa predlogom ogleda razmatra ministar i po prihvatanju inicijative odluuje o odobravanju ogleda
i propisuje program ogleda. Za inicijativu koja ukljuuje znaajne novine ministar moe da pribavi i
miljenje nadlenog saveta.
Ministar raspisuje konkurs za sprovoenje ogleda i po okonanju konkursa odreuje ustanovu za njegovo
sprovoenje. Prednost za sprovoenje ogleda ima ustanova koja je podnela inicijativu.
Ogled moe da traje najdue pet godina, od kojih se u poslednjoj godini sprovodi vrednovanje ogleda.
U postupku vrednovanja ogleda sprovoenje programa prati prosvetni savetnik, a ocenu ostvarenog cilja i
oekivanih ishoda na kraju ogleda - Zavod za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja, koji daje
odgovarajui predlog ministru i inicijatoru ogleda.
Izvetaj o sprovedenom ogledu i ocena ogleda objavljuje se na nain koji je dostupan iroj strunoj
javnosti.
Na osnovu izvetaja o sprovedenom ogledu i ocene ogleda ministar odluuje o njegovoj daljoj primeni.
Za vreme izvoenja ogleda u ustanovi se ne mogu vriti statusne promene.
Isprava izdata na osnovu kolskog programa ogleda ima karakter javne isprave, u skladu sa ovim i
posebnim zakonom.
Udbenici
lan 102
U ostvarivanju obrazovno-vaspitnog rada koriste se udbenici i nastavna sredstva koje, na predlog
nadlenog zavoda odobri ministar, u skladu sa posebnim zakonom.
Ministar moe da odobri vie udbenika za isti predmet u istom razredu, kao i strani udbenik.
Kada se obrazovno-vaspitni rad ostvaruje na jeziku nacionalne manjine, koriste se udbenici i nastavna
sredstva odobreni, u skladu sa posebnim zakonom.
Strani udbenik moe da se odobri za upotrebu, u skladu sa posebnim zakonom.
U postupku odobravanja utvruje se da li udbenik odgovara standardima kvaliteta, koji se odnose na
sadrinu, pedagoko-psiholoke zahteve, didaktiku i metodiku obradu, jezike zahteve, izradu, grafiku,
likovnu i tehniku opremljenost udbenika, odnosno da li obezbeuje ostvarivanje principa i ciljeva
obrazovanja i standarda postignua.
Zaposleni u ustanovi duan je da prijavi direktoru, odnosno organu upravljanja krenje prava deteta i
uenika.
Odeljenjska zajednica
lan 104
Uenici jednog odeljenja kole obrazuju odeljenjsku zajednicu.
Nain rada odeljenjske zajednice uenika blie se ureuje statutom kole.
Ueniki parlament
lan 105
U poslednja dva razreda osnovne kole i u srednjoj koli organizuje se ueniki parlament (u daljem
tekstu: parlament) radi:
1) davanja miljenja i predloga strunim organima, kolskom odboru, savetu roditelja i direktoru o:
pravilima ponaanja u koli, merama bezbednosti uenika, godinjem planu rada, kolskom razvojnom
planu, kolskom programu, nainu ureivanja kolskog prostora, izboru udbenika, slobodnim i
vannastavnim aktivnostima, ueu na sportskim i drugim takmienjima i organizaciji svih manifestacija
uenika u koli i van nje i drugim pitanjima od znaaja za njihovo obrazovanje;
2) razmatranja odnosa i saradnje uenika i nastavnika, vaspitaa ili strunog saradnika i atmosfere u koli;
3) obavetavanja uenika o pitanjima od posebnog znaaja za njihovo kolovanje i o aktivnostima
uenikog parlamenta;
4) aktivnog uea u procesu planiranja razvoja kole i u samovrednovanju kole;
5) predlaganja lanova strunog aktiva za razvojno planiranje iz reda uenika.
Parlament ine po dva predstavnika svakog odeljenja u koli, a u umetnikoj koli - po tri iz svakog
razreda, odnosno godine.
lanove parlamenta biraju uenici odeljenjske zajednice svake kolske godine. lanovi parlamenta biraju
predsednika.
Parlament bira dva predstavnika uenika koji uestvuju u radu kolskog odbora, odnosno proirenog
saziva kolskog odbora u skladu sa lanom 57. ovog zakona.
Program rada parlamenta sastavni je deo godinjeg plana rada kole.
Ueniki parlamenti kola mogu da se udrue u zajednicu uenikih parlamenata.
Optereenje uenika
lan 106
Optereenje uenika osnovne i srednje kole i trajanje kolskog asa ureuje se posebnim zakonom.
Ocenjivanje
lan 107
Uenik zavrnog razreda osnovnog i srednjeg obrazovanja koji ne poloi popravni, zavrni, odnosno
maturski ispit zavrava zapoeto obrazovanje u istoj koli u svojstvu vanrednog uenika polaganjem
ispita, uz obavezu plaanja naknade stvarnih trokova koje utvrdi kola.
Za proveru znanja uenika, pregled i ponovno ocenjivanje pismenog ili drugog rada uenika, odnosno
polaganje ispita, direktor reenjem obrazuje komisiju od najmanje tri lana, od kojih su dva struna za
predmet, odnosno oblast predmeta ukoliko kola nema potreban broj strunih lica za odgovarajui
predmet, angauje struno lice iz druge kole.
Nastavnik ija ocena je osporena ili na iji je predlog utvrena zakljuna ocena, ne moe da bude lan
komisije.
Kada je poniten ispit direktor obrazuje novu komisiju u ijem sastavu ne mogu da budu lanovi komisije
iji je ispit poniten.
Ocena komisije je konana.
Obaveze uenika
lan 112
U ostvarivanju svojih prava uenik ne sme da ugroava druge u ostvarivanju prava.
Uenik ima obavezu da:
1) redovno pohaa nastavu i izvrava kolske obaveze;
2) potuje kolska pravila, odluke direktora i organa kole;
3) radi na usvajanju znanja, vetina i vrednosnih stavova propisanih kolskim programom, prati sopstveni
napredak i izvetava o tome nastavnike i roditelje, odnosno staratelje;
4) u postupku ocenjivanja pokae svoje stvarno znanje bez korienja raznih oblika prepisivanja i drugih
nedozvoljenih oblika pomoi;
5) ne ometa izvoenje nastave i ne naputa as bez prethodnog odobrenja nastavnika;
6) potuje linost drugih uenika, nastavnika i ostalih zaposlenih u koli;
7) uva imovinu kole i istou i estetski izgled kolskih prostorija;
8) stara se o ouvanju ivotne sredine i ponaa u skladu sa pravilima ekoloke etike.
Uenik, roditelj, odnosno staratelj uenika duan je da u roku od osam dana pravda izostanak uenika i
dostavlja potpune i tane kontakt informacije.
Odgovornost uenika
lan 113
Sa uenikom koji vri povredu pravila ponaanja ili se ne pridrava odluka direktora i organa kole,
neopravdano izostane sa nastave pet asova, odnosno koji svojim ponaanjem ugroava druge u
ostvarivanju njihovih prava, kola je duna da, uz uee roditelja, odnosno staratelja uenika, pojaa
vaspitni rad aktivnostima: u okviru odeljenske zajednice, strunim radom odeljenjskog stareine,
pedagoga, psihologa, posebnih timova, a kada je to neophodno da sarauje sa odgovarajuim
ustanovama socijalne, odnosno zdravstvene zatite na promeni ponaanja uenika.
Uenik moe da odgovara za laku povredu obaveze utvrenu optim aktom kole, za teu povredu
obaveze koja je u vreme izvrenja bila propisana ovim ili posebnim zakonom i za povredu zabrane iz l.
44. i 45. ovog zakona.
Tee povrede obaveza uenika jesu:
1) unitenje, oteenje, skrivanje, iznoenje, prepravka ili dopisivanje podataka u evidenciji koju vodi kola
ili druga organizacija, odnosno organ;
2) prepravka ili dopisivanje podataka u javnoj ispravi koju izdaje kola ili organ, odnosno ispravi koju izda
druga organizacija;
3) unitenje ili kraa imovine kole, privrednog drutva, preduzetnika, uenika ili zaposlenog;
4) podstrekavanje, pomaganje, davanje ueniku i upotreba alkohola, duvana, narkotikog sredstva ili
psihoaktivne supstance;
5) unoenje u kolu ili drugu organizaciju oruja ili drugog predmeta kojim moe da ugrozi ili povredi drugo
lice;
6) ponaanje uenika kojim ugroava vlastitu bezbednost ili bezbednost drugih uenika, nastavnika i
zaposlenih u koli i koje dovodi do njihovog fizikog i psihikog povreivanja;
7) upotreba mobilnog telefona, elektronskog ureaja i drugog sredstva u svrhe kojima se ugroavaju
prava drugih ili u svrhe prevare u postupku ocenjivanja;
8) neopravdano izostajanje sa nastave i drugih oblika obrazovno-vaspitnog rada vie od 25 asova u toku
kolske godine, od ega vie od 15 asova nakon pismenog obavetavanja roditelja, odnosno staratelja
od strane kole;
9) uestalo injenje lakih povreda obaveza u toku kolske godine, pod uslovom da su preduzete
neophodne mere iz stava 1. ovog lana radi korekcije ponaanja uenika.
Za povrede iz stava 3. ta. 8) i 9) ovog lana obavezna je postupnost u izricanju mera.
Uenik, roditelj odnosno staratelj odgovara za materijalnu tetu koju uenik nanese koli, namerno ili iz
krajnje nepanje, u skladu sa zakonom.
Vaspitno-disciplinski postupak
lan 114
Za tee povrede obaveza uenika i za povrede zabrane iz l. 44. i 45. ovog zakona kola mora voditi
vaspitno-disciplinski postupak o kom mora biti obaveten roditelj, odnosno staratelj uenika.
U vaspitno-disciplinskom postupku uenik, uz prisustvo roditelja, odnosno staratelja, kao i svi ostali
uesnici i svedoci moraju biti sasluani i mogu dati pismenu izjavu.
Vaspitno-disciplinski postupak pokree direktor najkasnije u roku od 30 dana za uinjene tee povrede
obaveza uenika ili uinjene povrede zabrane iz l. 44. i 45. ovog zakona i okonava se reenjem. Pre
donoenja reenja moraju se utvrditi sve injenice koje su od znaaja za donoenje reenja.
Kada maloletan uenik izvri povredu obaveze, odnosno zabrane iz l. 44. i 45. ovog zakona, kola
odmah obavetava roditelja, odnosno staratelja i ukljuuje ga u odgovarajui postupak.
Nastavniko vee donosi odluku o vaspitno-disciplinskoj meri iskljuenja uenika iz srednje kole, a
direktor reenje o iskljuenju uenika iz kole.
Uenik, njegov roditelj, odnosno staratelj ima pravo da podnese albu kolskom odboru na izreenu
vaspitno-disciplinsku meru za izvrenu teu povredu obaveze uenika ili za povredu zabrane iz l. 44. i
45. ovog zakona, u roku od tri dana od dana dostavljanja reenja o utvrenoj odgovornosti i izreenoj
meri.
kolski odbor reava po albi iz stava 10. ovog lana u roku od 15 dana od dana dostavljanja. alba
odlae izvrenje reenja direktora.
Protiv drugostepenog reenja o izreenoj meri iskljuenja uenika iz srednje kole ili kole sa domom,
uenik, njegov roditelj, odnosno staratelj ima pravo na sudsku zatitu u upravnom sporu.
Andragoki asistent prua podrku odraslima za ukljuivanje u sistem obrazovanja i pomo u otklanjanju
tekoa u toku obrazovanja, u ostvarivanju individualizovanog programa, dodatnoj i dopunskoj nastavi;
pomo nastavnicima i strunim saradnicima u ostvarivanju programa obrazovanja; sarauje sa socijalnim
partnerima u jedinici lokalne samouprave radi ostvarivanja prava odraslih, a posebno iz osetljivih
drutvenih i posebnih ciljnih grupa za ukljuivanje u obrazovni proces i sticanje obrazovanja.
Odredbe ovog zakona kojim se ureuje pedagoki asistent, shodno se odnose i na andragokog
asistenta.
Za pomo nastavniku za pruanje dodatne podrke u nastavi, odnosno ostvarivanje obrazovno-vaspitnog
rada mogu da se obrazuju struni timovi na teritoriji jedinice lokalne samouprave.
Poslove pripreme laboratorijskih vebi, izvoenja i demonstriranja postupaka, tehniko-tehnoloke
pripreme, izvoenja dela praktine nastave i drugih poslova, pod neposrednim rukovodstvom nastavnika,
obavlja pomoni nastavnik.
Izuzetno, radi pruanja pomoi detetu, odnosno ueniku sa smetnjama u razvoju, obrazovno-vaspitnom
radu moe da prisustvuje pratilac deteta, odnosno uenika.
3) nije osuivano pravnosnanom presudom za krivino delo za koje je izreena bezuslovna kazna
zatvora u trajanju od najmanje tri meseca, kao i za krivina dela nasilje u porodici, oduzimanje maloletnog
lica, zaputanje i zlostavljanje maloletnog lica ili rodoskrnavljenje, za krivino delo primanje mita ili davanje
mita, za krivino delo iz grupe krivinih dela protiv polne slobode, protiv pravnog saobraaja i protiv
ovenosti i drugih dobara zatienih meunarodnim pravom, bez obzira na izreenu krivinu sankciju, i
za koje nije, u skladu sa zakonom, utvreno diskriminatorno ponaanje;
4) ima dravljanstvo Republike Srbije;
5) zna jezik na kome se ostvaruje obrazovno-vaspitni rad.
Uslovi iz stava 1. ovog lana dokazuju se prilikom prijema u radni odnos i proveravaju se u toku rada.
Dokaz o ispunjenosti uslova iz stava 1. ta. 1), 4) i 5) ovog lana podnose se uz prijavu na konkurs, a iz
stava 1. taka 2) ovog lana pre zakljuenja ugovora o radu. Dokaz iz stava 1. taka 3) ovog lana
pribavlja ustanova.
Zaposlenom prestaje radni odnos ako se u toku radnog odnosa utvrdi da ne ispunjava uslove iz stava 1.
ovog lana ili ako odbije da se podvrgne lekarskom pregledu u nadlenoj zdravstvenoj ustanovi na zahtev
direktora.
Izuzetno od st. 6. i 7. ovog lana nastavnik i pedagoki asistent poznavanje romskog jezika dokazuje pred
komisijom koju obrazuje ministar ukljuujui i predlog nacionalnog saveta izabranog za romsku nacionalnu
manjinu.
Nastavnik, vaspita i struni saradnik mora da ima i obrazovanje iz psiholokih, pedagokih i metodikih
disciplina, iz lana 8. stav 4. ovog zakona.
Nastavnik, vaspita i struni saradnik koji je u toku studija poloio ispite iz pedagogije i psihologije ili je
poloio struni ispit, odnosno ispit za licencu, smatra se da ima obrazovanje iz lana 8. stav 4. Zakona.
Obrazovanje iz lana 8. stav 4. ovog zakona ne mora da ima lice sa srednjim obrazovanjem - vaspita
dece, nastavnik igrakih predmeta i praktine nastave.
Blie uslove u pogledu stepena i vrste obrazovanja nastavnika, vaspitaa, strunog saradnika, saradnika
u predkolskoj ustanovi koji ostvaruje posebne i specijalizovane programe, pedagokog asistenta i
pomonog nastavnika, program obuke za osposobljavanje nastavnika, strunog saradnika i andragokog
asistenta za rad sa odraslima i program obuke za pedagokog asistenta, propisuje ministar.
Stepen i vrstu obrazovanja saradnika u predkolskoj ustanovi koji ne obavljaju vaspitno-obrazovni rad,
sporazumno propisuju ministar i ministri nadleni za poslove zdravlja i socijalne politike.
Stepen i vrstu obrazovanja nastavnika verske nastave u koli, na predlog organa nadlenog za poslove
odnosa sa crkvama i verskim zajednicama, po pribavljenom miljenju tradicionalnih crkava i verskih
zajednica, propisuje ministar.
Kada je obrazovanje steeno u nekoj od republika bive SFRJ do 27. aprila 1992. godine, ili u Crnoj Gori
do 16. juna 2006. godine, a vrsta obrazovanja ne odgovara vrsti obrazovanja koja je propisana u skladu
sa lanom 121. stav 11. ovog zakona, ministar, po prethodno pribavljenom miljenju odgovarajue
visokokolske ustanove, utvruje da li je vrsta obrazovanja odgovarajua za obavljanje poslova
nastavnika, vaspitaa, odnosno strunog saradnika.
Kada je obrazovanje steeno u sistemu vojnog kolstva, ispunjenost uslova u pogledu steenog
obrazovanja za obavljanje poslova nastavnika, vaspitaa, odnosno strunog saradnika, po prethodno
pribavljenom miljenju odgovarajue visokokolske ustanove, utvruje ministar.
Kada je obrazovanje steeno u inostranstvu, ispunjenost uslova u pogledu steenog obrazovanja za
obavljanje poslova nastavnika, vaspitaa, odnosno strunog saradnika, na osnovu akta o priznavanju
strane visokokolske isprave i miljenja odgovarajue visokokolske ustanove, utvruje ministar.
2) lice koje ispunjava uslove za nastavnika, vaspitaa i strunog saradnika, sa radnim staom steenim
van ustanove, pod uslovima i na nain utvrenim za pripravnike;
3) lice koje je zasnovalo radni odnos na odreeno vreme radi zamene odsutnog zaposlenog;
4) saradnik u predkolskoj ustanovi;
5) pedagoki asistent i pomoni nastavnik.
Lice iz stava 3. ta. 1) do 3) ovog lana moe da obavlja poslove nastavnika, vaspitaa i strunog
saradnika bez licence, najdue dve godine od dana zasnivanja radnog odnosa u ustanovi.
Saradnik u predkolskoj ustanovi moe da obavlja vaspitno-obrazovni rad bez licence ako ima
obrazovanje iz lana 8. stav 4. ovog zakona.
drutvenih grupa, nain i postupak provere savladanosti tog programa, program ispita za sticanje i
ponovno sticanje licence, nain polaganja i jezik na kome se polae ispit, trokove polaganja ispita, sastav
i nain rada komisije Ministarstva, odnosno nadlenog organa autonomne pokrajine pred kojom se polae
ispit za licencu, propisuje ministar.
Pripravnik - staista
lan 124
Poslove nastavnika, vaspitaa i strunog saradnika moe da obavlja i pripravnik - staista.
Pripravnik - staista savladava program za uvoenje u posao i polaganje ispita za licencu pod
neposrednim nadzorom nastavnika, vaspitaa i strunog saradnika koji ima licencu.
Ustanova i pripravnik - staista zakljuuju ugovor o stairanju u trajanju od najmanje godinu, a najdue
dve godine.
Ugovorom iz stava 3. ovog lana ne zasniva se radni odnos.
Pripravnik - staista ima pravo da uestvuje u radu strunih organa bez prava odluivanja i nema pravo da
ocenjuje uenike u koli.
Na ostvarivanje prava iz stava 2. ovog lana shodno se primenjuju odredbe ovog zakona koje se odnose
na pripravnika.
Izdavanje licence
lan 126
Pravo na licencu ima nastavnik, vaspita i struni saradnik i pripravnik - staista koji ima odgovarajue
obrazovanje iz lana 121. ovog zakona, savladan program uvoenja u posao nastavnika, vaspitaa i
strunog saradnika i poloen ispit za licencu.
Ministarstvo je duno da u roku od 60 dana od dana poloenog ispita, izda licencu licu koje ispunjava
uslove iz stava 1. ovog lana.
Suspenzija licence
lan 127
U toku vaenja licenca moe da bude suspendovana.
Licenca se suspenduje na est meseci nastavniku, vaspitau i strunom saradniku kome je prestao radni
odnos zbog izreene mere za izvrenu povredu radne obaveze iz lana 141. ta. 1) do 7) ovog zakona.
Suspenzija tee poev od narednog dana od dana prestanka radnog odnosa.
Za vreme dok traje suspenzija nastavnik, vaspita i struni saradnik nema pravo da radi u ustanovi.
Ustanova ima obavezu da Ministarstvu dostavi podatke o suspenziji licence nastavnika, vaspitaa i
strunog saradnika odmah, a najkasnije u roku od tri dana od suspenzije.
Licenca se suspenduje i nastavniku, vaspitau i strunom saradniku koji prema izvetaju prosvetnog
savetnika ne ostvaruje obrazovno-vaspitni rad na nain i po postupku kojim se omoguava postizanje
propisanih principa, ciljeva i standarda postignua, programa obrazovanja i vaspitanja, za koga prosvetni
savetnik utvrdi da nije otklonio nedostatke u svom radu, ni posle datih strunih primedbi, predloga i
upozorenja u pisanom obliku, pa je na osnovu toga dva puta negativno ocenjen od strane prosvetnog
savetnika.
Licenca se suspenduje nastavniku, vaspitau i strunom saradniku koji se nije struno usavravao, a
prosvetni savetnik u svom izvetaju utvrdi da razlozi za to nisu opravdani.
Nastavnik, vaspita i struni saradnik ima pravo da podnese prigovor ministru na izvetaj prosvetnog
savetnika iz st. 5. i 6. ovog lana, u roku od osam dana od dana prijema izvetaja.
Ministar donosi reenje o suspenziji na osnovu izvetaja prosvetnog savetnika iz st. 5. i 6. ovog lana. U
postupku donoenja reenja ministar razmatra prigovor iz stava 7. ovog lana.
Ministar donosi reenje o suspenziji u roku 30 dana od dana podnoenja prigovora, a ako prigovor nije
podnet - u roku od osam dana od proteka roka za njegovo podnoenje.
Reenje ministra o suspenziji licence konano je u upravnom postupku.
Nastavniku, vaspitau i strunom saradniku kome je suspendovana licenca iz razloga navedenih u stavu
5. ovog lana, moe da se ukine suspenzija, ukoliko najkasnije u roku od est meseci od dostavljanja
reenja ministra ponovo poloi ispit za licencu, a ako ga ne poloi, prestaje mu radni odnos.
Dok traje suspenzija licence nastavnik i vaspita prisustvuje nastavi, odnosno aktivnostima drugih
nastavnika i vaspitaa koje mu odreuje direktor, a struni saradnik radu strunog saradnika u drugoj
ustanovi koju odredi direktor.
Nastavniku, vaspitau i strunom saradniku kome je suspendovana licenca na osnovu stava 6. ovog lana
ukida se suspenzija kada dostavi dokaze o odgovarajuem strunom usavravanju.
Oduzimanje licence
lan 128
Licenca se oduzima nastavniku, vaspitau i strunom saradniku:
1) koji je pravnosnanom presudom osuen za krivino delo: nasilja u porodici, oduzimanje maloletnog
lica, zaputanje i zlostavljanje maloletnog lica ili rodoskrnavljenje, primanja ili davanja mita, protiv polne
slobode, pravnog saobraaja i ovenosti i drugih dobara zatienih meunarodnim pravom, bez obzira
na izreenu krivinu sankciju;
2) kome je prestao radni odnos zbog povrede zabrane iz l. 44-46. ovog zakona;
3) kome je jedanput suspendovana licenca u skladu sa lanom 127. ovog zakona, a stekli su se uslovi za
novu suspenziju.
Licenca se smatra oduzetom narednog dana od dana prestanka radnog odnosa nastavnika, vaspitaa i
strunog saradnika.
Lice kome je oduzeta licenca nema pravo na njeno ponovno izdavanje niti na rad u ustanovi.
Oduzeta licenca vraa se Ministarstvu preko ustanove.
Ustanova ima obavezu da odmah dostavi Ministarstvu konano reenje o otkazu ugovora o radu kao
dokaz o osnovu za oduzimanje licence nastavniku, vaspitau i strunom saradniku.
Reenje ministra o oduzimanju licence konano je u upravnom postupku.
U postupku odluivanja o izboru nastavnika, vaspitaa i strunog saradnika direktor vri ui izbor
kandidata koje upuuje na prethodnu psiholoku procenu sposobnosti za rad sa decom i uenicima u roku
od osam dana od dana isteka roka za podnoenje prijava. Psiholoku procenu sposobnosti za rad sa
decom i uenicima vri nadlena sluba za poslove zapoljavanja primenom standardizovanih postupaka.
Direktor donosi odluku o izboru nastavnika, vaspitaa i strunog saradnika u roku od osam dana od dana
dobijanja rezultata psiholoke procene sposobnosti za rad sa decom i uenicima. Odluku o izboru drugih
zaposlenih u ustanovi direktor donosi u roku od 30 dana od dana isteka roka za podnoenje prijava na
konkurs.
Kandidat nezadovoljan odlukom o izabranom kandidatu moe da podnese prigovor organu upravljanja, u
roku od osam dana od dana dostavljanja odluke.
Ako po konkursu nije izabran nijedan kandidat, raspisuje se novi konkurs.
Ako organ upravljanja u utvrenom roku ne odlui o prigovoru ili ako je kandidat nezadovoljan
drugostepenom odlukom, moe da se obrati nadlenom sudu u roku od 15 dana.
Preuzimanje zaposlenih
lan 131
Zaposleni koji je u ustanovi u radnom odnosu na neodreeno vreme, a ostao je nerasporeen ili ima
status zaposlenog sa nepunim radnim vremenom na osnovu lana 137. st. 2. i 3. ovog zakona, ostvaruje
pravo na preuzimanje stavljanjem na listu zaposlenih sa koje se vri preuzimanje.
Lista iz stava 1. ovog lana utvruje se do 15. avgusta za svaku narednu kolsku godinu, u okviru kolske
uprave po jedinicama lokalne samouprave, a na osnovu prijava ustanova o zaposlenima koji imaju pravo
na preuzimanje. Pravo na preuzimanje ostvaruje se sporazumom, uz saglasnost zaposlenog.
Ustanove mogu izvriti i meusobno preuzimanje zaposlenih na neodreeno vreme, na odgovarajue
poslove, uz prethodno potpisan sporazum o preuzimanju uz saglasnost zaposlenih, ako je razlika u
procentu njihovog radnog angaovanja manja od 20%.
Zaposleni koji se preuzima mora da ispunjava uslove za poslove za koje se preuzima.
Listu nastavnika verske nastave, na predlog tradicionalnih crkava i verskih zajednica, utvruje ministar.
Nastavnika verske nastave upuuje u kolu tradicionalna crkva ili verska zajednica sa utvrene liste za
svaku kolsku godinu.
Za izvoenje verske nastave nastavnik sa kolom u koju je upuen zakljuuje ugovor o radu na 12 meseci
za svaku kolsku godinu.
Ustanova prima u radni odnos na odreeno vreme po raspisanom konkursu lice:
1) radi zamene odsutnog zaposlenog preko 60 dana;
2) u svojstvu pripravnika;
3) radi obavljanja poslova pedagokog asistenta.
U postupku izbora pedagokog asistenta pribavlja se miljenje nadlenog organa jedinice lokalne
samouprave.
Za obavljanje poslova pedagokog asistenta ustanova sa licem zakljuuje ugovor o radu na 12 meseci za
svaku kolsku godinu.
Radni odnos na odreeno vreme ne moe da preraste u radni odnos na neodreeno vreme.
Probni rad
lan 133
Probni rad moe da ugovori ustanova sa nastavnikom, vaspitaem i strunim saradnikom koji ima licencu i
koji se prima u radni odnos na neodreeno vreme.
Izuzetno od stava 1. ovog lana probni rad moe da se ugovori i u sluaju prijema u radni odnos na
odreeno vreme due od godinu dana.
Probni rad odreuje se ugovorom o radu i moe da traje najdue est meseci.
Nastavnik, vaspita i struni saradnik koji je za vreme probnog rada pokazao da svojim kompetencijama
moe uspeno da radi na postizanju propisanih principa, ciljeva i standarda postignua, nastavlja sa
radom u istom radno-pravnom svojstvu, a ako se na osnovu ocene direktora, a po pribavljenom miljenju
pedagokog kolegijuma, utvrdi da to nije pokazao, prestaje mu radni odnos. Radni odnos prestaje danom
otkaznog roka, bez prava na otpremninu.
Otkazni rok je 15 radnih dana.
Vaspita, odnosno nastavnik se upuuje na rad u inostranstvo na vreme od godinu dana, uz mogunost
produenja.
Vaspitau, odnosno nastavniku miruje radni odnos na poslovima sa kojih je upuen na rad u inostranstvo.
Normu svih oblika neposrednog rada sa decom i uenicima i drugih oblika rada nastavnika, vaspitaa i
strunog saradnika u okviru nedeljnog punog radnog vremena i na godinjem nivou, kao i broj sati
obrazovno-vaspitnog rada koji se dodatno moe rasporediti na druge izvrioce, propisuje ministar.
Ako kola ne moe da obezbedi struno lice za najvie est asova nastave sedmino iz odreenog
predmeta, moe da rasporedi ove asove nastavnicima tog predmeta najdue do kraja kolske godine i
ovaj rad se smatra radom preko pune norme asova.
Odmori i odsustva
lan 138
Zaposleni u ustanovi ima pravo na odmore i odsustva prema optim propisima o radu, optem aktu,
odnosno ugovoru o radu.
Zaposleni u koli, po pravilu, koristi godinji odmor za vreme kolskog raspusta.
Odgovornost zaposlenog
lan 139
Zaposleni moe da odgovara za:
1) laku povredu radne obaveze, utvrenu optim aktom ustanove;
2) teu povredu radne obaveze propisanu ovim zakonom;
3) povredu zabrane propisanu ovim zakonom;
4) materijalnu tetu koju nanese ustanovi, namerno ili krajnjom nepanjom, u skladu sa zakonom.
Udaljavanje sa rada
lan 140
Zaposleni se privremeno udaljava sa rada zbog uinjene povrede zabrane iz l. 44. do 46. ovog zakona i
tee povrede radne obaveze iz lana 141. ta. 1) do 5) i ta. 10) i 16) ovog zakona do okonanja
disciplinskog postupka.
Nastavnik, vaspita i struni saradnik kome je suspendovana licenca na osnovu lana 127. st. 5. i 6. ovog
zakona, udaljava se privremeno iz obrazovno-vaspitnog rada, do ukidanja suspenzije licence.
Ako direktor ne udalji zaposlenog, organ upravljanja duan je da donese odluku o udaljenju.
Disciplinski postupak
lan 142
Direktor ustanove pokree i vodi disciplinski postupak, donosi odluku i izrie meru u disciplinskom
postupku protiv zaposlenog.
Disciplinski postupak pokree se pismenim zakljukom na koji prigovor nije doputen, a koji sadri
podatke o zaposlenom, opis povrede zabrane, odnosno radne obaveze, vreme, mesto i nain izvrenja i
dokaze koji ukazuju na izvrenje povrede.
Zaposleni mora biti sasluan, sa pravom da izloi svoju odbranu, sam ili preko zastupnika, a moe za
raspravu da dostavi i pismenu odbranu.
Izuzetno, rasprava moe da se odri i bez prisustva zaposlenog, pod uslovom da je zaposleni na raspravu
uredno pozvan.
Na ostala pitanja voenja disciplinskog postupka shodno se primenjuju pravila upravnog postupka.
Disciplinski postupak je javan, osim u sluajevima propisanim zakonom kojim se ureuje opti upravni
postupak.
Po sprovedenom postupku donosi se reenje kojim se zaposleni moe oglasiti krivim, u kom sluaju mu
se izrie i disciplinska mera, osloboditi od odgovornosti ili se postupak moe obustaviti.
Pokretanje disciplinskog postupka zastareva u roku od tri meseca od dana saznanja za povredu radne
obaveze i uinioca, odnosno u roku od est meseci od dana kada je povreda uinjena, osim ako je
uinjena povreda zabrane iz l. 44. do 46. ovog zakona, kada pokretanje disciplinskog postupka zastareva
u roku od dve godine od dana kada je uinjena povreda zabrane.
Voenje disciplinskog postupka zastareva u roku od est meseci od dana pokretanja disciplinskog
postupka.
Ako povreda radne obaveze sadri obeleja krivinog dela, pokretanje disciplinskog postupka zastareva
protekom est meseci od dana saznanja za povredu radne obaveze i uinioca, odnosno protekom roka u
kome zastareva krivino gonjenje za to krivino delo, ukoliko je taj rok dui od est meseci.
Zastarelost ne tee ako disciplinski postupak ne moe da se pokrene ili vodi zbog odsustva zaposlenog ili
drugih opravdanih razloga.
Disciplinske mere
lan 143
Mere za povredu radne obaveze jesu prestanak radnog odnosa i novana kazna.
Zaposlenom koji izvri povredu zabrane, propisane l. 44. do 46. ovog zakona, prestaje radni odnos kada
odluka direktora o utvrenoj povredi zabrane postane konana i oduzima se licenca.
Za povredu radne obaveze iz lana 141. stav 1. ta. 1) do 7) ovog zakona izrie se mera prestanka
radnog odnosa i licenca se suspenduje na est meseci.
Mera prestanka radnog odnosa izrie se zaposlenom i za povredu radne obaveze iz lana 141. ta. 8) do
17) ovog zakona, ako je uinjena umiljajem ili iz svesnog nehata i ako nisu utvrene olakavajue
okolnosti za zaposlenog.
Novana kazna izrie se u visini od 20 do 35 odsto od plate isplaene za mesec u kome je odluka doneta,
u trajanju od tri do est meseci.
IX NADZOR
Inspekcijski i struno-pedagoki nadzor
lan 146
Inspekcijski i struno-pedagoki nadzor nad radom ustanova, kao i inspekcijski nadzor nad radom zavoda,
vri Ministarstvo.
Inspekcijski nadzor nad radom ustanove, kao povereni posao, obavlja optinska, odnosno gradska
uprava.
Vie optinskih uprava, moe organizovati zajedniko vrenje inspekcijskog nadzora - zajedniku
prosvetnu inspekciju.
Ministarstvo vri neposredan inspekcijski nadzor ako ga optinska, odnosno gradska uprava ne vri.
Ministarstvo obavlja poslove optinske odnosno gradske prosvetne inspekcije, ako u jedinici lokalne
samouprave nije organizovan inspekcijski nadzor, na teret sredstava jedinice lokalne samouprave.
Po albi protiv prvostepenog reenja optinske, odnosno gradske uprave donetog u vrenju inspekcijskog
nadzora reava Ministarstvo.
Ustanova, odnosno zavod duni su da omogue vrenje nadzora, uvid u rad i podatke, odnosno dobijanje
objanjenja.
4) podnosi prijavu nadlenom organu za uinjeno krivino delo ili privredni prestup, zahtev za pokretanje
prekrajnog postupka, odnosno povredu zabrane iz l. 44. do 46. ovog zakona;
5) obavetava drugi organ ako postoje razlozi za preduzimanje mera za koje je taj organ nadlean;
6) obavlja druge poslove, u skladu sa zakonom.
Inspekcijski nadzor se obavlja kao redovan, vanredni i kontrolni nadzor.
Redovan nadzor ustanove obavlja se najmanje jedanput godinje.
Vanredni nadzor ustanove obavlja se po predstavkama organa, privrednih drutava, ustanova i drugih
organizacija, roditelja, odnosno staratelja deteta i uenika ili graana, kao i na osnovu neposrednog
saznanja prosvetnog inspektora. Postupanje po anonimnim predstavkama ili dobijenim elektronskom
potom, sprovodi se po proceni prosvetnog inspektora.
Kontrolni nadzor sprovodi se po proteku roka koji je odreen u zapisniku ili reenjem.
O izvrenom inspekcijskom nadzoru prosvetni inspektor sainjava zapisnik, koji sadri nalaz stanja i
zavisno od rezultata - nalaganje, odnosno predlaganje mere.
Zapisnik se sainjava i dostavlja u roku od 15 dana od dana izvrenog inspekcijskog nadzora.
Na zapisnik prosvetnog inspektora, direktor ustanove ima pravo da stavi primedbu, u roku od najmanje tri
dana od prijema zapisnika, osim u sluaju iz lana 111. ovog zakona.
Republiki inspektor zapisniki konstatuje utvrene nepravilnosti i odreuje mere i rokove za njihovo
otklanjanje.
Ukoliko prosvetni inspektor ne otkloni nepravilnosti utvrene zapisnikom u datom roku, republiki
inspektor donosi reenje o oduzimanju ovlaenja.
Po albi protiv reenja republikog inspektora o oduzimanju ovlaenja prosvetnom inspektoru u organu
kome je povereno vrenje inspekcijskih poslova, reava ministar.
Struno-pedagoki nadzor
lan 151
Poslove struno-pedagokog nadzora vri prosvetni savetnik.
Prosvetni savetnik:
1) vrednuje kvalitet rada ustanove, odnosno doma uenika na osnovu utvrenih standarda, ostvarivanje
razvojnog plana i programa obrazovanja i vaspitanja;
2) prua pomo i podrku samovrednovanju ustanove;
3) prati potovanje optih principa i ostvarivanje ciljeva obrazovanja i vaspitanja;
4) savetuje i prua strunu pomo nastavniku, vaspitau, strunom saradniku i direktoru radi poboljanja
kvaliteta njihovog rada i rada ustanove i ostvarivanja standarda postignua;
5) savetuje i prua strunu pomo ustanovi u obezbeivanju zatite dece, uenika i zaposlenih od
diskriminacije, nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja u ustanovi;
6) ostvaruje neposredan uvid u rad ustanove, odnosno doma uenika, nastavnika, vaspitaa, strunog
saradnika i direktora;
7) prisustvuje izvoenju nastave, ispita i drugih oblika obrazovno-vaspitnog rada;
8) prati ostvarivanje ogleda;
9) procenjuje ispunjenost uslova za sticanje zvanja;
10) prati i procenjuje kvalitet rada savetnika - spoljnog saradnika;
11) predlae ustanovi, ministru i nadlenim organima preduzimanje neophodnih mera za otklanjanje
nepravilnosti i nedostataka u obavljanju obrazovno-vaspitnog, strunog, odnosno vaspitnog rada i za
njihovo unapreivanje.
Prosvetni savetnik u obavljanju poslova iz stava 2. ta. 1), 3) do 5), ovog lana, pribavlja miljenje od
predstavnika uenikog parlamenta, kao i u vezi sa pitanjima iz lana 105. stav 1. ta. 1), 2) i 4) ovog
zakona.
Za pruanje savetodavne i strune pomoi nastavniku, vaspitau i strunom saradniku, a radi kvalitetnijeg
obavljanja obrazovno-vaspitnog rada, Ministarstvo odreuje listu savetnika - spoljnih saradnika za
predmete, grupe i oblasti predmeta, aktivnosti i strune poslove (u daljem tekstu: savetnik).
Ministarstvo reenjem odreuje broj savetnika neophodnih za pruanje pomoi iz stava 1. ovog lana.
Izbor savetnika vri ministar reenjem na osnovu konkursa.
Nastavnik, vaspita, i struni saradnik i savetnik zavoda koji ispunjava uslove iz lana 152. stav 1. ta. 1)
do 4) ovog zakona i nastavnik visokokolske ustanove koji ispunjava uslove iz lana 152. stav 1. ta. 1),
3) i 4) ovog zakona, moe da bude izabran za savetnika.
Prednost pod jednakim uslovima ima kandidat koji je stekao zvanje iz lana 129. stav 2. ovog zakona ili
zvanje na osnovu zakona kojim se ureuje visoko obrazovanje, odnosno ima strune radove objavljene u
meunarodnim ili domaim asopisima ili zbornicima sa recenzijom, odobreni udbenik, prirunik ili drugo
nastavno sredstvo.
Sa savetnikom se zakljuuje ugovor o dopunskom radu, nakon dobijene saglasnosti direktora ustanove u
kojoj je savetnik u radnom odnosu.
Savetnik postupa po nalozima ministra.
Savetnik prua strunu pomo nastavniku, vaspitau, strunom saradniku, strunim veima, aktivima i
timovima: demonstriranjem postupaka i metoda, odravanjem oglednog asa ili aktivnosti, pruanjem
povratne informacije o aktivnostima i preduzetim merama nastavnika, vaspitaa i strunog saradnika,
davanjem strunih preporuka za poboljanje rada i sarauje sa prosvetnim savetnikom i prosvetnim
inspektorom.
O izvrenom zadatku savetnik podnosi izvetaj ministru.
Savetnik moe da bude iskljuen sa liste ako mu je suspendovana ili oduzeta licenca u ustanovi, ako se
na osnovu vrednovanja rada oceni da poslove ne izvrava na kvalitetan nain.
Ekonomska cena iz stava 2. ovog lana iskazuje se jedinstveno i strukturno i sastavni je deo
Memoranduma o budetu.
Blie uslove i merila za utvrivanje ekonomske cene obrazovanja i vaspitanja po detetu i ueniku na
odreenom podruju, iz odreenih grupa, po nivoima i vrstama obrazovanja, neophodan broj zaposlenih,
vreme i postupak uvoenja, propisuje ministar.
Izvori sredstava
lan 156
Sredstva za finansiranje delatnosti ustanova iji je osniva Republika Srbija, autonomna pokrajina i
jedinica lokalne samouprave obezbeuju se u budetu Republike Srbije, autonomne pokrajine i jedinice
lokalne samouprave.
Ustanove mogu da ostvare i sopstvene prihode po osnovu donacija, sponzorstva, kolarine, ugovora i
drugih poslova, u skladu sa zakonom.
Ostvarivanje prihoda, evidentiranje i korienje sredstava iz stava 2. ovog lana vri se u skladu sa
propisima kojima se ureuje budetski sistem.
Sredstva iz st. 1. i 2. ovog lana obezbeuju se u skladu sa kriterijumima i standardima finansiranja
ustanove koje propisuje ministar.
lan 158
U budetu autonomne pokrajine obezbeuju se sredstva za deo ekonomske cene, u skladu sa zakonom
kojim se ureuje finansiranje ustanova na teritoriji autonomne pokrajine.
XI KAZNENE ODREDBE
lan 161
Novanom kaznom od 100.000 do 1.000.000 dinara kaznie se za prekraj ustanova ako:
1) pone sa radom, organizuje izdvojeno odeljenje, obavlja proirenu delatnost, izvri statusne promene i
promene naziva i sedita ustanove, suprotno l. 30. do 34. ovog zakona;
2) ne propie nain i postupak za zatitu i bezbednost dece, odnosno uenika (lan 42);
3) ne preduzima ili neblagovremeno preduzima, odnosno ne preduzima odgovarajue mere u sluajevima
povreda zabrana iz l. 44. do 46. ovog zakona i teih povreda radnih obaveza zaposlenih;
4) dozvoli stranako organizovanje ili delovanje u ustanovi i korienje prostora ustanove u te svrhe
suprotno lanu 46. ovog zakona;
5) ne donese razvojni plan i godinji plan rada u roku propisanom ovim zakonom ili ih ne primenjuje (l.
49. i 89);
6) ne donese blagovremeno, odnosno ne ostvaruje program obrazovanja i vaspitanja ili ne preduzima
mere za ostvarivanje principa, ciljeva i standarda postignua (l. 71, 76, 78, 80. i 81);
7) ne donese ili ne ostvaruje individualni obrazovni plan (lan 77);
8) ne upie dete u predkolsku ustanovu, odnosno osnovnu kolu radi pohaanja pripremnog
predkolskog programa (lan 97);
9) ne upie dete koje ima prebivalite na podruju kole (lan 98);
10) sprovodi ogled bez odobrenja ministra ili vri statusne promene za vreme ogleda, suprotno lanu 101.
ovog zakona;
11) primi u radni odnos zaposlenog koji ne ispunjava uslove iz l. 120. do 123. ovog zakona ili na nain i
po postupku, suprotno l. 130. do 132. ovog zakona;
12) ne dostavi Ministarstvu sve podatke u vezi sa licencom nastavnika, vaspitaa i strunog saradnika iz
l. 127. i 128. ovog zakona;
13) zakljui ugovor o izvoenju nastave suprotno lanu 135. ovog zakona;
14) ne udalji sa rada zaposlenog zbog uinjene tee povrede radne obaveze (lan 140);
15) ne postupi po reenju prosvetnog inspektora (lan 148. stav 1. ta. 2) i 3)).
Novanom kaznom od 5.000 do 100.000 dinara za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznie se i direktor,
odnosno odgovorno lice ustanove.
lan 162
Novanom kaznom od 5.000 do 50.000 dinara kaznie se za prekraj roditelj, odnosno staratelj ako
namerno ili bez opravdanog razloga ne upie dete u predkolsku ustanovu radi pohaanja pripremnog
predkolskog programa ili ako dete neopravdano izostaje iz predkolske ustanove (lan 97. stav 4).
lan 163
Novanom kaznom od 5.000 do 50.000 dinara kaznie se za prekraj roditelj, odnosno staratelj ako
namerno ili bez opravdanog razloga ne upie dete u osnovnu kolu ili ako dete bez opravdanih razloga ne
pohaa nastavu u osnovnoj koli (lan 98. stav 1. i lan 112. stav 2. taka 1).
lan 164
Novanom kaznom od 30.000 do 100.000 hiljada dinara kaznie se roditelj, odnosno staratelj deteta ili
uenika koji uini povredu zabrane iz lana 45. stav 8. ovog zakona.
lan 165
Novanom kaznom od 100.000 do 1.000.000 dinara kaznie se za prekraj zavod ako ne pripremi
odgovarajui materijal i dostavi ga ministru u odreenom roku (lan 24. stav 1).
Novanom kaznom od 5.000 do 100.000 dinara kaznie se za prekraj iz stava 1. ovog lana i direktor
zavoda, kao odgovorno lice.
lan 168
Vlada e, u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, imenovati lanove Saveta za
struno obrazovanje i obrazovanje odraslih.
lan 169
Vlada, odnosno organ autonomne pokrajine e, u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog
zakona, utvrditi mreu srednjih kola.
Vlada e, u roku od est meseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, utvrditi kriterijume za
donoenje mree predkolskih ustanova i osnovnih kola.
Jedinica lokalne samouprave e, u roku od godinu dana od dana utvrivanja kriterijuma iz stava 2. ovog
lana, utvrditi mreu predkolskih ustanova i osnovnih kola na svom podruju.
lan 170
Podzakonski akti doneti do stupanja na snagu ovog zakona primenjuju se ako nisu u suprotnosti sa ovim
zakonom, do donoenja propisa na osnovu ovog zakona.
lan 171
Ministar e doneti podzakonske akte u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovog zakona, osim:
1) programa zavrnog ispita u osnovnom obrazovanju i vaspitanju, koji e doneti do kraja kolske
2009/2010. godine;
2) akta iz lana 136. stav 4. ovog zakona, koji e doneti do poetka kolske 2010/2011. godine;
3) programa zavrnih ispita u strunoj koli, koje e doneti do kraja kolske 2016/2017. godine;
4) programa opte, strune i umetnike mature, koje e doneti do kraja kolske 2017/2018. godine.
Ministar e reenjem utvrditi broj zaposlenih u optinskoj, odnosno gradskoj upravi za obavljanje poslova
prosvetnog inspektora, u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Reenje se objavljuje
u "Slubenom glasniku Republike Srbije".
Optinska, odnosno gradska uprava e u roku od 60 dana od dana objavljivanja reenja iz stava 1. ovog
lana usaglasiti broj prosvetnih inspektora sa brojem utvrenim tim reenjem.
lan 172
Ustanova je duna da u roku od est meseci od dana stupanja na snagu ovog zakona usaglasi statut,
organizaciju i nain rada sa ovim zakonom.
Ustanovi koja je podnela zahtev za verifikaciju pre stupanja na snagu ovog zakona, utvrdie se
ispunjenost uslova po propisima koji su vaili do dana stupanja na snagu ovog zakona.
Ustanova e podneti zahtev za verifikaciju, od donoenja akta iz lana 30. stav 4. ovog zakona, i to:
1) srednja kola, u roku od godinu dana;
2) predkolska ustanova, u roku od dve godine;
3) osnovna kola, u roku od tri godine.
lan 173
Zavodi e usaglasiti organizaciju i rad sa ovim zakonom, u roku od tri meseca od dana stupanja na snagu
ovog zakona.
lan 174
Direktor ustanove, izabran do dana stupanja na snagu ovog zakona, duan je da, u roku od dve godine od
dana donoenja podzakonskog akta iz lana 59. stav 17. ovog zakona, poloi ispit za direktora.
Direktoru iz stava 1. ovog lana prestaje dunost ako ne poloi ispit u roku iz stava 1. ovog lana.
lan 175
Prava iz lana 91. stav 1. taka 3) ovog zakona, ostvaruje vanredan uenik koji se prvi put upie u srednju
kolu, poev od prvog narednog konkursa za upis.
lan 176
kola koja ostvaruje program osnovnog obrazovanja odraslih po prilagoenom programu moe da upie
lica izmeu 10 i 15 godina ivota radi zavravanja zapoetog osnovnog obrazovanja, zakljuno sa
kolskom 2012/2013. godinom.
lan 177
Odredbe lana 99. ovog zakona primenjivae se na upis uenika u srednju kolu poev od kolske
2011/2012. godine.
lan 178
Ogledi ije je sprovoenje zapoelo pre stupanja na snagu ovog zakona, vrednovae se na nain
propisan lanom 101. ovog zakona.
lan 179
Odredbe lana 8. stav 4. i lana 121. stav 9. ovog zakona, primenjivae se od kolske 2012/2013. godine.
lan 180
Odredbe lana 155. ovog zakona primenjivae se postupno poev od kolske 2011/2012. godine.
Na sve ustanove primenjivae se odredbe lana 155. ovog zakona od kolske 2014/2015. godine.
Blie uslove i merila za utvrivanje cene usluga u osnovnom i srednjem obrazovanju i vaspitanju za period
od stupanja na snagu ovog zakona zakljuno sa kolskom 2013/2014. godinom, propisuje ministar.
lan 181
Republiki inspektor, koji ispunjava uslove iz lana 152. stav 1. ovog zakona moe da obavlja poslove
prosvetnog savetnika ako poloi ispit za prosvetnog savetnika.
lan 182
Zvanje pedagokog savetnika i vieg pedagokog savetnika koje je stekao nastavnik, vaspita i struni
saradnik do 4. februara 1990. godine, na osnovu Zakona o stalnom strunom usavravanju nastavnog i
vaspitnog osoblja ("Slubeni glasnik SRS", br. 47/78 - preieni tekst, 16/79 i 43/84) izjednaava se
zvanjem pedagokog savetnika, odnosno vieg pedagokog savetnika, iz lana 129. stav 2. ovog zakona.
lan 183
Lice koje je poloilo struni ispit u oblasti obrazovanja, a 25. juna 2003. godine nije bilo u radnom odnosu
u ustanovi, smatra se da ima licencu.
Nastavnik, vaspita i struni saradnik koji je 25. juna 2003. godine bio u radnom odnosu u ustanovi, a
imao je prekid radnog odnosa posle ovog datuma, i poloio struni ispit u oblasti obrazovanja do 25. juna
2005. godine, smatra se da ima licencu.
Pripravnik - volonter koji se godinu dana osposobljavao za samostalan obrazovno-vaspitni rad u ustanovi i
koji je poloio struni ispit u oblasti obrazovanja do 25. juna 2005. godine, smatra se da ima licencu.
Nastavniku, vaspitau i strunom saradniku koji je pre zasnivanja radnog odnosa u ustanovi u Republici
Srbiji poloio struni ispit u oblasti obrazovanja po propisima Republike Crne Gore, poloeni struni ispit
priznaje se kao licenca ako je taj ispit poloen do 16. juna 2006. godine.
Strunom saradniku - bibliotekaru koji nema poloen struni ispit u oblasti obrazovanja, a ima poloen
ispit u oblasti bibliotekarstva, na ispitu za licencu priznaje se odgovarajui deo poloenog ispita.
Strunom saradniku - bibliotekaru koji je prvi put zasnovao radni odnos u ustanovi posle 25. juna 2003.
godine i poloio struni ispit u oblasti bibliotekarstva, na ispitu za licencu ne priznaje se odgovarajui deo
poloenog ispita.
Nastavnik, vaspita i struni saradnik koji je prvi put zasnovao radni odnos u ustanovi posle 25. juna 2003.
godine i koji je poloio struni ispit u oblasti obrazovanja do 25. juna 2005. godine, smatra se da nema
licencu.
Pripravnik - volonter koji je angaovan u ustanovi posle 25. juna 2003. godine i koji je poloio struni ispit
u oblasti obrazovanja do 25. juna 2005. godine, smatra se da nema licencu.
lan 184
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaju da vae odredbe:
1) l. 2. i 21. stav 3, l. 43, 46, 52, 54, 63, 65, 66, 88, lan 92. stav 3, lan 96. st. 2. i 5. i lan 105. stav 2.
Zakona o osnovnoj koli ("Slubeni glasnik RS", br. 50/92, 53/93 - dr. zakon, 67/93 - dr. zakon, 48/94 - dr.
zakon, 66/94 - dr. zakon, 22/02, 62/03 - dr. zakon, 64/03 - dr. zakon i 101/05 - dr. zakon);
2) l. 2. i 26. stav 3, lan 48. st. 8. i 10, l. 62. do 66. Zakona o srednjoj koli ("Slubeni glasnik RS", br.
50/92, 53/93 - dr. zakon, 67/93 - dr. zakon, 48/94 - dr. zakon, 24/96, 23/02, 25/02 - ispravka, 62/03 - dr.
zakon, 64/03 - dr. zakon i 101/05 - dr. zakon).
Odredbe l. 83. i 84. i lana 85. st. 1. i 2, osim u delu koji propisuje da se reenjem odreuje vrsta kole
koju e dete upisati, st. 3. do 5. i stav 9, l. 86. do 88. Zakona o osnovnoj koli i lana 24. stav 5. Zakona o
srednjoj koli, primenjivae se do donoenja propisa iz lana 77. stav 12. i lana 98. stav 19. ovog
zakona. Odredbe lana 85. stav 2 - deo kojim se propisuje da se reenjem odreuje vrsta kole koju e
dete upisati i st. 6. do 8. Zakona o osnovnoj koli prestaju da se primenjuju zakljuno sa 21. decembrom
2009. godine.
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da vai Zakon o osnovama sistema obrazovanja i
vaspitanja ("Slubeni glasnik RS", br. 62/03, 64/03 - ispravka, 58/04, 62/04 - ispravka, 79/05 - dr. zakon i
101/05 - dr. zakon).
lan 185
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenom glasniku Republike Srbije".
lan 29[s1]
kolski odbor srednje strune kole imenovan do dana stupanja na snagu ovog zakona obavljae poslove
iz svoje nadlenosti u nepromenjenom sastavu do isteka mandata.
lan 30[s1]
Postupci zapoeti do dana stupanja na snagu ovog zakona, i to: vaspitno-disciplinski postupak protiv
uenika, disciplinski postupak protiv zaposlenog u ustanovi i postupak izbora kandidata po konkursu,
okonae se po odredbama Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja ("Slubeni glasnik RS",
broj 72/09).
lan 31[s1]
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenom glasniku Republike Srbije", a
odredba lana 5. ovog zakona u delu koji se odnosi na ostvarivanje prava na naknadu za rad lanovima
Saveta za struno obrazovanje i obrazovanje odraslih primenjivae se od 1. januara 2012. godine.
lan 44[s2]
Vlada e doneti akt o osnivanju Agencije iz lana 10. ovog zakona u roku od dve godine od dana stupanja
na snagu ovog zakona.
Agencija poinje sa radom i obavljanjem delatnosti od 1. januara 2016. godine.
lan 45[s2]
Vlada e, u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, utvrditi kriterijume iz lana 13.
ovog zakona.
Vlada, odnosno organ autonomne pokrajine e, u roku od godinu dana od dana donoenja akta iz stava 1.
ovog lana, utvrditi mreu srednjih kola.
lan 46[s2]
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenom glasniku Republike Srbije",
osim odredaba lana 12. koje se primenjuju od kolske 2015/2016. godine i lana 26. ovog zakona koje
se primenjuju od kolske 2013/2014. godine.
lan 2[s3]
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenom glasniku Republike Srbije".