REPUBLIKA HRVATSKA

MINISTARSTVO PROSVJETE I PORTA

PROSVJETNO VIJEE

KONCEPCIJA
RAZVOJNE PEDAGOKE DJELATNOSTI
STRUNIH SURADNIKA
(prijedlog)

Priredilo povjerenstvo u sastavu:

prof. dr. sc. Vladimir Juri
prof. dr. sc. Marko Muanovi
dr. sc. Stjepan Stanii
prof. dr. sc. Hrvoje Vrgo

Zagreb, 2001.

SADRAJ

I. RAZVOJNA DJELATNOST STRUNIH SURADNIKA U HRVATSKOM

KOLSTVU ................................................................................................................ 4
1. RAZVOJNI PUT STRUNIH SURADNIKA ............................................................. 5
2. PREGLED SHVAANJA RAZVOJNE DJELATNOSTI STRUNIH SURADNIKA.............11
II. KONCEPCIJA RAZVOJNE PEDAGOKE DJELATNOSTI STRUNIH
SURADNIKA ............................................................................................................ 13
1. INOVACIJSKI KONTEKST UENJA I POUAVANJA ............................................. 13
1.1. Temeljna obiljeja tradicionalne kole ............................................... 14
1.2. Promjene kole.................................................................................. 15
1.3. Temeljna obiljeja inovacijske kole............................................................... 17
2. KONSTRUKTIVISTIKI PRISTUP RAZVOJU UENIKA ......................................... 20
3. CILJ, ZADAE I NAELA RAZVOJNE PEDAGOKE DJELATNOSTI........................ 25
3.1. Cilj razvojne pedagoke djelatnosti ................................................... 25
3.2. Zadae razvojne pedagoke djelatnosti ............................................ 25
3.3. Naela razvojne pedagoke djelatnosti ............................................. 26
4. FUNKCIJE RAZVOJNE PEDAGOKE DJELATNOSTI ........................................... 28
4.1 Operativna funkcija............................................................................. 29
4.2 Studijsko-analitika funkcija................................................................ 29
4.3 Informativno-dokumentacijska funkcija............................................... 30
4.4 Instruktivna funkcija............................................................................ 30
4.5 Savjetodavno-terapijsko-supervizijske funkcije .................................. 31
4.6 Istraivaka funkcija ........................................................................... 31
4.7 Normativna funkcija............................................................................ 32
5. PODRUJA RAZVOJNE PEDAGOKE DJELATNOSTI .......................................... 32
5.1. Priprema za ostvarenje plana i programa odgojno obrazovne ustanove
......................................................................................................................... 33
5. 2. Neposredno sudjelovanje u odgojno-obrazovnom procesu.............. 34
5. 3. Analize, istraivanja i vrednovanje procesa i ostvarenih rezultata .... 36

5.4. Struno usavravanje odgojno-obrazovnih djelatnika ....................... 37

5.5. Informacijska, bibliotena i dokumentacijska djelatnost .................... 38
6. IZVRITELJI RAZVOJNE PEDAGOKE DJELATNOSTI STRUNI SURADNICI ........ 39
7. NORMATIVNO UREENJE RAZVOJNE PEDAGOKE SLUBE .............................. 40
7.1. Kriteriji za izbor i zapoljavanje strunih suradnika ........................... 41
7.2. Materijalni uvjeti za rad strunih suradnika........................................ 43
7.3. Struno profiliranje i profesionalni razvoj strunih suradnika ............. 44
7.4. Etiki kodeks strunih suradnika ....................................................... 45
7.5. Pravno reguliranje razvojne pedagoke djelatnosti ........................... 47
III. STRUKTURA STRUNIH SURADNIKA U HRVATSKOM KOLSTVU
PREGLED STANJA ................................................................................................. 48
IV. ZAKLJUCI I PRIJEDLOZI ........................................................................ 54
V. LITERATURA... 51

I. RAZVOJNA DJELATNOST STRUNIH SURADNIKA U

HRVATSKOM KOLSTVU

Hrvatsko kolstvo posljednjih desetljea karakteriziraju brojni pokuaji pozitivnih

promjena u njegovu vanjskom administrativno-organizacijskom i u unutarnjem strunopedagokom aspektu. Prvi vid promjena koji se odnosio na dizajniranje (prestrukturiranje i
reorganizaciju) kolskog sustava donekle se uspjeno ostvarivao. Drugi vid, kojim se
nastojalo poboljati kvalitetu odgojno-obrazovnog procesa (pedagoka reforma kole)
uglavnom nije poluio zamjetne rezultate.
Jedan od svrsishodnijih pokuaja na podruju internih promjena, bilo je nastojanje da
se obrazovne ustanove osposobe za preuzimanje brige o svom razvoju. Da bi one to doista i
mogle i da bi u sve sloenijim okolnostima uspjele odgovoriti naraslim izazovima svoga
okruenja, one su postupno uz ravnatelja i uitelje, otvarale prostor za nove profile
strunjaka. U naim su to obrazovnim ustanovama, kao i u nekim drugim dravama, bili
kolske pedagozi, psiholozi, defektolozi, socijalni radnici i sl. Ove profile strunjaka zovemo u
nas strunim suradnicima, u Sloveniji svetovalnim delavcima, u SAD-u kolskim savjetnicima
(School Conselors) i sl.
Analitiari profesija smatraju da su kole posve prirodno reagirale na pojaane eksterne
pritiske nainivi svrhovitiju podjelu rada u cilju profesionalizacije odgojno-obrazovnih uloga.
Drugi u pojavi strunih suradnika naprosto nalaze jo jedan dokaz da obrazovna djelatnost
evoluira i da se evolucija prepoznaje kako u bogatstvu kolskog programa tako i u zahtjevima
za strunom kompetencijom njegovih izvritelja. Razvoj struka kao kolskih disciplina
(predmeta), na jednoj strani, i razvoj humanistikih znanosti kao ishodita odgojnoobrazovnog rada, na drugoj strani, uvjetovali su kvantitativni i kvalitativni razvoj pedagokog
kadrovskog potencijala. Od jednog opeg uitelja za cjelokupni nastavni program - na
poetku ovog stoljea, preko ekspanzije predmetnih uitelja pedesetih, do masovnije pojave
strunjaka specijaliziranih za unapreivanje pedagokog rada kole - sedamdesetih godina.
Zbog ega je bila potrebna pomo novih profila pedagokih strunjaka? Da bi
suvremena kola uspjeno ostvarila svrhu svoga postojanja i postigla planirane ciljeve, mora,
uz ostalo, biti u stanju upoznati svoje uenike i prepoznati njihove odlike, sposobnosti i
postignua. Uz to treba biti u stanju osigurati kvalitetan pedagoki rad i pruiti odgovarajuu

strunu pomo kako bi njezini polaznici mogli napredovati i razvijati se u skladu sa svojim
sposobnostima. Da bi to bilo mogue potreban je i savjet i struna pomo kompetentnih
strunjaka kao to je to, uostalom, i u drugim podrujima ljudskoga rada: u zdravstvu
(zdravstveno savjetovanje), gospodarstvu (financijsko savjetovanje), zakonodavstvu (pravno
savjetovanje) i sl. Razvojna pedagoka djelatnost strunih suradnika u kolstvu razvila se iz
savjetodavne djelatnosti.

1. Razvojni put strunih suradnika

Opi pogled na djelatnost strunih suradnika u hrvatskom kolstvu ukazuje na injenicu
da su oni u poetku uvedeni kao pomo ravnatelju u ostvarivanju njegove uloge pedagokog
rukovoditelja. Kasnije su usmjereni na pomo uenicima da bi se oni mogli razvijati u skladu
sa svojim sposobnostima i uspjenije usvajati sadraje kolskog programa. Danas su struni
suradnici, na elu s ravnateljem, nositelji interne razvojno-pedagoke djelatnosti kole.
Najee se radi o timu strunjaka razliitih profila kojima je temeljna funkcija da anticipiraju,
potiu, usmjeravaju razvoj i unapreuju odgojno-obrazovni proces, uvaavajui u prvom redu
znanstvene spoznaje svojih znanosti i u skladu s opeprihvaenom politikom strunopedagokog rada.
Analiza vie od etiri desetljea razvojnog puta strunih suradnika, ukazuje na
odreene razvojne faze koje bi se redom mogle imenovati kao: (1) traganje za identitetom,
(2) programsko odreenje i legalizacija, (3) doba afirmacije, (4) razdoblje krize i (5)
reafirmacija strunog rada kao uvjeta razvoja. Te bi se faze, isticanjem nekih kljunih toaka,
mogle pojednostavljeno prikazati sljedeim crteom.

1 PRVI STRUNI SURADNIK

1 OZAKONJENJE U OSNOVNOJ KOLI
1 PRVI SLUBENI PROGRAM RADA
1 METODIKI PRIRUNIK
I.

II.

III.

IV.

V.

1954.

1964.

1974.

OZAKONJENJE U SREDNJOJ KOLI

1984.
1

1
KONCEPCIJA RAZVOJNE DJELATNOSTI
SABOR HRVATSKIH PEDAGOGA

NOVA KONCEPCIJA2

Traganje za identitetom (1954.-1964.). kolske godine 1954/55. zapoljavaju su se

prvi psiholozi u kolama u Zagrebu, a 1959. godine pojavljuje se i prvi kolski pedagog.
Dogodilo se to znatno prije nego je sankcionirana njihova uloga i utvren oficijelni program
rada pa zakljuujemo da poetak ovoga razdoblja karakterizira traganje za strunim
identitetom i briga za definiranjem poloaja strunih suradnika u kolskoj praksi. Prevodi se
inozemna literatura o metodama rada kolskih psihologa, a nastaju i prvi prilozi domaih
autora. Poetkom 60-ih godina pojavljuju se prvi radovi u kojima se razmatra svrha i podruje
djelovanja kolskih pedagoga, a ubrzo zatim biljeimo i prve ideje o potrebi objedinjavanja
rada kolskog pedagoga i psihologa i njihova timskoga rada na unapreivanju nastave.
Desetak godina nakon pojave prvih strunih suradnika, sistemskim se zakonom
legalizira njihova djelatnost. U Zakonu o osnovnoj koli objavljenom 1964. godine stoji da
"u svrhu to uspjenijeg ostvarivanja odgojno-obrazovnih zadataka kole, prouavanja i
unapreivanja odgojno-obrazovnog rada i radi pomaganja direktoru kole u provoenju
instruktivno-pedagokih zadataka kola treba ukljuiti pedagoga." Uz pozitivan uinak ovaj je
Zakon, zacijelo zbog nedostatka odgovarajuih fakultetski obrazovanih strunjaka, omoguio
da se u osnovnim kolama na mjesta pedagoga postavljaju istaknuti nastavnici. Uslijedila je
uglavnom proizvoljna primjena Zakona u praksi i na poslove pedagoga imenovani su
nastavnici skromnih strunih znanja, od kojih su mnogi nekompetentno obavljali svoje
zadae. Po svemu sudei popunjavanje "istaknutim nastavnicima" pokazalo je da se uloga
pedagoga tada shvaala kao funkcija, a ne kao profesija, to je nanijelo veliku i dugoronu
tetu ugledu i afirmaciji profesije pedagoga u kolskoj praksi.

Programsko odreenje i legalizacija (1965.-1974.). Za razliku od prethodnog, ve na

samom poetku ovoga razdoblja vidljiva je usmjerenost na neka bitna metodika pitanja
ostvarenja pojedinih zadaa u koli. Tako se aktualizira uloga pedagoga i psihologa u
rjeavanju odgojnih problema, na ujednaavanju razrednih odjela, u suradnji s nastavnicima
na unapreivanju nastave, u brizi za profesionalno savjetovanje i orijentaciju uenika te u
strunom usavravanju uitelja. Od fundamentalnog je znaenja objavljivanje studije
"Svetovalno delo in ola" slovenskog pedagoga F. Pedieka (1967.) koja predstavlja teorijsku
osnovu profesija strunih suradnika u nas.
Pod kraj 60-tih godina zbili su se vani dogaaji za strune suradnike - na tri razine: (1)
Na razini kolske prakse moe se zapaziti naglaena potreba da se funkcionalno definiraju
operativni programi rada i utvrde organizacijski modeli djelovanja strunih suradnika. (2) Na
razini obrazovanja strunjaka za poslove strunih suradnika - Filozofski fakultet u Zagrebu i
Visoka industrijsko-pedagoka kola u Rijeci pokreu pitanje osuvremenjivanja programa i
modela za obrazovanje strunih suradnika. Pozitivna posljedica jest organizacija studija za
kolske pedagoge za kojeg su kandidati birani po kriterijima uspjeha na studiju za nastavnike
i pedagokim rezultatima u kolskoj praksi. (3) Na razini prosvjetne politike donose se prvi
oficijelni programi. Deset godina od pojave prvog kolskog pedagoga, Prosvjetni savjet
Hrvatske donosi 1968. godine "Orijentacioni program rada kolskog pedagoga", a 1970.
godine i "Orijentacioni programa rada psihologa u osnovnoj koli" (petnaest godina nakon
pojave prvog kolskog psihologa).

Afirmacija razvojne djelatnosti (1975.-1984.). To je razdoblje ekspanzije u

kvantitativnom i kvalitativnom pogledu. Ako se za dotadanji razvoj moe rei da se je
odvijao manje-vie stihijski, razvoj je u ovom razdoblju bio uglavnom usmjeravan i utjecajem
koji je u tom vremenu imao Prosvjetni savjet Hrvatske kao respektabilno struno tijelo u
prosvjeti i Zavod za prosvjetno-pedagoku slubu kao vodea struna institucija u funkciji
unapreivanja nacionalnog kolstva.
U ovom se razdoblju poinje ostvarivati integracija djece s tekoama u razvoju u
redovne kole pa biljeimo porast zanimanja za defektoloku funkciju strunih suradnika i
profil defektologa. Ono to je, meutim, osobito potenciralo rast i razvoj pedagokih strunih
slubi u naznaenom vremenskom intervalu jest reforma srednje kole koja je planirana
1974. godine. Projektirana je vrlo ambiciozno, a kako se kasnije pokazalo, i posve nerealno.
Opravdano je isticano stajalite, da je jedino pojaanim strunim pedagokim radom mogue

ostvariti i neke znatnije pomake u kvaliteti odgojno-obrazovnog procesa. Zahvaljujui takvom

gledanju raste zanimanje za struni rad, pa se intenzivno konceptualizira i operacionalizira
struno-pedagoki rad osobito u srednjim kolama.
kolski su pedagozi dobili i svoj prvi vodi za praktino djelovanje - Metodiku rada
kolskog pedagoga V. Juria (1977.) - prirunik koji nagovjetava pomak od shvaanja
pedagoga kao kontrolora nastavnikova rada - prema pedagogu koji svoju cjelokupnu
aktivnost ostvaruje kao bliski nastavnikov suradnik na ostvarenju zajednikog cilja. Godine
1980. usvojen je novi Zakon o odgoju i osnovnom obrazovanju u kojem je znatno preciznije
utvrena obveza kola da se ekipiraju strunim suradnicima, a i detaljnije se razrauje
njihova uloga. Ova nastojanja uvrstio je Zakon o usmjerenom obrazovanju 1982. godine koji
je obvezao srednje kole da uvedu svoju razvojnu pedagoku slubu.

Razdoblje krize (1985.-1999.). U poetku ovog razdoblja jo se uvijek osjeaju

pozitivni utjecaji prethodnog. Objavljena je i prva cjelovita bibliografija radova o strunim
suradnicima (Silov, M. i Stanii, S. 1986.) kojom se daje poticaj daljnjem prouavanju
djelatnosti strunih suradnika, a provedeno je i vie opsenih empirijskih istraivanja i
objavljeno vie strunih i znanstvenih radova na temu razvojno-pedagokog rada. Jedan od
najvanijih dogaaja svakako je slubeno usvajanje Koncepcije razvojne pedagoke slube
(Prosvjetni savjet Hrvatske, 1986.). Bio je to prvi dokument takve vrste koji je obuhvatio
najvanija pitanja ostvarivanja razvojne djelatnosti u kolama. Meu ostalim u tom je
dokumentu bio definiran cilj i zadaci, utvrena osnovna naela organizacije i djelovanja te
obrazloen pristup planiranju i programiranju. Ukazano je, uz to, i na specifinosti
ostvarivanja koncepcije i djelovanja razvojne pedagoke slube u pojedinim dijelovima
sustava (predkolskom, osnovnom i srednjem).
Pod kraj 80-ih i poetkom 90-tih godina uviaju se ideoloke i ekonomske zablude
provedene reforme kolstva. Zapoelo je temeljito preispitivanje uinjenih propusta.
Usporedo s inventarizacijom propusta pristupa se izradi novih modela obrazovnoga sustava.
U okviru prijedloga novih modela nala se i Koncepcija razvojno-pedagoke djelatnosti u
institucijama odgoja i obrazovanja (Muanovi, M. 1992.). Taj dokument razvojnu pedagoku
djelatnost u novoj koli smatra osnovom i mjerom demokratizacije odgoja i kole i uvjet
optimalizacije odgojno-obrazovnog potencijala i procesa.
Poetkom 90-ih godina odrano je vie strunih skupova posveenih strunim
suradnicima na kojima je dodatno argumentirana potreba unapreivanja razvojne djelatnosti

u naim kolama, ali prosvjetna administracija na te zakljuke nije reagirala. Briga o struni
suradnicima, postupno se smanjivala uz ostalo i zbog injenice da su neke prosvjetne
institucije koje su skrbile o unapreivanju rada strunih suradnika (u prvom redu Zavod za
kolstvo) reducirane pa i ukinute. Hrvatska je izloena ratnoj agresiji koja je uvjetovala i
drugaije odreenje egzistencijalnih prioriteta. Uslijedile su ekonomske racionalizacije u svim
podrujima pa i u obrazovanju. Zahvatima u pravnoj regulativi reducirani su normativi za
postavljanje strunih suradnika u kolama. U ovoj analizi ne smije se zaobii injenicu da su
struni suradnici tijekom agresije na Hrvatsku pokazali da i u najteim okolnostima znaju
odgovorno i profesionalno ostvariti svoju strunu ulogu u brizi za djecu i odgojno-obrazovni
proces.

Reafirmacija razvojne djelatnosti strunih suradnika (2000.-). Posljednjih godina

raste svijest o potrebi jaanja strunog pristupa analizi i unapreivanju odgojno-obrazovne
prakse. Svjedoi o tome niz inicijativa i poticaja Ministarstva prosvjete i porta, kao i vie
snanih nastojanja da se afirmira rad strunih suradnika od Sabora hrvatskih pedagoga do
"kola pedagoga" (Vrgo. H. 2000.). Ishodite tih nastojanja nalazimo u injenici da su se
tijekom desetljea svoga djelovanja, struni suradnici potvrdili kao imperativ suvremene
kole.
Naime, brojna empirijska istraivanja potvruju da, uza stanovite slabosti koje su pratile
njihovo ukljuivanje u obrazovne ustanove, nepobitno je da su svojim radom pozitivno
utjecali na podizanje kvalitete pedagoke prakse i da su ostvarili vidan doprinos razvoju i
unapreivanju odgojno-obrazovnog procesa.
Rezultati praenja rada strunih suradnika najsaetije se mogu izrei tvrdnjom da nam
je pedagoka situacija u kolama koje imaju strune suradnike (uz uvjet da su i odgovarajue
pedagoki voene) neusporedivo bolja nego u onima koje ih nemaju. U takvim se kolama:
kvalitetnije planira i programira rad (koritenjem strunih analiza ostvarenih rezultata),
prati se nastavni rad i potiu se suvremenija didaktika rjeenja,
struno i pedagoki osmiljeno se uvode mladi nastavnici u rad i brine se o strunom
usavravanju nastavnog osoblja,
identificiraju se darovita djeca i sustavno potie njihov razvoj,
identificiraju se i opserviraju djeca koja imaju tekoa u uenju i napredovanju i prua
im se odgovarajua pomo,
radi se savjetodavno s mladima, a nastavnike upuuje kako postupati u odreenim
pedagokim situacijama,

roditeljima se savjetodavno pomae u boljem razumijevanju svoje djece i usklaivanju

odgojnih utjecaja,
prati se i potie napredovanje uenika i pomae u izboru kole i budueg zanimanja,
prouavaju se i prate odreeni pedagoki fenomeni u koli i pronalaze odgovarajua
rjeenja (npr. izostanci, nasilje, ovisnosti i sl.),
humaniziraju se odnosi izmeu uenika i nastavnika, stvara povoljnija klima za odgojni
rad,
pedagoke inovacije se ne ostvaruju formalno nego profesionalno, struno se analizira
njihova provedba i kompetentno ocjenjuje dostignuta razina itd.
Ukratko. U onim kolama u kojima nema strunih suradnika takvi se poslovi ili ne
ostvaruju ili se ostvaruju nekvalitetno. Uz to kvalitetnu kolu ine prije svega kompetentni
strunjaci koji u njoj profesionalno ostvaruju svoje radne zadatke. Da naoj koli trebaju
kompetentni strunjaci, u uvjetima kad se pred nju postavljaju sve vei i sve sloeniji zahtjevi,
svjesni su svi oni koji u obrazovanju prepoznaju investiciju u budunost. Oni su uvjereni da
takvi strunjaci trebaju:
nadlenim prosvjetnim slubama, ako istinski ele unaprijediti pedagoki rad u
kolama,
fakultetima da ih upozoravaju na aktualiziranje svojih obrazovnih programa i u kolsku
praksu alju suvremeno educirane mlade nastavnike,
dobrom ravnatelju da na osnovi njihovih strunih ekspertiza profesionalno donosi
odluke i racionalno usmjerava interni razvoj svoje kole,
kvalitetnom nastavniku koji trai nove putove u svom radu i eli kreativno ostvarivati
svoju ulogu,
roditelju koji eli bolje upoznati svoje dijete i pronai za njega najbolji put u obrazovanju
i radu,
najvie trebaju ueniku, da mu pomognu u razumijevanju osobnosti, razrjeavanju
brojnih konflikta kojima je izloen u svojoj najranjivijoj dobi i pronalaenju optimalnog puta u
ivot.
Kad se analizira 45-godinji razvoj djelatnosti strunih suradnika onda se moe utvrditi
sljedee: (1) Poelo je s tim da su razvojne funkcije preuzimali neosposobljeni uitelji - danas
imamo obrazovane profesionalce - strune suradnike. (2) U poetku su bili angairani
pojedinano pedagog ili psiholog, a danas imamo interdisciplinarne timove strunjaka. (3)
Napisano je na tisue bibliografskih jedinica u kojima je mogue nai odgovore na brojna
pitanja vezana za djelatnost strunih suradnika u kolama. (4) Podruje rada bitno je

10

obogaeno i proireno od nekih manjih segmenata na cjelokupni odgojno-obrazovni proces.

Istraivanja su pokazala da kad se inventariziraju poslovi za koje su osposobljeni ravnatelj i
uitelji - ostaje jo uvijek vie od 300 razliitih poslova koje kvalitetno mogu ostvariti samo
strunjaci kao to su kolski pedagog, psiholog, defektolog, socijalni radnik, programer i sl.
(5) Razina kvalitete ostvarivanja odgojno-obrazovnih zadaa kole znatno je porasla
uvoenjem strunih suradnika. (6) Struni su se suradnici razvili u operativnu jezgru
strunoga rada u koli iz koje potjeu gotovo sve inicijative usmjerene unapreivanju,
ostvarivanju inovacija, praenju i istraivanju, vrednovanju rezultata i predlaganju mjera za
poboljanje odgojno-obrazovnog procesa.

2. Pregled shvaanja razvojne djelatnosti strunih suradnika

Analiza shvaanja uloge strunih suradnika, tijekom njihova razvoja, ukazuje na dva
dominantna konceptualna pristupa. Prvo je shvaanje po kojemu su struni suradnici u koli
prvenstveno da bi brinuli o uenicima, a drugo da im je temeljna zadaa briga o odgojnoobrazovnom procesu. Ovo drugo shvaanje karakteristino je za hrvatsko kolstvo od samog
poetka uvoenja strunih suradnika. Autori koji su se bavili njihovom ulogom osobito istiu
orijentaciju na kvalitetu nastave i odgojnog rada kole, uvoenje inovacija, istraivanja i
razvoj. Takvi su pogledi sankcionirani i zakonima, pa se to posve prirodno odrazilo i na
strukturu strunih suradnika zaposlenih u kolama.
Vidljiva je, naime,

najvea zastupljenost kolskih pedagoga, zatim defektologa, pa

psihologa i socijalnih djelatnika. Dominacija pedagoga kao najireg profila strunog

suradnika odraz je konceptualne usmjerenosti na razvojno-pedagoke poslove koji se
ostvaruju u okviru kolskog programa, a u funkciji su unapreivanja odgojno-obrazovnog
procesa. Kvantitativne analize pokazuje da u najveem broju tih poslova participiraju kolski
pedagozi, a neto manje ostali profili strunih suradnika. Manja zastupljenost kolskih
psihologa odraz je tendencije zamjenjivanja pedagoga psihologom i obratno, koja je
zamjetna u posljednjih godina, a koja je struno neprihvatljiva. Radi se, naime, o
komplementarnim profesijama koje imaju posve razliito obrazovanje i polje djelovanja u
kolskoj praksi.
Struni suradnici u hrvatskom kolstvu od same su pojave neprestano suoeni s dva
ekstremna stajalita u vezi sa svrsishodnou svoje uloge. Prvo je stajalite da su oni
nepotrebni i da predstavljaju suvini troak u kolskom proraunu, a drugo da su oni
imperativ suvremene kole i uvjet kvalitetnog ostvarivanja kolskog programa.

11

Da su struni suradnici nepotrebni i da samo predstavljaju nepotrebni troak u

kolskom proraunu, tipino je miljenje dijela prosvjetne birokracije koji nastoji ostvariti
planirani obrazovni standard sa to manje trokova. Nasuprot tome pripadnici obrazovne
struke, koji temeljitije poznaju narav odgojno-obrazovnog procesa i vanost profesionalnog
ostvarivanja kolskog programa, smatraju da je jedan od najvanijih uvjeta za unapreivanje
rada kole postojanje i djelovanje tima specijaliziranih strunjaka u funkciji poticanja internog
razvoja.

12

II. KONCEPCIJA RAZVOJNE PEDAGOKE

DJELATNOSTI STRUNIH SURADNIKA

1. Inovacijski kontekst uenja i pouavanja

Razvojna pedagoka djelatnost strunih suradnika osniva se na strategijskim
odrednicama razvoja hrvatskog kolstva. Jedna od najvanijih odrednica je koncepcija
razvoja "drutvo koje ui" (postmoderno, informatiko, postindustrijsko, inovativno drutvo). U
navedenoj koncepciji razvoja drutva visoko se vrjednuje znanje kao temelj promjena, a
promjene se shvaaju kao prirodno okruenje razvoja.
Uenje u drutvu disperzirano je u razliite drutvene ustanove, postojee koje se
inoviraju i nove ustanove uenja (virtualne ustanove). Koncepcija razvojne pedagoke slube
polazi od stava da e u obrazovnom sustavu, kolski sustav i inovacijska kola i dalje biti
temeljna ustanova uenja, ali s bitno promijenjenim kontekstom uenja i pouavanja.
Uz neophodna tehnoloka usavravanja, najbitnije odreenje inovacijske kole je
koncept kole kao zajednice. Ovaj koncept ukljuuje: meuljudsko potovanje i
uvaavanje, brigu,

ukljuenost, povjerenje, potporu razvoju i aktivnostima, pridravanje

obveza. Stvaranje osjeaja za zajednicu u koli daje brojne prednosti uiteljima i uenicima i
predstavlja temelj za unapreivanje kolovanja. Visoko personalizirana kola je kljuna
promjena neophodna u kolskoj reformi.
Stvaranje kolske

zajednice je esencijalno za razvoj uspjene inovacijske kole.

Takva kola razvija sustav usvajanja vrijednosti povezanih s kolom i obrazovanjem,

zajednikim aktivnostima koje povezuju uitelje I uenike, s kolskom tradicijom i stvaranjem
osjeaja skrbi u meusobnim odnosima i kolegijalnim interakcijama uitelja, dijeljenjem viziju
budunosti kole, zajednikim osjeajem svrhe i zajednikim vrijednostima. kolska
zajednica promie otvorenu komunikaciju, iroko osnovanu participaciju, timski rad, a
raznolikost ugrauje kao uvjet uspjena odnosa sa visokostrukturiranim modernim drutvom.

13

1.1. Temeljna obiljeja tradicionalne kole

Tradicija, to znai predati u nasljee, a time se misli i na trajanje, nema u pojmovnom
sadraju predznak, bilo negativan, bilo pozitivan. Neto to traje moe biti i dalje aktualno,
prihvatljivo ili vrlo prikladno kao ideja ili kao njeno oivotvorenje. Tradicija i u suvremenosti
moe biti visoko vrednovana. Istina, iz prolosti u suvremenost prelaze samo neke (esto
nezamjenjive) forme i sadraji, a zadravanje na vrijednosno izgubljenim formama i
sadrajima nazivat e se tradicionalizmom, pri emu sam pojam ima esto negativan
predznak i oznaava ustrajavanje u neemu to vie ne dogovara novim zadaama i
ciljevima, a kad je rije o koli, onda se to prije svega odnosi na nove odgojno-obrazovne
ciljeve i oblike. Shvaanje potrebe promjena koje podrazumijevaju novum inovaciju i
prevoenje ideje o promjeni u praktine formule, svakako je pokreta promjena s
predznakom novoga.
Okolnosti koje su protivne inovacijama moemo svrstati u: inertnost subjekata unutar sustava
i strune slobode omeene uskim okvirima.
Inertnost subjekata unutar sustava. Prihvaanje postojeeg stanja u koli bez
upitnosti o moguem drugaijem, boljem, prihvatljivijem, uinkovitijem, suvremenijem
definira stanje rutinskog djela. Razvojnost je u krajnjoj suprotnosti sa zanatskim djelom i
rutinom jer ona ima uzlaznu liniju kojom se kreemo ako se posebno i dodatno angairamo.
Pokretanje subjekata u koli iziskuje poseban trud, to je znano svakome tko je spreman
neto mijenjati. Vjerovanje u uspjenost provjerene prakse esto je u vezi s lakoom
obavljanja nekog posla zbog steene sigurnosti i niza racionalizacija. Stoga, nove ideje i
praksa koja ih slijedi moe zbog poetnih nesigurnih koraka subjekte motivirati na povratak
starome i uhodanome nainu rada, a energija pokretanja novog uvijek je znatno vea od
energije potrebne za odravanje postojee kondicije. Ove okolnosti mogu znaajno
pridonijeti ustrajnosti u postojeem.
Strune slobode omeene uskim okvirima. Diktati razliitih uredaba i naputaka koji
se odnose na onu razinu ureenja i djelovanja u koli koju i sama kola moe kreirati,
omeuju djelovanje unutar kole, pa i ono koje bi bilo inovacijskog karaktera. Tome valja
dodati i one nevidljive okvire koji se nalaze unutar programskog okvira i koji ne ostavljaju
dovoljno upitnosti spram svakodnevne kolske prakse. Mnoge ideje i slobodnije razmiljanje
nailaze na obaziranje spram spomenutih okvira, jer, kao da diraju neke nepisane standarde
koji se ee mogu nazvati strunom poslunou spram autoriteta viih razina odluivanja.
To ne ometa samo inovativnost, nego esto ne doputa brojne mogue promjene na
kolskoj razini. Podrazumijevajui tri razine odluivanja i upravljanja kolom (globalna,
regionalna i kolska), piramida odluivanja od vrha (gdje se donose globalne odluke sa
stajalita makro obrazovne politike), preko jo neostvarene regionalne razine do kolske,
dakle neposrednije razine, pokazivala je do sada anomaliju jer se brojni detalji u vezi s
promiljanjima i odlukama o djelovanju kole kreiraju na najvioj razini, dok takav segment
obrazovne politike zapravo pripada najneposrednijoj razini (razini kole). Moglo bi se rei
kako piramida stoji naopako.

14

1.2. Promjene kole

a) Promjene izvankolskih uvjeta.
Sustavna podrka promjenama inovativnog karaktera, zauzimanje obrazovnih
autoriteta, ope povoljno izvankolsko ozraje odreeno shvaanjem korisnika, javno
miljenje, izreene kritike, promjene globalnih ciljeva i sl. , djelovat e povoljno i poticajno na
inoviranje. Pod povoljnim vanjskim utjecajima kola moe poveavati unutarnji kapacitet
promjena prije svega promjenom unutarnjih uvjeta, promjenama strategija, poveanjem
organizacijskog kapaciteta, definiranjem i redefiniranjem ciljeva, planskim intervencijama u
unutarnje elemente sustava kole, promjenom odnosa kole unutar sustava obrazovanja,
praenjem i vrednovanjem stupnja promjena i uinaka.
Autonomija kole je pretpostavka ispunjenja ciljeva razvojnog tima. O relativnoj
autonomiji kole mnogo se govori i slua, a ponajvie kad se istie relativna sloboda
kreiranja i djelovanja kole. Autonomnost podrazumijeva visok stupanj slobode uz koju se
povezuje i odgovornost za posljedice promjena. I pod pretpostavkom veih sloboda (sve do
programskih), kole bi se tee odluivale na promjene koje bi ugrozile pokretljivost uenika u
sustavu obrazovanja (kolskom sustavu) zbog teine preuzimanja odgovornosti za
profesionalnu sudbinu uenika. Promjene, koje ne diraju sustav ili ga ne remete, lake se
kreiraju iako one ozbiljno suavaju polje djelovanja. Razvojna sluba e u suglasju s opom
politikom obrazovanja vremenom pomicati granice slobode djelovanja, jer to jedino osigurava
put promjenama.
Osmiljavanje koncepcije kole (filozofija kole) glede posebnosti svake kole vaan
je aspekt promjena.

Znatno vie se govori o koncepciji kolskog sustava, a rijetko ili nikako

o koncepciji kole. Uniformnost kola i nemogunost razvoja posebnosti, koja ne ukida

srodnost meu kolama

(na primjer izmeu opeobrazovnih), samo je posljedica

neshvaanja potrebe isticanja i afirmiranja posebnosti kao varijante inovativnosti. Posebnost

se istie sama po sebi kao rezultat determinanti (uvjeta zadanosti), ali ne dovoljno i kao
rezultat napora da se polazna osnova uzima kao osnova razvoja i promjena. Filozofije kole
u bitnome odreuju njenu specifinost, bilo da su jasno iskazane ili se podrazumijevaju u
untarkolskim dokumentima. Stoga prepoznavanje filozofske baze kole ili njeno odreenje
(perpetuizam-trajnost

ili

egzistencijalizam-opstojnost,

progresivnost-naprednost
odnosno,

mogue

nijanse

ili

esencijalizam-bitnost
i

prijelazi),

te

ili

utvrivanje

prevladavajue logike, uloge uitelja i uenika imaju presudno znaenje za perspektivu

15

novoga kao i samo odreenje to je to novo u uvjetima kole ili u odnosu spram novoga
openito.

b) Unutarkolske promjene
Oslobaanje stvaralake energije preduvjet je svakoj inovativnoj promjeni, pri emu
se misli kako na individualne tako i na zajednike potencijale. Polazite je u ve postojeoj
stvaralakoj tenziji ukoliko je kola bila sklona prihvaanju ideja vodilja. U svakoj kolskoj
zajednici mogue je zapaziti individualna nastojanja za promjenom, koja se u nekim
segmentima ve ostvaruju. I onda, ako nema zamjetnih gibanja mogue ih je potaknuti
komunikacijom koja osvjeuje, motivira i okuplja oko zajednikih ideja. Struni suradnici e
koristiti poznate modele rada s pojedincima i skupinama, organizirati rasprave i radionikim
oblicima nove ideje operacionalizirati u izvedbene korake.

Sklonost promjenama je bitan preduvjet orijentiranosti spram novoga.

Kako promjene podrazumijevaju otklon od postojeeg u smjeru prema
novim iskustvima, sloboda otkrivanja verzije promjena u temelju je svake
inovacijske promjene. U tom smislu neka via zadanost kao vizija
konanog stanja ili apriorni model kojeg valja pod svaku cijenu ostvariti
kao konani cilj, gubi svaki smisao jer je traganje istodobno i kretanje
prema cilju.
Autonomnost razvojnog tima strunih suradnika unutar kole jednako je vana koliko i
autonomnost kole spram ostalih elemenata sustava. To podrazumijeva njihovu slobodu
otkrivanja moguih, provjerljivih (vrijednosno dokazljivih) strategija koje osuvremenjuju
kolsko djelovanje u smislu promjene kvaliteta, uinkovitosti i izvanjske prihvatljivosti
uinaka.
Istraivaki orijentiran razvoj na osnovi detekcije potreba korisnika (uenici, roditelji,
iskazana potreba za zanimanjima) na lokalnoj razini imat e sve vee znaenje za
promiljanje o smislu kole, to e takoer presudno utjecati na smjer inovacija i promjena.
Da se sadraj i proces obrazovanja priblii potrebama drutva treba prije svega
priznati kako nije sve uredu s postojeom praksom i provesti promjene bez odugovlaenja.
Valja poblie razmotriti pitanje potreba drutva;

zapitati se kakve se socijalne dobiti

realistino mogu oekivati od obrazovanja u kratkom ili duem vremenskom razdoblju.

16

Prva se, oita potekoa, kada se spominju potrebe drutva, nalazi u odluci koje bi to
potrebe trebale biti. Osim pukog preivljavanja, nae potrebe ovise o naim ciljevima i
svrhama: poto su ovi djelomino zasnovani na procijeni vrijednosti, potrebe koje oni stvaraju
e biti smetnja. Dananji razgovori o potrebama drutva se oito zakompliciraju iako se
doimaju jednostavnim. Komplikacija je ve u sloganu koji krivo predstavlja drutvo kao
homogenu jedinicu, tako da se dobro svih ini kao zbroj dobara pojedinaca. Suvremena
kompleksna drutva, koja su pluralistika u vrijednostima i podijeljena u vidu socijalnog
statusa, nagrada i moi, donose jo vie problema glede definiranja potreba.
U hijerarhijski razlikovnom drutvu, kao to je nae, gdje su socijalne uloge
funkcionalno povezane ali drugaije nagraivane, svi lanovi zajednice oito nemaju iste
interese kako u sauvanju trenutnih institucija i odnosa, tako niti u zagovaranju promjena.
Tako bi i u sluaju

opeg prihvaanja modela usklaivanja i/ili zadovoljavanja potreba,

razliiti slojevi drutva imali isto tako razliit odnos, koji se moe kretati od krajnje kritikog i
odbacujueg do potpunog prihvaanja. Kako je kod nas neslaganje dolo do izraaja i u fazi
koncipiranja obrazovnog sustava, to je zamrznulo daljnje promjene, moe se samo naslutiti
koliko e stvarnih tekoa biti u regulaciji odnosa meu podsustavima drutva. Ova opa
ocjena ozbiljnije problematizira lokalnu obrazovnu politiku kao i mogue profesionalno
usmjeravanje koje nosi razvojno-pedagoka djelatnost kole.

1.3. Temeljna obiljeja inovacijske kole

Kreirajui inovacijsko okruenje i struni suradnici dolaze u nove okolnosti svog
djelovanja. Njihova je uloga najpresudnija u otkrivanju naina prevladavanja
inertnosti okruenja u kojem djeluju. Meutim, ne treba ustaljene standarde kolskog
djelovanja shvaati samo kao negativnost. Oni mogu, naprotiv, djelovati kao poticaj
za promjene jer nas svojim jasnim oblijem odreuju spram novih ciljeva koji se
nalaze u inovacijskom programu. Razina osposobljenosti struno-razvojnih timova e
se trajnim djelovanjem poveavati, to e povratno povoljno djelovati na kvalitetu
novih koraka. Tako e samoobrazovanje za promjene i razvoj postati neophodna
pretpostavka za ostvarivanje zamiljenih promjena.
U temeljna obiljeja inovacijske kole svakako se moe uvrstiti pluralizam ideja o koli,
mogunost untarkolskog diferenciranja djelovanja (alternativnost unutar kole kao
pretpostavka inovativnosti), autonomnost kole, shvaanje inovativnosti kao trajne kategorije
bitno razliite od reforme. Inovacija se pri tome shvaa kao poluga razvoja u emu i jeste
njen stvarni smisao.

17

a) Predmetnost inovacija
Koncepcija kole, kao okvir u kojeg se svrstavaju sve kolsko-lokalne inovacije i kao
preduvjet mikroinovacijskih projekata takoer je predmet inovacije. Moe se rei kako je
sudbina pojedinanih nastojanja za promjenama uvelike odreena upravo koncepcijskim
okvirom kole. Ukoliko on nije otvoren i razvojni brojna inovacijska nastojanja mogu biti
neostvariva ili znatno ometana. Istina, brojnost i istodobnost inovacijskih pokuaja mogu
mijenjati okvir, ali je mnogo uputnije prvenstveno redefinirati koncepcijski okvir.
Djelotvornost kole, ili njezina nedjelotvornost, svakako je esta i nezaobilazna meta
svake ozbiljnije inovacije. Moe li se sa stajalita kvantitativne promjene ve sama promjena
kvantiteta smatrati inovacijom. U ovom sluaju radi se o promjeni stupnja djelotvornosti to je
svakako kvantitativna promjena, ali do nje ne moe doi ukoliko se kvalitativno ne mijenjaju
okolnosti koje dovode do promjene, odnosno, do vieg stupnja djelotvornosti.
Promjena kolskog ozraja takoer pripada temeljnim inovacijskim promjenama koje
su takoer utemeljene na potpori segmentiranih, ali smisleno meusobno povezanih
nastojanja. kolsko ozraje, kao bitna pozadina rada kole koja nevidljivim silama
usmjerava gotovo sve racionalne pravce djelovanja, pokazuje se kao vaan predmet
inoviranja u koli. Obzirom na naglaenost znaenja kolskog ozraja a istodobne
neuinkovitosti promjena tog ozraja, pokazuje se sva sloenost i neiscrpnost ovog
inovacijskog predmeta.
Poboljanje kvaliteta kole odnosi se u pravilu na postizavanje uspjeha za sve.
Uspjenost nema svoj izraz jedino u kvantifikaciji (statistika i brojevi), nego i u zadovoljstvu
postignuima, to se pak temelji na predvianjima mogueg. Osim ireg okvira u kojeg se
situira kvalitetu kole, on se u uem smislu odnosi na promjenu shvaanja funkcija uenja i
pouavanja i njihova odnosa, kojeg imamo slijedom tradicije.
Razvijanjem partnerstva u nizu odnosa ( kola kolsko okruenje, kola - roditeljski
dom, odnosno, uitelji roditelji, uenici uitelji, struni suradnici uitelji) mogue je
mijenjati kvalitetu tih odnosa i uloge partnera.

18

Primjenjivost znanja uenika u uskoj je vezi s obrazovnim ciljevima i putovima njihova

postignua. Opredmeujui ovo inovacijsko polje dostiu se vidni pomaci u operacionalizaciji
programskih ciljeva (nastavni programi), stilovima rada i uinkovitosti nastave.

b) Inovacijska kola kao istraivaki projekt

Iskustva naih kola pokazuju kako se inovacije mogu odnositi na
promjene koje zahvaaju kolu i njeno okruenje, a istodobno ozbiljnije
propituju neki novi kvalitet.
Razvoj podrazumijeva promjene, inoviranje, to znai predvianje boljeg
unutarnjeg ustrojstva kole kako bi uinci odgoja i obrazovanja bili znaajniji i iznad
onih koji se ostvaruju. Ovo posljednje esto sugerira pomake u ciljevima i, jo vie, u
sadrajima. Inovacijska kola kao istraivaki projekt pretpostavlja dugorono
planiranje kojim se predvia:
Promjenu uvjeta (okolnosti) u kojima djeluje kola, a posebno onih koje su usko grlo
daljeg razvoja.
Identifikaciju kadrova unutar kole koji mogu i imaju sklonosti postati nositelji razvoja i
lanovi timova za dugoroni razvoj.
Identifikaciju subjekata izvan kole (znanstvene ustanove, Zavod za kolstvo, openito
eksperte) kako bi se ostvarila veza izmeu aktualnih postignua i spoznaja

u irim i

regionalnim i meudravnim razmjerima s naim iskustvima (kolskim - lokalnim).

Procjenu potencijalnih kanala komunikacije unutar kole i izvan nje kako bi se
unaprijed otklonilo ili odustalo od zaguenih kanala. To se prvenstveno odnosi na
nespremnost subjekata koji su relevantni za dugoroni razvoj kole, ali i na tromost i
objektivnu zaprijeenost meu subjektima komunikacije.
Analizu mjere planiranog razvoja, dakle promjena, u vezi s normama. Predvianje
posljedica u daljem kolstvu (eventualno zapoljavanju) koje mogu proizvesti promjene.
Ispitivanja oekivanja uenika i roditelja i dovoenje takvih rezultata u sklad s
planovima dugoronog razvoja.
Smjerove razvoja i promjena za one vrste promjena koje izmiu normiranju kako bi se
unutar tih smjerova ostvarivao razvoj prema naelu aktualizacije.
Dugorono planiranje razvoja kole moe biti utemeljeno na razliitim polazitima.
Ono se moe povezati s nacionalnim projektima razvoja kole i programa. kola moe

19

prihvatiti dijelove takvog obuhvatnijeg projekta ili cijeli projekt, s modifikacijama koje smatra
korisnim za specifinost kole, a u dogovoru s nositeljima projekta. Za projektni pristup
karakteristino je uvoenje, praenje i vrednovanje inovacija, to nadalje znai provedbu:
situacijske analize procjene potreba,
registriranje okolnosti u koli i procjena utjecaja na mogue inovacije,
namjere i potrebe definirane u koli,
utvrivanje poetne spremnosti za inovacije,
kvalifikacija odreivanje vrste poslova i definiranje moguih aktivnosti,
kvantifikacija orijentacijsko utvrivanje razdoblja i vremena trajanja moguih
aktivnosti,
orijentacijsko utvrivanje strategija, postupaka i metoda,
orijentacijsko utvrivanje subjekata za mogue aktivnosti i definiranje njihovih uloga.

2. Konstruktivistiki pristup razvoju uenika

Proces oblikovanja razvojne pedagoke djelatnosti strunih suradnika u institucijama
odgoja i obrazovanja Republike Hrvatske osniva se na: shvaanju prirode osobe (dijete,
uenik osoba, ovjek u razvoju), sagledavanju uloge obrazovanja kao razvojnog procesa u
drutvu, analizi utjecaja suvremenog svijeta u kojem djeca ive (generacija X,Y), odabiru
paradigme uenja i pouavanja u 21. stoljeu, kritikoj teorijsko-empirijskoj analizi refleksija
vlastite uloge, evaluaciji respektivnoga kontinuiteta i postignutih rezultata i odabiru
suvremenih teorijskih polazita koja e posluiti kao osnova djelovanja strunih suradnika.
U sklopu koncepcije "drutva koje ui" i koncepta ustanove kao "organizacije (zajednice) koja
ui", koncepcije razvojne pedagoke djelatnosti daje odgovore na pitanje kako oblikovati
realnu sredina uenja u kojoj e se stvoriti uvjeti za proaktivno djelovanje na intelektualno,
socijalno i emocionalno poticanje razvoja djece. U samoj koncepciji, ve se pri postavljanju
ciljeva namee odluujue pitanje: je li klijent razvojne pedagoke djelatnosti odreena
drutvena struktura (drava, kola, nastavnici, roditelji, lokalna zajednica), ili, bie (dijete)
antropoloki shvaeno u svojoj cjelovitosti i samobitnosti kao osoba?

Paradigme, procesi i modeli

Paradigmu razvojne pedagoke djelatnosti ini misaoni diskurs koji

povezuje

strukturira sve kljune pojmove u konzistentne cjeline. One ine teorijski okvir sustavnog
djelovanja strunih suradnika. Koncepciju razvojne pedagoke djelatnosti i odgovarajuu
pedagoku praksu nije

mogue dosljedno razviti kombinacijama teorijskih postavki iz

20

razliitih paradigmi (uenik ne moe biti shvaen as kao subjekt, a potom ga "tretirati" kao
objekt; uitelj ne moe biti shvaen kao posluni provoditelj najrazliitijih ekspertnih ili
birokratskih zamisli, a potom traiti da bude kritiki istraiva vlastite prakse i sl.). Razvojna
pedagoka djelatnost nije servisna djelatnost administrativnog aparata niti korektivna
djelatnost za ispravljanje nedostaka upravljakih "umova".
Koncepcije razvojne pedagoke djelatnosti strunih suradnika u prolosti se, a i danas,
osniva na teorijskim postavkama dviju skupina antropopedagokih paradigmi:
tehniko-racionalistike ili modernistike paradigme (kartezijanske) i
konstruktivistike razvojno-humanistike ili postmodernistike (ekoloke) paradigme.
Nakon produktivne krize identiteta strunih suradnika 80-tih godina, odabir paradigme
razvojne pedagoke djelatnosti najneposrednije odreuju samoinicijativno pokrenuta struna
usavravanja te humanistikim poslanjem usmjeren portvovni struni rad tijekom godina
rata i poraa. K struci usmjeren "pokret" strunih suradnika, odnosno u praksi
prevladavajue "osobne odgojno-obrazovne filozofije ("intuitivne" ili "implicitne" teorije
djelovanja)

strunih suradnika usmjerile su odabir paradigme razvojne pedagoke

djelatnosti. Polazei od navedene ocjene, iskorak ove koncepcije razvojne pedagoke

djelatnosti strunih suradnika je odabir konstruktivistike paradigme odnosno programatski
konstruktivistiki obrat za 21. stoljee.
Konstruktivistika (razvojno-humanistika ili postmodernistika) paradigma razvojne
pedagoke djelatnosti nastala je u postindustrijskom socijalnom kontekstu unutar sklopa
postmodernistikih ideja koje svoje korijene imaju u filozofiji, drutvenim znanostima,
studijama suvremene kulture te u idejama i postavkama kvalitativne istraivakometodologijske tradicije. Osnovna naela konstruktivistike paradigme su holistiko
shvaanje ovjeka i subjektivna konstrukcija zbilje.
ovjek se holistiki konceptualizira kao jedinstvena, cjelovita i neponovljiva osoba osobnost, a ne kao skup ili, pretencioznije, sustav znanstvenom opaanju pozitivistiki
dostupnih, objektivnih diskretnih obiljeja. Prema holistikom naelu, ovjek se ne moe
reducirati ni na kakav, ma kako kompleksan model (ovjek kao racionalno, moralno, radno i
sl. bie). Iz holistike perspektive ovjek naelno izmie modeliranju. Njega se ne moe
objasniti, ve samo razumjeti. Poznato je da suvremeni sloeni modeli ovjeka i ljudskog
ponaanja naputaju ideju izoliranog agregatnog predoavanja ovjeka kao skupa obiljeja iz
kojih se potom objanjava ljudski svijet i ovjek. Suvremeni objektivistiki modeli polaze od

21

kontingencijske pretpostavke, tj. ovjeka promatraju relacijski, u odnosima i jedinstvu s

ljudskim okolinama, relacijama stanja osobe i performansi okoline.
Nasuprot tome stoji konstruktivistika teza, prema kojoj ovjek stvara sebe i okolinu. Iz
navedenog slijedi zakljuak da se obrazovanje, bitno subjektivno uvjetovan proces
samoformiranja mora oslanjati na subjektivno generiranu potrebu samorazvia, ma kakva
ona bila i ma kako se opaala. S egzistencijalistikog gledita produktivnost ljudskog ivota
nije ni mogue ocijeniti unaprijed, pa je i sama ideja usavravanja kvalitete naelno
dvojbena.
Prema naelu subjektivizma, odnosno subjektivne konstrukcije zbilje, ovjek nipoto
nije bie koje prihvaa svijet kao objektivnu stvarnost, ve i sebe i cjelokupno okruenje
konstruira - opaa, djeluje i mijenja u skladu s jedinstvenim mjerilima svoje osobnosti. Razlog
tome je prihvaanje epistemolokog naela subjektivnog stvaranja/konstrukcije ljudske zbilje
i svijeta ljudske osobnosti. Otuda i naziv ove paradigme - konstruktivistika.
Temeljno polazite konstruktivistike paradigme je nepostojanje objektivne referentne
toke za konstrukciju "jedne prave zbilje", "valjanog svijeta", "ispravnog miljenja", "jedne
istine", "dobrih i loih osjeaja", boljeg i slabijeg naina na koje se ivi", ukratko - jedne
realnosti. Nedostatak te referentne toke rezultira stavom o postojanju viestrukih, razliitih
realnosti.
Svaka osoba konstruira vlastitu realnost u skladu sa subjektivnim referentnim tokama,
u odnosu na koje se razvija jedinstvena osobna ivotna biografija. ovjek je
samoorganizirajui entitet, ali ne u smislu skupa odlika ili odreenog repertoara ponaanja,
ve nedovrene ivotne biografije koja je podlona stalnim revizijama i otvorena za razliite
ishode. Individua stvara sebe tumaenjem onog to radi i aktivnostima koje poduzima
ukljuujui raznolike ivotne kontekste u kojima se zbiva aktivnost, refleksija aktivnosti i
tumaenje. Miljenjem, djelovanjem i tumaenjem djelovanja osobnost stvara razliita
znaenja. ovjek je stvaratelj znaenja. U stvaranju znaenja kljunu ulogu ima miljenje i
jezik. Jezina proizvodnja i aktivnost povezana je sa stvaranjem znaenja u svakodnevnom
ivotu. Relacijski karakter najvanijih osobnih znaenja koja se proizvode u interakciji s
drugim osobama i socio-fizikim okruenjem omoguuje konstrukciju subjektivne zbilje. U
integraciji i strukturiranju osobnosti osobitu ulogu imaju razliite komponente. O ustroju tih
komponenti zauzimaju se razliita gledita i razvijaju odgovarajue klasifikacije. Primjerice,
jedna od njih je: zdravlje, srea, intima, uenje, rad, duhovnost.

22

U tom kontekstu razvojna pedagoka djelatnost stvara povoljna okruenja za promjenu

subjekta, odnosno drukije opaanje svijeta, drukije djelovanje, ukratko - kvalitetniju
konstrukciju zbilje. Meutim, ostaje otvoreno pitanje: to je s gledita osobe, a to je jedino
bitno - kvalitetnija zbilja? Subjektivisti na to pitanje ne daju odgovor jer on naelno nije
mogu izvan obzora subjektivne zbilje, ve se mora generirati unutar te zbilje. Osoba se u
ovoj paradigmi shvaa u konceptima "samokonstrukcije". umjesto "samoprezentacije", `ja
kao pripovjedni tijek (proces)" umjesto "ja kao skup znaajki".
Razvojna pedagoka djelatnost podrazumijeva potpunu ukljuenost, aktivnost i
relevantnost osoba koje se obrazuju. Uenici kao osobnosti su u sreditu obrazovnog
procesa, a bit tog procesa je konstrukcija znaenja kojima se stvara jedinstveni svijet
osobnosti. Konstruktivistika paradigma usavravanja kvalitete obrazovanja u sredite
pozornosti holistiki postavlja uenikovu osobnost, a bit te osobnosti spoznaje u slobodi kao
razvoju.
Odgovornost za vlastito miljenje i djelovanja odlika je svake osobe, posebice u
situacijama uenja. Kvaliteta razvoja osobe ovisi o kvaliteti meuljudskih odnosa to ih stvara
i odrava. Nadalje, kvaliteta je uvjetovana nainom i angamanom u stvaranju znaenja,
odnosno konstrukciji zbilje. Obrazovanja je primarno odgovornost uenika i uitelja kao
subjekata obrazovnog procesa. Razvojna pedagoka djelatnost je proces koji ukljuuje i
miljenje i djelovanje uenika. Stoga je Razvojna pedagoka djelatnost integralni dio
obrazovnog procesa.
Sadraj obrazovanja je uenikovo ivotno iskustvo (osobni stil miljenja, nain i
struktura konceptualizacije aspiracije, struktura motivacije, stvaralatvo, pravila samoevaluacije, uenikova slika o sebi, emocionalna iskustva i sl.). Uenikovo ivotno iskustvo nije
skup posebnih, vanih i izoliranih dogaaja iz njegove osobne biografije, ve biografija sama,
kontingentnost svakodnevnog ivota. Razvojna pedagoka djelatnost stvara inicijalne okvire
za reinterpretacije znaenja ivotnih iskustava koje e voditi do promjena u djelovanju.
Strukturalni cilj Razvojna pedagoka djelatnosti je razvoj kapaciteta svijesti koji ukljuuje:
stvaranje novih kategorija konceptualizacije uz pomo kojih e se ivotno iskustvo uenika
kompleksnije interpretirati, razvoj otvorenosti prema novome i sklonosti za nove informacije
kao gradu novog ivotnog iskustva, kako na razini unutranjeg tako i na razini izvanjskog
uenikova svijeta, sposobnosti za razvoj viestrukih perspektiva unutar subjektivne zbilje
osobe.
Strukturalni cilj razvojne pedagoke djelatnosti ne dostie se eksternim djelovanjem implementacijom ekspertnih modela kvalitete u "praksu", ve razvojem miljenja kroz
aktivnosti i o aktivnostima kao i posljedicama aktivnosti. Kritika refleksija aktivnosti je
temeljna metoda uenja i razvojne pedagoke djelatnosti. Koncept reflektivnog uenja temelji

23

se na konstruktivistikom shvaanju osobe kao "samoorganizirajueg ja" i "proizvoaa

znaenja". Kritika refleksija aktivnosti ili reflektivno uenje omoguuje rast osobnosti usavravanje procesa samoorganizacije "ja" i stvaranje kompleksnih znaenja. To u cjelini
znai porast odgovornosti za vlastito miljenje i djelovanje, tj. veu autonomiju i veu slobodu
uenika.
Ukoliko razvoj osobe ovisi o kvaliteti meuljudskih odnosa, utoliko se razvojna
pedagoka djelatnost odnosi na oblikovanje poticajnih odgojnih sredina. Te sredine svojom
raznovrsnou omoguuju stjecanje raznolikih socijalnih iskustava uenika, formalnih i
neformalnih, suradnikih i natjecateljskih, razliitih toliko koliko se razlikuju obrazovne
aktivnosti koje nudimo uenicima i socijalni odnosi koji su sastavni dio tih aktivnosti.
Konstruktivistika paradigma razvojne pedagoke djelatnosti naglaava identifikaciju i
prepoznavanje dominantnih obrazaca koji su utjecajni u miljenju i djelovanju osobe u
procesu stjecanja socijalnih iskustava i uspostavljanja socijalnih odnosa. Kritika refleksija
dominantnih obrazaca socijalnog djelovanja omoguuje kvalitativnu diferencijaciju socijalnih
odnosa i ostvarivanje slobode.
S gledita konstruktivistike paradigme, razvojna pedagoka djelatnost i razvoj uenika,
povezani su s oblikom i kvalitetom angamana u odnosu prema prirodi, drutvu, radu,
umjetnosti, religiji - striktnije je povezan s razvojem kolskog kurikuluma i kompozitom
realnog kurikuluma i udjelu pojedinih tipova kurikuluma u realnom kolskom kurikulumu.
Razvojna pedagoka djelatnost nije izolirana funkcija u koli ve je integrirana u cjelinu
kurikuluma. Pod realnim kolskim kurikulumom ovdje podrazumijevamo uenikova ukupna
iskustva koja on stjee tijekom kolovanja, kako ona koja su rezultat planiranih i organiziranih
obrazovnih aktivnosti, tako i ona raznovrsna iskustva koja nisu planirana i organizirana, ve
su propratna pojava kolskog ivota. Navedimo samo klasifikacije kurikuluma s obzirom na
tipoloke razlike: akademski kurikulum - kurikulum usmjeren na uenika, eksplicitni i skriveni
kurikulum, kognitivni i ekspresivno orijentiran kurikulum, kurikulum orijentiran na kolu i
kurikulum temeljen na sreditu itd. Razvoj uenikove slobode povezan je s vrstom
angamana koji se potie odreenim kurikulumom i kurikulumskim aktivnostima te s osobnim
iskustvima koje uenik tim aktivnostima stjee.
U konstruktivistikoj paradigmi obrazovanja temeljni odnos subjekata obrazovanja uenika, uitelja i ostalih eksperata -jest suradnja. U suradnju tijekom procesa obrazovanja
subjekti unose svoje ivotne biografije i razliite kontekste ekspertnosti - uitelj je strunjak
za nastavni ili obrazovni proces, a uenik je strunjak za svoj vlastiti ivot. Iako je u koli
dominantna asimetrina komunikacija uenika i uitelja s obzirom na nerazmjernu koliinu

24

socijalne moi kojom raspolae uitelj, s gledita konstruktivistike paradigme odnos uenika
i uitelja mora biti sudjelujui i suuesniki ukoliko elimo dostignuti ciljeve usavravanja
kvalitete obrazovanja. Profesionalno djelovanje uitelja takoer se temelji na postavkama
konstruktivistike paradigme, posebice na kritikoj refleksiji i mijenjanju prakse. U tom je
smislu uvoenje kvalitete obrazovanja povezano s kritikim osmiljavanjem praktinog
djelovanja uitelja i supervizijskim usavravanjem.
U

konstruktivistikoj

noistraivaki

procesi

se

paradigmi
izvode

usavravanja

primjenom

kvalitete

kvalitativne

obrazovanja

metodologije.

znanstveJedna

od

najprimjenjivanijih kvalitativnih strategija je metodologija akcijskog istraivanja. Istraivai

odgojno-obrazovnog procesa nerijetko istiu irok spektar problema koji se istrauju ovim
pristupom, od razvoja kurikuluma temeljenog na koli, strategiji profesionalnog razvoja u
koli, pa sve do pozivnog obrazovanja i usavravanja uitelja.

3. Cilj, zadae i naela razvojne pedagoke djelatnosti

3.1. Cilj razvojne pedagoke djelatnosti
Cilj razvojne pedagoke djelatnosti je da predvia, osmiljava, potie, usmjerava razvoj
odgojno-obrazovne djelatnosti kole u skladu s potrebama i razvojnim potencijalima djece,
odnosno da na osnovi suvremenih znanstvenih spoznaja radi stvaranja optimalnih uvjeta za:
cjeloviti razvoj osobnosti djece i uitelja,
rjeavanje razvojnih problema djece,
stvaranje poticajnih odgojnih sredina za uspjeno uenje u kolskim i izvankolskim
uvjetima,
profesionalni rad i razvoj karijere strunih djelatnika ustanove,
obrazovanje roditelja za odgovorno roditeljstvo,
unaprjeivanje kvalitete programskih, organizacijskih i materijalno-tehnikih uvjeta rada
i
unaprjeivanje kolskog i odgojno-obrazovnog sustava.

3.2. Zadae razvojne pedagoke djelatnosti

25

Zadae razvojne pedagoke djelatnosti su:

Deskriptivno-analitike zadae obuhvaaju prikupljanje podatak o odgojnom
fenomenu i procesu, njihove klasifikacije, sistematizacije, analitiko-operativne uvide,
mjerenje i mjere za raznovrsne potrebe i korisnike.
Eksplorativno-eksplikativne zadae obuhvaaju metodiki tj. kvalificirano ispitivanje i
istraivanja pojava i procesa s ciljem da se steknu operativni, preliminarni , dijagnostiki,
znanstveni ili neki drugi uvidi kao bi se pojave i procesi objasnili na uzrono-posljedinim,
strukturalnim, funkcionalnim, korelacijskim i drugim razinama, izgradile odgovarajue
procedure djelovanja, mijenjanja i sl.
Zadae modeliranja i projektiranja obuhvaaju rad na stvaranju racionalnih
pretpostavki

za uvoenje promjena od tzv. mikro-projekata do modeliranja globalnih

promjena u sustavu, u segmentima i na razinama sustava.

Inovativno-razvojne zadae obuhvaaju rad na pretvorbi starog, uvoenje novog
naina, tehnologije ili cilja te stabilizacije novoga stanja.
Normativne zadae obuhvaaju rad na izgraivanju standarda, operativne procedure
za realizaciju odgojno-obrazovnog procesa (tehnologije rada, metodikih rjeenja, didaktikih
paketa, socijalnih odnosa, ciljeva.

3.3. Naela razvojne pedagoke djelatnosti

Naela razvojne pedagoke djelatnosti su:
a) Naelo strune autonomije
Svojim korisnicima ustanova je duna osigurati kvalitetnu standardnu strunu uslugu. U
podjeli profesionalnog rada u koli poslove strunih suradnika smiju obavljati iskljuivo za to
primjereno obrazovani i licencirani strunjaci. Steene teorijske spoznaje i odgovarajuu
znanstvena metodologija struni suradnici primjenjuju u rjeavanju naelno jedinstvenih
odgojno-obrazovnih problema i situacija pa se njihov rad ne moe i ne smije osnivati na
iskustvu i rutini. Struna autonomija ili monopol na ekspertno miljenje osnovni je uvjet
profesionalizacije rada. Struno su autonomni oni suradnici koji se u radu rukovode iskljuivo

26

interesima korisnika usluga, primjenjujui profesionalna znanja u pruanju usluge. U situaciji

sukoba interesa razliitih korisnika, nerijetko djeteta i ustanove, struni suradnici jedinim
korisnikom moraju smatraju dijete i uvaiti njegovo ljudsko i ustavno pravo na neometano
obrazovanje. Nadzor nad strunim radom vri se radno-strunom (uiteljska vijea, ustanova
za unaprjeivanje obrazovanja) i kolegijalnom kontrolom.
b) Naelo timskog rada
Jednokratnost, sloenost, simultanost i multidimenzionalnost odgojno-obrazovnih
procesa nedvojbeno nalau alterniranje samostalnog i timskog rada. Timski rad strunih
suradnika oituje se u konzilijarnom planiranju,

prosuivanju, odluivanju i usklaenom

djelovanju. Predmet rada strunih suradnika je unaprjeivanje sadrajno nedjeljivih odgojnoobrazovnih procesa. Subjekt tih procesa su dijete, uitelj, roditelji i drugi. Dijete nije objekt
koji se parcijalizacijom moe "sadrajno" omeiti. Stoga nije opravdano ni odreeni "sadraj"
predmetno "osamostaliti" kao ekskluzivni sadraj rada pojedinog strunog profila. Dijete je
"zadatak" kao osobnost, a ne kao "sadraj".

Timski oblik rada omoguuje usklaenu i

pravodobnu primjenu raznovrsnih ekspertnih znanja u voenju razvojnih procesa i

otklanjanje separatistikih tenji pojedinih struka u nametanju "svojih" znanja.
c) Naela inter-multi-disciplinarnog ustroja i djelovanja
Inter-multidisciplinarni pristup razvojnoj pedagokoj djelatnosti osniva se na prihvaanju
teorijskih spoznaja o razvojno-humanistike paradigme odgoja i obrazovanja i holistikoekolokog shvaanja djeteta i njegova razvoja (i drugih korisnika) kao polazita strunog
rada. Primjena inter-multidisciplinarni pristupa garancija je da e u voenju razvoja odgojnoobrazovne ustanove biti primijenjena raznovrsna potrebita profesionalna znanja. Primjena
ovog naela prejudicira sljedea rjeenja: specifian ustroj razvojne pedagoke djelatnosti strunu jezgru ine strunjaci razliitih profila, timski oblik usklaivanja rada kao normu
djelovanja i fluentnost sadraja rada strunih suradnika.
d) Naelo sustavnosti i ravnovjesja (ravnotee, stabilnosti)
Razvojna pedagoka djelatnost promjene uvodi sustavnim usklaivanjem djelovanja,
uravnoteivanjem procesa i stvaranjem dinamike stabilnosti sustava. Odgojno-obrazovne
ustanove su apstraktni normativni i konkretni socijalni sustavi. U upravljanju i voenju tako
kompleksnih sustava primjenjuje se sustavski pristup. Kao apstraktne sustave, odgojnoobrazovne ustanove ubrajamo u sloene razvojne sustave sainjene od razliitih podsustave

27

veoma sloenih struktura i okolina. Uz to, odgojno-obrazovne ustanove ine podsustav ireg,
kolskog sustava i sustava javnih ustanova u ingerenciji drave.
Odgojno-obrazovne ustanove kao konkretni socijalni sustavi imaju svoj "vlastiti ivot",
dinamiku - prolost, identitet i budunost. Izloenost ustanove najrazliitijim utjecajima i
rizicima diskontinuiteta i nelinearnosti ine racionalnim voenje internog razvoja odgojnoobrazovne ustanove u skladu sa potrebama sustavnou i ravnovjesjem.
e) Naelo socijalne ukljuenosti i suglasja (konsenzusa)
Sadraj razvojne pedagoke djelatnosti u osnovi je uvoenje promjena. Imajui u vidu
spoznaje o prirodi i odlikama socijalnih promjena, o organizacijskoj (kolskoj) ustanove kao
socijalne tvorevine, struni suradnici u svim razvojnim etapama (stvaranje vizije razvoja,
postavljanje ciljeva, njihovo dostizanje i evaluacija) skrbe o socijalnoj ukljuenosti i suglasju
kao temeljnom uvjetu razvoja grupnih normi i motivacije za uinkovite promjene.
f) Naelo zatite osobnosti i privatnosti
U ostvarivanju razvojne pedagoke djelatnosti struni suradnici skrbe o zatiti
privatnosti i osobnosti svih sudionika odgojno-obrazovnog procesa, posebice malodobnih
osoba. Podatke o njima prikupljaju iskljuivo uz suglasnost roditelja ili skrbnika. Prikupljanje
podataka o djeci vri se na osnovi propisanih procedura o svrhama, sadrajima i u pravilu se
koriste za promicanje djejeg razvoja, profesionalnog razvoja djelatnika, odnosno razvoja
odgojno-obrazovne ustanove. Sadraj podataka je poslovna tajna ustanove. Djeca i djelatnici
tite se od prekomjerne anketomanije.
Skrb o osobnosti i privatnosti odnosi se i na ostvarivanje prava na neometano uenje
(nenasilna komunikacija), zatitu djece od tjelesnoga i drugih oblika zlostavljanja te zatite
privatne imovine.

4. Funkcije razvojne pedagoke djelatnosti

Kvalitetno funkcioniranje odgojno-obrazovne ustanove moe se analitiki sagledati kao
uvoenje, mijenjanje i skladno ostvarivanje razliitih funkcija razvojne pedagoke djelatnosti
ustanove. Struni suradnici ostvaruju sljedee osnovne funkcije razvojne pedagoke

28

djelatnosti:

operativnu,

studijsko-analitiku,

informativnu,

supervizijsku,

instruktivnu,

savjetodavnu, istraivaku, normativnu i funkcija voenja.

4.1 Operativna funkcija
Struni suradnici su ukljueni u svakodnevni ivot i rad odgojno-obrazovne ustanove,
voenjem, neposrednim voenjem, organizacijom i izvoenjem odgojno-obrazovnih procesa,
radom s: uenicima, uiteljima, roditeljima, strunim suradnicima, ravnateljima i vanjskim
suradnicima; radom u skupnim strunim tijelima, povjerenstvima i odborima: uiteljskom
vijeu, razrednim vijeima, zajednici doma i kole, metodikim aktivima u razrednoj nastavi,
struno-metodikim aktivima i drugima..
Operativna funkcija sastoji se u neposrednom radu na stvaranju uvjeta za odvijanje
razvojne pedagoke djelatnosti (planiranje, koordinacija, praenje, evaluacija) i izvedbi te
djelatnosti.
Operativnu funkciju kao sastavnicu strunoga rada obvezno ostvaruju svi profili strunih
suradnika. U skladu s odabirom razvojno-humanistike paradigme razvojno-pedagoke
djelatnosti (posebice holistikoga shvaanja osobnosti uenika i uitelja i konstruktivistikoga
pristupa uenju i pouavanju), ostvarivanje operativne funkcije osnova je cjelovitoga i
neposrednoga sagledavanja djeje i uiteljske svakodnevice i uvjet za kvalitetan
profesionalni rad.
Operativna funkcija strunih suradnika ostvaruje se u skladu s odabranim internim
("ambulantnim") modelom organizacije razvojne pedagoke djelatnosti kao naom jedinom
relevantnom komparativnom inovacijom u relacijama europskoga kolstva.
Operativna funkcija strunih suradnika teorijski se osniva se na antropolokopersonalistikom,

nasuprot

partikularistikim,

socijalizacijsko-adaptacijskim

i kliniko-

personalistikim pristupima razvojnoj pedagokoj djelatnosti.

4.2 Studijsko-analitika funkcija

U sreditu studijsko-analitike funkcije je dijete u procesu razvoja i odgojno-obrazovna
sredina u procesu uenja. Studijsko-analitika funkcija razvojne pedagoke djelatnosti sastoji
se u kontinuiranim i cjelovitim, odreenim teorijskim postavkama osmiljenim, na znanstvenoj
metodologiji utemeljenim i odabranim ciljevima i zadaama usmjerenim praenjem odgojnoobrazovnih i drugih procesa u ustanovi. Ostvarivanje studijsko-analitike funkcije
pretpostavka je za evaluaciju kvalitete rada ustanove (ocjenu poloaja, statusa i stanja

29

ustanove, njenih dijelova ili nekih segmenata rada), definiranje ciljeva usavravanja kvalitete
odgojno-obrazovnoga rada i voenje odgojno-obrazovne djelatnosti.
Studijsko-analitika

funkcija

temeljna

je

odnosu

na:

razvoj

informacijsko-

dokumentacijskoga sustava, osmiljavanje programa istraivakoga rada, ispitivanje

obrazovnih potreba i usmjeravanje upotrebe raspoloivih resursa.

4.3 Informativno-dokumentacijska funkcija

Tko ima informaciju ima mo. Informiranje je pretpostavka razvoja. Informativna
funkcija razvojne pedagoke djelatnosti strunih suradnika sastoji se u stalnoj analizi potreba
sudionika za informacijama te zadovoljavanju tih potreba stvaranjem kvalitetnoga
informacijsko-dokumentacijskoga sustava. To je sustav za evidentiranje, prikupljanje,
razmjenu i raspodjelu razliitih obavijesti u (i o) ustanovi (sustavu) koji e sudionike odgojnoobrazovnoga procesa, sve ovlatene ili zainteresirane, pravodobno i cjelovito opskrbljivati
informacijama potrebnima za rad, razvoj ili evaluaciju kvalitete. Prema sadraju, razlikujemo:
procesno-radne, evaluacijske, znanstveno-strune, organizacijske, administrativno-upravne
informacije i druge vrste informacija.
Komunikacijska struktura ustanove sastoji se od izvora informacija, komunikacijske
mree ustanove i dokumentacijsko-tehnikoga sustava. Izvori informacija su prije svega
subjekti odgojno-obrazovnoga procesa, unutarnja informacijska vorita i razliiti vanjski
informacijski centri. Komunikacijsku mreu ine komunikacijski kanali i raspodjela informacija
u mrei (pravci kretanja informacija i uestalost protoka informacija).
Dokumentacijsko-tehniki sustav ine organizacijska pravila dokumentiranja rada i
informiranja te tehniki mediji dokumentiranja i komuniciranja. Ovaj sustav omoguava
kvalitetno funkcioniranje informacijskoga sustava. Informativna funkcija podupire razvoj
kvalitetne interpersonalne komunikacije od razine razrednoga odjela, ustanove do okruenja.

4.4 Instruktivna funkcija

Instruktivna funkcija razvojne pedagoke djelatnost strunih suradnika sastoji se u
pouavanja razliitih subjekata odgojno-obrazovnoga procesa: uenika, uitelja, roditelja,
strunih suradnika, ravnatelja i izvankolskih skupina. Izvorite ove funkcije je razlika u
ekspertnima znanjima strunih suradnika (strunim i metodolokim profesionalnim znanjima
strunih profila, iskustvenim znanjima, organizacijskim i poloajnim znanjima). Instruktivne
funkcije temelji se na razvoju ustanove kao "organizacije koja ui", a ostvarivanje se u radu
sa svim subjektima odgojno-obrazovnoga procesa i razliitim oblicima (uiteljsko vijee,

30

razredno-metodiki aktivi, struno-metodiki aktivi, organizacijom individualnoga i skupnoga

usavravanje uitelja).
4.5 Savjetodavno-terapijsko-supervizijske funkcije
Savjetodavna, terapijska i supervizijska funkcija razvojne pedagoke djelatnosti oituje
se u diferencijaciji pristupa i sadraja

rada strunih suradnika, sukladno specifinim

razvojnim i ivotnim problemima djece, skupina djece i profesionalnim potrebama uitelja.

Ova se funkcija osniva na humanistikom teorijskom polazitu o ovjeku kao proaktivnom, a
ne reaktivnome biu i djelovanju usmjerenome na razvoj osobnih i skupinskih potencijala i,
konzekventno tome, superiornosti strategija preventivnih u odnosu na kurativne (uenik nije
pacijent). Savjetodavno-terapijsko-supervizijska funkcija strunih suradnika ostvaruje se
analizom problema, izradom i primjenom programa intervencije, odnosno rada na pomoi u
rjeavanju problema pojedinaca i skupina (130 savjetodavno/terapijskih teorija usmjerenih na
afektivne, kognitivne i ponaajne promjene te promjenu socijalnoga sustava)

4.6 Istraivaka funkcija

Istraivaka funkcija razvojne pedagoke djelatnosti ostvaruje se kao temeljna djelatnost
uenja te s ciljem da se steknu spoznaje o promjenama (inovacijama) koje e pridonijeti
podizanju kvalitete razvoja djece, uitelja i ustanove u cjelini te nainima ostvarivanja tih
promjena. Odgojno-obrazovnu ustanova definirana je kao "inovativna organizacija koja ui".
Istraivaka funkcija je integralna funkcija te organizacije, a to znai da svi subjekti odgojnoobrazovnoga procesa uei istrauju i istraujui ue.
Polazi se od konstruktivistikih stavova: da je uenje ve po sebi specifian oblik
istraivanja pa stoga osobni razvoj djece predstavlja specifian oblik istraivanja i promjene
(uenje kao istraivanje); da se pouavanje uitelja osniva na konceptu "reflektivnoga
uenja", a usavravanje kvalitete nastave na modelu uitelja "akcijskoga istraivaa"; da se
promjene na razini ustanove mogu ostvariti kombiniranom primjenom strategija: sustavskoga
istraivanja (institucionalne promjene), akcijskoga istraivanja (razvoj je istraivanje +
promjena) kolske kulture i "ekolokoga" istraivanja (promjena utjecajem na organizacijsku
okolinu). U skladu s tim, istraivaka funkcija dominantno se osniva na kvalitativnoj
istraivakoj paradigmi i ostvaruje odgovarajuim metodama istraivanja.
U skladu s integralnim pristupom, istraivaka funkcija razvojne pedagoke djelatnosti
ostvaruje se u cjelini odgojno-obrazovnih i organizacijskih procesa. Struni suradnici u skladu
sa svojim strunim profilom obvezno su disponirani u istraivakom radu u odgojnoobrazovnom procesu, ali s razliitim statusima, zadaama, oblicima uea i stupnjevima

31

angairanja. Poloajno su angairani kao nositelji istraivanja sustavskih istraivanja,

akcijskih istraivanja promjena kolske kulture i "ekolokih" istraivanja i suradnici u
eksternim istraivanjima. Osnovno polazite u ostvarivanju istraivake funkcije (na svim
razinama) je - razvoj je hipoteza koju istraivanjem valja potvrditi.

4.7 Normativna funkcija

Normativna funkcija sastoji se u standardizaciji organizacije, tehnologije i izvedbe rada
- razvoju odgovarajuih normi, procedura i protokola za ekonomino, struno, pravodobno i
kvalitetno obavljanje poslova i radnih zadaa.
Sloenost i jednokratnost (neponovljivost), stvaralatvo i kreativnost, simultanost i
autentinost temeljne su odlike odgojno-obrazovnoga procesa i razvojne pedagoke
djelatnosti strunih suradnika. Diseminacija "dobrih iskustava" i razvoj profesionalnih
standarda pretpostavljaju usustavljivanje vrsnoe rada na razini profesije. Normirani
standardni vrsnoe osnova su razvoja profesionalizacije: razvoj metoda rada, planiranje i
programiranje rada, usavravanje kurikuluma profesionalnoga obrazovanja i permanentnoga
usavravanja i drugo.

5. Podruja razvojne pedagoke djelatnosti

Cilj, zadaci i funkcije razvojne pedagoke djelatnosti determiniraju njezina podruja
rada. Ta se podruja prostiru na cjelokupni odgojno-obrazovni proces, sve elemente koji ga
ine, kao i na subjekte koji su u njega ukljueni ili su s njim povezani u ostvarivanju cilja
odgojno-obrazovne ustanove.
Podruja rada razvojno-pedagoke djelatnosti u ovoj se Koncepciji ne shvaaju
predmetno-objektivistiki kao skup posebnih, osamostaljenih i izoliranih sadraja koji
ekskluzivno ulaze u djelokrug rada strunih suradnika kao eksperata odreenoga profila
strunih suradnika. Definicija podruja rada slijedi logiku razvojnih procesa subjekata i
ustanove u konkretnim uvjetima i konkretnom periodu (razvojnom stupnju ustanove) kao
izraz usklaivanja aktivnosti subjekata u postavljanju ciljeva, njihovom dostizanju i evaluaciji.
Pristup definiraju podruja rada je procesno-dinamiki i kompleksno-integracijski.
Procesno-dinamiko definiranje podruja rada naglasak stavlja na subjekte, njihove
32

aspiracije, oekivanja, ciljeve, planove i aktivnosti. Kompleksno-integracijski pristup

definiranju naglasak stavlja na sustavsko osmiljavanje podruja rada u skladu s postavkama
"organizacije koja ui". U tome smislu u ta podruja ulazi (1) priprema za ostvarenje
programa odgojno-obrazovne ustanove, (2) neposredno sudjelovanje u odgojno-obrazovnom
procesu, (3) praenje i vrednovanje odgojno-obrazovnog procesa, njegovih sudionika i
ostvarenih rezultata, (4) osposobljavanje i struno usavravanje odgojno-obrazovnih
djelatnika te (5) informacijska i dokumentacijska djelatnost.

5.1. Priprema za ostvarenje plana i programa odgojno

obrazovne ustanove
Plan i program razvoja odgojno-obrazovne ustanove je konkretizirana, objektivirana i
dokumentirana hipoteza o ostvarivanju postavljene vizije razvoja, nastala socijalnim
pregovaranjem svih subjekata odgojno-obrazovnih procesa i usvojena konsenzusom koji
obvezuje. Plan i program je svojevrstan skup scenarija i vodia prema cilju i zadaama to ih
odgojno-obrazovna ustanova, u odreenom vremenu, kani i treba ostvariti. Plan i program
odgojno-obrazovne ustanove shvaa se kao orue, instrument sustavnog i organiziranog
djelovanja aktera. On je polazna osnova razvojne pedagoke djelatnosti, koja u ovom
segmentu svojega rada ukljuuje: ope planiranje i organiziranje rada, izvedbeno planiranje i
programiranje te ostvarivanje uvjeta za realizaciju planiranih i organiziranih aktivnosti.
Ope planiranje i organiziranje rada, kao podruje razvojne djelatnosti, ukljuuje
izmeu

ostalog:

analizu

ostvarenja

prethodnih

planova

programa,

utvrivanje

odgojni/obrazovnih potreba okruenja, aktualizaciju viegodinje vizije razvoja ustanove,

izradu godinjeg plana rada, utvrivanje kalendara aktivnosti, odreivanje smjena i radnih
prostora za odgojno-obrazovni rad, izradu tjednog rasporeda rada (satnice), utvrivanje
radnih zaduenja pedagokih djelatnika, organizaciju strune prakse uenika i sl.
Izvedbeno planiranje i programiranje odnosi se na: utvrivanje metodologije izrade
izvedbenog plana i programa, izvedbeno planiranje i programiranje odgojnog rada, nastave i
izvannastavnih aktivnosti, planiranje i programiranje rada strunih organa odgojno-obrazovne
ustanove, planiranje unapreivanja odgojnog rada, nastave i uvoenja inovacija, planiranje
praenja napredovanja djece/uenika, suradnje s roditeljima, profesionalne orijentacije, javne
afirmacije obrazovne ustanove, odgojnog, estetskog i ekolokog djelovanja, planiranje i
programiranje strunog usavravanja djelatnika i dr.

33

Ostvarivanje uvjeta za realizaciju programa vezano je uz:

didaktiko-metodiko,

estetsko i ekoloko usklaivanje prostora odgojno-obrazovne ustanove, osiguravanje i

ureivanje izlobenih prostora, pedagogizaciju prostora za odgojni rad, nastavu i ueniku
praksu, pripreme za prilagodbu i gradnju novih prostora, uspostavljanje baze podataka o
didaktikoj opremi, praenje i informiranje o inovacijama u tehnici i tehnologiji odgojnog i
obrazovnog rada, izradu didaktikih sredstava i pomagala, opremanje multimedijskog
sredita izvorima znanja, strunu recenziju materijala za odgojni rad i nastavu, organizaciju i
koordinaciju izdavake djelatnosti, utvrivanje pedagoke kompetencije kandidata za rad u
obrazovnoj ustanovi, izradu projekcije zapoljavanja novih djelatnika i sl.

5. 2. Neposredno sudjelovanje u odgojno-obrazovnom

procesu
Svoj pravi smisao razvojna pedagoka djelatnost dobiva neposrednim sudjelovanjem u
odgojno-obrazovnom procesu odgojno-obrazovne ustanove. To neposredno sudjelovanje
ukljuuje razliita podruja rada koje smo uvjetno svrstali u sedam podruja rada: upis
djece/uenika i formiranje odgojnih skupina/razrednih odjela, uvoenje novih programa i
inovacija, praenje i izvoenje odgojno-obrazovnog procesa, rad s djecom/uenicima
posebnih potreba, savjetodavni rad sa subjektima ivota i rada vrtia/kole/doma,
profesionalnu orijentaciju i zdravstvenu te socijalnu zatitu uenika.
Upis uenika i formiranje razrednih odjela odnosi se na formiranje povjerenstva za
prijem djece u djeji vrti ili uenika u 1. razred osnovne kole, utvrivanje njihova stanja pri
upisu te formiranje odgojnih skupina i razrednih odjela upisane djece, odnosno uenika u prvi
razred osnovne kole. Osim izbora i organizacije rada povjerenstva za upis uenika u 1.
razred srednje kole, na tom stupnju obrazovanja treba organizirati i provesti klasifikacijski
postupak prijavljenih uenika za upis, a potom formirati razredne odjele upisanih uenika. U
ovo podruje rada ulazi i upoznavanje uenika s programima izvannastavnih i izvankolskih
aktivnosti, izbornim i fakultativnim programima, identifikacija djece/uenika za dodatne i
dopunske oblike rada, formiranje interesnih skupina za pojedine aktivnosti, a u nekim
srednjim kolama upis i organizaciju obrazovanja odraslih.
Uvoenje novih programa i inovacija vezuje se uz rad strunih suradnika na
upoznavanje odgojitelja/uitelja/nastavnika s novim planovima i programima odgojnog i
nastavnog rada, didaktiko-metodiku operacionalizaciju novih planova i programa, analizu i
valorizaciju ostvarivanje tih planova i programa, osiguravanje uvjeta za uvoenje inovacija,

34

neposrednu pomo u ostvarivanju inovacija te praenje i vrednovanje uvedenih inovacija.

Rad na uvoenju novih programa i inovacija odnosi se prije svega na poticanje, ohrabrivanje,
suradnju i supervizijsko praenje pedagoko-didaktikih inovacija koje uitelji uvode u rad
akcijskim istraivanjima.
Praenje i izvoenje odgojno-obrazovnog rada odnosi se na praenje ostvarivanja
odgojnih/nastavnih planova i programa, praenje kvalitete izvoenja odgojnog/nastavnog
procesa, praenje izvoenja izvannastavnih aktivnosti te neposredno izvoenje odgojnoobrazovnog programa. Osim toga praenje i izvoenje odgojno-obrazovnog rada ukljuuje i
sudjelovanje u radu strunih organa odgojno-obrazovne ustanove, rad u strunim timovima,
utvrivanje sposobnosti i interesa djece/uenika, inicijalno i finalno utvrivanje znanja
uenika, praenje i analizu izostanaka djece/uenika te praenje uspjeha i napredovanja
uenika. Uz to se struni suradnici ukljuuju u analizu pedagoke situacije u odgojnim
skupinama i razrednim odjelima, edukativna predavanja i druge oblike neposrednog
odgojnog i obrazovnog rada s djecom/uenicima, savjetodavni i instruktivni rad s roditeljima,
osposobljavanje djece/uenika za samostalan rad i sl.
Rad s uenicima posebnih potreba odnosi se na identifikaciju djece/uenika s
posebnim

potrebama,

rad

uenicima-povratnicima,

rad s odgojno zaputenom

djecom/uenicima, rad s uenicima koji doivljavaju neuspjeh, opservaciju i rad s

djecom/uenicima s tekoama u razvoju, opservaciju i rad s darovitom djecom/uenicima,
skrb za djecu/uenike tekih obiteljskih prilika i dr.
Savjetodavni rad strunih suradnika ukljuuje grupni i individualni savjetodavni rad s
djecom/uenicima, odgojiteljima/nastavnicima, roditeljima i drugima subjektima neposredno
ili posredno vezanim za odgojno-obrazovnu ustanovu i njezin program rada. Tu se u prvom
redu misli na strune i poslovodne organe i tijela ustanove, organizacije i poduzea kao
korisnike kolskih usluga, visokokolske ustanove koje pripremaju pedagoko i drugo radno
osoblje za odgojno-obrazovne ustanove, sustrunjake i sl.
Rad

strunih

suradnika

na

poslovima

profesionalne

orijentacije

uenika

podrazumijeva upoznavanje uitelja/nastavnika sa poslovima profesionalne orijentacije,

upoznavanje individualnih karakteristika uenika, odravanje predavanja za uenike i
roditelje iz podruja profesionalne orijentacije, organiziranje izlobi o zanimanjima,
predstavljanje ustanova za nastavak obrazovanja, upoznavanje s gospodarskim subjektima,
pomo razrednicima u radu na profesionalnoj orijentaciji, savjetodavnu pomo uenicima s

35

posebnim potrebama, provoenje ispitivanja u svrhu profesionalne orijentacije te

uspostavljanje i voenje dokumentacije o radu na profesionalnoj orijentaciji
Jedno od vanih podruja razvojne pedagoke djelatnosti jest i zdravstvena i
socijalna zatita uenika, to ukljuuje organizaciju zdravstvenog praenja djece/uenika,
rad na zdravstvenom odgoju i zdravstvenoj kulturi, skrb o higijeni i ekologiji odgojnoobrazovnog ambijenta, rad na humanizaciji meuljudskih odnosa, upoznavanje i praenje
socijalnih prilika djece/uenika, pomo djeci/uenicima u ostvarivanju socijalno-zatitnih
potreba, brigu za socijalne odnose u odgojnim skupinama i razrednim odjelima i dr.

5. 3. Analize, istraivanja i vrednovanje procesa i ostvarenih

rezultata
Kljuno podruje razvojne pedagoke djelatnosti u odgojno-obrazovnoj ustanovi jesu
permanentne analize odgojno-obrazovnog procesa, istraivanje pojedinih fenomena koji se
iskazuju kao pokretaki i ometajui imbenici kvalitete rada te trajno vrednovanje procesa i
njihovih rezultata u funkciji unapreivanja rada.
Uvaavajui podjelu na unutarnju (radnu, procesnu) i vanjsku (sustavsku, birokratsku)
evaluaciju, u ovoj Koncepciji stavlja se najsnaniji naglasak na prvi aspekt evaluacije unutranju ili pedagoku evaluaciju. Analize, istraivanja i vrednovanje procesa i
ostvarenih rezultata ostvaruje se u skladu s konstruktivistikim postavkama o autentinoj,
procesnoj i produktnoj (portfolio) samevaluaciji. To znai da se kriteriji i mjerila evaluacije
otkrivaju i postavljaju analizom uenike, razredne i kolske zbilje kao polazita razvoja.
Takav pristup prije svega znai poticanje i osposobljavanje subjekata odgojno-obrazovnih
procesa, uenika i uitelja,

za samoregulativno voenje odgojno-obrazovnih procesa,

kontinuirano praenje, autoevaluaciju i mijenjanje procesa uenja i pouavanja. Praenje,

analiza i evaluacija procesa nisu izdvojeni, ve integrirani u cjelinu pedagokih procesa.
Drugi aspekt evaluacije je unutarnja i vanjska institucionalna evaluacija
organizacijsko-sustavskih potencijala razvoja. Unutarnja organizacijsko-sustavska evaluacija
obuhvaa stanje,

zbilju i razvoj kole kao organizacije koja ui, kao irega socio-

kulturnoga pedagokog okruenja u kojem se odvijaju konkretni procesi uenja i pouavanja.

36

Razvojna pedagoka djelatnost vanjskom organizacijsko-sustavskom evaluacijom identificira

poloaj i status ustanove u uem i irem institucionalnom kontekstu te koresponednciju
postavljenih ciljeva kolskog sustava i ciljeva ustanove. Sadraj, metode, tehnike i postupci
evaluacija neposredno se izvode iz pedagokog procesa i u skladu s time primjenjuju se
raznovrsni tipovi evaluacije.
U tome se radu izdvaja tzv. "tekue" vrednovanje u odnosu na utvrene ciljeve koji
ukljuuju periodine, a posebno polugodinje analiza analize ostvarenih rezultata, te analize i
izvjea o rezultatima na kraju nastavne/kolske godine. Spomenute analize trebaju biti u
funkciji utvrivanja mjera za unapreivanje rada da bi se ostvarila interna optimalizacija
odgojno-obrazovnog procesa i utvrdili eksterni utjecaji te njihova optimalizacija u funkciji
razvoja

odgojno-obrazovne

ustanove.

Istraivanja

funkciji

osuvremenjivanja

podrazumijeva utvrivanje rang-liste internih strunih problema, izradu projekata i provoenje

istraivanja, obradu i interpretaciju rezultata istraivanja te primjenu spoznaja u funkciji
unapreivanja rada odgojno-obrazovne ustanove.

5.4. Struno usavravanje odgojno-obrazovnih djelatnika

Da bi se odgojno-obrazovni proces ostvarivao u skladu sa suvremenim spoznajama
pedagogijskih, psihologijskih i drugih relevantnih znanosti, te izbjegle mogue pogreke i
otklonile uoene slabosti potrebno je trajno osposobljavanje i struno usavravanje svih
subjekata odgojno-obrazovnog procesa u vrtiu, koli i uenikom domu.
U prvom redu struni suradnici trebaju raditi na svom osobnom strunom
usavravanju. Oni, imajui u vidu svoje obrazovne potrebe, te potrebe institucije u kojoj
ostvaruju svoju djelatnost trebaju izraditi viegodinji i godinji plan strunog usavravanja,
pratiti i proraivati strunu literaturu i odgovarajuu periodiku, sudjelovati u razliitim oblicima
strunog usavravanja koje za njih organiziraju nadlene prosvjetne institucije, strukovne
udruge, visokokolske ustanove i dr. Struni suradnici, trebaju uz to, uspostaviti kvalitetnu i
intenzivnu suradnju s institucijama i pojedincima koji razvijaju dobru praksu i postiu uzorne
rezultate. Trebaju takoer razviti oblike prenoenja svojih pozitivnih iskustava te aktivno
sudjelovati u radu strukovnih udruga svoje profesije.
Da bi odgojno-obrazovna ustanova pruala kvalitetnu uslugu svojim klijentima, njezini
se djelatnici, a osobito odgajatelji, uitelji i nastavnici moraju struno usavravati. Razvojna

37

pedagoka

djelatnost

strunih

suradnika

upravo

strunom

usavravanju

odgajatelja/nastavnika ima jedno od svojih temeljnih podruja rada. Njihova je zadaa da

pomognu u izradi viegodinjeg programa strunog usavravanja, pruaju individualnu
pomo odgojiteljima/nastavnicima u ostvarivanju planova usavravanja, prate rad i pruaju
pomo pripravnicima, rade na osposobljavanju izvanjskih suradnika, usklauju skupno
usavravanje u obrazovnoj ustanovi i izvan nje, odravaju predavanja, organiziraju i vode
strune rasprave, organiziraju i prezentiraju suvremene oblike i metode rada, vode strunometodiki praktikum, demonstriraju suvremenu nastavnu opremu i sl.

5.5. Informacijska, bibliotena i dokumentacijska djelatnost

U vremenu ekspanzije informatike tehnologije, njezino upoznavanje i primjena u
odgojnoj i obrazovnoj praksi predstavlja obvezu za sve subjekte odgojno-obrazovnog
procesa. Vodeu ulogu u tome ima razvojna pedagoka sluba iji strunjaci trebaju
prednjaiti u njezinu poznavanju i sustavno usklaivati aplikaciju tih znanja i rjeenja u sva
podruja rada odgojne i obrazovne ustanove. Osim u definiranju i ostvarivanju standarda
informatikog opremanja vrtia/kole, struni suradnici trebaju pratiti razvoj edukacijskog
softvera i osposobljavati nastavnike za njegovu primjenu, osiguravati prikupljanje i distribuciju
informacija i dokumenata putem Interneta te uspostaviti trajne izvore znanja i uiniti ih
dostupnima svim sudionicima odgojno-obrazovnog procesa.
Razvojna pedagoka djelatnost na bibliotenom podruju odnosi se na: pribavljanje
strune i druge literature, brigu o pretplati na odgovarajuu periodiku, pribavljanje
multimedijskih izvora znanja, ostruavanje i katalogiziranje literature, izradu tematskih
bibliografija i notacija, poticanje djece/uenika i nastavnika na koritenje literature i drugih
izvora znanja i sl.
Napokon, cjelokupna odgojno-obrazovna djelatnost, pa i razvojna pedagoka, prati se i
evidentira u odgovarajuoj dokumentaciji. Dokumentacijska djelatnost strunih suradnika
odnosi se na: brigu o dokumentaciji djejeg vrtia/kole/uenikog doma, voenje
dokumentacije o odgojnom radu/nastavi, brigu o odgajateljskoj/nastavnikoj dokumentaciji,
izradi i uvanju uenike dokumentacije, voenju dokumentacije o razvoju djejeg
vrtia/kole/uenikog doma, izradi i uvanju dokumentacije o istraivanjima i sl.

38

Treba imati u vidu da podruje razvojne pedagoke djelatnosti nije isto to i program te
djelatnosti u vrtiu/koli/domu. Podruje rada je ovdje predstavljeno kao nepotpuni inventar
moguih aktivnosti na planu internog razvoja kole, dok je program razvojne pedagoke
djelatnosti pojedine ustanove izbor poslova i aktivnosti iz predstavljenog inventara, koje
odreena odgojno-obrazovna ustanova i njezina razvojna pedagoka sluba smatraju
vanim za uspjeno ostvarenje cilja i zadataka utvrenih svojim godinjim programom rada.

6. Izvritelji razvojne pedagoke djelatnosti struni

suradnici
Razvojna pedagoka djelatnost ukljuuje ostvarivanje poslova od kojih su neki u veoj
ili manjoj mjeri organizacijske, administrativne, struno-pedagoke i dr. naravi. Stoga u
razvojnoj pedagokoj djelatnosti sudjeluje cjelokupno odgojno-obrazovno osoblje, meu
kojima i ravnatelj. Meutim, jezgru nositelja veine funkcija razvojnog karaktera ine profili
strunih suradnika kao to su: pedagog, psiholog, defektolog, socijalni djelatnik i knjiniar.
Pedagog kao najire profiliran struni suradnik ima najbogatije podruje strunog rada.
Sudjeluje u svim fazama odvijanja odgojno-obrazovnog procesa - od planiranja i
programiranja do vrednovanja postignutih rezultata, a surauje i sa svim subjektima
odgojnog obrazovnog djelovanja. Prati, analizira i istrauje odgojni i nastavni rad te predlae
mjere za unapreivanje nastave i drugih oblika odgojnog i obrazovnog rada ustanove.
Teite mu je na pedagoko-didaktikom podruju rada. Organizira uvoenje inovacija i prati
njihovo ostvarivanje te brine o strunom usavravanju odgojitelja, uitelja i nastavnika.
Psiholog je u prvom redu strunjak koji aplicira znanstvene spoznaje psihologije u
odgojno-obrazovnu praksu. Primjenom odgovarajuih psihologijskih teorija i koncepcija,
teorija savjetodavnog i terapijskog rada, doprinosi unapreivanju odgojno-obrazovnog
procesa. Teite njegova rada je analiza kolske zbilje, te individualni i grupni rad s
djecom/uenicima, a suradnja s drugim sudionicima odgojnog djelovanja je prvenstveno u
funkciji njihova osposobljavanja za bolje razumijevanje potreba djece/uenika i njihova
ponaanja te djelotvorniji rad s njima. Pratei razvoj i napredovanje djece/uenika radi s
njima savjetodavno, a u koli osobito na njihovu profesionalnom informiranju i usmjeravanju.
Defektolog neposredno radi na otkrivanju, dijagnosticiranju i terapiji djece i uenika s
tekoama u razvoju. Utvruje individualne odgojno-obrazovne sadraje namijenjene

39

djeci/uenicima s tekoama te odreuje primjerene didaktike oblike i metode rada

primjerene sposobnostima takve djece. Brine o osposobljavanju i strunom usavravanju
odgajatelja, uitelja i nastavnika u podruju integracije i brige za razvoj djece s tekoama. U
skladu s vrstom i stupnjem tekoe utvruje didaktiko-metodike uvjete rada. Surauje s
roditeljima usklaujui odgojne i obrazovne napore odgojno-obrazovne ustanove i
roditeljskog doma.
Socijalni djelatnik utvruje socijalni sastav djece/uenika u odgojno-obrazovnoj
ustanovi, pojedinim odgojnim skupinama i razrednim odjelima te analizira i utvruje odnose i
utjecaje izmeu socijalnih imbenika i napredovanja djece/uenika. Analizom socijalne
situacije u obrazovnoj ustanovi utvruje eventualne uzroke odgojno-obrazovnim problemima i
neuspjeha pojedine djece/uenika. Upoznaje neposredne uvjete socijalne sredine u kojoj
odrastaju djeca/uenici s izraenim socijalnim potrebama i predlae rjeavanje socijalnih
problema takve djece/uenika. Prua pomo odgajateljima, uiteljima,

nastavnicima i

roditeljima u razumijevanju socijalnog ambijenta i otklanjanju problema socijalne naravi.

Knjiniar osim informativne uloge ostvaruje i formativnu. On svojim djelovanjem
potie razvoj italake kulture i osposobljava korisnike za intelektualnu proradu izvora,
doprinosei

razvoju

kulture

samostalnog

intelektualnog

rada.

Osim

neposrednog

intelektualnog odgoja uenika i njihova upuivanja u koritenje raznih izvora znanja, radi na
formiranju multimedijskog sredita obrazovne ustanove kojeg oprema strunom literaturom,
drugim izvorima znanja i odgovarajuom obrazovnom tehnikom. Razvrstava i pohranjuje
dokumentaciju obrazovne ustanove, prati strunu i metodiku literaturu, izrauje notacije i
tematske bibliografije te potie djecu/uenike i nastavnike na proradu strune i metodike
literature.

7. Normativno ureenje razvojne pedagoke slube

Razvojna pedagoka sluba je tim strunjaka odreenih profila u funkciji razvojne
pedagoke djelatnosti odgojno-obrazovne ustanove: djejeg vrtia, osnovne i srednje kole,
posebnih odgojno-obrazovnih ustanova i uenikih domova. Tim ine: kolski pedagog,
kolski psiholog, defektolog (opi i posebni profili), socijalni radnik, zdravstveni radnik,
knjiniar, informatiar i programer.

40

Funkcioniranje razvojne pedagoke slube i optimalno ostvarivanje svrhe i zadaa

njezina djelovanja, podrazumijeva ispunjavanje primjerenih uvjeta to svoje ishodite imaju u
standardima struke i administrativno-pravnim normama. Struno i pravno ureenje statusa
strunih suradnika ukljuuje: kriterije za izbor i zapoljavanje tih strunjaka u odgojnoobrazovnoj ustanovi, materijalne uvjete za njihov rad, struno profiliranje i profesionalni
razvoj, etiki kodeks te pravno reguliranje razvojne pedagoke djelatnosti u kolskom
sustavu i djelovanja strunih suradnika u odgojno-obrazovnoj praksi.

7.1. Kriteriji za izbor i zapoljavanje strunih suradnika

Budui da odgojno obrazovne ustanove, kako na pojedinim razinama sustava tako i u
pojedinim sredinama, imaju razliite uvjete ostvarivanja svojega programa, one imaju i
razliite potrebe za participacijom strunih suradnika u njihovu radu. Te se razlike odnose na
razliitost u potrebama za pojedinim profilima strunih suradnika, kao i razliitost u intenzitetu
i ekstenzitetu njihove programske participacije. Zbog toga se kriteriji postavljaju kao
orijentacija odgojno-obrazovnim ustanovama, koje e, zavisno o svojim specifinostima,
tonije utvrditi potrebne razvojne pedagoke funkcije i odrediti broj njihovih izvritelja u
suradnji sa Zavodom za unapreivanje kolstva. Kriteriji za izbor i zapoljavanje strunih
suradnika polaze i uvaavaju rezultate svjetskih istraivanja o optimalnoj veliini kola koja
nedvojbeno pokazuju promaenost ideje o mega-kolama ustrojenima po uzoru na tvornicu.
Naelno, polazi se od humanistikog koncepta kole kao zajednice u kojoj se sudionici
odgojno-obrazovnog rada osobno susreu i poznaju, a gornje granice broja uenike takve
kole kreu se od 400 do 600 uenika.
Imajui u vidu navedeno, ali i postojee stanje kolstva, kriteriji za izbor i zapoljavanje
strunih suradnika su sljedei:
U predkolskim ustanovama se zapoljavaju pedagozi, psiholozi, defektolozi,
socijalni radnici, medicinske sestre i pedijatri. Predkolska ustanova s vie od 200 djece ima
pravo na pedagoga i medicinsku sestru; s vie od 400 djece ima pravo na pedagoga,
psihologa i medicinsku sestru; s vie od 800 djece ima pravo na pedagoga, psihologa,
logopeda i medicinsku sestru. Ovisno o specifinostima djeje populacije, okruenju,
programu i sl. - predkolska ustanova s vie od 1000 djece ima pravo na sve profile strunih
suradnika. Ako predkolska ustanova djeluje u sastavu osnovne kole, ona svoje potrebe za
razvojnom djelatnou strunih suradnika usklauje s potrebama te kole.

41

U osnovnim kolama se zapoljavaju: pedagozi, psiholozi, defektolozi, socijalni

radnici, informatiari i knjiniari. Osnovna kola s vie od 200 uenika ima pravo na
pedagoga; s vie od 400 uenika ima pravo na pedagoga i psihologa; s vie od 600 uenika
ima pravo na pedagoga, psihologa i defektologa; s vie od 1000 uenika ima pravo na sve
profile strunih suradnika. Ovisno o specifinostima uenike populacije, socijalnog sastava
roditelja, odlika sredine u kojoj djeluje, broju razrednih odjela, broju i rasporedu objekata,
broju smjena i drugim oteavajuim imbenicima razvojne pedagoke djelatnosti osnovna
kola, bez obzira na svoju veliinu, moe imati i vie strunih suradnika istog i razliitih
profila od prije navedenog broja. U sluaju veih potreba, zahtjeve kole valorizira
nadlena sluba za razvoj kolstva (Zavod za unapreivanje kolstva).
Razvojnu pedagoku slubu u srednjim kolama ine: pedagog, psiholog, defektolog
(socijalni pedagog ili dr.), socijalni radnik, informatiar, knjiniar i planer-programer. Srednja
kola s vie od 200 uenika ima pravo na pedagoga; s vie od 400 uenika ima pravo na
pedagoga i psihologa; s vie od 600 uenika ima pravo na pedagoga, psihologa i defektologa
(socijalnog pedagoga); s vie od 1000 uenika ima pravo na sve profile strunih suradnika.
Ovisno o specifinostima uenike populacije, broja struka i zanimanja, broja i razine
nastavnih programa, odlika sredine u kojoj djeluje, broju razrednih odjela, pedagokoj
kompetenciji nastavnog osoblja, broju i rasporedu objekata, broju smjena i drugim
oteavajuim imbenicima razvojne pedagoke djelatnosti srednja kola bez obzira na
svoju veliinu (izraenu brojem uenika) moe imati i vie strunih suradnika istog i razliitih
profila od prije navedenog broja. Zahtjev kole, u sluaju veih potreba, valorizira nadlena
sluba za razvoj kolstva (Zavod za unapreivanje kolstva).
Sastav strunih suradnika u posebnim odgojno-obrazovnim ustanovama ine u
prvom redu defektolozi razliitih specijalnosti, socijalni radnici, pedagozi i psiholozi. Vrsta i
broj pojedinih profila strunih suradnika koji e ostvarivati razvojnu pedagoku djelatnost u
posebnoj odgojno-obrazovnoj ustanovi ne mogu se generalno standardizirati. Njihov broj i
profili bit e uvjetovani potrebama kvalitetne realizacije programa pojedine ustanove o emu
e odluivati struna tijela ustanove, roditelji uenika, predstavnici vlasnika i nadlena sluba
za razvoj kolstva (Zavod za unapreivanje kolstva).
Struni suradnici u uenikim domovima su pedagozi, psiholozi, defektolozi (socijalni
pedagozi), socijalni i zdravstveni radnici. Broj i vrsta pojedinih profila strunih suradnika koji
e ostvarivati razvojne pedagoke funkcije u uenikom domu ovisit e o vrsti i namjeni
doma, odnosno o strukturi uenike populacije koja je u njemu zbrinuta. Osim broja uenika,
na broj zaposlenih strunih suradnika utjecat e broj odgojnih skupina, vrsta usluga koju dom

42

prua, struktura zaposlenog osoblja i sl. O broju i profilu potrebnih strunih suradnika odluku
e donijeti struna tijela ustanove, predstavnici vlasnika i nadlena sluba za razvoj kolstva
(Zavod za unapreivanje kolstva).

7.2. Materijalni uvjeti za rad strunih suradnika

Materijalni uvjeti za rad strunih suradnika odnose se na prostor, namjetaj, opremu,
instrumente i vremenski raspored rada.
Prostorni uvjeti za rad strunih suradnika trebaju biti primjereni optimalnom
ostvarivanju razvojnih pedagokih funkcija pojedinog profila strunih suradnika. Struni
suradnik treba imati svoju radnu prostoriju s odgovarajuim namjetajem i odgovarajue
opremljenu da se moe pripremati za rad, te nesmetano i u povjerljivom ozraju skupno i
individualno savjetodavno i terapijski raditi sa subjektima odgojno-obrazovnog procesa
(uenicima, roditeljima, odgojiteljima, uiteljima i dr.). Osim toga prostor i oprema moraju biti
podesni za studijsko-analitiki rad, instruktivni, istraivaki i drugi operativni rad strunih
suradnika.
Osobito je vano da struni suradnik ima primjerenu informatiku opremu gdje se
minimalnim standardom dri multimedijsko raunalo odgovarajuih tehnikih performansi,
pisa i modem za vezu na Internet. Podrazumijeva se optimalni softver u koji se ubraja
operativni sustav, uredske aplikacije, statistiki i grafiki program, aplikacije za odravanje
sustava te pohranjivanje podataka. Svaki struni suradnik treba imati svoju E-mail adresu za
brzu elektronsku komunikaciju, primanje i dostavljanje informacija.
Pod instrumentima za rad strunih suradnika misli se na "alat" koji je prijeko potreban
za uspjeno ostvarivanje programskih zadataka pojedinih profila strunih suradnika. Radi se
o protokolima, upitnicima, anketama, skalama sudova, evidencijskim listama, psihologijskim
instrumentima za upoznavanje uenika, razliitim vizualnim i audiovizualnim didaktikim i
metodikim materijalima za rad s uenicima i sl. Standardni instrumenti za pojedine profile
strunih suradnika u odreenim odgojno-obrazovnim ustanova specificirat e se kao
poseban prilog, a obuhvaaju autentine instrumente to ih proizvode uenici, uitelji i struni
suradnici i standardizirane instrumente razvijene u specijaliziranim institucijama. Ti standardi
predstavljaju elementarni uvjet za rad strunih suradnika i svaka ih je odgojno-obrazovna
ustanova duna osigurati.

43

7.3. Struno profiliranje i profesionalni razvoj strunih suradnika

Struno

profiliranje

strunih

suradnika

ukljuuje

dodiplomsko

obrazovanje,

poslijediplomski studij, uvoenje u samostalni odgojno-obrazovni rad, polaganje strunih

ispita, praenje profesionalnog razvoja, struno usavravanje i napredovanje u zvanja.
Dodiplomsko obrazovanje strunih suradnika je u funkciji uspjenog obavljanja
razvojne pedagoke djelatnosti u odgojno-obrazovnoj praksi. To obrazovanje ostvaruje se u
prvom redu kao jednopredmetni, a iznimno i kao dvopredmetni studij. Ukljuuje teorijskih
kolegija i kolegija koji izravno pripremaju strune suradnike za ukljuivanje u neposredni
ivot i rad obrazovne ustanove. Vrsta i struktura dodiplomskog obrazovanja za pojedini profil
strunih suradnika odrediti e se posebnim pravnim propisom imajui u vidu radne funkcije
koje odreeni struni suradnik treba ostvarivati u odgojno-obrazovnoj ustanovi.
Poslijediplomski specijalistiki studij u funkciji je specijalizacije pojedinog podruja
razvojne pedagoke djelatnosti kao to su: rad s darovitim uenicima, projektiranje i
uvoenje inovacija, primjena informatike tehnologije u odgojno-obrazovnom radu, kolski
menadment, analiza i vrednovanje procesa i rezultata odgojno-obrazovnog rada i sl. Uvjet
za upisivanje poslijediplomskog studija je najmanje dvije godine provedene u neposrednoj
odgojno-obrazovnoj praksi.
Nakon stupanja strunog suradnika u radni odnos, odgojno-obrazovna ustanova je
duna provesti uvoenje pripravnika u samostalni odgojno-obrazovni rad i pripremiti ga za
polaganje strunog ispita. Uvoenje pripravnika traje do dvije godine, a ostvaruje se prema
posebnom programu iju realizaciju prati i vrednuje posebno povjerenstvo. Nakon pozitivne
ocjene povjerenstva o uspjenosti ostvarenog programa uvoenja pripravnik se prijavljuje za
polaganje strunog ispita nadlenoj slubi za razvoj kolstva (Zavodu za unapreivanje
kolstva). Struni ispit polae se u za to ovlatenoj ustanovi i pred povjerenstvom koje je
imenovalo Ministarstvo prosvjete prema utvrenom i objavljenom Poslovniku. Uvoenje
strunih suradnika u samostalni odgojno-obrazovni rad i njihovo polaganje strunih ispita
regulira se posebnim propisima.
Rad i profesionalni razvoj strunih suradnika prati i vrednuje dravni slubenik u
svojstvu savjetnika, koji je na tu funkciju imenovan prema poznatim i priznatim strunim
kriterijima, ili druga osoba koju je za tu funkciju ovlastilo Ministarstvo prosvjete. Praenje i
vrednovanje strunih suradnika u funkciji je njihova daljnjeg profesionalnog razvoja, tj. u

44

funkciji strunog usavravanja i napredovanja u zvanja. Struno usavravanje strunih

suradnika determinirano je u prvom redu njihovim obrazovnim potrebama i namjerama
prosvjetne politike da se apliciraju suvremene spoznaje pedagogijske, psihologijske i drugih
relevantnih znanosti u pojedinim segmentima odgojno-obrazovnog sustava. Struno se
usavravanje ostvaruje individualno i skupno, a izvodi se u trajanju od najmanje 120 sati
godinje. Skupno usavravanje organiziraju i izvode strune institucije kao to su: Zavod za
unapreivanje kolstva, visokokolske ustanove, strukovne udruge te druge institucije i
pojedinci koji nude kvalitetne programe za koje meu strunim suradnicima postoji interes.
Individualno struno usavravanje struni suradnici planiraju i ostvaruju samostalno. Skupno
i individualno struno usavravanje strunih suradnika, vremenski je i sadrajno sastavni dio
njihova godinjeg programa rada.
Struni suradnici koji kvalitetno ostvaruju svoju ulogu u odgojno-obrazovnoj praksi
mogu napredovati u zvanja. To su zvanja strunog suradnika mentora, strunog suradnika
savjetnika i strunog suradnika specijaliste. Napredovanje u zvanja uvjetovano je
elementima kao to su: uspjenost i kvaliteta rada u ustanovi, struna kompetencija
dokazana intenzitetom i strukturom obrazovanja i strunog usavravanja, te doprinosom
matinoj struci i profesiji u cjelini. Sustav napredovanja strunih suradnika u zvanja i kriteriji
za njegovo ostvarivanje reguliraju su posebnim pravnim propisom.

7.4. Etiki kodeks strunih suradnika

Kao svojevrsna kontrola unutar struke i mjera profesionalnog ponaanja strunih
suradnika, etiki se kodeks prije svega primjenjuje na odnose meu subjektima odgojnoobrazovnog procesa: uenike, odgojitelje, uitelje, nastavnike, roditelje, (ruko)voditelje i same
strune suradnike. On predstavlja popis temeljnih naela kojih se struni suradnici trebaju
pridravati u realizaciji svojih funkcija u odgojno-obrazovnoj praksi.
Etiki se kodeks u najveoj mjeri odnosi na savjetodavnu funkciju strunih suradnika
koji u okviru svoje uloge i strunih kompetencija stvaraju uvjete pogodne za rast i razvitak
svih sudionika pedagokog procesa. Pritom je istaknuta vanost povjerenja i visoke razine
etikih

standarda

temeljenih

na

naelima

dobrovoljnosti,

povjerljivosti

dobrobiti

djeteta/uenika.
Rad s djetetom/uenikom struni suradnik temelji na ravnopravnosti komunikacije,
punom uvaavanju njegove osobnosti i poticanju njegova razvoja. Struni je suradnik

45

obvezan dijete/uenika upoznati sa svrhom, zadaama, oblicima, tehnikama i moguim

ishodima savjetodavnog rada ili terapije. Struni je suradnik obvezan jamiti sigurnost
djetetu/ueniku u skladu s vaeim propisima, a u sluaju nejasnoa u tom podruju treba se
prikloniti rjeenjima na dobrobit djeteta.
Struni je suradnik duan upoznati roditelje/skrbnike sa svojom ulogom i zadaama
istiui vanost povjerljivosti savjetodavnog odnosa. On u punoj mjeri uvaava prava i
odgovornosti roditelja/skrbnika imajui trajno na umu naelo dobrobiti djeteta/uenika. Svoje
spoznaje i poruke roditelju/skrbniku prenosi objektivno, razumljivo i profesionalno primjereno.
U sluaju ugroenosti razvoja djeteta od strane roditelja/skrbnika, struni je suradnik duan
obavijestiti odgovarajue ustanove.
U odnosu na svoju ustanovu i suradnike u njoj, struni je suradnik svojim radom i
ponaanjem duan pridonositi kvaliteti odgojno-obrazovnog procesa i afirmaciji ugleda
ustanove. Meu suradnicima razvija pozitivne meuljudske odnose, uvaava njihovu
autonomnost i strunost, potie inicijativu i kreativnost, razmjenjuje izvore spoznaja, svoja
struna znanja i umijea te prenosi odgovarajue informacije vane za sukladno timsko
djelovanje.
U okruenju odgojno-obrazovne ustanove, struni suradnik surauje sa svim
subjektima (institucijama i pojedincima) koji sudjeluju u procesu odgoja i obrazovanja,
razvoja i savjetodavnog rada s djecom/uenicima. Pridonosi oblikovanju i razvoju procedura,
tehnika i programa kojima se nastoji pomoi djetetu/ueniku te snosi punu odgovornost za
svoje doprinose i ponaanje.
Struni je suradnik duan sustavno raditi na svom profesionalnom razvoju, trajnim
uenjem i upoznavanjem suvremenih spoznaja svoje struke. U tu svrhu ukljuuje se u
odgovarajue oblike strunog usavravanja, a svoja znanja razmjenjuje sa sustrunjacima
doprinosei razvoju svoje profesije. Vodi brigu o utjecaju svoje osobnosti na kompetentno
obavljanje svojih zadaa, a u sluaju da nije u stanju odgovarajue obavljati svoje zadae
treba odustati od savjetodavne uloge.
Rad u skladu s naelima kodeksa je moralna obveza strunog suradnika, koji za
njihovo neuvaavanje snosi odgovornost pred sudom asti svoje strukovne udruge.

46

7.5. Pravno reguliranje razvojne pedagoke djelatnosti

Razvojna pedagoka djelatnost strunih suradnika je imperativ suvremenog odgojnoobrazovnog procesa i svake odgojno-obrazovne ustanove koja ga ostvaruje. Ona stoga treba
biti odgovarajue regulirana sustavskim zakonima i provedbenim propisima u podruju
odgoja i obrazovanja.
Zakonima o predkolskom, osnovnokolskom i srednjokolskom odgoju i obrazovanju
trebaju biti regulirana opa pitanja konstituiranja razvojne pedagoke djelatnosti i
funkcioniranja njezinih izvritelja koja se odnose na sljedee: (1) obvezu odgojno-obrazovne
ustanove da uspostavi razvojnu pedagoku djelatnost kao jezgru internog razvoja i
autonomnog strunog rada; (2) okvirno podruje razvojne pedagoke djelatnosti kao polje
rada kojim se osigurava participacija kvalitetnog specijalistikog doprinosa unapreivanju
odgojno-obrazovnog procesa i podrka osobnom i profesionalnom razvoju subjekata toga
procesa (uenicima, roditeljima, odgojiteljima, uiteljima, nastavnicima, ravnateljima i dr.); (3)
nositelji razvojne pedagoke djelatnosti i njihove strune kvalifikacije potrebne za razvojnopedagoko djelovanje u ustanovama odgoja i obrazovanja; (4) obveze i nain uvoenja u rad
strunih suradnika, polaganja strunih ispita, strunog usavravanja i njihova napredovanja u
zvanja; (5) participaciju strunih suradnika u organima upravljanja i strunim organima kole;
(6) podruja razvojne pedagoke djelatnosti strunih suradnika koja e biti regulirana
posebnim propisima.
Posebnim provedbenim propisima trebaju biti regulirana temeljna odreenja i
podruja razvojne pedagoke djelatnosti strunih suradnika kao to su: potrebna struna
kvalificiranost pojedinih profila strunih suradnika, nain uvoenja u rad i polaganje strunih
ispita, normativi i standardi radnih uvjeta za rad strunih suradnika, kriteriji za broj i profile
strunih suradnika koji obrazovne ustanove trebaju ukljuiti u svoj rad, rad strunih suradnika
s uenicima posebnih potreba i sl.
Nakon usvajanja Koncepcije treba pristupiti daljnjem metodolokom i metodikom
osmiljavanju razvojne pedagoke djelatnosti strunih suradnika. Pritom se misli na
standardizaciju i orijentacijsko normiranje zajednikih i posebnih podruja rada po
razinama obrazovnog sustava i pojedinim profilima strunih suradnika, potom na suvremeni
metodoloki pristup planiranju, realizaciji i valorizaciji pojedinih programskih zadataka u
odgojno-obrazovnom procesu te metodiku rada sa subjektima odgojno-obrazovnog procesa.

47

III. STRUKTURA STRUNIH SURADNIKA U

HRVATSKOM KOLSTVU PREGLED STANJA
Sumarni pokazatelji o strukturi strunih suradnika u hrvatskom kolstvu slue za uvid u
neke kljune aspekte unapreivanja razvojne pedagoke djelatnosti, kako na razini kolskog
sustava, pojedinih regija, dijelova sustava i razliitih profila strunih suradnika. Pokazatelji
govore o tome gdje smo, a koncepcija upuuje obrazovnu politiku na put kojim bi trebalo ii.
Tendencije koje su izloene u pregledu razvoja strunih suradnika u Hrvatskoj
prepoznaju se i u tijeku ekipiranja kolske prakse pojedinim profilima vidljivi su intervali
"uspona" i "padova". Oni su najbolja legitimacija suvremenosti/ retrogradnosti nositelja
obrazovne politike u odreenom vremenu.

80
70
60

Pedagozi

50

Defektolozi

40
30

Psiholozi

20
10
0
1960.

1965.

1970.

1975.

1980.

1985.

1990.

1995.

2000.

Analiza podataka o popunjenosti kola strunim suradnicima pokazuje da u neto vie

od 1182 redovne osnovne i srednje kole u Hrvatskoj ima oko 1325 strunih suradnika.
Zastupljenost pojedinih profila strunih suradnika u 854 redovne osnove kole,
prikazana je u tablici i grafikonu.

48

Profil strunog suradnika

Pedagog
Defektolog (i/ili logoped)
Psiholog
Socijalni radnik
Ukupno:

Broj
546
389
161
9
1.105

Zastupljenost strunih suradnika

u osnovnim kolama

Psiholog
15%

Socijalni radnik
1%
Pedagog
49%

Defektolog (i/ili
logoped)
35%

Vei broj kolskih pedagoga, u ukupnom broju zaposlenih strunih suradnika, proizlazi
iz odreenja njegove uloge kao najireg profila strunog suradnika koji je kao specijalist
ope prakse koli najupotrebljiviji. Naime istraivanja pokazuju da kolski pedagog
participira u vie od 90% poslova razvojno-pedagokog karaktera, dok su drugi struni
suradnici usmjereni na ua podruje strunog djelovanja. Ekipiranost osnovnih kola
strunim suradnicima nije zadovoljavajua. Njih je manja od 2,5% od ukupno zaposlenog
osoblja, a 41% osnovnih kola nema niti jednog strunog suradnika.
Napominjemo da broj strunih suradnika u kolama i broj kola koje imaju strune
suradnike nije isti. Naime, neke kole imaju i po dva struna suradnika istog profila, pa je broj
kola koje imaju strunog suradnika uvijek manji nego to je broj strunih suradnika u

49

kolama. To to kole imaju strune suradnike, ne znai, kako smo ve napomenuli, da ih

imaju s punim radnim vremenom. Analiza podataka za osnovne kole pokazuje sljedee:

Profil strunog suradnika

kolski pedagog
kolski psiholog
Defektolog
Socijalni djelatnik

Broj kola koje ga

imaju
497
140
223
8

% kola koje ga
imaju
58
16,4
26,1
0,9

Vidljivo je da vie od 40% osnovnih kola nema temeljnog profila strunog suradnika
kolskog pedagoga, vie od 80% nema kolskog psihologa, vie od 70% nema defektologa,
a 99% nema socijalnog djelatnika. Svakako je zanimljiviji podatak u koliko se osnovnih kola
uope nalaze struni suradnici. Naime, neke kole imaju i po tri struna suradnika (rijetko), a
neke nemaju niti jednog od spomenutih profila strunih suradnika. Rezultati analize pokazuju
da se svi spomenuti struni suradnici nalaze u 586 od ukupno 854 redovne osnovne kole, a
to znai da 68,6% ima jednog (ili vie) strunih suradnika. Ili, obratno, 31,4% osnovnih kola
nema niti jednog strunog suradnika u sastavu svog pedagokog osoblja. Budui da u
mnogim kolama struni suradnik nije s punim radnim vremenom, onda je ekipiranost kola
strunim potencijalom ove vrste jo i znatno slabija.
Analizom situacije u pojedinim upanijama doli smo do zakljuka da postoji vrlo velika
razlika u ekipiranosti osnovnih kola kolskim pedagozima.

50

Postotak osnovnih kola koje imaju kolskog pedagoga

120
100

98

80

80

75
67

67

64

64

63

63

63

61

60

59
54

53

52

50
45
38

40

38

33
27

20

Liko-senjska

Meimurska

Varadinska

Vukovarsko-srijemska

Brodsko-posavska

Poeko-slavonska

Dubrovako-neretvanska

Istarska

Karlovaka

Splitsko-dalmatinska

Zadarska

Virovitiko-podravska

Primorsko-goranska

Krapinsko-zagorska

Sisako-moslavaka

Bjelovarsko-bilogorska

Koprivniko-krievaka

Osjeko-baranjska

ibensko-kninska

Zagrebaka

Grad Zagreb

Za potpunije sagledavanje popunjenosti kola bilo bi potrebno analizirati i veliinu kola

u pojedinim upanijama. Meutim zabrinjava ve i sama injenica da je u samo dvije
upanije popunjenost kolskim pedagozima vea od 75%. Jo je rjeitiji podatak da neke
upanije koje bi se mogle svrstati meu najrazvijenije ulaze u krug onih koje imaju slabu
ekipiranost kola kolskim pedagozima. Moglo bi se zakljuiti da se u tim upanijama ne vodi
dobra prosvjetna politika kad su u pitanju kadrovi za razvoj i unapreivanje kolstva. Postoji
oito vrlo velika razlika i u intenzitetu bavljenja razvojnim pedagokim poslovima u kolama
na pojedinim podrujima Hrvatske, to se vrlo vjerojatno odraava i na kvalitetu pedagokog
voenja kola, pa i odgojno-obrazovnih rezultata koji se na pojedinim podrujima ostvaruju.
Daljnje zaotravanje zakljuaka ilo bi u smjeru upitnosti kvalitete pedagokih usluga koje
dobivaju djeca i roditelji u pojedinim upanijama.
Meutim situacija u srednjim kolama je znatno nepovoljnija. Naime, u 353 redovne
srednje kole svega je 215 strunih suradnika, a ak 57% srednjih kola nema strunih
suradnika. Njih je svega 1,2% od zaposlenih u srednjim kolama.

51

Profil strunog suradnika

Broj

Pedagog

165

Defektolog

Psiholog
Ukupno:

43
215

Zastupljenost strunih suradnika

u srednjim koama
Psiholog
20%

Defektolog
3%
Pedagog
77%

Ono

to

dodatno

nezadovoljavajua

pogorava

situaciju

srednjim

kolama

to

je

struna kvalifikacija zaposlenih na radnim mjestima strunih

suradnika-pedagoga. Njihov veliki postotak (ali jo uvijek mali broj), posljedica je

drastinih pogreaka struci nesklone prosvjetne politike koja je sredinom 90-tih
godina ozakonila zapoljavanje nastavnika na mjestima kolskih pedagoga. I dok su
kvalificirani strunjaci drani na burzi rada, njihova je radna mjesta popunilo 40%
nekvalificiranih kadrova. Time je, brojano ionako skromni, potencijal jo vie
oslabljen. Vidljivo je to na sljedeem grafikom prikazu.

52

Dipl. strunjak (inenjer,

ekonomist, filozof,
teolog)
6%

Ostali
7%

Profesor pedagogije
32%

Profesor nastavnog
predmeta
24%
Drugi profil strunog
suradnika (psiholog ili
defektolog)
Profesor industrijske
3%
pedagogije
6%

Diplomirani pedagog
22%

53

IV. ZAKLJUCI I PRIJEDLOZI

U vie od etiri desetljea djelovanja strunih suradnika u razvojnoj djelatnosti kole u

znatnoj su se mjeri profilirala podruja rada i definirali smjerovi daljnjeg razvoja uz njihov
neosporni doprinos razvoju kole, odnosno poveanju kvalitete odgoja i obrazovanja.
Poloaj strunih suradnika, a osobito kolskih pedagoga mijenjao se evolutivno u
pravcu sve vee profesionalizacije struno-pedagokog rada. kolski pedagozi i drugi struni
suradnici postali su okosnica unapreivanja internog razvoja kole i kolskog sustava u
cjelini.
Strunim i profesionalnim djelovanjem struni su suradnici kontinuirano afirmirali struni
rad bez znatnijeg podlijeganja utjecajima koji su teili marginalizaciji i manipulaciji njihove
djelatnosti. Argumentima struke otklonjene su sve objede kojima su struni suradnici, a
osobito kolski pedagozi bili izloeni a koje su bile motivirane neprofesionalnim i
izvanstrukovnim razlozima.
Sustavno struno usavravanje nedopustivo je zanemareno te ga valja smisleno
obnoviti u duhu inovirane funkcije strunih suradnika. Njihovo usavravanje osnovna je
pretpostavka profesionalnog djelovanja i uvjet obnavljanja licenci za struni rad. Uvaavajui
narav posla strunih suradnika kao nukleusa razvoja podrazumijeva se da intenzitet i
ekstenzitet njihova usavravanja treba biti na razini njihove radne uloge, o emu nadlene
prosvjetne institucije trebaju voditi osobitu brigu.
Treba podrati i poticati samoinicijativno profesionalno usavravanje strunih
suradnika. Prijeko je potrebno sustavno pratiti i obogaivati usavravanje razliitim
specijalistikim studijima i programima te na taj nain zajamiti kolama visoku profesionalnu
razinu rada pedagoga i drugih strunih suradnika.
Nedopustivo je da strune poslove kolskog pedagoga preuzimaju nekvalificirani
djelatnici (nastavnici koji nisu diplomirali studij pedagogije), kao i zapoljavanje pedagoga i
drugih strunih suradnika na nestrunim poslovima (npr. voditelja smjene).

54

Trai se hitna promjena postojeih propisa koji onemoguuju kvalitetno struno

djelovanje pedagoga i drugih strunih suradnika u kolskoj praksi.
Djeci i uenicima na podruju Hrvatske treba zajamiti podjednaki standard
profesionalnih usluga strunih suradnika. Zbog toga je potrebno preispitati stanje i prosvjetnu
politiku u upanijama koje nedopustivo reduciraju brigu za razvoj svoje djece i omladine i od
njih stvaraju graane drugog reda.
U svrhu jaanja profesionalne autonomije kole, a u okolnostima rastuih odgojnoobrazovnih problema, struni su suradnici najrelevantniji imbenik unapreivanja kolske
prakse. Zbog toga je potrebno hitno pristupiti ekipiranju kola odgovarajuim brojem strunih
suradnika, osobito u onim sredinama i ustanovama u kojima to nalae sloenost pedagoke
situacije.
Da bi struni suradnici dali to vei doprinos kvaliteti odgojno-obrazovne prakse, te da
bi se njihova interdisciplinarnost iskoristila u to veoj mjeri, potrebno je sustavno educirati
ravnatelje i druge pedagoke djelatnike za timski pristup inoviranju i unapreivanju odgojnoobrazovnog procesa.
Nadlene strune institucije, a osobito Zavod za unapreivanje kolstva, trebaju znatno
unaprijediti sustav pomoi, praenja, usavravanja i vrednovanja strunih suradnika. U tu
svrhu trebaju osigurati odgovarajue strunjake koji svojim strunim referencama i
profesionalnim odlikama jame doraslost takvoj ulozi.
Valja pokrenuti niz empirijskih istraivanja s ciljem sustavnog prikupljanja relevantnih
spoznaja o radu strunih suradnika i njihovu doprinosu unapreivanju kolske prakse.
Razvojna pedagoka djelatnost strunih suradnika jedina je europski prepoznatljiva
inovacija hrvatskog kolskog sustava, koja se opaa kao kvalitetno rjeenje za suoavanje
kole s novim kulturnim, tehnolokim i socijalnim izazovima. Ulaganje u zapoljavanje
strunih suradnika stoga je nesrazmjerno s multiplicirajuim uincima unapreivanja kvalitete
hrvatskog kolstva.

55

V. LITERATURA O
RAZVOJNOJ PEDAGOKOJ DJELATNOSTI STRUNIH
SURADNIKA
A. B. kolski pedagozi trae preciznije definiranje svoga poloaja. kolske novine (Zagreb), 24:5, br.
41 (776) 11. XII. 1973.
ANDREY, B. Problemi nastave i kolska psiholoka sluba. Pedagoka stvarnost (Novi Sad), 3:387395, br. 5, 1957.
ANDREY, B. Metode kolske psiholoke slube (I. dio). Pedagoka stvarnost (Novi Sad), 3:541-550,
br. 7, 1957.
ANDREY, B. O metodama kolske psihologije (II. dio). Pedagoka stvarnost (Nov Sad), 3 : 629-632,
br. 8, 1957.
ANTI, S. Pedagog u novoj koli. Napredak (Zagreb), 132:121-120, br. 2, 1991.
BAVDEK, D. Vpliv olske svetovalne slube na ivljenje in delo

ole. Vzgoja in izobraevanje

(Ljubljana), 1:11-14, br. 2-3, 1970.

BEZI, T. Nartovanje in spremljanje olskega svetovalnega dela. olsko svetovalno delo (Ljubljana),
1:20-25, br. 1, 1996.
BEZI, T. olsko svetovalno delo - trendi v praksi. Pedagogija i hrvatsko kolstvo. Zagreb: Hrvatski
pedagoko-knjievni zbor, 1996. str. 499-505.
BEZI, T. Kako deluje olska svetovalna sluba na kotskem. olsko svetovalno delo (Ljubljana),
1:19-22, br. 3, 1996.
*** Biblioteno-informacijski centar kao faktor unapreivanja odgojno-obrazovnog procesa u
organizacijama odgoja i obrazovanja (zbornik radova). Rijeka: Drutvo bibliotekara Rijeka,
1982,176 str.
BIONDI, S. Primjer godinjeg plana rada kolskog pedagoga. Pogledi i iskustva u reformi kolstva
(Zagreb), 12:31-35, br. 2, 1967.
BIZANT-BABI, J. Psiholog v poklicnih olah centra strokonih ol v Ljubljani.

U: Dravni posvet

slovenskih pedagogov (zbornik radova). Ljubljana: Zveza pedagokih drutev Slovenije, 1972,
str. 199.
BLAENI, A. Problemi slube za unapreivanje odgojno-obrazovnog rada u kolama. U: Naa
iskustva. Problemi iz odgojno-obrazovne prakse. Zagreb: Zavod za kolstvo grada Zagreba,
1955, str. 5-17.
BOGNAR, L. Za radikalnije rjeavanje uloge pedagoga u

osnovnom kolstvu. Pedagoki red

(Zagreb), 27(63): 205-209, br. 5-6, 1972.

BOGNAR, L. Uloga razvojno-pedagoke slube u

mijenjanju odgojno-obrazovne prakse. Osijek:

Zavod za prosvjetno-pedagoku slubu za podruje Zajednice opina Osijek, 1987, 8 str.

(umnoeno).
BOY, A. V i PINE, G. J. The Counselor in The Schools. Boston (New York), Atlanta . . .: Houghton and
Mifflin, 1968, 406 str.
56

BUDIN, I. Programiranje obrazovnih sadraja. Prilog

definiranju metoda i sadraja djelovanja

programerske funkcije u odgojno-obrazovnom centru. U:

Struno-razvojna sluba u

usmjerenom obrazovanju. Zagreb: Zavod za PPS SR Hrvatske, 1978, str. 35-83.

BULOVIC, I. Osnove za organizaciju centra za usmjereno obrazovanje i odgoj. Obrazovanje i rad
(Zagreb), -:5-102, br. 2, 1979.
CRAMER, S. H. i dr. Research and the School Counselor. Boston: Houghton Mifflin, 1970, 202. str. 5
ELAR, LJ. Problemi optereenosti kolskih pedagoga. Propisi-praksa (Zagreb), 15:4352. br.
11,1984.
DELANEY, D. J. i EISENBERG, S, The Couseling Proces. Chicago: Rand McNaly, 1973, 206
str.
FURLAN, I. Kakav kolski pedagog treba koli. kolske novine (Zagreb), 19:1 i 4, br. 12, 1. Vl. 1986.
FURLAN, I. Kako doi do kolskog pedagoga. kolske novine (Zagreb), 20:4, br. 6, 7.III. 1969.
FURLAN, I. Nastavnici-direktor kole- kolski pedagog ili psiholog. Analiza odnosa i odgovornosti.
Pogledi i iskustva u odgoju i obrazovanju (Zagreb), 18-21, br. 5, 1973/74.
FURLAN I. kolski psiholog - tko je to? (1). kolske novine (Zagreb), 31:10, br. 16 (1041), 15. IV.
1980.
FURLAN, I. kolski psiholog - to radi? (2).kolske novine (Zagreb), 31:7 br. 17 (1042), 22. IV. 1980.
FURLAN, I. kolski psiholog - kako radi? (3).kolske novine (Zagreb), 31:17, br. 18-19 (1043), 2. V.
1980.
FURLAN, I. kolski psiholog -s kim surauje? (4). kolske

novine (Zagreb), 31:14, br.20 (1045), 13.

V. 1980.
GILL, C. J. The trained School counselor. The Now Era (Londor), 48:181-183, br. 9, 1967.
GIRON, M. kolski pedagog i inovacije. Rijeka: Izdavaki centar Rijeka, 1988, 115 str.
GRAY, S. W. The Psichologist in the Schools. New York: Holt, Rinehart and Winston, 1963. 406 str.
IVANEK, A. Okrugli stol o statusu pedagoga u vrtiima i kolama.. Napredak (Zagreb), 133:96-97, br.
1, 1992.
IVANEK, A. Savjetodavne slube u kolama nekih europskih drava. Napredak (Zagreb), 134:84-89,
br. 1, 1993.
*** Iz prakse pedagoga osnovne kole - akcijska istraivanja. Zagreb: HPKZ, 1994, 119 str.
JURI, V. Prisustvovanje pedagoga nastavi. Propisi-praksa (Zagreb), 5:15-19, br. 10, 1974.
JURI, V. Veza kolskog pedagoga s nastavom. Pedagoki rad (Zagreb), 30 (116):57-59, br. 1-2,
1975.
JURI, V. Projekti u radu kolskog pedagoga. Pedagoki rad (Zagreb), 33 (119):124-129, br. 3-4,
1978.
JURI, V. Metodika rada kolskog pedagoga (preraeno i dopunjeno izdanje). Zagreb: kolska knjiga,
1988. 349 str.
JURI, V. Problemski aspekti, potrebe i funkcioniranja razvojno-pedagoke djelatnosti. U: Poloaj in
perspektiva olskega svetovalnega dela (zbornik posveta). Maribor: Slovensko drutvo
pedagogov, 1991, 55-64.

57

JURMAN, B. Delo olskih svetovalnih delavcev Ljubljana: Pedagoki institut pri Univerzi v Ljubljani,
1978,163 str.
JURAM, B. Djelovanje kolske savjetodavne slube u odgojno-obrazovnim ustanovama u Sloveniji.
Propisipraksa (Zagreb), 16:25-29, br. 5, 1985.
*** Kako obrazovati kolske pedagoge za osnovnu kolu. kolske novine (Zagreb), 20: 5, br. 4, 21. II.
1968.
KAUI, B. Uloga, zadaci i sadraj rada kolskog pedagoga u osnovnoj koli. Pogledi i iskustva u
reformi kolstva (Zagreb), 12:14-18, br. 4, 1967.
KLAPAN, A. Razvojno-pedagoka djelatnost u uenikim domovima. U: Profesionalizacija olskega
svetovalnega dela (zbornik posveta). Portoro: Sekcija olskih svetovalnih delavcev, 1996, 9396.
KOBOLA, A. Republiko savjetovanje o metodici rada kolskih pedagoga i psihologa. kolske novine
(Zagreb), 19:13, br. 22, 27. Xll. 1968.
KOLBAH-LEKO, A. Organizacija psiholokog aspekta struno-razvojne slube u usmjerenom
obrazovanju. U: Struno-razvojna sluba u usmjerenom obrazovanju. Zagreb: Zavod za PPS
SR Hrvatske, 1978, str. 126-137 (umnoeno)
*** Koncepcija razvojne pedagoke slube u organizacijama udruenog rada odgoja i obrazovanja.
Vjesnik Republikog komiteta za prosvjetu (Zagreb), 11-15, br. 4, 1986.
KORMARO, M. O zadacima i radu kolskog pedagoga. Pedagoki rad (Zagreb), 20:246-256, br. 56, 1965.
KRANJEV, B. Radni instrumentarij kolskog pedagoga. Pedagoki rad (Zagreb), 35 (121):136-144,
br. 3-4, 1980.
KRSTOVI, J. Uloga i zadaci pedagoga u predkolskim ustanovama. Propisi-praksa (Zagreb), 13:4154, br. 11-12, 1982.
LACKOVI-GRGIN, K. Psiho-pedagoki tretman kolske djece s tekoama u uenju i ponaanju.
Rijeka: Zavod za prosvjetno-pedagoku slubu Rijeka. 1978, 115 str.
LAMPI, J. Psihologa ne potrebujemo! Prosvetni delavec (Ljubljana), 21:3, br. 16, 1970.
LAVRNJA. I. Metodoloka pitanja konceptualizacije razvojno-pedagoke djelatnosti u budunosti. U:
Poloaj in perspektiva olskega svetovalnega dela . Maribor: Slovensko drutvo pedagogov,
1991, 158-167.
LAVRNJA. I. Razvojno-pedagoka djelatnost u konceptu razvojne kole. U: Profesionalizacija
olskega svetovalnega dela (zbornik posveta). Portoro: Sekcija olskih svetovalnih delavcev,
1996, 57-61.
MANDl, P. Savjetodavni vaspitni rad - sa osnovama metodike vaspitnog rada. Sarajevo: Svjetlost
1986, 192 str.
MARGETI. D. i KRAPAC, D. Mjesto i uloga strunog suradnika u osnovnoj koli - problemi i
perspektive. Napredak (Zagreb), 133:317-322, br. 3, 1992.
MATEA, R. Mjesto i uloga pedagoga u odnosu uitelj - pedagog. Napredak (Zagreb), 133:323-325,
br. 3, 1992
MIJATOVI, A. Obrazovanje za stoljee znanja. Zagreb: HPKZ, 1998.

58

MILAT, J. Funkcija razvoja u unutranjoj organizaciji odgojno-obrazovne organizacije. U: Strunorazvojna sluba u usmjerenom obrazovanju. Zagreb: Zavod za PPS SR Hrvatske, 1978, str. 113 (umnoeno)
MILAT, J. i SUNKO, M. Razvojna struno-pedagoka sluba u organizaciji odgoja i obrazovanja.
kolski vjesnik (Split), 24:l85-191, br. 3, 1977.
MIINA, M. Pedagoka sluba u centru srednjeg usmjerenog obrazovanja. Pedagoki rad (Zagreb),
33(69):101-113, br.3-4, 1978.
MIINA, M. i dr. Popis i opis poslova i radnih zadataka pedagoga u centru usmjerenog obrazovanja.
Zagreb: Zavod za PPS SR Hrvatske, 1982, 23 str. (umnoeno).
MLADEN, S. Neka iskustva i stavovi o radu kolskih pedagoga u zagrebakim kolama. Pogledi i
iskustva u reformi kolstva (Zagreb), 12:13-17, br. 3,1967.
MLADEN, S. Afirmacija strune pedagoke slube u unapreivanju odgojno-obrazovnog rada u koli.
Pedagoki rad (Zagreb), 25:350-357, br. 7-8, 1970.
MORTENSEN, D. i SCHMULLER, A. Pedagoko voenje u savremenim kolama. Sarajevo: Svjetlost,
1973, 373 str.
MRKONJI, A. Potrebe nove hrvatske kole za strunim slubama - pedagogom. Pedagogija i
hrvatsko kolstvo. Zagreb: Hrvatski pedagoko-knjievni zbor, 1996. str. 423-430.
MUANOVI, M. Instruktivna funkcija kolskog pedagoga i nastavna tehnika. U: Zbornik Pedagokog
fakulteta u Rijeci, br. 4, 1982. Rijeka: Pedagoki fakultet Rijeka, 1982, str. 73-77.
MUANOVI, M. Koncept budunosti - antipedagogija i teleologijski paradoks profesionalizacije
razvojno-pedagoke djelatnosti kole. U: Poloaj in perspektiva olskega svetovalnega dela
(zbornik posveta). Maribor: Slovensko drutvo pedagogov, 1991, 196-206.
MUANOVI,

M.

Modeli

organizacije

razvojno-pedagoke

djelatno

inovativne

slube.

U:

Profesionalizacija olskega svetovalnega dela (zbornik posveta). Portoro: ZPDS - Sekcija

olskih svetovalnih delavcev, 1996, 61-67.
MUANOVI, M., STANII, S., LAVRNJA,I., DRANDI, B. Koncepcija razvojno-pedagoke djelatnosti
u institucijama odgoja i obrazovanja. Napredak (Zagreb), 133: 189-194, br. 2, 1992.
MUANOVI, M. Teorijska polazita razvojne pedagoke djelatnosti. U: Pedagozi i struni suradnici u
inovacijskom vrtiu i koli. Zagreb: Hrvatski pedagoko-knjievni zbor, 2000, 19-28.
*** Naa osnovna kola - Odgojno-obrazovna struktura. Zagreb: Zavod za unapreivanje osnovnog
obrazovanja, 1974, 384 str.
NINI, T. O slubi pedagoga u predkolskim ustanovama. kolski vjesnik (Split), 18:18-22, br. 5-6,
1968.
NOVOSEL, O. Multimedijski centar kole. Zagreb: Zavod za unapreivanje strunog obrazovanja SR
Hrvatske, 1974.
*** Orjentacioni program rada kolskog pedagoga. Prosvjetni vjesnik (Zagreb), 21:16-17 br. 2, 1968.
*** Orjentacioni program rada psihologa u osnovnoj koli. Prosvjetni vjesnik (Zagreb), 23:16-17 br. 2-3,
1970.
*** Osnove programa za uvoenje odgajatelja, nastavnika, strunih suradnika i suradnika u odgojnoobrazovni rad. Prosvjetni vjesnik (Zagreb), br. 2,1979.

59

*** Pedagog i psiholog u osnovnoj koli. Prilozi metodici rada kolskih pedagoga i psihologa. Zagreb:
Zavod za unapreivanje osnovnog obrazovanja SR Hrvatske, 1971, 102 str.
*** Pedagogija i hrvatsko kolstvo - zbornik Sabora hrvatskih pedagoga (ur. H. Vrgo). Zagreb: HPKZ,
1996.
*** Pedagogija i hrvatsko kolstvo II (ur. H. Vrgo). Zagreb: Hrvatski pedagoko-knjievni zbor, 1996.
PEDIEK, F. Naa pedagogika in psihologija ter vzgojna posvetovalnica. Sodobna pedagogika
(Ljubljana), 5:-, br. 1-2, 1954.
PEDIEK, F. Prispevek k teoretinemu vzgojnega svetovanja, Sodobna pedagogika (Ljubljana), 6:4164, br. 3-4, 1955.
PEDIEK, F. Prispevek k praktinemu problemu vzgojnega svetovanja. Sodobna pedagogika
(Ljubljana). 7:74-94, br. 34, 1956.
PEDIEK, F. Razmiljanja o razvoju sodobnih olskih slub. Sodobna pedagogika (Ljubljana), 16:155173, br. 5-6,1965,
PEDIEK, F. Svetovaloo delo in ola. Ljubljana: Cankarjeva zaloba, 1967, 483 str,
PEDIEK, F. i JURMAN, B. Naela za oblikovanje koncepcije olskega svetovalnega dela. Ljubljana:
Pedagoki intitut pri Univerzi v Ljubljani, 1978.
PEDIEK, F. Smeri v prenovi olskega svetovalnega dela. U: Poloaj in perspektiva olskega
svetovalnega dela (zbornik posveta). Maribor: Slovensko drutvo pedagogov, 1991, 4-23.
PEDIEK, F. olski svetovalni delavci in nova olska zakonodaja. olsko svetovalno delo (Ljubljana),
1: 4-8, br. 1, 1996.
PETEH, M. i COTI, A. Pedagoko-psiholoka sluba u koli. Pedagoki rad (Zagreb), 19:142-148, br.
3-4, 1964.
PIVAC, J. Neke od pretpostavki za ostvarivanje funkcije pedagoga u znanstveno-istraivakom radu.
Naa kola (Sarajevo), 23:279-284, br. 5-6, 1971.
*** Poloaj in perspektiva olskega svetovalnega dela (zbornik posveta). Maribor: Slovensko drutvo
pedagogov, 1991.
PODGORSKI, I. Kako obrazovati kolske pedagoge za osnovnu kolu. kolske novine (Zagreb), 20:4
i 12, br. 2, 1969.
*** Profesionalizacija olskega svetovalnega dela (zbornik posveta). Portoro: ZDPDS - Sekcija
olskih svetovalnih delavcev, 1996, 57-61.
RADMILOVI, J. i TOMARD, M. Socijalni rad u koli. U: Struno-razvojna sluba u usmjerenom
obrazovanju. Zagreb: Zavod za PPS SR Hrvatske, 1978, str. 186-194 (umnoeno)
RESMAN, M. Kakna podoba olske svetovalne slube? olsko svetovalno delo (Ljubljana), 1:15-18,
br. 1, 1996.
RESMAN, M. Profesionalizacija olskega svetovalnega dela. U: Profesionalizacija olskega
svetovalnega dela (zbornik posveta). Portoro: ZPDS - Sekcija olskih svetovalnih delavcev,
1996, 7-14.
RESMAN, M. Poloaj in naloge olskega pedagoga. Pedagogija i hrvatsko kolstvo. Zagreb: Hrvatski
pedagoko-knjievni zbor, 1996. str. 415-422.
RESMAN, M. Savjetodavni rad u vrtiu i koli. Zagreb: Hrvatski pedagoko-knjievni zbor, 2000.

60

ROSI, V. Savjetodavna uloga odgajatelja u koli. U: Poloaj in perspektiva olskega svetovalnega

dela (zbornik posveta). Maribor: Slovensko drutvo pedagogov, 1991, 213-219.
ROZMARl, A. Stanje slube kolskih pedagoga i kolskih psihologa u SR Hrvatskoj. Pogledi i
iskustva u odgoju i obrazovanju (Zagreb),-:28-32, br. 6, 1974/75.
ROZMARl, A. Poslovi i zadaci pedagoga u organizacijama srednjeg usmjerenog obrazovanja.
Obrazovanje i rad (Zagreb), 2:86-98, br. 8, 1979.
ROZMARl, A. Razvoj struno-pedagoke slube u osnovnoj koli u SR Hrvatskoj. Propisi-praksa
(Zagreb), 16:24-38, br. 1-2, 1985.
ROZMARl, A. Unapreivanje razvojno-pedagoke slube u osnovnoj koli. Zagreb: kolska knjiga,
1989, 99 str.
SHERTZER, B. i STONE. S. C. Fundamentals of Guidance. Boston... Houghton Mifflin. 1971, 575 str.
SILOV, M. Pedagoka sluba u organizacijama odgojnih djelatnosti. Pedagoki rad (Zagreb),
36(122):367-373, br. 7 - 8, 1981.
SILOV, M. Struni suradnici i razvojna djelatnost. Propisi-praksa (Zagreb), 14:46-49, br. 6-7, 1983.
SILOV, M. kolski pedagog - struni suradnik u osnovnoj koli i srednjem usmjerenom obrazovanju.
Zagreb: Institut za pedagogijska istraivanja. 1986, 63 str. (umnoeno)
SILOV, M. Humanizacija odnosa meu spolovima - podruje rada kolskog pedagoga. Zagreb:
Filozofski fakultet. 1986, 475 str. (disertacija - umnoeno)
SILOV, M. Struno-pedagoka sluba i razvojna djelatnost. ivot i kola (Osijek), 36:19-29, br. 1, 1987.
SILOV, M. Strukturalni model kole i razvojno-pedagoke djelatnosti. U: Poloaj in perspektiva
olskega svetovalnega dela (zbornik posveta). Maribor: Slovensko drutvo pedagogov, 1991,
87-97.
SILOV, M. Znanstveni kolokvij o strunim suradnicima. Napredak (Zagreb), 132:79-80, br. 1, 1991.
SILOV, M. i STANII, S. Struni suradnici u organizacijama udruenog rada odgoja i obrazovanja odabrana bibliografija. Zagreb: Zajednica osnovnih kola Hrvatske. 1986, 63 str.
*** Sklepi posveta Profesionalizacija olskega svetovalnega dela -Portoro 1996. olsko svetovalno
delo (Ljubljana), 1:38-40, br. 3, 1996.
STANII, S. Godinji plan i program rada pedagoga u centru odgoja i usmjerenog obrazovanja.
Propisi-praksa (Zagreb), 9:63-70, br. 8-9, 1978.
STANII, S. Struno-razvojna djelatnost u centru usmjerenog obrazovanja. Sistematizacija sadraja i
vremensko odreenje rada. Propisi-praksa (Zagreb), 12: 39-48, br. 6. 1981
STANII, S. Struno-razvojna djelatnost u centru usmjerenog obrazovanja i mjesto bibliotekara kao
strunog suradnika. U: Biblioteno-informacijski centar kao faktor unapreivanja odgojnoobrazovnog procesa u organizacijama odgoja i obrazovanja (Zbornik radova). Rijeka:
Drutvo

bibliotekara Rijeka, 1982, 145-151.

STANII, S. Normiranje broja i profila strunih suradnika u radnim organizacijama odgoja i

obrazovanja.
Propisi-praksa (Zagreb), 16: 31-39, br. 7-8, 1985.
STANII, S.
Obrazovanje i rad

Problemi struno-pedagoke slube u srednjem

usmjerenom obrazovanju.

(Zagreb), 20: 40-56, br. 1-2, 1986.

61

STANII, S. Prilozi za koncepciju razvojne pedagoke slube u srednjem usmjerenom

obrazovanju.
Propisi-praksa (Zagreb), 17: 46-55, br. 8-9, 1986.
STANII, S. Tekoe u realizaciji programa razvojne pedagoke slube u centrima srednjeg
usmjerenog

obrazovanja. Obrazovanje i rad (Zagreb), 21: 76-90, br. 1-2, 1987.

STANII, S. Razvojno-pedagoka djelatnost u osnovnoj koli. Napredak (Zagreb), 133: 314-316,

br. 3,

1992.
STANII, S. Razvojno-pedagoka djelatnost u koli. Zagreb: Zavod za prosvjetno-pedagoku

slubu SR

Hrvatske, 1989, 168 str.

STANII, S. Razvojno-pedagoka djelatnost u osnovnoj koli. Napredak (Zagreb), 133:314-316,

br. 3, 1992.
*** Struno-pedagoka sluba u odgoju i obrazovanju (1). Rijeka: Zavod za PPS u Rijeci, 1983, 155 str.
(umnoeno)
*** Struno-razvojna sluba u usmjerenom obrazovanju. Zagreb: Zavod za prosvjetno-pedagoku slubu
SR Hrvatske, 1978, 198 str. (umnoeno)
STRUGAR, V. Teorijski, metodoloki i drutveni aspekti darovitosti. Bibliografija. Zagreb: HPKZ,
1997.
SVETI, I. Poslovi kolskog pedagoga. Pedagoki rad (Zagreb), 284-289, br. 5-6, 1976.
SVETI, I. Podruje rada i sloenost poslova kolskog pedagoga. Pedagoki rad (Zagreb), 34(120): 3639, br. 1-2, 1979.
VAJCER, V. Prijedlog organizacije studija za kolske pedagoge osnovnih kola. Zagreb: Zavod za
unapreivanje osnovnog obrazovanja SR Hrvatske, 1969, 60 str. (elaborat - umnoeno)
VAJCER, V. Zadaci i mogunosti struno-pedagoke slube u svjetlu analize krize odgojne funkcije
kole. U: Odgoj u koli i drutvu (VII. kola pedagoga). Zagreb: Pedagoko-knjievni zbor, 1982,
55-63.
TOLII, I. Psiholoko prouavanje uencev. Ljubljana: Pedagoki center, 1956.
TOLII, I. Program dela olskega psihologa na oli. Ljubljana: Katedra za otroko in mladinsko
psihologijo

pri Filozofski fakultet v Ljubljani, 1964. (umnoeno)

TREK, J. Odprta vpraanja olskih svetovalnih slub. Sodobna pedagogika (Ljubljana), 21:137-

149,

br. 3-4, 1970.

*** Ustroj kolstva Republike Hrvatske (ur. H. Vrgo). Zagreb: Ministarstvo prosvjete i porta Prosvjetno vijee, 2001.
VAJCIK, P. Pedagoko prouavanje u pedagokoj praksi. U: Moderni tokovi u pedagokoj praksi.
Zagreb: kolska knjiga, 1971, str. 113-121.
VICI, M. Uloga pedagoko-psiholoke slube u ostvarivanju ideje integracije uenika na graninom
stupnju intelektualnog razvoja u redovne oblike odgojno-obrazovnog rada. Pedagoki rad
(Zagreb), -: 29-35, br. 7, 1978.
VICI, M. Defektolog-struni suradnik u odgoju i obrazovanju. Mjesto, uloga, zadaci. kolske novine
(Zagreb), 33:7, br.12, 1982.

62

VIHER, D. Funkcija pedagoga kole (okvirna koncepcija). kolski vjesnik (Split).15:36-40, br, 5-6,
1965.
VRCELJ, S. Istraivaka djelatnost razvojne pedagoke slube u koli. U: Profesionalizacija olskega
svetovalnega dela (zbornik posveta). Portoro: Sekcija olskih svetovalnih delavcev, 1996, 6770.
VRGO. H. Materijalni poloaj kolskog pedagoga. kolske novine (Zagreb), 29:14, br. 8 (951), 13. II.
1978.
VRGO, H. Aktualna pitanja rada pedagoga i ostalih strunih suradnika u organizacijama udruenog
rada odgoja i obrazovanja. Zbornik VI. kole pedagoga. Zagreb: Pedagoko-knjievni zbor,
1981, str. 119 - 133.
VRGO, H. (ur). Normiranje poslova i strukturiranje radnog vremena u odgoju i obrazovanju. Zagreb:
Zavod za PSS SR Hrvatske, 1984, 188 str.
VRGO, H. Struni skup o poloaju i profesionalnom statusu kolskog pedagoga. Napredak (Zagreb),
134:356-364, br.3, 1993.
VRGO, H. Osamnaesta kola pedagoga. Napredak (Zagreb), 134:364-366, br.3, 1993.
VRGO, H. Sto dvadeset pet godina HPKZ-a. Zagreb: Hrvatski pedagoko-knjievni zbor, 1996.
VUKASOVI, A. Organizacija strunih slubi u sustavu usmjerenog obrazovanja. U: ideja
usjmeravanja u sistemu usmjerenog obrazovanja i kolski savjetodavni rad (zbornik radova)
Ljubljana: 10. savjetovanje kolskih savjetodavnih radnika, 1978, str. 46 - 57.
WULF, C. Beratung in der Schule. U: Hornstein, W. i dr. Beratung in der Erziehung 2. Frankfurt am
Mein: Fischer Taschenbuch Verlag, 1977, str. 675-695.
*** Zakljuci sa savjetovanja o sadrajima i zadacima strune razvojne slube u centrima usmjerenog
obrazovanja. U: Struno-razvojna sluba u usmjerenom obrazovanju. Zagreb: Zavod za PPS
SR Hrvatske, 1978, str. 195-198 (umnoeno)
*** Zakon o osnovnoj koli. Narodne novine (Zagreb), 1964.
*** Zakon o odgoju i osnovnom obrazovanju. Narodne novine (Zagreb). br.4, 1980.
*** Zakon o usmjerenorn obrazovanju. Narodne novine (Zagreb), br. 20, 1982.
*** Zakon o predkolskom odgoju i naobrazbi. Narodne novine (Zagreb), br. 10, 1997.
*** Zakon o osnovnom kolstvu. Narodne novine (Zagreb), br. 59, 1990.
*** Zakon o srednjem kolstvu. Narodne novine (Zagreb), br. 19, 1992.
UNI, S. Uloga pedagoko-psiholoke slube u provoenju

integracije djece sa somatskim

oteenjima u redovne oblike odgojno-obrazovnog rada. Obrazovanje i rad (Zagreb), -: 20-28,

br. 7, 1978.

63