Beruflich Dokumente
Kultur Dokumente
MIRSAD ef SEDI
IZDAVA:
BIHA KO MUFTIJSTVO I
"ET-TAKWA" - INTERNA TIONAL
ZA
IZDAVAA:
Drugo izdanje
tampa: GRAFIAR Biha
Biha
1996
J ..
'Y
HAMZA- ESEDULLAH
I
DRUGE PRIE
BISMILLAHIRRAHMANIRRAHIM
Buim,
1993.
god.
Prevodilac
UVO D
Pred vama je, potovani itaoci, zbirka musliman
skih pria i hikaja, iskljuivo vjerskog karaktera, jer su
skoro sve protkane detaljima iz Kur'ana i Hadisa, ili se
oslanjaju na iste izvore. Za neke prie ili hikaje osnov
neemo nai ni u jednom spomenutom izvoru, ali s
obzirom na djela iz kojih su prevedene (poneka su stara
i preko 5oo godina, kao djelo ''Musta tref' npr.) s razlogom
ih moemo raunati u neprocjenjivo blago i tradiciju
Muslimana irom svijeta.
Mnoge od ovih pria su prepriavane i u krajevima
u kojima mi ivimo, dakle u Bosni i Hercegovini, pa i ire,
ali ponovo napominjem da su sve prevedene iz arapske i
to dosta stare literature, to jasno ukazuje na porijeklo tih
pria. Ovo ne znai da se u naim krajevima slian
dogaaj koji se navodi u pojedinoj prii nije desio,
odnosno da ta pria nije postojala i prepriavana, pa se
moda, ak odavde proirila dalje u svijet.
Neke od ovih, pogotovo kraih hikaja, mogli smo
sresti u naim starijim asopisima i knjigama, to
vrijednost ove zbirke nikako ne umanjuje tim prije to
nikada na jednom mjestu nismo imali ovoliki broj hikaji
i muslimanskih pria, i to je prije svake skupine pria,
bilo u tekstu bilo u sadraju, navedeno ime originalnog
djela iz kojeg su prie prevedene. U tim originalnim
djelima, svakako, mogle su se nai i potpuno iste prie,
npr. neke od pria "O sadaci" nalaze se u gotovo svakom
djelu ove vrste. Ja sam svaku priu naveo uz djelo koje
sam prvo itao i prevodio, to ne znai da neko, ko
posjeduje te originale, istu priu nee nai i u tim drugim
djelima.
Dvije od duih pria: ''Amina - majka Vjero
vjesnikova" i "Jabuka" su prije 2-3 godine prevedene i
5
1414
- l -
ll
12
24
25
30
42
- l -
- 2 -
'
.
52
53
60
61
66
J AB U KA
(Muhammed Re 'fe t Seid)
Draga djeco !
Esselamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuhu!
Haj demo svi skupa veeras djedu Hasanu da
posluamo ta li e nam sada novo ispriati, jer svi
udimo za nekom novom priom.
Obradovae se djeca: Enes, Murvet i Rehab
govorei:
El hamdu lillah ! Sretni smo kada sluamo prie
djeda Hasana.
Enes: Oe, prie djeda Hasana su pune korisnih
lekcija, i iz nji h svata nauimo.
Otac: Allah te blagoslovio Enese. Kao to si rekao,
prie djeda Hasana pruaju mnoge lekcije, pa su zbog
toga veoma korisne i poeljne.
Murvet i Rehab: Haj demo prij e nego to proe
vrijeme da posluamo i uimo od djeda Hasana.
I odoe djeca veselo putem prema dje dovoj kui,
a kada ih dje d ugleda kako mu dolaze, njegovo lice zasja
o d radosti.
Djeca: Esselamu alejkum ve rahmetullahi ve
b erekatuhu, dragi djede!
67
72
VE
RAHMETU
84
87
svoj im
97
HAM ZA
ALLAHOV LAV
(15 :94-99)
pripadnici plemena
istinitost onoga to
pomagai . . . A ko e
ga ne bi pomogla
1 06
Hikaje iz knjige
"EL-MUSTATREFU FI KULLI FENNIN
MUSTAZREF"
ihabuddin Ahmed ei-Ebihi (1388-1446)
HIKAJE O SADAKI
Hikaj a prva
Poj avio se nekakav prosj ak pred j ednom enom
koj a je upravo veerala, te ona ustade i dade m u jedan
l ijep zalogaj hrane. Uj utro ta ista ena porani na njivu
da pomogne muu u poslu, a svoje malo dij ete stavi u
hlad da spava. Kada se j edanput osvrnula u p ravcu
djeteta ugleda vuka kako bjei nosei u ustima nj eno
dij ete.
Ona se obrati Allahu i ree: "Boe, m oj e dijete ... ! "
U tom asu s e pojavi j edan pridolica, ni sama ne zna
otkuda, u hvati vuka za vrat, uze mu ne r, ovrijeeno
dij ete iz usta te ga dade eni govorei j oj : Evo ti ovaj
zalogaj za onaj to si ti jue dala onom prosj aku."
H ikaj a druga
Napravio golub gnij ezdo na drvetu u dvoritu kue
jednog ovj eka, i kada su ptii htjeli da ponu letjeti,
ena tog ovjeka ga nagovori da j oj pohvata te ptie to
1 09
Hikaj a trea
Poslao neki ovjek sina na trgovako putovanje, te
rooe
mjeseci i mj eseci a od njega nikakve vij esti.
Q
Covjek na ime sadake udijeli dvije pogaice i zapisa taj
datum. Nakon cijelu godinu vrati m u se sin, zdrav i sa
dobrom zaradom. Kada ga j e otac upitao da ga u p utu
nij e zadesila kakva nedaa sin ree : "Jeste, j edanput
laa na kojoj sam plovio poe da tone na sred mora, te
se svi putnici utopie, a mene zgrabie dva mladia koj i
m e odbacie d o obale govorei : - "Reci svom e ocu da
je ovo zbog one dvij e pogae koje j e udijelio kao
sadaku ! "
110
H ikaj a etvrta
Pria se da je jedan ovjek oboavao Allaha d..
sedamdeset godina, sve dok jedne noi naie jedna
lijepa ena i zovnu ga da joj otvori vrata jer j e vani bila
velika hladnoa i nevrijeme. O n se na to i ne osvrnu
nego nastavi da obavlj a svoj ibadet, nato se ena
okrenu i poe. Onda on pogleda za nj om i zadivi ga
nj en izgled, a nj ena ga ljepota odmah zanese i ovlada
njime. N apusti svoj ibadet i poe za njom te j oj ree:
"Kuda e ?" "Kuda j a hou." - odgovori ena, a on je
vrati i dovede u svoj u kuu.
ena tako osta kod njega neko vrijeme, a ovjek
se poe prisj eati svega; svoga ibadeta kojeg j e prodao
za sedam dana grijeha, te poe p lakati tako j ako da se
onesvij esti. Kada je doao sebi ena mu ree: "O
ovj ee, ti se nisi Allahu d.. ogrijeio osim sa mnom,
a j a nisam sem s tobom, i tako mi Boga vidim na tvom
l icu znake dobrote, pa kada ti Allah oprosti, ti spomeni
i mene."
ovjek onako razoaran napusti to mjesto i no ga
zatee u nekoj ruevini gdje se skloni i gdje nae deset
slij epaca. U blizini je bio jedan poboan ovjek koji je
svaku no slao ovim slij epcima deset lepinj a kao veeru.
Doe djeak od tog ovj eka i po obiaj u podijeli lepinj e
u onom m raku, a na grij enik prui ruku i uze jednu
lepinju, te j edan slijepac osta bez svoje veere.
Taj zavika: "Gdj e je moj a lepi nja?" Nato dj eak
odgovori : "Pa podijelio sam vam deset lepinj a ! " "Onda
u zanoiti gladan." - ree tuno slij epac.
Grij enik zaplaka i dodade lepinju vlasniku a u
sebi ree: "Pravo je da j a budem gladan, jer sam j a
grijenik a ovaj je pokoran Bogu . "
Tako on zaspa gladan a sutradan s e glad poj aa
tako da je i umro. M eleki rahmeta i meleki azaba se
porjekae oko toga koji e od nji h da uzmu duu od
tog ovj eka. Meleki rahmeta rekoe: "Ovaj ovjek je
1 11
Hikaja peta
Pria se da j e j edan ovjek sjedio i jeo sa svojom
enom, a pred njima bila peena kokoka. Odjednom
na vrata zalupa prosjak nato ovaj ovjek ustade i otjera
ga. Nakon nekog vremena ovaj ovjek toliko osiromai
da mu nestade svih sredstava za ivot. Bude prinuen
da se sa enom razvede i pusti je da ide kuda hoe. Ona
se nakon izvjesnog vremena ponovo udade za drugog
ovjeka. Jednog dana sj edila je ona sa tim svoji m muem
i jela, a pred njima na sofri peena koko. U tom asu
na vrata zalupa neki prosjak a mu e eni : "Idi i daj
mu ovu koko ! 11
ena izae i prepozna u prosj aku svoga prvog
mua, dade mu koko i vrati se plaui. Nakon to je
upita zato plae, ena ree svome muu da je ovaj
prosjak bio njen prvi ovj ek, i ispria mu priu koj a se
odigrala sa onim prosj akom kojeg j e njen prvi mu
otjerao ne davi mu nita, i ega se ona odmah sj etila
pa zato plae.
Na to njen sadanj i mu ree : 1'Tako mi Boga ja
sam bio taj prosj ak ! "
1 12
H ikaj a druga
Poto je u mro j edan od hal ifa sastae se vizantij ski
v elik ai i rekoe: "Muslimani su sada u problemima,
1 13
1 14
H I KAJ E O GLU P I MA
Hi kaj a prva
Pria se da su dva glu paka zajedno krenuli putem
t e jedan predloi drugo m : "Hajde da kazujemo ta ko
eli ne bi li nam to Bog dao, a i put e nam biti krai
ako budemo razgovarali."
Drugi pristade i onda jedan od nj i h otpoe : "Ja
e lim veliko stado ovaca da se koristi m nj ihovim
mlijekom, mesom i vunom."
Drugi ree: "Ja bih elio veliki opor vukova, koje
bih poslao na tvoj e ovce da i h izjedu tako da od nj ih ne
ostane nita."
"Sram te bil o ! " ree prvi. "Za11 je to drugarski i
kakav si mi ti saputnik ! " Poee da raspravlj aj u i ubrzo
se toliko posvaae da u hvatie j edan drugog za vrat.
Onda se onako umorni sloie da ko prvi naie bude
sudac u tom nj ihovom sporu. Nedugo zatim naie starac
gonei magarca na kojem su bile dvij e pune mj eine
meda. Kada mu sve ispriae, starac s pusti one mj eine,
otvori ih i sav med istee po pranj avoj zemlj i . Onda im
starac ree :
"Neka Allah d.. dadne da moj a krv sva istee kao
ovaj med ako vas dvoj ica niste pravi glupaci."
H ikaj a druga
Dabir ibn Abdullah pria da je nekada ivio jedan
ovjek, dosta poboan i povuen, ali prilino glup. Jedan
dan, dok je on obavljao mol itvu, udari velika kia pa se
trava zazeleni i oivi. On ugleda svoga magarca kako
slatko pase onu travu i re e:
"Boe, ako i Ti ima magarca neka doe da pase
zajedno sa ovim moj i m magarcem."
1 15
H i kaj a d ruga
Poao Alija, neka je Allah s nj i m zadovoljan, u
damij u i ovjeku koj i je stajao pred da m ij o m ree:
"Priuvaj mi moj u mazgu ! "
Ovaj ovjek skinu uzde sa mazge, te pobjee a
mazgu ostavi samu pred dam ijom. Kada je Al ij a izaao
iz damije, u ruci je nosio dva dirhema da ovjeku plati
to mu je mazgu uvao. Vidj evi da nema ni ovje ka ni
uzde, on uzjaha mazgu a dj eaku dade da ide kupiti
druge uzde. Dj eak ode i nae one iste uzde koje mu
je kradlj ivac prodao takoe za dva dirhema. Dj eak
otkupi uzde za iste pare i kada to ispria Alij i on
dodade: "ovjek zbog svoj e nestrplj ivosti sam sebi
spreava halalnu nafaku, a poveati j e ne moe nita
vie nego to mu je ona propisana."
H I KAJA O P RAV DI
Pria s e d a j e j edan od pametnij i h lj udi kojem je
valija (namjesnik) od uzeo zemlj u, doao halifi Mensuru
i rekao m u :
1 18
H I KAJA O NEPRA VD l
Pria Ibnu Abbas, neka je Allah s nj im zadovoljan,
da je neki od vladara putovao po svoj oj zemlj i preruivi
se tako da se ne zna ko je on. Tako doe do jednog
ovjeka koji je imao kravu to je davala mlije ka koliko
tri druge krave . Vladar se tome vrlo zaudi i u sebi
naumi da je uzme za sebe. Sutradan ta ista krava ne
dade ni pola mlije ka prema j ue, pa vladar ree ovjeku:
"ta je sa nj enim mlij ekom? Da li je pasla na istoj
pai kao i ranije ?''
1 1
O NAS I LJ U
Prenosi se iz starih israilskih pnca da j e u doba
Musa a.s. ivio j edan siromah koj i je imao mnogolanu
porodicu, a bavio se ribo lovom i na taj nain, prodaj ui
ono to ulovi, hranio bi enu i dj ecu. Jedan dan ode on
u lov i u mreu se uhvati jedna velika riba kojoj se
siromah silno obradova, pa j e ponese u arij u da je
proda, kako bi nj enu protuvrij ednost iskoristio za
potrebe familije. Uz put ga srete jedan od veli kaa,
silnika, koj i htj ede da mu je uzme b uzato. Siromah se
u sprotivi, a ovaj ga zalim udari tapom tako jako da
siromah od bola ispusti ribu, koj u silnik uze bez ij ed nog
dinara.
Siromah se obrati Allahu d.. molei ga: "Allahu,
uinio si me slabim a nj ega jakim i silnim. Daj meni moje
pravo to bre, jer mi j e zulum uinio, a nemam sabura
do Sudnjeg dana ! "
Za to vrijeme silnik ode bezbrino kui, predade
eni ribu i naredi joj da mu j e ispe e. Poto j e pripremi
i ispee, ena stavi ribu na sofru da jedu. Kada ovjek
htjede da uzme komad ribe, ubode se u prst toliko j ako
da je j edva ostao pri sebi od bola. Poto se nikako nij e
mogao smiriti o d e do lij enika kojem objasni ta m u s e
desilo. Kada j e lijenik dobro pregledao ranu ree d a
1 20
PLEMENITOST
Pria Huzejfe el Adevi: "Poao sam, nakon bitke
na Jermuku, da potraim svoga amidia meu svim
onim mrtvima, nosei sa sobom vode i nadaj ui se da
u ga nai ivog da ga bar napoj i m . I zbilj a ga naoh i
kada ga u pitah hoe li malo vode on dade znak da hoe.
121
D U NOST J E
B R I NUTI S E O D R U G I M A
Doao jedan ovjek svome prijatelju, pokucao na
vrata, i kada se domain pojavio i pitao ga ta treba, on
ree kako je zapao u veliki dug i sada trai od nj ega da
mu pomogne. Domain se odmah vrati u kuu, nae
para koliko je trebao, iznese i h svome prijatelj u i dade,
a kada je on otiao vrati se u kuu plaui.
ena m u ree: Zato se nisi nekako opravdao kad
ti je ao tih para?"
On j oj odgovori: "Ja ne plaem zbog para, nego
plaem zbog toga to ranije nisam provjerio nj egovo
stanje, pa je on sam bio prinuen da od mene trai
pomo."
SADAKA S E N I KO M E N E USKRAU J E
Ahmed i b n Tulun je mnogo dijelio sadaku svoj im
podanicima. Njegov sluga Selim je bio zaduen za taj
posao.
Jednoga dana Selim ree: 110 vladaru! Ja obilazim
mnoga plemena i kucam na m noga vrata dije lei tvoj u
sadaku. Vie puta mi neko prui ruku a na ruci
narukvica ili prsten od zlata. Ili da im dam sadaku, ili
da ih odbijem ?11
Nakon kraeg razmilj anja vladar m u odgovori:
11Nikada ne odbij aj ni jednu ruku koj a ti se prui l 11
H i kaj a druga
Jednom krtom ovjeku rekoe d rugovi: 11Mi se
boj imo da ne zasjednemo kod tebe vie nego to to ti
eli. Kako b i bilo da nam kae neki znak po kojem bi
mi znali da trebamo ii?11
1 25
H ikaj a trea
Doao jedan ovj e k kod Ebul Esveda, koj i j e bio
poznat po krtosti, i zatee ga kako upravo jede. Covjek
mu nazva selam, a on odgovori i nastavi jesti ne
obraaju i panj u na njega.
ovjek mu ree: "S usreo sam tvoj u porod icu."
Ebul Esved odgovori: "A, otuda si ti znai doao."
Nj ihov dalj i razgovor je tekao ovako:
ovjek: "Tvoj a ena je trudna."
Ebul Esved: Tako smo se ona i j a i dogovorili."
ovj e k : "Ve je i rodila."
Ebul Esved: "Pa morala j e da rodi."
ovj e k : "Rodila j e dva dj eaka."
Ebul Esved: "Takva j oj je i mati bila."
ovj e k : "Jedan od nj ih je umro.11
Ebul Esved: 11Nij e ni mogla oba da doj i .11
ovjek: "Umro j e i drugi .11
Ebul Esved: 11Nije ni mogao ostati nakon bratove
smrti.11
ovjek: " Umrla im j e i maj ka.11
Ebul Esved: "Od alosti za dj ecom.11
ovjek: 11Kako je lijepa ta hrana to je jede ! 1 1
Ebul Esved: "Zbog toga je i jedem s a m , i tako m i
Al laha ti j e nee n i probati ! 11
1 26
H i kaj a etvrta
Putuj ui, neki ovjek zaluta, pa lutaj ui ugleda
neku kuu, ode do nj e i pred nj om zatee jednu e nu.
Ona ga upita:
''Ko si ti?"
On odgovori : "Musafir", nato ona ree : "Dobro
doao i osjeaj se kao kod svoje kue."
ovjek se fino smjesti, a malo kasnije ena mu iz
kue iznese hrane i vode, te se on dobro najede i napije.
U taj as naie domain te kue i u pita : "Ko je ovo?"
ena mu ree: "Musafir", a on dodade : "Ovde
nema bujruma ni za kakve musafire ! "
ovj e k odmah u stade, uzjaha n a devu te ode.
Sutra naie na drugu kuu, uputi se prema njoj, i ugleda
enu pred kuom.
Ta ena ga up ita : "Ko si ti?", nato on odgovori :
"Musafir."
"Nema buj ruma ni za kakvog musafira u ovoj
kui ! " ree ena.
Dok je ona to govorila naie domain te kue i
upita: "Ko je to?"
ena mu odgovori: "Musafir."
ovjek onda lj ubazno ree: "Dobro doao i osjeaj
se ugodno ! "
Onda mu domain donese hrane i vode, te se
musafir fino najede i napoji. Tada se sj eti j ueranjeg
dogaaj a pa se osmjehnu. Domain ga u pita zbog ega
se osmje hnuo, nato mu on isy ria svoj j u eranji
doivljaj sa onom e nom i nj enim covjekom, te nj ihovom
razliitom odnosu prema musafiru.
Tada mu domain ree : "Nemoj da se udi ! Ta
ena to si je j ue vidio j e moja sestra, a nj en ovjek je
brat moje ene. Dakle, svako tei svoj oj uroenoj
pri rodi."
1 27
Hikaja peta
Neki krtac jeo hljeb i med, a odj ednom na vrata
zalupa neki musafir. krtac na b rzi nu skloni h ljeb, ali
prije nego to je stigao da skloni med m usafi r ue u
sobu. Nadaj ui se da musafir nee htj eti m eda bez
hljeba, krtac ree : "Bujrum meda, ali hljeba nema m ! "
Musafi r s e zahvali p a poe da jede med tako brzo
i halaplj ivo, da krtac morade progovoriti : "Polako
brate ! Tako mi Allaha, med zapali srce ! "
Musafir mirno ree: "Istinu si rekao, samo, ako
koje srce izgori, to e biti tvoj e . "
O G OSTO PR I MSTVU
Pria se da je jedan plemenit ovj e k pozvao goste
u svoj u batu i kuu, te im pripremio lijep doek. On je
imao divnog djeaka, koj i je cijelo prijepodne sluio
goste i bio u nji hovom drutvu .
Poslije podne, igrajui se, dj eak se pope na krov,
odakle pade i na mj estu ostade m rtav. Otac uspije da
nagovori enu da ne plae, bar do j utra, kako bi prikrio
smrt sina. Navee ga gosti upitae za dj eaka, a on ree
da spava.
Kada su gosti uj utro htjeli da idu, domain ih upita
da l i b i htjeli da klanj aj u denazu nj egovom sinu, koj i
je j ue umro. Gosti iznenaeno upitae zbog ega i m to
nije rekao j ue, nato on odgovori :
"Svaki pametan ovj e k e nastoj ati da niim ne
uznemirava svog gosta i ometa ga u nj egovu
raspoloenju."
Oni se puno zaudie nj egovom saburu, vrstini i
uzornom ahlaku, pa mu pomogoe te zajedniki
klanjae nj egovom dj etetu i ukopae ga, a zatim odoe
zadivljeni nj egovim gostoprimstvom.
1 28
O PRATANJ E
Jedan od vladara j e naredio da se pripremi gozba
na koj u j e pozvao sve svoj e velikae. Kada je jedan
sluga, nosei posudu s hranom, prolazio pored vladara,
spotaknu se i prosu malo masnoe iz one posude na
vladarevu odjeu. Vladar se nalj uti i naredi da se sl uga
odmah ubije, a kada sluga vidj e ozbiljnost situacije svu
hranu iz one posude istrese na vladarevu glavu.
Zaprepaten, vladar ree: "Teko tebi, ta ovo
uradi?"
Sl uga odgovori : "O vladaru! Ovo sam uradio da bih
tvoj glas i ugled sauvao. Kada lj udi uj u zbog kojeg
grijeha si me ubio, rekli bi: - Ubio ga zbog sitnice, koj u
uopte nije namjerno uinio. - Tada bi t e proglasili
silnikom i tiraninom, a da se to ne bi dogodilo, j a sam
uinio ovaj veliki prestup, i to namjerno, da bi sad imao
razloga za moje ubistvo, i da ti niko nita ne moe da
prigovori."
Vladar malo razmisli pa ree : "O ti koj i si tako
runo postupio a tako fino se opravdao! Idi gdje hoe,
oslobaam te u ime Allaha ! .
ZAVI D NOST
Pria se da je jedan ovj e k doao kod halife El
Mu'tesima, koj i ga odmah zavoli i za kratko vrijeme taj
ovjek posta blizak hal ifi, dotle, da nij e morao traiti
izun kada bi htio kod njega da u e. Halifa je imao vezira
koj i je bio vrlo zavidan i odmah je poeo da razmilja
kako da se rijei ovoga ovj e ka, zbog kojeg je halifa na
nj ega skoro zaboravio.
Tako vezir jed nog dana pozove ovoga ovj e ka na
ruak, i pripremi m u neku vrstu h rane u koj u j e najvie
natrpao bijelog luka, a kada se ovj e k najeo vezir mu
ree:
"uvaj se da ne ode pred hal ifu p a da osjeti miris
luka, jer ga on nikako ne podnosi ! "
Kada j e ovj e k otiao kui, vezir ode kod halife i
ree mu ovako:
"O vladaru pravovjernih ! Onaj ovj e k j e govorio
pred ljudima da si ti vrlo nepodnoljiv sagovornik, jer ti
se osj ea zadah iz usta, a j a sam htio da se uguim od
nj egovog zadaha."
Vladar odmah pozva onog ovj e ka, a on, doavi
pred halifu stavi kraj ru kava na usta bojei se da hal ifa
ne osjeti m iris l uka, i kada ga takvog ugleda, hal ifa
' p omisli da j e ono to mu je vezir priao istina.
131
ALLAH J E J ED I N I O P S K R B LJ I VA
U brdima Libana iyio jedan pobonjak, u osami,
daleko od ostalih lj udi. Zivot je provodio u nekakvoj
peini, danj u postei a obno klanj aj ui. Hranio se tako
to bi mu svaki dan, Allahovim e me ro m , pred sami
akam dolazila jedna pogaa, koj u bi on prepolio, pa
pola pojeo za iftar, a pola ostavljao za ruak (sehur).
Jednog dana m u ta pogaa ne doe na vrijeme, pa
se on malo zabrinu, a kako i akam doe, te proe i
jacija, nj ega ob uze tako silna glad koj u je j edva izdrao.
i m svanu on se spusti s brda u jedno kransko selo
koje se nalazilo u dolini trae i neto da utoli svoj u glad.
Nae nekog starca, i kada zatrai h rane ovaj mu udijeli
dvije raove pogae.
Pobonjak ih uze i krenu put svoga boravita, a od
kue tog kranina za nj im pristignu jedno pae koje,
kada malo odmakoe, poe da laje i rei na pobonjaka
tako da je on bio prisiljen da mu onu jednu pogau baci
nebi li ga odvratio od sebe .
Meutim, pas brzo pojede tu pogau i ponovo
sustignu pobonjaka i tako nasrnu na nj ega, laj ui i
reei, da mu ovaj morade dati i drugu pogau. Kada i
nj u pojede pas opet jurnu za nj im, epa ga za odjeu
pa je pocijepa.
Pobonjak uzvikn u : "Subhana lla h ! N ikad nisam
vidio pae bezobraznije i sa manje stida od tebe ! Pa
tvoj gazda mi je dao svega dvij e pogae i obe si pojeo.
ta sad hoe sa svoj i m rea nj e m i trganj e m moje
odjee?"
Alla hovom odredbom pas progovori : "Nisam ja
bez stida i obraza ! Znaj da sam ja odrastao kod onog
kra nina pazei mu kuu i uvajui nj egovu stoku.
Uvijek sam bio za dovoljan kada bih dobio ka kvu kost
ili komad kruha, a moda se deavalo da me i zaboravi
pa neki dan ne dobijem nita za jelo. Nai lazili su dani
LB
KO KOME D O N O S I SREU
A KO NESREU
Poao neki perzijski vladar u lov i susreo ovjeka
koj i b ijae orav u jedno oko. Smatraj ui to nekim loim
predznakom vladar naredi da se taj oravi izudara i
zatvori. Taj dan vladar u lovu bij ae veoma sretan i
uspjean, pa po povratku iz lova naredi da se onaj
ovjek pusti i bogato nagradi.
Kada onaj oravi ovjek ude za to ree da ne eli
nikakvu nagradu nego bi elio da neto kae. Poto mu
vladar dopusti on ree :
1 40
141
H I KAJE IZ DJELA
"TEFDIRU - TESNIM"
Muhammed Rahnzi
O GOVARANJE J E KAO
JEDENJE LJUDSKO G M ESA
Kae se da su dvije ene pastile u vrijeme
Allahovog poslanika M uhammeda a.s., pa ih je spopala
neobino velika i neizdriva glad i e pred kraj dana,
te one pomislie kako e stradati od p osta. One poslae
nekog do Allahovog poslanika, traeci od njega dozvolu
da se omrse.
Muhammed a.s. i m posla j ednu posudu i ree
nj ihovom glasniku :
- Porui tim enama da u ovu posudu povrate ono
to su pojele!
Kada ene to ue, j edna od njih povrati pola te
posude neko m eso i krv, a druga napuni tu posudu do
kraja. Lj udi koj i su tu bili prisutni veoma se zaudie
tome, a Allahov poslanik, saznavi za to, ree:
- Njih dvij e su pastile od onoga to im je Allah
dozvolio, a mrsile su se onim to im je Allah zabranio!
Sjela bi j edna pored druge i ogovarale lj ude i tako jele
nj ihovo meso, o emu nam i Kur,an govori, a ono to
ste vidjeli je to to su nj ih dvij e poj e l e !
1 43
O OTRO U MNOSTI
Bijae j edan vladar koj i j e veoma volio ribe, i dok
j e on j ednom sjedio sa svoj im vezirom, doe neki ribar
i donese jednu ogromnu ribu koj u pokloni vladaru .
Vladar naredi da mu se dadne etiri hiljade di rhe ma, a
vezir na to ree :
Loe je to to si urad io! Kada nekom od svojih
dvorj ana da isto toliko novaca, taj e rei: "Dao mi j e
onoliko koliko j e d a o obinom ribaru."
Vladar upita: - Pa dobro, ta sam trebao da
uradim?
Vezir ree : - Pozovi sada tog ribara i pitaj ga da li
je ova riba muko ili ensko. Ako on kae muko, ti trai
ensko, i obratno . . .
Vladar uradi b a tako, pozva ribara koj i, kada u
to pitanje ree: - Ova riba nij e ni muko ni ensko, nego
je neto izmeu toga !
Vladaru se dopade ribareva otroumnost i nj egov
snalalj ivi odgovor, pa naredi da se ribaru da jo etiri
hilj ade dirhema. Kada ribar krenu sa parama, iz vree
ispade jedan dirhem, a on se sagnu, uze ga i krenu dalje.
Onda vezir ponovo pokua da pokvari doj am koj i
j e ribar ostavio k o d vladara, pa ree : - Vidj e li kako j e
sebian taj ribar? Kod onoliko para, nij e htio n i jedan
dirhem ostaviti nekom od tvoj ih slugu !
Vladar se tada rasrdi i ponovo pozva ribara, te ga
ukori za to.
Tada ribar ree : - Neka te Allah dugo poivi, o
vladaru ! Du kat sam uzeo zato jer j e na nj emu vladarev
lik i ime, pa sam se uplaio da nebi neko nogom stao,
ne vidj evi du kat, na lice vladarevo.
Vladar se zadivi ribarevu odgovoru i naredi da mu
i po trei put daj u etiri hiljade dirhema. Onda vladar
ree, obraaj ui se svom zavi dnom vezir u: - Ko radi po
uzoru na ene uvij e k ostaj e ponien i kaj e s e !
1 44
O H I D R U I NJ E G O V OJ SAD AKI
Jednoga dami u vrij e m e Israeliar.a, etao se Hidr
po maloj arij i, kad ga opazi neki ovj e k j ad nog izgleda,
koj i mu prie i ree: - Udijeli mi neto, Allah te
blagoslovi o !
H i d r m u odgovori : - Vj eruj e m u Al laha koj i kada
god neto hoe da bude to i uin i ! Ja nemam ama ba
nita da ti dam !
Siromah ponovo ree: - Molim te u ime Allaha da
m i neto udijeli kao sadaku, jer na tvom licu vidim
tragove dobrote i nadam se berietu od tebe !
1 45
1 46
VRIJEDNOST D U M E NAMAZA
Pria se da je Hamid Ellefaf jednog petka htio da
ide na dum u namaz, ali se naao u dilemi kako da
postupi; magarac m u se bio izgubio, brano m u je ostalo
u mlinu a bio je njegov red da napaj a svoj u zemlj u
vodom iz potoka. Razmilj ao j e : - A k o o d e m u damij u,
propustiu sve ove poslove .
Onda ree sam sebi: - Ahiretski poslovi su bolj i i
vj enij i ! - p a ode u damij u na dumu namaz zanema
ruj ui svoje d unj aluke obaveze.
Kada j e klanjao i vratio se kui, o pazi da j e njegova
zemlj a dobro natopljena vodo m ! ? U tali p rimjeti
privezanog magarca, a kada ue u kuu vidj e da njegova
ena pravi kruh od tek samlj evenog brana ? ! On
zaueno upita enu o tome, a ona mu ree :
148
S M RT S E N E M O E O D G O DITI
Pria se d a j e neki ovjek esto uio s alavat na
Meleka zaduenog za sunce, pa bi govorio: Allahu, uini
svoj rahmet i milost na mel eka sunca!
Poto j e to ovjek n eprestano ponavljao, melek
sunca j edanput zatrai od Uzvi enog Allaha izun da se
spusti na zemlju i da ozij areti tog ovjeka. Kada j e doao
na zemlj u melek ree tom ovj eku :
- Doao sam zbog tebe ! Ja sam melek sunca i
zanima m e zbog ega m e stalno spominje i na mene
salavat donosi. Ima li kakvu p otre bu ili elj u koj u bih
m ogao da ti ispunim?
ovjek mu odgovori : - uo sam da je melek smrti,
ili kako a svi zovemo, Azra il, tvoj drug, pa bih te molio
da trais od nj ega da odloi m oj edel kada d oe as
moje smrti, kako bih to due ivio !
Melek sunca ponese ovjeka sa sobom i postavi ga
na svoj e mj esto kod sunca, pa onda ode kod Azraila i
obavijesti ga o molbi tog ovjeka. Azrail u pita ko j e taj
ovjek, a kada m u m el ek sunca ree nj egovo ime, on
p ogleda u Levhi m ahfuz - knj igu gdj e je sve ve unaprij ed
upisano pa i edel svakog ivog b i a, i onda .ree :
- Taj ovjek nee u mrij eti sve dok nebi otiao na
tvoj e mj esto na suncu ! !
Melek sunca uzvrati: - Pa ve je otia o !
Onda Azra il ree : - E , a k o j e tako, nai glasnici
s mrti su ve uzeli nj egovu duu !
Melek sunca se vrati na svoj e mj esto na suncu, 1
nae onog ovjeka, a on ve b ij ae mrtav!
ISO
NAMAZ U DEMA'ATU
Ibnu O mer Kavariri, j e dan od uitelj a Buharije ,
Muslima i Ebu Davuda, pria :
- Nikad m e nij e prola jacij a namaz a da je nisa m
klanjao u dematu, osim jedanput. Te noi m i j e doao
neki gost zbog kojeg sam se zadrao i zakasnio u
damij u na j acij u . Pourio sam od damij e do damije i
tako obiao cijelu Basru nebi li gdj e zatekao demat.
Svagdj e je da m ij a bila zatvorena i ve je svak bio
obavio namaz. Ja se vratih kui i pomislih : "U hadisu se
kae : - Namaz u dematu j e bolj i od namaza poj ed inca
dvadeset sedam puta ! - Ja u toliko puta klanj ati kako
bih nadoknadio to to nisam klanj ao u dematu."
Onda j a klanjah j acij u tano dvadeset sedam p uta,
a zatim, umoran, legoh da spavam . Te noi sanj a h kako
neki silni lj udi j au na konj i ma, a i ja j aem svoga konj a
i tako s e utrkujemo. M eutim, koliko god da sam gonio
svoga konja nikoga od tih lj udi nisam mogao sustii.
Jedan od tih j ahaa se okrenu pa mi ree :
- Nemoj daba da umara svoga konja, jer ti nas
ionako nikada ne moe stii !
- Zato to? - upitah ja.
On ree : - Zato to smo svi m i klanjali jacij u u
dematu, a ti si j e klanjao sam !
Ja se onda probudih j ako oaloen zbog toga to
sam propustio tako vanu stvar kao to je klanjati namaz
u dematu.
US KRAIVAN J E ZEKATA
Pria se da je nekol iko lj udi dolo jednom ovjeku
kako bi mu izrazili sauee zbog smrti njegova brata.
Nali su ga a on silno oaloen, neprekidno plae zbog
152
M U D R I UITELJ
Pria se da j e jedan perzijski vladar unaJ mlo
uitelja za svog sina kako bi ga poduio znanj u i l ijepom
ponaanju. Kada j e vladarev sin sve dobro savladao i
nauio, a u l ijepom ponaanj u postao pravi uzor, uitelj
ga pozva sebi i dobro ga istue bez ikakvog razloga.
To djeak ni kad nije m ogao zabor aviti, a kada je
poodrastao i otac mu umro on posta vladar umj esto oca.
Tada se sjeti svoga uitelja, pozva ga preda se, pa ga
upita:
- Zato si me tog i tog dana onako estoko istukao
bez i kakvog povoda i razloga?
1 57
159
STRAHOTA S MRTI
Putovala skupina Israeliana i tako putuj ui naiu
na mezarl uke. Jedan od nj ih ree : - Hajde da klanjamo
pa da Uzvienom Allahu uputimo dovu, pa da nam On
izvede nekog od ovih m rtvih, kako bi nas taj izvjestio o
smrti; kakva je i kako je on svoj u smrt doivio.
Oni klanj ae, u putie Allahu dovu, a u tom
momentu se iz jednog kabura poj avi glava ovje ka koj i
ree:
- O lj u d i ! ta elite vi od mene? Tako mi Allaha,
j a sam umro prij e devedeset godina a i sada osjeam
gorinu i strahotu smrti, ba kao da mi tek sada nastupa !
Nego, dete vi zamol ite Allaha da me vrati u ovaj moj
kabur kao to sam i bio.
Prij e nego tog ovj eka nestade, lj udi koj i su ga
zaueno posmatrali primijetie na nj egovu elu tra g ove
sedde koj u je inio Allahu dok je bio na ovom svijetu.
ALLAHOV A M ILOST
Muhammed ibnul Munkedir kae da mu je Dabir
ib nu Abdillah priao: - Priao nam je Allahov Poslanik
slij e dee , : "Doao mi je Melek Debrail i rekao :
- Allah ima j ednog svoga roba koj i Ga j e oboavao
i klanjao Mu se pet stotina godina na vrhu nekog brda
koj e je usamlj eno izranjala iz sredine morske puine.
Iako se nigdje nije vidj e l o nikakvo drugo kopno, ovjek
je l ijepo ivio jer mu j e Allah dao u podnoj u tog brda
izvor pitke vode i stablo nara, pa je ovj e k svako vee
silazio i uzimao po jedan svj ei nar i pio te vode, uzimao
s nj om abdest i tako ivio.
Vraao bi se svome namazu, a od Allaha j e traio
da ga usmrti, kada mu edel doe, u momentu kada
bude na seddi, i da ne d ozvol i ni ze m lj i ni niem
drugom da mu uniti nj egovo tijelo, nego da i proivljen
bude u tom poloaj u u koj e m j e najbl ii svome
Gospodaru.
Allah mu stvarno ispuni molbu i usmrti ga dok je
bio na seddi.
Melek Debrail dalj e pria: - Mi M e leki uvij e k tu
dolazimo i odatle odlazimo, a taj ovj e k je stalno u tom
svom poloaj u . Meutim, saznao sam da e taj ovj e k
biti proivlj en n a Sudnj e m danu t e da e doi pred
Allaha, a onda e Uzvieni Allah rei:
- Uvedite ovoga moga roba u De nnet radi moj e
mi losti l ovjek e na to rei: - Zar nije radi moj i h dj ela?
Onda e Allah rei Melekima: - Obraunajte
mome robu vrije dnost blagodati koj e sam mu dao i
vrij ednost nj egovih dj e l a !
Kada Meleki t o uradie vidj ee da j e sama
bla godat oij u i vida prevagn ula sav ovjekov ibadet od
1 63
NARED I V ANJ E D O B RA
l S P REAVANJ E ZLA
Pria se da je neki ovj e k naiao na drvo koj eg su
ljudi oboavali osim Allaha d.., pa se silno rasrdi te
ode kui, uze sj e kiru i uzjaha na magarca te se zapu ti
1 64
TEVB A - POKAJANJ E
U davna vremena b ij ae meu Israelianima j edna
ena, bludnica, koj a je svojom lj epotom stalno zavodila
lj ude u haram i grij e h . Vrata nj ene kue su uvijek bila
otvorena, tako da je svak ko bi proao pored kue
mogao da je vidi kako sj edi na krevetu odmah do vrata.
Ko bi je god pogledao odmah bi bivao opinjen nj enom
ljepotom i davao bi j oj deset d inara, ili koliko bi ona
ve rekla, i onda bi dobivao dozvolu za ulazak kod nje.
Jedanput tuda naie neki izuzetno poboan
ovjek, pa kao i svaij i , i njegov pogled pade na tu enu
koj a sjeae u svojoj kui, te ga nj ena lj epota odmah
zavede. On poe sebe da bodri i moli Allaha da od njega
odstrani rune misli koje mu navalie u glavu. Kada mu
to ne uspjede, on proda na pij aci svoj ogrta kako bi
sakupio nekoliko d inara, ode pred tu kuu i preda novac
sl ugi od one ene ekaj ui da mu da dozvolu za ulazak
u kuu. Sluga odnese gazdarici novac, a ona se na brzinu
jo ljepe uredi i dozvoli tom ovjeku da ue u kuu.
Kada ovjek ue zatee je kako sj edi na krevetu ,
pa i on sj ede kod nj e, a kada htjede da prui ruku prema
nj oj , Allah na nj ega prosu svoje milosti i bere keta zbo g
njegovog dugogodinjeg ibadeta, pa on osjeti strah od
Allaha koj i ga sada gleda kako on srlj a u grijeh, a
nj egova dobra djela odoe u propast. . . ovj e k sa v
prebl ijedi i potpuno se izmjeni, a kada ga ta ena vidje
onakva upita ga:
166
- ta te j e to odjedanput spopalo?
On ree : - Boj i m se svoga Gospodara, i dozvoli mi
da izaem .
O n a ree : - Jadnie, mnogi lj udi b i toliko eljeli da
su na tvom mj estu, a ti hoe da ode odavde.
ovj e k ree : - Ja se boj i m Uzvienog Allaha ! Onaj
novac koj eg sam ti dao neka ti je halal, samo mi dozvoli
da odem.
ena ree : Ti kao da nikada ovo nisi radio?
On odgovori: - Ne, nisam n ikada.
eni to bude zanimlj ivo, pa ga u pita ko j e i odakle
je, a kada joj on sve ree, ona m u dozvoli da ode.
ovjek izae iz te grij enike kue kukaj ui i
plaui zbog toga to uradi i gdj e u propasti svoj ibadet
i dobra dj ela.
Sa bereketom toga ovj e ka i ta ena se odjednom
promijeni i poe da razmilj a : - Ovaj ovj e k prvi put
hede da uini grij e h pa se onoliko prestrai, a j a toliko
godina to ini m bez imalo stida i straha. Nj egov
Gospodar koj eg se on toliko boj i je i moj Gospodar, i
j a bi trebala p uno vie da strahujem nego taj ovjek.
Tako se ena pokaj a i uini tevbu Uzvienom
Allahu, zatvori svoja vrata od lj udi, obue se kao
vjernica i preda se ibadetu svim svoj i m biem. Tako
provede neko vrijeme a onda poe da razmilj a :
- Kako bi b i l o da odem o n o m ovjeku n e b i li me
oenio, pa da od njega jo vie nauim o svoj oj vj eri i
da mi on pomogne u iskrenom ibadetu i oboavanj u
Allaha d..
ena tako uini, povede sa sobom sl uge, ponese
svoj imetak i ode u selo u koj e m j e ivio onaj ovjek.
Ona se raspita o nje m u tako da taj pobonjak za kratko
vrijeme bude obavij eten da ga trai neka nepoznata
1 67
P R I A O ALKA M I
U doba Al lahovog Vj e rovj esnika M u hammeda
bij ae j edan mladi po imenu Alkama, veoma poboan
i vrijedan musliman. Mladi j e danput veoma j a ko oboli
a poto se njegova bolest stalno pogor avala, nj egova
ena porui Yj e rovjesniku kako je nj en mu u smrtno.i
bolesti, te hoe da ga upozna o nj egovom halu i stanj u .
Muhammed a . s . posla Bilala, Alij u, Selmana i
Ammara da ob iu boles nog mladia i da vide kako mu
j e . Oni dooe i kada uoe kod nj ega i vidj ee u
kakvom j e stanj u rekoe m u da izgovori eha det, tj .
rijei: - LA I LAHE ILLELLAH, MUHAMM ED
URRES U LALLAH -, ali nj egov j ezik nikako ne uspij e
da se pokrene kako bi to izgovorio. Postae ubijeeni
kako je taj mladi propao, kada na samrti ne moe d a
izgovori ehadet, te poslae Bilala Yj e rovj esniku da ga
obavijesti o stanj u Alkame. Kada to u Muhammed a .s .
ree : - Ima li Alkame roditelj e ?
1 68
D U NOSTI PREMA R O D B I NI
ivio u Meki neki ovj ek, stranac, porij eklom i z
Horasana koj i je bio poznat po svom potenj u tako da
su lj udi kod njega ostavljali novce ili neke druge
vrijednosti na uvanj e i amanet.
170
O G OVARANJ E - G I B ET
Jedan od prij anj ih Poslanika, koj i ma je obj ava od
Allaha dolazila u snu, usnije jedne noi kako mu je
reeno slijedee :
- Kada ustane, prvo na to na ie - to pojedi,
drugo - sakrij , tree - prihvati, etvrto - ne odbij , a peto
na to naie - ti bj ei od nj ega !
Kada Poslanik uj utro ustade i krenu putem, prvo
na to naie bij ae jedno ogromno brdo. On zbunjen
zastade i poe da razm ilj a :
- Moj mi je Gospodar naredio da prvo n a to
naiem pojedem . . . samo ne znam ka ko li u ovo pojesti
kad je to nemogue . . . ali, moj Gospodar mi ne bi
naredio da uinim ono to nisam u stanj u . . .
Onda o n vrsto odlui da pojede to brdo i krenu
prema nj emu, ali to mu se vie pribliavao, brdo se sve
vie smanj ivalo, dok na kraj u osta kao jedan zalogaj .
Poslanik to pojede uvje rivi s e da j e t o slae o d meda,
zahvali Allahu na tome te produi dalje.
Idui dalj e naie na zlatnu posudu, pa poto se
sj eti da to treba da sakrije, on iskopa rupu u zemlj i,
zakopa to i krenu dalje. Kada se osvrn u, ugleda onu
zlatnu posudu kako je opet na povrini zemlje. On se
vrati pa je ponovo zakopa, ali se to opet poj avi, i tako
se to ponovi nekoliko puta.
Poslanik onda ree sam sebi: - Ja sam uradio ono
to mi je nareeno. - Onda produi dalj e ne osvrui se
vie.
Idui dalj e ugleda jednu ptiicu koj a je bj eala od
sokola i prije nego to e biti sustignuta ona vikn u :
- O Allahov Poslanie, spasi m e !
On prihvati ptiicu i sakri je u rukav, a soko m u
viknu:
1 73
SMUTNJA
Prodavao neki ovjek svoga slugu - djeaka, i ree
muterij i kako taj djeak nema nikakve druge mane
osim to voli lano priati i prenaati govore od jednih
lj udi drugima. M uterij a to ne primi kao neku ozbiljnu
manu, nego kupi djeaka i odvede ga kui.
Nakon nekoliko dana dj eak ree svojoj gazdarici :
- Tvoj m u te vie uopte n e voli, nego hoe da
dovede drugu enu pored tebe, a ako bi voljela da ti i
dalj e ostane privren, onda uzmi britvu i obrij mu bradu
kada zaspe.
ena povj erova u tu priu i ree da e ba tako i
uraditi.
Onda djeak ode gazdi pa nj emu ree ovako:
- Tvoj a ena te vara s drugim ovjekom i jo
planira da te ubije, a ako h oe da se u to uvj eri, ti se
napravi da spava, pa e vidj eti ta e se desiti.
ovjek pristade i ba se napravi da spava, a ena,
pomislivi kako j oj mu spava, uze britvu i htj ede da m u
obrij e bradu. Kada ovjek to primj eti b ude ubij een d a
ena hoe d a ga ubije, pa skoi, ote j oj britvu i zakla
enu.
Onda rodbina te ene ubi tog ovj eka, a njegova
rodbina doe i nastade pravi rat izmeu ta dva plemena,
a sve to zbog sluge koj i je volio lano priati i tako
smutnj u zav.o diti.
PRENAANJE RIJEI
Zavlada j ednom u doba M usa a.s. velika sua, pa
on sa svojim Israelianima izae na odreeno mjesto
kako bi molili Uzvienog Allaha da im dadne kiu. Kada
175
. 1 76
Sada n i ovjek ne htj ed e da izvrdava nego ree: Doao sam ti, o vladaru pravovjernih, da se poalim na
runo ponaanje moj e ene, ali kada sam uo galamu
tvoje ene j a sam odustao od toga.
Onda m u Omer ree : - Ja nj oj sve to popustam i
ne reagujem zbog ovih nj enih zasluga:
Prvo: Ona je zastor izmeu mene i dehennemske
vatre, pa se uz nj u moje srce smiri i ne dozvoljava mi
da odem u haram !
Drugo : Ona uva moj u kuu i imetak kada sam
odsutan od kue !
Tree: Ona mi pere moj u odjeu !
etvrto: Odgaj a mi moj u djecu !
Peto: Ona mi j e kuharica i spravlj a hranu, a radi i
mnoge druge poslove . . .
Onda ovjek ree: - Pa i moj a ena sve to radi kao
i tvoja, ali ja j oj nisam zbog toga n ita poputao niti
opratao !
Omer mu na kraju ree : - E, treba da j oj prizna
te zasluge i da j oj neke nj ene loe osobine manje
primj euj e, a zatim da j oj ih oprata !
PRIA O B ERSI S I
ivio u doba Israeliana jedan poboan ovjek po
imenu Bersisa koji j e imao i jednu rij etku osobinu da su
njegove dove b ivale usliavane i primane. Lj udi bi mu
dovodili svoj e bolesnike, a on bi upuivao Allahu dovu
i uz Allahovu odredbu bolesnik bi bivao izlij een.
Iblisu se to nikako nij e svialo i on odlui da toga
ovj eka stavi na neku veliku kunj u ne bi li ga odvratio
1 85
NEOVISNOST OD LJ U D I I OSLANJANJ E NA
ALLAHA D..
ivio meu Israe lianima jedan poboan ovj e k
koj i je svoj im rukama izraivao pletene sepete i koare
da bi to prodavao i tako sticao opskrbu za sebe i svoj u
porodicu.
1 87
1 89
H I KAJ E I Z DJ E LA
"TU H FETU L M ER D IJJ E H "
ejh Abdul Medid A li
STRPLJIVOST NA B ELAJI M A
Pria j edan ovj ek: - Vidio sam u nekim planinama
starca koji bij ae slij ep, sakat (i bez nogu i bez ruku),
kojeg je svaki as hvatala oduzetost, a tij elo mu je ve
uveliko bilo u fazi raspadanj a, tako da su crvi i drugi
192
G O M I LANJE I M ETKA
Pria se da j e neki ovj e k sakupio ogromni imetak
i bogatstvo pa jednog dana pozva svoj u familij u, naredi
da se pripremi velika gozba i sj ede na krevet
posmatraj ui ih. U kuani poee j esti, piti, igrati se i
smij ati, dok on govorie sam sebi:
- Uivaj i eifi koliko ti j e god volj a !
U tom asu doe Melek smrti u liku prosj a ka i
pokuca na vrata te kue . Sluge otvorie vrata i upitae
ga ta hoe, a on odgovori da mu pozovu svoga gazd u.
Oni mu re koe : - ta! Da na gospodar izlazi zbog
ne koga poput tebe?
Prosjak mirno ree : Mislim da bi trebao da izae .
Sluge prosjaka otj erae, a kada s e vratie u kuu
izvj estie svoga gospodara o torne, a on im ree : - to
ga niste bar izudarali?
Tada se kucanj e ponovi, a kada sluge izioe onaj
isti prosj a k im ree : - Obavij estite vaeg gazdu da sam
ja Melek smrti !
1 93
OD S M RTI S E N E M O E P OB J E I
Doe j ednom prilikom Azrail kod Allahovog
Poslanika Sulej mana, te poe nekako udno da se
zagleda u j ednog od nj egovih velikaa koj i tu sj eae.
Kada Azrail izae taj ovjek ree Sulej manu:
- O Allahov Poslanie ! Ko j e onaj nepoznati
ovjek?
1 95
ALLAHOVA B LAGOST
ivio u Indij i j edan ovj e k koj i j e dugo vremena
oboavao svog sanema ( idola napravljenog od drveta) .
Jednom ga j e molio za jednu veoma vanu stvar, ali mu
sanem ne odgovori na molbu. ovj e k bi govorio: - O
sane m e ! Smiluj se i pomozi m i u ovoj m oj oj muci i
nevolj i !
A k i p k ' o kip, nita n e govori. ovj e k izgubi nadu
da e mu nj egov sanem uopte pomoi, pa ga omrznu,
a na um mu pade da se obrati za pomo Samedu (jedno
od imena Uzvienog Allaha, a znai "Onaj kome se
svako obraa").
1 98
OHOLOST
Pria jedan ovjek: Vidio sam nekog b ogataa
kako obavlj a tav af (obilazak oko Ka be u Meki), a
njegove sluge mu kre put i razmiu svijet da on moe
nesmetano da prolazi. Kasnij e sam tog istog ovj eka
vidio u Bagdadu kako prosi na jednom mostu. Kada sam
ga upitao za razlog takve promj en e u njegovom ivotu
on odgovori:
- Oholio sam se i uzdizao na onom mj estu gdje su
lj udi ponizni i skromni, i zato me je Allah ponizio na
onom mjestu gdj e se ljudi uzdiu i ohol e !
KO M O E D A U I D O V U Z A K I U
Pria se da j e I s a a . s . iziao s narodom da ui dovu
za kiu, pa kako im dova nije primljena on im ree :
- Neka se vrati svak ko j e uinio ikakav grij e h !
1 99
NIKAD S E NE ZNA G DJ E E M O SE
O S EVAPITI
Pria jedan ovj e k : - Sanjao sam j ednog ovj eka,
grij enika, nakon njegove smrti, pa mu rekoh :
- ta j e Allah uradio s tobom od kako si umro?
On mi odgovori : - Kada su izvagana moj a dobra i
loa dj ela, p revagnuli su moj i grijesi i j a sam se veoma
zabrinuo i uplaio. U tom momentu neki zavelj aj pade
na ona moj a dobra dj ela i ona prevagnue moj e grij e he,
a ja zauh glas koj i j e govorio:
- I ako neko djelo bud e sitno poput truna, m i emo
ga uraunati. A dosta je to emo m i ra ne ispitivati !
Onda j a odvezah onaj zavelj aj i u nj emu vidjeh
pregrt zemlje koj u sam bacio na kabur j ednog
muslimana kada su ga zakopavali.
Zbog toga mi j e Allah o prostio grijehe i uve o me
u Dennet!
200
VRIJEDNOST SADAKE
Prenosi se da j e Aia, ena Vj e rovj esnika
M uhammeda, kupila jednu slukinju, robinju, da j oj
pomae u kunim poslovima. Ali, doe Melek Debrail
i ree:
- O Muhammede, istj eraj tu enu iz kue jer ona
spada u stanovnike Dehenne m a !
Kada j e za to Aia ula, odmah j e t u slukinj u
otpustila davi j oj nekoliko hurmi da s e prehrani.
Slukinj a pojede te hurme, i ba kada je htjela da
pojede onu zadnj u, koju je ve bila zagrizla, naie j edan
prosjak, te mu ona tu hurmu dade kao sadaku.
Debrail se ponovo j avi M uhammedu a.s. i naredi
mu da vrati tu enu u svoju kuu, j er je ona zbog te
sadake postala od stanovnika Denneta.
NA NAS I LJ E S E U ZV RAA
Kae se da je Nuh a.s. naiao na lava koj i je
spavao, pa ga udari nogom, a lav skoi te ga dobro
ugrize za nogu. Nuh se jedva otre od lava i spasi, a te
noi nije mogao nika ko da zaspi od bola.
On poe da se ali svome G ospodaru : - O moj
Gospodaru ! Napade me i ugrize ova tvoj a zvij e r . . .
Allah d.. m u obj avi : - Allah nije zadovoljan d a
i k o ikom ini nasilj e ! Ovaj put s i t i s a m zapoe o !
. . . a Allah najbolj e sve zna !
O P O VJ ERLJIVOSTI I P OTENJ U
Pria se da j e neki ovjek bio veoma siromaan.
Zivio je sam sa enom koj a je bila pobona i potena.
Jednom mu ona ree :
- Mi za jelo nemamo vie nita !
ovjek izie traei nafaku i opskrbu od Allaha,
pa tako idui nae kesu i u njoj hiljadu dinara. On se
jako obradova i ode kui, a kad je nj egova ena za to
ula ree mu:
- Kada se izgubljena stvar nae, propis j e da se to
razglasi kako b i se vlasnik te stvari pronaao.
Siromah ode u harem da mij e da razglasi to to je
naao, a tamo u glas ovjeka koj i j e vikao: - Neka se
j avi onaj koj i je naao kesu s hilj ad u dinara !
Siromah se odmah j avi, a onda mu taj ovjek ree:
- Taj novac pripada tebi i uz to jo devet h ilj ada
dinara !
Siromah ga u pita: - Da li se ti to izigrava sa
mnom?
Onaj ovjek odgovori: - Ne, tako mi Alla h a ! Nego,
taj novac mi je dao jedan ovjek iz Iraka i rekao mi da
hiljadu dinara stavim u kesu i bacim je u harem, a da
onda pitam ko j e to naao. Ako m i taj ko j e kesu naao
doe, njemu trebam da dam i ostalih devet hilj ada, jer
j e on time dokazao da je povjerlj iv i poten, a takvi treba
da jedu i da drugima daj u sadaku.
v
208
Meleki
rekoe
Uzvienom
G ospodaru
PREDANOST ALLAHOVOJ O D R ED B I
Pria s e d a j e Tarik Essadik ( istinoljubivi) nazvan
tako zbog jednog zanimlj ivog sluaja. Jedanput je idui
upao u nekakav zaputeni bunar, i dok je bio dole u
grupu lj udi koj i su tuda naili kako govore :
- Ovaj bunar j e beskoristan i naputen. Hajde da
ga zatvorimo da nebi neko sl uajno upao u nj ega !
Tarik ree sam sebi: - Ako sam na istini i pravom
putu, onda se neu j avlj ati, pa ta bude neka bude.
210
- Kraj -
211
SADRAJ
Prie za djecu i omladiu . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . .. . . . . .. . .. .
7
. . . . . . . . . . . 25
Jabuka . . . . . . . . .
H i kaja o nepravdi
. . . 67
. . . . . . . . . . .
. . . 99
113
. .
. . . . 1 15
.. .. . . . . . . . . . . . .
H ikaje o glupima
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 09
H i kaje o tevekkulu
.
. . . . . . . . . . . . . . . . . 83
H i kaj e o pametnima
Hi kaja o pravdi
. . . . 43
. .. . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 09
. .
H i kaje o sadaki . . . . . . .
1 16
1 18
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . 119
. . . . .. . . . . . . . . .. . . . . . . .
. . . 1 20
O nasilju
Plemenitost . . . . . . . . . . .
.. .
. . . 123
H i kaje o krtosti
. . . 1 23
. . . . . . . . . .
. . . 1 22
. . . . . . . . . .
. 121
. . . . . . .. . .. .. . . . . . . .
125
1 25
O gostoprimstv u . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 28
Pretjeranost u jelu
Opratanj e .
. . . . . . . . . . . . . . . .
. . 1 29
.
. . . . . . . . .
. . 130
.
130
. 131
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 133
. . . . . . . .
. . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . 129
. . 134
. .
. . . . . . . . . . . 135
. . . . . . . .
. . 136
. 138
. . . . . . . . . . .
. . . 1 40
. . .
.
1 40
. . .. . ... . .
1 43
1 43
. . . . . . . . . . .
. . . 1 44
1 45
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 45
. . . . . . . .
1 47
. .
148
. . . 149
..
. . . . . . . . . . . . . . .. .
. . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 151
Uskraivanje zekata
1 50
.
.
.
. . . . . . . . 151
.
. . .
. .
. .
.
.
.
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 154
. . 154
152
152
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
156
. 1 57
. . . . . . . .
158
Uznemiravanje komije .
159
161
161
Strahota s mrti . .
Kaburski azab .
161
Allahova milost . . .
1 63
. . . . . . . . . . . . . . . .
1 64
Tevba - p o kaj a nj e .
1 66
Pria o Alkami . . . . . .
.
. .
. . .
.
. . . . . . . . . . 1 70
. . . . . 1 72
Ogovaranje - gibet
. 173
Smutnja . . . . . . . . . . . .
Prenaanje rijei
1 68
175
. .
. . . . . . . .
175
.
1 76
1 77
179
. . . . . . 1 80
. . . . . . . . . . . . . . . . 181
O salavatu na Muhammeda a . s
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1 82
. . . 183
. 1 84
. . . 1 85
. . 1 87
. . . 191
. . . 191
. . . 1 92
. . 1 92
. . . . . . . . . . 1 93
. . . . . . . . . . . . . .
194
. 1 95
Vrijednost ehadeta . . . . . . . . . . . . .
. . . 196
. . 1 97
Allahova blagost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . 1 98
1 99
Oholost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
1 99
. . 200
. . 201
Vrijednost sadake
. . . . . . . . . . . . . . .
. . 202
. ... ....
. . 202
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 204
. . . . . . . . . . . .
. . 204
. . . . 205
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 206
. . . . . . . . . . . . . 207
. . . . . 208
. . . . . . . . . . . 209